UVOD Svjedoci smo ubrzanog razvoja masovnih medija.

Mediji su sastavni dio naih ivota i to u svim fazama, ukljuujui i najraniju dob. Djeca se danas sve ranije poinju koristit medijima. Mediji danas formiraju miljenja ljudi u drutvu i veoma su vani, pa je pitanje koje znaenje mediji imaju tek na djecu koja jo nisu sposobna sama procijeniti to je dobro, a to je loe. Razliite tiskovine, nacionalne i lokalne radiopostaje i televizijski programi prisutni su u gotovo svim kuanstvima, a zbog veoma lake dostupnosti i brzog irenja informacija neizostavni su dio ljudske svakodnevice. Funkciju masovnog medija u novije vrijeme sve vie poprima Internet. Pratei svjetska istraivanja, s obzirom na mlade, najutjecajniji su mediji raunalne igre, Internet, zatim televizija, pa tek onda slijede radio, novine i drugi. Raunalne igre su najutjecajnije zbog toga to djeca i mlade najvie slobodnog vremena provode uz njih. Prema provedenim istraivanjima djeca najvie gledaju programe za odrasle, posebno programe s elementima uzbuenja. Takoer je zanimljivo da djeca koja kratko gledaju televiziju tada preferiraju edukativne sadraje, a ako je gledaju vie od tri sata na dan najee odabiru zabavne sadraje. Nekad su djeca odrastala uz prie svojih djedova i baka ili sluajui radio, a danas sve vie vremena provode uz televiziju i internet. Sve ima svoje dobre i loe strane pa tako i utjecaj medija na djecu. Djeca mogu nauiti mnogo stvari gledajui televiziju. Razni obrazovni programi mogu pozitivno utjecati na razvoj djece. Kroz takve sadraje djeca se ue toleranciji, bre svladavaju strane jezike i pomau im u daljnjem obrazovanju. No isto tako, s druge strane, u medijima se mogu nai razni neprimjereni sadraji za djecu i mlade.

UTJECAJ MEDIJA NA DJECU

Djeca su najmanje zatien dio medijske publike. Iako su djeca tehnoloki najpismenija i najlake svladavaju tehnike prepreke, ona imaju i najmanju kritinost prema medijskim sadrajima. Utjecaji medija mogu biti pozitivni i negativni. Mediji su izvor znanja i mnogih korisnih informacija. No, osim tog pozitivnog uinka, mediji mogu i tetno djelovati na djecu. To su dva osnovna pristupa u sociolokom razmatranju medija. O tetnim utjecajima vode se rasprave na razini svakodnevnog graanskog i obiteljskog sustava. Najvie se rasprava vodi oko utjecaja nasilja na djecu i utjecaja reklama. Takvi medijski sadraji ostavljaju najtee posljedice na psiho - socijalni razvoj i ponaanje djece. Posljedice nasilja mogu biti razliiti strahovi, imitiranje nasilja kroz destruktivne agresivne postupke, poticanje na agresiju, otupjelost na agresivne sadraje i prevelika tolerancija na taj oblik ponaanja. Nasilje se prenosi kroz medijske sadraje audiovizualnih medija, posebno filma i televizije, ali i putem elektronikih medija tj. osobnih raunala i videoigara za djecu. Poseban problem nasilja je djeja pornografija na internetu. Takoer se problem reklama sve ee postavlja kao pitanje negativnog utjecaja na razvoj identiteta u djejoj populaciji, jer se reklamiranje za djecu u svijetu pretvorilo u vaan komercijalni izazov. Reklamiranje za djecu kroz medije (posebno crtane filmove i neke TV serije) postalo je respektabilan izvor zarade i profita medijskog trita. U te svrhe koriste se svi elementi koje djeca vole i koji ih mogu privui kao to su glazba, zabava, ali i nasilje. Kroz reklame djeci se sugeriraju neke upitne kvalitete ivota (npr. reklama za mobitel koja je prikazivana na Hrvatskoj televiziji, a poruivala je da je najvanije ostvariti svoj san - dobiti mobitel, ak ako to znai udati se sa 18 godina za starca od devedeset. Osim toga promovira se anoreksinost kao poeljan model izgleda na reklamama poznatih modnih kreatora, seks kao vrhunski cilj proizvoda - kod reklame za parfeme, odjee). U adolescenata i mlae djece, u vrtiu ili koli, odnosno u sredinama gdje dijete odrasta i treba se razviti u drutveno pozitivnu i sposobnu linost, reklame mogu biti izvor mnogobrojnih tuga, razoaranja i frustRacija.

1.1

NEGATIVNE STRANE

U medijima ne postoji istina, samo djelii zbilje. Svi se sve vie oslanjaju na medije i postali su podloni negativnim utjecajima medija.

Nasilje i kriminal Najvie se prouava i raspravlja o utjecaju medijskog nasilja. Drutveni odnos prema nasilju se promijenio kao i njegova prezentacija. Formula novinarstva je: Loa je vijest dobra vijest. Psiholozi govore da ovjek rado sudjeluje u trpljenju, nesrei i bolesti drugoga zbog toga to se njegove brige tada ine manje. Gledanje nasilja, naroito kod djece, ostavlja loe posljedice, potie nasilnost, grubost, okrutnost.

Seks i pornografija Za djecu je bitan razvoj razumijevanja vlastite seksualnosti. Takvo znanje gradi temelje, vjerovanja i stajalita o seksu koja dugorono mogu utjecati na svakog pojedinca. Roditelji i kola imaju glavnu ulogu u procesu seksualne socijalizacije, ali sve vie utjecaja imaju mediji koji odreuju norme i oekivanja. Iako su erotski i pornografski sadraji zabranjeni mlaima od osamnaest godina na razini preporuke, mediji svake godine ukljuuju sve vie seksualnih sadraja jer seks prodaje sve. Politika i svjetonazorna manipulacija Mediji imaju mo manipuliranja masama. Produetak su vlasti koja ima mogunost upravljanja narodom radi komercijalnih i politikih ciljeva. To se najbolje vidi u medijskoj opsjednutosti modom i modernim. ivimo u potroakom drutvu pa se djeca od zaigranih i kreativnih bia mijenjaju u sebine i pasivne potroae. Jezina nekultura Mediji su potisnuli knjige i itanje. iritelji su jezine nekulture jer se u njima javljaju mnogi ljudi koji kre pravila akcentuacije i u standardni jezik unose nestandardne naglaske, rijei.

Opsjednutost zabavom Industrija zabave nametnula je da je sve show-business. Mediji nadziru ljude da bi im pruili uitak. Ako nije zabavno i zanimljivo, nitko to nee itati, gledati i kupiti. Za primjer moemo uzeti reality show Big Brother i njegov utjecaj na mlade. Ali moramo biti svjesni injenice da je ta emisija presjek nae mlae populacije odgovaralo to nama ili ne. Drugi je problem negativan utjecaj koji se vidi kroz samo ponaanje sudionika te mladi misle da je to normalno.

1.2

POZITIVNE STRANE

Svi dokazi koji naglaavaju negativnosti medija ne mogu se generalizirati ni apsolutizirati. Mediji su nastali da obogate nau zbilju u da nam olakaju neke dijelove ivota u ubrzanom drutvu u kojem ivimo.

1.2 Dobre strane medija Stvari nisu crno-bijele pa se svi dokazi koji naglaavaju negativnosti medija ne mogu generalizirati ni apsolutizirati. Mediji su i nastali da obogate nau zbilju i da nam olakaju neke dijelove ivota u ubrzanom drutvu u kojem ivimo. 1.2.1 Informiranost Prva je prednost medija to nam mogu pribliiti dogaaje i brzo nas informirati. Suvremeni ovjek ima opu potrebu za informacijama, jer mu pomau u funkcioniranju drutvenog ivota. Mediji nas informiraju najee putem vijesti, a svojim informacijama mogu aktivirati graanstvo. Iako je taj utjecaj medija vrlo vaan nedovoljno je iskoriten.

1.2.2 Obrazovanje S obzirom na brojnost nepismenih i nisko obrazovanih, moe se govoriti o potrebi obrazovanja putem medija, jer je neosporno da mediji kulturno obogauju. U svojim programima mediji nude mnotvo korisnih sadraja. Utjecaj je medija u obrazovanju velik, pa se stoga u koli i nastavi primjenjuju odreeni medijski sadraji. 1.2.3 Zabava Zabava nije uvijek loa. Ljudi se trebaju zabavljati, ali se ne smiju zatupljivati zabavom. Nije loe ako povremeno pogledamo film ili igramo raunalne igre samo radi zabave. Loe je kad nas mediji bombardiraju nasiljem i krvlju, a ne sadrajima koji oputaju ili smijehom. Ono to je do danas dokazano jest da utjecaj masovnih medija ovisi o stupnju i nainu na koji ih primatelji koriste. Mediji utjeu na ljude, ali primatelje ne treba tretirati kao rtve medijskog utjecaja, nego kao osobe koje su u veoj ili manjoj mjeri sposobne biti aktivnim sudionicima medijskoga procesa.