Sibenski List, 2. Svibnja 2013.

ETVRTAK 2. SVIBNJA 2013.
GODINA LI
ibenski i benskilist
upanijski tjednik
BROJ 2575 CIJENA 8 KN / 1,10
www.sibenski-list.hr
MOBBING U EKONOMSKOJ KOLI?
Ravnateljici sam se zamjerila jer nisam ueniku poklonila dvojku

MAJA INTI: MLADI IBENANI U VEINI IPAK NISU OPORTUNISTI NI MATERIJALISTI
INTERVJU TJEDNA
PROFESORICA MERI JURKOVI OPTUUJE:
Vodike novine
GRADA VODICA INFORMATIVNI GLASNIK SVIBANJ 2013.
i Vodian Drage Vodianke grada i Dan upe:
i!
estitamo vam Dan - Naaa svetog Kria Blagdan svete Jeline
POKLON ITATELJIMA
VODIKE NOVINE
POVODOM DANA GRADA I BLAGDANA SVETE JELINE
NA 16 STRANICA,
STR. 8
aktualno
etvrtak, 2. svibnja 2013. ibenskilist
GOVOREI OTVORENO
PIE: ZDRAVKO PILI
PRVIH DESET HDZ-ove LISTE ZA GRAD IBENIK I IBEN
Antonija Miur grad ibenik, a

zdravko pili ibenik
zdravko.pilic@sibenski-list.hr
Nakon svega izgubili smo i ensku koarku. A da nitko u ibeniku nije rekao ni 'a'
to je grad ibenik dobio forsiranjem vaterpolskog kluba iz Crnice u vrijeme HDZ-a i Perice Bukia? Ne treba uope sumnjati da je jedan od najboljih ibenskih i hrvatskih sportaa svih vremena, kojem njegovo mjesto u svjetskom vaterpolu i Hall of Fameu ne moe uzeti nitko, neovisno o politikim usponima i padovima imao najbolje namjere, ali rezultat te njegovi ljubavi prema Crnici prilino je porazan pored dva grandiozna bazena koje nema za koga ni odravati ibenski je vaterpolo danas valjda na najniim granama u svojoj povijesti, jedva skrpana momad danas i u nejakoj ligi iz koje se ne moe ispasti jer nitko u nju ne eli ui slui kao kanta za napucavanje, a klub koji je za Bukieva mandata igrao polufinale europskog LEN kupa. U kojem su nas milimetri dijelili od povijesnog ulaska u finale, danas je financijski slomljen i igraki devastiran od dugova tog grandioznog uzleta na nebo koji nije imao stvarnog - ponajprije materijalnog - ve iskljuivo politikog temelja. Kada je u gradu ibeniku pao HDZ i Buki, otili su i sponzori koje je on drao na uzdi, a klub je, poput krpe, ostavljen onima najvjernijima da spaavaju to se spasiti dade. Slian je put proao i nogomet sa ubievca i on se u svega nekoliko godina, iz euro-visina, Anorthosisa i Cipra, survao u ponor druge lige. Imajui u vidu samo ta dva frika primjera i najnepismeniji mogu shvatiti kolika je istinitost one stare latinske izreke kako je i put u pakao poploan dobrim namjerama. I kako esto roditelji iz prevelike ljubavi znaju uguiti i vlastitu djecu svojim nerealnim ambicijama. U tom smislu, kao to ne sumnjam u Bukievu ljubav prema vaterpolu i klubu u kojem je ponikao, ne sumnjam ni u ljubav aktualnog SDP-ovog i HNS-ovog vodstva u gradu ibeniku prema Baldekinu iako mislim da je Bukieva prema Crnici bila vea ali strah me je da e u konanici dovesti do istoga. Prvi je rezultat ve vidljiv. Jolly se povukao iz enske koarke i grad je u sportskom i urbanom smislu ve siromaniji jer je ostao bez najuspjenijeg sportskog kolektiva u zadnjih dvadeset godina KK Jolly JBS-a. Ne samo grad ibenik, ve i kompletna hrvatska enska koarka, koja nas je jedina predstavljala na Olimpijadi u Londonu. Novce koje je Jolly Stojanovi troio u enskoj koarci sada e preusmjeriti u muku, kako bi parirao GKK-u u koji grad kanalizira novac turskih sponzora iz Dogus grupe. Zauzvrat e Turci dobiti ili su ve dobili isti onaj status kakav je za HDZ-ove vlasti imao Goran Prgin dok je financirao vaterpolo. Umjesto da zdrui javni gradski novac s privatnim i napravi prvoligaa koji bi mogao drmati hrvatskom mukom koarkom, al pari sa Cibonom i Cedevitom, kao to smo tijekom prolih dvadeset drmali enskom, gradska je vlast sve uinila da te resurse razdvoji. Primjeri Crnice i ubievca najbolje pokazuju to e biti s Baldekinom ako upanovi to je vrlo izgledno izgubi izbore. Naravno, onda emo opet, kao i svih ovih godina sluati prie iz SDP-a kako je za to kriv HDZ, a iz HDZ-a kako je to unitio SDP. Jedina je prava istina da ni jedni ni drugi nee izgubiti nita, nego kao i uvijek do sada samo ibenik i ibenani. Nakon Croatia osiguranja, FINA-e, pote, carine, izgubili smo i ensku koarku. A da nitko u ibeniku nije rekao ni 'a'.
A nitko ni 'a'
Od euro Cipra do druge lige
Ako nita, ibenski HDZ imat e najljepu i najzgodniju listu na skoranjim lokalnim izborima na njoj bi se trebala pojaviti Antonija Miura, jedna od najpopularnijih i najljepih hrvatskih sportaica, koarkaica i olimpijka iz Londona. Antonija je, kako saznajemo, na prilino visokom osmom mjestu zajednike liste HDZ-a i koalicijskih partnera iz HSP-a Ante Starevi, a odmah iza nje je Branko Bubica, poznati spiker Radio ibenika i legendarni tenor klape ibenik i klape Maslina. To je dvoje najintrigantnijih novih lica na HDZ-ovoj listi za grad ibenik koju predvode tri ve dobro poznata lica i imena, s kojima zajedniari ulaze i u izbornu utrku za gradonaelniko i dogradonaelniko mjesto dr. eljko Buri, Danijel Mileta i Nikica Pender. etvrti na listi za Gradsko vijee je Ivica Poljiak, prodekan sa ibenskog Veleuilita, peti je Novica Ljubii, Paukova desna ruka i glavni operativac stranke, esti je Ante Raki, sedmi eljko Dulibi Crni, ravnatelj upanijske luke uprave, osma Antonija Miura, deveti Branko Bubica i deseti Joko Vuenovi, inenjer zaposlen u HEP-u. On je, kako je HDZ, kao i svaka velika stranka, kvartovski organizirana, zaduen za Raine, Ante Raki za Crnicu, Ljubii za Meterize ...
Antonija Miura
Branko Bubica
Na listi za upaniju prvi je ujedno i nositelj Ante Kului, drugi je Nediljko Duji, trei Ivan Malenica, jo jedno novo lice u HDZ-u, predsjednik Mladei HDZ-a, magistar a uskoro i doktor prava, predava na ibenskom Veleuilitu, inae sin Ante
Visoka pozicija Sinie Buria
Malenice, direktora Cesta i neak Frane Malenice, direktora Vodovoda, koji je inae, u HNS-u. Na etvrtom je mjestu upanijske liste Sinia Buri, aktualni direktor Zelenila, a peto mjesto pripada drnikom kadru, mladom Zlatku Kuluiu. esto mjesto pripalo je Vodianima, pa je na njemu Ante Cukrov Desto, sedmi je Pako Raki, brat Ante Rakia, osmi Miroslav Zori iz Knina, deveta je Anita Auina, tajnica ibenskog HDZ-a a na desetom je mjestu Florijan ii, predsjednik koalicijskog partnera HSP-a dr. Ante Starevi.
aktualno
ra i Branko Bubica HDZ-ovi aduti za a Sinia Buri, etvrti na upanijskoj

Lista za Gradsko vijee grada ibenika Lista za skuptinu ibenskokninske upanije Nema ih na listi
1 2 4 5
ENSKO-KNINSKU UPANIJU
FOTO: NIKOLINA VUKOVI, NIKA STIPANIEV
Dr. eljko Buri
Danijel Mileta
Ivica Poljiak
Novica Ljubii
Dr. eljko Buri Ante Kului
Danijel Mileta Nediljko Duji
Ivica Poljiak Sinia Buri
Novica Ljubii Ante Cukrov Desto
Neda Klari Malo iznenaenje na upanijskoj listi svakako je visoka pozicija Sinie Buria, koji se zbog svojih silnih ambicija dobro zakrvio s aktualnim vodstvom stranke i Paukom i Kuluiem prilikom unutarstranakih izbora u GO, koje je i izgubio. No, oito je preporuka iz Zagreba bila da mjesta na listama mora biti za sve, da izbore najprije treba dobiti pa u tom smislu i zatomiti meusobne netrpeljivosti. Koliko e se u tome uspjeti druga je stvar, jer je slaganje lista uvijek najosjetljiviji trenutak u ivotu svake stranke. Jedni profitiraju, a drugi padaju, a osim politikih i materijalnih probitaka udarce trpe i povrijeene tatine to zna biti jednako bolno ako ne i bolnije od bilo ega drugoga.
Tomislav Nini
Tomislav Juki
Joko Juri mjestu ravnatelja Cvjetnog doma, nema ni drugog Tomislava, Jukia, takoer biveg dogradonaelnika i aktualnog ravnatelja Zavoda za hitnu medicinsku pomo. Nema ni Joka Juria, aktualnog ravnatelja ibenskog Doma zdravlja. Bilo bi prejednostavno sve njih skupa svrstati u struju Perice Bukia, s kojom bi ovo onda bio konaan obraun, ali ne bi bilo prekomplicirano rei da su stranaki kadrovici koji su imali presudan utjecaj na liste bili Ante Kului, Goran Pauk, Frane Bili, Miho Mio...
Naime, teko je ne primijetiti da na listama HDZ-a nema nekih javnosti dobro poznatih lica nema Nede Klari, bive gradonaelnice i saborske zastupnice, nema dogradonaelnika Tomislava Ninia, koji je Nedu zamijenio na
Nema Nede Klari, Tomislava Ninia i Jukia
Teko je ne primijetiti da na listama HDZ-a nema nekih javnosti dobro poznatih lica nema Nede Klari, bive gradonaelnice i saborske zastupnice, nema dogradonaelnika Tomislava Ninia, koji je Nedu zamijenio na mjestu ravnatelja Cvjetnog doma, nema ni drugog Tomislava, Jukia, takoer biveg dogradonaelnika i aktualnog ravnatelja Zavoda za hitnu medicinsku pomo. Nema ni Joka Juria, aktualnog ravnatelja ibenskog Doma zdravlja
aktualno
Profesorica Meri Jurkovi zbog mobbinga optuila ravnateljicu Ekonomske kole Ljubicu Kardum
Dola sam na crnu listu, jer nisa poklonila dvojku kako je traila
marija lonar ibenik
marija.loncar@sibenski-list.hr
Ravnateljica je traila da ueniku koji je za jednu nastavnu cjelinu dobivao
rtva sam mobbinga koji ve due vrijeme ravnateljica Ekonomske kole Ljubica Kardum provodi nada mnom. Ona je autokrat koja eli da se njene elje i prohtjevi izvravaju bez pogovora. U protivnom dolazite na crnu listu i imate probleme koje imam ja kae to profesorica informatike Meri Jurkovi koja je u ibenskoj Ekonomskoj koli zaposlena ve 22 godine. Zbog ikaniranja, uznemiravanja i poniavanja koje doivljava od ravnateljice Kardum u vie je navrata pisala, alila se i o svemu izvijestila ministra znanosti, obrazovanja i sporta eljka Jovanovia, kolski odbor, prosvjetnu inspekciju, ovlatenu osobu u koli za zatitu dostojanstva radnika, sindikatu, a obratila se i Udruzi za pomo i edukaciju rtava mobbinga. Prema rijeima Meri Jurkovi sve je poelo prije godinu dana kada je odbila pokloniti dvojku jednom ueniku drugog razreda kako je to zahtijevala Kardum. -Ravnateljica je traila da ueniku koji je za jednu nastavnu cje-
negativnu ocjenu, i to nakon vie ponovljenih testova, na nevieno upiem 2. Jo je troje uenika bilo u istoj situaciji, ali ravnateljica to nije traila i za njih. Kada sam to odbila, samovoljno je uenika premjestila u drugi razred kod drugog profesora informatike. Iako je uenik pohaao smjer komercijalista, a prebacila ga je u upravne referente govori Jurkovi
O mom radu govore uspjesi mojih uenika na natjecanjima Kakva sam profesorica, kae Meri Jurkovi, govore i esta sudjelovanja i uspjesi njenih uenika na kolskim natjecanjima. Na optube ravnateljice da se dijelei jedinice iivljava nad uenicima odgovara: -Od 240 uenika u svim razredima kojima predajem u jednoj kolskoj godini njih 7-12 na kraju imaju negativnu ocjenu. To je statistika koja vrijedi i za veinu drugih profesora!
Kardum: Sve su to neistine Ravnateljica Ljubica Kardum nije eljela puno komentirati optube za mobbing. -Sve navode odbacujem kao neistinite, zlonamjerne i tendenciozne i usmjerene na stvaranje loe klime u koli. Ako je kolegica Meri Jurkovi nezadovoljna i ako smatra da su njena prava naruena postoji zakonom predvien nain kako da se to rijei kazala je kratko Kardum.
linu dobivao negativnu ocjenu, i to nakon vie ponovljenih testova, na nevieno upiem 2. Jo je troje uenika bilo u istoj situaciji, ali ravnateljica to nije traila i za njih. Kada sam to odbila, samovoljno je uenika premjestila u drugi razred kod drugog profesora informatike. Iako je uenik pohaao smjer komercijalista, a prebacila ga je u upravne referente govori Jurkovi. Nakon toga uslijedile su, kae, uestale ravnateljiine optube kako se iivljava nad uenicima, maltretira ih i od njih trai nemogue. -Ravnateljica je tvrdila da predajem jednu nastavnu cjelinu, tj. programiranje, koje nije u nastavnom planu i programu. To nije tono, jer to predaje i drugi profesor informatike u koli i sve prema programu koji je svojedobno upravo ravnateljica potpisala objanjava Jurkovi. Ipak, Kardum je i dalje prozivala Jurkovi zbog povrede radnih dunosti. -Na sjednici Nastavnikog vijea lani u lipnju, ravnateljica je predloila da se za jednu uenicu poniti ocjena iz informatike, ali ne i za jo tri uenice koje su ta-
Slapove Krke na 1. svibnja posjetilo 20 tisua posjetitelja
Podijeljeno tisuu i pol porcija faola

nika stipaniev / cropix
Otprilike svaki deseti posjetitelj Nacionalnog parka Krka, odnosno Slapova Krke, tradicionalnog prvosvibanjskog izletita itelja nae upanije, uspio se izboriti za besplatnu porciju faola s kobasicom. Do 13 sati, naime, prema procjeni upuenih, na izletite je stiglo oko 15 tisua ljudi, a kako ih je sredinom dana stizalo vie nego to je odlazilo, stoje i procjene da se na livade uz Krku na Meunarodni praznik rada spustilo tijekom srijede ak 20 tisua izletnika. Inae, ibenskokninska upanija organizirala je podjelu tisuu i pol obroka faola a, uz upana Gorana Pauka sa suradnicima, dijelili su ih i ibenski gradonaelnik Ante upanovi sa zamjenicima, saborskim zastupnicima Frankom Vidoviem I Petrom Baranoviem. Gradski elnici izletnicima su dijelili i crvene karanfile, cvjetni simbol Praznika rada. Graani su poaeni i besplatnim autobusnim prijevozom iz ibenika do Slapova Krke, odnosno brodskim iz Skradina. Oko 13 sati guva na izleti-
tu je bila takva da je teko bilo pronai mjesto u hladovini jer su mnogobrojni, dobro pripremljeni izletnici zauzeli sve najbolje pozicije za prostirke, a za drvenim stolovima bila je prava srea pronai pokoje mjesto. Obitelji Grgas, primjerice, ovo je ve 30-a godinjica prvosvibanjskog
izletovanja uz Krku, ne raunajui ratne godine. -Dolazimo ovdje jer se to za 1. svibnja podrazumijeva iako ivimo u Zadru. Za ovu priliku jo sam juer pripremila jelo i pie, a i djecu smo nauili posjeivati Slapove na ovaj dan, pa su i oni danas s nama s vlastitim obiteljima
kazala nam je gospoa Vanja. Mlaa drutva iskoristila su dan za etnju i razgledanje parka, a mnogi su, meu njima i strain turisti pjeice stigli iz Lozovca i Skradina. Dio ibenana, pak, odluio se za praznikovanje na jo jednom prvosvibanjskom izletitu, gradskoj plai Jadrija na kojoj su
se takoer dijelili obroci besplatnog faola. Vodiani su 1. svibnja, u organizaciji Turistike zajednice GradaVodice, proveli na pikniku napopularnoj Rakitnici gdje se, nakon jutarnje mise ispred crkvice sv. Ivana, uivalo uz tradicioanlna jela, obilje faola, divljeg zelja i pulente. Marina jurkovi
aktualno
Do 1.lipnja Otvoren je ovogodinji dravni natjeaj za etiketu Hrvatski otoni proizvod
am ueniku a ravnateljica
koer imale jedinicu. Kolege su traili da se prema svim uenicima jednako postupi, a sindikalni povjerenik da se o svemu zatrai miljenje prosvjetne inspekcije. Sat i pol na sjednici se samo o tomu govorilo, a 13 kolega koji su bili na mojoj strani od sljedee kolske godine ostali su bez voditeljstva aktiva, koordinacije za maturu i nekih drugih poslova koji su se dodatno plaali tvrdi Jurkovi. Svoju upornost da isti kriterij vrijedi za sve uenike vrlo je brzo platila, jer joj ravnateljica izrie upozorenje zbog povreda obveza iz radnog odnosa. U novoj kolskoj godini ekalo ju je jo vee iznenaenje. Umjesto puna 22 sata dobila je prepolovljenu satnicu te joj Kardum prijeti da e postati tehnoloki viak. Jurkovi se na predloenu satnicu alila, a iako je ravnateljiin prijedlog vie puta bio na kolskom odboru te iako je zbog toga u koli bila i prosvjetna inspekcija, sluaj ni do danas nije rijeen. Jurkovi istie apsurdnu situaciju u kojoj se nala - ve osam mjeseci ima svega 11 sati nastave, ali i dalje prima punu plau! Iz Udruge za pomo i edukaciju rtava mobbinga potvruju kako sluaj Meri Jurkovi ima sve elemente uznemiravanja, maltretiranja, zlostavljanja i omalovaavanja na poslu. Uz njihovu strunu pravnu pomo sastavila je i pritubu za zatitu od mobbinga koju je uputila Mirjani Gojanovi, ovlatenoj osobi za zatitu dostojanstva radnika, koju je za tu dunost imenovala sama ravnateljica Kardum, te kolskom odboru. Ovaj potonji pritubu je odbacio s obrazloenjem da to nije u njegovoj ingerenciji. Kao neosnovanu odbacila ju je i Gojanovi. -Nakon razgovora s Meri Jurkovi, obavila sam jo niz razgovora s drugim osobama, kolegama u koli, ravnateljicom, sindikalnim povjerenikom kako bih istraila navode u pritubi. Tomu sam ozbiljno i savjesno pristupila i nakon svega donijela zakljuak da ravnateljica nije poinila mobbing nad Meri Jurkovi kazala je Gojanovi. No, Jurkovi poruuje kako nee odustati od zatite svojih prava i zatite dostojanstva, pa makar sve to bude morala traiti sudskim putem.
Sa sastanka s proizvoaima u upaniji
upanija otonim proizvoaima otvara web stranicu i prodajni prostor u ibeniku

Na inicijativu upanijskog Odjela za pomorstvo, promet i otoni razvoj, u utorak 7. svibnja u ibenskoj Gradskoj vijenici bit e prireena prezentacija Hrvatskog otonog proizvoda ibensko-kninske upanije i okrugli stol s temom aktualnih problema plasiranja takvih proizvoda
branimir peria ibenik
branimir.perisa@sibenski-list.hr
SVE JE SPREMNO ZA Adriatic Boat Show
Premijera Grand Soleila 39, stie 50 agenata iz 15 zemalja

Sve je spremno za peti Meunarodni nautiki sajam - Adriatic Boat Show koji se ove godine iz Mandaline seli na ibensku rivu gdje e mu gradske vizure biti 'prirodna' kulisa. -Vjerujemo da se time jo vie otvaramo prema publici i graanima ibenika. Ulaznice za one koji poblie ele osjetiti taj uur, vidjeti mnogobrojne jahte s posadama, razgledati najnoviju nautiku ponudu, posebno opremu, ulaznica je 15 kuna, kae direktorica sajma Jana Gaina. Uz premijerno predstavljanje jedrilice Grand Soleil 39, na sajmu ese pojaviti ak 50 agenata iz 15 zemalja. Njima e ovo biti jedinstvena prilika da uivaju u ljepotama ibenika, to e biti dodatna internacionalna promidba kulturne i povijesne batine, vanog segmenta turistike ponude. to se tie sajma i sajamskih dogaanja, organizator najavljuje bogat kulturno zabavni program. Sajam e biti otvoren uz sudjelovanje ibenske gradske strae, a veernji program e, uz potporu brojnih domaih glazbenih snaga, obogatiti popularne rock grupe Angels, Let 3 i Fenix. Kada se bude sputala zavjesa ovogodinjeg ABS-a, koncert e upriliiti ibenska narodna glazba. Marijan DAMBO
est godina nakon to je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije potaklo projekt oznaavanja otonih proizvoda s etiketom Hrvatski otoni proizvod koja jami kvalitetu i izvornost, u ibensko-kninskoj upaniji sazrelo je vrijeme za korak naprijed u poticanju proizvoaa na ibenskim otocima. Zasad ih je jedva deset, s oko dvadeset proizvoda etiketiranih s oznakom HOP, a u najskorije vrijeme, upanijska e im uprava izraditi posebnu web-stranicu s linkom na slubenu stranicu upanije i osigurati prodajni prostor u svome vlasnitvu na ibenskoj obali, istie Jadranka Frop, proelnica upanijskog Odjela za pomorstvo, promet i otoni razvoj. Na inicijativu toga odjela, u utorak 7. svibnja u ibenskoj Gradskoj vijenici bit e prireena prezentacija Hrvatskog otonog proizvoda ibensko-kninske upanije i okrugli stol s temom aktualnih problema plasiranja takvih proizvoda. Kako se ulo na pripremnome sastanku s dijelom ibenskih otonih proizvoaa i predstavnicima koljarskih mjesnih odbora u ponedjeljak, i ovogodinji natjeaj za oznaku Hrvatski otoni proizvod koji raspisuje Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU trajat e do 1. lipnja i oekuje se da e sa ibenskih otoka u svijet krenuti jo poneki proizvod s oznakom Hrvatski otoni proizvod. Od pokretanja projekta 2007. do danas, tu oznaku nosi 255 proizvoda ili proizvodnih linija sa 20 otoka
Sa 20 otoka 255 proizvoda
(Bra, Hvar, Vis, Korula, Pag, Krk, Lastovo, Dugi otok, Rab, Cres, Loinj, Prvi, Ugljan, Peljeac, Mljet, olta, irje, Paman, I i Murter). Primjetno na prvi pogled, na ovoj listi nema zlarinskog koralja niti krapanjske spuve, proizvoda koji su neraskidivi dio tradicijske ekonomije tih otoka, no kako se ulo, ti e se proizvoai prijaviti na ovogodinji natjeaj, a za dobivanje etikete konkurirat e i proizvoa murterskih krotula. Jednokratno, uvrtavanje nekog proizvoda pod HOP-ovu etiketu proizvoau, osim svojevrsnog ekskluziviteta donosi nekoliko tisua kuna. Slino kao i na ostalim naim otocima, oznaku HOP-a na ibenskim kojima dosad nose maslinova ulja, sapuni na bazi aromatinog, samoniklog bilja, razliiti suveniri, rukotvorine, narodne nonje ili njihovi dijelovi (obrt Lipa s Prvia), te trajniji prehrambeni proizvodi, poput suhih smokava ili suene hobotnice, proizvodi Poljoprivredno turistike zadruge Faust Vrani, takoer iz Prvi Luke. Istie ih se kao najuspjenije u tom segmentu, a njihov proizvod je i toaletni sapun na bazi maslinovog ulja, a ulje s otonom oznakom vrlo uspjeno proizvodi i tvrtka Raol, d.o.o. Ivana Ramee iz Murtera. S Murtera je i obrt Kadulja Lucije Skrai s programom eterinih ulja, a oznaku HOP-a nosi i vrlo efektan suvenir Murterska krinjicaBaul, proizvod tvrtke Damex d.o.o. Ako je viedesetljetna depopulacija konstanta svih naih otoka osim nekoliko najveih, na minijaturnim ibenskim naseljenim kojima, koji su neko vrvjeli stanovnicima u nezamislivom broju za dananje
vrijeme, to je naalost, jo jasnije izraeno. Zato se pria o otonom proizvodu i takvoj etiketi, koja mu, osim ekskluzivnosti, treba pomoi i u boljoj konkurentnosti na tritu, istodobno odvija na dva kolosijeka. Jer, svakako nije jednako ivjeti i raditi na velikom ili malom otoku, ili na poluotoku poput Peljeca koji takoer ima otoni status, da ne govorimo o otocima koji su spojeni s kopnom, kao to je u nas Murter. -Govorimo o nekakvoj proizvodnji na irju, a vie nemamo niti jedine otone trgovine mjeovite robe kazao je meu ostalim, Anton Dobra, predsjednik otonog mjesnog odbora. Na zaboravimo da ibenski koljari nisu uspjeli ostvariti niti pravo na brzu brodsku liniju, te postaje nemogue govoriti o otonom proizvodu a da se u obzir ne uzme cjelokupna slika ivota i nekonzistentne dravne politike prema otocima. upanija dakako, ne moe rjeavati sve probleme, no mogla bi otonim proizvoaima vie pomoi ukoliko se budu udruivali, a u tom sluaju mogue je subvencionirati i proizvodnju i marketing. Budimo realni, proizvoai organizirani kao obiteljska gospodarstva zapravo su hobisti bez znaajnije proizvodnje, no stvar postaje sasvim drugaija kada se udrue - istaknula je Marlena Floigl, proelnica Odjela za gospodarstvo. Okrugli stol u utorak mogao bi moda, naznaiti neki novi put, a moe ga olakati i skori ulazak u EU, unato svim tekoama koje e iznijeti otoni proizvoai i njihovi predstavnici u mjesnim odborima.
Udruivanje je imperativ
aktualno
ETVRTAK, 2. SVIBNJA 2013. ibenskilist
SUBVENCIONIRANJE PRIJEVOZA Stari-novi prijepor na relaciji upan Goran Pauk - naelnik Uneia Branko Delalija
Osiguran novac za subvenciju, a Delalija nije potpisao godinji ugovor s Prometom

KATARINA RUDAN
Branko Delalija
katarina.rudan@sibenski-list.hr
IBENIK / UNEI
Na temelju odluke o kriterijima za izradu i raspodjelu sredstava doznaenih iz dravnog prorauna za 2013. godinu, donesene na 23. sjednici upanijske skuptine, upan Goran Pauk je krajem oujka donio odluku o raspodjeli sredstava gradovima i opinama na podruju upanije koji nisu u sustavu izravne potpore drave. Novana sredstva korisnicima se prebacuju sukladno dinamici doznake tekuih potpora upanijskom proraunu iz Ministarstva financija. Spomenutom odlukom Opini Unei je dodijeljena 427.901 kuna. Od tog iznosa 310.000 namijenjeno za subvencioniranje nerentabilnih autobusnih linija prema Splitu, a iznos od 117.901 kune za rekonstrukciju vodovodne mree. upanija je 'prebacila' dio sredstva namijenjenih za subvencioniranje nerentabilnih autobusnih linija, tonije 100.000 kuna, kako bi Opina mogla sklopiti ugovor sa splitskim 'Prometom' o odravanju linija koje sela uneike Zagore povezuju sa Splitom. Opina je, po rijeima upana Gorana Pauka, ugovor trebala sklopiti od 1. travnja do 31. prosinca ove godine, jer je toliko sredstava za subvenciju osigurano, ali to nije uinila.
Goran Pauk
-Ne znam zato naelnik ne inzistira na potpisivanju ugovora s Prometom do kraja godine kako je i dogovoreno, ve manipulira tim u izborno vrijeme. Sutra e, ako Promet nakon isteka ugovora ukine linije, rei da upan nije napravio nita. Ako do ukidanja linija ne doe, onda e se rei kako je to novac koji daje drava, a ne upan, kae Pauk. -S obzirom na to da je Promet u veinskom vlasnitvu Grada Splita, Uprava je inzistirala na potpisivanju tromjesenog ugovora, jer ne znaju to e se nakon izbora dogoditi s njima, pa ne ele riskirati, kae Delalija
nostima da opina Unei s jo tri opine u Splitsko-dalmatinskoj upaniji sudjeluje u kupnji minibusa s 18 sjedala, na lizing to bi nas mjeseno kotalo daleko manje, a prijevoz bi bio jeftiniji i ekonominiji. No, o tompotom, kae Delalija. Iz uneike Zagore za Split i obratno svakodnevno prometuje po jedna autobusna linija u dva pravca. Prvi je pravac Visoka, koja je od Divojevia, zadnjeg naselja Splitsko-dalmatinske upanije, udaljena etiri kilometra. Drugi pravac je linija od zaseoka Matasi u naselju Kladnjice u SD, koja vozi za vrljevo, Vinovo Donje i Planjane Gornje. Do autobusnog stajalita najvie imaju pjeaiti stanovnici zaseoka Gornji Boii u vrljevu, oko kilometar i pol, jer autobus staje samo uz glavnu prometnicu, upanijsku cestu Unei-Split. U Boie Gornje ulazi pri povratku iz Splita, i to samo ako ima putnika. etiri puta u tjednu na tom pravcu postoji jo jedna linija, od utorka do subote. Delalija navodi da je Opina od prebaenih 100.000 kuna iz upanijskog prorauna poetkom travnja za subvencije nerentabilnih linija za Split, upaniji morala vratiti 35.000 kuna koje su prole godine grekom iz upanijskog prorauna uplaene na raun Opine Unei, to ne dri spornim jer uinjenu greku valja ispraviti. to se tie preostalog novca, 65.000 kuna, oni su namjenski i Opina ih istie - ne moe troiti u druge svrhe, ali nije uplatila subvenciju 'Prometu' za oujak i travanj. -Mjesena subvencija je 20.000 kuna, ali nismo je platili iz jednostavnog razloga to nam 'Promet' nije ispostavio raune. Mislim da oko toga ne bi trebalo dizati prainu i iriti glasine da je novac potroen u druge svrhe, a upravo to neki rade u ovo izborno vrijeme, zakljuuje Delalija.
-Ugovor je sklopljen samo na tri mjeseca, a to je s ostalima? Kontaktirao sam s mjetanima vrljeva koji se ale na lou povezanost sa Splitom, reducirane linije i udaljenost do autobusnog stajalita. Ne znam zato naelnik ne inzistira na potpisivanju ugovora s 'Prometom' do kraja godine kako je i dogovoreno, ve s tim u izborno vrijeme manipulira. Sutra e se, ako 'Promet' nakon isteka ugovora ukine linije, rei da upan nije napravio nita. Ako do ukidanja linija ne doe, nastojat e se kazati kako je to novac koji daje drava, a ne upan! To je ista predizborna politizacija, kae Pauk. Sline rijei upotrebljava i naelnik Uneia Branko Delalija za Pauka, tvrdei da je upravo Pauk taj koji na raun autobusnih linija eli dobiti glasove, prebacujui problem na Opinu i naelnika, a da pri tom nije upoznat s kompletnom problematikom. Objanjava da je s 'Prometom' potpisan tromjeseni ugovor, i to od 4. oujka do 4. lipnja ove godine, ne zbog toga to Opina nije htjela ugovor do kraja godine, ve to je to traila Uprava 'Prometa'.
Pauk: ista predizborna politizacija!
'Promet' nije uspostavio raun
-S obzirom na to da je 'Promet' u veinskom vlasnitvu Grada Splita, Uprava je inzistirala na potpisivanju tromjesenog ugovora, jer ne znaju to e se nakon izbora dogoditi s njima, pa ne ele riskirati. U tom smislu se moe govoriti da politika ima utjecaja, ali u niti jednom drugom ne. Neovisno o ishodu izbora u Splitu, razgovaramo o potrebi vraanja nekih autobusnih linija koje su prole godine ukinute, pa i o mogu-
Delalija: 'Promet' eka da prou izbori!
NIKOLINA VUKOVI
Dva desetljea poslije
aktualno
Gdje su danas ratnici s mojih fotografija iz Domovinskog rata, objavljenih u nedavno tiskanoj fotomonografiji Vrijedno ivota? to rade? ega se sjeaju iz vremena ponosa i slave? Odgovore u doznati u razgovoru s njima. Na fo-
tografijama su i mnogi ija sam imena zaboravila. Danas ih moda ne bih ni prepoznala, u mom su sjeanju zauvijek dvadeset godina mlai. Za njih samo jedna poruka: javite mi se! Vaa vas stranica u ibenskom listu eka! M.J.
RAJKO II DVADESET GODINA POSLIJE
Vino za babine podijelio s braniteljima sa ibenskog mosta
NIKOLINA VUKOVI
Kada je 22. rujna 1991. godine osloboen ibenski most, a branitelji proli magistralom izmeu mina na potezu od benzinske stanice do raskija u Njivicama, prvi koji ih je doekao i poastio domaim vinom ili, po elji - esticom, bio je prof. Rajko ii. Namjerno mu spominjem titulu, ne samo zato to je profesor matematike koji je predavao brojnim generacijama ibenana, ve stoga to Rajka svi zovu jednostavno - Profesor. Tog mu je dana najmlae dijete, ki Ana, imala svega tri dana, a vino je, kae, bilo namijenjeno gostima koji dou na babine. -Tako sam, umjesto estitarima, vino ponudio naim braniteljima, a meu njima i svojim uenicima koji su tada bili u potpuno drugaijoj ulozi, ulozi ratnika. Uvijek sam govorio kako treba vjerovati naim mladima jer su u odlunim trenucima sposobni mijenjati svijet. Moje se uvjerenje obistinilo - kae Profesor. Pria kako je u to vrijeme sa obitelji ivio u podstanarskom stanu u Njivicama, gradskoj etvr-
ti najblioj ibenskom mostu koja je organizirala cjelonone strae. -Smjenjivali smo se svakih nekoliko sati. Sjeam se da sam imao puku, ali bez ijednog metka. Streljiva jednostavno nije bilo. Jedne noi, nakon to su tenkovi stigli na most i poeli netedimice granatirati po ibeniku, Zoran Laa i ja smo uli nekakvo ukanje u mraku. Netko se primicao prvim kuama u Njivicama gdje se u podrumu jedne nalazilo sklonite sa vie obitelji i 15-ak djece, upravo prema mjestu gdje smo straarili. Stoj, viknuo sam, stoj, pucat u! Tada smo zauli kako netko dovikuje: -Nemojte pucati, ljudi, ja sam na! Kao da smo u tom trenutku mogli znati to to znai i tko je na, a tko njihov... Tek smo postali svjesni rata i njegovog nasurovijeg znaenja. Uglavnom, nakon to smo s onom praznom pukom zarobili ovjeka mokrog do gole koe, ispostavilo se da je policajac iz Rasline i da je preplivao s druge strane ispod tenkovskog poloaja. Dali smo mu suhu odjeu i odmah se javio svojima u policiji. Prolo je od tog dogaaja
Sjeam se da sam imao puku, ali bez ijednog metka. Streljiva jednostavno nije bilo. Jedne noi, nakon to su tenkovi stigli na most i poeli netedimice granatirati po ibeniku, Zoran Laa i ja smo uli nekakvo ukanje u mraku. Netko se primicao prvim kuama u Njivicama gdje se u podrumu jedne nalazilo sklonite sa vie obitelji i 15-ak djece, upravo prema mjestu gdje smo straarili. - Stoj, viknuo sam, stoj, pucat u! Tada smo zauli kako netko dovikuje: -Nemojte pucati, ljudi, ja sam na!
godinu dana a ovjek me poastio piem u jednom kafiu. Nisam ga se mogao sjetiti, ali on mene jest. Bio je to moj zarobljenik. Eto, kako ivot zna napisati najnevjerojatnije prie. Danas se to vrijeme nekima ini dalekim, ali ja u u sjeanju zauvijek sauvati scene brojnih preleta aviona nad ibenikom, granatiranje kua, te ljude po sklonitima, nae branitelje koje smo upuivali kako e najlake doi do Razora i Smrinjaka... Najprije bismo nekoliko minobacakih ispalili na most iz Razora, a onda bismo se brzo premjestili na Smrinjak, samo kako bismo stvorili dojam da nas ima puno, da imamo vie minobacakih baterija... Kad se samo sjetim da smo u Lainom vrtlu zakopali gajbu Molotovljevih koktela za sluaj da nam se priblie tenkovi, odmah me podilazi jeza... Profesor ii je tih godina imao svoj ratni raspored. Njegovo je mjesto bilo u koli, za katedrom. -Obino smo imali blok-satove, a za osnovce je bila organizirana i radio nastava. Od iznimne je
vanosti bilo da pokuamo djeci osigurati nastavak kolovanja, no znalo se dogaati da se usred nastave zauje sirena koja je oznaavala opu opasnost. Tada smo sa uenicima odlazili u sklonite u gimnazijskoj zgradi. Bili su vrlo disciplinirani i nismo nikada imali problema. Rajko i danas, kao i onda, predaje matematiku. Jo pet godina mu je preostalo do mirovine, no i dalje je jednako vitalan i duhovit, ba onakav kakvog ga se sjeam iz vlastitih srednjokolskih dana. Djeca su mu ve odrasla i svatko je odabrao svoj put. Starija ki Irena diplomirala je ekonomiju, sin Toni je elektrotehniar zaposlen u jednoj uspjenoj privatnoj tvrtki, a Ana, pravo dijete rujanskog rata, studira grafiku. Profesor i njegova supruga Vlasta, stoga, svaki slobodni trenutak koriste za svoje imanje u srcu Nacionalnog parka Krka. Iako su se odavno odselili iz podstanarskog stana u vlastitu kuu u ibeniku, tu seosku kuicu i taj mir za duu i tijelo ne bi, kae Profesor, mijenjali ni za to na svijetu.
aktualno
Intervju tjedna
MAJA INTI STUDENTICA SOCIOLOGIJE I PEDAGOGIJE, AKTIVISTICA I VOLONTERKA

NIKOLINA VUKOVI
Mladi iben ipak nisu o su materij

MARIJA LONAR
Mlada ibenanka Maja inti pri kraju je diplomskog studija sociologije i pedagogije na Sveuilitu u Zadru. Posve suprotno od prevladavajue medijske percepcije mladih, Maja je vrlo aktivna i angairana na mnogim projektima i udrugama. Potpredsjednica je ibenske udruge mladih (UM) i koordinatorica projekta te udruge koji se pod nazivom 'ibenski prijatelji - pomo zlostavljanim i naputenim ivotinjama' provodi ve godinama i zahvaljujui kojem su mnogi psi i make spaeni i udomljeni. Maja je i volonterka, a meu ostalim ukljuena je i u projekt 'Mali/veliki' ibenske udruge Ardura. Takoer kao volonterka sudjeluje u organizaciji festivala alternativne glazbe Martinska Fest. lanica je i Centra za drutveno humanistika istraivanja u Zadru, a sudjelovala je i na konferencijama o nasilju nad enama te o feminizm u . Povo d razgovoru s ovom svestranom mladom ibenankom bili su nedavno objavljeni rezultati o ivotu, aktivnostima i navikama mladih u Hrvatskoj. Najnovije istraivanje Instituta za drutvena istraivanja povedeno meu 1500 mladih pokazalo je ka-
ko su danas mladi u Hrvatskoj konzervativniji nego njihovi roditelji, da su oportuni i materijalistiki usmjereni. Jesu li vas iznenadili ti rezultati i to kau vai kolege i prijatelji? -U istraivanju stoji i da je danas sve vei broj ekonomski nezavisnih ena, da mladi sve vie stupaju u alternativni oblik zajednica, te da se tradicionalni oblik obitelji sve vie rastae iako jo uvijek postoje preferencije prema tradicionalno ustrojenoj obitelji. Tako se izjasnila jedna treina ispitanika to, sukladno tranzicijskom kontekstu Hrvatske, nije iznenaujue. Autori istraivanja naglaavaju kako se upravo skupina mladih koja njeguje, uvjetno reeno, tradicionalan oblik zasnivanja obitelji, u Hrvatskoj smanjuje. Jo se navodi kako je vrlo malen udio mladih s izraenim nasilnikim ponaanjem koje je u najmanjoj mjeri povezano s netolerancijom, to opet neto govori o tezi da su mladi konzervativni. Mladi koji odrastaju u tranziciji optereeni su viestrukim problemima koji se jasno pokazuju u samom istraivanju kao raskol izmeu, uvjetno reeno, 'tradicionalne' i 'moderne' pozicije, a koja se onda krivo tumai kao oportunost i/ili materijalistika orijentacija.
Mladi nisu politiki neaktivni

Ako bih htjela to primijeniti, rekla bih da se u mojoj obitelji naglaavala vanost obrazovanja kao preduvjet za stjecanje sigurnog, stalnog zaposlenja, a istovremeno su uvjeti na tritu rada, pa tako i na naem, toliko izmijenjeni da je teko vie zamisliti apsolutnu sigurnost radnog mjesta. Budui da sam istraivanje itala, moram zakljuiti kako je interpretacija rezultata, koju su uglavnom napravili mediji, pretenciozna i dezinformirajua. O vlastitoj generaciji mogu svjedoiti samo na temelju osobnog iskustva i informacija koje imam, a koje idu u prilog tezi da
aktualno
nani u veini 2016. oportuni niti jalisti

su mladi iz moje sredine uglavnom visokoobrazovani, skloniji prihvaanju nekih postmodernistikih vrijednosti, obrazaca ponaanja i djelovanja. Govori se i o 'bumerang generaciji' jer mladi zbog ekonomske situacije ne mogu biti samostalni i vraaju se u obiteljski dom. Jesu li vam poznate takve situacije u vaoj generaciji? -Naravno da jesu. Mladi naalost, iscrpljeni krizom, nezaposlenou i nezapoljivou te velikim padom ivotnog standarda, teko mogu ostvariti samostalnost. to je ujedno i trend tzv. Zapada, a moe se podvesti pod nazivnik neoliberalnog kapitalizma i ove ekonomske krize u kojoj se nalazimo. Oni koji si i mogu priutiti neovisnost u pogledu rjeenja stambenog pitanja, ne mogu si uvijek priutiti i ivot osloboen bilo kakve 'pomoi' (roditeljske, kreditne). Mladi su, premda bi se to moglo rei i za veinu hrvatskih graana, politiki i uope drutveno pasivni. Vi ste pak, aktivni u UM-u, koliko se mladi ukljuuju i podravaju programe takvih i slinih udruga? -Ne bih bila tako stroga. Ne mislim da su mladi generalno gledajui politiki i drutveno neaktivni. Kako se moe iitati iz istraivanja 'Mladi u vremenu krize' Vlaste Iliin i suradnika od prole godine, aktivnost mladih raste s obzirom na dob i stupanj obrazovanja, a mladi su uglavnom informirani o politikim zbivanjima iako ne sudjeluju u aktivnoj politici. Konkretne razloge za to treba potraiti u kontekstu nekoliko proteklih godina, kao i injenici da je povjerenje u politiko rjeenje krize u kojoj se nalazimo vrlo nisko. Ali za podrobnije razumijevanje potrebno je i opirnije istraivanje. Moje iskustvo i jest i nije drugaije. to se politike tie tu sam potpuno neangairana, osim u smislu informiranja o politikim zbivanjima. S druge strane, angairana sam u ovom neprofitnom i nevladinom sektoru civilnog drutva. Kad je rije o mladima i njihovu ukljuivanju, a s obzirom na to da mogu govoriti samo s aspekta UM-a, zadovoljna sam odazivom i sudjelovanjem mladih. Ve gotovo etiri godine uspjeno provodimo programe tijekom cijele godine. Tu govorim o ukupno 50-ak lanova/ca, dok se broj korisnika/ca poveava kod pojedinih programa. I mnoge druge udruge mladih i/ili za mlade uspjeno rade i provode svoje zamisli, privlae neke nove ljude i obrazuju jednu novu angairanu generaciju mladih ljudi. Studirate u Zadru, moete li ga usporediti sa ibenikom kada je rije o sadrajima za mlade? -Zadar i ibenik imaju jedan zajedniki problem, a taj je nepostojanje adekvatnog prostora za djelovanje veeg broja udruga civilnog drutva. ste svojedobno bili potpredsjednica gradskog savjeta. No, biranje lanova za ta tijela posve je politizirano. to takva tijela uope mogu napraviti za mlade i kakvu poruku uope mogu slati? -Problem Savjeta mladih nije toliko politiziranost (to je samo neozbiljno), koliko injenica da ne postoji stvarno razumijevanje mogunosti djelovanja u Savjet meu onima koji su se samoinicijativno javili za rad u tom tijelu. ini mi se, da mladima prijavljenima u to tijelo, uope nije konkretno jasno od kojeg je to znaaja i zato. Bila sam lanica Savjeta mladih ibenika, ali nisam se ponovo prijavljivala za rad. Takva tijela inae, kada i ako funkcioniraju dobro, mogu usustaviti i posloiti, prezentirati i evidentirati projekte i programe od iznimnog znaaja za populaciju mladih. No, svemu tomu prethodi provedba istraivanja o potrebama mladih u naem gradu, i to takvog koji e zadovoljiti sve kriterije pravog istraivakog rada i koji e zaista kristalizirati potrebe mladih u gradu. Tek se na temelju toga neto u Savjetu moe raditi i postii. Ve godinama govori se o ureenju kina Odeon, stalno se neto obeava, najavljuje osobito u izborno vrijeme -Kino Odeon mora biti ogoljeno svih moguih predznaka i asocijacija na neki strogo odreen sadraj. Odnosno, mora posluiti svim mladim ljudima. Budui da mladi imaju zaista iroke interese i da se na najrazliitije naine izraavaju, prostor bi trebao moi predvidjeti sve te potrebe. Polivalentnost i mogunost modifikacije trebale bi biti od iznimnog znaaja prilikom ureenje prostora. Hoete li se nakon diplome vratiti u ibenik? -Ja nikad nisam niti otila. Moje studiranje se svodilo na uestalu vonju autobusom, a cimerice su uvijek prigovarale zbog mojeg estog odsustva iz Zadra. Ostajem u ibeniku u nadi da u tu moi preivjeti. U meuvremenu, nastavljam se baviti aktivizmom unutar UM-a i u suradnji s drugim udrugama mladih i/ili za mlade.
Glava otobraco
BRANIMIR PERIA branimir.perisa@sibenski-list.hr
Mladi koji odrastaju u tranziciji optereeni su viestrukim problemima koji se jasno pokazuju u samom istraivanju kao raskol izmeu, uvjetno reeno, tradicionalne i moderne pozicije, a koja se onda krivo tumai kao oportunost i/ili materijalistika orijentacija
Pogotovo kada govorimo o djelovanju u podruju alternativne kulture, iako mi se ini kako injenica postojanja Sveuilita na neki nain olakava susret i razmjenu ideja kod mladih koji ive, studiraju i rade u Zadru. Ipak, niti ovdje, a niti u Zadru ne postoji prepoznatljiv, sadrajan prostor za mlade.
Iz ibenika nisam ni otila

I ibenik ima svoju studentsku populaciju, tj. Veleuilite s oko 2000 studenata, ali u gradu su neprimjetni, barem kada je rije o organiziranom djelovanju? -Koliko sam upoznata, studenti su se nedavno organizirali i pokrenuli neke projekte i inicijative, ali nemam veih saznanja o njihovom radu. ibenik i na gradskoj i na upanijskoj razini ima Savjet mladih, i vi
Eee, sada mi je odma lake! rekla je Dobra Parona svojin starin muterijaman i protiv svoga obiaja, a na njiovo veliko iznenaenje stavila prid njih nova pia, a da nisu zvali turu. -Na raun kue! uzviknila je prpono, nosei ledenu, guzlastu pivu El Tigreu i travaricu za Bili Smo Uskoro, a onda in se pridruila nazdravljajui. Surgala je u se malu lozu ka u kalju s takvon brzinon i guton da su je ova dvojica pogledala ne virujui vlastitin oiman. Jo uvik in nije bila jasna tako iznenadna provala njeine velikodunosti koja se ritko viala i puno boljin vrimeniman, a kamoli ne u ovin tankin i grinjanin, ta su se rastegla pari in se, bez kraja i konca. -A emu to imamo zahvaliti? pita El Tigre nateui obilati gucalj. Nagazili ste digdi na olde? Dobili na lotu? sve ju podbada, dok njegov prijatelj odobravajui klima glavon. -Ma kakvi, naprosto san sritna i vako mi se teke proslavlja, jerbo konano imamo rok! Niste uli, bolja vrimena nastupaju 2016. godine, rekli su iz Vlade, evo upravo sada na radiju. To su govorili sve ka dio odgovora na ove sindikalne prosvjede za Prvi maja Nije meni do toga, znate i sami, al volin znati kada e doi otaj bolji ivot -A ko je iz Vlade to reka? uozbiljija se El Tigre. -Mirando Mrsi, mislin A ta van je to vano, bitno je jedino da eto namin sunca za tri godine! razgalila se Dobra Parona i sve pogledava na onu bocu loze na anku, neodluna bi li bi se u nastupu dobrog raspoloenja maila jo za jedan bierin, pa di puklo, da puklo! -Pa ujte, vano je Svakako, bolje Mrsi nego da je to kaza ministar Hajda Doni. Slua san ga niki dan: na televiziji je reka da je Vlada targetirala nekoliko opcija, a kada izabere pravu, tek emo onda Rvatska imati pravi polisi pejper za investiciju -ekajte, tu ima engleskih rii!? govori ona a i dalje jon nije jasno na ta ovi zapravo cilja svojin pitanjen. -Tija san zapravo rei ovo: zamislite da Hajda Doni danas-sutra napie nekakav najbezazleniji govor o temi iz svoga resora, a na ingleki ga prevede Ingrid Antievi Marinovi. Ona ga isto tako, i proita na svome engleskome u Evropskomen parlamentu i nakon toga, nikoliko dana poslin Rvatsku napadne Amerika, a mi svi u udu, ta i kako. Pa nisu Amerikanci blesavi ko znade engleski ako ne oni! Savreno dobro razumu kada in neko na njiovon jeziku objavi rat, pa se ti poslin pipaj pravdajui se da tvoja parlamentarka ima egzotini naglasak Ma ou rei govorili su nan da emo sve rijeiti samin ulaskon u EU; Milanovi je 2010. Vladi Jadranke Kosor govorija, a biraiman obeava da e minjati Ustav ne bi li pobolja poloaj radnika, a danas bi najradije minja narod i preostale radnike za nike bolje -E, vraa iston miron! Pa i oni bi minjali njega, ta je tu udno! gleda ga ublido Dobra Parona, ne svaajui zato je u priu upleja tolke ministre. -Ou samo rei - upleja se konano Bili Smo Uskoro, koji je cilo to vrime bija nekako duhon odsutan ako nas Amerika napadne, moglo bi se dogoditi da nas bude deset miljuna, a to je ipak vea mogunost uinkovite obrane! Naravno da su ga blido pogledali. Mislin deset miljuna, al zajedno za Srbijon, kako je krenilo. Jerbo, velikoduno su nan rekli za stratite Rvata u Sotinu, ta je naima jo malo pa dovoljno za skidanje tube za genocid. apnu li nan njiov Vui i ekipa jo di su pusti nestali i priznaju li da su na svomen teritoriju imali logore, srce rvatsko nee moi izdrati, pa emo se, pari mi se, na kraju i udruiti Dobra Parona samo je odmanila rukon: ne slua ona prazne rii u kojiman se ne spominju vrsti rokovi.
10
upanija
NESTAJU I POSLJEDNJI SIMBOLI RUDARSKOG KRAJA Uruio se krov na stogodinjem okupljalitu Siveriana
Uruavanjem krova, dom je na putu da zaraste u korov. Za obnovu dviju ploa, krova, te prozora i vrata, potrebno je 1,2 milijuna kuna. Hoe li drava pronai toliko novca da ga sauva? Sudei prema dosadanjih est natjeaja, teko.
Drava opet odbija obnoviti Dom kulture u Siveriu

MARIJAN DAMBO SIVERI
marijan.dzambo@slobodnadalmacija.hr
Ministarstvo kulture i na estom natjeaju odbacilo je mogunost da obnovi dom kulture u Siveriu. U odbijenici aktualne ministrice jasno je dano do znanja Siverianima i Gradu Drniu, koji je inae zatraio njegovu obnovu, da nema novca za taj 'seoski dom'. Ministrica se time pridruila svojim prethodnicima Boi Bikupiu i Jasenu Mesiu koji su odreda ignorirali potrebu da se sauva ta vrijedna openarodna imovina. Ova posljednja odbijenica resornog ministarstva nekako se poklopila s uruavanjem krova doma, to bi moglo definitivno zapeatiti sudbinu doma kulture kao kulturne institucije koju su gradili i stvarali siveriki rudari i koja je sve do Domovinskog rata bila sredinje okupljalite puka siverikog, pa i drnikog kraja. -Kroz ovaj dom prole su brojne kazaline druine, poznata imena iz svijeta popularne ali i druge glazbe. Ovdje su se dogaale velike fete prigodom novogodinjeg slavlja i drugih blagdana. Mogao je primiti i po 700 posjetilaca. Rudarski Siveri ponosio se njime. Ne samo zbog toga to je bio sredite kulturnih
Posljednja odbijenica resornog ministarstva nekako se poklopila s uruavanjem krova doma, to bi moglo definitivno zapeatiti sudbinu Doma kulture kao kulturne institucije koju su gradili i stvarali siveriki rudari i koja je sve do Domovinskog rata bila sredinje okupljalite puka siverikog, pa i drnikog kraja
dogaanja, ve i injenice da je to jedini dom izvan velikih gradova koji je, pored velike pozornice imao i dvije galerije. Onu najviu siverike ene su ostaklile i pretvorile u svoj kutak gdje su se okupljale, druile. Tu su rado dolazili, ne samo Siveriani, ve i mjetani okolnih sela Mioia, Bioia, Tepljuha, tikova, Kanjana, Kadine Glavice i Paria, a rado su ovdje na predstave ili glazbene fete dolazili i Drniani, objanjava znaenje ovog doma Joko Bukarica, ovjek koji je najvie energije utroio da se dom obnovi i sauva od propadanja. polau mjetani. -Traei nain da sauvam dom od propadanja, dokopao sam se dokumenata koje je uspio sauvati Mladen Novakovi, koji jasno govore da se dom 1972. godine vodi kao openarodna imovina, to znai da o njemu mora brigu povesti drava, kae Bukarica. Unato tome, nejasno je kako je netko poslije rata Novogradnji koja je na siverikom podruju obnovila vie od 150 u ratu stradalih kua, dao u 20-mjeseni najam dom za stovarite. Na ugovoru je stajao peat Mikrosiverita. Najamnina je bila 500 maraka mjeseno. -To znai da je netko 'zamraio' deset tisua maraka, kae Bukarica. Kako se Bukarica naao na 'prvoj lini' za obnovu doma? -Kao potpredsjednik Gradskog vijea Drnia 2005. godine odluio sam obnoviti dom. Pripremili smo svu potrebnu dokumentaciju kako bismo se javili Ministarstvu kulture na natjeaj za njegovu obnovu. Moram javno, prije svega, zahvaliti, arhitektu Kamelu Shihabiju koji je sve ovo vrijeme, bez kune, pripremao potrebnu projektnu dokumentaciju bez koje se nismo mogli javiti na natjeaj. Jako sam tuan to do sada nitko nije prepoznao nae napore.
Joko Bukarica
Zahvaljujui rudniku i ovom domu, ovdje je kultura 'punim pluima' ivjela stotinu godina. Siveriani se time ponose, ba kao i injenicom da je kroz njihov Siveri jo 1874. godine prola prva eljeznika pruga u Dalmaciji. To rudarsko mjesto je 1886. godine dobilo svoju potu, a 1911. i struju. Malo je poznato da je Siveri sve do Domovinskog rata, to se tie elektroopskrbe, bio autonoman u odnosu na HEP. Cijeli ovaj kraj kilovatima se napajao s rudnike hidroelektrane Roki slap. To su sve razlozi zbog koji ne moemo prihvatiti tako ignorirajui stav Ministarstva kulture koje je osiguralo novce za obnovu domova kulture u Uneiu, Oklaju i Ruiu, odnosno Gradcu. Ne elim rei da te domove nije trebalo obnoviti. Naprotiv. Meutim, ne mirimo se sa injenicom da nema novca i za ovaj dom, kae Bukarica.
Kako je Dom kulture gradio ovdanji rudnik, dugo se vjerovalo da je on ostao u portfelju Mikrosiverita, pravnog slijednika Rudnika te da na njega pravo ne
Dom kao openarodna imovina
Ovaj se dom iz kancelarija ministarstva percipira kao dom tamo u nekoj selendri. Zaboravlja se koliko je znaenje on imao i jo ima za ovaj kraj. Siveri ne eli niti moe ivjeti od svoje prolosti, ali istodobno ne eli olako pustiti da sve naslijeeno propadne i nestane.
Ne prihvaaju stav Ministarstva
NIKOLINA VUKOVI
oglasi
11
12
upanija
SASTANAK KOORDINACIJE Obalni i kontinentalni DVD-ovi uspjeno surauju ve 16 godina
Zeleno - plava linija prijateljstva kada je najtee

katarina rudan VOdiCE
Redovni sastanak Koordinacije zeleno-plave linije o prijateljstvu i suradnji dobrovoljnih vatrogasnih drutava odran je nedavno u Vodicama. Uz domaina DVD Vodice, sastanku Koordinacije su bili nazoni predstavnici DVD-a iz Lobora, Slatine, Velike, Kutjeva, Novog Vinodolskog te Vatrogasne zajednice Bakar-Kostrena. Koordinacija uspjeno djeluje ve esnaest godina, a osnovni joj je cilj boljitak vatrogastva i razmjena iskustava u nainu rada i djelovanja, izmeu kontinentalnog i obalnog dijela Hrvatske, jer svako podruje ima svoje posebne osobine. Osim podnoenja redovnog izvjetaja o najvanijim aktivnostima lanica u proteklom razdoblju, najvie pozornosti posveeno je protupoarnim intervencijama tijekom protekle ljetne
Prvi izlaze na teren
sezone i specifinostima pojedninih poara. -Upravo zbog opasnosti i nepredvidivosti posla kojim se bavimo, velika se briga vodi o strunom osposobljavanju kadrova i upoznavanju sa svim moguim sitacijama koje se mogu pojaviti u raznim intervencijama. Stoga su korisna i natjecanja vatrogasaca koja potiu na maksimalnu predanost, koncentraciju i zalaganje, reeno je na sastanku vatrogasaca-dragovoljaca. Kad je rije o poloaju vodikih dobrovoljnih vatrogasaca, reeno je da je on uvelike poboljan nakon osnivanja Javne vatrogasne postrojbe u kojoj su, uz zapovjednika i zamjenika zapovjednika, zaposlena jo etrnaestorica profesionalnih vatrogasaca. Njihov je zadatak da prvi izlaze na teren i gase poare, da spaavaju ljude i imovinu, ali i da sudjeluju u provedbi preventivnih mjera zatite od poara i eksplozija, te pruaju tehniku pomo u nezgodama, opasnim situacijama, nesreama i
PriVaTni aLBUM
ekolokim katastrofama. U prvih est mjeseci postojanja JVP Vodice, za intervencije je utroeno neto manje od 700.000 kuna.
-Upravo zbog opasnosti i nepredvidivosti posla kojim se bavimo, velika se briga vodi o strunom osposobljavanju kadrova i upoznavanju sa svim moguim situacijama koje se mogu pojaviti u raznim intervencijama. Stoga su korisna i natjecanja vatrogasaca koja potiu na maksimalnu predanost, koncentraciju i zalaganje, reeno je na sastanku vatrogasaca-dragovoljaca
Osim dvije manje ozljede zadobivene u gaenju poara, sreom nije bilo teih ozljeivanja vatrogasaca. Javna vatrogasna postrojba Vodice, osim navedenih poslova, obavljala je i niz drugih aktivnosti, redovito vodei brigu o ispravnosti hidrantske mree i vatrogasne opreme i tehnike, obilazei umske protupoarne putove i radovito provodei struno osposobljavanje svojih djelatnika. Nije zaboravljena ni edukacija mladih, pa su vatrogasci obavili nekoliko pokaznih vjebi za osnovnokolce kako bi ih upozorili na vanost zatite od poara, na pravila ponaanja ako do poara doe te koja se sredstva koriste prilikom gaenja, s obzirom na uzrok poara.
redovito struno osposobljavanje
VODI KROZ VODICE
Vani tELEFOnSki BrOJEVi i VOZni rEd
Grad Vodice - Tajnitvo 022/444-906 TZ grada Vodica - 022/443 888, 022/442 111 Puko otvoreno uilite - 022/445001 ACI Marina Vodice - 022/443 086 Ambulanta u Vodicama - 022/ 443 169 Autobusni kolodvor - 022/ 443 627 Fina - 022/ 441 841
Ljekarna - 022/ 440 014 Luka kapetanija - 022/ 443 055 Matini ured Vodice - 022/ 443 036 Pota Vodice - 022/ 442 200 Stomatoloka ordinacija - 022/ 442 834 Veterinarska ambulanta Vodice - 022/ 443 355 deurni telefon: - 099 700 3737 (0-24h)
Linija br. 1 (SRIMA - HOTEL OLYMPIA - AUTOBUSNI KOLODVOR VODICE) POLASCI IZ Vodice - Hotel Olympia 6.40 7.45 13.5 Hotel Olympia - Srima 6.40 7.15 13.5 6.45 7.50 14.0 POLASCI IZ Srima - Hotel Olympia Hotel Olympia - Vodice 6.45 7.50 14.00 Linija br. 2 (ISTA VELIKA - ISTA MALA - GAELEZI - GRABOVCI - VODICE) POLASCI IZ ista Velika 6.15 7.20 13.15 15.0 ista Mala 6.15 7.20 13.20 15.0 Gaelezi 6.20 7.25 13.25 15.05 Grabovci 6.30 7.35 13.35 15.15 6.50 11.00 14.25 POLASCI IZ Vodice Grabovci 7.05 11.15 14.4 Gaelezi 7.10 11.25 14.5 ista Mala 7.15 11.30 14.55
Vozni red autobusa Gradskog poduzea za gradsko podruje Vodica koji se primjenjuje od 31. srpnja 2012. godine, s napomenom da autobusi ne prometuju subotom, nedjeljom i blagdanom.
upanija
13
Probudila se drnika politika scena

katarina rudan drni
LOKALNI IZBORI Drnianima predstavljene liste kandidata za Gradsko vijee i novi kandidati za izvrnu vlast
Od prolog tjedna u Drniu je poelo predstavljanje lista za novi saziv Gradskog vijea. Prva je svoju listu predstavila mlada drnika stranka Hrvatski laburisti - stranka rada. Nositelj liste je Ante Vukui, a na njoj e biti i Mile Prpa, predsjednik stranke, te Ana Jerkovi, Rajko Goreta, Ivica Boi, Jovo Mren, Sandra upi, Staljin Gruba, Marija Slikovi, Dragica Bukarica, ore Mireti, Velimir Radelji, Kreimir Bukarica, Danica Goreta i Sran olovi. U utorak su koalicijski sporazum o zajednikoj listi kandidata za Gradsko vijee potpisali Mile Vukui, predsjednik drnikog ogranka DC-a i Ivica Raji, predsjednik gradskog ogranka HSP-a dr. Ante Starevi.
DC i HSP dr. Ante Starevi izlaze sa zajednikom listom za Gradsko vijee Drnia
Lista je, kazao je Mile Vukui, sastavljena od poduzetnika, mladih ljudi, kolovanih i perspektivnih, a cilj im je osvojiti trideset posto glasova biraa. Koalicija, reeno je na predstavljanju u maloj gradskoj vijenici, eli demografski obnoviti drniko podruje, kako Drni ne bi bio grad golih zidina, ve grad male djece, grad u kojemu e kolovani mladi ljudi moi pronai posao. Kandidata za gradonaelnika nemaju, a u prvom krugu nee podrati nijednog od istaknutih kandidata. Kad se radi o kandidatima za drniku izvrnu vlast, uz ve poznata i javnosti predstavljena imena kandidata za gradona-
Bez kandidata za gradonaelnika
Dragan Bukarica (lijevo), Ivica Duji, Ivica Kosor i Tomislav Pleadin

elniko mjesto, Marinka Bilia (Loza), Josipa Begonju (HDZ) i Vlatku Duilo (HNS-SDP), u ponedjeljak je HSLS predstavio svojeg kandidata za gradonaelnika - Ivicu Kosora, dipl. ing. agronomije, vieg strunog savjetnika u Hrvatskoj poljoprivredno savjetodavnoj slubi. Za njegovog zamjenika kandidat je Ivica Duji, ekonomist,
Hrvatski laburisti - stranka rada i koalicija DC i HSP dr. Ante Starevi predstavili su Drnianima liste kandidata za Gradsko vijee. Nisu istaknuli kandidate za izvrnu vlast, a to su do danas uinili Loza-NL, HDZ, HNS-SDP i HSLS. Oito, drnika politika scena se probudila
zaposlen u drnikoj tvrtki GIRK Kalun. Nakon to je na ranijim lokalnim izborima imao liste za Gradsko vijee, HSLS je prvi put istaknuo kandidate za izvrnu vlast. Liberali smatraju da vladanje gradom u posljednjih 20 godina nije donijelo nita dobro, te da dosadanja vlast nije pokazala kako iskoristiti resurse koje drniko podruje ima.
REPUBLIKA HRVATSKA IBENSKO-KNINSKA UPANIJA GRAD VODICE URED GRADONAELNIKA Klasa: 372-03/13-01/09 Ur.br.: 2182/04-04/01-13-3 Vodice, 30. travnja 2013. g. Na temelju Zakljuka Gradonaelnice, Klasa: 372-03/13-01/09, Ur.br.: 2182/04-04/01-13-1 od 30. 4. 2013. g., Gradonaelnica grada Vodica 30. travnja 2013.g. objavljuje za prikupljanje pismenih ponuda za davanje u zakup poslovnog prostora na katu (sobe) u nekretnini oznaenoj kao es. zgr. 130/1 k.o. Prvi u Prvi Luci (biva 'Bratska kua') 1. PREDMET NATJEAJA, DJELATNOST NAMJENA PROSTORA, POETNA ZAKUPNINA I ROK TRAJANJA ZAKUPA Poslovni prostori na katu (sobe) u nekretnini oznaenoj kao est.zgr. 130/1 k.o. Prvi u Prvi Luci, neto korisne povrine 150,00 m2 i to: - Namjena prostora: ugostiteljska djelatnost smjetaja - Poetna cijena zakupnine: 1.500,00 kn/mjeseno (10x150 m2) - Ugovor o zakupu zakljuit e se na 5 godina.
No knjige u Murteru
No knjige, manifestacija koja se od prole godine odrava u hrvatskim knjinicama u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava 23. travnja, odrala se po drugi put i u Narodnoj knjinici i itaonici Murter. No su otvorili najmlai lanovi zajednice svojim autorskim radovima. Nastavila se razgovorom o definiciji pojma itatelj te o potrebi itanja i koliko ono u ivotu pojedinca znai. Zdenka Bilui, voditeljica Centra za vizualnu kulturu u Gradskoj knjinici 'Juraj igori' predstavila je svoju knjigu 'Pria o dva Jurja', a svoje autorske radove predstavili su i neki lanovi Ogranka MH. No knjige u murterskoj knjinici zainili su i zavrili svojim koncertom lanovi duhovnog sastava Agnus Dei iz ibenika. m.t.j.
OBAVIJEST O RASPISIVANJU NATJEAJA
2. Tekst kompletnog natjeaja se nalazi na oglasnoj ploi Grada Vodica u Vodicama, Ive ae 8 i na web stranici Grada: www.grad-vodice.hr. GRADONAELNICA Branka Juriev Martinev, dipl. oec., v.r.
radio drni
14
upanija
MURTER Startao 13. Kornati kup
Vezovi ograniili broj brodova

mande turinov-jeina
redakcija@sibenski-list.hr
Kornati kup po obiaju obiljeava poetak sezone u Murteru
U subotu 27. travnja bio je prvi dan ovogodinje regate Kornati kup, kada su se doekivali sudionici u Hramini i premjeravali krstai po ORC-u. U nedjelju je, koktelom dobrodolice u velikom atoru razapetu u toj marini, regata i slubeno otvorena, a start je bio u ponedjeljak oko 10 sati jedrenjem prve etape 'u trokut' u Murterskome moru. Kao i svake, i ove je godine predvieno ukupno pet etapa: Murtersko more, Murter-Biograd, u Biogradu start tree i etvrte etape Biograd-Pikera te zavrna peta Pikera-Murter. U sluaju nepovoljnih vremenskih prilika organizator je uzeo pravo na izmjenu programa. Ovogodinja je regata ugostila sto brodova i oko 650 lanova posade. -Zainteresiranih posada za regatu je daleko vie nego to ih realno moemo primiti. Kapacitet marina u kojima noimo, osobito ACI-jeva marina Pikera, limitirajui je faktor za broj natjecateljskih brodova kae eljko Jerat, jedan od organizatora Kornati kupa. Broj vezova u Pikeri tako je ograniio broj plovila na okruglih sto. Veina prijavljenih
posada dolazi iz Austrije, to je i oekivano budui da je suorganizator regate austrijski Yachtcharter Pitter. Uz Dance, Nijemce, vicarce, Talijane, ehe, Poljake, Slovake, ove godine Kornati kup broji i jednu ameriku posadu te po jednu rusku i hrvatsku. Svi se oni natjeu u tri kategorije, krstae sa spinakerima i katamaranima i bez njih. Kornati kup se tradicionalno smatra poetkom nautike se-
Traio se vez vie
zone u Murteru, a sama regata jedinstvena je po mnogo emu, pa i po tome to su svi sponzori aktivni sudionici regate, kako smo mogli uti od dugogodinjeg predsjednika Regatnog odbora Gerta Schmitleitnera. Ne udi stoga to veina natjecatelja nestrpljivo svake godine oekuje Kornati kup i 'stalno zovu i pitaju kad e', kazao je suorganizator regate Klaus Pitter.
B. Slavica
upanija
15
Kazivanja izgubljenog vremena
Seoska domainstva osnovala udrugu

Osnovana je Udruga agroturizma ibensko-kninske upanije. Osnivaka je skuptina u prostorijama Regionalne razvojne agencije okupila je 15-ak vlasnika seoskih domainstava i izabrala vodstvo udruge na ijem je elu mladi i agilni Robert Podrug, vlasnik OPG-a Robeko iz Piramatovaca. Zamjenik predsjednika postao je Frane Raki, vlasnik OPG Raki iz Pakova Sela a za tajnicu je izabrana Jadranka Bolana, vlasnica OPG Baulov dvor iz Draga kod Primotena. U predsjednitvu su jo dva lana - Mio Klari iz ekoloke braniteljske zadruge iz Vodica i Ivan Kalpi iz OPG Kalpi na Konjevratima. -Udruili smo se zbog zajednikog nastupa prema turistikim zajednicama i agencijama, nacionalnim parkovima i svim institucijama koje rade u turizmu kako bismo popularizirali i promovirali agroturizam i seoska domainstva. Veliki je i iz godine u godinu sve vei broj gostiju koji se kreu obalom a ne znaju za turistike mogunosti zalea. A svi koji vide, odueve se i ponovno dou i jo nas preporue svojim prijateljima i znancima. Za seoska domainstva karakteristino je to to imaju veinom stalne goste koji nakon nekog vremena postaju kao lanovi obitelji, koji s nama sudjeluju i u naim sezonskim poslovima u polju, masliniku i vinogradu kazao nam je
Frane Raki, dopredsjednik novoosnovane Udruge agroturizma

nikolina vukovi
PIE: MARIJA KRNEVI RAK
Cvie bi se ukralo jednoj, da bi se dalo drugoj curi

Jedna od starih ibenskih tradicija, koja se do danas nije uspjela odrati, bila je ta da su mukarci za prvi svibnja, odnosno uoi toga dana, darivali djevojke i ene cvijeem. Imuniji ibenani nabavljali su (naruivali) aranirane bukete kod profesionalnih cvjeara u gradskim cvjearnicama, te ih slali dragim enskim osobama ili im ga osobno donosili. Mnogi oni, s pliim depovima, nabavljali su i jednostavnije i jeftinije bukete, ponajvie na trnicama. Ali bilo je i onih mukaraca koji su cvijee sami brali po poljima, te od njega pravili bukete za svoje drage enske osobe, to je zapravo imalo jo veu vrijednost od onog kupljenog. Momci su obiavali, u znak panje, darovati cvijee i majci, sestri, teti, baki Donoenje buketa cvijea djevojkama obavljalo se esto na poseban nain. Naime, obiaj je bio da momci uoi prvi svibnja, i to kad padne no, donose djevojkama buket cvijea i postavljaju ga na djevojina vrata, prozor ili balkon. Ona djevojka koja bi u tijeku noi ili ujutro uzela taj buket, znajui ili makar pretpostavljajui od koga je, znailo je da joj se dotini momak svia, da ga voli. Ukoliko za tog momka nije marila, buket jednostavno ne bi dirala ili bi ga bacila na ulicu. U toj noi darivanja cvijea na ovakav nain, znale su se dogaati (ne ba rijetko) i neke vragolije, zbog kojih su u ibeniku najvie stradavale make, naroito crne, znala je biti prava hajka na njih. Nekoj djevojci (najee usidjelici), s kojom bi se pojedini momci htjeli naaliti, narugati joj se, umjesto buketa cvijea objesili bi maku. No, zbivale su se i druge stvari vezane uz vjeanje (crne) make. Primjerice, kad bi neki momak objesio buket cvijea na kuu svoje simpatije, koji drugi momak, pratei ga iz prikrajka, kad se ovaj udalji, skinuo bi njegov buket i umjesto njega postavio maku i to iz dva razloga: ili dipet zbog ljubomore, ili zbog prijateljskih ala. Momci su ovakvim alama znali doskoiti, i to tako da bi straarili dio noi ili pak cijelu no, kako tko ne bio ukrao ili unitio buket, ili umjesto njega stavio maku. Znalo se dogoditi, iako u manjoj mjeri, da bi pojedini momci, u noi darivanja cvijea, umjesto donoenja djevojkama buketa, krali, gdje je to bilo dostupno, njihove pitare s cvijeem, te ih premjetali, skrivali, odnosili drugim djevojkama ili postavljali na mjesta gdje je bilo teko doi do njih. A sve to radi ale, nikako radi unitavanja cvijea. Kako su u Rogoznici slavili dan cvia Ivi Furiu su ispriale Mara Graovac i Ljeposava Radi. Prvi maja bija je dan cvia u Rogoznici. Toga jutra sve misto bi osvanilo okieno cvien. Uanca je bila da momci okite divojkan kue zelenin granican i cvien. O, donili bi momci velike bukete cvia, pa bi stavili divojkan na ponistru, oli povie vrat, koja nije imala ponistru, oli bi ostavili prid vratiman, na zidu, di bilo. Ali ni se samo nosilo cvie divojkan, nego bi momci uali okititi ulice, rivu, cilo selo. Cvie momci nisu kupovali da bi inili bukete i njiman kitili divojake kue. Radilo se ovako: ukredi jednoj cvie da bi ga drugoj da. E, ali ta no u ein prvoga maja nije bila samo radi toga da se krede cvie, njin darivaju divojke, kiti njin misto, tu no bi momci iskoristili i za druge stvari: inili bi svakakove dipete koje ni vragu ne bi pale na pamet. Uali bi konopiman splesti ulice da se ne moe projti, izvadili bi oviku brod i prinili je tamo okle bi se teko mogla vratiti u more, uzeli bi oviku tovara i digli ga komu na pergul ko bi sve to moga izbrojiti, ko bi se svega toga moga sititi? Ali ta bi uinili da uinili, nikad se niko radi toga nije ljutija, sve je to bilo radi ale, radi zabave.
Turisti vole seoski ugoaj

-Udruili smo se zbog zajednikog nastupa prema turistikim zajednicama i agencijama, nacionalnim parkovima i svim institucijama koje rade u turizmu kako bismo popularizirali i promovirali agroturizam i seoska domainstva veli Robert Podrug, vlasnik OPG-a Robeko iz Piramatovaca
Podrug, istiui kako je najbolje to turizam na obali i u zaleu nije konkurencija jedan drugom, nego se s njim nadopunjuje. Pomou agroturizma i seoskih domainstava na turizam moe obogatiti predsezonu i posezonu, te znatno poveati broj smjetajnih kapaciteta u samoj pici sezone u kojoj se svake godine trai krevet vie, uvjeren je Podrug. z.p.
Rogoznica Elektra se ogluila na upozorenja mjetana
Kabel visokog napona prijeti Kanianima

U protekla etiri mjeseca stanovnici naselja Kanice vie puta su bezuspjeno upozorili ibensku Elektru i opinsku vlast da e zbog oteene cijevi kroz koju prolazi kabel, nekoga usmrtiti struja. Plimni val odnio je mali betonski zid i kamenje, otetio je cijev, a kabel koji strujom napaja dio uvale Kanica-Draga ozbiljno prijeti da nekom od prolaznika ili kupaa ugrozi ivot, tim vie to je udaljen tek metar od mora. -ivimo u komunalno nepripremljenom naselju, bez ureene prilazne ceste, javne rasvjete, svako malo nemamo struje, a Elektra bi jo htjela da nas i struja ubija po putu - ogoreno kae grupa Kaniana. Iz opinske uprave u vie su navrata od ibenske Elektre traili da se kvar otkloni, ali molbe graana i opinara ostale su neusliane, monopolisti se oito mogu ponaati neodgovorno. Nitko ih oito ne moe prisiliti da poprave razbijenu cijev, oteeni kabel ili truli drveni stup, ali su zato vrlo uinkoviti u naplaivanju nenormalno debelih rauna za struju. -Spasite nas od bahatih osoba koje sjede u foteljama i koje molimo kao boga da rade ono za to su plaene, da tite imovinu koja im je dana na upravljanje i ivote ljudi - pie nam grupa ogorenih mjetana Kanice. v.s.
16
upanija
PETI SAJAM AGROTURIZMA obilo vie od
Agroturiza u znaajnu
katarina rudan skradin
I ove godine jo jednom su se na jednom mjestu okupili proizvoai sira, suhomesnatih proizvoda, integralnog kruha, vina, rakija, maslinovog ulja, slastica, kruha, meda i drugih pelinjih proizvoda, sadnica cvijea, suvenira, proizvoda od vune, mirisnih sapuna, nakita, runih radova, odjee i obue, licitarskih srca, slanih inuna, poljikog soparnika i drugih jestivih, uporabnih ili ukrasnih proizvoda. Organizatori Sajma agroturizma, koji se petu godinu odraava u Skradinu, imaju razloga biti zadovoljni, jer sudionici ih hvale za dobru organizaciju. I sami su proizvoai, budui da je sajam bio prodajnog karaktera, kui otili prilino zadovoljni. Naime, neovisno o tankoj potroakoj moi, malo je koji posjetitelj naputao ator praznih ruku. Svoje je proizvode izloilo vie od 130 proizvoaa iz nae i drugih hrvatskih upanija, a upanija partner ove godine je bila Virovitiko-podravska. Za
Ova i sline manifestacije koje se odravaju u naoj upaniji imaju osobit znaaj za promociju agroturizma koji pomalo izrasta u znaajnu turistiku ponudu i pridonosi produenju turistike sezone i sve veoj prodaji na kunom pragu. Dokaz tomu su i nagrade koje je UNDP nedavno dodijelio za 15 naih obiteljskih domainstava koja se bave agroturizmom. One su poticaj da u upaniji i dalje nastavimo s aktivnostima koje provodimo ve dui niz godina i koje daju iznimne rezultate
goran pauk upan ibensko-kninski
Osim pelinjih proizvoda, na tandu OPG Frane Paia iz Biina Velikih nale su se i pele Izlagai iz upanije partnera - Virovotiko-podravske
upanija
17
am pomalo izrasta u turistiku ponudu

na otvorenju upan Goran Pauk. Na otvorenju sajma nazoan je bio Ivo Bai, savjetnik ministra turizma, Tomislav Tolui, virovitiko-podravski upan, Branka Juriev Martinev, gradonaelniPohvala proizvoaima -Sajam je prilika da proizvoai ca Vodica i saborska zastupnica prije svega promoviraju svoje au- HDZ-a, domain Nediljko Duji, tohtone poljoprivredne proizvode skradinski gradonaelnik te elnici nekoliko opina nae s namjerom unapreenja proupanije. izvodnje, poticanja agroOrganizatori su i turizma i razvoja ruove godine bili iralnih podruja. Ova bensko-kninsk a i sline manifestacije upanija, upanijkoje se odravaju u SUDIONIKA naoj upaniji imaju izloilo je i na prodaju ska JU Agencija za razvoj, a suorganiosobit znaaj za proponudilo brojne proizvode zatori Grad Skradin, mociju agroturizma upanijski TZ te upakoji u zadnjih nekoliko nijska obrtnika i gospodargodina izrasta u znaajnu turistiku ponudu i pridonosi pro- ska komora. Pokrovitelji sajma duenju turistike sezone i sve bila su tri ministarstva, Ministarveoj prodaji na kunom pragu. stvo poljoprivrede, Ministarstvo Dokaz tomu su i nagrade koje je poduzetnitva i obrta i MinistarUNDP nedavno dodijelio za 15 stvo turizma, a zlatni sponzori naih obiteljskih domainstava manifestacije Jadranska banka i koja se bave agroturizmom. One Croatia osiguranje. Osim izlobesu poticaj da u upaniji i dalje na- no-prodajnog dijela, na sajmu su stavimo s aktivnostima koje pro- organizirane i edukativne radiovodimo ve dui niz godina i koje nice, a odran je i bogat kulturnodaju iznimne rezultate, kazao je zabavni program. dvodnevnog trajanja, 30. travnja i 1. svibnja, zahvaljujui lijepom vremenu, sajam je obilo vie od 15 tisua posjetitelja.
d 15.000 posjetitelja
FOTO: nikOLina VUkOVi
nema ega nije bilo na tandovima
130
Politiari na otvorenju Poljiki soparnik stigao je s OPG nikole i ruice autohtoni proizvodi kontinentalnog dijela Hrvatske izazvali su posebno zanimanje posjetitelja
dobar no, drniki prut, prepoznatljiva naranasta kapa i - dobar tek Obrt api Herba knin Pere antievia
ana i anela najmlae su lanice OPG Grozdani iz dubravica
domai kruh Marine Balaji
18
upanija
MORE, MORE NAE JADRANSKO KAU STRUNJACI, ZAOSTAJE U NAUTIKOME TURIZMU
Sa strategijom iz 1995. broj vezova povean za samo deset posto!

Istodobno, nautiki je turizam po obujmu narastao est puta i to je obeshrabrujue, istie dr. Sreko Favro govorei o neiskoritenim mogunostima Dalmacije
JOKO ELAR SKRADIN
posto marina u Hrvatskoj pripada ACI-ju
40
redakcija@sibenski-list.hr
tom opem sklopu nautikoga turizma, u naoj upaniji. Na obalnom i otonom podruju upanije postoji 12 marina i nautikih centara s oko 3300 vezova. To ini 22 posto kapaciteta svih 50 hrvatskih marina koje ukupno imaju oko 17.000 vezova. Od tih pedeset marina, 21 pripada sustavu ACI-ja (oko 40 posto), a ako se navedenom broju dodaju luice i privezita, onda se broj objekata ukljuenih u nautiki turizam Hrvatske penje na 86. Meutim, ini se, da je na tome sve stalo. Strateki instrumenti razvitka su jedno, a njihovo ostvarenje, drugo. Znade se, da sustav ACI ve godinama nije sagradio ni jednu novu marinu, da mnogima treba ozbiljan remont, te da se ni druge grupacije ni privatni ulagai ne otimaju za lokacije za gradnju marina. Ostao je status quo, a to znai - stagnacija kapaciteta s rastom prometa od sidrenja brodova na 'divljim' lokacijama u moru od ega i nema financijske dobiti. Moda e se situacija popraviti na naoj lokalnoj razini gradnjom marina u Pirovcu, Tisnu i Bilicama. Vjerojatno i nautikom luicom Pekovac, nedaleko od bivega TEF-a. Ukupan 'prirast' vezova kretao bi se oko 1500. Inae, nautiki turizam Hrvatske u ukupnom turistikome prometu zemlje sudjeluje s oko 10 posto i ostvaruje godinji prihod od oko 700 milijuna eura. Poznavatelji sektora kau da je moglo biti i mnogo vie.
Na nedavnome skupu Nacionalnoga foruma Dalmacija 2013. koji je razmatrao ope stanje gospodarstva te regije, iznesene su, meu inim, nimalo optimistine tvrdnje o stanju nautikoga turizma u sklopu ope turistike ponude toga dijela Hrvatske. Govorei o neiskoritenim potencijalima Dalmacije, dr. Sreko Favro je naveo obeshrabrujui podatak o tome da je nautiki turizam u nas od godine 1995. pa do danas, po obujmu narastao za est puta, dok su istodobno usluni kapaciteti poveani za svega deset posto. Nadovezujui se na taj podatak, prof. dr. Nikica Gabri, predsjednik Nacionalnog foruma, poznati oftalmolog i poduzetnik, naveo je kako danas imamo situaciju da nam na otvorena sidrita izvan marina, dolazi 30 tisua plovila, ili 50 posto od ukupnoga broja uplovljavanja, zbog ega smo u dvadesetak godina izgubili ak 300 milijuna eura. Pozvao je Vladu da se usmjeri na vrstu i uinkovitu jadransku orijentaciju: (nautika, pomorstvo, brodogradnja) i Dalmaciju postupno pretvori u 'hrvatsku Floridu'. Dr. Gabri tvrdi kako trenutno 'birokratska tortura' u Hrvatskoj i u tom sektoru odbija mogue ulagae. Nasuprot tome, u razvojnim dokumentima stoji da e Hrvatska do 2019. u marinama i luicama izgraditi 15.000 novih vezova, od ega i na ibenskome podruju 1500. Podsjetimo, u vezi s tim kakav je poloaj u
ACI ima 21 marinu
Nautiarski ugoaj na otoku utu

A prema istraivanjima njemake grupacije ADAC (za automobilizam i nautiku) Hrvatska je na prvome mjestu u Sredozemlju po prirodnim uvjetima i konkurentnosti svojih marina, a na drugome u Europi po popularnosti destinacija svih marina u Europi. Kao dobar poznavatelj nautikog turizma, ing. Ivo Soa iz NPC grupe Prgin dri da e, usprkos tekoama i trenutnoj pasivnosti u gradnji novih kapaciteta, u narednim godinama nautika komponenta u nas odigrati vrlo znaajnu i poticajnu ulogu u orijentaciji nae turistike ponude, posebno kada Hrvatska postane lanicom Europske unije. A to se ibenika tie, moemo rei da to podruje sa istim morem, razvedenom obalom i blizinom dvaju nacionalnih parkova, s boljim servisom i sadrajnijom ponudom, moe postati jednim od kljunih odredita europskog nautikog turizma u nas.
Usprkos tekoama i trenutnoj pasivnosti u gradnji novih kapaciteta, u narednim godinama nautika komponenta u nas odigrati vrlo znaajnu i poticajnu ulogu u orijentaciji nae turistike ponude, posebno kada Hrvatska postane lanicom Europske unije!
ing. IVO SOA IZ NCP GRUPE PRGIN
ibenske marine, Pikera i ut u Kornatima, Betina, Hramina, Jezera na otoku Murteru, Tribunj, Skradin, Vodice, ibenik (Mandalina), Solaris, Kremik (Primoten) i Frapa (Rogoznica), ine najveu koncentraciju takvih turistikih objekata u Hrvatskoj. One u skoroj budunosti mogu igrati vanu ulogu u turistikom i gospodarskom rastu upanije i Dalmacije. Dakako, uz uvjet daljnjih ulaganja, modernizacije objekata i konkurentnosti na velikom EU-tritu.
Najvea koncentracija marina u Hrvatskoj
PETAR PREOANIN
Kandidat za naelnika opine Civljane Preoani 21, Cetina / Civljane, 22310 Kijevo / Telefon: 098/945-5967 IZJAVA Da u sve objave iz Zakona o financiranju politikih aktivnosti izborne promidbe objavljivati u lokalnom tjedniku ibenski list.
SIMO BARII
Kandidat za zamjenika naelnika i nositelj liste za Opinske vijee Milai 52, Cetina / Civljane, 22310 Kijevo / Telefon: 099/683-8699 IZJAVA Da u sve objave iz Zakona o financiranju politikih aktivnosti izborne promidbe objavljivati u lokalnom tjedniku ibenski list.
oglasi
19
20
reportaa
Planinari se obrazuju Traje 4. opa planinarska kola u organizaciji H
Nastava na konopu r u kanjonu rijeke Kru
kolarci i vodii na vrhu stometarskog Tradnja Prelazak preko tirolske prenice nad slapovima Krupe Savladavanje vertikalne stijene u kanjonu ikole
U ibeniku je u toku odravanje 4. ope planinarske kole u organizaciji HPK-a Sv.Mihovil. kola je s radom zapoela 3. travnja i trajat e kao i prethodne kole, punih 6 tjedana. Teoretska predavanja odravaju se svakog utorka u prostorijama kluba u Crnici s poetkom u 20 sati, a praktini dio se sastoji od boravljenja i kretanja po planinama te na ostalim atraktivnim mjestima u prirodi. U koli je, od poetnih dvadeset prijavljenih, ostalo ak sedamnaest polaznika, to je za ibenik prilian broj, jer veinom se radi o ljudima koji su se s dolaskom u Sv. Mihovil i upisom u ovogodinju planinarsku kolu, po prvi put u ivotu susreli s planinom i nepoznatim dijelovima prirode. Prosjena dob polaznika je oko 30 godina, najmlai ima 19, a najstarija polaznica 49 godina. Struktura polaznika kole vrlo je arolika, od uenika, nastavnika, direktora firmi, novinara, tv
snimatelja, ekonomista, knjigovoa, carinika, trgovaca... Planinarske kole polaznicima daju osnovno obrazovanje i znanje iz planinarstva, kako bi se znali to sigurnije kretati u planini i bolje se snai u sluaju nezgoda i opasnosti. U ovoj 4. planinarskoj koli ilo se na to da ona bude neto zahtjevnija od prethodnih zato jer se odmah eljelo profilirati ljude prema njihovim interesima i sposobnostima. kolarci su uz povijest planinarstva, planinarskoj organizaciji, zatiti prirode, pripremi za odlazak u planinu i kretanje u planini, noenju, prehrani, bivakovanju, planinarskoj i tehnikoj opremi, vorovima, orijentaciji, meteorologiji, opasnostima u planini, osnovama speleologije i stijenskog penjanja, te prvoj pomoi, HGSS-u i osnovama spaavanja, prvi put uili i praktino probali prelaenje pre-
Po programu planinarske
kole preostao je jo uspon na Mosor, a zadnji vikend kole, dvodnevna tura na Dinaru. Uz uspon na krov Hrvatske, 1831 m visoki Sinjal, u planu je i bivakovanje u bezvodnom bespuu nae najvie planine. Na Dinari e se taj zadnji vikend, ujedno odrati i zavrni ispiti za polaznike kole
Preko tirolske prenice
Vjebanje izrade vora
ko tirolske prenice i gelendera rastegnutih nad brzom vodom u kanjonu rijeke Krupe. Do sada su se na terenima provela etiri vikenda. Prvi vikend kole ilo se na Svilaju s kojom se veina polaznika prvi put susrela, a njen 1508 m visoki vrh, prvi osvojeni planinski vrhunac. Dan nakon Svilaje krenulo se na lagani trekking od arine drage, preko brda Tradanj do planinarskog sklonita na Vlaki, gdje su se takoer odrala neka planinarska predavanja. Tom prilikom vodii ove ture kolarcima su omoguili i posjet pilji Tradanj, prvom piljskom arheolokom lokalitetu u naoj upaniji, i u Hrvatskoj. Drugi vikend ilo se na Prominu gdje se prolo novom planinarskom stazom od Veluia, preko izvora Mijalovac i Crvenih greda na najvii vrh Promine, avnovku, pa prema planinarskom domu. Na ovoj turi koja je trajala oko 6 sati, kolarci su se prvi put susreli s penjanjem uz
pomo sajli. Trei vikend ilo se na penjalite Kljuica u kanjonu ikole, gdje su kolarcima instrukciju davala etiri lana penjako-alpinistikog odsjeka Sv. Mihovila. Od desetak penjakih smjerova u kanjonu, kolarci su se penjali u dva smjera, na Baba Jagu visine 18 m, teine 4B, te ednog uru, visine oko 20 m, a teine 5A. U kanjonu su se usvajala znanja navezivanja na penjaki pojas, osiguravanja prvog i drugog penjaa, osiguravanju na sidritu, komunikacija izmeu penjaa absajlanje niz stijenu uz pomo tzv. kruke ili osmice i dr. Idui dan ilo se na trekking kanjonom Krupe gdje je svladana tirolska prenica, prelaenje opasnih dijelova uz pomo gelendera i izrada bivka. Posljednji vikend, kolarci su proveli u Blacama u zaleu Kozjaka, gdje je bio organiziran
Dva dana u Dinari
reportaa
37
tEkst i foto: joso gracin
razapetom upe
Prelaenje hladne Krupe uz pomo gelendera
HPK-a Sv. Mihovil iz ibenika
to kau polaznici kole?

TATJANA BRAANOV (planinarski vodi) Voditeljica ovogodinje ope planinarske kole - Ova planinarska kola neto je zahtjevnija od dosadanjih, jer smo, s obzirom na brojnost lanova kluba (oko 130), eljeli odmah profilirati ljude prema njihovim interesima i sposobnostima. Neki od njih, na ovaj nain e se moda lake i bre odluiti na neku od specijalnost unutar planinarskih aktivnosti (alpinizam, speleologija, slobodno penjanje i sl.), pa e sutra moda postati kvalitetni planinarski vodii ili pripadnici HGSS-a EMIL LEMAC (polaznik) - Prije dvije godine u organizaciji HPK-a Sv. Mihovil uspjeno sam proao i speleoloku kolu. Povremeno se bavim speleologijom, a kao profesionalni ronilac ponekad i speleo-ronjenjem, koje se smatra jednom od najopasnijih aktivnosti u prirodi. Ipak, bila mi je elja da upiem ovogodinju planinarsku kolu, prvenstveno zbog predivnih trenutaka koji se provedu u iskonskoj prirodi, to nam u ovim stresnim vremenima puni baterije i oputa duh kao rijetko to drugo, a i znanja nikad dosta. NERA BOLEVI (polaznica) - Razlog mog upisa u planinarsku kolu bio je to to sam se napokon htjela poeti kretati, i to to volim drutvo, a u naoj upaniji dosad gotovo da nisam nigdje ni bila. Spoj planinarenja, te pozitivnog i kvalitetnog drutva, za mene je gotovo idealan. Ovo je potpuno novo iskustvo, koje mi je udahnulo novu radost i dalo mi novu ivotnu energiju. Prvu put u ivotu spavala sam u atoru, i to ak i po kii, a prelazak preko hladne i brze rijeke zakaena na uetu za mene je neto to sam do sada vidjela samo u filmovima. Fiziki sam dosegnula toku za koju ni u snovima nisam mislila da je mogu dosegnuti. Jedino mi je ao to u kanjonu ikole nisam uspjela probati slobodno penjanje, ali to moram nadoknaditi i to to prije, jer vidjela sam koliko je oduevljenje bilo na licima onih koji su to tada probali. GRGUR STEGI (najmlai polaznik, 19 god.) - U planinarsku kolu sam doao sasvim sluajno. ivim u Tisnome. Jednog dana sam urio u kolu u ibenik. Naila je Tatjana Braanov, voditeljica ovogodinje planinarske kole i povezla me do ibenika. Na putu do grada upitala me to planiram studirati. Rekao sam joj da me zanima sve to je u vezi s prirodom. Rekla mi je ako toliko volim prirodu, neka doem kod njih u HPK Sv. Mihovil, jer upravo poinje opa planinarska kola, na kojoj u mnogo toga nauiti i ii na mjesta u prirodi koja e mi se strano svidjeti. U planinarskoj koli, na turama kroz divljinu, svia mi se taj izazov nepoznatog, a posebno kad me pukne adrenalin, koji sam osjetio penjui se uz stijenu u kanjonu ikole. Jako mi je ao to sam propustio pustolovnu turu kroz kanjon Krupe. DALIBOR SLAVICA (polaznik) U planinarsku kolu me privukla nekakva snana znatielja i odluka da konano promijenim nain ivota. Sve u vezi s planinarenjem bilo mi je potpuno nepoznato. Sad kad sam uao u sve to shvatio sam da je to ba ono to mi je cijelo vrijeme nedostajalo. Dojmilo me se zajednitvo i druenje kakvog gotovo vie i nema oko nas i ta predivna iskonska priroda kroz koju se kreemo, a adrenalin koji sam osjetio penjui se u kanjonu ikole uz gotovo okomitu stijenu, za mene je bio potpuno otkrie. elim ostati planinar i lan Sv. Mihovila, jer tu sam pronaao ba ono to mi je trebalo. MARIJANA IMI (polaznica) - Ja sam prole godine u ovom klubu zavrila i speleoloku kolu, a u planinarsku sam se upisala iz razloga to smatram da je kvalitetna i da u opet nauiti neto novo, jer ovdje se ue i neke druge vjetine. U speleologiji se veinom radi sa spravama, dok se ovdje vie improvizira i radi s klasinim tehnikama. Puno sam zahvalna voditeljici kole i svim ostalim instruktorima i predavaima, jer ba se pitam tko bi mi jo danas, u ivotu i na poslu, dao znanje i odvojio svoje slobodno vrijeme i to besplatno. SANDRA RADEI (polaznica) Ja sam dite grada i otkrivanje prirode na ovakav nain za mene je neto sasvim novo. Jednostavno reeno, oduevljena sam sa svime to doivljavamo u prirodi i jako sam zadovoljna to sam se upisala u ovu planinarsku kolu. Kad sam u prirodi osjeam se kao da ivim ivotom kakvim bismo trebali svi ivjeti, jednostavnim i radosnim. Jo ne mogu povjerovati kako sam uz osiguranje uetom lagano i sigurno savladala prirodne prepreke kao to su brza voda i okomite stijene u kanjonu ikole.
Vjebanje prve pomoi
Izrada improviziranih nosila Sputanje prema prapovijesnom lokalitetu, pilji Tradanj
Vjeba izrade bivka, improviziranog atora

Dan planinara Dalmacije. Tom prilikom polaznici su proli i klinani put na Kozjaku te kampirali u kinim uvjetima.Po programu preostao je jo uspon na Mosor te zadnji vikend kole, dvodnevna tura na Dinaru. Uz uspon na krov Hrvatske, 1831 m visoki Sinjal, u planu je i bivakovanje u bezvodnom bespuu nae najvie planine. Na Dinari e se taj zadnji vikend odrati i zavrni ispiti za polaznike planinarske kole, koju e, nadamo se, uspjeno poloiti, jer - napisao je William Blake velike stvari se dogode kad se ljudi i planine spoje. ibenski HPK Sv. Mihovil danas broji oko 130 lanova, mahom mladih ljudi iz ibenika i okolice, prosjene dobi od oko 30 godina. Speleoloki odsjek Sv. Mihovila spada meu tri najbolja odsjeka u Hrvatskoj, a planinari tog drutva popeli su se na mnoge najvie europske vrhove, te gazili i po nekim od najpoznatijih i najviih planina svijeta.
Provjera pred uspon uz stijenu
38
kultura
Svibanjske glazbene veeri u Krevana
Na programu i koncert andske glazbe

Ovogodinje, 8. svibanjske glazbene veeri poinju u ponedjeljak 6. svibnja, a do 31. svibnja bit e odrano est koncerata na kojima e nastupiti mladi, nadareni i nagraivani, ali jo uvijek neafirmirani glazbenici iz Hrvatske. Manifestaciju otvara pijanist Marijan uzel, a potom slijedi nastup violonelistice Latice Ani, koncert nastavnika Glazbene kole Ivana Lukaia, Marija Lonara (truba) i Zrinke Ivani (glasovir), sopranistice Tanje Rudajak i baritona Matije Meia uz klavirsku pratnju Danijela Gaparovia. Zavrni koncert odrat e se 31. svibnja kada nastupa grupa Ayllu s programom andske glazbe iz Bolivije, Perua i Ekvadora. Svi koncerti poinju u 20.30 sati. Odravaju se u Galeriji sv. Krevana, a ulaz je slobodan. Organizator Svibanjskih glazbenih veeri su Glazbena kola Ivana Lukaia i Galerija sv. Krevana. M.L.
Slikarstvo je moje duhovno putovanje

marija lonar ibenik
ibenska akademska slikarica s
Atrij Muzeja grada ibenika
Violonelistika pria profesorice V. Bonjak

U sklopu znanstveno-umjetnikog projekta koji ve dva desetljea uspjeno organizira udruga ibenik-metropola mladih, u petak 3. svibnja u atriju Muzeja grada ibenika odrat e se glazbena veer posveena violonelistici i glazbenoj pedagoginji Vanji Bonjak. elja organizatora je skrenuti pozornost javnosti na prije svega pedagoki rad te nastavnice ibenske Glazbene kole Ivana Lukaia iji su uenici na raznim natjecanjima osvojili vrijedne nagrade, a kao glazbenica Vanja Bonjak odrala je i nastupala na mnogim koncertima. Na koncertu koji poinje u 20.30 sati nastupit e bivi i sadanji uenici Vanje Bonjak: Zdenka Iljadica, Mihaela Bonjak, Katarina Matkovi, Bruna Bila, Andrea Klisari, Josip unjerga, Barbara oda te Zvonimir Perkovi. M.L.
Vanja Bonjak
Ambijenti slobode, naziv je novog ciklusa slika mlade ibenske akademske slikarice i grafiarke Ane Poli Pavlinovi koja izlae u Galeriji sv. Krevana. Ana Poli Pavlinovi (1977.) nakon zavrene gimnazije u rodnom ibeniku, upisuje Akademiju likovne umjetnosti u irokom Brijegu gdje stjee zvanje akademske slikarice-grafiarke, a na Filozofskom fakultetu u Zadru stjee zvanje profesorice likovnog odgoja. ivi i radi u Makarskoj gdje je neko vrijeme predavala likovni u koli, a posljednjih godina intenzivnije se posveuje slikanju te kao likovna pedagoginja vodi likovne radionice. Prvu samostalnu izlobu 2001. godine Ana Poli Pavlinovi imala je u rodnom gradu, upravo u Galeriji sv. Krevana. ibenskoj javnosti svoje je slike ponovo predstavila prije tri godine u galeriji Gradske knjinice Juraj igori. U meuvremenu izlagala je jo i
makarskom adresom Ana Poli Pavlinovi, ovaj se put predstavlja s dvadesetak platna snanog kolorita u kojima tematizira prirodu, a izloba pod nazivom Ambijenti slobode otvorena je do 13. svibnja
Ana Poli Pavlinovi
u Vodicama, Zlarinu, Zagrebu i Makarskoj te na mnogim skupnim izlobama. Na najnovijoj ibenskoj izlobi umjetnica izlae 20 radova, a ovim ciklusom, kae, nadovezuje se na svoje prethodne radove. -Slikarstvo je moje duhovno putovanje, traganje za slobodom. U umjetnosti se granice uskogrudnosti i svega izvanjskog to nas optereuje pomiu prema nemoguem. ovjek je slobodan onoliko koliko to sebi dopusti. Danas svi tee materijalnom i na temelju toga koliko imamo procjenjujemo druge. Zapravo, sami sebe potiskujemo. Gradimo velike kue, podiemo velike zidove oko sebe i vie ne vidimo svog susjeda i sebe same istie Ana. Njen kolorit je, dodaje, snaan, a tema njenih slika su ptice, oblaci, cvijee i ribe. U svom slikarstvu, koje opisuje kao lirski ekspresionizam, nastoji se osloboditi svega suvinog i prepustiti radosti stvaranja. Izloba Ambijenti slobode Ane Poli Pavlinovi bit e otvorena do 13. svibnja.
Predstavljena knjiga Tajne podzemlja u izdanju NO Krka
U piljama NP Krka prona

Sveani koncert i bratimljenje sa zborom Sljeme iz estina
Zbor Sveti Mihovil slavi 40 godina djelovanja
marija lonar ibenik
Muki pjevaki zbor Sveti Mihovil, koji ove godine slavi 40. obljetnicu djelovanja tim e povodom, u subotu 4. svibnja odrati sveani koncert u Hrvatskom narodnom kazalitu. Poetak koncerta je u 19.30 sati. Dan prije, 3. svibnja u 19 sati u Gradskoj vijenici ovaj ibenski zbor na prigodnoj sveanosti bratimit e se sa HSPD-om Sljeme iz estina. M.L.
Ako je Amazona vrua toka na Zemlji zbog bogatstva i raznovrsnosti biljnog i ivotinjskog svijeta, Dinaridi su na ovom planetu vrua toka kada je rije o podzemnoj fauni. Velik dio tog planinskog lanca i njegovog podzemnog bogatstva nalazi se u Hrvatskoj, meutim, bioloka raznolikost i vrijednost koje kriju krake jame, peine i pilje jo nisu prepoznati u iroj javnosti, a mogli bi biti jedin-
stven brend u svijetu iskoriten i u turistike svrhe. Sve to ulo se na predstavljanju monografije Tajne podzemlja objavljene u nakladi NP Krka. Knjiga, koju uredniki potpisuje Drago Margu i na kojoj je radilo petnaest autora, obrauje pilje i jame na podruju NP Krka gdje je registrirano 65 speleolokih objekata. -Ideja o knjizi nastala je jo 2005. godine, a pet godina kasnije kada su pronaene nove i vane ivotinjske vrste vane ne samo na NP Krka nego
Detalj s presice: Matija Frankovi, Drago Margu i Kazimir Miculini
nikolina vukovi
kultura
Ana Poli Pavlinovi izlae u Galeriji sv. Krevana
kultura
39
Situacija u hrvatskom teatru uglavnom je kukavika!

kazaline umjetnosti. Teatar je prema tome opasan ili nije teatar kae Mani Gotovac
marija lonar ibenik
Teatar je eo ipso kritika drutva i svijeta u kojem ivimo. Kritika iskazana jezikom
ibenska publika prolog je tjedna u Gradskoj knjinici Juraj igori mogla sluati, zapitkivati i razgovarati s kritiarkom, dramaturginjom, teatrologinjom i spisateljicom Mani Gotovac. Povod je bilo dopunjeno izdanje njene autobiografske proze Fali mi u proljeu, u jeseni, u ljetu, u zimi, ali je razgovor s ludom ovjeicom, kako je zovu njeni unuci na neki nain bio i najava kazaline predstave Priaj mi o Gorkome koja e u Hrvatskom narodnom kazalitu u ibeniku biti izvedena 7. i 8. svibnja, a koju uz autoricu Mani Gotovac, redateljski potpisuju i Lela Margiti i Hana Hegedui koje glume staru i mladu Mani, te Robert Plemi kao Gorki. Za vas kau da ste bez dlake na jeziku bilo da govorite o drutvu, politici, teatru Neki kau da imate muki um i ensko srce.... -A zato ne bih imala enski um i muko srce. Nisu ene samo plavue niti mukarci samo nasilnici... Ma htjela sam vas pitati treba li vie hrabrosti da bi se sebe otkrilo nepoznatim itateljima, nego da se govori o teatru, drutvu i politici, to ste radili cijeli ivot a radite i danas? U svom romanu Fali mi govorite ba o samoj sebi bez dlake na jeziku. Jeste li imali dvojbi oko toga treba li neke stvari ipak prikriti, zamaskirati, preutjeti -Zato bih onda pisala? Ne ivimo li, ne kupamo li se, ne jedemo li svakodnevno same gole lai i licemjerja? Zato jo jedna? Mogla sam, naravno, svoje memoare sa-
staviti na temelju teatrolokih spisa i zapisa to ih piem cijeli ivot. Ali nije mi se dalo. Nisam htjela. Mislila sam, to moe napisati i netko drugi, recimo, neki budui povjesniar teatra. Htjela sam neto rizino,izazovno, htjela sam samu sebe dovesti jo jednom u nevolje i iskuenja. Tako sam se suoila s onim to mi se ini da je bio moj ivot. A ne samo s onim to je bio dio moga rada ili, ako hoete, moje karijere. Te su knjige pod naslovom Fali mi, zapravo moj obraun sa samom sobom. Naravno da sam pri tom neto skrivala, neto razotkrivala, ali ni onda ni danas nisam znala i ne znam to je jedno, a to drugo. Jeste li se bojali da bi razgoliavanje vaeg ivota neke moglo i povrijediti? Je li bilo i takvih reakcija? -Bolje je ne pisati, bolje se ne baviti tim poslom, ako se stalno neega boji. Nije moj problem u mom strahu. Problem je u reenici, u tome to mi stalno izmie ono to stvarno elim napisati. Fali mi u proljee, u jesen, u ljeto, u zimu po anru je autobiografski roman ili romansirana autobiografija. Ali to bi se moglo rei gotovo za svaku knjigu. Zar mislite da u briljantnoj drami Hamleta iz sela Mrdua Donja Ive Breana nema i autobiografskih iskoraka ili ukoraka u ovo nae podneblje? Ako tako mislite, ljuto se varate. Svojevrsna novost u tom mom tivu samo je u tome to sam u slijedu suvremenih pisaca i spisateljica iz Francuske ili Argentine, koristila vlastito ime, koristila imena i prezimena poznatih ljudi i govorila o ljubavi.
Moj je problem - reenica
Prije negoli ste poeli pisati Fali mi rekli ste kako vam je dosta teatra, ali nije vas dugo dralo. Zato ste prema tom romanu napravili kazalinu predstavu Priaj mi o Gorkome? -Uh ,rekla pa porekla. Ja sam obina, slaba i prevrtljiva ena. Kada sam naime, posve Kritiarka, sluajno, nakon to sam dramaturginja, napisala prvu knjigu, ugledala na sceni teatrologinja i spisateljica glumce koji bi moo svojoj gli biti Gorki i Manki, krenula sam kao prozi Fali mi i predstavi slijepa za njima. Priaj mi o Gorkom koja Slijedila sam ih i za njima stigla u Varaidueg tjedna gostuje u din. Prihvatili su me, ibeniku oni i njihova ravnateljica Jasna Jakovljevi. Tek onda sam krenula u adaptaciju samo tridese- nae male istine. A istina je uvijek tak stranica romana. Tako je poela opasna, ili se ja varam? pria koja traje ve godinu dana, a zove se Priaj mi o Gorkome. izuzetak ZkM Prva ste intendantica u povije- Kako vidite situaciju u hrvatsti hrvatskog kazalita. to je va- skom kazalitu danas? ma kazalite i zato istiete kako -Situacija je uglavnom kukateatar mora govoriti o onomu to vika. Na svaki nain. Izuzetak su je opasno, otvarati tabu teme? hrabri iskoraci u ZKM-u, i jo po-Zato? Pa teatar je eo ipso kriti- negdje. ka drutva i svijeta u kojem ivimo. Najavili ste kako vie neete Kritika iskazana jezikom kazaline pisati novi dio ili dopunu romaumjetnosti. Teatar je prema tome na Fali mi, ali pripremate novi opasan ili nije teatar. roman? O emu je rije i pripre Po emu je vaa predstava mate li neke nove projekte u kaPriaj mi o Gorkome kritika zalitu? drutva? -U kazalitu pripremam Baru-Predstava pokazuje situaciju nice Castelli za festival Miroslava ene-Ljubavnice i mukarca-Lju- Krlee. Piem, razmiljam, briem, bavnika. Ne na razini braka, niti kako hoete, dvije knjige. Radni na razini seksa. Diskurs o njima u naslov prve, pomalo kazaline, je: naem je drutvu nepoeljan. Mi Dva grada i jedna intendantsmo pokuali o tome govoriti ka- Tica. Rije je o toliko razliitim zalinim jezikom, nekom vrstom gradovima i kazalitima kao to su umjetnikog jezika. Mi smo dakle Split i Rijeka. Druga knjiga je pria u pokuaju, na putu izgradnje neke o ljubavi. Za sada se zove: Samo da
MAni GoTovAC
razgovaramo. ibenik vas je mimoiao u ivotu ? -Nimalo. Ivo Brean mi je razbudio elju da se kazalitem bavim i kao voditelj, a ne samo kao kritiar. Njegov zaigrani i pametni sin Vinko ini mi se nezaobilaznim u razgovorima o filmu i teatru. S Igorom Mandiem se svaam i prijateljujem jo od klasine gimnazije u Splitu. Vice Vukov mi je bio blizak kada je filozofirao. On je izmeu ostaloga pjevao i pjesmu Finili su, Mare, bali. A tu je pjesmicu moj suprug posvetio meni kada sam bila u cvijetu mladosti. to bi danas rekao kada sam u cvijetu starosti? Arsen Dedi je svojim pjesmama naprosto dio mog ivota, te mi se pjesme doslovce petljaju u ivot. Za koji dan igrat e se u ibeniku predstava Priaj mi o Gorkome. Veselim se, ali i umirem od treme. Ajme meni, kako e reagirati ibenska publika?
aeno 10 novih ivotinjskih svojta

Ove ivotinje nisu prasci i janjci koji se mogu okrenuti na ranju. Velike su svega nekoliko milimetara, ali su jako bitne jer nam govore o naoj geolokoj prolosti. Ta fauna vana je ne samo kao potvrda bioloke raznolikosti NP Krka i Hrvatske, ve je to i pravi bioloki kapital, na alost jo uvijek ire neprepoznat tvrdi ravnatelj Dravnog instituta za zatitu prirode Matija Frankovi
i za znanost, jer je dobar dio tih svojti rijedak i endemian, bilo je jasno kako moramo napraviti ovakvu knjigu kazao je Margu, dodajui kako je u knjizi opisano i jo petnaest speleolokih objekata izvan granica NP Krka i to zbog vanosti nalaza podzemnih ivotinja te bogatstva i ljepote sigastih tvorevina. Neke od pilja bogate su i arheolokim nalazima keramikim ulomcima, ostacima ivotinjskih kostiju i koljkama. Speleoloka istraivanja intenzivno su se provodila u dva navrata 2005. i 2010. godine. Pronaeno je 130 podzemnih ivotinjskih svojta. Kako su istraivanja nastavljena i u 2012. godini otkriveno je jo 40-ak vrsta, od kojih je ak deset posve novih koje e tek trebati opisati i predstaviti znanosti. Tajne podzemlja iznimno je vrijedna knjiga i pothvat kakvih nema puno u Hrvatskoj. Osim to donosi kratki opis svake pilje, njezinu fotografiju i nacrt, drugi dio monografije donosi i opis i popis podzemne faune. Sve te ivotinjice, a nerijetko njihova veliina mjeri se u milimetrima, zakonom su zatiene. -Ove ivotinje nisu prasci i janjci koji se mogu okrenuti na ranju. Velike su svega nekoliko milimetara, ali su jako bitne jer nam govore o naoj geolokoj prolosti. Ta fauna vana je ne samo kao potvrda bioloke raznolikosti NP Krka i Hrvatske, ve je to o pravi bioloki kapital kazao je na promociji novog izdanja NP Krka ravnatelj Dravnog instituta za zatitu prirode Matija Frankovi.
40
panoptikum
batina
CRTICE O STARINAMA 707
Pie: Ivo prljan
CVIJETNI BUKET PALAE ROSSINI

l ibenska palaa Rossini nalazi se uz Kalelargu (est. zgr.
5252/3), preko puta crkvice sv. Barbare. Nakon istranih radova u jesen 2012. godine, saznanja o objektu oplemenjena su novim, vrijednim spoznajama o stilskoj slojevitosti palae. Na zidovima i stropovima otkriveni su brojni oslici od kojih se moe izdvojiti stropni oslik s motivom cvjetnog buketa. Cvjetni buketi na zidovima i stropovima bili su omiljena tema dekoriranja profanih zgrada tijekom itavog historicizma 2. polovice 19. stoljea. Pravu pomodnost donijelo je u ibenik oslikavanje gradskog teatra iz 1870. godine koje je svojim vrsnim cvjetnim buketima u kazalinoj sali bilo izvor umjetnikog opremanja interijera salona ibenskih mecena toga vremena.
Politiari u nonji
535
Pie: Drago Margu
KROZ IBENSKO RUHO OD ANLINA DO LINGE (445)
pie: Jadran Kale
uta aplja
Jeste li znali?
Da je uta aplja (Ardeolar alloides) zatiena Zakonom o zatiti prirode, a u Crvenu knjigu ugroenih ptica Hrvatske uvrtena je u kategoriju osjetljive vrste. Rasprostranjena je od jugozapadne Europe, istono od Aralskog jezera i jugoistonog Irana te u Africi. Selica je, zimuje u podsaharskojAfrici. U Hrvatskoj je rijetka i malobrojna gnjezdarica. U Nacionalnom parku Krka redovita je na proljetnoj (u travnju i svibnju) i jesenskoj (u kolovozu i rujnu) selidbi. Pojedinano ili u manjim jatima. uta aplja ima izrazito bijela kila, rep i trbuh. Glava i postrani dijelovi vrata ute su boje, bez pruga. Lea i gornji dio prsa su ukasto-smee boje. Kljun je plave boje, crnog vrha. Noge su crvene. U zimskom ruhu glava i vrat su prugasti, a kljun i noge ukasto-zelene boje. Duina tijela odrasle ptice je od etrdeset do etrdeset devet, raspon krila od sedamdeset do osamdeset centimetara. Usamljena glasa se kvakajui kaaak a u koloniji kakkakkak. Obitava u plitkim movarama, manjim lokvama, rijenim uima, ribnjacima i ostalim vodama obala obraslih gustom trskom i rogozom, s grmljem i niskim stablima. Hrani se ribom, vodenim kukcima i njihovim liinkama i liinkama vodozemaca. Hranu trai na poplavnim livadama uz rijeke ili jezera. Gnijezdi se u malim mjeovitim kolonijama, s drugim apljama. Gnijezdo gradi u trsci ili na niskom grmlju. Monogamna je, par traje jednu gnijezdeu sezonu. Gnijezdo grade, na jajima lee i o ptiima se brinu oba roditelja. enka snese od etiri do est jaja. Inkubacija traje od 22 do 24 dana. Ptii gnijezdo naputaju nakon 30 do 35 dana. Za let su sposobni sa 45 dana, a osamostale se za osam do devet tjedana.
U svibnju se primiemo sedmoj upanijskoj folklornoj smotri, prikladnom povodu da se nakon vie izravnih pisama organizatoru, neposrednih zvanja i obrazlaganja, lanaka iz ove rubrike dostatnima ve i za brouru, osvrnemo na vezu politike i folklora. Dobro je da su 2007. godine u upanijskoj upravi uope pregnuli prireivati folklorne smotre jer su inae najblia mjesta za stjecanje takvog iskustva bili Polaa ili Metkovi (oba izvrsna mjesta, na kojima se moglo pouiti svaki put). Takoer je dobro to je prireditelj uloio truda u ureivanje programske knjiice, kakva iz godine u godinu slui i kao folklorna kronika udruga i njihovih godinjih nastojanja. U ostatku se udruge ljubitelja narodnih kola trebaju osjeati zahvalnima to im je javni skrbnik narodnih tradicija jednom godinje napravio mjesta u sreditu grada, pod samom katedralom ili zgradom upanijske uprave. Na alost, tada ih u tom biranom ambijentu graani obino ne gledaju pa od tog spoja puka i grada ima malo koristi. Na taj nain okrenuta sama u sebe, naa upanijska smotra ve vie godina funkcionira kao izluno natjecanje Vinkovakih jeseni za te organizatore bez troka ili ikakve obveze. Da bi vidjeli kako grad die sa svojom folklornom smotrom, na tu bi sveanost trebali otputovati i sami nai organizatori. Ne moe biti da takav mimohod prolazi sreditem grada, a da u pripremi i uitku ne sudjeluju gradski vrtii i djeca sa svojim roditeljima, kole, turistika organizacija, susjedstva, udruenja obrtnika. Tko se naginje kroz ibenske prozore, ili
preko lea okupljenog mnotva, da vidi narodno blago u mimohodu ibenskim ulicama? upanijsko pozivanje na folklorako popodne u sreditu grada jednom godinje je jednokratno dijeljenje ribe umjesto udica. Ono to svako udruenje graana zainteresirano za narodnu batinu najvie treba je pogled sa strane i savjet, posjet nekoga u vlastitom mjestu na nain na koji to radi Vido Bagur kakvog se u prosudbenom povjerenstvu zamijenilo vinkovakim selektorom. Gostujui izbornik za lokalne medije nee tedjeti komplimenata, a folklorai e se razii po svojim mjestima da ih idui put za zdravlje pitaju za godinu dana. Naravno, zanimajui se za ponovni dolazak o njihovom troku, jer znamo da je upanija dio uprave s najmanje novca, recesija je itd. Kada se iz upanije pripremi udica umjesto jedne ribe, onda s takvom poukom folklorai iz svoje udruge znaju ee i samopouzdano sudjelovati na natjeajima na kojima se tvrtke ele predstaviti kao savjesni susjedi i novca ustvari nikada ne manjka. S ribom u ruci moe se samo nazvati vezu u Ministarstvu kulture da se redoviti godinji natjeaj pogurne ne bi li se namaknuo novac za jednu obnovu nonji, dok udruga iz susjedne upanije koja je primila udicu nakon dobivanja novca s europskog natjeaja planira zajednike aktivnosti s istovrsnim folklornim partnerima iz Letonije i panjolske. Kau da sada imaju novca triput vie nego prije s domaih natjeaja, pa e moi obnoviti i nonje i njene varijante i salu za nastupe i jo pozvati goste folklorae u nju.
Od veze folklora i politike ne treba bjeati, kao uostalom niti od veze folklora i trita. Da nije bilo takvih afiniteta u XIX. stoljeu, ovakvog folklora i ovakvih nonji ne bi ni bilo. U dravama zasnovanima na tekovinama industrijskog doba nonja je sekularna svetinja i od te asti selo-vlasnik nonje mora imati koristi. No, politika zna biti astan i odgovoran posao u provoenju javnog mandata a zna biti i krijumarenje. Na ibensku je smotru na domai folklor prokrijumaren kao provincijalna izluna stepenica za neiju drugu sveanost. Ako vam je stalo do folklora, izmeu dva pozivanja folkloraa na besplatno plesanje pruite im i kakve koristi. O tomu je ovdje i drugdje ve bilo i rijei i stupaca. Kada se u poslu s batinom prilegne na inzistiranja, takva krijumarska opsjenarstva tim prije upadaju u oi. Predizborno govorenje o batini stare jezgre, nakon upravo ruralne inertizacije njene rubne zone na Starom pazaru u posljednjem raspoloivom mandatu, jedno je od takvih opsjenarstava sraunato tek na trenutni efekt. Novinsko sabiranje alopojki rukotvornih stvaratelja narodne batine podcrtava ba taj moment, jer za miljenje proputa pitati i obrtnicu koja ovdanje trite rukotvorinama jedina opskrbljuje ve tridesetak godina. Njena tajna? Lokalnu tradiciju nije predala u ruke politiarima da s njom lijepo izgledaju na sceni, jer su je oni za jedan reflektor vie prodali drugima (sluaj tzv. kninske konferencijske torbe koja je postala zatienim zagrebakim proizvodom). Nije se petljala s politiarima. Makar onima loima.
Iz kuine babe Tonke
panoptikum
41
Ko zna ta znai - trke lu, trke lu, tr lu. Ili ptri gale, ko te tapon dovatin!
Uvik ja pitan vas, virne moje itatelje, znadete li vi ta znai ovo i ono, unaprid se veselei ta ne znate, pa ja ispanen pametan. A dakuu kad sam pitan i sam odgovaran. A ona koja bi mogla re da nije tako i sama je pokojna, moja baba Tonka. E, al ima stvari koje ni ja ne znan zar jedna, reete vi a i niko mi drugi nije zna re, mada svi znaju o emen govorin. Eto, da ne duljin ta znae rii trke lu? Ili skraeno tr lu. More i skupa, kako se to i govorilo trlu. -Pa to ne zna? nama je zinija jedan, da mu ne spominjen ime. Pa to ti je ono kad bi se luile ovce janjci na jednu, a one na drugu stranu. I onda bi obanica tukla tapinon o zidinu i vikala tr lu, tr lu, trke lu. -Ma je, velju ja, sve to stoji, eto sve tako kako si reka je radila i moja pokojna baba Tonka. Jo bi ona ovcan vikala i trke, vraga izila gladna, le ajde. Ki da se nisi nadrla, ki da nije bilo prid tobon cili dan pa mi se sad misli oe-nee. Teta bi stala na vratin od pritorka, i gledala da ne bi s ovcama zalutalo i koje janje, a baba na vratin od jare, da ne bi s janjcin ula i koja ovca. Na jasle od diteline, jer se janjcin davalo i napobako, a ovcama samo ta bi nale u brdu. A unda, kad bi koja, bez obzira na tap, i babu ta je stala na vratin, provala ugurmice u u jaru, njoj kroz noge, dobila bi tapon po kostima. -Ma nu je. A nee ne, kud si zaumila. Kako ne, taman san tebi ditelinu donila. Slaba si mi jadna, pa da se teke opravi grmila je stara, ki da je ovca eljade pa je razumi. Al ko i nije, razumila je tap ta bi jon odskaka po kostin, a s druge se strane teta umiljavala janjiin ta su trali za materan koje su teke prije cicali. -Janja, moja janja. I onda bi ga lagano ujtila za zadnju nogu, pa bi ga lagano, tako trononoga, usmiravala u jaru. Tako se i inae blago vatalo, za zadnju nogu, jer si jedino tako moga s njin vladat. Nama bi se i ovan umirija. A ko si ga uvatija za prvu, ili za rog, di je bija najjai, nije od toga bilo velike koristi nako silan, oduprit na zadnje noge, moga je nejako eljade il dite lako bacit poda se, pa ti kad pane na kamen i ubije se u kosti il u glavu, dri tas ujtija.
A nee ne, kud si zaumila. Kako ne, taman san tebi ditelinu donila. Slaba si mi jadna, pa da se teke opravi grmila je stara, ki da je ovca eljade pa je razumi. Al ko i nije, razumila je tap ta bi jon odskaka po kostin, a s druge se strane teta umiljavala janjiin ta su trali za materan koje su teke prije cicali
I eto, tako to ie s babon Tonkon i njeinin riin. Za objasnit jednu triba cilu priu ispriat. A s otin trke lu jo je i lako, al kako e ti objasnit kome ta znai ptri. I to san i ja sto puta uja da bi baba ovci koja nije tila sluat vikala ptri a evo ni dan-danas ne znan ta ta zapovidna ri znai. A nije da nisan pita. Jesan, al za vraga. Reemo, janje ie cicat galu, a gala ne da. Izmie mu se. in ono pone, ona se izmakne. E, onda bi doletila stara, stavila gali glavu meu noge, ili jon prislonila glavu uz nogu, a ruku pritisnila priko vrata i viknila: Ptri, gale! I onda bi se ova umirila, a janje iskoristilu priliku da pocica ono teke mlika ta jon je bilo u vimenu. in bi se teke pomakla, baba bi jopet vikala: Ptri, uje li. Ki da su jon crvi u guzici. Ma ko te podboin imae se zato prndecat, ne boj se! A undak bi nakon nekog vrimena i njoj dosadilo pa bi rekla: Aj, nosi te avle le. Dosta si i mirovala! I cilo bi selo, u ove tople prolitnje veeri, kako bi se sunoavalo, zjajilo od bleke ovaca ta su se, kad bi se dovatile prvi kua, javljali janjcima i janjadi ta su se na to debelo be odazivali tankin me, propinjui se nogama na lisu, koja je sluila namisto vrataca. A, onda bi, kad bi baba makla lisu, to bilo janjee more uletalo meu ovce, trait svak svoju mate, nepogreivo je ute po glasu kojin su se dozivali. Kleknilo bi janje na prve noge, podvuklo se materi ispod zadnji nogu i pohlepno cicalo nabreklo vime, vrtei isprenin repien livo-desno ki propeleron. A onda, kad bi se dobro nacicali onda bi se isprid kua, ki obisna dica, uvatila u igar.
Ko ne razumi, razumi tap
Tankome i debelo be
Stoji to na kraju pisma to ga je u redakciju ibenskog lista uputila Katica Jurkovi Hordov, s nekoliko starih crno-bijelih fotki iz ezdesetih godina prolog stoljea koje su omoguile pokretanje nove rubrike u naim i vaim novinama ibenskog mementa. Kao to joj i samo ime govori, ova e rubrika donositi stare, crno-bijele fotografije ibenika, ibenana, ibenanki, ali i svih ostalih iz svih naih mista od Murtera do Rogoznice, od Strmice do irja. A ureivat e je sami itatelji! to znai objavljivat emo vae fotografije, iz vaih obiteljskih albuma, krinja i veltrina, vaih sretnih i tunih obiteljskih trenutaka, ali i trenutaka svih naih gradova i opina iz upanije. Nita zato ako ne znate tko je ili to je na fotografiji znat e netko drugi koji e nam se javiti, dopuniti podatke, baciti novo svjetlo na zaboravljene ili izgubljene trenutke prolosti.
Vrijeme, ta neprekidna rijeka, nosi staro i uvodi novo.
KAVANA MEDULI 1928. GODINE Jedna dojmljiva fotografija iz godine 1928. snimljena je sa skupinom od oko 35 ljudi pred kavanom Meduli, ali je ostalo nepoznato s kakvim povodom. Fotografiju je presnimio ugostitelj Ivica Kero, vlasnik kavane, a original uva jedna ibenanka koja danas ima 93. godine. Slika je u te gospoe dospjela poto je na njoj kao na razglednici jedan mladi neto pisao svojoj djevojci. ena ju je sauvala. Vidi se da su u skupini pred kavanom slavnoga Andrije Medulia sami mukarci, osim jedne enske osobe u dnu slike kojoj se vidi samo elo. Gdje je tada enama bilo ii u kavane!? Osobito, recimo, bez pratnje. Od starih naziva brojnih radnja, kao to su bile parfumerija Miami (vidi se na kraju slike), Drutter, Bedrica, Zori, Zeni, Tarle, are, Perutin (Grubii) i drugi, ostao je samo jedini drevni Meduli. I ova fotografija kao sjeanje na ibenik koji tada nije imao ni petnaest tisua stanovnika. Ali je ivio dinaminim drutvenim ivotom.
TEKST I FOTOGRAFIJE: JOKO ELAR
IRJANSKI SUSRET GENERACIJA Fotografija snimljena poetkom sedamdesetih godina, nastala je uvrh staroga sela otoka irja, jednoga jesenskoga popodneva kada se stariji narataj, ene na kanjelima u sjeni svojih kua na ulici dokono odmaraju, uz uobiajene otone akule. Kraj njih prolazi pet gotovo razdraganih djevojaka, u odjei koja gotovo da se ne razlikuje od one dananjih cura. Osim to ne nose cipele s visokim potpeticama. Djevojke su ile do polja brati uvene irjanske ljive, izvrsno endemsko voe koje je uspijevalo samo na irju, a nije poznato odakle je preneseno na otok. Tom prigodom i mi smo se maili toga ukusnoga voa. Za Kaprije i irje su vozili vapori, krcati mjetanima i drugim putnicima, ali kada si jednom ostao na otoku, povratak je bio malo tei. Brodske pruge, ba kao i danas, bile su rijetke. Ali su na otoku izrasli, iako ne ba brojni, novi narataji.
Fotografije nam moete slati potom ibenski list, Petra Grubiia 3, 22000 ibenik ili u elektronikom obliku na e-mail: grafika@sibenski-list.hr
42
more
RAZGOVOR S POVODOM
Vremenskaprognoza
PREGLED VREMENA U IBENIKU I OKOLICI
BOKO ERCEGOVAC iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture
Zagreb Rijeka
Bioprognoza
Biometeoroloke e prilike biti uglavnom povoljne. Samo kod izuzetno osjetljivih ljudi na vrijeme mogu se javiti manje potekoe, umor i manjak energije.
Zadar ibenik Split
Za plovidbenu dozvolu trebat e i praksa
za 7 dana
file:///C:/Users/nino/Desktop/Prognoza vremena za 7 dana.htm Svi nestrpljivo oekujemo ulazak u Europsku uniju, gdje kao 28. lanica stupamo 1. srpnja, 7-dnevna vremenska prognoza na temelju taman u srcu nautike sezone. I rezultata prognostikog modela ECMWF-a svi, naravno, postavljamo pitanja - to to znai za vlasnike plovila, ibenik to e se promijeniti u novom PoTmin Tmax vjetar morskom zakoniku koji se upravo dorauje, kakva e plovidbena etvrtak 15 C 27 C pravila vrijediti podno plave za02.05.2013. 59 F 81 F stave sa utim zvjezdicama. Tragajui za odgovorima o tim Petak 14 C 24 C i drugim nedoumicama, razgova03.05.2013. 57 F 75 F rali smo s Bokom Ercegovcem, naelnikom Sektora u Upravi sigurnosti plovidbe Ministarstva 14 C 24 C Subota pomorstva, prometa i infrastruk57 F 75 F 04.05.2013. ture. Ljudi od mora imaju puno piNedjelja 13 C 22 C tanja kada je rije o promjena05.05.2013. 55 F 72 F ma koje e nam donijeti ulazak u EU. Kakve e one biti? -Puno toga se nee promije12 C 23 C Ponedjeljak niti, barem ovoga ljeta. Nadzor 54 F 73 F 06.05.2013. granica i dalje ostaje isti i takav e biti do ulaska Hrvatske u Utorak 16 C 26 C shengenski reim, a to znai da 07.05.2013. 61 F 79 F su strani nautiari koji u Hrvatsku dolaze morem duni uploviti u najbliu luku s meunarodnim 17 C 27 C Srijeda graninim prijelazom i obaviti 63 F 81 F 08.05.2013. granine formalnosti. Meu tim formalnostima je i plaanje naknada koje ostaju iste do kraja Dravni hidrometeoroloki zavod ove godine, a to su naknade za sigurnost plovidbe, informativna
Dubrovnik
karta, boravina pristojba i svjetlarina. Najznaajnije novosti su da se ukida popis osoba, odnosno ogranienje izmjene broja gostiju na stranim brodicama i da se vie nee izdavati vinjeta-naljepnica. Svi strani dravljani moraju prijaviti svoj boravak u Hrvatskoj, pa tako i oni koji borave na plovilima. To mogu napraviti na pomorskim graninim prijelazima prijavom djelatnicima policije, u policijskim postajama ili preko turistikih zajednica. Hoe li biti novina u pogledu sigurnosti plovidbe, koja je na moru ipak najbitnija? -Ulaskom u EU svi imamo percepciju otvorenih granica, a jedine granice plovidbe koje ostaju su one sigurnosne. Svatko zna u koju kategoriju spada njegovo plovilo i koje su mu plovidbene granice. Nitko nee samo tako otploviti izvan teritorijalnih voda drave i zaputiti se na ocean. To e se, naravno, i dalje kontrolirati. Stoga, ako netko odlui s dozvolom samo za teritorijalno more RH otii put Italije, nee se dobro provesti kad ga zaustave institucije zaduene za kontrolu sigurnosti. Kod nas je sigurnost plovidbe prvenstveno u nadlenosti lukih kapetanija, ali i djelatnici Pomorske policije te
Obalne strae imaju odreena ovlatenja. Sve ove slube mogu zaustaviti jahte i brodice i traiti potrebne dokumente. Pritom ista pravila vrijede za sve - i domae i strane nautiare... I to je to bez granica, ali s odgovornou za sigurnost plovidbe. esto smo objavljivali prie o nevoljama to ih izazivaju stranci koji nam dou sa skiperskom dozvolom bez ikakvog praktinog iskustva. Hoe li se tu neto mijenjati? -Trenutno se u Ministarstvu radi na novom sustavu stjecanja dozvola za upravljanje brodicama. Osim obveznog pisanog ispita, bit e potrebno stei i plovidbeno iskustvo prije nego se dobije dozvola. To e se moi ispuniti na nekoliko naina plovidba sa skiperom profesionalcem, praksa steena u ovlatenom uilitu, a u planu je i da vam sportski klubovi, primjerice jedriliarski, daju potvrdu o vaem strunom znanju u upravljanju brodicom, odnosno jedrilicom. Puno je toga u proceduri, radi se na dosta promjena, no u konanici ne ba previe drastinih. Prije bih rekao da je rije o minkanju i doradi propisa na temelju steenog iskustva i uoenih slabosti u proteklom razdoblju. S.Bt.
Javna ustanova Zatiene prirodne vrijednosti ibensko-kninske upanije
RONILAKI VODI PODMORJEM IBENSKO-KNINSKE UPANIJE
42.
Svjetionik Mulo
KOORDINATE: 433048N 155507E
Lokalitet prua mogunost ronjenja u svim smjerovima, ali je najzanimljiviji jugoistoni dio, gdje na maloj dubini nailazimo na zanimljiv teren graen od velikih stijena i posidonije. U produetku je zid koji ponire dublje od 65 m. Gorgonije su razvijene dublje od 40 m. Na sjeveroistonoj strani, na dubini od 10 do 20 m, dno je s velikim stijenama, ispod kojih se nalaze brojni zanimljivi organizmi.
STANITA: fotofilne alge, naselje posidonije, manje morske pilje (ispod kamenja), koraligen. SPECIFINOST LOKALITETA: raznolikost stanita i vrsta DUBINA: do 65 m. TEINA ZARONA: pogodno za sve ronilake kategorije; zbog otvorenog mora struja zna biti dosta jaka. FOTOGRAFIJE: Koraligenska biocenoza. Pirka Serranus scriba.
Legenda: ibensko-kninska upanija Nacionalni park Znaajni krajobraz Nacionalna ekoloka mrea Ronilaki lokaliteti 1-47 Ronilaki centri
NASTAVAK U IDUEM BROJU - LOKALITET SMOKVICA VELIKA

30.4.2013. 21:40
gastronomija
43
OBINO JELO Takoer je poslastica kada je od provjerenih namirnica

I za ovu prigodu pravili smo neto s mesom, obino jelo, nita izmiljeno i atraktivno i na to se odluili jo prije opaske prijatelja koji voli kuhati. Uinili smo to s nakanom da se liimo dvojba je li meso staro, obraivano, s dodacima koji u njemu ne bi smjeli biti, kako se to na vie mjesta na tritu ustanovilo prije nekih mjesec dana
Akcija!
2.5. - 8.5.
4 99
kn/kg
KAPULA UTA
Umak od tri vrste mesa ala Vajda

Ba prije pisanja ovoga priloga ree mi jedan prijatelj pri susretu u gradu: -Eto, proljee je u punom jeku, a s njim dolaze i dobra mesna jela: janjetina, teletina, mladi odojak. Pogledaj u mesnicama tiska li se narod oko toga? Jesu li puni banci? Ni govora, mesari stoje gotovo besposleni. Svit kupuje svata da bi preivio dan. Sutra kako bude. Pa onda, televizija. Na nekom programu pomalo zbrkana emisija o tome, kako nae tijelo reagira na pojedine namirnice. Da se prave pokusi iz uzoraka krvi, ljudske vlasi i to ti ga ja znam ega jo. Pa onda znade je li za tebe neka spiza nepodobna ili nije. A da bude siguran, nude ti razne trave, kao da treba pasti po livadi. Svata. I za ovu prigodu pravili smo neto s mesom, obino jelo, nita izmiljeno i atraktivno i na to se odluili jo prije opaske prijatelja koji voli kuhati. Uinili smo to s nakanom da se liimo dvojba je li meso staro, obraivano, s dodacima koji u njemu ne bi smjeli biti, kako se to na vie mjesta na tritu ustanovilo prije nekih mjesec dana. Odluili smo se napraviti umak od neke vrsta mesa, provjerene kakvoe. Za ovu prigodu te je artikle darovalo predstavnitvo Vajde u ibeniku. Meso nije birano, ve nasumice uzeto iz kontingenta koji je upravo bio stigao iz akovca, od stoke koja se hrani prirodnom ispaom. Teletina, mlada junetina i svinjski but. Odmah se osjetilo da to meso nekako - mirie. Rekli su nam kako s njim po-
19 99
kn/kg
UNKA ZA PIZZU, OKUSI PROMINE
Kako je samo mirisalo
10 99
kn/kom
SVJEI SIR 500 G, DOMAA KRAVICA
stupiti za neki, recimo, super gula. U praksi je ipak pomogla naa savjetnica za konanu izvedbu jela. Odstranila je dio tragova masnoga tkiva na mesu i kosti i sve isjeckala na manje komade, te zalila bijelim vinom i tako ostavila sat-dva na domaoj svinjskoj masti, stavila je priti narezane ampinjone, dvije velike usitnjene kapule, luk, perin, granicu rumarina, zrnati crni papar i sol i u to najprije usula junetinu. Nakon desetak minuta svinjetinu i naposljetku teletinu. Dolijevala je mesnim temeljcem. I jo pasatu, pa sve opet zalila aom bijeloga chardonnaya, te malo eera. Kuhalo se prilino, gotovo jedan sat dok se nije stvorio crveno zagasiti umak srednje gustoe i dok sve meso nije posve omekalo. Mirisalo je sve u esnaest.
Bilo je malo nedoumice. Treba li na taj gula baciti riu ili tjesteninu. S riom treba puno petljati. Odluila se za patu. I to za one velike, talijanske ubijote, to su ih dosjetljivi Talijani nazvali fiamme Vesuviana (kao: vatra Vezuva), a mi nismo mogli zakljuiti zato bi oni bili vatra. Svejedno jo su se jednom pokazali izvrsnima. ivi, svaki za sebe, ukusni, pri kuhanju se ne lijepe za lonac, ugodne su ute boje. Umak i meso, kao stvoreni za njih. Ispala je puna zdjela za tri osobe. Nikakav prilog nije dodan. Ono to se napravilo bilo je dostatno za blago uivanje. Dakako, ako uistinu volite tjesteninu. J. ELAR
Prilog - ubioti
POZNATI KUINAVAJU
49 99
kn/kom
DETERDENT ZA RUBLJE BONUX, 8 KG
Odnos hrane i mode je kao odnos odjee i mode

-Snana je veza hrane i mode, po meni isto kao odnos odjee i mode, jer ponekad jedemo jer nam je potreba, a ponekad jednostavno moemo uivati u hrani. Tako je i s odjeom, prigrlili smo je da bismo se zatitili od vremenskih utjecaja, a ukoliko imamo mogunosti, uivamo u njoj ili barem o njoj matamo. I vrlo je vano da ni u jednom ni u drugom ne treba pretjerati - kroz smijeh veli kreativni i mladi modni dizajner. -Ja sam odrastao na bakinoj hrani i bio sam jako izbirljiv, ali ona mi je maksimalno ugaala. Danas si uglavnom sam kuham i to volim, rado eksperimentiram, trudim se hraniti raznoliko i zdravo, ali ponekad si dam oduka, kao sada, kada sam potpuno sam pojeo kilogram sladoleda od vanilije i malo mi je muka - kroz smijeh priznaje. N.B.
Ivan Tandari
modnidizajner
Quesadille sa sirom
Tortilje napravite sami ili jednostavno kupite gotove. Naribajte neki topivi sir tipa gaude, moete i vie vrsta, dodati mozzarellu ili gorgonzolu, parmezan ili sve zajedno. Za svaku tortillu treba vam oko 100-150 grama naribanog sira. Jednu stranu tortilje premaite maslacem i stavite je na ugrijanu tavu s namazanom stranom prema dolje. Pospite je naribanim sirom. prekrijte drugom tortiljom i pecite sa svake strane po nekoliko minuta ili dok se sir ne rastopi. Prije posluivanja izrezati na trokute i posluiti s pikantnom salsom, a dobro pae i peena piletina.
99 kn/kom
PENINI MIJEANI KRUH GRAHAM 450 G
DJELO KARTICE SE MOGU PREDIGNUTI U UDRUZI UMIROVLJENIKA U IBENIKU, SARAJEVSKA 7, 22000 IBENIK, TEL: 022 214 028
44
banak
BROJ 300
PREDAJA OGLASA SMS - poalji rije MOSL na broj 67454

Na poetku poruke obvezno unesite kljunu rije MOSL, zatim tekst vaeg oglasa koji ne smije prelaziti 135 znakova (bez znakova , , , , ). Na kraju poruke obvezno navedite ime, prezime, adresu prebivalita i OIB. SMS poaljite na broj 67454 (6,20 kn/SMS s PDV-om). Broj telefona za kontakt s oglaivaem je broj mobitela s kojega je poruka poslana, osim ako u oglasu nije naveden drugi broj za kontakt. Za ponavljanje oglasa iz nekog prethodnog izdanja Banka unesite kljunu rije MOSL te ifru oglasa (ifra je broj objavljen u zagradama na kraju svakog malog oglasa). U jednoj poruci moete navesti najvie tri ifre prethodno objavljenih oglasa.
060 559 559 (3,40 kn/min s PDV-om za pozive iz fiksne mree, a 4,20 kn/min s PDV-om za pozive iz mobilne mree)
KOPINAC, stan 49, 75 m2, prizemlje, 1-soban, potrebna adaptacija, etairano vlasnitvo, 28.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1352122) UBIEVAC, stan 20, 54 m2, prizemlje zgrade, 1-soban, kompletno renoviran, 35.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1352121) UBIEVAC, stan 37m2, prizemlje zgrade, 1 soba, balkon 8m2, odmah useljiv. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1371310) UBIEVAC, stan 56, 44 m2, 6.kat, 1-soban, juna strana, renoviran, isto vlasnitvo. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1262672) UBIEVAC, stan 56, 44m2, 10. kat, 1-soban, balkon, u odlinom stanju, juna strana, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1374660) UBIEVAC, stan 80, 22 m2, 8. kat, 2-soban, dva balkona, ureen i useljiv, pogled na more. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1374659) UBIEVAC, stan 38 m2, 1-soban, 4. kat, juna strana, potrebna ulaganja, za 48.500 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1369874) VARO, stan 28, 89m2, prizemlje, kuhinja s blagovaonicom + soba, useljivo, 34.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1378238)
GARSONIJERE I JEDNOSOBNI
ibenik
BUALE, stan 47, 01 m2, 3. kat, 2 sobe, useljiv, balkon, juna strana, 66.500 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1341313) DOLAC, stan 34m2, dvoetaan, kompletno renoviran, sunan, pogled na more. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1342852) KRI, stan 43, 92 m2, na 5. katu, 1-soban, ureen i useljiv, juna strana, balkon. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1325301) METERIZE, stan 34, 20 m2, 2.kat, 1-soban, renoviran, balkon, lift, 54.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1303862) METERIZE, stan 38, 33m2, 1-soban, 2. kat, ostakljena loa, drvarnica, u odlinom stanju. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1375955) METERIZE, stan 42 m2, mansarda 5. kat, 1-soban, balkon, useljiv, 55.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1277027) NJEGOEV TRG, stan 45, 60 m2, visoko prizemlje, 1-soban, ureen i useljiv, 56.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1319348) IBENIK, BALDEKIN, ex Skopska, stan 36, 7m2, jednosoban, otkupljen, prodajem. Tel. 022 213 863, od 14 do 19 sati. (1378235) IBENIK, BALDEKIN, ex Skopska, stan 36, 7 m2, jednosoban, otkupljen, prodajem. Tel. 022 213 863, od 14 do 19 sati. (1300420)
DVOSOBNI
ibenik
BALDEKIN stan 49, 11 m2, 1. kat, 2 sobe, balkon, u odlinom stanju, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1364591)
BALDEKIN, stan 60 m2, 2-soban, 1. kat, ureen i useljiv, balkon, drvarnica, juna strana. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1282601) BALDEKIN, stan 60, 06m2, 4. kat, 2-soban, balkon, drvarnica, lift, potrebna ulaganja. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1368518) BALDEKIN, stan 64m2, 3. kat, 2-soban, renoviran, juna strana, lift, isto vlasnivo. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1341314) BALDEKIN, stan 73, 71 m2, 4. kat, 2-soban, renoviran, balkon, drvarnica, isto vlasnitvo. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1290367) BALDEKIN, stan 80, 60 m2, 3. kat, 2 sobe, balkon, ureen i useljiv, nova stolarija. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1321113) CENTAR, stan 39, 82 m2, 4. kat, 2 sobe, renoviran i useljiv, balkon, klima, pogled na more. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1371309) CENTAR, stan 63, 88 m2, 3. kat, dvosoban, ureen, juna strana, otplaen, lift, 83.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1329415) KRI, stan 62, 47m2 na 2. katu, 2-soban, juni balkon, drvarnica, klima, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1378237)
KRVAVICE, stan 61 m2, 7. kat, 2 sobe, balkon, ureen i useljiv, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1314945) METERIZE, stan 58, 29 m2, 2-soban, 1. kat, ureen i useljiv, balkon, istona strana, 77.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, Tel. 022/ 217 570 i 022/ 217 651. (1358485) METERIZE, stan 79, 41 m2, 2-soban, 2. kat, veliki ostakljeni balkon, centralno, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1308901) NJEGOEV TRG, stan 79m2, 10. kat, 2 sobe, ureen i useljiv, balkon, juna strana, 92.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1347400) UBIEVAC, stan 54.23m2, 1. kat novogradnje, 2-soban, balkon i dvorite 186m2, garano mjesto. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1350439) UBIEVAC, stan 68, 30 m2, 1. kat, 2-soban, dva balkona, odmah useljiv, nova stolarija, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1368516) UBIEVAC, stan 81, 79m2, 1. kat, 2 sobe, 2 balkona, poeljna adaptacija, isto vlasnitvo, 1150 E/m2. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1359951) UBIEVAC, stan 84 m2, 2-soban, u prizemlju, dva balkona, zahtjeva ulaganja, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1339733)
VARO, stan 61.62m2, 2soban, 4. kat, balkon, useljiv i u otkupu, juna strana. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1363066) VIDICI, stan 71, 05 m2, visoko prizemlje, 2 sobe, loa, garano mjesto, novogradnja. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1368515)
ALFA
Split
AKO AUTA alfa bilo koji model prodajete povoljno, ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 985 9444, 098 521 856. (720394)
TROSOBNI I VEI
ibenik
CENTAR, stan 70, 63m3, 5. kat, 3 sobe, useljiv, balkon s pogledom na more, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1344249) VIDICI, stan 73.94m2, 1. kat, 3 sobe, balkon, lijepo ureen, juna strana, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1350440) VIDICI, stan 83, 50 m2, 3. kat, 3 sobe, ureen i useljiv, balkon, lift, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1300636)
AUDI
Split
0 - 24 AKO AUDI auta A3, A4, A6, itd .. ispravna, neispravna, karambolirana, NAJBOLJE PLAAM Mob. 091/253-9838. (108154) 0-24 AKO AUDI auta prodajete ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 985 94 44. (809395) 0-24 AKO AUDI auta prodajete ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 985 9444, 098 521 856. (720395) AKO AUTA AUDI prodajete povoljno, ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 985 9444, 098 521 856. (691941)
Ostala mjesta
NOVI ZAGREB, ulica Kamenarka 22, komforan trosobni stan 108 m2, III kat, dvije kupaonice, dvije loe, centralno etano grijanje. Informacije dostupne na broj 098/955 07 78 . (1364435)
BMW
2/5/2013
Za oglas koji se ponavlja iz nekog prethodnog izdanja Banka dovoljno je upisati ifru oglasa (ifra je broj objavljen u zagradama na kraju svakog malog oglasa). Na jednom kuponu moete upisati najvie tri razliite ifre.
Split ibenik
IBENIK, CENTAR, kamena kua s dvoritem , prodajem. Cijena smanjena, na upit. Mob. 098/286-036. (1188892) 0-24 AKO AUTA BMW prodajete povoljno, ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 985 9444, 098 521 856. (691943) AKO AUTA BMW prodajete povoljno, ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 985 94 44. (809397)
ibenik
APARAT ZA FRANCUSKE PALAINKE profesionalni, poluautomatski stroj, izuzetno atraktivan i profitabilan, kvadratna palainka 50x20 cm. Mob. 098/187-49-49. (770749)
FIAT
Split
0 - 24 AKO AUTA fiat brava, bravo, punto ... prodajete povoljno, ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 985 94 44. (809406) 0-24 AKO AUTA fiat punto, brava, bravo ... prodajete povoljno, ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 985 9444, 098 521 856. (691939)
ibenik
U svaki kvadrati upiete po jedno slovo, brojku ili znak. Popunjeni kupon (na svakom kuponu otisnut je datum njegove objave, a vaei je kupon samo onaj s datumom posljednjeg broja ibenskog lista) moete dostaviti potom ili osobno na adresu ibenski list, Petra Grubiia 3, 22000 ibenik, telefaxom na broj: 022/ 330-100
GARAU pored Poliklinike, iznajmljujem. Mob. 091 547 66 56. (1378234)
ibenik
banak
45
U SPOMEN
U SPOMEN
IBENIK Katnica u grubim radovima 270m2, 2 stana i garaa, ima kompletnu infrastrukturu, pogled na more, parcela 343m2. Cijena: 105.000 BRODARICA Katnica 220m2 stambene povrine, tri stana, djelomino useljiva, garaa, konoba, terase, parcela 940m2, do mora 150m. Cijena: 260.000
IBENIK Katnica u bloku 123m2, useljiva, konoba i stan u prizemlju, vei stan na katu, parcela 190m2, kolni prilaz. Cijena: 110.000
naoj voljenoj majci, sestri, svastici i teti
VODICE Stan 38,60m2 u visokom prizemlju, ureen i useljiv, terasa s pogledom na more, parking, dvorite, do plae 400m. Cijena: 78.000
BLAGDAN ZENI
2. V. 2008. 2. V. 2013.
S ljubavlju i tugom. Njegovi najmiliji
ZORKI BULII
1. V. 2011. 1. V. 2013.
0-24 !AKO AUTA FIAT punto prodajete iste kupujem. ISPLATA ODMAH !! Mob. 095 899 63 90, 099 410 60 37. (1133749)
FORD
Split
AKO AUTA FORD fiestu ili neko drugo prodajete, ja ih plaam najbolje. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 985 94 44. (831643) AKO AUTA FORD prodajete povoljno, NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 985 9444, 098 521 856. (831651)
0 - 24 AKO AUTA OPEL astra, corsa, vectra, prodajete povoljno, ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 985 94 44. (809404) 0-24 AKO AUTA opel prodajete povoljno, ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 985 9444, 098 521 856. (691937)
Split
0 - 24 AUTA KODA do 14 god starosti po povoljnoj cijeni kupujem. Moe ispravan, neispravan, neregistriran ili karamboliran. Mob. 091/253 98 38. (884933) 0-24 KODA AUTOMOBILE fabia, octavia, po povoljnim cijenama. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 985 94 44. (809399)
in memoriam
SJEANJA, ZAHVALE I SUUTI PRIMAMO DO SRIJEDE UJUTRO DO 10 SATI.
Prole su dvije godine od tvog odlaska, a ti si uvijek u naim mislima i srcima. Sin Ivo, sestra Milena, svak iril, neakinje Ljiljana, Jadranka i Ankica s obiteljima.
PEUGEOT
Split
0-24 AKO PEUGEOT 106, 206, 307 prodajete povoljno, NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 985 9444, 098 521 856. (831654) AKO PEUGEOT prodajete povoljno, NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 985 94 44. (831653)
VW GOLF
Split
0-24 AUTOMOBILE novijeg i starijeg godita otkupljujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 985 9444, 098 521 856. (711828)
Split
0-24 AKO AUTA GOLF 1, 2, 3, 4, 5, prodajete povoljno, ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 985 9444, 098 521 856. (680325) GOLF I, II, III, IV i V kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 985 94 44. (809401)
OZBILJNA ENA trai posao odravanja i ienja apartmana na ibenskom podruju. Mob. 098 922 57 22. (1372524)
POLJOPRIVREDNI STROJEVI
HYUNDAI
ibenik
DVD, VIDEOKASETE REZERVNI DIJELOVI
!!0-22 !AKO TRAKTORE GOLDONI Tomo Vinkovi prikolice kosilice i slino prodajete iste kupujem ISPLATA ODMAH!!! Mob. 095 899 63 90. (1290389) !0 - 24 AGRIJE, freze dizel prikolice, traktore, kosilice, itd., ispravno i neispravno, otkupljujem, isplata odmah! Mob. 099 410 60 37. (1120640) !0-24 OTKUPLJUJEM FREZE traktore, prikolice, kosilice Tomo Vinkovi i sl., ispravno i neispravno, isplata odmah. Mob. 095 899 63 90. (1120641)
Split
AUTOMOBILE HYUNDAI kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 985 9444, 098 521 856. (915035)
ibenik
0-24!AKO AUTA PEUGEOT 106, 206, 207 itd. prodajete iste kupujem javite se dolazak i isplata odmah !! Mob. 099 410 60 37, 095 8996 390. (1133745)
ibenik
0-24 ! AKO AUTA GOLF 3, 4, 5, 6 prodajete ista kupujem NAJBOLJE PLAAM !! Mob. 099 410 60 37, 095 899 63 90. (1133747)
Split
5 GAY porno 150 kn, 7 DVD 200 kn, 12 DVD 300 kn (1825, zgodni 25-45, stariji, uniforme, obojeni, fisting, ekstreme...). mob. 095/8268-066. (578961) 5 HETERO porno 150 kn, 7 DVD 200 kn, 12 DVD 300 kn (animal, incest, sise, debele, neobrijane, fetish, lezbo, starije dame...). mob. 095/82-68066. (753025) 5 TRANSSEX porno 150 kn, 7 DVD 200 kn, 12 DVD 300 kn, dobar izbor, najbolje glumice, vrhunska kvaliteta, potpuno diskretno. Mob. 095/8268-066. (683011)
Split
MERCEDES 124 300 TD, 90. god., u dijelove, prodajem. Mob. 091/253-98-38. (764883) ZA MERCEDES E 320 96. god., neke dijelove mehanike. Mob. 099/34 75 985. (785954) ZA PEUGEOT 406 97. god., dijelove limarije i mehanike. Mob. 099/347-59-85. (785956) ZA VW T4 1.9 D, 1.9 TD, 2.4 D, 95. god., dijelove prodajem. Mob. 099/347-59-85. (783490)
MERCEDES
Split
0-24 AKO AUTA MERCEDES po povoljnoj cijeni kupujem. Moe ispravan, neispravan, neregistriran ili karamboliran. Mob. 091/253 98 38. (851566) 0-24 AKO AUTA mercedes prodajete povoljno, ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 985 9444, 098 521 856. (691936)
RENAULT
KARAMBOLIRANA
Split
0-24 AKO AUTA renault clio, twingo ... prodajete povoljno, ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 985 9444, 098 521 856. (691940)
Split
AKO AUTA bilo koje marke karambolirana prodajete, NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 985 94 44. (831655)
ibenik
0-24! AKO AUTA RENAULT clio twingo i sl. prodajete iste kupujemo ISPLATA ODMAH !! Mob. 099 410 60 37, 095 899 63 90. (1133746)
OSTALO
INTELEKTUALNE USLUGE
OPEL
Split
0-24 AUTOMOBILE novijeg i starijeg godita otkupljujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 985 9444, 098 521 856. (720042) A AKO AUTOMOBILE bilo koje marke prodajete, javite se ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 985 9444, 098 521 856. (760424)
ibenik
DIPL. ING. pomorske nautike daje repeticije iz terestrike, astronomije i brodskog stabiliteta za uenike i studente Pomorskog fakulteta., Mob. 091 762 9762. (1365871)
DODATNA OPREMA
Split
SEAT
Split
ALU FELGE 17, 3 kraka, 5 rupa, za mercedes, audi, odlino stanje, 300 E. Mob. 099/34-75-985. (766716)
STONO BLAGO
PRODAJEM polovni motor Sabb 8 ks za 1000 eura. Motor je u dobrom stanju. Mobitel: 091/ 513 58 15 ili 098/ 683 345.
Split
0-24 AKO AUTA Seat prodajete, ja ih plaam najbolje. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 985 9444, 098 521 856. (915029)
ibenik
15 KOZA i 20 jaria, prodajem. Mob. 091 252 65 88, 022 869 713. (1376711) 2 KRAVE bue, 2 junice bue, sa urednim papirima, u sutavu poticaja, prodajem. Mob. 099 744 04 03. (1377475)
ZDRAVSTVENE USLUGE
ibenik
MASERKA RADI sportsku, medicinsku i klasinu masau. Mob. 092 121 35 32. (1369897)
KODA
ibenik
46
sport
nogomet Nova pobjeda ibenika
Zadrali prikljuak s vrhom

josip aleta car
sport@sibenski-list.hr
Kia koja je neumorno padala u subotu popodne, vraala je sjeanje na ne tako davni poraz ibenskog drugoligaa od Junaka. Naime, Sinjani su tada borbenou potpuno dotukli naranaste, a s obzirom na to da je u goste stizala momad koja nema to izgubiti, jer je ve odavno treeliga, strah je bio opravdan. Ipak u takvim uvjetima naranasti su poeli kudikamo agilnije i prvi doli u vodstvo preko Kartela. Naime, nakon nekoliko pokuaja da se lopta ugura u gol, ona je zavrila na desnom boku, gdje ju je primio mladi Marin Jakoli, te precizno ubacio u kazneni prostor. Tamo se naao Marko Kartelo i glavom pogodio donji kut Nevistia. Meutim taj pogodak kako da je usporio domae, i u razdoblju njihove lagane dominacija gosti uspijevaju izjednaiti. Statinu domau obranu kaznio je Krznar. Njihova radost je trajala samo jednu minutu. U kaznenom prostoru s lea je gurnut Govi, a Slavica je kazneni udarac pretvorio u novo vodstvo s kojim se otilo na odmor. U nastavku Petravi u igru gura Tepuria koji svojim desetim pogotkom povisuje vodstvo, a da mu se ne bi odmaknuo na listi klupskih strijelaca svoj drugi pogodak na utakmici, a deseti u prvenstvu postie i Slavica, koji je nakon solo prodora lanjakom slomio vratara i stopera Stilinovia, te lagano gurnuo loptu u praznu mreu za konanih 4:1. Tako su naranasti novom pobje-
Iskazali se prvi strijelci
Najgore od svega je bio dojam da je na terenu bilo vie ivih dua negoli na tribinama
dom stigli na samo dva boda od drugoplasiranog Rudea. Unato tekim uvjetima, ibenska igra je imala glavu i rep, a rezultat toga je sigurna pobjeda. -Moram rei da nisam potpuno zadovoljan, iako rezultat sugerira drugaije. Imali smo igru i dobro kontrolirali teren, meutim u jednom trenutku smo jednostavno stali, igrali neto sporije to su rastereeni gosti kaznili. U nastavku smo dominirali i sasvim zaslueno pobijedili, istaknuo je Damir Petravi, koji se ve okrenuo sljedeoj utakmici koja eka ibenane, a to je gostovanje kod Dugopolja. ibenski strateg odmorio je neke od udarnih igraa, tako su na klupi ostali Tepuri i panja, no zbog kontinuiteta on ih je ipak ubacio u nastavku. Moramo istaknuti da su i oni koji su ih zamijenili svoj posao uradili odlino. U prvom redu valja istaknuti mladog Marina Jakolia koji iz utakmice u utakmicu postaje sve vanija karika u ibenskoj momadi. Prodoran po bokovima, u prvom dijelu bio je permanentna opasnost za goste. Miro Slavica promaknuo se u rasnog golgetera, iz svake prigode trpa, vjeno je gladan golova, ali i jako puno radi, a deset pogodaka najbolja je potvrda toga. Draen Govi proveo je na mokrom i tekom terenu 57. minuta, no u niti jednom trenutku nije se dalo primijetiti da je veteran, te Petravi na njega moe uvijek raunati. U sredi je ordinirao Grgo ivkovi, koji je uz sitije pogreke bio motor momadi, dok je Duje aleta-Car jo jednom pokazao zato se za njega zanimaju veliki europski klubovi. raole hodnikom maui nekim dokumentima koje nam je na kraju i pokazao. -Evo kume, ode lipo stoji da HNK ibenik odobrava odgodu isplate sada ve vrajih sredstava, da bi Hajduk dobija europsku licencu, ali vidi i ode doli stoji da se ova potvrda izdaje samo za europska natjecanja i da se u nikakve druge svrhe ne moe koristiti, a nas su opet zajebali, vikao je direktor. Naime, HNS je isti dokument koji su Spliani proslijedili UEFA-i prihvatili kao valjan i Hajduku dali licencu za razliku od ibenika, kojem ista nije izdana zbog financijski dugovanja, pa se sa razlogom pitamo komu je HNS majka, a komu maeha.
S ova tri boda ibenik je uhvatio potpuni prikljuak u borbi za drugo mjesto. Rude ima prednost od svega dva boda, a s obzirom na odluke komisije za licenciranje da se ne izda licenca dragovoljcima, dodue nema je niti ibenik, jo uvijek postoji realna mogunost da se naranasti vrate u prvu ligu. -Napiite slobodno da direktor daje ostavku, vikao je Marko Ka-
Tko s Hajdukom i HNS-om tikve sadi
Jadranska banka vodi u Barcelonu

Skauti Barcelone i lanovi kole nogometa FCB Escoli i ove godine s radou hitaju u Hrvatsku. Naime, proteklih godina nogometni kampovi koje su organizirali u Hrvatskoj bili su pun pogodak, a veliki interes vlada i ove sezone. Za razliku od prolih kao jedna od glavnih partnera i sponzor ovog projekta za mlade, na razini Hrvatske pojavljuje se i veliki donator ibenskog sporta, Jadranska banka. -Jadranska banka ibenik prepoznala je vanost projekta i na tome im velika hvala. Oni su tu kao partner projekta, i zaista su se pokazali kao istinski pratitelji sporta, a kako sam uo oni su to ve dosta dugo, sa zadovoljstvom nam je kazao Nedeljko tefani, iz firme Culmena koja je voditelj projekta. Ovogodinja kola FC Barcelone djelovat e u dva termina. Prvi koji e se odrati u Makarskoj koja prua maksimalne uvjete, i, sa ime su ljudi iz Katalonije vrlo zadovoljni, odrat e se od 24. do 28. lipnja. -Lani je interes bio ogroman, a ve sada ljudi se informiraju za nadolazei kamp u Makarskoj, ali i onaj u Zagrebu, informirao nas je Dino Gali, voditelj marketinga. Ono to je zanimljivo jest injenica da e ak pet djeaka iz klubova s podruja nae upanije imati priliku poslati po jednog najperspektivnijeg igraa u kamp, i to prvenstveno zahvaljujui upravo Jadranskoj banci ibenik. -Mi smo eto partneri ovoga projekta, i normalno je da gledamo kako bi i nai djeaci bili dio toga. Stoga smo odluili da sponzoriramo djecu iz naih klubova kako bismo poboljali njihov razvoj, pa pozivamo klubove da nam se jave sa po jednim perspektivnim igraem, koje emo poslati u kamp, kazao nam je Mirko Goreta, lan uprave Jadranske banke. Zanimljivo da e iz svake generacije po dvojica djeaka biti nagraena odlaskom u Barcelonu, gdje e sudjelovati u radu FCB Escoli, kole nogometa katalonskog giganta. Svi zainteresirani klubovi iz upanije svoje molbe mogu slati na mail mirko.goreta@ jadranska-banka.hr j..c.
Barcelonin kamp u Makarskoj i Zagrebu
sport
47
Odpondedoponde
Kako je vaol zaminija crveni garoful

E svitu, ta ima u vas? Meni je ve sve pomalo dodijalo, ali ne vridi jerbo se iz ove koe ne more. Lipo je vrime i to me ini veselin, ali svakoga dana naleti neka bena koja mi digne tlak. Evo, ove nedilje san sve lipo rasporedija, a nasrid sride spada je praznik. I to ne bilo koji nego 1. maja, dan radniki prava. Tija san lipo napravit ir do Krke oti izist faol, i to da mi gradonaelnik dade onu zdilicu. Jerbo prvoga uvik on dili faol, a ondak ode na janjetinu, ili oboritu ribu. Taman san se diga i sprema za i, kad je vrag donija onog uka Dunka. Nije obuka bilu kouju koju vajik nosi kad je niki praznik. -E kumpanjo, ta je rei da si brez bile kouje, ili je nije umpreala, a? Pita san ga iz ruganja, ali on se samo nasmija i prvi put mi se inilo da ne znaden o emen je ri. Doa je blizon mene i lagano se nagnija na uvo, -Jebi se ti i vaol za prvog maja, ja odo na janjetinu, i to bronzin lee a pola pod pekon. Opa rodijak, tako se slavi prvi maja, lipo bogami, ta e re radni narod, i partija na vlasti, more te zabiljeit crnin lapion, reka san mu iz uba, ali se nije da. -Jopet ti kaen, jebi se ti i partija, ja ien na svetog Josipa, a tu partija nema veze. Sad san vidija da je pritra, koji sveti Josip, on je bija devetnajstog treeg, a ne prvog maja. Evo ti roge, na! Prvi maja je sveti Josip radnik, a kako spada na taj dan kad slavi partija ja ien kod fra Josipa jerbo je njemu to imendan. E sade san se zamislija, da imendan fra Josipu i to na prvog maja. A je, je more bit da je tako. Praznik je rada i njemu imendan, jerbo on i tako radi kad drugi ne radu, jerbo da radi ka i drugi ondak mu niko ne bi doa na misu, dobro Dunko zbori. Ma jebe ti ovu bilu kouju i crveni garoful, a vaol neka ide oni koji nema ta drugo, ien ja sa Dunkon, ta je siguro, siguro je. Ma jo neta da van kaen, jo ova dva miseca neka bude vako, a poslin kad uemo u europsku uniju, onda nema vaola niti praznika rada ni nerada, a posebice utakmica priko nedilje u rabotno vrime. Svi koji budu odredili igrat radnin danom morat e to u nonin satima, a znate li zata? Zato, boga ti draga, jerbo vie nema para na dravnin jaslama, nego ko ima neka igra, a ko nema u tvornicu za stroj, a igrat kad se smrkne, utee mi Dunko, ajte evala van bilo
koarka S dviju posljednjih utakmica ibenskih koarkaa

Od pobjede do poraza kratak je put

josip aleta car
Liga za prvaka blii se kraju, a borba za etvrtu poziciju koja vodi u polufinale doigravanja za prvaka sve je neizvjesnija. 'Bankarima' je kao trn u oku tijekom cijelog doigravanja bio poraz u Splitu gdje su imali realnu prigodu za vanu pobjedu, no u neizvjesnoj zavrnici pobjeda je pripala domainu. Stoga je uzvrat na Baldekinu bio prigoda da se Spliani pobijede sa vie od dva poena razlike, to bi ibenane dovelo u bolji poloaj.
postaje sve vanija karika ibenske momadi. -estitam svojim momcima na dobroj partiji, imali smo dobrih akcija i dobrih minuta, no na kraju nam je malo pala koncentracija. Svaki trener tei da mu momad zadri koncentraciju svih 40 minuta, no to je nemogue, ali bez obzira na sve mislim da smo igrali vrlo dobro, poruio je Ivan Veli nakon utakmice. Domai su ponovno dominirali u obrani, to je postalo forte ibenskog sastava, no evidentno je kako najvei problem predstavlja vanjski ut, koji je, na sreu, u ovaj put bio na njihovoj strani.
Od samoga poetka utakmice na Baldekinu, ibenani su ti koji dominiraju. Ross i Butorac stvaraju prvu osjetniju razliku, koja u drugoj etvrtini do velikog odmora raste na +15 (40:25). I trea etvrtina prolazi u znaku Jolly Jadranske banke kada prednost odlazi na maksimalna +24. U posljednjoj dionici Spliani mijenjaju obranu, a ponestalo je i koncentracije, pa u jednom trenutku gosti dolaze na svega -9, no dalje od toga nisu mogli. Ronald Ross ponovno je bio motor ibenske momadi. Ubacio je 21 poen i svojim potezima vukao momad. Biljeimo jo jednu odlinu partiju Domagoja Bubala, ali i Luke Kature, koji iz utakmice u utakmicu
Tri etvrtine odline koarke
Nakon vane pobjede nad Splitom slijedilo je jo vanije gostovanje kod Kvarnera. Eventualnom pobjedom koarkai Jolly Jadranske banke rijeili bi sve dvojbe oko etvrte pozicije, te pogledavali prema treeplasiranom Zadru. Poraz bi donio neizvjesnost, koja e, prema svemu sudei, potrajati do kraja prvenstva. Dobro su 'bankari' poeli u dvorani Mladosti, no nakon vodstva od 16:7, upadaju u crnu rupu, kada domai rade seriju od 19:0. Ipak do velikog preokreta ne dolazi, prvenstveno zahvaljujui Ronaldu Rossu i Domagoju Bubalu koji su jedini odradili korektno svoj posao. U treoj etvrtini gosti odlaze na +9 i to u dva navrata. Meutim
Bez uta nema ni pobjede
ibenski koarkai odlinom partijom protiv Splita i sigurnom pobjedom od 70:61 osokoljeni su krenuli put Rijeke. Sve konce su imali u svojim rukama, no ponovno su dopustili da ih domain dalekometnim tricama dovede u nezgodnu situaciju i u konanici porazi sa 60:56
otvoreni ut bio je boljka ibenske momadi, koji su iz 20 pokuaja za tri pogodili svega 2 puta. I s takvim postotkom vanjskoga uta u zavrnicu se ulazi sa +6(46:52), no tada domai tricama Matea Juria i Henrika irka izjednauju, a kada su gosti promaili u dva navrata po jedno bacanje bilo je jasno da se pobjeda smijei Kvarneru. Pokuaj Rossa da u zavrnici izjednai tricom nije uspio, a domai su jednim pogoenim bacanjem Kriveca zaustavili semafor na 60:56. Ponovno su koarkai Jolly Jadranske banke loim utom u konanici izgubili utakmicu. Ve je due jasno da je njihov najvei hendikep nedostatak dobrog utera. Dino Butorac bio je na dobrom putu da to postane, no ozljeda trbunog zida ga je u potpunosti vratila unazad, i moemo slobodno rei da je sada daleko od prave forme. Ono to mu svakako treba zamjeriti je i mali broj ispaljenih lopti u situacijama kada se nae na otvorenom utu, to pokazuje da jo uvijek nema povjerenja u sebe. Takoer treba rei da su pojedini igrai dosegnuli svoj maksimum i da vie od toga jednostavno ne ide, no to je ve stvar struke. U sljedeem kolu na Baldekinu gostuje sinjski Alkar, koji jo uvijek nije osjetio ari pobjede. No bez obzira na sve toj utakmici treba pristupiti ozbiljno. Jolly Jadranska banka i Alkar igraju u subotu u 20 sati.
48
sport
koarka kvalifikacije za a-1 ligu

josip aleta car IBeNIK
Koarkai GKK 'ibenika' pozivaju sve na fetu u petak, jer nakon gostovanja u Zagrebu oekuje ih utakmice protiv krljeva, nakon koje bi zajedno s navijaima trebali proslaviti ulazak u prvu ligu. -Zaista i ovom prilikom elimo pozvati sve svoje navijae da dou, jer mislim da bismo nakon tih etrdeset minuta trebali slaviti ulazak u prvu ligu, poruio je Miro Juri, pomoni trener u klubu. Prije ovog, kako se najavljuje, slavljenikog ogleda 'graani' su gostovali u Zagrebu kod Hermes Analitice i pobijedili sa 97:73. Domaa momad parirala je samo u prvoj etvrtini kada su zaostajali svega 5 poena, no kada su ibenani ubacili u veu brzinu, razlika je samo rasla. -Ovo je bilo samo odraivanje posla. Mi smo i prije kvalifikacija bili svjesni da smo favoriti, a to smo pokazali i igrama kroz natjecanje. Moglo je to moda u nekim utakmicama izgledati i bolje, no sve vam ovisi o protivniku, objanjava Miro Juri. Ne treba kriti da su jedinu pravu utakmicu punu energije i elje naranasti igrali jo protiv Sonika i u zavrnici regularnog dijela sezone, za razliku od kvalifikacija u kojima je od poetka bilo jasno kako je
Protiv krljeva proslaviti ulazak u prvu ligu

upravo ibenik jedina ozbiljna momad. -To je tono, i mogu rei kako smo ba u tom dijelu prvenstva imali tenziju da se ne smije izgubiti do kraja, za razliku od ovih kvalifikacija. Planirali smo ovo natjecanje zavriti bez poraza i to je ipak nekakav motiv, rekao je Juri. U Zagrebu je ponovno bilo jasno da su oni igrai koji su sezonu i zapoeli na Baldekinu motor momadi, pa tako biljeimo Baievih 18 poena, kojem se pridruio Vukievi sa 16, te Martin Junakovi sa 14 poena. Motiv je i sljedea utakmica protiv krljeva kada se oekuje pun Baldekin. To
Koarkai GKK ibenika svoj su put prema prvoj ligi nastavili u Zagrebu gdje su bez veih problema savladali Hermes Analiticu sa 97:73
je momadi koja je jedina pruila snaan otpor naranastima i natjerala ih na produetak. ibenani e u igru ui puni elje da pobjedu daruju navijaima koji su ih pratili otpoetka. GKK 'ibenik' i krljevo igraju u petak s poetkom u 18 sati uz izravni televizijski prijenos na sportklubu.
ante Barani
sport
49
kick BoXing Zlatko Baji nastavio pobjedniki niz
PIE: IVO MIKULIIN
VJENE BOLJKE UBIEVCA

-uvjeren sam kako bismo bili drugoligaki prvaci da sam pozvan u ibenik odmah poslije odlaska Gorana Tomia u Kinu. Stigao sam zaista prekasno da bismo se ukljuili u borbu za brz prvoligaki povratak - kazivao nam je uz kavicu trener ibenika damir Petravi, kojega pamtim kao nadarenog zagrebakog deka u ibenskom dresu sredinom osamdesetih godina. uz napomenu da me na to sportsko prijateljstvo stalno podsjeala njegova supruga, zaposlena u zagrebakom hotelu Laguna, koji je esto odmorite ibenskih sportaa i glazbenika. da Petravieve rijei nisu prazna retorika jasno sugerira statistika. u etiri nastupa novi je trener osvojio 8 bodova uz gol-razliku od 10:5. S bitno poboljanom efikasnou i igrom u gostima. u ritmu za vrh. Suprotno svom prethodniku Ivi upi, koji je u tri domae utakmice prosuo ak 8 bodova. Ovi reci nisu zakanjeli napad na upu. Naprotiv, rije je o momku, kojemu nogomet nije strana pria, a kojega bi, zbog sjajnih ljudskih karakteristika svatko prihvatio za sina ili zeta. upe je prefin ili jo nema onu pozitivnu drskost kako bi gospodario ne ba homogenom skupinom igraa, kakvu je Petravi zatekao na ubievcu. Statistika u skladu s tim otvara dvojbu treba li Marku Karaoli i ostalim zapljeskati to su se sjetili Petravia ili ih kuditi to su kasnili s trenerskom smjenom!? A rije je o repriznom filmu ibenskog nogometa. jednako je pitanje trebalo postaviti kad je Goran Tomi zamijenio vjekoslava Lokicu. uz napomenu da je ta silno zakanjela smjena imala prilino kobne posljedice, koje ubievac uti i danas, a oito e ih utjeti jo neko vrijeme! Zapravo, vjena je boljka ibenskog nogometnog ligaa da se relativno lako odrie uspjenih (Karai, angulin...), a da iskazuje nepotrebne, gotovo boleive emocije, kad valja smijeniti neuvjerljive. Spomen Karaieva imena u sutonu jo jedne ligake sezone na ubievcu vraa nas na ne tako davni savjet kontroverznog Zadranina Renea Sinovia njegovim ibenskim susjedima i sportskim prijateljima. -Neka se ubievac, kao i mi definitivno okrene svojoj mladosti. To je jedini put za nae klubove - govorio je Sinovi i prije nego to je ibenik potonuo u drugu ligu. Kadetski reprezentativac aleta, jednako nadareni jakoli, te Blai, Slavica, panja, ivkovii i ostali najbolja su potkrepa Sinovieve teze. uostalom, ako do kraja zaive europski zakoni u sportu, druge opcije ubievac nee, u suradnji s gradom ni imati!
Nakon pobjede u Splitu slijedi obraun za prvoga u Hrvatskoj

josip aleta car
Borilaki sportovi u Hrvatskoj u posljednje vrijeme doivjeli su pravu renesansu. Nakon velikog Grand prix turnira u Zagrebu poela je serija borilakih turnira koje je pokrenuo Orsat Zovko, promotor koji je fantastino napravio zagrebaki event. Serija je poela na splitskim Gripama 'Final fightom 3', a nastavlja se 10. svibnja u zadarskom Vinjiku. Uz veliki broj poznatih boraca na tom prvom okupljanju nastupio je i ibenski borac Zlatko Baji, koji je nakon osvajanja naslova Efusion prvaka i dominacije u susretu protiv srpskog borca u Opatiji izborio pozivnicu Orsata Zovka za ovaj dogaaj. U odlinoj borbi s Grkom Petrosom Vardakasom, Zlajo je dominirao od prvoga sueva znaka, a u drugoj rundi je bio blizu zavretka mea. -Za mene je najvanije da sam pobijedio na jednom tako velikom eventu, ali to ipak ne znai da sam u potpunosti zadovoljan svojim nastupom. Mogao sam slaviti nokautom u drugoj rundi, bio je na izdisaju, ali tu odlinu priliku ipak nisam uspio iskoristiti kako bih slavio prekidom. I to je razlog mog malog nezadovoljstva, kazao nam je Zlatko nakon borbe. Njegova borba dojmila se svih gledatelja na Gripama, kojih, naalost, nije bilo vie od tisuu. No me su vidjeli i gledatelji na malim ekranima, tako da je ve nakon zavretka bilo jasno da je svojim nastupom ispisao pozivnicu za sljedei final fight, to nam je potvrdio i sam Orsat Zovko. -Krenuli smo u neto novo na
ovim prostorima, i mislim da su svi gledatelji zadovoljni borcima. Nastojat emo za svaki event dovesti atraktivne borce iz cijeloga svijeta, a usto i promovirati nae domae. Jedan od njih svakako je i Zlatko Baji kojega pratimo i vjerujemo da e u narednom razdoblju samo napredovati, tako da ga vidimo na zadarskoj veeri, objasnio je Zovko. Zlaje pojava potakla je i neke prie, tko je najbolji u kategoriji do 81 kg. Dugo godina hrvatskim ringom u toj kategoriji vlada Emil Zoraj, trideset etverogodinji borac, koji je nastupio i na zagrebakoj Grand prix veeri. Iskusni lav ve je osjetio i ari istoka, a u ovu borbu ulazi sa eljom da dokae kako je on i dalje vladar hrvatskog ringa. -to se tie mea koji me eka u Zadru to je vie nego me za titulu, jer u suprotnom kutu je jedan vrhunski borac. On je legenda ovog sporta, koji se dokazao u
ibenski borac je odlinom borbom sam sebi ispisao pozivnicu za obraun s Emilom Zorajem, nedodirljivim Hrvatom u ovoj kategoriji, u borbi koja e mu svakako biti kruna sezone
nizu borbi. To je me u kojem ja nemam to izgubiti i dat u sve od sebe da pokaem da na mladima svijet ostaje, jasna je poruka ibenskog borca imotskih korijena. Zadarsko izdanje 'Final fighta 3' doivjelo je neke promjene. Iako su svi ljubitelji borilakih sportova eljeli ogled Marka Peraka i biveg UFC borca Denisa Stojnia do toga nee doi. Stojni smatra da mu ta borba u ovom trenutku nita ne donosi. S druge strane organizator nije zabrinut jer ostali meevi imaju svoju dra. to se nas tie, borba Zoraja i Bajia je vrhunac veeri, jer e dati odgovor tko je vladar hrvatskog ringa u toj kategoriji. Takoer vjerujemo da e Zlajo kao i uvijek imati veliki broj svojih fanova koji ga prate na svim nastupima, to e mu biti dodatna snaga da savlada najveu prepreku u dosadanjoj karijeri. Stoga u petak 10. svibnja svi u Zadar.
50
sport
Od anonimca do majs kandidata u godinu d

borislav juras
IvA POvIjeST IBeNSKOG SPORTA
StiPe lacManoVi (64) gotoVo etiri deSetlJea VJeran
Skoro etrdeset godina 'sanja i ivi' crno i bijelo, a nije daltonist. E, onda je ahist! Iako je bio svestrani sporta u kolskoj dobi, Stipe Lacmanovi se ipak opredijelio za igru u kojoj se satima sjedi i misli. Usput se i na ploi od 64 polja povue poneki potez, u emu je on jedan od najuspjenijih u ibeniku. Prije aha? Stolni tenis, veslanje, koarka, nogomet, rukomet nema gdje ga nije bilo u vrijeme osnovne i srednje kole. -Na neslubenome stolnoteniskom prvenstvu Hrvatske dobi do 14 godina, u generaciji urbeka i Stipania, igrao sam u etvrtfinalu, izgubio od ordaa. Ipak, dvorite sjemenita je bilo centar sportskoga dogaanja u mojoj mladosti. Tu su se igrale beskonane nogometne utakmice, zaradio sam pet-est upala plua, lako mogue i zaeo astmu. Mladi ljudi su tada bili svestrani, bavili se mnogim sportovima, to danas nije mogue. Stoga drim da su u tim vremenima udareni temelji svih ibenskih uspjeha u sportu. ahom se Stipe 'inficirao' preko rodbinske veze, krajem gimnazijskih dana, uz roaka Branka Gulina, pa je poeo igrati u zagrebakome studentskom centru. -Poetkom sedamdesetih sam se vratio u ibenik, upoznao Joka Pisu, naalost pokojni, i doktora Antu Romca, ljude koji su bitno
-Bio sam vie od 15 puta dru- kandidata za prvaka svijeta, poput u kategoriju. Na ljeto 1977. je u odredili moju ahovsku karijeru. Posebno izdvaja znaaj Pise za ibeniku bilo prvenstvo Dalmacije, gi ili trei na prvenstvima grada. Smirina, Romaniina, Rubana. Bez gdje sam osvojio drugu kategori- Imao sam takvu osobinu da do- lane skromnosti, u Solarisu sam razvoj, uzlet ibenskoga aha -On je bio dua svega, pa i aha, ju. Tada je bio prvak Petar Raje- bijem tri od etiri najbolja, poput ostvario najbolje rezultate, ostavio izniman animator. Povratkom iz vi, jedini ibenanin kojemu je to euka i Rajevia, ali i da kiksam najvei trag od svih ibenskih igraZagreba, gdje je zavrio pravo, po- ikad uspjelo. Iste godine, za Dan na takozvanim lakim zalogajima, a, te se uspio na pola boda priblikrenuo je ahovski bum u gradu. Republike, na radnikome prven- poput Marka Klaria ili Ivana Ce- iti tituli FIDE majstora. U pamenje mu se urezao i naMnoge je priveo u klub, pa i mene. stvu Hrvatske u Crikvenici, meu ronje. Samo jednom, sredinom Brzo smo postali najblii prijate- gotovo 300 igraa, bio sam deseti. osamdesetih, sam bio prvak grada. stup na meunarodnome turniru, lji. U tom drutvu sam upoznao i Tim plasmanom sam stekao novu Tad se ukazao neastivi u liku Jo- u trogirskome hotelu Medena. Bio Romca s kojim sam, na njegovu titulu u godinu dana, praktiki sipa Moria, dananjeg predsjed- je na pragu senzacionalnog rezul'alost', i danas prijatelj. Spojila ni iz ega, kao prvi u ibeniku, nika kluba, koji je u zadnjem kolu tata -Ostvario sam etiri boda u nas je nevjerojatna ljubav prema postao sam majstorski kandidat! pobijedio Pisu. prve etiri partije. U petome ahu, ibeniku i svekolu sam igrao, s bijelim figumu to predstavlja Sami odravamo prostorije, i jedini smo klub u ibeniku koji plaa trokove struje u gradskome prostoru. trenutno smo jedan od rama, na prvome stolu, kontra urbana cjelina. Pisa je obnovio aktivnost a- najuspjenijih dalmatinskih klubova, s momadima u prvoj B i treoj Draka Velimirovia, tadanjeg prvaka Jugoslavije. Legenda ihovskoga kluba Meligi. Branko Vlai okuplja i vodi kadete, koji su u sredini ljestvice benskoga aha, majstor FIDE, talac TEF-a, okupio dalmatinske lige, pa smo za svu aktivnost u 2012. dobili 28 tisua profesor Ante Bulat ne moe momad koja je tih kuna. U zadnja tri mjeseca prole godine, dali su nam svega tisuu prealiti to u toj partiji nisam godina bila nekoliko kuna, a klub jo nema podatka koliko mu pripada proraunskog iskoristio izglednu poziciju za puta pobjednik Kupa Dalmacije, stvorio novca za 2013. godinu, pa ne moemo planirati bilo kakve aktivnosti pobjedu. Ba e profesora Bulata iztemelje dananjega Svi su Stipini ahovski uspjesi dvojiti kao najjaeg autentino kluba. Uz Pisu, najjai igrai su bili Mnogi kolege su tvrdili da je gotoeuk, Rajevi, tada mladi Truta, vo pa nemogue to postii, a me- uglavnom vezani za ibenik i oko- ibenskoga igraa, koji je ostavio Susovi, pa sam i ja doao, kao ni je to predstavljalo zadovoljstvo, licu, ali je bilo i onih koji su nad- dubok trag u temeljima aha u gradu. svojevrsni wunderkind. potvrdilo potencijal, ohrabrilo me maili lokalnu razinu! Sam Lacmanovi je u karije-Sredinom osamdesetih, oforda se dalje bavim ahom. Kako je 1978. godine poeo ra- mljen je ahovski savez ibenika. ri igrao na simultankama protiv Nikad ispod 50% uinka Lacmanovi spominje 1976. go- diti u banci, ispada da je, barem Predsjednik je postao Ante Ro- mnogih ahista iz svjetskoga vrha dinu kao vrijeme kad se poeo oz- to se ahovskoga 'zvanja' tie, ve mac, koji je pokrenuo jake 'open' te dvadesetak partija s hrvatskim biljno baviti ahom. Sluio je vojni tada stigao do gornje granice svo- turnire u Solarisu, tada najjae u reprezentativcima (remiji protiv rok u Ajdovini, te je u to vrijeme, jih mogunosti! Ipak, jo je godi- Jugoslaviji, u vrijeme kad je to bila eha Horta, Bojana Kurajice, Vlakao 'prva ploa' slovenske armij- nama uz Pisu bio ponajbolji igra druga ahovska sila svijeta. Trajali de Kovaevia). Iza njega je, za ske oblasti, u simultanci remizirao momadi, nikad nije imao ispod su do kraja desetljea, rat je sve jednoga amatera, bogata 'zbirka' s velemajstorom Borom Ivkovom! 50 posto uinka na turnirima i pr- prekinuo. Ti su turniri imali ne- partija, preko tisuu slubenih. Uslijedio je strelovit uspon u ibe- venstvima. Unato svemu nabro- mjerljivu vrijednost za edukaciju Najbolji mu je rejting bio 2275 jenome, gotovo da mu je i danas i napredak ibenskih ahista koji bodova, a danas je na 2092. Igra niku -Na prvome klupskom turniru nepoznanica osvajanje nekoga su htjeli igrati na njima. Tu sam i dalje, ali -Godine ine svoje. ahisti su imao i meeve protiv tadanjih bio sam drugi, iza Pise, osvojio tre- pojedinanog natjecanja!
Meunarodni sudac
Lacmanovi je aktualni lan Izvrnoga odbora sudake udruge pri Hrvatskome ahovskom savezu. upanijski je predstavnik u Skuptini te dopredsjednik Stegovnoga suda HS-a. Kao igra, ima meunarodnu titulu CM, pa moe nastupati na meunarodnim turnirima. U zadnje vrijeme je sve aktivniji u sudakim vodama -Dravni sam sudac, s poloenim ispitom za meunarodnoga. Treba mi jo jedna norma, da bih mogao suditi takve turnire bilo gdje, a nju u, nadam se, ostvariti na ovogodinjemu prvenstvu drave.
Gdje je ah, tu je i zabava

-U vrijeme Joka Pise, bili smo najpopularniji klub u Dalmaciji, pa i ire. S nama bi uvijek bilo pjesme, zabave, veselja, ali i opasne igre. Nezaboravni su bili brzopotezni turniri gdje bi Pisa i partner mu, Aleksandar Bjelanovi, poznati odvjetnik iz Knina, igrali do zore, a svi sudionici turnira bi ostali gledati i navijati - sjea se Lacmanovi.
sport
51
BiJeliM i crniM FigUraMa

ante Barani
storskoga dana!
obino na vrhuncu u dobi od 40 ili 45 godina. Sad je to za mene vie rekreacija nego ozbiljna igra, kraj obitelji, posla, briga oko organizacije turnira. Danas je najlake igrati ah, ali sve drugo je veliki problem. Aktualni je lan druge momadi ibenika, koja je upravo krenula u treeligaku sezonu. -Ve tri godine nisam u prvoj momadi. Ljepe je igrati u drugoj, nego tamo biti rezerva. A prva momad je ve godinama lan 1. B hrvatske lige U njoj je kratko igrao Vlado Kovaevi, a zadnjih sezona poene donose dva velemajstora iz susjednih drava, Dizdarevi i Nikevi. Sve ostalo su domai igrai, potpuni amateri -Uli smo kao prvaci druge lige, u sezoni 2006./07., imali sreu to se prvenstvo stalno igralo u Solarisu, pa nije bilo ubitanih trokova za viednevne pansione. Najblie eliti smo bili lani, ostali do zadnjeg kola u igri za promociju, a zavrili etvrti. Najvei klupski uspjeh smo ostvarili u Kupu Hrvatske, 2007. godine, kad smo osvojili etvrto mjesto, sa svim domaim igraima. Pritom smo dobili nagradu za najbolju autentinu hrvatsku momad. Dug je Lacmanoviev tajniki sta u klubu, i on najbolje zna kroz kakve je muke ibenski ah prolazio zadnjih desetljea -U novoj dravi je dolo do opeg pada standarda, pa i do zastoja u prirodnome razvoju aha. Domovinski rat nam je umnogome odredio sudbinu. Krpamo se, muimo, borimo. Jo 1991. smo izbaeni iz drutvenih prostorija TEF-a na Staroj cesti, gdje nam je bilo okupljalite. Ratnih smo se godina najee nalazili na kuglani ubievac, da bi nam grad 1997. dodijelio dananje prostorije, tada totalno devastirane, u neboderu na Baldekinu. Kad je gradska uprava u pitanju, ahisti uope nisu zadovoljni kako ih se tretira! -Sami odravamo prostorije, i jedini smo klub u ibeniku koji plaa trokove struje u gradskome prostoru. Jo 1995. godine, kao etvrtoligai, iz prorauna smo dobili 20 tisua kuna. Trenutno smo jedan od najuspjenijih dalmatinskih klubova, s momadima u prvoj B i treoj ligi. Branko Vlai okuplja i vodi kadete, koji su u
ah ima edukacijsku ulogu u drutvu
sredini ljestvice dalmatinske lige, pa smo za svu aktivnost u 2012. dobili 28 tisua kuna. U zadnja tri mjeseca prole godine, dali su nam svega tisuu kuna, a klub jo nema podatka koliko mu pripada proraunskog novca za 2013. godinu, pa ne moemo planirati bilo kakve aktivnosti. Da nam nije pomoi Jadranske banke, davno bismo zatvorili butigu. A, za usporedbu, splitski Mornar ima jednu, drugoligaku momad i od grada dobije 95 tisua kuna godinje, ima besplatne prostorije i plaenoga uitelja kole aha. Jo je gore ono to bi se tek moglo dogoditi -eka nas 1. B liga u rujnu, koje se nakon dugo godina nee odrati u Solarisu. Samo to e nas kotati gotovo 50 tisua kuna. Razgovarat emo sa svim strukturama u gradu i upaniji. Ne bude li razumijevanja, morat emo odustati od nastupa, to bi bilo pogubno za ovaj sport u ibeniku, za klub koji traje preko 60 godina i 14. je na hrvatskoj rang listi. Lacmanovi ima jasno miljenje zbog ega je takav odnos politikih struktura prema ahu -Ovdje nema trikova, kraa, manipulacija, pritiska publike, stjecanja titula bez predanoga rada. Pametnome dosta! Vjene su i rasprave je li ah uope sport?! -I te kako, i vie od toga! Tko nema snage, sve ga boli ve nakon sat vremena, otkazuju funkcije. Ovdje je potrebna fizika snaga, mo viesatne koncentracije, ali i iznimna inteligencija. ah ima edukacijsku ulogu u drutvu, ui i kako organizirati ivot na drugi nain. Igraju ga ljudi koji su spremni podnijeti poraz, sutradan krenuti u novu bitku. U mome klubu, gotovo svi imaju visoko obrazovanje. Jedino sam ja bez zavrenoga fakulteta, kao iznimka koja potvruje pravilo - veli Stipe. Osim tajnike, on ima 'mali milijun' funkcija u klubu. Po potrebi je kapetan, igra, tajnik, sudac, organizator, podrumar, konobar, nosa, ista, skuplja novca ali ne misli se rastati od aha! -Nije mi teko jer je ah moj ivot, koji mi je donio brojna prijateljstva, nezaboravna druenja i partije, i tako e biti i dalje!
52
sport
Brdski biciklizam 15. Croatia open
Boarski semafor
Croatia i Solaris do novih pobjeda

borislav juras
Braa Brzozka najbri u Vodicama

Iako je utrka koju organizira vodiki klub ve davno prela okvire Hrvatske, ovogodinje izdanje ostat e zapisano kao posebno po mnogo emu. Prvenstveno po injenici da je utrka ula u kalendar svjetskog kupa, samo stepenicu nie od one elitne
josip aleta car vodice
Vodice su proteklog vikenda bile meka brdskog biciklizma. Rei e mnogi da je to ve standardno pred Praznik rada, no ove godine bilo je to neto posebno. Naime, 15.izdnaje 'Croatia opena' bilo je najjae do sada. Toliko jako da je svrstano u sam vrh svjetskih natjecanja svega stepenicu nie od svjetskog kupa. Taj visoki rang privukao je ove godine ak 215 natjecatelja iz 55 klubova 12 zemalja. Iako se oekivao, u Vodice nije stigao njemaki reprezentativac Manuel Fumi, no to niim nije umanjilo ovaj vrhunski dogaaj. Sve je poelo jo u petak ve tradicionalnim okupljanjem ena na biciklima u rekreativnoj utrci 'Babes on bikes' koja privlai panju velikog broja turista, ali i mjetana. Subota je bila rezervirana za alku na biciklima, koja je uvijek atraktivna, i okupi veliki broj gledatelja, no ipak ono najvanije dogaalo se u nedjelju kada je 215 natjecatelja iz svih krajeva svijeta izilo na stazu. Meu njima i
lanjski pobjednik Adrian Brzozka, Poljak, koji je na ovogodinje izdanje stigao sa svojim bratom Piotrom. Upravo njih dvojica bili su najbri na stazi i bratski podijelili prvo mjesto, ispred Andreasa Partia, maarskog olimpijca koji je nastupio i u Londonu. Uz njih nastupilo je dosta vozaa koji se ve bore u svjetskom kupu, a samim time to se i ova utrka vozila za svjetske bodove broj kvalitetnih vozaa bio je vei. Lijepo vrijeme i atraktivna staza privukli su veliki broj gledatelja, koji su se potrudili i zauzeli mjesta uza stazu. Uz veliki broj zvijezda ovoga sporta, na utrci su nastupili i hrvatski vozai, a najbolje plasirani bio je Paolo Rigo na 17. mjestu. to rei za rezultate domaih natjecatelja. Nakon odlinog otvorenja sezone uslijedili su problemi s ozljedama i bolesti, pa su tako perjanice 'Orlova kruga' umjesto na stazi utrku ekali u postelji. Ipak Luka opi je u ovoj jakoj konkurenciji stigao do 26. mjesta, dok je Marko Frop bio 28. U drugim kategorijama 'orlovi' su bili uspjeniji. Posebno vrijedi istaknuti Tonka iina
aina u kategoriji kadeta koji je osvojio tree mjesto ukupno, prvo od hrvatskih vozaa. Prvi u svojim kategorijama bili su i Roko Frop meu poetnici U-14 i Bojan Karanovi meu rekreativcima, a vjerojatno bi na postolju zavrio i Ivica Mesari u klasi master da mu nije pukla ipka sica, te Tonko Juras koji je u trenutku dok mu nije pukla guma u treem krugu bio vodei hrvatski voza u Masterima. Juras je, naalost, odustao, a Mesari unato defektu, sustigao sve vozae koji su ga pretekli i zavrio kao odlian etvrti, drugi u poretku za Kup Hrvatske. Od ostalih rezultata vrijedi istaknuti etvrto mjesto u poretku domaeg Kupa za kadeta Francesca Cukrova, te peto veterana A, enisa anjevca, i etvrto veterana B Joko Fropa, i na kraju deveto mjesto naeg kolege Antonija Bariia. U konanici organizatori mogu biti zadovoljni jer su ovome natjecanju dali dodatnu dimenziju i sam dogaaj podigli na visoku razinu, pa ve sljedee godine moemo oekivati jo zvunija svjetska imena.
Adrian Brzozka, pobjednik utrke
Obje ibenske momadi minimalno su pobijedile dubrovake rivale, ali i 'uzletjele' na ljestvici drugoligakoga juga. Boari Croatia osiguranja su slavili poslije dramatinoga raspleta dvoboja u Dubrovniku, gdje su nadmaili Hidroelektranu. Dva poena u pojedinanome dvoboju, vrijedna dvaju bodova, izvukao je Renato Marko. Ba je on na startu, u krugu, prosuo gotovo osigurane poene. Jednoga je, blianjem u zadnjoj seriji kruga, izvukao Jere Pavi, pa poslije, s kolegom Jurkoviem, ak imao priliku prestii dubrovaka 44 pogotka u tafeti Trkake discipline su Solarisu donijele prevagu u dvoboju protiv Komolca. Nisu uspjeli do prednosti u krugovima, pa su minimalnu zalihu morali uvati u klasinim disciplinama. Uspjeli su, iako je u zadnjim trenucima, unato vodstvu od 9:4, par ak i strahovao za pobjedu! Ipak, drugi uzastopni trijumf, prvi je put u sezoni 'dignuo' Solarisa iznad zone ispadanja 10. kolo: Solaris Komolac 12:10 Rezultati po disciplinama; blianje i izbijanje u krug: I. Zore M. Bajo 18:18, Samardi Monkovi 20:14, Begura Sukno 14:24, Galei S. Bajo 16:16, brzinsko izbijanje: I. Zore Monkovi 33:25, precizno izbijanje: Samardi S. Bajo 10:15, tafetno izbijanje: I. Zore, Galei Monkovi, M. Bajo 42:36, pojedinano: Begura Sukno 13:5, par: Galei, Mari Rai, S. Bajo 9:6, Samardi, imunovi Pe. Nadramija, M. Bajo 7:12, trojka: Brajkovi, Bai, M. Zore Kei, Krijes, Pa. Nadramija 1:13. Hidroelektrana Croatia osiguranje 10:12 Rezultati po disciplinama; blianje i izbijanje u krug: Matkovi Skejo 19:23, Mati Pavi 19:19, Ili Malenica 16:10, P. Miljevi - Marko 22:21, brzinsko izbijanje: P. Miljevi Jurkovi 31:37, precizno izbijanje: Violi Marko 9:11, tafetno izbijanje: P. Miljevi, Ili Pavi, Jurkovi 44:44, pojedinano: Ili Marko 10:12, par: Hendi, Matkovi Skejo, Malenica 13:5, Violi, Mileti Pavi, Jurkovi 11:4, trojka: Mati, Vidovi, A. Miljevi Aleksi, Rupi, Lovri 5:13. 'Osiguravatelji' su dostigli splitsku Nadu na vrhu ljestvice, obje momadi imaju po 16 bodova. Solaris je s dvije uzastopne pobjede skoio na osmo mjesto, ima sedam bodova. Ove subote (poeci u 16 sati), Solaris u Splitu igra s Nadom, a Croatia osiguranje doekuje momad Povljana.
U skupini srednja Dalmacija, upanijski treeligai u prolome su kolu bili neuspjeni na domaim zjogovima (Piramatovci Biston Makarska rivijera 5:17, ista Velika Naklice 10:12). Potom, ista je uspjela otkinuti bod favoriziranim Makaranima, a Piramatovci su novim porazom sve blie ispadanju 10. kolo: ista Velika Biston Makarska rivijera 11:11 Rezultati; blianje i izbijanje u krug: N. Stori Petrievi 16:16, Anton Stori Lizatovi 18:13, V. Brati Mihaljevi 21:26, Ante Stori Glavini 16:21, brzinsko izbijanje: S. Stori Glavini 15:33, precizno izbijanje: Anton Stori Petrievi 13:9, tafetno izbijanje: Ante Stori, V. Brati Mihaljevi, Glavini 26:40, pojedinano: V. Brati Mihaljevi 2:13, Anton Stori, Zd. Stori Petrievi, Jeli 13:4, Ante Stori, Perkovi Lizatovi, Tolj 13:4, trojka: Teskera, Zv. Stori, N. Stori Medi, Klinac, Jozipovi 13:8. Piramatovci Dugopolje 8:14 Rezultati: blianje i izbijanje u krug: B. Brati Zeljkovi 17:18, D. Mareti Dodoja 18:24, Ma. Mareti ulin 19:21, I. Mareti G. Bosani 15:10, brzinsko izbijanje: Ma. Mareti Ivan Bosani 23:15, precizno izbijanje: I. Mareti ulin 21:15, tafetno izbijanje: D. Mareti, G. Peria Dodoja, Ivan Bosani 19:31, pojedinano: B. Brati Zeljkovi 13:8, par: G. Peria (D. Mareti), A. Peria Dodoja, Ivica Bosani 6:13, I. Mareti, Ma. Mareti Ivan Bosani, ulin 4:10, trojka: Sulje, Graanin, Rubelj Zeki, Plazibat, G. Bosani 2:13. ista Velika je na diobi osmoga mjesta s pet bodova, a Piramatovci su posljednji sa samo dva boda. U 11. kolu (nedjelja, u 16 sati), ista Velika ide u Dugopolje, a Piramatovci su gosti Velebita u Benkovcu.
Trea liga: ista Velika zaustavila Makarane
I nakon polugodinje stanke, boari Kijeva su nastavili niz nepobjedivosti u upanijskoj ligi, pritom se u Sonkoviu 'oslobodili' potencijalnoga konkurenta za vrh ljestvice Rezultati 6. kola, prva upanijska liga: Telekom Zagora 14:8, Sonkovi Kijevo 8:14 i Zrinski Betina 10:12. Poredak: Kijevo 12 bodova, Telekom 9, Sonkovi i Betina po 6, Zagora 3 i Zrinski bez bodova. Druga upanijska liga: Vodice Pirovac 16:6, Banzogo Stankovci 12:10, Murter Tribunj 0:22 (bez igre). Poredak: Vodice 12 bodova, Banzogo 10, Stankovci i Tribunj po 6, Pirovac 2 te Murter bez bodova.
upanijska liga: Kijevo se 'rjeava' konkurencije
sport
53
cina racing kart obueni mladi vozai
diplome Tini crljen i Maximilijanu ercegu

Od kraja prole godine, otkad je pokrenuta sekcija Cina Racing Kart (AK Mihovil, ibenik), sekcija je obuila nekoliko mladih vozaa kartinga koji su ujedno i njezini lanovi. Oni koji su od poetka svojim upornim radom i zalaganjem u slobodno vrijeme trenirali, odradili odreene satnice (preko 30 sati) a ujedno i bili na dva dosadanja natjecanja i prezentirali na grad, dobili su na regularnom treningu i diplome poloenog prvog stupnja edukacije. Meu njima treba spomenuti 12-godinju Tinu Crljen i njenog vrnjaka Maximilijana Ercega. Za njih se edukacija nastavlja u smjeru drugog stupnja dok su ostali mladi vozai uskoro spremni za prvi stupanj, kazao nam je voditelj sekcije Bojan Cinotti. .L.
HrVanJe Uspjeh ibenana
est zlata iz Zadra

Mladi ibenski hrvai nastupili su proteklog vikenda na prvenstvu Dalmatinsko-goranske regije, koje je odrano u Zadru. Uz domae i ibenske hrvae na prvenstvu su jo nastupili natjecatelji iz Splita i Gospia. Mladi ibenski hrvai predvoeni svojim trenerom, profesorom Zvonkom Erakom ostvarili su zavidan uspjeh. Do zlatnih odlija stigli su Niko Bujas, Frane Buac, Tomislav Bogdanovi, Filip Buac, Toni Bujas i Filip Mrvica. Takoer, valja napomenuti da je Toni Bujas proglaen najboljim hrvaem u kadetskom uzrastu u kategoriji do 62 kilograma. Pred mladim ibenanima sada je novi izazov, veliki meunarodni miting 'Sljemensko podneblje' koji e se odrati u Zagrebu. j..c.
VeSlanJe ibenani na regati croatia open u Zagrebu
kUglanJe trea liga
ubievac prvak
Remijem na splitskome Duilovu, kuglai ubievca su zakljuili treeligaku sezonu. S 30 bodova postali su prvaci, osigurali promociju meu drugoligae. 21. kolo: upanijske ceste ubievac 4:4 Rezultati, ukupno: upanijske ceste ubievac 2:0 (2731:2727, u setovima 12:12), pojedinano: Bilo are 1:0 (478:430, 3:1), Mustapi Petrovi 0:1 (452:474, 2:2), Lozo Pofuk 0:1 (453:472, 1:3), Katui Mi 0:1 (451:459, 1:3), Gudelj A. Skori 1:0 (472:422, 4:0), amanovi Ivan Skori 0:1 (425:470, 1:3). B.j.
Krkaima pet medalja

Dva prva, jedno drugo i dva trea mjesta pripala su 'krkaima' na tradicionalnome 'Croatia openu', veslakoj regati odranoj na zagrebakome Jarunu. Zlatni su bili mlai juniori Andrija upe i Matija Jakoli, u kombiniranoj posadi etverca bez kormilara, s dvojicom kolega iz zagrebakoga kluba Nova. Ba ta dvojica (Kolakovi i Jankovi) su ih pobijedili dan ranije, u trci dvojaca bez kormilara, gdje je Krkin 'par' bio drugi. Zlatni su, na raun pobjede u svojoj skupini, bili kadeti u dvojcu na parie, Luka Gojanovi-Raki i Frane Garma. Broncu je dobila i kadetkinja Lucija Ninevi, koja je veslala s kolegicom Lucijom urlom iz Marine Katela. One su bile tree u svojoj skupini dvojaca na parie. Jo su broncu zavrijedili i Krkini juniori Jakov Bumbak i Tome Baeli, meu dvojcima bez kormilara. Dan ranije, u puno jaoj konkurenciji, oni su veslali u C-finalu, dok je tada u B-finalu trea bila jo jedna Krkina posada, Antonio oga i Josip Laa. Austrijska posada, kasniji pobjednik regate, ula je u finale iz njihove kvalifikacijske skupine -Croatia open je tradicionalno jedna od najjaih regata u Europi u ovo doba godine. Okupila je veslae iz 12 drava, a ujedno je i kriterijska za sastavljanje reprezentativnih posada. Stoga je bitno da su Josip i Antonio u Zagrebu praktiki bili najbolji hrvatski juniorski dvojac - naglaava Milan Radei, glavni trener veslaa Krke. Inae, dvojica e ibenskih mladia za nekoliko dana veslati u Mnchenu, na jakoj juniorskoj regati, kao lanovi hrvatskih posada. Prvoga dana e Bumbak i oga nastupiti u etvercu bez kormilara, u kombiniranoj posadi s kolegama iz rijekog Jadrana i Marine Katela, Pliiem i Samardiem, a drugoga dana ih eka osmerac. Spomenuti etverac se iskazao na jo jednoj kontrolnoj regati u Zagrebu, pobjedom na Kupu Miljenko Finderle. Dan poslije, na Intercity regati, u etvercu su se Bumbaku i ogi pridruili avka (Marina Katela) i Metkovi (Neptun), pa su bili trei. Na obje regate, takoer u etvercu bez kormilara, peta mjesta su osvojili Josip Laa i Tome Baeli, uz kolege iz Katela, Kuzmania i Ujakovia. B.j.
BoanJe druga liga
Bai umjesto iia

Joso Bai, lan drugoligaa Solarisa, izabran je za novoga predsjednika Boarskoga saveza ibensko-kninske upanije. Inae, tu je funkciju osam godina obnaao Rajko ii. On ostaje i u novome sazivu Izvrnoga odbora, i to kao dopredsjednik. Ostali lanovi su Luka Mati, Petar Juri Arambai i Davor Klari. Oni e naknadno imenovati novoga tajnika. Bai je nedavno postao lan Izvrnog odbora Hrvatskoga boarskog saveza, iji je novi predsjednik Dinko Beakovi. B.j.
54
sport
nogomet 3. HNL
Zagora pregazila Blato

krste mujan unei
Nogometai Zagore odlinom su igrom uzvratili nogometaima Zmaja iz Blata na otoku Koruli za neugodan poraz iz jesenske sezone od 0:4. Od samog poetka vrlo angairanom igrom nisu dopustili gostima da se opasnije priblie vrataru Vukiu, a ve do poluvremena Zagora je imala sedam lijepih prilika za pogodak od ega su samo jednu iskoristili. Spomenut emo ansu alete u 9. minuti, potom Emera nakon prodora Gabrila, te Vukovia, koji je sa 4-5 metra promaio okvir vrata vratara gostiju koji je ve bio savladan. Ipak gol Zagore u 27. minuti nakon kornera to ga je izveo Nui, a Emer u velikoj guvi ubacio loptu u kut gola, rasteretio je igrae. Taktika novog trenera Maria utuka 'neka iskusniji dirigiraju, a mladi tre' i u drugom poluvremenu dala je ploda. Najprije je pljesak iz gledalita zaradio kapetan Zagore Ante Male za prekrasan udarac karicama preko glave u 51. minuti ali se
isprijeila stativa. Od 55. minute biljeimo jo tri anse za poveanje vodstva. Najprije je Emerov gromoviti udarac proao tik preko gola, a potom nakon centaruta alete, Vukovi opet nema sree i lopta je prola pokraj njegove noge. Silni jurii urodili su plodom u 74. minuti kada je desna strana Zagore dugo kombinirala, da bi Josip Male posluio usamljenog Mateja Gabrila pred golom vratara Zmaja. Takvu ansu Matej nije propustio za poveanje vodstva domaina na 2:0. Gosti su se tog momenta predali, a trener Zmaja Armando Marenzzi konano je sjeo na klupu i nije se vie oglaavao. Toku na zasluenu pobjedu stavio je trei napada Mile aleta koji je iskosa snanim udarcem prevario vratara gostiju. Gosti su tek dva-tri puta doli pred vrata vratara Zagore Vukia stvorivi dvije poluprilike, oba puta preko kapetana Ante Primia, koji je slabo utirao. Zadovoljstvo nakon pobjede nije krio ni vidno iscrpljeni trener Mario utuk:
Iznimno vana utakmica
Zagora je pokazala da nije zaboravila igrati nogomet, a pobjeda od 3:0 nad vrlo dobrim Zmajem iz Blata sa otoka Korule, momadi koja je poznata po vrstom nogometu koji ih je gurnuo u gornji dom, daje im za prava da vjeruju kako e kraj sezone doekati pri vrhu
-Dva dana nisam oka sklopio, jer je ova utakmica bila iznimno vana za na klub. Pobijedili smo i krenuli prema vrhu, no i dalje moramo biti oprezni. Moram kazati da sam iskusnijim igraima dodijelio neto tee zadatke, s manje tranja, a mlaim da presingom slome suparnika. Moram istaknuti da je Zagora igrala vrlo dobro, zavrio je trener Zagore. Mi emo dodati da je njegova dobitna kombinacija bila vraanje iskusnog Marka Juria na zadnjeg igraa obrane, te vaenje iz 'naftalina' Mateja Gabrila koji je po desnom boku imao desetak uspjenih prodora, te postigao zgoditak. Postavljanje britkog Mile alete kao treeg napadaa trei je odluujui trenutak utakmice, jer je Mile svojom portvovnou, ali i zgoditkom pokazao da moe igrati gdje ga trener postavi. Zagora je igrala u sastavu: Vuki, Gabrilo, kugor, Juri, imi, Nui, A.Male, J. Male, Emer (od 77. Batinica), aleta (od 89. Vuki), Vukovi (od 81. Slugan). Zagora je na sedmom mjestu sa 37 bodova, a u 26. kolu gostuje kod Primorca u Biogradu.
sport
55
iMpressUM
PREDSJEDNIK NINOSLAV PAVI
karate grand prix turnir u Bratislavi
ibenskilist
GODINA LI BROJ 2575
josip aleta car
Izvrni urednik: Branimir Peria (branimir.perisa@sibenski-list.hr) Redakcija: Davorka Blaevi (davorka.blazevic@slobodnadalmacija.hr) Josip aleta-Car (sport@sibenski-list.hr) Marijan Dambo (marijan.dzambo@slobodnadalmacija.hr) Kreimir Gulin (kresimir.gulin@slobodnadalmacija.hr) Marina Jurkovi (marina.jurkovic@slobodnadalmacija.hr) Marija Lonar (marija.loncar@sibenski-list.hr) Katarina Rudan (katarina.rudan@sibenski-list.hr) Fotoreporteri: Nika Stipaniev (niksa.stipanicev@slobodnadalmacija.hr) Nikolina Vukovi Stipaniev (foto@sibenski-list.hr) Grafika priprema: Grafiki urednik Orsat Lasi (orsat.lasic@sibenski-list.hr) Nino Milin (nino.milin@sibenski-list.hr) Urednica priloga Bora: Nevena Bani (nevena.banic@sibenski-list.hr) Marketing: ani Mokovi (giani.mokovic@sibenski-list.hr) Svjetlana Dovrani (svjetlana.dovranic@slobodnadalmacija.hr) Elida Slavica (marketing@sibenski-list.hr) Mobitel: 091.302.01.06 Adresa: Petra Grubiia 3 22000 ibenik Telefoni: 022/201-269 022/201-270 Faks: 022/330-100 iro raun broj: 2411006-1100004846 Osniva i izdava: ibenski list d.o.o. Direktor: Zoran Krelj Tiskar: Slobodna Dalmacija d.d. Svi tekstovi i fotografije vlasnitvo su ibenskog lista i bez odobrenja redakcije ne smiju se reproducirati! Rukopisi i fotografije se ne vraaju. List izlazi tjedno.
U Bratislavi, na meunarodnom Grand prix karate turniru, mlada ibenanka Lucija atlak je jo jednom navijestila izbornicima seniorske enske reprezentacije da dolazi njenih pet minuta. Ona je na ovom prestinom natjecanju nastupila u juniorskoj selekciji Hrvatske, te jedina osvojila odlije. U kategoriji do 59 kg odlinim je nastupima stigla do srebrne medalje. Nakon briljantnih, uvjerljivih pobjeda meu kojima su bile sve renomirane europske karataice, Lucija je u finalu izgubila rezultatom 6:7 i to protiv Maarice Aiche Boussebe, inae svjetske prvakinje. U eliminacijama je pobijedila etiri borbe visokim rezultatom, a najupeatljivija bila je borba upravo protiv kolegice iz reprezentacije Lucije Zovko, koju je pobijedila s 5:0. Upravo ova visoka pobjeda na neutralnom terenu pokazatelj je njene kvalitete.
nogoMet upanijska liga
dOK ne odustaje
krste mujan
proDaJa&MarketinG
Tel. 01/6173870; prodaja oglasnog prostora: direktor: Tomislav Dubenik (tomislav_dubenik@eph.hr), prodaja oglasnog prostora dnevnih izdanja: direktorica Branka Petrievi (branka_petricevic@eph.hr), prodaja novina: direktor Ivo Valei (ivo_valecic@eph.hr), pretplata novina: direktor Ivica Joli (ivica_jolic@eph.hr), korporativne i marketinke komunikacije EPH: direktor Sven Semeni (sven_semencic@eph.hr)
oDBor Direktora
Peter Imberg, Ines Lozi (financije, pravo i logistika), Sanja Mlaak (marketing, prodaja i promocija), Tomislav Wruss (mediji), Saa Milinovi (informatika, tehnologija i razvoj) ibenski list d.o.o.. sukladno Zakonu o medijima objavljuje podatke o ostvarenom ukupnom prihodu i prosjeno prodanoj nakladi u 2012. Ukupan prihod: 355.961 kn. Prosjek prodanih naklada za izdanje: ibenski list 1430 .
Tri kola prije kraja neizvjesnost u NL-u je kulminirala: pobjedom u Tribunju DOK je opet na korak iza Dinare, koja je u Vodicama osvojila samo jedan igravi nerijeeno 0:0. Vrlo lijep uspjeh ostvarili mladi igrai Mihovila koji su 'petardom' ispratili Rudar iz Siveria, koji je pobjedom protiv Dinare zakuhao vrh lige. Ni SOK nije daleko od vrha, ali je buenje dolo ipak prekasno da uine neto vie. MLAdOST dOK 1:3. Tribunj. Igralite Rupe. Gledatelja: 100. Sudac: Mario Pavela. Strijelci: 0:1 Pulji (4), 0:2 Ml. Bukarica (51), 1:2 Stegi (65), 1:3 Andabaka (90) Tribunjci su pali u svoju Rupu ve u 4. minuti nakon dalekometnog udarca mladog Puljia. Taj rezultat nije se promijenio sve do poluvremena, a onda je hitri Mladen Bukarica poetkom drugog poluvremena pobjegao obrani Mladosti i donio veliku prednost Drnianima. Ni zgoditak Igora Stegia sredinom drugog poluvremena koji je smanjio vodstvo DOK-a nije bitnije izmijenio stanje na igralitu, jer je DOK vrlo dobrom igrom traio bodove i zaslueno ih dobio s jo jednim pogotkom mladog Andabake u sudakoj nadoknadi. Ulazak u drugom poluvremenu mladog Martina Tarle znatno je ubrzao igru Drniana. Taj mladi igra suvereno je uvao sredinu igra-
lita, a u suradnji s hitrim Mladenom Bukaricom bio je dobitna kombinacija Drniana. vOdIce dINARA 0:0. Igralite SRC Raice. Gledatelja: 120. Sudac: Luka Mrela (ibenik). Vodice su bile neto bolji suparnik u vrlo tvrdoj i neizvjesnoj utakmici, bez nekih izglednijih ansi za pogodak. U nastavku Dinara je bila apsolutno bolji suparnik s nekoliko izglednijih ansi za pogodak, ali su se napadai obrukali, a mladi vratar Juriev izvanredno uvao svoja vrata. Ovim rezultatom opet je gusto na vrhu, jer se smanjila razlika izmeu Dinare i DOK-a. Trener Vodica Branko Galiatovi koji je nakon pobjede u Drniu oduzeo i Dinari dva boda je rekao: -Vodice su bile neto bolje u prvom, a Dinara u drugom poluvremenu pa je rezultat vie nego realan. Tako smo utiali sve skeptike koji su govorili da e Vodice igrati slabije i pustiti tri boda lideru. MIHOvIL RudAR 5:0. Mandalina. Igralite SRC M. Kardum. Gledatelja: 50. Sudac: Dino Papak (ibenik). Strijelci: 1:0 Vrci (10-11m), 2:0 Bai (40), 3:0 trkalj (47), 4:0 Vrci (70-11m), 5:0 eneta (84). Mladi igrai Mihovila jo jednom su pokazali da silno napreduju. Nakon poraza u Kninu protiv Dinare smogli su snage i 'petardom' ispratili Siveriane podno Promine. No ovdje trebamo spomenuti da trener Roko Marin ini
'uda' jer u kadru ima premalo igraa, koje okuplja na dan utakmice. Rudar je igrao dobro do trenutka kada je sudac dosudio (a mogao je i ne zvidati) kazneni udarac sa 11 metara. Potom se igra raspala pa su domai igrai jo etiri puta pogaali Cicvarievu mreu. SOK ROGOZNIcA 5:1 Skradin. Igralite SOK-a. Gledatelja:100. Sudac: Luka Mrela. Strijelci: 1:0 L. Brajkovi (5), 2:0 L. Brajkovi, 3:0 Pakvalin (28), 3:1 Gaina-Bilin (48), 4:1 L. Brajkovi (51), 5:1 Beneta (90). SOK je pobjedom protiv Rogoznice zadrao tree mjesto. Junak utakmice bio je Luka Brajkovi, nerjeiva zagonetka za obranu Rogoznice. Luka je ve u prvih desetak minuta dva puta matirao vratara Antonia Gracina, a u nastavku to su uinili i Pavalin, te ponovo treim svojim pogotkom Luka Brajkovi i na samom kraju Beneta. Trener SOK-a Petrovi: -Moji igrai igrali su angairano i visokom pobjedom jo jednom pokazali da zasluuju i mjesto vie na ljestvici. Hoemo li to i ostvariti, vidjet emo ovoga vikenda kada SOK gostuje u Drniu. Redoslijed tri kola prije kraja: Dinara 39 bodova, DOK 38, SOK 34, Vodice 27, Mladost 24, Mihovil 18, Rudar 15, Rogoznica 8 bodova. U 19 kolu igraju: 4. svibnja u 17 sati DOK- SOK, 5. svibnja u 17 RudarVodice, Dinara Mladost i Rogoznica Mihovil.
nikoLina vUkovi
Glavni urednik: Zdravko Pili (zdravko.pilic@sibenski-list.hr)
Lucija atlak srebrna

-Svakim danom Lucija je sve bolja, a njene kvalitetne prezentacije sve su uestalije. Morate znati da je u kontinuitetu osvajala medalje, a ovo je dokaz njene kvalitete, kae njen trener i viestruki prvak Ivan Zorii. Lucija ima toliko volje za napredovanje u karateu da je uz dva dnevna treninga zadrala odlian uspjeh u koli svih ovih godina. Karate klub ibenik je uvijek bio rasadnik vrhunskih sportaa, a Lucija je dola u pravi trenutak i kljuno je to to se ukljuila u cijeli proces reprezentativnih priprema svog trenera Ivana Zoriia, seniorskog reprezentativca u tekoj kategoriji. Sada je eka i najtea stepenica, ulazak u seniorsku kategoriju, to sigurno nije lak posao, s obzirom na to da je hrvatski seniorski karate u samom vrhu. Predsjednik kluba Nikola Mihaljevi ne krije zadovoljstvo ovim laskavim rezultatima, budui je KK ibenik amaterski klub koji primarno njeguje kolu karatea. Takoer obeava potpunu podrku na daljnjem sportskom putu.
Koarka
Liga za prvaka blii se kraju, a borba za etvrtu poziciju, koja vodi u polufinale doigravanja za prvaka Hrvatske, sve je neizvjesnija
Boks
ibenski borac je na velianstvenoj priredbi u Splitu odlinom tehnikom i snanim udarcima savladao opasnog Grka Petrosa Vardakasa
Biciklizam
ibenskilist
sport
15. izdanje Croatia opena bilo je najjae do sada. Toliko jako da je svrstano u sam vrh svjetskih natjecanja, svega stepenicu nie od svjetskog kupa
Start sezone u Skradinu

Ovaj vikend rezerviran je za auto moto sport. Naime, utrkom u Skradinu poinje nova sezona brdskih utrka, a ovogodinju premijeru doekujemo sa zebnjom iz vie razloga. Prije samoga poetka ve su dvije utrke otkazana. Prvo ona koju organizira AK Rijeka na Ukoj, a nakon nje i ona ogulinska u organizaciji AK Kleka. Zato je vrlo vano da skradinska premijera protekne u najboljem redu, a upravo to nam garantiraju u Auto karting savezu ibenskokninske upanije koji su preuzeli na sebe organizaciju ove manifestacije. Sva dogaanja odvijat e se 4. i 5. svibnja a iz organizacijskog odbora najavljuju zatvaranje ceste u subotu od 15 do 19, te u nedjelju od 8.30 sati. Sveano otvorenje je na skradinskom mostu u 11 sati, a start prve utrke zakazan je u 13.30 sati. Organizator moli sve gledatelje da dou navrijeme, te da se pridravaju svih uputa. to se tie AKK ibenik, sa est vozaa najavljuje pohod na naslov najboljega kluba, gdje e im najvei konkurent svakako biti AK Dubrovnik, a uz njih nastupit e i tri vozaa iz AKK Rogoznica. jc
Tesla zaustavio Vlaia

Bez Borisa Grgurevia, branitelja naslova, igra se prvenstvo grada ibenika u ahu za 2013. godinu. Nakon odustajanja Gracina, sudjeluje 16 igraa iz triju klubova, Brodarice, Primotena i ibenika, a oni e igrati ukupno devet kola vicarskim sustavom. Nakon skoro polovice natjecanja, vodi Miro Tesla, koji je matirao Branka Vlaia, prvoga favorita. Rezultati 1. kola: Stani Vlai 0:1, Gracin Kozi 0:1 (Gracin odustao), Juri Lacmanovi 0:1, A. Dobrovi Vuka 1:0, Anti Tesla 0:1, timac Marinkovi 1:0, Bujas Romac 0:1, Stoi K. Govi 1:0. 2. kolo: Vlai timac 1:0, Lacmanovi Stoi 1:0, Romac A. Dobrovi remi, Tesla Omerovi 1:0, Kozi Stani 0:1, Anti Gracin 1:0 (bez igre), Marinkovi Juri 0:1, Vuka Bujas 1:0. 3. kolo: Lacmanovi Vlai 0:1, A. Dobrovi Tesla remi, timac Romac 0:1, Stoi Vuka 1:0, Stani Anti 0:1, Govi Kozi 0:1, Omerovi Juri 0:1, Bujas Marinkovi 0:1. 4. kolo: Vlai Tesla 0:1, Romac Lacmanovi remi, Kozi Dobrovi 0:1, Juri Stoi remi, Anti Govi remi, Vuka timac 0:1, Marinkovi Stani 0:1, Omerovi Bujas 1:0. Tesla ima tri i pol boda, pola vie od Vlaia, Dobrovia i Romca. bj

Sibenski List, 2. Svibnja 2013.

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Sibenski List, 2. Svibnja 2013.

Uploaded by

Copyright:

ETVRTAK 2. SVIBNJA 2013.

MOBBING U EKONOMSKOJ KOLI?

Ravnateljici sam se zamjerila jer nisam ueniku poklonila dvojku

PROFESORICA MERI JURKOVI OPTUUJE:

i Vodian Drage Vodianke grada i Dan upe:

estitamo vam Dan - Naaa svetog Kria Blagdan svete Jeline

etvrtak, 2. svibnja 2013. ibenskilist

PIE: ZDRAVKO PILI

PRVIH DESET HDZ-ove LISTE ZA GRAD IBENIK I IBEN

Antonija Miur grad ibenik, a

Od euro Cipra do druge lige

Visoka pozicija Sinie Buria

etvrtak, 2. svibnja 2013. ibenskilist

ra i Branko Bubica HDZ-ovi aduti za a Sinia Buri, etvrti na upanijskoj

FOTO: NIKOLINA VUKOVI, NIKA STIPANIEV

Dr. eljko Buri

Dr. eljko Buri Ante Kului

Danijel Mileta Nediljko Duji

Ivica Poljiak Sinia Buri

Novica Ljubii Ante Cukrov Desto

Nema Nede Klari, Tomislava Ninia i Jukia

etvrtak, 2. svibnja 2013. ibenskilist

Ravnateljica je traila da ueniku koji je za jednu nastavnu cjelinu dobivao

Slapove Krke na 1. svibnja posjetilo 20 tisua posjetitelja

Podijeljeno tisuu i pol porcija faola

etvrtak, 2. svibnja 2013. ibenskilist

Do 1.lipnja Otvoren je ovogodinji dravni natjeaj za etiketu Hrvatski otoni proizvod

Sa sastanka s proizvoaima u upaniji

upanija otonim proizvoaima otvara web stranicu i prodajni prostor u ibeniku

SVE JE SPREMNO ZA Adriatic Boat Show

Premijera Grand Soleila 39, stie 50 agenata iz 15 zemalja

Sa 20 otoka 255 proizvoda

ETVRTAK, 2. SVIBNJA 2013. ibenskilist

Osiguran novac za subvenciju, a Delalija nije potpisao godinji ugovor s Prometom

Pauk: ista predizborna politizacija!

'Promet' nije uspostavio raun

Delalija: 'Promet' eka da prou izbori!

ETVRTAK, 2. SVIBNJA 2013. ibenskilist

Dva desetljea poslije

RAJKO II DVADESET GODINA POSLIJE

Vino za babine podijelio s braniteljima sa ibenskog mosta

ETVRTAK, 2. SVIBNJA 2013. ibenskilist

MAJA INTI STUDENTICA SOCIOLOGIJE I PEDAGOGIJE, AKTIVISTICA I VOLONTERKA

Mladi iben ipak nisu o su materij

Mladi nisu politiki neaktivni

ETVRTAK, 2. SVIBNJA 2013. ibenskilist

nani u veini 2016. oportuni niti jalisti

Iz ibenika nisam ni otila

ETVRTAK, 2. SVIBNJA 2013. ibenskilist

Drava opet odbija obnoviti Dom kulture u Siveriu

Dom kao openarodna imovina

Ne prihvaaju stav Ministarstva

ETVRTAK, 2. SVIBNJA 2013. ibenskilist

etvrtak, 2. svibnja 2013. ibenskilist

SASTANAK KOORDINACIJE Obalni i kontinentalni DVD-ovi uspjeno surauju ve 16 godina

Zeleno - plava linija prijateljstva kada je najtee

Prvi izlaze na teren

redovito struno osposobljavanje

VODI KROZ VODICE

Vani tELEFOnSki BrOJEVi i VOZni rEd

etvrtak, 2. svibnja 2013. ibenskilist

Probudila se drnika politika scena

Bez kandidata za gradonaelnika

Dragan Bukarica (lijevo), Ivica Duji, Ivica Kosor i Tomislav Pleadin

OBAVIJEST O RASPISIVANJU NATJEAJA

etvrtak, 2. svibnja 2013. ibenskilist