VELEUILITE U RIJECI PROMETNI ODJEL Specijalistiki diplomski struni studij

Utroak kisika iz zraka kod rada motornih vozila s unutarnjim sagorijevanjem usporedba automobila, autobusa i kamiona
SEMINARSKI RAD

Rijeka, 2010.

VELEUILITE U RIJECI PROMETNI ODJEL Specijalistiki diplomski struni studij

Utroak kisika iz zraka kod rada motornih vozila s unutarnjim sagorijevanjem usporedba automobila, autobusa i kamiona
SEMINARSKI RAD

Predmet: Promet i odrivi razvoj Mentor: Mr. sc. Brozovi Ivo, prof. v. . Studenti: Anelka Devi Ivan Galei Mihaela Sudan

Rijeka, studeni 2010.

SADRAJ

1. Uvod. 1 1.1. Problem istraivanja.... 1 1.2. Svrha i ciljevi istraivanja....... 1 1.3. Znanstvene metode..1 1.4. Struktura rada.. 1 2. Motori s unutarnjim izgaranjem... 2 3. Priprema smjese kod motora s unutranjim izgaranjem... 4 3.1. Rad rasplinjaa 5 4. Smjesa goriva i zraka7 4.1. Energija sadrana u smjesi gorivo zrak 9 4.2. Izgaranje.. 10 5. Izraun utroka kisika kod sredstava cestovnog prometa.13 6. Zakljuak.. 15 POPIS LITERATURE POPIS GRAFIKONA POPIS SLIKA POPIS TABLICA

1. Uvod
1.1. Problem istraivanja Problem istraivanja ovog seminarskog rada je u prikazu utroka kisika iz zraka kod rada motornih vozila s unutranjim izgaranjem, ne prikaz o kolikoj se tu koliini kisika radi. 1.2. Svrha i ciljevi istraivanja Svrha ovog istraivanja je prikazati koliinu kisika koja je troi kod rada motora s unutarnjim izgaranjem (MSUI). 1.3. Znanstvene metode U znanstvenom istraivanju, formuliranju i prezentiranju ovog seminarskog rada koritene su u odgovarajuim kombinacijama znanstvene metode: induktivna metoda, deduktivna metoda, metoda deskripcije, metoda klasifikacije, komparativna metoda, metoda kompilacije te metoda analize i sinteze. 1.4. Struktura rada Seminarski rad sastoji se od 4 dijela, koja su opisana u nastavku: U prvom dijelu, UVODU, dane su neke osnovne smjernice ovog seminarskog rada. Drugi dio pod nazivom MOTORI S UNUTRANJIM IZGARANJEM prikazuje na koji nain radi takav jedan motor. Trei dio pod nazivom PRIPREMA SMJESE KOD MOTORA S UNUTRANJIM IZGARANJEM prikazuje rad rasplinjaa te na koji nain on stvara smjesu goriva i zraka. etvrti dio naziva SMJESA GORIVA I ZRAKA prikazuje sastav smjese goriva i zraka te takoer i proces izgaranja te smjese. Peti dio pod nazivom IZRAUN UTROKA KISIKA KOD SREDSTAVA CESTOVNOG PROMETA prikazuje koliinu kisika koju troe cestovna vozila, te vozila u Republici Hrvatskoj. Zadnji dio, ZAKLJUAK donosi zavrnu misao o temi ovog seminarskog rada.

2. Motori s unutarnjim izgaranjem

Motor s unutranjim izgaranjem toplinu dobivenu izgaranjem goriva pretvara u mehaniku energiju za pogon kotaa. Gorivo, obino smjesa benzina i zraka, izgara u potpuno zatvorenim cilindrima u unutranjosti motora (motor s unutranjim izgaranjem). Smjesa benzina i zraka stvara se u rasplinjau. Kod gibanja klipova prema dolje nastaje u cilindrima podtlak koji usisava smjesu, a kod gibanja prema gore klipovi stiskaju (komprimiraju) smjesu. Kad je smjesa sabijena, zapali je elektrina iskra. Izgorjeli plinovi se ire i potiskuju klipove prema dolje (radni takt). Gibanje klipova se pretvara u okretanje i prenosi na koljenasto vratilo koje posredovanjem spojke, mjenjaa i diferencijala prenosi snagu na kotae. Klip i koljenasto vratilo su meu sobom povezani klipnjaom. Slika 1: Konstrukcija Otto motora

Izvor: Tehnika motornih vozila, Hrvatska obrtnika komora, Zagreb, 2006. str. 13. Koljenasto vratilo pokree i bregasto vratilo: koje osigurava otvaranje i zatvaranje usisnih i ispunih ventila svakog cilindra. Elektrini pokreta daje snagu potrebnu za putanje motora u pogon. Zupasti kotai pokretaa pri tome zahvaa u nazubljeni vijenac na vanjskom rubu zamanjaka, koji je privren na koncu koljenastog vratila i potjera zamanjak i koljenasto vratilo u okretanje. Na taj nain ponu se i klipnjae i klipovi gibati gore dolje.

Zamanjak izravnava trzaje koje uzrokuju klipovi u radnom taktu i osigurava jednakomjerno okretanje koljenastog vratila. Izgaranje stvara tako visoke temperature da bi se kovinski dijelovi mogli pregrijati i pokvariti. Zato motor ima dvostruke stjenke izmeu kojih prolazi voda. Odatle voda tee u hladnjak, gdje toplinu predaje u okolicu. Prikaz rada kod etverotaktnog motora prikazan je na slici 2. Slika 2. etiri takta radnog ciklusa

Izvor: Tehnika motornih vozila, Hrvatska obrtnika komora, Zagreb, 2006. str. 14.

3. Priprema smjese u motoru s unutranjim izgaranjem

Za potrebu izgaranja goriva kod motora s unutarnjim izgaranjem, mora se nainiti smjesa goriva i zraka. Smjesa goriva i zraka nastaje u rasplinjau (karburatoru) ija je konstrukcija prikazana na slici 3. Slika 3. SOLEX rasplinja

Izvor: Tehnika motornih vozila, Hrvatska obrtnika komora, Zagreb, 2006. str. 64.

Rasplinja mora pripraviti smjesu goriva i zraka, koja je u odreenom trenutku potrebna za izgaranje u cilindrima, i u pravim koliinama dovoditi je pojedinim cilindrima. Rasplinjanje zapoinje mijeanjem goriva (benzina) i zraka i zavrava s poetkom izgaranja u cilindrima. Zato osim rasplinjaa u rasprivanju sudjeluju i usisni razvodnik, usisni ventili i ak prostori za izgaranje i klipovi. Takoer osigurava lagano putanje motora u rad, po potrebi naglo ubrzanje, na dugim vonjama mora tedjeti gorivo, razvijati punu snagu i ne dopustiti da motor iznenada prestane raditi. Pumpa za gorivo dovodi gorivo do rasplinjaa. Usisava ga iz spremnika za gorivo i dovodi u komoru plovka rasplinjaa. Na putu goriva iz spremnika do rasplinjaa ima vie sita odnosno proistaa koji zadravaju eventualnu neistou.

3.1. Rad rasplinjaa Za vrijeme takta usisavanja se klip u cilindru giba prema dolje i iznad sebe stvara podtlak koji kroz difuzor rasplinjaa usisava zrak u cilindar. Koliina usisanog zraka podeava se okretljivim leptirom koji otvara voza pritiskom na papuicu akceleratora (gasa). Meutim, koliina usisanog zraka ne ovisi samo o poloaju leptira, nego i o okretima motora. Rasplinja osigurava da struja zraka u cilindre uvue upravo potrebnu koliinu benzina. Gorivo koje dolazi iz komore plovka rasplinjaa mijea se sa zrakom u difuzora. Difuzor radi po naelu da poveana brzina struje zraka u tom toku uzrokuje podtlak. Kad zrak prolazi kroz sueni dio usisne cijevi, povea se brzina fluida. U podruju podtlaka koji se pri tome stvara, nalazi se ue rasplinjaeve mlaznice, iz koje zrana struja usisava benzin. Struja zraka je najjaa kad je leptir najotvoreniji i broj okretaja motora najvei. to je vea brzina strujanja u difuzoru, to vie benzina usisa iz mlaznice. Meutim, takav rasplinja bi bio neupotrebljiv u praksi i to zbog razlinog ponaanja zraka i benzina u strujanju. Dok se gustoa zraka s porastom brzine smanjuje, gustoa benzina ostaje ista bez obzira na brzinu strujanja. Budui da se zrak i benzin moraju mijeati u pravilnom teinskom omjeru (oko 1:15) da bi smjesa potpuno izgarala, porast brzine zraka povezan sa slabljenjem gustoe uvjetovao bi stvaranje sve bogatije smjese, koja bi na kraju bila ve tako bogata da se vise ne bi zapalila. To se spreava na dva naina: u rasplinjaima na tlani zrak se dio goriva pomijea sa zrakom jo prije nego to napusti provrt mlaznice. To takozvano pretpaljenje goriva osigurava sistem cijevi za mijeanje i mlaznica za izjednaenje. A kod rasplinjaa s igliastom mlaznicom su koliina izlazeeg goriva i presjek difuzora promjenljivi i na taj nain odravaju pravi omjer mijeanja smjese. Razinu goriva u komori plovka odrava ventil plovkove igle na istoj visini sve vrijeme. Provrt mlaznice u difuzoru mora biti vii od razine goriva u komori plovka, da ne bi gorivo otjecalo kad se vozilo nagne. Tako je gorivo za 5 do 8 mm pod provrtom mlaznice, ali podtlak moe podii gorivo do provrta mlaznice i sitno rasprena ga usisati u difuzor.

Osim usisavanja zraka i goriva zadaa usisnog sistema je da gorivo dobro raspri u maglu, da ga temeljito pomijea sa zrakom i jednakomjerno podijeli po cilindrima. Gorivo je pri ulasku u difuzor ve raspreno na male i najmanje kapljice. U rasplinjau na tlani zrak je gorivo unaprijed pretvoreno u pjenu s dovodom zraka ispod razine, a kod rasplinjaa s igliastom mlaznicom se nakon to ga zrak povue, raspri u difuzoru. Okretanjem priguene zaklopke (leptira), kapljice goriva pomijeane sa zrakom dolaze u podruje podtlaka, koji uzrokuje usisavanje klipa, i raspre se u maglu. Kojom brzinom e se gorivo pretvarati u maglu, ovisi o podtlaku u usisnom razvodniku, koji opet ovisi o okretima motora i poloaju leptira. Pri relativno malom broju okreta i potpuno otvorenom leptiru moe podtlak biti tako malen da veina usisanog goriva bude jo u tekuem stanju i tee po stjenkama usisnog razvodnika. Pri obinoj vonji, kad je leptir priblino napola zatvoren, podtlak iza njega se toliko povea da se gorivo gotovo potpuno pretvori u maglu. Kod motora koji imaju za svaki cilindar svoj rasplinja, obino ne smeta ako dio goriva doe do cilindara u tekuem stanju, jer pri ulazu u cilindre gorivo se zbog vruine ipak pretvori u plin. Tekoe nastaju kad rasplinja puni vie cilindara, pa djelomino tekue gorivo ne podijeli cilindrima u jednakim koliinama. Da bi se gorivo bolje rasprivalo u benzinsku maglu, u suvremenim motorima se usisni razvodnici esto griju vodom za hlaenje ili toplinom ispunih cijevi i na taj nain osiguravaju jednakomjerniju raspodjelu smjese za izgaranje na vie cilindara. Stvaranje magle se zavrava u toplom motoru kad gorivo doe u cilindre i u dodir s vruim stjenkama cilindara, ispunim ventilima i ostacima izgorjelih plinova.

4. Smjesa goriva i zraka

U cilindru motora goriva smjesa se pali pomou svjeice, elektrinom iskrom. Goriva smjesa stvara se izvan cilindra u rasplinjau. Regulacija snage obavlja se promjenom koliine usisavane smjese, tj. priguivanjem usisa pomou zaklopke u rasplinjau. Omjer goriva i zraka prikazuje se pomou faktora zraka :
Z Z0

Z Z0

stvarna koliina zraka za izgaranje 1 kg goriva stehiometrijska koliina zraka za izgaranje 1 kg goriva (ona koliina zraka s kojom 1 kg goriva potpuno izgori ali tako da u produktima izgaranja nema slobodnog kisika)

< 1 - viak goriva (manjak zraka) bogata goriva smjesa = 1 - Z = Z 0 - stehiometrijska smjesa > 1 - manjak goriva (viak zraka) siromana goriva smjesa Bogatstvo smjese ima presudan utjecaj na pogonske karakteristike motora. Najvea snaga i moment se postiu kod bogate smjese ( = 0,9 ), kod koje je naalost visoka specifina potronja goriva i velika emisija otrovnih tvari u ispunim plinovima. Granice upaljivosti smjese benzina i zraka iznose priblino = 0,5 .. 1,3. Dijagram 1. dijagram

Izvor: http://www.miniclubzagreb.hr 4.11.2010. 7

Na dijagramu na lijevoj strani je prikazan utjecaj faktora zraka na snagu i specifinu potronju goriva, dok je na desnoj strani prikazana emisija ispunih plinova u zavisti od faktora zraka. Prije primjene katalizatora za proiavanje ispunih plinova, motoru su bili podeeni tako da su: - u podruju djelominog optereenja radili s priblino 10 .. 20 % vika zraka = 1,1 1,2 , - u podruju punog optereenja s 10 20 % vika goriva = 0,85 0,9, - u podruju praznog hoda s 20 30 % vika goriva = 0,7 0,8

Dijagram 2. dijagram 2

Izvor: http://www.miniclubzagreb.hr 4.11.2010.

Faktor zraka u radnom podruju motora prema kriterijima: najvea snaga na punom optereenju, ekonomina vonja pri djelominom optereenju i stabilan prazni hod, odnosno lagano kretanje vozila s mjesta (bez vibracija)

4.1. Energija sadrana u smjesi gorivo zrak

Na temelju prorauna potrebnih koliina zraka moe se izraunati koliina energije po m3 smjese gorivo - zrak koja se uvodi u Otto motor tzv. ogrjevna vrijednost gorive smjese, kod okoline temperature i normalnog tlaka zraka.
Da bi se ogrjevna vrijednost gorive smjese iskazala kao koliina energije u kJ po m3 gorive smjese potrebno je sumu iz nazivnika (1+Z0) svesti na jedinicu m3 gorive smjese / kg G, tj. kilogram goriva (kg G) i kilograme zraka (Z0) potrebnih za njegovo izgaranje prikazati odgovarajuim volumenskim vrijednostima.

Benzin ...................... < 3350 kJ/m3 gorive smjese Motorni benzen ........< 3500 kJ/m3 gorive smjese Etanol ...................... < 3300 kJ/m3 gorive smjese Metanol ................... < 3150 kJ/m3 gorive smjese Tekui plin .............. < 3400 kJ/m3 gorive smjese

Rauna se i koliko je energije (kJ, kcal) sadrano u nekom gorivu, a koja se moe izgoriti sa 1 m3 zraka (OC, 760 mmHg, u normnim m3). Benzin .............................. < 3770 kJ / m3 zraka Benzen ............................. < 3980 kJ / m3 zraka Etanol ............................... <3850 kJ / m3 zraka Metanol............................ < 3940 kJ / m3 zraka Tekui plin ....................... < 3520 kJ / m3 zraka Gener. plin ....................... < 2500 kJ / m3 zraka Iz ovoga je vidljivo da Otto motor kod primjene tekuih goriva po stapaju (volumen cilindra) prilikom usisa usisava gotovo istu koliinu energije, pa njegova snaga prema tome ne ovisi o ogrjevnoj vrijednosti goriva (Hd). To dakle znai da primjena tekueg goriva sa manjom ogrjevnom vrijednosti ne mora znaiti i smanjenje snage motora. Tako se kod goriva koja su smjese sa do 20 % alkohola usprkos manjem sadraju energije kod alkohola, ne dolazi do zamjetljivog poveanja potronje. 9

Poveanim punjenjem (prepunjenjem) moe se kod motora po stapaju dovesti vea koliina energije. Kod goriva s alkoholom dolazi do jae kompresije smjese zbog djelovanja visoke topline isparavanja alkohola i jakog hlaenja smjese, zbog ega su ovakva goriva izrazito pogodna za pogon motora za visoke snage (motori za utrke). Otto motori rade sa smjesama koje su veoma bliske teoretskim odnosima zrak - gorivo. Sa cca 10 % suvika zraka ( 1,1 - siromana smjesa) - najekonominija vonja. Sa cca 10 % manjka zraka ( 0,9 - bogata smjesa) - najvea snaga, ali visoka specifina potronja goriva i poveana emisija tetnih tvari u ispunim plinovima. Ako se ove granice prekorae, snaga motora naglo opada. Diesel motori rade od praznog hoda (Leerlauf) do punog optereenja sa suvikom zraka. Prazni hod (Leerlauf): 6 - 10 x teor. koliina zraka ( = 6 - 10) Puna snaga (Vollast): 30 - 50 % suvika zraka ( = 1,3 - 1,5)

4.2. Izgaranje Izgaranje je proces oksidacije goriva u motoru. Gorivo se praktiki sastoji iskljuivo od ugljika (C) i vodika (H), koji se oksidiraju s kisikom iz zraka. Pri tom se kemijska energija oslobaa u vidu toplinske energije i djelomino se prevodi u snagu koju daje motor. Veim dijelom ova energija odlazi ispunim plinovima i gubi se preko nunog hlaenja. Energetski tokovi kod Otto i Diesel motora su prikazani su na slici 4. Slika 4. Energetski tokovi kod Otto i Diesel motora

Izvor: Odnos gorivo motor, skripta Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Zagreb, www.fsb/NewsUpload/24_11_2005., 4.11.2010. 10

Kod motora s unutarnjim izgaranjem mogua su 3 tipa izgaranja: 1. Potpuno izgaranje 2. Nepotpuno izgaranje 3. Praktino izgaranje Potpuno izgaranje Izgaranje udjela ugljika (C) i vodika (H) iz goriva moe biti potpuno, pri emu ugljik (C) oksidira u ugljini dioksid (CO2), a vodik (H) u vodu (H2O). C + O2 = CO2 2H2 + O2 = 2H2O Osloboena toplina moe se priblino izraunati na temelju teinskih udjela C i H u gorivu uzimajui da: 1 kg ugljika C oslobaa 34080 kJ 1 kg vodika H oslobaa 120161 kJ (izgaranje u paru). Za toan proraun je nuno poznavanje grae molekula, jer o tome jako ovisi sadraj energije ugljikovodika. Ovisno o vrsti goriva nastaju razliite koliine ugljine kiseline i vode, to se moe izraunati pod predpostavkom potpunog izgaranja. Praktiki se zbog: - nepotpunog izgaranja; - nedovoljno dugog stvaranja smjese; - nedovoljne raspodjele smjese; Tablica 1: Potrebne koliine zraka za teoretsko potpuno izgaranje GORIVO Ugljik (C) Vodik (H) Metan (CH4) Benzin Plinsko ulje Motorni benzen Etanol (C2H5OH)
Metanol (CH3OH)

Tekui plin Izvor: Odnos gorivo

POTREBNO ZRAKA kg zraka / kg goriva l zraka / l goriva 11,4 34,3 2,4* 17,2 9,5* < 15 < 8600 < 14,5 < 9700 < 13 < 9000 9 5500 6,4 4000 < 17 < 2,7* motor, skripta Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Zagreb,

www.fsb/NewsUpload/24_11_2005., 4.11.2010. 11

Nepotpuno izgaranje Kod pomanjkanja zraka dolazi do nepotpunog izgaranja - dio ugljika izgara prema: 2C + O2 = 2 CO2 (umjesto 34080 kJ dobije se 10216 kJ po kg C) Nepotpuno izgaranje moe nastupiti i kod dovoljnih teoretskih koliina zraka zbog nepotpunog mijeanja gorivo zrak i loe raspodjele smjese na pojedinim mjestima u motoru (mogue ak i kod suvika zraka!). Ugljini monoksid CO je otrovan! Njegovim izgaranjem mogu se ostvariti znatne koliine topline (cca 12000 kJ/ m3 ), ali kod motora CO odlazi neiskoriten sa ispunim plinovima. Diesel motori rade sa velikim suvikom zraka i u ispunim plinovima su samo male koliine CO ili ga uope nema. Otto motori sadre manje koliine neizgorenog goriva u ispunim plinovima za razliku od Diesel motora. Praktino izgaranje Praktino izgaranje se uglavnom odvija kod suvika zraka, s omjerom:

Z Z0

gdje je Z (kg Z/kg G) stvarna koliina zraka (kg Z) za izgaranje 1 kg goriva (kg G), dok je Z0 (kg Z/kg G) stehiometrijska koliina zraka (kg Z) za izgaranje 1 kg goriva (kg G). Stehiometrijska koliina zraka je ona koliina zraka uz koju 1 kg goriva (1 kg G) potpuno izgori, tako da u produktima izgaranja nema slobodnog kisika.

12

5. Izraun utroka kisika kod sredstava cestovnog prometa

Na temelju podataka Dravnog zavoda za statistiku izraunali smo priblini utroak kisika kod motora sa unutarnjim sagorijevanjem i to za: 1. Automobile ( osobna vozila na podruju RH ) Prema prosjenoj potronji osobnih vozila i ukupnom broju registriranih vozila na podruju Republike Hrvatske. 2. Kamione ( teretna vozila ) Prema tonskim kilometrima i prosjenim prijevozom tereta. 3. Autobuse ( javni prijevoz ) Prema putnikim kilometrima i prosjenim prevaljenim putem po putniku u godini dana. 1. Utroak kisika kod automobila za jedno osobno vozilo Prosjena potronja goriva: 9L/100km = 0,09 l/km = 0,00009 t/km Prosjeni prijeeni kilometri: 15 000 km PRORAUN: 15 000 km x 0,00009 t/km = 1,35 t/km 1,35 t/goriva x 14,7 t/zraka = 19,845 t/zraka Udio kisika u zraku iznosi 21% 19,845 t/zraka x 0,21 = 4,1664 t/kisika Utroak kisika kod automobila za ukupan broj registriranih osobnih vozila Broj registriranih osobnih vozila u Republici Hrvatskoj: 1,532,549 1 532 549 x 15 000 km = 22 988 235 000 km 22 988 235 000 km x 0,00009 t/goriva = 2 068 941 t/goriva 2 068 941 t/goriva x 14,7 t/zraka = 30 413 434 t/zrak Udio kisika u zraku iznosi 21% 30 413 434 t/zrak x 0,21 = 6 386 821 t/kisika

13

2. Utroak kisika kod teretnih vozila Prosjena potronja goriva: 42 l/100 km = 0,42 l/km = 0,00042 t/km Prijeeni tonski kilometri: 9,429,000,000 t/km Prosjena nosivost: 15 t PRORAUN: 9 429 000 000 t/km 15 t = 626 600 000 km 626 600 000 km x 0,00042 t/km = 263 172 t/goriva 263 172 t/goriva x 14,7 t/zraka = 3 868 628 t/zraka Udio kisika u zraku iznosi 21% 3 696 168 t zraka x 0,21 = 812 411 t/kisika

3. Utroak kisika kod autobusa Prosjena potronja goriva: 40 l/100 km = 0,4 l/km = 0,0004 Broj autobusa u RH: 5071 kom Putniki kilometri: 3 438 000 000 km Prevezeni putnici 42 652 000 putnika Prosjeni put prijeen po putniku: 80 km PRORAUN: 3 438 000 000 km / 80km = 42 975 000 km 42 975 000 km x 0,0003 t/km = 12 892,5 t/goriva 12,892,5 t/goriva x 14.7 t/zraka = 189 519,75 t/zraka Udio kisika u zraku iznosi 21% 189 519,75 t/zraka x 0.21 = 39 799,14 t/kisika

14

6. Zakljuak
U dananjem drutvu velika je potreba za prometom, radi trgovanja robom, putovanja putnika, a jo uvijek je za te prilike, barem u Republici Hrvatskoj najpovoljnija grana prometa; cestovni promet. Zbog toga i raste stalni broj svih sredstava cestovnog prometa, to za sobom vue i negativan kontekst potronje kisika koji je potreban svim ivim biima za ivot. Zbog toga se mora razvijati tehnologija koja e tu potronju smanjiti, ili mogue uvesti novi oblik pogonske energije kod cestovnih vozila. Svi smo svjedoci prvih elektrinih osobnih vozila, koje su postale dostupne svima. Na takav nain pridravat emo se prvog i najvanijeg naela Odrivog razvoja, da na okoli sauvamo za budue narataje, a to za nas znai svjetliju budunost.

15

POPIS LITERATURE Knjige: 1. Tehnika motornih vozila, Hrvatska obrtnika komora i puko otvoreno uilite Zagreb, Zagreb, 2006. 2. Brozovi, I., Promet i odrivi razvoj, autorizirana predavanja, Veleuilite u Rijeci, Rijeka, 2010. 3. Dravni zavod za statistiku, Statistike informacije 2010., Republika Hrvatska, Zagreb, 2010. Internet izvori: 1. http://www.miniclubzagreb.hr 4.11.2010. 2. Odnos gorivo motor, skripta Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Zagreb, www.fsb/NewsUpload/24_11_2005., 4.11.2010.

16

POPIS GRAFIKONA Redni broj 1. 2. Ime dijagram dijagram 2 Br. stranice 7 8

17

POPIS SLIKA Redni broj 1. 2. 3. 4. Ime Konstrukcija Otto motora etiri takta radnog ciklusa SOLEX rasplinja Energetski tokovi kod Otto i Diesel motora Br. stranice 2 3 4 10

18

POPIS TABLICA Redni broj 1. Ime Potrebne koliine zraka za teoretsko potpuno izgaranje Br. stranice 11

19