Predavanje 7 (ElPos) Web

Elektrina postrojenja
Glavni elementi postrojenja

Prof. dr. sc. Slavko Krajcar
Doc. dr. sc. Marko Delimar
2007/2008
2 FER-ZVNE 2010/11, Elektrina postrojenja
Gdje smo?
uvod
simetrine komponente
modeliranje elemenata sustava
transformatori
generatori
prigunice
vodovi
troila
proraun kratkog spoja
glavni elementi postrojenja
sabirnice
izolatori
rastavljai
ureaji za prekidanje struje
(uinski osigurai, prekidai, uinski rastavljai)
danas
Sabirnice Slika 1 (Ernestinovo)
Sabirnice Slika 2 (Konjsko)
Sabirnice (1)
Okosnica svakog postrojenja
Povezuju vodove koji dovode i odvode elektrinu energiju te transformatore koji
povezuju mree razliitih naponskih razina
Sabirniki vodii su najede neizolirani Cu ili Al vodii.
Profili koji se uobiajeno koriste:
srednji i niski napon: plosnati (pravokutni), okrugli i U profil
visoki napon: cijevi i uad
Razmak meu sabirnikim vodiima:
odreuju ga naponska naprezanja
na slici su prikazani uobiajeni razmaci
sabirnikih vodia ovisno o naponskoj razini
koji su iz sigurnosnih razloga neto vedi od
onih definiranih tehnikim propisima
(VNRP, str.27, tbl.15)
za nie naponske razne povoljno je izabrati jo
i vede razmake od navedenih kako bi se
smanjila sila meu vodiima
Sabirnice (2)
Presjek sabirnikih vodia odreuju strujna naprezanja
Izbor presjeka sabirnikih vodia provodi se prema:
maksimalna struja u normalnom pogonu, I
maxpog
struja mjerodavna za ugrijavanje u vrijeme trajanja kratkog spoja, I
t
mehanikim naprezanjima u vrijeme trajanja kratkog spoja, I
u
Izbor presjeka sabirnikih vodia prema maksimalnoj struji u
normalnom pogonu, I
maxpog
:
to je najveda struja koja u normalnom pogonu tee kroz najopteredeniji
dio sabirnice
prema tom najopteredenijem dijelu sabirnice dimenzioniraju se onda
cijele sabirnice
mjerodavno za izbor presjeka je dozvoljeno zagrijavanje vodia iznad
temperature okoline uz pretpostavku da de ta maksimalna pogonska
struja trajati neogranieno dugo vremena doputeno povienje
temperature je 30C spram temperature okoline
Sabirnice (3)
Primjer:
6 kV
G
10 MVA
T
4 MVA
~ ~ ~
~
K
M
2 MVA
Ip/In=6
10 MVA
16 MVA
pretpostavka: 2+2+2x6=16MVA
4 MVA 20 MVA
kA 924 . 1
kV 6 3
MVA 20
I
pog max
=
=
Sabirnice (4)
Doputena trajna opteredenja bakrenih plosnatih profila (A)
(povienje temperature za 30C)
Sabirnice (5)
Doputena trajna opteredenja aluminijskih plosnatih profila (A)
Sabirnice (6)
Doputena trajna opteredenja
okruglih profila (A)
Doputena trajna opteredenja
cijevi (A)
Sabirnice (7)
Doputena trajna opteredenja U-profila (A)
Sabirnice (8)
Doputena trajna opteredenja navedena u tablicama vrijede za neke uvjete
polaganja vodia.
Ukoliko se uvjeti polaganja sabirnikih vodia razlikuju od pretpostavljenih u
tablicama, potrebno je korigirati doputena trajna opteredenja:
za plosnate profile se pretpostavlja da je dulja stranica profila okomita na povrinu
poda, te da je razmak pojedinih vodia (kod vie vodia po fazi) jednak irini vodia
poloeni poloaj vodia dovodi do slabijeg odvoenja topline
Sabirnice (9)
u tablicama navedena doputena trajna opteredenja vrijede za horizontalan
raspored sabirnikih vodia (a), dok je za vertikalan raspored (b) potrebno
smanjiti doputena opteredenja za 10-15% (korekcioni faktor 0.85-0.9)
ako je doputeno manje ili
vede povienje temperature
od 30C, doputeno trajno
opteredenje vodia odreuje
se prema izrazu:
gdje je I
30
tablina vrijednost
doputenog opteredenja uz
povienje temperature od
30C spram temperature
okoline
30

30
I I
0 A
=
Sabirnice (10)
Bojanjem sabirnica povedava se odvoenje topline, pa su radi toge posebno
navedena doputena opteredenja za obojene, a posebno za neobojene vodie.
Vrijedi:
zbog vrstode u postrojenima do 35 kV ne izvode se sabirnice plosnatog profila
manjeg od 405 mm
za naponske razine 110 kV i vie minimalni presjek, odnosno promjer odreen je
zahtjevom za spreavanje korone (tinjavo izbijanje na rubovima vodia zbog
prevelikog elektrinog polja):
110 kV: najmanji presjek ueta 95 mm
2
najmanji promjer cijevi 30 mm
220 kV: najmanji presjek ueta 300 mm
2
najmanji promjer cijevi 50 mm
Presjek vodia odabran prema maksimalnoj struji u normalnom pogonu
potrebno je dalje provjeriti s obzirom na zagrijavanje i mehanika naprezanja u
vrijeme trajanja kratkog spoja.
Sabirnice (11)
Kontrola presjeka sabirnikih vodia s obzirom na zagrijavanje u vrijeme trajanja
kratkog spoja, I
t
:
povienje temperature sabirnikih vodia nastaje brzo i stoga se moe raunati da se
sva energija (Jouleova toplina) troi na povienje temperature vodia (nema
odvoenja topline u okolinu)
m= masa vodia
c = specifina toplina vodia (Ws/kgC)
O= povienje temperature vodia za vrijeme trajanja kratkog spoja
I
t
= struja mjerodavna za ugrijavanje
r = djelatni otpor
t = vrijeme trajanja kratkog spoja
2

t
m c I r t AO=
Sabirnice (12)
minimalno potreban presjek sabirnikih vodia za povienje temperature O u vrijeme
trajanja kratkog spoja
je specifini otpor sabirnikih vodia njegova vrijednost se realno mijenja s
temperaturom
stoga se za uzima srednja vrijednost specifinog otpora u trenutku nastanka kratkog
spoja (u
1
) i u trenutku prekida struje kratkog spoja (u
2
)
2
t
2

S I
t
l
r
S
m S l
I t t
S c c

=
=
AO = >
AO
( )
0 0
1 o u u ( = +

1 2

2

+
=
Sabirnice (13)
2
2
7.5 (mm )
12.0 (mm )
Cu t
Al t
S I t
S I t
>
>
za bakrene je sabirnice najveda doputena temeperatura koju mogu
postidi vodii u
2Cu
=200C, a za aluminijske vodie u
2Al
=180C
ako je temperatura vodia u normalnom pogonskom stanju 30C veda od
temperature okoline u
ok
=35C, onda je izraz za minimalno potreban
presjek sabirnikih vodia s obzirom na zagrijavanje u vrijeme trajanja
kratkog spoja:
pri emu je vrijednost od I
t
potrebno uvrstiti u kA, a trajanje kratkog
spoja t u sekundama.
Sabirnice (14)
Kontrola presjeka sabirnikih vodia s obzirom na mehanika naprezanja
u sluaju kratkog spoja:
Sile meu paralelnim vodiima:
sabirnice su goli vodii na
meusobnom razmaku a
(meufazno), a nose ih
potporni izolatori gdje je l
meusobni razmak dvaju
potpornih izolatora
u sluaju kratkog spoja, struje
koje teku vodiima su velikih
vrijednosti zbog ega se javljaju
velike sile na vodie pojedinih
faza koje ih nastoje mehaniki
deformirati
Sabirnice (15)
7
1 2
2 10 (N)
l
F I I
a

=
2 2
7
1 2
2 10 (N)
l a a
F I I
a
+
=
ako se promatrani vodi duljine l
nalazi u polju beskonano dugog
vodia koji se nalazi isto na
udaljenosti a, ukupna sila koja djeluje
na njega iznosi:
promatramo dva vodia duljine l, na
meusobnoj udaljenosti a
vodii su protjecani strujama I
1
i I
2
oba su vodia okruglog presjeka
ukupna sila na jedan vodia uslijed
toga to se nalazi u magnetskom
polju drugog vodia:
Izvod F i F
dani su u VNRP
na stranicama 212-215.
Sabirnice (16)
2
1
F a a
F l l
| |
= +
|
\ .
za praktine vrijednosti od a/l e[0.1, 0.3] omjer F/F
e[0.7, 1], uzimamo 1

u daljnjim analizama koristiti de se izraz za F
(time smo "na sigurnoj" strani jer je F<F

za svaki omjer a/l)
Sabirnice (17)
izrazi za F i F
vrijede za okrugle presjeke vodia

u VNRP, str 216-218 izveden je izraz za silu na vodi plosnatog profila (bh) duljine
omjer izmeu F
plosnatog i okruglog profila zadan je korekcionimfaktorom k

u praktinoj primjeni za plosnate
profile potrebno je raunati s
korekcionim faktorom k1 samo ako
je:
a malo, h veliko
(rijetko na VN, mogude na NN)
vie vodia (plosnatog profila) po fazi
(jer je onda a malo)
za vrijeme trajanja kratkog spoja zbog vremenske promjenjivosti vrijednosti struje kvara,
mijenja se i trenutna vrijednost sile meu vodiima zanima nas njezina maksimalna
vrijednost
u VNRP, str.225-234, provedena je analiza maksimalne trenutne vrijednosti sile meu
vodiima koji su:
okruglog presjeka i relativno malog promjera u odnosu na njihovu meusobnu
udaljenost (d<<a)
velike duljina spram njihove meusobne udaljenosti (l>>a)
i to za razliite vrste kratkog spoja na sabirnicama
uz navedene pretpostavke mogude je koristiti izraz za silu po jedinici duljine sabirnikog
vodia za vodie beskonane duljine:
osim toga analiza je provedena za prvu polovinu periode od trenutka nastanka kratkog
spoja kada se i javljaju najvede struje zbog ega je mogude pretpostaviti da je
T
d
= T
d
=, i X
dg
= konst. =X
dg
Sabirnice (18)
7
1 2
N
2 10
m
i i dF
dl a

| |
=
|
\ .
Sabirnice (19)
2
7 3
3
N
2 10
m
k
s
I
f
a

| |
=
|
\ .
mrea) (NN generatora od daleko spojeve kratke za
generatora blizu spojeve kratke za
3
3 4
=
=
Sile meu vodiima i vrste kratkog spoja:
Rezultat analize je da se maksimalna sila pojavljuje u sluaju tropolnog kratkog spoja
na srednjem sabirnikom vodiu, bez obzira to je moda struja za neku drugu vrstu
kratkog spoja veda po vrijednosti za promatranu sabirnicu
gdje je:
I
k3
efektivne vrijednost izmjenine komponente
struje tropolnog kratkog spoja na sabirnici
veliina ovisna o vremenskoj konstanti
istosmjerne komponente struje kratkog spoja
(pretpostavka je da se izmjenina
komponenta u vremenu promatranja ne
priguuje)
sabirnicu moemo shvatiti kao uklijetenu gredu
duljine l (razmak meu potpornim izolatorima) s
jednolikim kontinuiranim opteredenjem f
3s
po
jedinici duljine
moment savijanja:
maksimalan moment savijanja javlja se u
ukljetenjima sabirnikih vodia (x=0;x=l):
naprezanje:
Sabirnice (20)
2 2
3
2
1
( ) Nm
2 6
s
f l x x
M x
l l
| |
= +
|
\ .
Naprezanje sabirnikih vodia:
2
3
max
Nm
12
s
f l
M

=
max
2
N

m
M
W
o
| |
=
|
\ .
Sabirnice (21)
Wje moment otpora:
okrugli i plosnati profili
U-profili
prethodno navedeno naprezanje sabirnica bilo bi
postignuto kada bi sila koja djeluje na sabirnicu bila
konstantna i jednaka maksimalnoj vrijednosti f
3s
kako se realno vrijednost sile u vremenu mijenja,
dolazi do titranja sabirnica stoga naprezanje
sabirnica iznosi:
u
s
je frekventni faktor on je vremenski promjenjiva
veliina ovisna o vlastitoj frekvenciji samih sabrinica,
c
1
i frekvanciji mree c
c
1
<<c - u
s
se mijenja s frekvencijom c
1
(ne moe
pratiti ritam promjene sile) stoga je u
s
<1
c
1
=2c - u
s
stalno raste u vremenu
c
1
>>c - u
s
se mijenja s frekvencijom c (prati ritam
promjene sile) stoga je u
s
maksimalno 1
Sabirnice (22)
2
N

s
M
W m
o v
| |
=
|
\ .
Sabirnice (23)
uz pretpostavku da naprezanje sabirnica ne prelazi granicu elastinosti frekventni
faktor u
s
moemo odrediti iz dijagrama gdje je prikazana ovisnost frekventnog faktora
sabirnice o omjeru c
1
/c
za vrijednosti u
s
>1
krivulja nema praktinog
znaenja jer se sabirnica
ne ponaa kao elastini
nosa
za praktine proraune to
znai da je dovoljno prvo
provjeriti da li odabrana
sabirnica zadovoljava s
obzirom na mehanika
naprezanja uz u
s
=1, pa ako
ne zadovoljava onda je
potrebno tono odrediti c
1
te u
s
prema zadanom
dijagramu
sabirnice smatramo ispravno
dimenzioniranim ukoliko je ispunjeno:
izvod u VNRP str. 239-243
o
0.2
je najveda granica teenja za koju vrijedi
da se sabirnica ponaa kao elastini nosa
prekoraenjem te granice sabirnica se ved
poinje plastino deformirati pa joj se
smanjuje amplituda progiba pri titranju, a
mijenja se i vlastita frekvencija sabirnica c
1
Sabirnice (25)
2
3
max

16
s
f l
M

=
0.2 0.2
0.2
16
1.5 2
12

s
M
W
o v o o
o o
= s =
s
kada naprezanje dosegne vrijednost o
0.2
dolazi do poputanja materijala na mjestu
ukljetenja gdje je moment savijanja najvedi, zbog ega je realno moment savijanja u
ukljetenju neto manji:
Potporni izolatori (1)
3

p s
F f l =
element postrojenja koji nosi sabirnice (i ostale neizolirane vodie) u postrojenjima (i
vodovima)
izolira goli vodi od uzemljenih dijelova i preuzima na sebe sile koje djeluju na sabirnice
izbor potpornih izolatora:
nazivni napon sabirnica
veliina sile koja se na njih prenosi pri kratkom spoju
ako je pri kratkom spoju f
3s
sila koja
djeluje na sabirnike vodie po jedinici
njihove duljine, sila koja se prenosi na
potporne izolatore iznosi:
za silu se moe smatrati da joj je hvatite
na polovini visine sabirnice
pri izboru potpornih izolatora
mjerodavna je sila Fp koja djeluje na
najvie opteredeni izolator
S obzirom na izvedbu i mehaniku vrstodu razlikujemo vie tipova potpornih izolatora.
Porculanski potporni izolatori:
imaju kapu i podnoje od lijevanog eljeza
nemaju istu vrstodu po cijeloj visini, stoga do
pucanja moe dodi (kritina mjesta glede
vrstode) neposredno ispod kape (krak sile
h+b
1
) ili neposredno iznad podnoja (krak sile
h+b
2
)
doputeni moment savijanja M
1
za presjek
neposredno ispod kape manji je (radi manje
povrine presjeka) nego doputeni moment
savijanja M
2
za presjek neposredno iznad
podnoja
Umjetno smolni potporni izolatori:
nemaju metalnu kapu niti podnoje
konstrukcija im je takva da su jednake
vrstode i u gornjem i u donjem dijelu
izolatora
za rebraste izolatore grupe su definirane
silom F
po
koja djeluje na visini h
o
iznad
gornjeg ruba izolatora
Visedi (ovjesni) izolatori (1)
u postrojenjima u kojima
su sabirnice izvedene od
ueta, kao nosai
sabirnica upotrebljavaju
se visedi izolatori
izvedba:
a) kapasti
b) masivni
c) tapni
Visedi izolatori (2)
broj lanaka za
pojedine nazivne
napone
Provodni izolatori
Provodni izolatori izoliraju gole vodie od zidova ili
metalnih dijelova
Upotrebljavaju se pri prolazu vodia iz prostorije u
prostoriju, iz jednog dijela oklopljenog rasklopnog
postrojenja u drugi, ili iz rasklopnog postrojenja u
slobodan prostor
Izbor provodnih izolatora:
nazivni napon
maksimalna trajna struja u normalnom pogonu
mehaniko naprezanje za vrijeme trajanja kratkog spoja
zagrijavanje za vrijeme trajanja kratkog spoja
Izvedba:
za nazivne struje: 200, 400, 600, 1000, 1500 i 2000 A
Kontrola provodnih izolatora s obzirom na zagrijavanje za
vrijeme trajanja kratkog spoja provodi se na jednak nain
kao i za sabirnice
Za vede struje koriste se provodni izolatori s vodiima
plosnatog presjeka
Rastavljai (1)
Rastavljai vidljivo odvajaju
vodljive dijelove postrojenja
(obino one pod naponom od
onih koji nisu)
Rastavljai se normalno ne
upotrebljavaju za prekidanje
struja (nemaju medij za gaenja
elektrinog luka)
Isklapanje i uklapanje rastavljaa
provodi se kada njima ne tee
struja
Oni mogu trajno voditi nazivnu
struju, a kratkotrajno i struju
kratkog spoja
dvostupni rastavlja sa sredinjim rastavljanjem
(U
n
: 60- 400 kV)
to se dogodi ako rastavlja pokuamo
upotrijebiti kao prekida?
rastav1.mpeg rastav2.mpeg
Rastavljai (2)
Iznimno se rastavljai mogu koristiti za
prekidanje malih pogonskih struja:
struje praznog hoda transformatora nazivne snage (do par stotina kVA)
struje opteredenja transformatora nazivne snage (do par desetaka kVA)
kapacitivne struje zranih vodova u praznom hodu (duljine do 20 km i
nazivnog napona do 10 kV)
pri tome je isklapanje potrebno provesti to je mogude bre (noevi takvih
rastavljaa se obino montiraju tako da su u uklopljenom stanju okomiti na
povrinu zemlje ime se pri isklapanju postie bolji uzgon luka)
Izbor rastavljaa:
nazivni napon
nazivna struja
uz kontrolu odabranog rastavljaa s obzirom na :
mehanika naprezanja u vrijeme trajanja kratkog spoja (I
u
)
zagrijavanje za vrijeme trajanja kratkog spoja (I
t
)
Rastavljai (3)
Izbor s obzirom na nazivnu struju:
maksimalna struja kroz rastavlja u normalnom pogonu mjerodavna je
za izbor rastavljaa prema nazivnoj struji
proizvodi se ogranien broj tipova rastavljaa s obzirom na nazivnu
struju (broj tipova je to manji to je vii nazivni napon rastavljaa)
Rastavljai (4)
iz tablice
ks

t
t
t
I
I =
Kontrola s obzirom na :
mehanika naprezanja koja su odreena udarnom strujom
struja mjerodavna za ugrijavanje (u tablici su navedene vrijednosti za trajanje
kratkog spoja 1 sekundu ako kratki spoja traje krade/dulje od 1 sekunde onda
je dozvoljena vrijednost struje mjerodavne za ugrijavanje:
Ako se kontrolom ustanovi da
odabrani rastavlja ne zadovoljava s
obzirom na mehanika i termika
naprezanja odabire se rastavlja
vede nazivne struje.
Rastavljai (5)
Izvedbe rastavljaa srednjeg napona (do 35 kV):
Rastavljai srednjeg napona izvode se sa zajednikim metalnim postoljem i pogonom
kao jednopolni, dvopolni ili tropolni, sa ili bez prigraenog noeva za uzemljenje
(zemljospojnik).
Standardni srednjenaponski rastavljai
proizvode se za nazivne struje do 2500 A,
a za vede nazivne struje (2500-12500 A)
koriste se specijalne izvedbe.
Tropolni rastavlja serije Ru (KONAR)
1 - metalno postolje (na njega su
smjetena tri mehaniki
povezana i istovremeno
upravljana pola)
2 - epoksidni potporni izolatori
(2 po polu/fazi)
3 - kontaktni noevi
4 - noevi za uzemljenje
(mogudnost)
Glavni noevi i noevi za
uzemeljenje uzajamno su
blokirani mehanikom
blokadom, tako da se
istovremeno ne mogu jedni i
drugi nalaziti u zatvorenom
poloaju.
Rastavljai (6)
Izvedbe rastavljaa visokog napona:
Postoji niz konstrukcija rastavljaa koje omoguduju razliite izvedbe
postrojenja. Glavna je tenja da se rastavlja konstruira s malom tlocrtnom
povrinom kako u otvoreno, tako i u zatvorenom poloaju.
Opdenito se dijele na:
viestupne (imaju 2 ili 3 potporna izolatora po polu, a oba vrsta kontakta su
mehaniki vezana za postolje pola)
jednostupne (imaju u svakoj fazi samo jedan potporni izolator sa pripadnim vrstim
kontaktom, a drugi je vrsti kontakt zavjeen na vodi sabirnice iznad rastavljaa)
Upravljanje:
normalno su rastavljai svih triju faza spojeni tako da se uklapanje i isklapanje
provodi istovremeno
upravljanje je:
runo: preko poluga vezanih s osovinom rastavljaa (mora se fiziki dodi do rastavljaa)
pneumatski: komprimirani zrak djelovanjem na stap u cilindru pokrede osovinu
rastavljaa (mogude upravljanje iz komandne prostorije)
elektriki (motorni pogon): motor zakrede osovinu rastavljaa (mogude daljinsko
upravljanje)
Rastavljai (7)
Viestupni:
a - okretni rastavlja s krajnjim
rastavljanjem
b - okretni rastavlja s
sredinjim rastavljanjem
c - trostupni okretni rastavlja
d - rastavlja s okomitim
rastavljanjem
f - rastavlja kod kojeg se
srednji izolator pomie
izmeu dva krajnja
izolatora (treba manji
razmak meu fazama jer
mu kontakti ne izlaze iz
njegove ravnine to je
sluaj u ostalim izvedbama)
a b
c d
f
Rastavljai (8)
Jednostupni:
najmanju povrinu trebaju jednostupni rastavljai (s jednim izolatorom), ali je njihova izvedba
kompliciranija
pantografski rastavlja
Ureaji za prekidanje struje
Visoki i srednji napon:
uinski osigurai
prekidai, sklopke
uinski rastavljai
Niski napon:
niskonaponski osigurai
sklopnici (motorske sklopke)
niskonaponski prekidai, niskonaponske sklopke
zatitne sklopke
Uinski osigurai (1)
uinski osigurai za ograniavanje struje u mreama srednjeg napona
(U
n
35 kV).
Uinski osigurai (2)
Izvedba:
taljenje posebno dimenzioniranih vodia
(rastalnica) automatski prekida strujni krug
redovito postoji jedna glavna rastalnica i nekoliko
pomodnih vie temperature taljenja koje se tale
tek nakon to se rastali glavna
sastoji se od porculanske cijevi (ili cijevi od
vatrostalnog stakla) ispunjene kremenim
pijeskomkoja na krajevima ima dvije metalne
kape koje ostvaruju elektriki spoj s postoljem
izmeu metalnih kapa nalazi
se nekoliko tankih srebrenih
vodia na posebnim
draima
kada doe do prekida
rastalnica oslobaa se
opruga i udarna igla to je
znak da je osigura
pregorio
Uinski osigurai (3)
Zahtjevi na uinske osigurae:
velika prekidna mod
brzo prekidanje struja kratkog spoja
precizna vremensko-strujna karakteristika u sluaju manjih
preopteredenja
mogudnost proputanja velikih trenutnih preopteredenja
prekidanje struja bez stvaranja opasnih prenapona
Usporedba s prekidaima:
zbog jednostavne izvedbe, prema tome i nie cijene od prekidaa, oni jo
uvijek imaju iroku primjenu u zatiti nadzemnih vodova i kabela,
postrojenja i motora
nedostaci u odnosu na prekidae:
neekonominost (oko 90% preopteredenja su prolaznog karaktera)
problem kod zatite trofaznih motora (npr. prekidanje K1)
potreba za dodatnih sklopnim aparatom za isklapanje i uklapanje strujnog
kruga u normalnim pogonskim prilikama
Nain rada:
uslijed prolaska struje kroz rastalnice osiguraa razvije se toplina:
dio zagrijava vodie (prvi pribrojnik), a dio odlazi u okolinu (drugi)
gdje je: m = masa rastalnice =
= gustoda rastalnice (kg/m
3
)
d = promjer rastalnice (pretpostavka je da se radio o okruglom vodiu)
l = duljina rastalnice
A = povrina vodia kroz koju se toplina predaje u okolinu =
c = specifina toplina vodia (Ws/kgC)
| = koeficijent prijelaza topline (Ws/m
2
C)
= temperatura rastalnice (C)
R = djelatni otpor vodia (O) =
0
= specifini otpor vodia pri 0C (Om/mm
2
)
o = temperaturni koeficijent (1/C)
Uinski osigurai (4)
2
i Rdt mc d A dt 0 |0 = +
0
(kg) l
4
d
2
t

l d t
( ) o0 +
t
1
d
l 4
2
0
Zanimaju nas dva granina sluaja:
efektivna vrijednost izmjenine struje koja rastalnicu dovodi do temperature
taljenja , ali se pri tome rastalnica ne rastali jer se sva Jouleova toplina
predaje okolini ( )
vrijednost one struje (kratkog spoja) kod koje de dodi do trenutnog pregaranja
rastalnice (zbog kratkog vremena pretpostavka je da ne dolazi do odvoenja
topline u okolinu)
1. granini sluaj: nazivna struja osiguraa
Uinski osigurai (5)
( )
dt
1 4
d
1
d c
16
d
dt i
0
2 3
0
2 4
2
o0 +
|0
t
+
o0 +
0
t
=
t
0
0 d = 0
( )
( )
2
3
2
3
1
T
0
3
t 0
t
2
2
3
t 0
t
2
2
d konst
d konst d
1 4
dt i
T
1
dt d
1 4
dt i
=
=
}

o0 +
|0 t
= =
}

o0 +
|0 t
=
g
2
g
T
0
I
I
dt /
Uinski osigurai (6)
Za nazivnu struju osiguraa vrijedi:
Potreban presjek vodia rastalnice da ne bi dolo do taljenja pri nazivnoj struji:
Praktinim ispitivanjima dobivena je slijededa ovisnost:
2. granini sluaj: struja taljenja osiguraa
g n
I I s
3
4
n 3
I konst q >
22 . 1
n
I 0037 . 0 q >
( )
3
8
n 6
3
8
g 5
4
4 t
0
2 4
0
0
2 4 t
0
2
0
2 4
2
I konst I konst d konst 1 ln
16
c d
1
d
16
c d
dt i
1
d
16
c d
dt i
t t
= = = o0 +
t
=
}
o0 +
0
t
}
=
}
o0 +
0
t
=
0
/
Uinski osigurai (7)
Glede veliine struje kratkog spoja, promatramo K3 i to u dva granina sluaja:
sluaj a: kratki spoj je nastao u trenutku kada je u promatranoj fazi inducirana
elektromotorna sila bila nula, to znai da je istosmjerna komponenta
struje kratkog spoja u toj fazi maksimalna
i
1
(t)=I
m
(1-coset) (uz zanemareno priguenje s obzirom da je tT/4)
sluaj b: kratki spoj je nastao u trenutku kada je u promatranoj fazi inducirana
elektromotorna sila bila maksimalna, to znai da je istosmjerna
komponenta struje kratkog spoja u toj fazi nula
i
2
(t)=I
m
sinet (uz zanemareno priguenje s obzirom da je tT/4)
Moe se pokazati (VNRP, str.270-271) da de u oba prethodna sluaja vrijednost
struje taljenja pri kojoj de osigura rastaliti biti priblino jednake. Razlika se jedino
javlja u vremenima taljenja (t
t1
i t
t2
) koliko je osigurau od trenutka nastanka kratkog
spoja potrebno da se rastali (t
t1
> t
t2
, s obzirom da i
2
bre raste).
Stoga je za daljnja razmatranja relevantan sluaj b. S obzirom da do taljenja dolazi u
prvoj osmini periode moe se pretpostaviti:
i
2
(t)=I
m
et
Uinski osigurai (8)
4 3
" 2
3 4 3
3 9 10

n n t k
q konst I I konst q i konst I q = = =
eksperimentalno:
8
2 2 2 3
3
7
0
8 3 3
2 2
3
7
3 3
8
" 3 "
3
7
" 2.667
3
8
1

3
1
3 3
3 2
2
t
t
m t n
t t
m n
m m
m
k t k n
t k n
i dt I t konst I
i i
I konst I
I I
I
I i I konst I
i konst I I
e
e
e e
e
= =
= =
= =
=
}
teoretski
2
2
3
10
1.22
" 2.439
3
k
525
0.0037
12.6 I
n
t n
mm
konst
A
q I
i I
| |
=
|
\ .
=
=
odreivanje struje taljenja prema
navedenom izrazu ima smisla samo ako je i
t
manja od I
m
jer u suprotnom ne vrijedi
pretpostavka o linearnom rastu struje
kratkog spoja.
Uinski osigurai (9)
Ovisnost struje taljenja VN uinskih osiguraa, i
t
, o efektivnoj vrijednosti izmjenine
komponente struje kratkog spoja, I
k
, za razliite nazivne struje osiguraa, I

n
:
na primjer:
I
n
=40 A
I
k
=20 kA
onda je:
i
t
~7kA
7
7
Uinski osigurai (10)
Prekidanje struje u osigurau:
Vodljivost srebra u ovisnosti o temperaturi
taljenje
3200C
ionizacija
elektrina vodljivost srebra
opada s povienjem
temperature
na temperaturi taljenja, a
nakon rastaljenja, vodljivost
opada na polovinu vrijednosti
kada se sva koliina srebra
ispari, vodljivost opada na
vrijednost nula (izolator)
kod temperature 3200C
nastupa ionizacija pa sa danjim
povienjem temperature
poinje rasti vodljivost srebra
dt
di
L v v
g
=
1.sluaj: vrlo velika gustoda struje kroz rastalnicu (>10000 A/mm
2
)
rastalnica de se trenutno rastaliti po itavoj duljini i naglo ispariti, to znadi da de se njen otpor
naglo povedati do neizmjerno velike vrijednosti kada je sva ica isparena
s povedanjem otpora smanjuje se struja
kroz osigura od poetne vrijednosti
struje taljenja (i
t
) na nulu i to u vedini
sluajeva prije nego bi struja kratkog
spoja postigla vrijednost nula
radi induktiviteta mree inducira se
napon na osigurau, v, koji se
superponira na napon izvora, v
g
:
kako je Ldi/dt<0, onda je v>v
g
radi naglog opadanja struje pojaviti de
se znatno povienje napona
2.sluaj: 1000 A/mm
2
<gustoda struje kroz rastalnicu <10000 A/mm
2
rastalnica de se rastaliti po itavoj duljini ali nede dodi do spontanog isparavanja ved de se
formirati kapljice izmeu kojih nastaju elektrini lukovi
metalne kapljice djelomino poniru u pijesak, a tek djelomino se isparavaju
zbog intenzivnog hlaenja u dodiru s pijeskom, luk se brzo gasi pa i u ovom sluaju dolazi
do velikih prenapona
3.sluaj: gustoda struje kroz rastalnicu <1000 A/mm
2
rastalnica se rastali na jednom ili vie kradih dijelova gdje je presjek sluajno bio manji
zbog nastalog elektrinog luka rastalnica se i dalje tali, pa jedan dio rastaljene ice ponire
u pijesak a drugi se isparava
radi povedanja otpora u osigurau struja opada sve dok se toplina razvijena u luku toliko
ne smanji da se luk ohladi ispod temperature ionizacije
na taj nain struja opada polaganije, pa su i manji prenaponi
Da bi se smanjilo povienje napona prilikom pregaranja osiguraa, osigurai se izvode sa
stupnjevanim presjekom (npr. najmanji presjek rastalinica ima na polovini duljine, a sve
vie se povedava prema krajevima rastalnice).
Time se produljuje ukupno vrijeme prekidanja struje (zbog produljenja gaenja luka).
Struja opada polaganije nego da se stvorio luk na cijeloj duljini rastalnice.
Smanjenje povienja napona dovodi do produljenja trajanja prekida struje (produljenje
vremena t
l
) posljedica ega je povedanje koliine energije koju treba u osigurau
pretvoriti u toplinu.
2
i
t
0
g
t
0
g
2
t
t t
L idt v vidt
Lidi idt v vidt
+
} }
=
=
energija koju
daje izvor
magnetska energija mree
akumulirana u mrei u trenutku
taljenja osiguraa
energija
gaenja
nazivna struja osiguraa mora biti veda od maksimalne struje
koja se moe pojaviti u normalnom pogonu
zatita transformatora, kondenzatorskih baterija: prema nazivnoj
struji transformatora, ali tako da nazivna struja osiguraa bude
priblino dva puta veda od nazivne struja transformatora kako bi
se sprijeilo pregaranje osiguraa pri uklapanju transformatora
vremensko-strujna karakteristika osiguraa mora u vremenu zaleta
motora (3-60s) biti dovoljno iznad vrijednosti struje pokretanja
motora (2.5-8 In) (faktor sigurnosti iznosi priblino esti korijen
broja zaleta motora na sat)
zatita naponskih mjernih transformatora: koriste najmanje
nazivne struja (2, 6 A)
selektivnost zatite: vana je vremensko-strujna karakteristika
koja daje ovisnost vremena taljenja osiguraa o veliini struje
kroz osigura
Izbor osiguraa:
prema nazivnom naponu mree (osigurai opisane izvedbe izrauju se za U
n
35kV)
prema nazivnoj struji (bitna su dva aspekta):
p
"
k r
U I 3 S =
Izbor osiguraa:
prema rasklopnoj snazi
I
k

je efektivna vrijednost izmjenine komponente struja kratkog spoja koja bi
strujnim krugom protekla da nema osiguraa
U
p
je povratni napona koji se javlja na stezaljkama osiguraa neposredno nakon
gaenja luka u osigurau
Prekidai
Pored toga to mogu sklapati i voditi struje
u normalnom pogonu (sklopke), mogu
uklapati i prekidati struje kratkog spoja.
U odreenim situacijama od prekidaa se
zahtjeva:
automatsko ponovno uklapanje (vano u
sluaju prolaznih kvarova)
sklapanje neopteredenih vodova
isklapanje neopteredenih transformatora
sklapanje prigunica, visokonaponskih
asinkronih motora, kondenzatorskih
baterija
sklapanje bliskog kratkog spoja
kod kojih se javljaju velika naponska
naprezanja (tzv. povratni napona na
stezaljkama prekidaa) pa se moe dogoditi
da prekida ne prekine struju unato tome
to je njezina vrijednost 10-100 puta manja
od rasklopne struje prekidaa.
Prekidai gaenje luka (1)
U vedini sklopnih aparata koji se danas koriste prekidanje struja postie se
mehanikim razdvajanjem kontakata, pri emu se redovito javlja
elektriki luk.
U trenutku razdvajanja kontakata zagriju se metalni kontakti pa dolazi do
njihova taljenja i isparavanja zbog ega meukontaktni prostor postaje
vodljiv, a struja nastavlja protjecati bez obzira to su se kontakti razdvojili.
Vodljivost meu kontaktima raste i uslijed termoionizacije to je posljedica
visokih temperatura. Molekule plina u meukontaktnom prostoru
raspadaju se na ione i elektrone.
Napon koji vlada meu kontaktima tjera struju kroz vodljivi stupac u kojem
se zbog elektrinog polja elektroni velikom brzinom kredu prema anodi, a
ioni prema katodi.
U prostoru luka mogu se pojaviti i novi nosioci naboja radi sudara estica,
udarna ionizacija, i radi termike emisije elektrona iz uarene katode zbog
djelovanja elektrinog polja.
U izmjeninim strujnim krugovima pojava elektrinog luka je pozitivna jer sprjeava
naglo prekidanje struje, a time i pojavu velikih prenapona u mrei. Struja na taj nain
prirodno prelazi kroz nulu. Kada struja postigne vrijednost nula, elektrini luk se gasi i
potrebno je osigurati da se ponovno ne upali. Naime, bez obzira to je pojava
elektrinog luka pozitivna glede prenapona, gorenjem luka razvija se velika toplinska
energija koja moe uzrokovati velika termika i mehanika naprezanja:
nagaranje ili izgaranje kontakata
otedenje izolacije
povienje unutarnjeg tlaka uslijed razgraivanja ulja i zagrijavanja plina (moe dovesti
do eksplozije prekidaa),..
Stoga je nakon gaenja elektrinog luka prirodnim prolaskom struje kroz nulu
potrebno osigurati da elektrina vrstoda meukontaktnog prostora bude dovoljno
velika da ne doe do ponovnog paljenja luka. Ako to nije postignuto, luk se ponovno
pali sve do narednog prolaska struja kroz nulu.
U istosmjernim strujnim krugovima struja sama po sebi ne prolazi kroz nulu pa je za
uspjeno gaenje elektrinog luka struju potrebno prisilno natjerati da proe kroz
nulu (npr. povedanjem otpora luka), odnosno da se smanji na iznos potreban za
odravanje stabilnog luka.
Za uspjeno gaenje elektrinog luka potrebno je povedati otpor luka, odnosno
napona luka tako da on postane vedi od napona mree. U tom je sluaj toplinska
energija koju izvor predaje luku manja od energije hlaenja koja se iz luka predaje
okolini pa se luk brzo gasi. Opadanjem temperature jezgre luka dalje se povedava
njegov napon, odnosno otpor, jer opada ionizacija meukontaktnog prostora.
Osim temperature, na otpor luka utjee i tlak meukontaktnog prostora. Povedanjem
tlaka medija u kojem gori luk povedava se pad napona i otpor luka.
Medij u meukontaktnom prostoru isto utjee na pad napona te otpor luka. Najvedi
relativni pad napona po jedinici duljine luka ima vodik pa se stoga kao medij u
prekidaima koriste onaj koji ima velik udio vodika:
ulje 70%
voda 66%
Stoga se u prekidaima otpor luka povedava na slijedede naine:
povedanje duljine luka
smanjenje presjeka luka
hlaenje luka
razbijanje luka na vie dijelova
Sprjeavanje ponovnog paljenja luka (1)
Termiki proboj
ako je odmah nakon nultoke struje strmina povratnog napona veda od
kritine vrijednosti, kanal luka koji je gotovo nestao ponovno se
uspostavlja Jouleovim gubicima. Potrebno je brzo provesti deionizaciju
plazme to je povezano s hlaenjem meukontaktnog prostora.
Dielektriki proboj
nakon uspjenog termikog prekidanja povratni napon moe dosedi takvu
tjemenu vrijednost da doe do dielektrinog proboja meu kontaktima.
Da bi prekidanje elektrinog luka bilo uspjeno ved s prvim prolaskom
struje kroz nulu potrebno je
brzo uspostaviti odgovarajudu dielektrinu vrstodu
na sljededem slajdu
usporiti brzinu porasta povratnog napona
paralelne impedancije s prekidaem
viestruko prekidanje
Sprjeavanje ponovnog paljenja luka (2)
brzo uspostaviti odgovarajudu dielektrinu vrstodu:
deionizacija plazme
rekombinacija (SF
6
prekidai)
difuzija (vakumski prekidai)
veliki slobodni put elektrona (uljni, malouljni, hidromatski prekidai)
hlaenje (odvoenje topline iz plazme konvekcijom ili kondukcijom)
komprimiranim zrakom (pneumatski prekidai)
poprene metalne ploe (prekida deion)
uzdune keramike ploe (prekidai s uskim rasporima)
atmosferski zrak (zrane sklopke)
zamjena plazme svjeim medijem velike dielektrine vrstode
(istiskivanje ioniziranih estica hladnim medijem)
vodik iz tekudine (uljni, malouljni, hidromatski prekidai)
vodik iz vrste tvari (plinotvorni prekidai)
komprimirani zrak (pneumatski prekidai)
Prekidai pregled
Izvedbe prekidaa (1) Zrani prekidai
prva tehnika prekidanja struje
jednostavno otvaranje kontakata u zraku pri emu
se elektrini luk rastee na tako veliku duljinu koja
onemogudava njegovo ponovno paljenje
zbog porasta pogonskih napona i prekidnih struja
ova tehnika postaje neadekvatna
zato zrak? dostupan je i jeftin uz relativno dobra
izolaciona svojstva
nedostaci zraka mala dielektrina vrstoda i mala toplinska
vodljivosti (sporo se deionizira meukontakni prostor)
zato se ne koriste na viskom naponu (bile bi potrebne velike
dimenzije komora za gaenje luka zbog loih izolacionih
svojstava zraka)
koriste se samo na srednjim naponu gdje se ponovno
paljenje luka sprjeava hlaenjem (opasan je toplinski
proboj zbog spore deionizacije meukontaktnog prostora)
Gaenje luka pri atmosferskom zraku postie se:
povedanjem duljine i smanjenjem presjeka luka
hlaenjem luka
razbijanjem luka na vie parcijalnih dijelova
Izvedbe prekidaa (2) Uljni prekidai
najstariji oblik VN prekidaa
ulje se koristi kao izolator, te kao medij za gaenje luka
zato ulje? - uljne pare sadre visoku koncentraciju vodika,
a on ima veliku dielektrinu vrstodu (koja raste s porastom tlaka),
veliku toplinsku vodljivost (pogoduje brzom hlaenju luka),
veliku brzinu difuzije zbog velike pokretljivosti vodikovih iona
(elektroni i ioni iz luka brzo prodiru u okolni neutralni plin)
mane uljnih prekidaa:
kada luk gori nastaju uljne pare koje potiskuju ulje i moe
dodi do eksplozije
potrebno je dosta ulja (kod VN izvedbi ide se na zasebnu
izvedbu svakog pola, ali i onda je za 220 kV prekida
potrebno oko 20 tona ulja po polu)
nastaje aa koju je potrebno istiti iz ulja
za povedanje rasklopne snage koristi se komora za gaenje luka (uslijed gorenja luka u komori i
kada se otvore kontakti dolazi do intenzivnog strujanja uljnih para du luka koje ga hlade)
danas se jo proizvode u USA i UK, a u Europi se od II svjetskog rata koriste malouljni prekidai
Malouljni prekidai:
ulje se koristi samo za gaenje luka, a izolacija prema masi i meu fazama ostvaruje se putem
nekog drugog izolacionog materijala (potrebno je manje ulja)
Izvedbe prekidaa (3) Hidromatski prekidai
Hidromatski prekidai
to su u principu malouljni prekidai s
elastinom komorom u kojima je medij
za gaenje luka voda umjesto ulja
u vodu se obino dodaje glikol (da se ne
zaledi) hidrin
hidrin nadomjeta ulje kao sredstvo za
gaenje luka, ali ga ne moe zamijeniti
kao dielektrik.
zato hidromatski prekidai moraju u
seriji s lunom komorom imati poseban
rastavni no (slika), koji se otvara
odmah nakon gaenja luka
zbog relativno loih izolacionih
svojstava vode ova se tehnika naputa
izvode se za napone do 60 kV
Izvedbe prekidaa (4) Pneumatski prekidai
Pneumatski prekidai
za gaenje luka koristi se komprimirani
zrak koji struji uzduno i popreno na luk
pa ga hladi ali ujedno i dovodi svje medij u
meukontaktni prostor to sprjeava
ponovno paljenje luka
stlaeni zrak ima bolja dielektrina i
toplinska svojstva od atmosferskog zraka
(veda gustoda omogudava bru
rekombinaciju iona, a time i bru
deionizaciju meukontaktnog prostora)
zbog loe toplinske vodljivosti zraka,
zamjena medija svjeimima glavnu ulogu
u spreavanju ponovnog paljenja luka
obino se izvode kao dvotlani zrak struji
iz komore s viim u komoru s atmosferskim
tlakom, te se nakon toga zrak isputa u
okolinu
Izvedbe prekidaa (5) SF
6
prekidai
Karakteristike SF
6
(sumpor heksafluorid) plina
velika gustoda razlog je velike dielektrine vrstode
zbog velike elektronegativnosti plina, poetni slobodni elektroni koji nastaju
termoionizacijom veu se za neutralne molekule koje se zbog velike gustode plina ne
mogu dovoljno ubrzati za daljnju ionizaciju (loa udarna ionizacija)
elektronegativnost doprinosi i dielektrinoj vrstodi i brzoj deionizaciji
meukontaktnog prostora
SF6 je elektronegativan plin to znai da pokazuje sklonost k elektronima
zbog toga s opadanjem temperature atomi fluora veu slobodne elektrone, te nastaju
teko pokretljivi ioni, a vodljivost plazme opada
ti se atomi fluora s daljnjim padom temperature rekombiniraju sa sumporom u
molekule plina SF6 tako da sa iezavanjem luka vodljivost plazme u meukontaktnom
prostoru postaje jako mala (dielektrik)
dobra toplinska vodljvost
SF6 pokazuje dobru toplinsku vodljivost i kod malih struja (temperatura) stoga se i kod
malih struja plazma intenzivno hladi te joj naglo opada vodljivost (brzo se deionizira)
Nakon 2s od gaenja luka koncentracija nosioca naboja je oko 200 puta manja
Zbog visoke cijene SF
6
se nakon isklapanja prekidaa ne isputa u okolinu
Prvi SF
6
prekida proizveden je 1955. godine (Westinghouse) za 110 kV
6
prekidai
Zbog dobrih dielektrinih svojstava radi tlak im je manji nego kod pneumatskih prekidaa.
Izvedba:
jednotlani autokompresijski (0.3-0.6 MPa)
dvotlani (samo u USA za najvie napone)
Tropolni SF
6
prekida za napone 220-400 kV (KONAR)
s dvije horizontalno postavljene prekidne komore po polu:
1 - dvije prekidne komore s paralelno prikljuenim VN kondenzatorima (2)
koji osiguravaju jednoliku raspodjelu povratnog napona po prekidnom
mjestu
3 - grafitne sapnice na cijevima nepominih kontakata
4 - pomini kontakt
5 - filterski materijal koji apsorbira produkte raspadanja plina SF
6
te
odstranjuje vlagu
8 - prekidna komora i potporni izolatori koji ine jedan zatvoren plinski
prostor koji je zatien od porasta tlaka iznad doputene vrijednosti
odgovarajudom sigurnosnom membranom koja se ugrauje u poklopac
9 - porculanski rebrasti potporni izolator
6
prekidai
145 kV, I
n
= 3150A, I
r
=40 kA
Alstom
252 kV, I
n
= 3150A, I
r
=40 kA
Pingdingshan Tianying Group Co.,
Ltd.
12-40.5 kV,
I
n
= 630-2500 A,
I
r
=16-40 kA
Alstom
Izvedbe prekidaa (8) vakumski prekidai
Prve komercijalne izvedbe javljaju se tek 50-tih godina
Karakteristike vakumskih prekidaa:
velika trajnost (preko 20 godina)
lako odravanje
isti kontakti
male dimenzije (i mala teina)
beuman rad
struja se prekida s prvim prolaskom kroz nulu bez ponovnog paljenja
Vakum je svaki medij iji je tlak ispod normalnog atmosferskog
Vakum ima 10 puta vedu probojnu vrstodu od zraka i 3.5 puta vedu probojnu
vrstodu od SF
6
plina
Razlog tome je veliki slobodan put estica zbog ega se ostvaruje mali broj
sudara elektrona i molekula plina te ne nastaje dovoljan broj nosioca naboja
Glavni nosioci elektrinog luka nisu ioni (kao i kod SF
6
prekidaa) ved elektroni
i to zbog zanemarive okolne atmosfere (vakum), glavni izvor elektrona jest
materijal koji se isparava s katode zbog visoke temperature i elektrinog polja
Izvedbe prekidaa (9) vakumski prekidai
Ovisno o veliini prekidne struje oblik luka je:
do 10 kA difuzni
iznad 10 kA koncentrirani
Koncentrirani luk je nepovoljan jer zagrijava anodu pa se onda specijalnom
izvedbom kontakata i uporabom magnetskog polja postie rotacija luka po
itavoj povrini anode zbog ega ona ostaje relativno hladna i luk se gasi s
prvim prolaskom struje kroz nulu
Za sada se vakumski prekidai koriste samo na SN
10 kV, I
n
=800 A, I
r
=13 kA
presjek s kontaktima
osnovne tehnike prekidanja struje ovisno o naponskoj razini
Izbor prekidaa prema
rasklopnoj struji, I
r
nazivnom naponu, U
n
Izvedbe prekidaa (10)
trenutno stanje
tendencije razvoja
Uinski rastavljai (rastavne sklopke) (1)
Uinski rastavljai (rastavne sklopke) su prema izvedbi (vidljivost kontakata)
rastavljai, a prema djelovanju (s obzirom da mogu sklapati struje) prekidai,
vrlo ograniene rasklopne modi
Oni u otvorenom poloaju ostvaruju rastavni razmak kao i rastavljai.
Oni mogu kratko vrijeme voditi i struje kratkog spoja, ali ih ne mogu prekidati
Mogu se podijeliti (prema uporabi) na sljedede grupe:
uinski rastavljai za opdu uporabu
koriste se u razdjelnim i prijenosnim mreama (gdje je cos>0.7) koje mogu sklapati
struje manje ili jednake In, te struje magnetiziranja neopteredenih transformatora,
vodova i kabela.
uinski rastavljai za ogranienu uporabu
pogodni samo za neku od prethodno navedenih primjena (npr. sklapanje
neopteredenih transformatora)
uinski rastavljai za posebnu namjenu
slue za sklapanje kondenzatorskih baterija, visokonaponskih asinkronih motora i
prigunica
Uinski rastavljai (rastavne sklopke) (2)
Rastavne sklopke su jednostavnije i jeftinije od prekidaa i u puno
sluajeva nadomjetaju prekidae i rastavljae.
Kako nisu graene za prekidanje struja kratkog spoja, obino se u
seriju s njima spaja osigura. No ta je kombinacija (zbog osiguraa)
ograniena na uporabu samo do 35 kV.
Za gaenje luka koriste se plinovi koji se razvijaju prilikom isklapanja,
a zbog djelovanja luka, u komori za gaenje luka.
Zbog pojave luka u komori raste tlak koji dovodi do strujanja plinova
okomito na smjer luka im pomini kontakt oslobodi otvor komore.
Uinski rastavlja (sklopka)
kod kojeg je medij za gaenja
luka komprimirani zrak. Zrak
se komprimira za vrijeme
isklapanja i struji kroz sapnicu
na mjesto nastanka luka.
Rastavna sklopka za
vanjsku montau:
tip RME
nazivni napon do 20 kV
nazivna struja do 630 A

Predavanje 7 (ElPos) Web

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Predavanje 7 (ElPos) Web

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Elektrina postrojenja

Glavni elementi postrojenja

e[0.7, 1], uzimamo 1

(time smo "na sigurnoj" strani jer je F<F

vrijede za okrugle presjeke vodia

plosnatog i okruglog profila zadan je korekcionimfaktorom k

, za razliite nazivne struje osiguraa, I

You might also like