Nudisti na Trgu bana Josipa Jelaia

U ivotu nema logike. U Hrvatskoj Hrvati su bili priznati kao veina, ali nisu ni kao veina imali ni vlast ni kapital. Moda u svemu tome ima neke simbolike i u glavnom trgu grada svih Hrvata sve palae na dananjem Trgu bana Jelaia podigli su i projektirali stranci: Hatz (1828.), Felbinger (1828.), Vranyczany (1830.), Stankovi (1837.), Singer (1870.), ivkovi (1876.), Wasserhtal (1883.), Pongratz (1884.), Varga (1887.), Gavella (1889.), Rado (1905.), Feller-Stern (1905.), Poppovic (1906.), Gradska tedionica (1925.) i Gradska kavana (1931.). Stranci su od Zagreba, osobito poslije zemljotresa 1880., napravili mali velegrad, "vrata prema Istoku" ili "vrata prema Balkanu" kako su ga zvali. Neki od njih postal su naturalizirani Zagrepani, a neki i "naturalizirani Hrvati". Spomenimo se dvojice: Herman Boll (Francuz) i August enoa (eh).

2011. Sadanje ime dobio je trg 1850. godine zakljukom gradskog magistrata u slavu bana Josipa Jelaia Buinskoga (+1856.). Te godine Kraljevski grad Zagreb, glavni grad kraljevina Hrvatske i Slavonije (a kasnije i metropola cijele Hrvatske, ukljuujui i Dalmaciju), ima

1486 kua i 16.402 stanovnika veinom rimokatolike vjeroispovijesti (92,29%). Uz rimokatolike najbrojniji su Izraeliani.

2011. Neorenesansa, neobarok, kasni klasicizam, secesija, moderna i postmoderna Sjeverna strana trga bila je ve u XIII stoljeu naseljena, iz kojega doba nam je poznata pod imenom oterska ili Njemeka ulica po obrtnicima njemake narodnosti. U ono najstarije doba valjda nije ni bilo trga. Kada je ovaj nastao zvao se Manduevac po vrelu, koje se tu nalazi, a kanje Harmica (ili Sajamski trg), jer se na njemu nalazila carinarnica koja je ubirala pristojbu tridesetnicu (ma. harmincz - trideset), tj. trideseti dio vrijednosti robe koja se uvozila u Zagreb i prodavala na sajmitu. Sajmite je na Jelaievu trgu ostalo do 1830., kada je preseljeno na dananji Zrinjevac. *Hrvatski sabor u Krievcima (1481.) je proglasio mitniki cijenik za robu na koju se plaala maltarina (carina).

1864. Juna strana trga bila je nenaseljena i pusta sve do 1794. kada poinje gradnja Ope bolnice Milosrdne brae (milosrdnici, katoliki red koji je 1538. utemeljio Ivan od Boga i koji su imali vie bolnica u Ugarskoj). Dovrena je 1804., a 1819. nadograen je drugi kat s tornjem crkvice Trpeeg Jezua (danas crkvica Ranjenog Isusa). Bila je to najvea zagrebaka graevina. Milosrdnici odlaze iz Zagreb 1919., a ime bolnice promijenjeno je u Zakladna bolnica. 1794. sruena zidana kula (gdje je sada spomenik) namjenjena za strau, vatrogasnu osmatranicu, trni nazor i snubitelje za vojsku. 1828. izgraena kua Pavla Hatza i do nje neto nia dvokatnica Bartola Felbingera, najstarija kua na dananjem Jelaievom trgu tik uz hotel Dubrovnik. 1830. sjeverna strana trga osvijetljena s uljanim svjetiljkama koje su svaku veer palili gradski naigai. 1845. 1. kolovoza "zadobio je prostor pred bolnicom osobito lice. Sabralo se ovdje do 4000 dua, potitenih, alosnih, ali gnjevnih, da izprati Nevine rtve Markova trga" do Jurjevskog groblja. 1852. na trgu je ureen javni "zdenac" Manduevac u spomen prvog dolaska cara i kralja Franje I. i carice Karoline u Zagreb 1818. godine. 1864. trg je osvijetljen sa dva konzolno postavljena plinska svjetionika, svaki s pet svjetiljki.

1907. na Jelaievu trgu zasjala je elektrina rasvjeta. 1907. asfaltirana sjeverna strana i sredinji dio trga (tvrtka Neuchatel iz Budimpete) 1918. 5. prosinca tri 8-milimetarske teke strojnice ubile su 13, a ranile 17 Hrvata ("Prosinake rtve") koji su nenaoruani, i uz veliko narodno ogorenje, prosvjedovali protiv uvlaenja Hrvatske u junoslavensku dravu Jugoslaviju: "Dolje srpska dinastija! Dolje kralj Petar! Dolje srpski militarizam!"

1864. Zdenac Manduevac i plinski svjetionik 1852. na trgu je ureen javni "zdenac" Manduevac u koji tee iva voda. "Ovu daje sada gradski vodovod, a prije pritjecala je bakrenim cijevima iz vrela Manduevac, koji izvire na sjevernoj strani trga izpod kue br. 14 (danas br. 8, Varteks-Muller, i Kemoboja u Bakaevoj br. 3, op.a.) blizu mosta vodeega preko potoka Medveaka na Kaptol. Ovo se vrelo spominje jur u listina XIII vieka, a obstajalo je nedvojbeno i prije, i da je tu bilo krvavih borba (Gradeca i Kaptola, op.a.) kada su u staro doba radi velike sue presahnuli svi zdenci."

1987. Vrelo Manduevac spominje se u sudskim spisima vjetijih procesa kao glavno nono okupljalite tzv. coprnikog ceha - vjetica i vjeca u Zagrebu. Popularna Zagorkina Grika vjetica (kontesa Nera) u stvarnosti je bila Barica Cindek, pekarica i piljarica na Markovu trgu, optuena u rujnu 1742. godine da je duu i tijelo prodala vragu, i da je "na metli letila ak na Klek..."

2011. Uz Manduevac i lijepu Mandu se vee legenda o nastanku imena grada Zagreba.

1861. Pogled s Gria na Harmicu S gradnjom bolnice Milosrdne brae poela je izgradnja june strane trga, ime je Harmica dobila oblik zatvorenog gradskog trga. Tada je najstroi centar grada oko Trga sv. Marka na Gradecu.

1864. Kue Bartola Felbingera (Narodna kavana) i Pavla Hatza Vlastita kua Bartola Felbingera, najpoznatijeg zagrebakog graditelja (arhitekta) iz doba klasicizma, i kua Pavla Hatza, imunog zagrebakog trgovca i kuevlasnika, izgraene su istovremeno 1827-1828. godine. Hatzovu kuu projektirao je Felbinger, a bronani kip boga Merkura ugraenog u proelje izradio je Antun Dominik Fernkorn. Prizemlje obje kue bilo je namjenjeno trgovini i ugostiteljstvu. Prva kavana na junoj strani trga otvorena je u kui Pavla Hatza, na uglu pitalske/Bolnike ulice (danas Gajeva). Tu je do 1829. imao kavanu zakupnik Joseph Stallenberg, zatim Peter Gilly, a od 1833. Joseph Hnig. Njegova kavana "Bijelom kriu" kasnije je proirena i nazvana "Grand Caffe" (Velika kavana). Hatzova kua sruena je 1929. i na njezinom mjestu je novi vlasnik podigao hotel Milinov. "Velika kavana" u hotelu trgovca Millina ponovo je otvorena 1937. (s 1200 mjesta), modernizirana 1940-1942. i preimenovana u "Dubrovnik". Od Hatzove kue ostao je samo kip boga Merkura.

2011. Felbingerova palaa i hotel Dubrovnik Najstarija palaa na dananjem Trgu bana jelaia je Felbingerova dvokatnica (prizemlje je rekonstruirano - arkade nad duanskim otvorima - iza 1860.). U njoj je zakupnik Andreas Czerny otvorio u ilirskom Zagrebu poznatu "Narodnu kavanu" (1833.), poslije kavana "Lafferl", "Croatia" i "Europa" (1898.).

2011. Bronani kip boga Merkura

1909. Nova "Narodna kavana" otvorena je 1871. u prizemlju palae Prve hrvatske tedionice (adaptirana 1926. za ameriku tvrtku Singer ivai strojevi) na uglu dananje Prake ulice i Trga.

1898. S lijeva na desno: Narodna kavana, Kavana Europa, Velika kavana

1899.

2011. Na junoj strani Trga bila je do Prvog svjetskog rata jo jedna kavana. U prizemlju neorenesansne trokatnice podbana baruna Jovana ivkovia, izgraene 1876. godine, nalazila se kavana "New York", poslije "Centralna kavana", a danas "bonbonnira Kra". U temeljima ove palae pronaen je novi cara Dioklecijana. Mramorna glava rimskog cara (Hadriana?) pronaena je nekoliko koraka dalje, na poetku Petrinjske ulice. Ostaci rimskih gospodarskih zgrada, rustinih vila (villae rusticae), pronaeni su na Zrinjevcu.

1930. Stajalite tramvaja za Mirogoj (od 1911. do 1931. pruga Kaptol - Nova ves - Gupeva zvijezda Mirogoj) Zagrebake kavane su radile ljeti od 5, a zimi od 6 ujutro pa do 1 sat u noi. Godine 1903. skraeno im je radno vrijeme do 23 sata, a u bordelima (Tkalieva ulica) se smjelo legalno bludjeti do zore. U boljim je kavanama svirao salonski orkestar, sve su kavane nudile i jelo, moglo se igrati razliite drutvene igre (biljar, ah, karte, kocka, dama, domino), itati beke, njemake, talijanske, maarske, francuske i engleske novine. Do Prvog svjetskog rata nije se servirala turska kava, ve se pila bijela kava. "Zagrebake kavane slijede uzor zapadne kavane, a ne one istone, koja fabricira nekulturne i rakijake tipove uz pratnju dosadnih sevdalinki".

1866. Fotograf Franjo Pommer doselio je iz Danske u Zagreb 1856. godine. Njegova fotografija sveanog otkrivanja spomenika bana Josipa Jelaia (17. prosinca 1866.) smatra se prvom reportanom fotografijom u Hrvatskoj. Spomenik je izradio Antun Dominik Fernkorn.

1890.

2011.

1866. Bolnica Milosrdne brae u prizemlju ima ljekarnu i razne duane (salonska brijanica Bazolli, tokarnica, gumbarnica), a "poslije g. 1860., Antun Jaki otvorio je svoju tiskaru i knjiaru da podpomogne knjievni i politiki rad tadanjih rodoljuba. Bio je Jaki nerazrieiv drug i prijatelj Gjure Crnadka i Mije Kreia i ova su trojica bili prvi, koji su nastojali, da se "hrvatski" duh uvede u trgovaki i obrtni sviet."

1928. "Velika kavana" u kui Pavla Hatza Na mjestu Velike kavane bila je do 1826. godine "primitivna velika drvena klaonica, a iza nje bilo je javno gradsko smetite, do ovog pak bara, na kojoj se je lovio lov na patke."

1929. Hatzova kua sruena je 1929. i na njezinom mjestu je trgovac Svetozar Milinov izgradio "Hotel Milinov".

1931.

1930. Stara kapelica Ranjenoga Isusa (Trpeeg Jezua) iz XVII stoljea nalazila se ispred dananje Splavnice. Sruena je u vrijeme gradnje bolnice (1794.) i nanovo izgraena u sredini bolnike zgrade prigodom nadogradnje drugog kata 1819. godine.

1931. Ruenje Zakladne bolnice Inicijativa za ruenje stare dvokatnice Zakladne bolnice - "sramote i rugla na glavnom zagrebakom trgu", pokrenuta je 1880-ih, no ruenje je zapoelo 1931., 16. veljae i bilo je dovreno ve 24. travnja. Atraktivno zemljite je rasparcelirano i prodano, dok je istono krilo Zakladne bolnice s ljekarnom srueno kasnije, 1935. godine.

1931. Od Zakladne bolnice ostalo je istono krilo.

1931.

1931.

1931. Gajeva ulica izmeu istonog krila Zakladne bolnice i hotela Milinov. Gornju fotografiju snimio je hrvatski majstor fotografije Too Dabac (Teodor Eugen Maria Dabac - 1907 - 1970.), koji nam je ostavio najvie "slika" o Zagrebu.

1935. U Bolnikoj ulici (Gajeva) otvoreno je prvo stalno kino u Zagrebu (1906.), tu je nekada bila Glavna pota i Gradsko redarstvo (policija) poznato kao "rlena (crvena) lampa", dok je kod "zelene lampe" u Koarskoj ulici bio najpoznatiji zagrebaki bordel. U toj "kui uitaka kosmatog enskoga srama" okuplja se cijeli muki Zagreb krajem 19. i poetkom 20. stoljea. "Od veera do bielog dana svira u bludilitu glasovir", a cijena je bila po slobodnoj nagodbi. Za etvrtinu uiteljske plae mogla se dobiti usluga najbolje "krasotice". Bludilini tatut iz 1899. propisuje da u "nonom zabavitu" ne smiju usluge pruati djevojke mlae od 17 godina. "tajgerice" iz Palmotieve, Amrueve i Petrinjske ulice su bile daleko jeftinije.

2011. Bronano poprsje Ljudevitu Gaju (+1872.), u Gajevoj ulici, je izradio i darovao makedonski akademski kipar Tome Serafimovski 2008. godine.

1935.

1936. Na mjestu bive Zakladne bolnice podignut je Zakladni blok, sklop devet stambeno-poslovnih najamnih zgrada najveim dijelom izgraen izmedu 1932. i 1937. godine. Privatni investitor je na uglu Ilice i Gajeve namjeravao izgraditi dvanaesterokatni neboder, ali gradski graevnoregulatorni odbor nije mu izdao lokacijsku i graevnu dozvolu. Dvadeset godina poslije (1958.) ipak je izgraen "Iliki neboder" s aluminijskom oplatom, gradsko ruglo s kojega je nekoliko ljudi skoilo u smrt. Kapelica Ranjenog Isusa ugraena je u peterokatnu uglovnicu Ilica Petrieva. Kultna caffeterija (kafi) Mocca otvorena je 1935. godine.

1938.

1938. Reklama s gornje fotografije: "Gradilita za gotovo i na otplatu u naselju Dubrovnik kraj Zagreba" naselje Dubrovnik je od 1949. zagrebako naselje Dubrava. Politika je Zagrebu i Hrvatskoj nametala periferijski i provincijalni duh, i irila ga do svih kulturno-drutvenih i ekonomskih pora.

2011. Iliki aluminijski neboder, s ijeg je vidikovca na 16. katu Julien Bui (supruga Zvonka Buia) 1971. bacila letke nade, obnovljen je i oploen tamnoplavim staklom 2007. godine, te danas nosi naziv "Neboder Frankopan".

1860. Harmica, litografija Juliusa Hhna. "Prem se nalazimo tek ne koliko koraka od Zrinjevca, plivamo u moru blata i kaljue kao u kakvom slavonskom selu... A da oblak praine za ljetnih dana i ne spominjemo..." Spomenimo i vie stotina konja (koije, zaprena kola, vojska) na gradskim ulicama, od kojih svaki dnevno proizvede 10-ak kilograma "konjskih torta"... Do 1860. godine bio je na sjevernoj strani Jelaieva trga stalno namjeten niz drvenih mesnica i postolarskih radionica. Kao zanimljivost spomenimo da je ve 1397. bilo na Gradecu 11 mesnica, osam ribarnica i ak 41 postolar.

1875. Na sjeverozapadnoj strani trga nalazila se kasnobarokna "drvena hia na dva stoka" (tj. prizemlje i prvi kat, danas uglovnica Ilica 2 - Trg bana J. Jelaia 1) sve do 1837., kada se za trgovca Kristofora Stankovia nadograuje drugi kat. U spomenutoj drvenoj jednokatnici uredio je Jacobus Leiber 1829. godine svoju gostionu (Leiberova gostiona) s prvom slastiarnicom na Harmici (danas nema ni jedne!). "...ova najglavnija gostiona stajae samo jedan kat visoka, na uglu gdje danas stoji Stankovieva kua te se je s ulice moralo ii dolje kroz stube kao u pivnicu do restauracije i kavane." Godine 1834. Leiber oglauje da se u njegovoj kavani na Harmici moe svako jutro dobiti zdrava i ukusno prireena juha od kupusa. U Stankovievoj kui otvorili su duane Hondl (eljeznarija), Zaghaft (draguljarnica), Frohlich (kiobrani i suncobrani), Ebenspanger (obua), Kema (slastiarnica, 1864.)... a nedaleko od nje, u Dugoj ulici (danas Radieva) bila je prva trgovina gotovih odijela koju je godine 1793. otvorio makedonski trgovac iril Miloevi. 1877. 1. sijenja prvi plotun iz Grikog topa oznaio je podne (12 sati). 1928. Griki top se nenajavljeno oglasio - u pono! Ovakva najava sveanog otvaranja Zagrebakog zbora izazvala je paniku u gradu jer su probueni Zagrepani pomislili da je opet poeo svjetski rat.

1880. Palaa Stankovi prva je trokatnica na Trgu bana Jelaia. Trei kat Stankovieve kue nadograen je 1880. prema projektu Hermanna Bolla. Prizemlje je preureeno 1931 - 1934. godine.

1891. Palae Pongratz (lijevo) i Gavella (desno) Palaa Pongratz podignuta je 1884., a Gavella 1889. godine. Izgradnjom Pongratzove palae sruena je i jednokatnica obitelji Mihanovi, kua u kojoj je 10. lipnja 1796. roen Antun Mihanovi.

1905. Lijevo od palae Gavella je palaa Rado (1905.), a desno Varga (1887.)

1920. Palaa Rado (danas je u njoj Mala kavana) izgraena je 1905., a ve sljedee godine palaa Poppovic na uglu trga i Splavnice (sa stubama na Tkalievu ulicu!).

2009. Metroviev reljef "Seljaci" (polikromirana glazirana keramika) na palai Poppovic postavljen je 1907. godine.

1911. Splavnica; pogled s Trga na ulicu Pod zidom i toranj crkve Sv. Marije na Dolcu. Teko je ovdje zamisliti gradsko (nudistiko) kupalite u splavnici na potoku Crikveniku (Medveaku), koje su do 1291. drali katoliki redovnici cisterciti. Jesu li ovdje u ljetnim mjesecima stari "Zagrepani" pjevuili pjesmice iz Carmine Burana, napisane u Junom Tirolu ili tajerskoj 1230. godine (24 spjeva iz te kolekcije uglazbio je Carl Orff izmeu 1935. i 1936. godine), ili su se pridravali pravila etvrtog lateranskog koncila?

1895. Ulica Pod zidom (lijevo) i potok Medveak (desno) Potok Medveak prekriven je godine 1898., u vrijeme zagrebakog gradonaelnika Adolfa Moinskog (podrijetlom iz poljske plemenitake obitelji), a Koarska ulica (u staro vrijeme "ulica" Potok) razdijeljena je gradnjom na dananju Medvedgradsku i Tkalievu ulicu.

2011. Trojna toka: Tkalieva, Pod zidom i Splavnica

1935.

1937. Piacentini e na prostoru sruene palae Pongratz izgraditi novu viekatnicu Osiguravajueg drutva (Assicurazioni Generali) iz Trsta.

1940. Palaa "Assicurazioni Generali"

2011.

1870.

1879.

1880. 1880. 9. studenoga zemljotres jaine 6,3 stupnja po Richteru 1882. Gjuro Deeli (+1907., hrvatski knjievnik i gradski senator), osniva Ljubinkoveki klub: "U Ljubinkovekom klubu gojila se intenzivno ideja samoodranja i meusobnog potpomaganja pod lozinkom: 'Svoj k svome'. Zabranjeno je bilo lanovima polaziti lokale gdje nije bilo hrvatske podvorbe. Ovo se provaalo osobito zato jer su tadanji svi vei lokali u Zagrebu bili u rukama stranaca, naroito Nijemaca, pa kako je tada u takozvanim boljim drutvima njemaki jezik prevladavao, a naroito medju krasnim spolom, to je bilo skrajnje vrijeme da se pone tuintina iskorjenjivati. Isto tako su lanovi svagdje propagirali pravilo, da se kupuje samo kod onih trgovaca koji su se otvoreno priznavali hrvatskim rodoljubima..."

1898. Palaa Wasserhtal i stara Bakaeva ulica Palaa Wasserhtal (danas "Varteks" na uglu Trga i Bakaeve ulice) izgraena je 1884., i bila je nakon zemljotresa 1880. prva nova kua podignuta na sjevernoj strani Jelaieva trga. Iste godine dovrena je i palaa Pongratz.

1913. Na istonoj strani Jelaieva trga, na mjestu gdje je danas Gradska kavana i Gradska tedionica, postojale su zloglasne kavane "Vjenom svjetlu" (vlasnik Lavoslav Heimbach) i do nje "Kod Angelusa", gdje su nou dolazili depari, kartaivaralice ("Kozaci", kako su ih zvali) i ostala krema zagrebakog podzemlja.

1891.

1904.

1905. Palaa Feller Palaa Feller na uglu Trga i Juriieve ulice bila je prvi zagrebaki "neboder" (etverokatnica) izgraen 1905. Na proelju sa zidanom reklamom u obliku boce ljekarnik Feller reklamirao je svoj "znameniti lijek", tj. udotvornu vodicu "Elsa fluid" koju je proizvodio u Donjoj Stubici, i izvozio u Europu, Ameriku i Aziju. Novi vlasnik, industrijalac Stern, preoblikovao je proelje palae 1928. godine.

1912. 1911. u Zagrebu je tiskan prvi telefonski imenik s malo vie od dvije tisue pretplatnika.

1918. Srbijanska vojska ulazi u Zagreb Nakon ulaska Hrvatske u novu jugoslavensku dravu, uz reimsku proslavu ujedinjenja na Trgu bana Jelaia, i misu u katedrali, na ulicama Zagreba se 5. prosinca 1918. valjalo veliko narodno ogorenje uz povike: "Dolje srpska dinastija! Dolje kralj Petar! Dolje srpski militarizam!" "Bacili smo europejtinom i zapadnom kulturom oplemenjene dijelove zemlje i naroda u pande istonog, staroturskog barbarizma i bizantinske pokvarenosti, jednom rijeju, orijentalnog zla! Straan, straan grijeh!" (Ksaver andor Gjalski, +1935.)

2011. Prvi organizirani bunt Hrvata protiv podreenog poloaja Hrvatske u novoj jugoslavenskoj dravi, velikosrpskoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (stvorenoj bez referendum ili davanja suglasnosti Hrvatskog sabora i naroda), zavrio je tragino. S balkona Fellerove palae 5. prosinca 1918. otvorena je vatra iz tri teke strojnice. Prema slubenom izvjeu bilo je 15 poginulih i vie od 20 ranjenih domoljuba. Opirnije o Prosinakim rtvama

1925. Gradska tedionica izgraena je 1925.

1938. Gradska kavana izgraena je 1931., a Fellerova etverokatnica je 1928. nadogradnjom i preoblikovanjem proelja postala stambeno-poslovna peterokatnica Stern. Prigodom nadogradnje pojavio se problem s podzemnim vodama, zbog kojih je, kau, njezin vlasnik Otto Stern uinio samoubojstvo.

1945. Jugoslavenska vojska (Srpsko-crnogorska 25. i 45. divizija Prve armije) ulazi u Zagreb 8. svibnja. Osloboenje Zagreba 8. maja 1945. zamalo se ponovilo 1991. godine. Jelaiev trg komunistika vlast je 1946. preimenovala u Trg Republike.

1947. U ozraju nove "zvijezde repatice" instalirane su zablude koje traju do naih dana. Kolika je bila svekolika kulturno-povijesna djelatnost jugoslavenskih antifaista tih godina u naem Zagrebu, govori nam i podatak da su potajno, protuzakonito i bez obrazloenja rastavili i uklonili Jelaiev spomenik u noi 25./26. srpnja 1947., kako bi ve sljedeeg dana mogli na Trgu sveano proslaviti Dan ustanka Srba protiv Hrvatske, tj. Dan ustanka naroda Hrvatske. A naivac ban Jelai mislio da je u Hrvatskoj ukinuo kmetstvo i da Hrvat svoj jezik ljubi -"jer jedna od najljepih osobina hrvatskog naroda jest, da on svoj jezik nadasve ljubi... " (1853.).

1990. Ban Jelai je ponovno isukao sablju 1990. Veliki spomenik Hrvatskog prkosa i borbe za slobodu vraen je na svoje staro mjesto 16. listopada, na dan roenja Josipa Jelaia, a i Trgu je vraeno njegovo staro ime.

1990.

1891.

2011. Palaa Varga S balkona palae Varga, izgraene 1887., uli smo pa zaboravili: "Imamo Hrvatsku! Imamo svoju Hrvatsku, naa je i bit e onakva kakvi sami elimo, i neemo nikome doputati sa strane da nam propisuje kakva ta Hrvatska treba da bude." Bilo je to godine 1992.

2011. Palaa Feller-Stern

2011. "Zagrebaki metro" ak ni javni zahod (WC) na sredinjem gradskom trgu, "iskopan" 1908., nije djelo hrvatskog uma ni hrvatske tvrtke ve ga je projektirao i izgradio stranac.

2011. "Doae u Zagrebu" I za kraj u posuditi reenicu iz jednog popularnog bloga u VL: "Htio bih ponovno upozoriti na trostruku HRVATSKU NEPISMENOST: vjersku, politiku, medijsku." Ljubomir krinjar