10 Opsti Upravni Postupak

Republika Crna Gora VLADA REPUBLIKE CRNE GORE UPRAVA ZA KADROVE
OPTI UPRAVNI POSTUPAK

prirunik
Podgorica, oktobar 2006.
Uprava za kadrove
Stanka Vuini // Biserka Bukvi // Ljubinka Popovi-Kustudi
OPTI UPRAVNI POSTUPAK Izdava: Urednik: lanovi urednikog odbora: Autor(i): Tehnika obrada: Priprema: tampa: Tira: Uprava za kadrove mr Borivoj Kos Svetlana Vukovi, Jadranka urkovi, mr Jadranka Vojinovi Stanka Vuini,Biserka Bukvi, Ljubinka Popovi-Kustudi Biljana Butulija Studio Mouse - Podgorica Studio Mouse - Podgorica 600 primjeraka
CIP - , 35.077.3 (497.16) (035) , Opti upravni postupak / [autori Stanka Vuini, Biserka Bukvi, Ljubinka Popovi-Kustudi]. - Podgorica : Uprava za kadrove, 2006 (Podgorica : Studio Mouse). - 84 str. ; 30 cm Na vrhu nasl. str.: Republika Crna Gora, Vlada Republike Crne Gore. - Podatak o autorima preuzet iz impresuma. - Tira 600. ISBN 86-85819-02-4 1. . . . a) - - COBISS.CG-ID 10909200
tampanje ove publikacije struno i finansijski je podrao projekat Jaanje kapaciteta za upravljanje kadrovima i evropske integracije PARiM CB, koji finansira EU, a realizuje Evropska agencija za rekonstrukciju.
Uprava za kadrove
SADRAJ
UVOD..........................................................................................................................9 OPTI UPRAVNI POSTUPAK I OSNOVNA NAELA.......................................................................................12 1.1. Naelo vaenja zakona i naelo zakonitosti. ..........................................12 1.2. Naelo zatite prava graana i zatite javnog interesa i naelo pruanja pomoi neukoj stranci. ...............................................................13 1.3. Naelo efikasnosti.......................................................................................14 1.4. Naelo istine................................................................................................15 1.5. Naelo sasluanja stranke .........................................................................16 1.6. Naelo ocjene dokaza.................................................................................17 1.7. Naelo samostalnosti u rjeavanju...........................................................17 1.8. Dunost stranke da govori istinu.............................................................18 1.9. Naelo dvostepenosti.................................................................................18 1.10. Naelo ekonominosti postupka............................................................18 1.11. Naelo upotrebe jezika i pisma u postupku.........................................18 II POKRETANJE POSTUPKA................................................................................19 2.1. Pokretanje postupka po slubenoj dunosti...........................................19 2.2. Pokretanje postupka po zahtjevu stranke...............................................20 2.2.1. Sadraj zahtjeva. ................................................................................20 2.2.2. Stranka raspolae zahtjevom...........................................................20 2.2.2/1. Izmjena zahtjeva............................................................................21 2.2.2./2 Odustanak od zahtjeva.................................................................21 2.2.2./3 Poravnanje......................................................................................22 2.2.3. Ispitivanje zahtjeva............................................................................22 2.2.3./1 Razumljivost i potpunost zahtjeva. ............................................23 2.2.3./2. Nadlenost organa.......................................................................25 2.2.3./3 Rok za podnoenje zahtjeva.........................................................26 2.2.3./4 Upravna stvar................................................................................27 2.2.3./5 Stranka u postupku.......................................................................28 2.2.3./6 Drugi postupak ili pravosnano rjeenje...................................29 III PRVOSTEPENI POSTUPAK.............................................................................29 3.1. Zajednike odredbe....................................................................................29 3.1.1. Odlune injenice i dokazi. ..............................................................30 3.1.2. Prethodno pitanje. .............................................................................31 3.1.3. Zainteresovano lice............................................................................31 3.1.4. Spajanje stvari u jedan postupak.....................................................32 3.1.5. Prekid postupka.................................................................................32 3.1.6. Rokovi. ................................................................................................33 3.1.6./1 Raunanje rokova .........................................................................34 3.1.7. Povraaj u preanje stanje..............................................................35 3.1.8. Izjanjenje stranke..............................................................................36 3.1.9. Odravanje reda.................................................................................36
Uprava za kadrove
3.1.10. Izuzee...............................................................................................37 3.1.11. Punomonik i zakonski zastupnik stranke..................................38 3.1.12. Trokovi postupka...........................................................................40 3.1.13. Komunikacija organa i stranaka ...................................................41 3.1.13/1 Podnesci.........................................................................................41 3.1.13./2 Pozivanje. .....................................................................................42 3.1.13./3 Zapisnik........................................................................................43 3.1.13./4 Razgledanje spisa i obavjetavanje o toku postupka.............44 3.1.14. Dostavljanje . ....................................................................................44 3.1.14./1 Vrijeme i mjesto dostavljanja.....................................................44 3.1.14./2 Vrste dostavljanja........................................................................45 3.1.14./3 Odbijanje prijema........................................................................48 3.1.14./4 Promjena prebivalita, odnosno boravita ili sjedita............48 3.1.14./5 Dostavnica....................................................................................48 3.1.14./6 Greke u dostavljanju.................................................................49 3.2. Skraeni postupak. .....................................................................................49 3.3. Posebni ispitni postupak. ..........................................................................50 3.3.1. Usmena rasprava ..............................................................................50 3.3.2. Dokazni postupak. ............................................................................51 3.3.2./1 Isprave, uvjerenja, sertifikati i potvrde......................................51 3.3.2./2. Svjedoci..........................................................................................53 3.3.2./3 Izjava stranke.................................................................................54 3.3.2./4 Vjetaci............................................................................................54 3.3.2./5 Uviaj..............................................................................................54 3.4. Prvostepeno rjeenje ..................................................................................55 3.4.1. Oblik i sastavni djelovi rjeenja.......................................................55 3.4.2. Djelimino rjeenje.............................................................................58 3.4.3. Dopunsko rjeenje. ............................................................................59 3.4.5. Privremeno rjeenje...........................................................................60 3.4.6. Rok za izdavanje rjeenja..................................................................60 3.4.7. Ispravljanje greaka u rjeenju.........................................................61 3.4.8. Konanost i pravosnanost rjeenja................................................61 3.5. Zakljuak......................................................................................................62 3.6. Uvjerenje i druge isprave. .........................................................................62 IV PRAVNA SREDSTVA.......................................................................................64 4.1. alba i rad prvostepenog organa po albi..............................................64 4.1.1. Razumljivost albe i dostavljanje stranci sa suprotnim ineresima.............................................................................66 4.1.2. Doputenost albe. ............................................................................66 4.1.3. Neblagovremenost albe..................................................................66 4.1.4. Lice ovlaeno za izjavljivanje albe...............................................67 4.1.5. Zamjena prvostepenog rjeenja povodom albe...........................67 4.2. Rjeavanje drugostepenog organa po albi............................................68 4.2.1. Odbijanje albe...................................................................................68 4.2.2. Ponitavanje rjeenja i rjeavanje upravne stvari od strane drugostepenog organa..........................................................................68 4.2.3. Ponitavanje prvostepenog rjeenja i vraanje predmeta prvostepenom organu na ponovni postupak....................................69
Uprava za kadrove
4.2.4. Ponitavanje prvostepenog rjeenje i dostavljanje predmeta nadlenom organu. ...............................................................................69 4.2.5. Oglaavanje rjeenja niavim...........................................................69 4.2.7. Dostavljanje drugostepenog rjeenja..............................................70 4.3. alba kad prvostepeno rjeenje nije donijeto.........................................71 4.4. Ponavljanje postupka.................................................................................72 4.4.1. Rjeenje o ponavljanju postupka.....................................................73 4.4.2. alba ...................................................................................................73 4.5. Naroiti sluajevi ponitavanja, ukidanja i mijenjanja rjeenja............73 4.5.1. Mijenjanje i ponitavanje rjeenja u vezi sa upravnim sporom..74 4.5.2. Ponitavanje i ukidanje po osnovu slubenog nadzora...............74 4.5.3. Vanredno ukidanje............................................................................75 4.5.4.Oglaavanje rjeenja nitavim...........................................................75 4.5.5. Pravne posljedice ponitavanja i ukidanja.....................................75 V IZVRENJE........................................................................................................76 5.1. Izvrnost rjeenja. .......................................................................................76 5.2. Organ koji sprovodi izvrenje...................................................................76 5.3. Zakljuak o dozvoli izvrenja i potvrda izvrnosti ...............................77 5.4. Obustava i odlaganje izvrenja.................................................................77 5.5. Izvrenje nenovanih obaveza..................................................................78 VI SPROVOENJE ZAKONA...............................................................................79 6.1. Inspekcijski nadzor.....................................................................................79 6.2. Prelazne i zavrne odredbe.......................................................................80 KONTROLNA PITANJA. ......................................................................................81
Uprava za kadrove
Uprava za kadrove
Uprava za kadrove
Uprava za kadrove
1. UVOD
Vlada Republike Crne Gore je u martu mjesecu 2003. godine, usvojila Strategiju upravne reforme Crne Gore. Cilj te reforme je da uprava u Crnoj Gori postane sposobna da radi profesionalno, nezavisno, samostalno i nepristrasno i bude servis graana, a to znai da radi na principima i standardima upravnog prava Evropske unije i naelima razvijenim kroz presude Evropskog suda za ljudska prava i Evropskog suda pravde. Radi ostvarivanja postavljenih ciljeva donijet je Zakon o dravnoj upravi, Zakon o optem upravnom postupku, Zakon o inspekcijskom nadzoru, Zakon o dravnim slubenicima i namjetenicima i drugi. Na taj nain ve je uraen najvei dio posla na donoenju novih Zakona u ija rjeenja su ugraeni evropski standardi. Donoenje Zakona samo je poetni korak u ostvarivanju postavljenog cilja, jer je za ostvarenje tog cilja Zakon potrebno implementirati. Zakon o optem upravnom postupku (u daljem tekstu ZUP), objavljen je u Slubenom listu RCG broj 60/2003. Taj zakon primjenjuju brojni dravni organi, organi lokalne samouprave, ustanove i druga pravna lica kada rjeavaju u upravnim stvarima. Zakon o optem upravnom postupku ne daje definiciju upravne stvari, a ni u teoriji nema jedinstvene definicije tog pojma. U pravnoj terminologiji stvar oznaava situaciju koja treba da bude ureena ili razrijeena odgovarajuom vrstom pravnog akta (iz Komentara Zakona o optem upravnom postupku autora Zoran R. Tomi i Vera Bai NIU Slubeni list SRJ - Beograd 1994. godine). Iz takve definicije proizilazi da je upravna stvar situacija u kojoj treba donijeti upravni pojedinani akt. Ni taj pojam nema jedinstvenu definiciju, ali se moe definisati kao akt kojim nadleni organ sa pozicije dravne vlasti odluuje o izvjesnom pravu, obavezi ili pravnom interesu odreenog subjekta. Upravna stvar je, dakle, pojedinana pravna situacija koju je potrebno autoritativno i neposredno pravno urediti, a upravni akt je odluka nadlenog organa sa pozicije dravne vlasti kojom se nakon provedenog zakonom propisanog postupka i na osnovu zakona ureuje konkretna pravna situacija odreivanjem prava i obaveza konkretne stranke. Upravna stvar moe biti jednostranaka ili dvostranaka. Jednostranaka upravna stvar je ona upravna stvar u kojoj naspram upravnog organa stoji jedna ili vie stranaka, ali te stranka ine procesnu zajednicu. Procesna zajednica znai da meu strankama nema suprotstavljenih interesa.
Uprava za kadrove
Recimo, kada se vri eksproprijacija zemljita, koje predstavlja zajedniku svojinu, ili susvojinu vie lica, tada svi nosioci prava svojine predstavljaju procesnu zajednicu. Dvostranaka upravna stvar je upravna stvar u kojoj naspram upravnog organa stoje dvije ili vie stranaka iji su interesi u tom postupku razliiti. Recimo, dvije grupe mjetana svaka za sebe trai kaptau jednog izvora, a kapacitet tog izvora je takav da se traeno pravo moe priznati samo jednoj grupi. Ipak, najei primjer dvostranake upravne stvari je uee zainteresovanog lica. Recimo u postupku izdavanja graevinske dozvole susujed podnosioca zahjteva uestvuje u postupku osporavajui traeno pravo tvrdnjom da se naruavaju neki njegovi interesi. U upravnom sporu, a prema podacima Upravnog suda RCG, ponitava se veliki broj upravnih akata, i to najee zbog povreda pravila upravnog postupka. Sve gore navedeno uslovljava neophodnost da se edukaciji dravnih slubenika i namjetenika posveti posebna panja, te da u okviru te edukacije posebno mjesto zauzme opti upravni postupak, a to je tema ove broure. Svrha edukacije dravnih slubenika i namjetenika je da se ostvari zacrtani cilj - reforma dravne uprave. To je opti cilj, ali edukacija treba da doprinese i da svaki dravni slubenik, odnosno namjetenik lake obavi svoj posao, te da na svom radnom mjestu ostvari oekivane, pa i zapaene rezultate, a time u skladu sa Zakonom o dravnim slubenicima i namjetenicima (Sl.list RCG, br. 27/04), ostvari mogunost da njegov rad bude visoko ocijenjen i tako napreduje u vii platni razred. Navedenim zakonom, naime, uvedeno je ocjenjivanje rada dravnih slubenika, odnosno namjetenika. Ocjenjivanje se vri na osnovu postignutih rezultata, samostalnosti i kreativnosti, ostvarene saradnje sa strankama i saradnicima na poslu i drugih sposobnosti. Visoka ocjena rada omoguava napredovanje u vii platni razred, a ocjena ne zadovoljava uslovljava da slubenik, odnosno namjetenik bude upuen na provjeru znanja, a ako na tom ispitu ne pokae zadovoljavajue znanje, prestaje mu radni odnos. S obzirom da je svrha ove broure edukacija dravnih slubenika i namjetenika o optem upravnom postupku, teoretska razmatranja su svedena na neophodnu mjeru, a posebna panja posveena praktinim rjeenjima. I sistematizacija izlaganja teme je neto drugaija od sistematizacije ZUP-a, jer se polo od pokretanja upravnog postupka ka njegovom okonanju, dakle navedena je hronologija radnji dravnog slubenika, odnosno namjetenika, prilikom odluivanja u konkretnoj upravnoj stvari. Materija, koja je predmet ove broure podijeljena je u nekoliko poglavlja, a ista na vie cjelina kako bi se obezbijedila preglednost i lake nalaenje odgovora na pitanje, koje se pojavi kao sporno u praksi, jer oekujemo da ova broura moe posluiti kao pomo u svakodnevnom radu, a ne samo kao materijal za seminare. Komunikacija organa i stranaka, te izvrenje upravnih akata u ovoj brouri su 10
Uprava za kadrove
obraeni samo u kratkim crtama, jer su ti djelovi opteg upravnog postupka teme posebnih broura. U brouri su dati i neki obrasci ili primjeri akata, koje donose organi u upravnom postupku, koji mogu biti pomo u svakodnevnom radu. Pri tom su uvod i pravna pouka dati samo u prvom obrascu koji slijedi u brouri, te u primjeru prvostepenog i drugostepenog rjeenja, jer su ti djelovi upravnih akata standardizovani, pa ocjenjujemo da nema potrebe uvijek ponavljati te djelove. Uz prethodno valja ukazati da je u Slubenom listu RCG, br.6/2004 objavljen Pravilnik akata koji se koriste u upravnom postupku. Broura sadri i izbor iz sudske prakse. Vei dio sudskih odluka datih u ovoj brouri donijet je za vrijeme vaenja ranijeg ZUP-a (Sl.list SRJ, broj 33/97), pa su u datim presudama navedene odredbe tog zakona. No, pri tom se vodilo rauna da te ranije odredbe budu saglasne rjeenjima sada vaeeg ZUP-a. Na kraju broure su data pitanja, koja mogu posluiti za provjeru steenog znanja.
11
Uprava za kadrove

Upravni postupak predstavlja skup pravno ureenih radnji organa uprave pri primjenjivanju propisa na konkretne ivotne sluajeve.
I OSNOVNA NAELA
Osnovna naela su ideje koje ine duh zakona. Poznavanje osnovnih naela je neophodno za pravilno razumijevanje svih odredbi zakona, jer se sve te odredbe i naslanjaju na osnovna naela i u sutini predstavljaju njihovu konkretizaciju. Iz tih razloga usvajanju optih naela treba posvetiti posebnu panju.
1.1. Naelo vaenja zakona i naelo zakonitosti

Naelo zakonitosti znai da se prilikom odluivanja u konkretnoj upravnoj stvari postupak mora voditi po odredbama ZUP-a, a upravna stvar rijeiti u skladu sa materijalno pravnim propisima. Nekada je materijalno pravnim propisom organu dato ovlaenje da rjeava po slobodnoj ocjeni. Najee se to ini formulacijom moe. To pravo ne znai apsolutnu slobodu, jer i u tom sluaju organ mora odluivati u granicama datih ovlaenja i u skladu sa ovlaenjem koje mu je dato, a u obrazloenju donijetog rjeenja mora izloiti razloge kojima se rukovodio prilikom donoenja rjeenja (lan 203 stav 3 ZUP-a). U vezi sa naelom zakonitosti bitno je i pitanje koji se zakon primjenjuje u sluaju ako je od pokretanja postupka do konanosti rjeenja dolo do izmjene zakona. Opte je pravilo da se primjenjuje zakon koji vai u vrijeme donoenja rjeenja. No, uvijek treba obratiti panju na prelazne i zavrne odredbe novodonijetog zakona. U sada vaeem ZUP-u (lan 294), je navedeno da e se na predmete ije je rjeavanje zapoeto prije stupanja na snagu ovog zakona, primijeniti odredbe ovog zakona ako postupak nije konano zavren i ukoliko je to povoljnije za stranku. Znaaj ovog naela je da se mora potovati zakonom propisani postupak i donijeti zakonito rjeenje, jer stranka unaprijed mora znati u kojem postupku e se odluivati o njenim pravima, obavezama ili interesima, te da odluka nee 12
Uprava za kadrove
zavisiti od stava pojedinca. Ovo naelo predstavlja implementaciju standarda evropskog upravnog prava - pravne sigurnosti i predvidljivosti. Nepotovanje ovog naela povlai ponitavanje donijetog rjeenja od strane drugostepenog organa, odnosno Suda u upravnom sporu.
SUDSKA PRAKSA Predmetni oglas raspisan je na osnovu Odluke o graevinskom zemljitu (Sl.list RCG - Optinski propisi, br. 19/94). U lanu 12 stav 1 te Odluke je propisano da Komisija vri izbor najpovoljnije ponude. Shodno lanu 11 stav 2 navedene odluke pod najpovoljnijom ponudom smatra se najvii ponueni iznos naknade za zemljite i njegovo ureenje. Obrazlaui osporeno rjeenje tueni navodi da je __________ shodno lanu 12 Odluke o graevinskom zemljitu stekao status najpovoljnijeg ponuaa. Takvi razlozi osporenog rjeenja u suprotnosti su sa stanjem u spisima predmeta, ime je poinjena povreda pravila postupka iz lana 199. stav 2. ZUP-a. Ovo sa razloga to je istom zemljite dato po cijeni od 151 DM po m2 uz naknadu za ureenje graevinskog zemljita po cijeni 251 DM po m2 bruto povrine objekta, a tuilac je nudio cijenu od 211 DM za zemljite po m2 i 306 DM za ureenje graevinskog zemljita. Oigledno da tueni donosei osporeno rjeenje nije ispotovao odredbu lana 12. Odluke o graevinskom zemljitu mada se na istu poziva. U ponovnom postupku tueni e otkloniti propuste na koje je ukazano ovom presudom (lan 61. ZUS-a), pa donijeti novo, zakonito rjeenje. PRESUDA VRHOVNOG SUDA REPUBLIKE CRNE GORE U.broj 393/2000 od 10.10.2000. godine
1.2. Naelo zatite prava graana i zatite javnog interesa i naelo pruanja pomoi neukoj stranci
Pri voenju upravnog postupka i rjeavanju, organ je duan omoguiti stranci da to lake zatiti i ostvari svoja prava i pravne interese, ali pri tome ne smije dozvoliti da to bude na tetu prava i pravnih interesa drugih lica, niti u suprotnosti sa zakonom utvrenim javnim interesom. A organ koji vodi postupak ima obavezu staranja da neznanje i neukost stranke i drugih uesnika u postupku ne budu na tetu prava koja im po zakonu pripadaju. Ova naela dolaze do izraaja u mnogim odredbama ZUP-a, tako je lanom 41 stav 5 propisano da e organ koji vodi postupak, kada utvrdi da zakonski zastupnik lica pod starateljstvom ne pokazuje dovoljnu panju u zastupanju, 13
Uprava za kadrove
obavijestiti o tome organ starateljstva; lanom 57 da je organ duan da pozove stranku da otkloni nedostatke u svom podnesku kako bi se po istom moglo postupati; lanom 61 da e se prilikom pozivanja voditi rauna da se lice pozove u vrijeme koje e ga najmanje ometati u vrenju redovnog posla; lanom 131 propisana je dunost slubenog lica koje vodi postupak da upozori stranku na njena prava u postupku i da joj ukae na pravne posljedice njenih radnji ili proputanja istih. Ova naela obavezuju ovlaeno slubeno lice kada, s obzirom na postojee injenino stanje, sazna ili ocijeni da stranka ili drugi uesnik u postupku ima osnova za ostvarenje nekog prava ili pravnog interesa, da na to upozori stranku. I konano, ova naela znae da se u sluaju nalaganja obaveza uesnicima prema njima primjenjuju mjere predviene propisima koje su za njih povoljnije, ako se tim mjerama postie cilj zakona. Ukoliko organ tako ne postupi drugostepeni organ ima dunost i ovlaenje da prvostepeno rjeenje izmijeni na osnovu lana 238 ZUP-a.
1.3. Naelo efikasnosti

U upravnom postupku mora se obezbijediti uspjeno i kvalitetno ostvarivanje i zatita prava i pravnih interesa stranaka. To znai da se u jednom razumnom roku mora donijeti zakonito rjeenje, a da stranka pri tom bude izloena samo neophodnim radnjama i trokovima. Tako je lanom 128 stav 2 propisano da se od stranke nee traiti da pribavi i podnese dokaze koje bre i lake moe pribaviti organ koji vodi postupak, niti da podnosi uvjerenja i druge isprave koje organi izdaju na osnovu slubene evidencije. Takva odredba u saglasnosti je sa lanom 53 Zakona o dravnoj upravi, kojim je propisano da organi dravne uprave u postupku ostvarivanja prava i obaveza stranaka po slubenoj dunosti pribavljaju podatke o injenicama o kojima slubenu evidenciju vodi organ dravne uprave. Pojam razumnog roka je teko definisati, jer ocjena da li je postupak zavren u razumnom roku zavisi od brojnih okolnosti (vrste zahtjeva, dokaza koje treba provesti i slino). No, ono to nesumnjivo doprinosi ostvarenju ovog naela jeste potovanje zakonskih rokova (prvostepeno rjeenje donijeti u roku od jednog mjeseca u skraenom postupku, odnosno u roku od dva mjeseca - lan 212 ZUP-a, a rjeenje po albi u roku od dva mjeseca - lan 242 ZUP-a). U cilju ostvarenja ovog naela dato je ovlaenje prvostepenom organu da u postupku po albi otkloni svoje propuste i svoje rjeenje zamijeni novim zakonitim (lan 230 - 232 ZUP-a), a takvo ovlaenje dato je nadlenom organu i povodom pokretanja upravnog spora (lan 256 ZUP-a).
14
Uprava za kadrove
SUDSKA PRAKSA lanom 126 stav 3 ZUP-a propisano je da e slubeno lice koje vodi postupak pribaviti podatke o injenicama o kojima slubenu evidenciju vodi taj ili drugi organ. Evidenciju prebivalita vodi dravni organ - MUP, pa je tueni shodno gore navedenoj zakonskoj odredbi bio duan od nadlenog organa pribaviti podatke o prebivalitu lica pobrojanih u podnijetom zahtjevu i tek nakon toga i u zavisnosti od dobijenih podataka odluiti o podnijetom zahtjevu. Postupivi suprotno tueni je poinio povredu pravila postupka iz lana 126 stav 3 ZUP-a, to je imalo za posljedicu nepotpuno utvreno injenino stanje. PRESUDA VRHOVNOG SUDA REPUBLIKE CRNE GORE UI.broj 2490/98 od 15.05.1998. godine
1.4. Naelo istine

U postupku se moraju utvrditi pravilno i potpuno sve injenice i okolnosti od znaaja za donoenje odluke. O tome koje injenice treba utvrivati, odluuje slubeno lice koje vodi postupak. Pri tome ne treba dokazivati injenice koje su opte poznate, niti injenice ije postojanje zakon pretpostavlja. Odluna injenica (injenice koje mogu uticati na rjeavanje upravne stvari) utvruju se razliitim dokazima (isprave, svjedoci, vjetaci, uvidjaj itd.), a njihovo potpuno i pravilno utvenje je preduslov za pravilnu primjenu materijalnog prava. Provoenje tih dokaza predlae stranka, koja je inae duna da injenino stanje iznese tano, ali slubeno lice moe po slubenoj dunosti (bez predloga stranke) odrediti provoenje dokaza (lan 127 ZUP-a). U obrazloenju rjeenja mora se navesti utvreno injenino stanje i izvriti ocjena dokaza. U protivnom, rjeenje e biti poniteno. SUDSKA PRAKSA Ocjenjujui da li tuilja ima birako pravo, odnosno da li se moe nalaziti u birakom spisku (lan 5 Zakona o birakim spiskovima), upravni organ polazei iskljuivo od datuma izdavanja line karte tuiocu utvruje da ista nema birako pravo, jer od dana kada joj je izdata lina karta 29.06.1999. godine, do dana odravanja izbora - 11.06.2000. godine, nema dvanaest mjeseci. Takav zakljuak prvostepenog organa je preuranjen.
15
Uprava za kadrove
Tuilja je roena 26. 03. 1981. godine, lina karta joj je izdata 29. 06. 1999. godine, a to znai nakon to je navrila 18 godina ivota i postala punoljetna. lanom 3 stav 2 Zakona o prebivalitu i boravitu graana (Sl.list RCG; br. 45/93), propisano je da su graani prilikom prijave i odjave prebivalita obavezni da prijave i svoju maloljetnu djecu, dok je lanom 7 stav 3 Zakona o birakim spiskovima (Sl.list RCG, br. 14/2000) propisano da se za lica koja birako pravo stiu na dan odravanja izbora u koliko se ne moe utvrditi datum prijave posljednjeg prebivalita na nain utvren u stavu 2 istog lana upisuje datum prijave posljednjeg prebivalita jednog od roditelja ili staratelja. Polazei od navedenih zakonskih odredbi, ovaj sud nalazi da je upravni organ prije donoenja rjeenja o brisanju tuilje iz birakog spiska bio duan utvrditi da li je tuilja kao maloljetnik ivjela sa roditeljima u Podgorici i kada su njeni roditelji prijavili prebivalite u Podgorici, pa u zavisnosti od utvrenja tih injenica da ocijeni da li se za tuilju shodno lanu 7 stav 3 Zakona o birakim spiskovima, kao datum prijave prebivalita ima upisati datum prijave prebivalita roditelja. Ovo sa razloga to tuilja ne moe snositi posljedice propusta roditelja da je shodno lanu 3. stav 2. Zakona o prebivalitu i boravitu graana prijave, a kod injenice da je ona tu obavezu izvrila nakon punoljetstva. PRESUDA VRHOVNOG SUDA REPUBLIKE CRNE GORE UI. broj 18/2000 od 16.05.2000. godine
1.5. Naelo sasluanja stranke

Prije donoenja rjeenja stranci se mora omoguiti da se izjasni o injenicama i okolnostima koje su znaajne za donoenje rjeenja. Saglasno lanu 129 ZUPa, stranka izjavu po pravilu daje usmeno, ali kada se radi o sloenoj upravnoj stvari moe joj se naloiti da podnese pisanu izjavu, a to joj se moe dozvoliti i na njen zahtjev. U ispitnom postupku saglasno lanu 135 ZUP-a, stranka moe da daje podatke, da pobija tanost navoda koji se ne slau sa njenim navodima, da se izjasni o stavljenim predlozima i ponuenim dokazima, da postavlja pitanja drugim strankama, svjedocima i vjetacima. Na pravo da stavlja primjedbe u ispitnom postupku stranka mora biti upoznata od strane slubenog lica i upozorena da e se ukoliko ne stavi primjedbe, smatrati da istih nema, a koja injenica je znaajna prilikom ocjene provedenih dokaza (lan 150 ZUP-a). Izuzetno rjeenje se moe donijeti bez prethodnog sasluanja stranke samo, ukoliko su ispunjeni uslovi za donoenje rjeenja u skraenom postupku (lan 133 ZUP-a). 16
Uprava za kadrove
1.6. Naelo ocjene dokaza

Nakon provedenog dokaznog postupka slubeno lice po svom uvjerenju, a na osnovu savjesne i briljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno odluuje koje e injenice uzeti kao dokazane. Za takav svoj zakljuak slubeno lice je duno navesti razloge u obrazloenju rjeenja - lan 203 ZUP-a. U upravnom postupku organ je vezan presudom suda u pogledu postojanja krivinog djela i krivino pravne odgovornosti uinioca. SUDSKA PRAKSA Kao jedan od dokaza u postupku donoenja osporenog rjeenja cijenjen je izvod iz revidiranog i dopunjenog DUP-a. Taj dokaz prezentiran je i strankama na usmenoj raspravi, a kako to proizilazi iz sadraja zapisnika sa te rasprave. Ne stoje, zato, navodi tube da strankama nije omogueno da se izjasne o tom dokazu. Iz navedenog dokaza osnovano je tueni zakljuio da je DUP-om predviena izgradnja puta preko spornog zemljita. Kod takve sadrine vaeeg DUP-a, bez znaaja su navodi tube o diskusijama i zakljucima koji su prethodili donoenju DUP-a. Bitan je DUP kakav je konano usvojen. PRESUDA VRHOVNOG SUDA REPUBLIKE CRNE GORE U.broj 256/99 od 04.11.1999. godine
1.7. Naelo samostalnosti u rjeavanju

Organ koji vodi postupak rjeenje donosi samostalno. Ta samostalnost izraava se kroz injenice: da slubeno lice samostalno utvruje odlune injenice i okolnosti; koje e injenice uzeti za dokazane odluuje po svom uvjerenju; na osnovu utvrenih injenica i okolnosti primjenjuje materijalni propis na konkretan sluaj.
Samostalnost ne znai samovolju, jer je slubeno lice pri tom ogranieno zakonom, a njegova zakljuivanja podlijeu kontroli u postupku po albi i u upravnom sporu. Samo izriito materijalno pravnim propisom moe biti ogranieno ovo naelo. To je sluaj kada je zakonom propisano da rjeenje donosi jedan organ uz prethodnu saglasnost, odnosno uz potvrdu ili odobrenje drugog organa. U takvim sluajevima postupak je propisan lanom 198 ZUP-a.
17
Uprava za kadrove
U vezi sa ovim naelom valja ukazati na odredbu lana 57 Zakona o upravnom sporu ("Sl.list RCG", br. 60/2003). Tom odredbom je propisano da je nadleni organ vezan pravnim shvatanjem suda, kao i primjedbama suda u pogledu postupka.
1.8. Dunost stranke da govori istinu

U postupku, stranka je duna da govori istinu i da ne zloupotrebljava svoja prava. Ukoliko stranka svojim neistinitim navodima organ dovede u zabludu i na taj nain izdejstvuje za sebe povoljno rjeenje, organ ima ovlaenje da po slubenoj dunosti u ponovljenom postupku takvo rjeenje poniti ili ukine. Takvo rjeenje moe biti i s pozivom na lan 260 taka 5 ZUP-a oglaeno nitavim.
1.9. Naelo dvostepenosti

Protiv prvostepenog rjeenja nezadovoljna stranka ima pravo albe. Ovo naelo je saglasno naelu prava na djelotvorni pravni lijek. Pravo albe moe biti suspendovano samo izriitom zakonskom odredbom i to pod uslovom da je na drugi nain obezbijeena zatita prava i pravnih interesa stranke, odnosno zatita zakonitosti. Protiv drugostepenog rjeenja alba nije doputena, a kontrola zakonitosti tog akta vri se u upravnom sporu.
1.10. Naelo ekonominosti postupka

Upravni postupak mora se voditi bez oduglovaenja i sa to manje trokova za stranku i za druge uesnike u postupku, ali ipak ne na tetu potpunog i pravilnog utvrenja stanja i zakonitog i pravnog rjeavanja. U cilju ostvarenja ovog naela ZUP propisuje mogunost korienja informacione tehnike u dostavljanju, odravanju usmene rasprave, to sve treba da doprinese ubrzanju postupka i smanjenju trokova. Tako recimo odravanje video rasprave (lan 142 stav 1 taka 4 ZUP-a) umanjuje trokove, jer stranka ili svjedok ne moraju putovati u mjesto gdje se odrava rasprava.
1.11. Naelo upotrebe jezika i pisma u postupku

Upravni postupak se vodi na jeziku koji je Ustavom propisan kao slubeni jezik u Republici Crnoj Gori, a u ravnopravnoj upotrebi su irilino i latinino pismo. 18
Uprava za kadrove
U optinama u kojima veinu ili znaajan dio ine pripadnici nacionalnih ili etninih grupa u slubenoj upotrebi su i njihovi jezici i pisma u skladu sa Ustavom i posebnim zakonom. Ukoliko stranka ne zna jezik na kojem se postupak vodi, a dravljanin je Crne Gore ili Republike Srbije, organ je duan da joj preko tumaa obezbijedi prevoenje toka postupka na njen jezik, kao i dostavljanje poziva i pismena na tom jeziku. Ukoliko pak, takva stranka nije dravljanjin Republike Crne Gore ili Republike Srbije ima pravo da postupak prati preko tumaa. Ovo je rjeenje kakvo postoji u sada vaeem ZUP-u, koji je donijet u vrijeme postojanja Dravne zajednice Srbija i Crna Gora. Da li e takvo rjeenje ostati i u budue zavisi od opredjeljenja zakonodavca. Nepotovanje ovog naela predstavlja bitnu povredu pravila upravnog postupka iz lana 226 stav 2 taka 5 ZUP-a, koja za posljedicu ima ponitenje rjeenja.
II POKRETANJE POSTUPKA
Upravni postupak pokree nadleni organ po slubenoj dunosti ili po zahtjevu stranke.
2.1. Pokretanje postupka po slubenoj dunosti

Nadleni organ e pokrenuti postupak po slubenoj dunosti kada: to odreuje zakon ili drugi propis; utvrdi ili sazna da postupak treba pokrenuti radi zatite javnog interesa. Inicijativu za pokretanje postupka po slubenoj dunosti moe dati i bilo koji graanin ili organizacija. Samim stavljanjem inicijative podnosilac iste ne stie svojstvo stranke, pa se ta inicijativa ne moe izjednaiti sa zahjevom za pokretanje postupka. Tako je recimo lanom 10 stav 2 Zakona o inspekcijskom nadzoru propisano da se postupak inspekcijskog nadzora vodi po slubenoj dunosti, a stavom 3 istog lana da svako moe podnijeti inicijativu za pokretanje postupka. Postupak je pokrenut im organ izvri ma koju radnju radi voenja postupka. Najee je to poziv za stranku.
19
Uprava za kadrove
2.2. Pokretanje postupka po zahtjevu stranke

U upravnim stvarima u kojima je po zakonu ili po prirodi stvari za pokretanje i voenje postupka potreban zahtjev stranke organ moe pokrenuti i voditi postupak, samo ako takav zahtjev postoji. Povreda ovog zakonskog odreenja povlai za sobom nitavost rjeenja kako je to propisano lanom 260 taka 4 ZUP-a. U ogromnom broju sluajeva postupak se pokree po zahtjevu stranke. Tako u lanu 82 stav 1 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (Slubeni list RCG, br. 54/2003) stoji da se postupak za ostvarivanje prava na starosnu penziju pokree po zahtjevu stranke, dok se recimo upis u katastar nepokretnosti vri i po slubenoj dunosti i po zahtjevu imaocu prava (Zakon o dravnom premjeru, katastru i upisima prava na nepokretnostima - Slubeni list RCG, br. 55/2000). Zahtjev za pokretanje postupka moe se predati u pisanoj formi, neposredno organu, poslati potom ili u elektronskom obliku. Zahtjev se moe i usmeno saoptiti u zapisnik. Postupak koji se pokree po zahtjevu stranke smatra se pokrenutim danom prijema zahtjeva.
2.2.1. Sadraj zahtjeva

Zahtjev za pokretanje postupka mora biti razumljiv i sadravati: oznaenje organa kojem se upuuje; to se zahtjevom trai; oznaenje podnosioca (za fiziko lice ime i prezime, adresa, a za pravno lice naziv, sjedite i ime zastupnika); oznaenje punomonika; odreeno, tano, potpuno injenino stanje na kome stranka zasniva svoj zahtjev; dokaze koje treba provesti, koje po mogunosti treba priloiti; potpis podnosioca, odnosno njegovog punomonika.
2.2.2. Stranka raspolae zahtjevom

Sa podnijetim zahtjevom raspolae stranka koja ga je podnijela, pa ona moe zahtjev izmijeniti, odustati od zahtjeva, a u dvostranakim upravnim stvarima istim raspolagati na nain to e sklopiti poravnanje.
20
Uprava za kadrove
2.2.2/1. Izmjena zahtjeva

Od trenutka podnoenja zahtjeva do donoenja prvostepenog rjeenja stranka moe izmijeniti svoj zahtjev na nain to e isti proiriti ili pak umjesto ranijeg zahtjeva staviti drugi. Da bi stranka to mogla uraditi neophodno je da se proireni ili izmijenjeni zahtjev zasniva na bitno istom injeninom stanju, a bez uticaja je da li se zasniva i na istom pravnom osnovu. Tako recimo stranka koja je podnijela zahtjev za upis prava svojine moe isti izmijeniti tako to e traiti upis fiducijarnog prenosa prava svojine. O proirenju zahjteva moe se govoriti kada stranka koja je podnijela zahtjev za priznanje prava na invalidsku penziju podnese i zahtjev za priznanje prava na novanu naknadu za tjelesno oteenje. Ukoliko slubeno lice ocijeni da su ispunjeni uslovi za izmjenu ili proirenje zahtjeva o tome ne donosi poseban zakljuak, a postupak se nastavlja tako to se utvruju injenice za proireni zahtjev, odnosno odlune injenice bitne za izmijenjeni zahtjev. Ukoliko pak nijesu ispunjeni uslovi za izmjenu ili proirenje zahtjeva organ koji vodi postupak donijee zakljuak kojim nee dozvoliti proirenje ili izmjenu zahtjeva. Protiv tog zakljuka dozvoljena je posebna alba (lana 121 stav 2 ZUP-a). Ovo zakonsko rjeenje proizilazi iz naela ekonominosti i efikasnosti postupka, a omoguava da se odreena upravna stvar rijei bez nepotrebnog odugovlaenja i ponavljanja provoenja dokaza.
2.2.2./2 Odustanak od zahtjeva

U toku cjelokupnog postupka stranka moe odustati od podnijetog zahtjeva. Rezultat takvog raspolaganja stranke sa zahtjevom je razliit, u zavisnosti da li je u pitanju jednostranaka ili dvostranaka upravna stvar. U jednostranakim upravnim stvarima nakon odustanka stranke organ donosi zakljuak kojim se postupak obustavlja. Ako je u pitanju dvostranaka upravna stvar, a protivna stranka se nije upustila u raspravljanje o predmetu, postupak se takoe obustavlja zakljukom. Meutim, ukoliko se na usmenoj raspravi protivna stranka upustila u raspravljanje o predmetu za obustavljanje postupka povodom odustanka stranke koja je podnijela zahtjev, potreban je pristanak protivne stranke. Bez tog pristanka postupak se ne moe obustaviti ve se nastavlja. Da odustaje od zahtjeva stranka organu moe saoptiti pisanim putem ili pak takvu izjavu dati kod organa. Sve do donoenja zakljuka o obustavljanju postupka stranka izjavu o povlaenju zahtjeva moe povui. Stranka moe odustati od svog zahtjeva i poslije donoenja prvostepenog rjeenja sve dok joj drugostepeno rjeenje bude dostavljeno. U tom sluaju zakljukom 21
Uprava za kadrove
o obustavi postupka ponitava se prvostepeno rjeenje kojim je zahtjev stranke bio usvojen u cjelini ili djelimino. Stranka koja je odustala od zahtjeva duna je da snosi sve trokove postupka nastale do obustavljanja istog.
2.2.2./3 Poravnanje
U dvostranakim upravnim stvarima stranke mogu zakljuiti poravnanje, a dunost je i slubenog lica koje vodi postupak da u toku cijelog postupka nastoji da se stranke poravnaju. Nekada je materijalno pravnim propisom propisano da se mora pokuati poravnanje, ili pak da se samo poravnanjem postupak moe okonati i te situacije treba razlikovati od poravnanja u gornjem smislu. Naime, lanom 53 Zakona o eksproprijaciji (Slubeni list RCG, br. 55/2003) je propisano da se o naknadi za eksproprisanu imovinu u upravnom postupku moe samo sklopiti sporazum, a ako se isti ne postigne, spisi predmeta se dostavljaju sudu radi odreivanja naknade. I Zakon o povraaju oduzetih imovinskih prava i obeteenju (Slubeni list RCG, br.21/2004) u lanu 30. propisuje obavezu pokuaja rjeavanja upravne stvari poravnanjem. Poravnanje je ustvari nagodba stranaka o predmetnoj upravnoj stvari koja je sklopljena pred organom koji vodi postupak i nije upravni akt. Iz tih razloga protiv poravnanja se ne moe izjaviti alba niti voditi upravni spor. Poravnanje se moe pobijati u redovnoj graanskoj parnici. Poravnanje se upisuje u zapisnik i ima snagu izvrne isprave. Kada stranke sklope poravnanje upravni postupak se zakljukom obustavlja u cjelini ili djelimino, a u zavisnosti od obima poravnanja. Raspolaganja stranaka ipak imaju ogranienje, jer poravnanje ne smije biti na tetu javnog interesa, javnog morala ili pravnog interesa treih lica. Na te injenice slubeno lice mora paziti po slubenoj dunosti i ako nae da stranke idu za takvim raspolaganjima, donijee zakljuak kojim e odbiti zakljuenje poravnanja.
2.2.3. Ispitivanje zahtjeva

Odmah po prijemu zahtjeva slubeno lice e ispitati da li je zahtjev razumljiv i potpun, da li je organ nadlean za odluivanje po tom zahtjevu, da li je predmet zahtjeva upravna stvar, da li podnosilac zahtjeva moe biti stranka u postupku, da li je zahtjev predat u roku, te da li u upravnoj stvari ve tee upravni ili sudski postupak ili je pak u konkretnoj upravnoj stvari ve donijeto pravosnano rjeenje. 22
Uprava za kadrove
2.2.3./1 Razumljivost i potpunost zahtjeva

Ve je naprijed navedeno to zahtjev treba da sadri. Ukoliko zahtjevu nedostaje neki od navedenih elemenata, a to spreava postupanje po zahtjevu ili ga ini nerazumljivim ili nepotpunim, organ koji je takav zahtjev primio je duan da u roku od osam dana od dana prijema podneska trai od podnosioca da nedostatke otkloni i da mu za to ostavi primjeran rok. Pri tom je organ duan da stranku upozori na posljedice nepostupanja po takvom nalogu. Takav zahtjev stranci se moe saoptiti na bilo koji nain (telefonom, usmeno, pisano). Ukoliko je to uinjeno usmeno ili telefonom, o tom saoptenju se u spisima stavlja zabiljeka. Ako stranka otkloni nedostatak u ostavljenom roku, smatrae se da je zahtjev od poetka bio uredan, a ako se nedostaci ne otklone u ostavljenom roku, organ e zakljukom odbaciti zahtjev.
Obrazac poziva stranci da ispravi zahtjev OPTINA PODGORICA Sekretarijat za komunalno stambene poslove Broj 2564 Podgorica, 25.04.2005. godine _________________________________ (ime i prezime stranke) __________________________________ (adresa) Dana 20.04.2005. godine, obratili ste se ovom organu sa zahtjevom za iseljenje iz zajednikih prostorija ___________________________. (ime i prezime lica) U dostavljenom zahtjevu nijeste naveli gdje se nalaze te zajednike prostorije - ulicu i broj, adresu lica ije iseljenje traite, injenice i okolnosti iz kojih bi proizilazilo da se navedeno lice bez pravnog osnova uselilo u predmetne prostorije, niti predoloili dokaze u pravcu utvrenja te odlune injenice. S prednjim u vezi, a saglasno lanu 51 stav 1 ZUP-a potrebno je da u roku od 10 dana od dana prijema ovog akta dopunite Va zahtjev, a na nain to e te ovom organu dostaviti naprijed navedene podatke, navesti injenice i okonosti koje nedostaju i predloiti dokaze, a po mogunosti ih i priloiti. Ukoliko u ostavljenom roku ne postupite po ovom aktu Va zahtjev e biti odbaen - lan 57 stav 2 ZUP-a. SLUBENO LICE, _______________________ (ime i prezime)
23
Uprava za kadrove
Obrazac zakljuka kojim se zahtjev odbacuje kao nepotpun OPTINA PODGORICA Sekretarijat za komunalno stambene poslove Broj 2564 Podgorica, 10.05.2005. godine Sekretarijat za komunalno stambene poslove Optine Podgorica odluujui na osnovu lana 46 Zakona o etanoj svojini (Sl.list RCG, br. 21/95 i 23/95) i lana 57 stav 2 ZUP-a (Sl.list RCG, br. 60/2003) odluujui po zahtjevu ________ za iseljenje iz zajednikih prostorija ________, donio je dana 10.05.2005. godine Z A K LJ U A K Odbacuje se zahtjev ___________ za iseljenje iz zajednikih prostorija __________. O b r a z l o e nj e Dana 20.04.2005. godine, _______________ je podnio zahtjev za iseljenje ____________ iz zajednikih prostorija. U podnijetom zahtjevu nije navedeno gdje se prostorije nalaze, nije oznaena adresa lica ije se iseljenje trai, niti su navedene okolnosti i injenice koje bi ukazivale na useljenje bez pravnog osnova, a u pravcu utvrdjenja te injenice nijesu predloeni ni bilo kakvi dokazi. Saglasno lanu 57 stav 1 ZUP-a podnosilac zahtjeva je aktom od 25.04.2005. godine, pozvan da svoj zahtjev dopuni i upozore na posljedice proputanja. Kako stranka u ostavljenom roku nije otklonila nedostatke podnijetog zahtjeva, a oni su takvi da spreavaju rad po istom, to je s pozivom na lan 57 stav 2 ZUP-a odlueno kao u dispozitivu ovog rjeenja. PRAVNA POUKA: Protiv ovog zakljuka dozvoljena je alba Ministarstvu zatite ivotne sredine i ureenja prostora u roku od 15 dana od dana prijema. alba se predaje ovom organu u dva primjerka sa taksom u iznosu od 5 eura na iro raun broj 358-432-0105. Dostaviti: 1x podnosiocu zahtjeva 1x u predmet 1x arhivi SLUBENO LICE, _____________________
NAPOMENA: U ostalim primjerima obrazaca akata nee se navoditi uvod i pravna pouka jer je iz datog primjera vidljivo kako te djelove upravnih akata treba sainjavati. 24
Uprava za kadrove
2.2.3./2. Nadlenost organa

Svaki organ ima svoju stvarnu i mjesnu nadlenost. Stvarna nadlenost se moe definisati kao pravo i dunost odreenog organa da obavlja povjerene mu poslove, dok je njegova mjesna nadlenost odreena teritorijom na kojoj obavlja te poslove. Stvarna nadlenost je odreena materijalno pravnim propisima kojima je ureena odreena upravna oblast. Zakonom odreena stvarna nadlenost ne moe se mijenjati dogovorom stranaka, dogovorom organa i stranaka. Ona se moe izmijeniti samo odlukom nadlenog organa, ako mu je takvo pravo dato zakonom (lan 15 stav 4 ZUP-a). Stvarna nadlenost moe se izmijeniti odlukom organa nadlenog za vrenje nadzora nad radom organa prvog stepena, i to u situaciji kada organ nadzora utvrdi da prvostepeni organ ne rjeava upravne stvari u roku, a te upravne stvari ne rijei ni u dodatnom roku koji mu se odredi. Istekom dodatnog roka drugostepeni organ preuzima odluivanje u konkretnoj upravnoj stvari, ali samo ako smatra da bi u suprotnom mogla nastati opasnost po ivot i zdravlje ljudi, ovjekovu prirodnu i ivotnu sredinu i imovinu vee vrijednosti.
SUDSKA PRAKSA U zahtjevu tuioca se navodi da je ________ Fondu PIO dostavila neistinite podatke o linom dohotku tuioca za period od 15.03.1981. godine do 06.05.1986. godine i to u viestruko manjem iznosu i na tu osnovicu platila viestruko manji doprinos za osiguranje, pa tuilac trai da se utvrdi njegov lini dohodak odnosno osnovica, a time i visina doprinosa. Iz takvog zahtjeva nesumnjivo proizilazi da tuilac ne trai da upravni organi sainjavaju odgovarajue prijave podataka za matinu evidenciju, ve trai da se provjeri tanost dostavljenih prijava. Kod takvog zahtjeva tuioca zakljuak iz prvostepenog i osporenog rjeenja da Fond PIO nije nadlean da odlui po zahtjevu tuioca je suprotan ak i odredbi lana 123 Zakona o osnovama penzijskog i invalidskog osiguranja na koju odredbu se upravni organi pozivaju. Pri tome upravni organi gube iz vida odredbu lana 130 istog zakona, kojom je propisano da e organizacija za osiguranje, koja prilikom provjere iz lana 123 tog zakona utvrdi da osnovica osiguranja koje se uzimaju za utvrivanje penzijskog osnova nijesu unesene u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju naloiti podnosiocu prijave da ih ispravi u roku koji ne moe biti dui od 30 dana, te odredbu lana 140 taka 4 kojom je propisano da organizacija za osiguranje vri kontrolu pravilnosti obrauna i uplate doprinosa. Iz navedenih zakonskih odredbi nasuprot osporenom rjeenju nesumnjivo proizilaz da je prvostepeni organ duan da provjeri tanost osnovice osiguranja, te izvri kontrolu pravilnosti obrauna i uplate doprinosa, pa u koliko nae da su uinjeni propusti preduzme mjere da se isti otklone. PRESUDA VRHOVNOG SUDA REPUBLIKE CRNE GORE U.broj 182/2001od 20.11.2001.godine
25
Uprava za kadrove
Mjesna nadlenost se odreuje po osnovu kriterijuma propisanih u lanu 20 ZUP-a: m jestu gdje se nalaze nepokretnosti, ako se upravna stvar odnosi na nepokretnosti; sjeditu dravnog organa, odnosno privrednog drutva, ili preduzetnika, ako se upravna stvar odnosi na poslove dravnog organa, odnosno djelatnost privrednog drutva; u ostalim jednostranakim upravnim stvarima prema mjestu prebivalita stranke, a u dvostranakim prema mjestu prebivalita stranke prema kojoj je zahtjev upravljen.
Ispitivanje nadlenosti organa kojem se zahtjev predaje vri se u trenutku prijema (lan 55 ZUP-a). Ve prilikom prijema organ je duan upozoriti podnosioca na svoju nenadlenost i uputiti ga nadlenom organu. No, ako podnosilac ipak insistira da njegov zahtjev bude primljen, slubeno lice je duno da primi i takav podnesak, a da nakon toga donese zakljuak kojim e podnesak odbaciti zbog nenadlenosti. Ukoliko je podnesak primljen potom, a nesumnjivo je koji je organ nadlean slubeno lice je duno da bez odlaganja takav podnesak proslijedi nadlenom organu i o tome obavijesti stranku. Ako se ne moe utvrditi nadlean organ podnesak se zakljukom odbacuje. Izmeu organa moe doi do sukoba nadlenosti - da dva organa smatraju da su nadlena, ili pak da oba smatraju da nijesu nadlena. O tom sukobu odluuje Ustavni sud Republike Crne Gore (ako je sukob nastao izmeu upravnih i sudskih organa, izmeu ovih organa i organa lokalne samouprave i sukob nadlenosti izmeu jedinica lokalne samouprave), odnosno Vlada Republike Crne Gore (izmeu ministarstava, organa uprave, ministarstava i organa uprave, te ministarstava i organa uprave i organa koji vre poslove drave uprave). Predlog za rjeavanje sukoba nadlenosti podnosi organ koji je posljednji odluivao o svojoj nadlenosti, a moe ga podnijeti i stranka.
2.2.3./3 Rok za podnoenje zahtjeva

Neki materijalno pravni propisi propisuju rokove u kojima se zahtjev moe podnijeti. Tako Zakon o borakoj i invalidskoj zatiti (Sl.list RCG, br. 69/2003) u lanu 70 propisuje da se zahtjev za priznanje svojstva mirnodopskog vojnog invalida po osnovu oteenja organizma nastalog usljed bolesti zadobijene na sluenju vojnog roka podnesen po isteku pet godina od dana otputanja iz vojske nee uzimati u postupak. Takvi rokovi su prekluzivni (ne mogu se produavati, niti se po zahtjevima podnijetim po proteku zakonskog roka moe postupati), pa se zahtjevi podnijeti nakon isteka istih moraju odbaciti. Pored materijalnih zakona rokove propisuje i ZUP. Vie o tim rokovima pod takom 3.1.6. ove broure.
26
Uprava za kadrove
SUDSKA PRAKSA Rok iz lana 8 stav 2 Zakona o vraanju ranijim vlasnicima poljoprivred nog zemljita iz drutvene svojine (Sl.list RCG, broj 14/92) je prekluzivni rok i nikakvim tumaenjem zakona se ne moe mijenjati. Shodno lanu 206 stav 1 ZUP-a dopunsko rjeenje se donosi kada rjeenjem nije odlueno o svim pitanjima koja su bila predmet postupka. Zahtjevom od 22.03.2001. godine, tuilac nije traio donoenje dopunskog rjeenja, pa su neosnovani navodi tube da je podnijeti zahtjev trebalo tako cijeniti. PRESUDA VRHOVNOG SUDA REPUBLIKE CRNE GORE U.broj 743/2003 od 14.12.2003. godine
2.2.3./4 Upravna stvar

Zakon o optem upravnom postupku ne daje definiciju upravne stvari, a ni u teoriji nema jedinstvene definicije tog pojma. U pravnoj terminologiji stvar oznaava situaciju koja treba da bude ureena ili razrijeena odgovarajuom vrstom pravnog akta - Komentar Zakona o optem upravnom postupku autora Zoran R. Tomi i Vera Bai NIU Slubeni list SRJ - Beograd 1994. godine. Iz takve definicije proizilazi da je upravna stvar situacija u kojoj treba donijeti upravni pojedinani akt. Ni taj pojam nema jedinstvenu definiciju, ali se moe definisati kao akt kojim nadleni organ sa pozicije dravne vlasti odluuje o izvjesnom pravu, obavezi ili pravnom interesu odreenog subjekta. Upravna stvar je, dakle, pojedinana pravna situacija koju je potrebno autoritativno i neposredno pravno urediti, a upravni akt je odluka nadlenog organa sa pozicije dravne vlasti kojom se nakon provedenog zakonom propisanog postupka i na osnovu zakona ureuje konkretna pravna situacija odreivanjem prava i obaveza konkretne stranke. Upravna stvar moe biti jednostranaka ili dvostranaka. Jednostranaka upravna stvar je ona upravna stvar u kojoj naspram upravnog organa stoji jedna ili vie stranaka, ali te stranka ine procesnu zajednicu. Procesna zajednica znai da meu strankama nema suprotstavljenih interesa. Recimo kada se vri eksproprijacija zemljita, koje predstavlja zajedniku svojinu, ili susvojinu vie lica, tada svi nosioci prava svojine predstavljaju procesnu zajednicu. Dvostranaka upravna stvar je upravna stvar u kojoj naspram upravnog organa stoje dvije ili vie stranaka iji su interesi u tom postupku razliiti. Recimo dvije grupe mjetana svaka za sebe trai kaptau jednog izvora, a kapacitet tog 27
Uprava za kadrove
izvora je takav da se traeno pravo moe priznati samo jednoj grupi. Ipak, najei primjer dvostranake upravne stvari je uee zainteresovanog lica. Recimo u postupku izdavanja graevinske dozvole susjed podnosioca zahjteva uestvuje u postupku osporavajui traeno pravo tvrdnjom da se naruavaju neki njegovi interesi.
2.2.3./5 Stranka u postupku

Zakon o optem upravnom postupku u lanu 37 definie da je stranka lice po ijem zahtjevu je pokrenut postupak ili protiv koga se vodi postupak ili koje radi zatite svojih prava ili pravnih interesa, ima pravo da uestvuje u postupku. Iz navedene zakonske definicije proizilazi da stranka koja podnosi zahtjev mora biti nosilac prava iju zatitu trai, ili da ima odreeni pravni interes zbog ega trai pokretanje postupka. Ovo je definicija stranake sposobnosti stranke i tu sposobnost treba razlikovati od procesne sposobnosti stranke. Procesna sposob nost je pravna mogunost odreenog fizikog lica za samostalno obavljanje radnji u postupku.Ona proizilazi iz poslovne sposbnosti. Vie o procesnoj sposobnosti pod takom 3.1.11. ove broure. Za razlikovanje ova dva pojma naveemo najjednostavniji primjer. Dijete moe biti nosilac prava. Tako recimo dijete moe biti vlasnik nepokretnosti, polagati pravo na porodinu penziju i slino. Meutim, dijete nema poslovnu sposobnost, pa time ni procesnu. to iz ovoga proizilazi? Proizilazi da dijete moe biti stranka u postupku upisa prava svojine, u postupku odluivanja o pravu na porodinu penziju. Meutim, dijete nema procesnu sposobnost pa radnje u postupku umjesto njega preduzima njegov zakonski zastupnik. Dakle, u zahtjevu za upis prava svojine, za priznanje prava na porodinu penziju dijete e biti oznaeno kao podnosilac zahjteva i upravnim aktom se odluuje o njegovom pravu, a u zahtjevu mora biti naznaen zakonski zastupnik i zakonski zastupnik sam ili preko punomonika preduzima radnje u postupku. Stranka u postupku moe biti svako fiziko i pravno lice, ali i dravni organ, organizacija, naselje, grupa lica koji nemaju svojstvo pravnog lica ako mogu biti nosioci prava i obaveza ili pravnih interesa u kojima se rjeava u postupku. Pored stranke u gore navedenom smislu pravo na pokretanje postupka ima i zainteresovano lice. To je lice koje ima odreeni pravni interes, a koji je u vezi sa pravom i obavezama stranke u postupku. U postupku se dakle, neposredno ne odluuje o pravima i obavezama zainteresovanog lica, ali je ono zainteresovano za nain rjeenja konkretne upravne stvari, jer e to rjeenje uticati na njenu pravnu situaciju ili njen pravni interes. Tako recimo Zakon o etanoj svojini (Slubeni list RCG, br. 21/95 i 23/95) u lanu 46 propisuje da svako lice koje ima pravni interes moe kod organa lokalne uprave da zahtijeva iseljenje lica koje se useli bez zakljuenog ugovora o zakupu u posebne ili zajednike djelove stambene zgrade. Prava i dunosti stranke u upravnom postupku ima i dravni tuilac i drugi 28
Uprava za kadrove
dravni organi, kada su zakonom ovlaeni da u postupku zastupaju javni interes.
2.2.3./6 Drugi postupak ili pravosnano rjeenje

Slubeno lice duno je ispitati da li je u istoj upravnoj stvari ve pokrenut postupak ili pak donijeto pravosnano rjeenje, kojim je stranci priznato odreeno pravo ili pak odreena neka obaveza, jer po istom zahtjevu ne mogu tei dva postupka, niti se u istoj upravnoj stvari moe dva puta odluivati. Ukoliko je pak, ranijim rjeenjem zahtjev stranke bio odbijen da bi se vodio postupak mora biti promijenjeno pravno i faktiko stanje (odlune injenice). Kada utvrdi bilo koji od naprijed navedenih razloga, koji iskljuuju voenje postupka upravni organ je duan donijeti zakljuak kojim se taj zahtjev odbacuje - lan 116. ZUP-a. Protiv tog zakljuka dozvoljena je posebna alba. Znaaj prethodnog ispitivanja podnijetog zahtjeva je veliki, jer se time spreava nepotrebno angaovanje dravnog aparata, spreava nastanak trokova za stranku i njeno gubljenje vremena, a istovremeno tite interesi treih lica od neopravdano pokrenutih postupaka. Uz prednje prethodno ispitivanje zahtjeva omoguava slubenom licu da nesumnjivo razumije to se zahtjevom trai, da odmah procijeni koji se materijalno pravni proces ima primijeniti, koje su odlune injenice bitne za donoenje rjeenja. Jednostavno reeno, omoguava mu da postupak vodi efikasno bez lutanja, bez utvrivanja nepotrebnih injenica i provoenja nepotrebnih dokaza.
III PRVOSTEPENI POSTUPAK

Ako zahtjev stranke ne bude odbaen iz razloga navedenih u prethodnom poglavlju, slubeno lice odluuje da li e o zahtjevu rjeavati u skraenom ili posebnom ispitnom postupku. Ta odluka ne zavisi od volje slubenog lica, ve od vrste zahtjeva i dokaza na osnovu kojih se moe utvrditi injenino stanje od znaaja za pravilnu primjenu materijalnog prava.
3.1. Zajednike odredbe

Bez obzira da li se o zahtjevu rjeava u skraenom ili posebnom ispitnom postupku, moraju biti ispotovane odredbe o utvrenju odlunih injenica, prethodnom pitanju, zainteresovanom licu, prekidu postupka, spajanju stvari u jedan postupak, sasluanju stranke i njenom zastupanju, rokovima, povraaj u 29
Uprava za kadrove
preanje stanje, odravanju reda i izuzeu, trokovima postupka, komunikaciji organa i stranka, te dostavljanju.
3.1.1. Odlune injenice i dokazi

U prvostepenom postupku moraju se utvrditi sve odlune injenice koje su od znaaja za donoenje rjeenja. Koje su injenice odlune za donoenje zakonitog rjeenja ocjenjuje slubeno lice, a stranka je duna da u zahtjevu tano i istinito navede injenino stanje. Shodno naelu istine odlune injenice se moraju utvrditi pravilno i potpuno. No, nekada ZUP, a i materijalni propisi odreuju da se moe odluiti i ako su injenice samo uinjene vjerovatnim. Razlika izmeu pravilno i potpuno utvrenih injenica i onih koje su uinjene vjerovatnim je u stepenu ubijeenosti slubenog lica u istinitost postojanja odreene injenice. Kod istinitosti ta ubijeenost mora biti potpuna, nesumnjiva, zasnovana na rezultatima provedenih dokaza. Vjerovatnoa je nii stepen ubijeenosti u istinitost injenici i okolnosti i moe se definisati kao ubijeenost slubenog lica da je vea mogunost da stranka ima odreeno pravo, nego mogunost da to pravo nema. Za odluivanje na osnovu injenica i okolnosti koje su uinjene vjerovatnim organ mora biti izriito zakonom ovlaen. Ne moraju se dokazivati nesporne injenice i opte poznate injenice, kao ni injenice ije postojanje zakon pretpostavlja (recimo zakon pretpostavlja da je punoljetno lice poslovno sposobno), ali se moe dokazivati da te injenice ne postoje. injenino stanje se utvruje dokazima (isprave, svjedoci, vjetaci, uviaj, sasluanje stranke). Koji dokazi e se provesti odluuje slubeno lice, a stranka ima pravo i dunost predlaganja dokaza. Neke injenice se mogu dokazivati samo tano zakonom odreenim dokazima ili je pak zakonom iskljuena mogunosti dokazivanja odreenim dokaznim sredstvima. Tako se recimo injenica da je neko izvrilac krivinog djela moe dokazivati samo pravosnanom presudom suda, dok se penzijski sta, svojstvo osiguranika, osnov osiguranja, zarade, naknade zarada, odnosno osnovice osiguranja i visina uplaenog doprinosa ne mogu utvrivati na osnovu izjava svjedoka - lan 76 stav 3 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (Slubeni list RCG, br. 54/03). O svakom provedenom dokazu stranka ima pravo da se izjasni. Moe to uraditi usmeno, a i pisano, posebno kada su u pitanju sloene upravne stvari ili kada su za izjanjenja potrebna opirnija, struna objanjenja. S tim u vezi, stranka ima pravo da koristi pomo strunog lica. To lice nema prava punomonika stranke, a to znai da ono ne daje izjave umjesto stranke, ve se stranka sa takvim licem moe konsultovati prije davanja svojih izjanjenja. 30
Uprava za kadrove
3.1.2. Prethodno pitanje

Prethodno pitanje predstavlja samostalnu pravnu cjelinu za ije rjeavanje je nadlean Sud ili drugi organ (nije nadlean organ koji vodi postupak u konkretnoj upravnoj stvari), a razrjeenje tog pitanja je neophodno za zakonito rjeenje u konkretnoj upravnoj stvari. Kada naie na prethodno pitanje, organ ima dvije mogunosti: da prekine postupak dok nadleni organ to pitanje ne rijei ili da sam rijei prethodno pitanje, ali u svakom sluaju postupak mora prekinuti kada se prethodno pitanje odnosi na postojanje krivinog djela, na postojanje braka, na utvrivanje oinstva ili kada je to zakonom odreeno. Postupak se prekida zakljukom protiv koga je doputena alba, sem ako je zakljuak donio drugostepeni organ. Zakljukom o prekidu postupka organ moe naloiti stranci da pokrene postupak za rjeavanje prethodnog pitanja i za takvu radnju joj ostaviti odreeni rok. Istovremeno je organ duan da stranku upozori na posljedice nepostupanja po takvom nalogu, jer ako stranka ne postupi po takvom nalogu smatrae se da je odustala od zahtjeva, pa e se postupak obustaviti. Ukoliko se pak, postupak za rjeavanje prethodnog pitanja moe voditi samo po slubenoj dunosti, a takav postupak nije pokrenut, organ koji je donio zakljuak o prekidu traie da nadleni organ pokrene postupak. Ukoliko organ odlui da sam rijei prethodno pitanje, isto e raspraviti kao sastavni dio upravne stvari i na toj osnovi rijeiti sam upravnu stvar.
3.1.3. Zainteresovano lice

Zainteresovano lice je lice koje ima interes da uestvuje u postupku, radi zatite svojih prava i pravnih interesa. Slubeno lice koje vodi postupak je duno da takva lica pozove da uestvuje u postupku. Ako se pozvano lice ne odazove pozivu, gubi pravo na albu protiv rjeenja donijetog u tom postupku. Zainteresovano lice ima pravo i da samoinicijativno (na osnovu svog zahtjeva) trai da uestvuje u postupku. O ueu takvog lica, a nakon utvrenja da li isto ima ili nema pravnog interesa za uee u postupku, slubeno lice donosi zakljuak kojim se takvom licu priznaje ili ne pravo uea u postupku (lan 130 ZUP-a). Protiv zakljuka kojim se zainteresovanom licu ne priznaje takvo svojstvo, to lice ima pravo albe.
31
Uprava za kadrove
3.1.4. Spajanje stvari u jedan postupak

Ako su pred istim organom pokrenuta dva ili vie postupaka, a zahtjevi se zasnivaju na istom ili slinom injeninom stanju i na istom pravnom osnovu, organ moe zakljukom spojiti sve te postupke i o svima rijeiti jednim rjeenjem. Pod istim uslovima moe se voditi jedinstveni postupak po vie zahtjeva iste stranke.
Primjer obrasca zakljuka o spajanju postupaka Z A K LJ U A K Spajaju se postupak pokrenut po zahtjevu ______________ i postupak pokrenut po zahtjevu za utvrivanje vodoprivrednih uslova za kaptau izvora Studenac u selu Kopilje - Optina Podgorica. O b r a z l o e nj e Dana 03.05.2006. godine, _________________ je podnio zahtjev za utvrivanje vodoprivrednih uslova za kaptau izvora Studenac u selu Kopilje - Optina Podgorica. ___________________ je podnio zahtjev za utvrivanje vodoprivrednih uslova za kaptau istog izvora. Kako su pred ovim organom dvije stranke pokrenule postupak radi utvrivanja vodoprivrednih uslova za kaptau istog izvora to ovaj organ nalazi da su se stekli razlozi iz lana 118 stav 1 ZUP-a, za spajanje stvari u jedan postupak, jer se oba zahtjeva zasnivaju na slinom injeninom stanju i istom pravnom osnovu. Sa iznijetih razloga, a sa pozivom na lan 118 stav 3 ZUP-a, odlueno je kao u dispozitivu ovog rjeenja. SLUBENO LICE, ____________________
3.1.5. Prekid postupka

Van ve navedenih sluajeva, postupak se prekida kada: stranka umre; stranka izgubi poslovnu sposobnost, a u postupku nema punomonika; zakonski zastupnik stranke umre ili izgubi poslovni sposobnost; za stranku nastupe posljedice otvaranja steajnog postupka. 32
Uprava za kadrove
Postupak prekinut sa razloga iz take jedan, moe biti nastavljen po zahtjevu nasljednika umrle stranke, ali samo pod uslovom da pravo ili pravni interes o kome se odluivalo u postupku moe prei na njih, a u ostalim sluajevima kada zakonski zastupnik, odnosno steajni upravnik to zatrai. Primjer obrasca zakljuka o prekidu postupka Z A K LJ U A K Postupak pokrenut po zahtjevu __________ za utvrivanje prava na novanu naknadu za tjelesno oteenje prekida se. Nasljednici umrlog ukoliko smatraju da mogu biti nasljednici traenog prava mogu traiti nastavak postupka. O b r a z l o e nj e ______________ je pokrenulo-la postupak za utvrivanje prava na novanu naknadu za tjelesno oteenje. Stranka je dana ________ umrla, a kako se to utvruje iz izvoda iz matine knjige umrlih. Sa iznijetih razloga, a s pozivom na lan 141 stav 1 taka 1 ZUP-a odlueno je kao u dispozitivu ovog zakljuka. SLUBENO LICE, __________________
3.1.6. Rokovi
Rok je vremenski interval u kojem se mora izvriti odreena radnja. Oni mogu biti propisani materijalnim i procesnim zakonom. Rokovi propisani materijalnim zakonom su prekluzivni, a to znai da po proteku tog roka stranka gubi pravo. Takav je recimo rok iz lana 70. Zakona o borakoj i invalidskoj zatiti (vidjeti pod 2.2.3/3 ove broure) kao i rok iz lana 27 stav 1 Zakona o povraaju oduzetih imovinskih prava i obeteenju (Slubeni list RCG, br. 21/2004). Preduzimanje radnje - podnoenje zahtjeva po proteku ovih rokova ima za posljedicu odbacivanje zahtjeva sa pozivom na lan 116 stav 2 taka 3 ZUP-a. Zbog proputanja ovih rokova ne moe se dozvoliti povraaj u predjanje stanje, niti odobriti produenje roka. Rokovi propisani procesnim zakonom su takoe prekluzivni - njihovim istekom stranka gubi pravo. Takav je recimo rok za albu. Ukoliko stranka ne uloi 33
Uprava za kadrove
albu u zakonom propisanom roku alba e se odbaciti kao neblagovremena. Meutim, zbog proputanja preduzimanja radnje u roku, koji je propisan procesnim zakonom, stranka ima mogunost da trai povraaj u preanje stanje i tako otkloni posljedice proputanja roka (vie o povraaju u preanje stanje vidjeti pod takom 3.1.7. ove broure). U sluaju da rokovi nijesu propisani zakonom odreuje ih slubeno lice. Tako recimo slubeno lice odreuje rok u kome je stranka duna otkloniti nedostatke podneska (lan 57 stav 1 ZUP-a). Karakteristika ovih rokova je pravo stranke da trai njihovo produenje (lan 89 stav 3 ZUP-a). Zahjtev za produenje roka mora se podnijeti prije isteka ostavljenog roka i u zahtjevu se moraju navesti razlozi koji zahjtev ine opravdanim. Pored rokova koji vae za stranku ZUP propisuje i rokove u kojima je organ duan postupiti (u roku od osam dana traiti otklanjanje nedostataka - lan 57 stav 1 ZUP-a; u roku od jednog, odnosno dva mjeseca donijeti prvostepeno rjeenje - lan 212 ZUP-a; u roku od dva mjeseca donijeti rjeenje po albi - lana 242 stav 1 ZUP-a). Ovo su takozvani instrukcioni rokovi. Proputanja ovog roka ne utie na zakonitost odluke, a jo manje iskljuuje pravo i dunost organa da donese odluku. Proputanje ovih rokova moe biti od znaaja za ocjenu rada slubenog lica po Zakonu o dravnim slubenicima i namjetenicima, a stranka zbog proputanja ovih rokova ima pravo da podnese albu zbog nedonoenja rjeenja (vidjeti pod 4.3. ove broure). S obzirom na vrijeme od kada poinju tei rokovi mogu biti subjektivni i objektivni. Subjektivni rok poinje tei od dana kada je stranka mogla iznijeti nove injenice (lan 247 stav 1 taka 1 ZUP-a), od dana kada je mogla upotrijebiti novi akta (lan 247 stav 1 taka 3 ZUP-a) od dana kada je stranka saznala za proputanje (lan 95 stav 1 ZUP-a). Dakle, subjektivni rok se vee za saznanje stranke, sticanje mogunosti da upotrijebi neko dokazno sredstvo i slino. Objektivni rok se uvijek vee za neku injenicu koja je nezavisna od saznanja i mogunosti stranke. Objektivni rok je recimo rok iz lana 95 stav 2 ZUP-a (po proteku tri mjeseca od dana proputanja ne moe se traiti povraaj u predjanje stanje), kao i rok iz lana 244 stav 4 ZUP-a (po proteku pet godina od dostavljanja rjeenja straci, odnosno zainteresovanom licu, ponavljanje upravnog postupka se ne moe traiti niti se moe pokrenuti po slubenoj dunosti).
3.1.6./1 Raunanje rokova

Rokovi se raunaju na dane, mjesece i godine, a mogu se raunati i na asove. Rok poinje tei od dana dostavljanja pismena ili usmenog saoptenja, odnosno od dana u koji pada dogaaj od koga treba raunati trajanje roka. Kada rok istie zavisi od naina raunanja roka - da li se rok rauna na dane, mjesece ili godine. 34
Uprava za kadrove
Ukoliko se rok rauna na dane dan u koji je izvreno dostavljanje se ne uraunava, ve se za poetak roka uzima prvi naredni dan, a rok istie sa istekom posljednjeg dana roka. Na primjer stranka je rjeenje, protiv kojeg albu moe izjaviti u roku od 15 dana, primila 1.05.2006. godine. Tada rok za albu poinje tei 2.05.2006. godine i istie sa istekom 16.05.2006. godine. Poetak i tok roka ne spreavaju nedjelje i dravni praznici. To znai da u navedenom primjeru nije bitno da li je 2.05.2006. godine nedjelja ili dravni praznik, jer rok poinje tei, kao to nije bitno koliko je nedjelja, odnosno dravnih praznika u periodu 2.05.-16.05.2006. godine. Meutim, bitno je da li je 16.05.2006. godine nedjelja ili dravni praznik. Ovo iz razloga to je lanom 91 stav 2 ZUPa propisano da kada posljednji dan roka pada u nedjelju ili dravni praznik ili drugi dana kada organ pred kojim treba preduzeti radnju ne radi rok istie prvog narednog radnog dana. Ako je rok odreen po mjesecima, odnosno po godinama isti se rauna od dana dostavljanja i istie istekom onog dana mjeseca, odnosno godine, koji po svom broju odgovara danu dostavljanja. Ako nema tog dana rok se zavrava posljednjeg dana tog mjeseca. Podnesak je primljen u roku ako je prije isteka roka predat organu kome je trebalo da se preda; preporueno ili telegrafski, odnosno telefaksom predat poti; primljen u informacioni sistem; za lica koja se nalaze u vojsci, odnosno za lica liena slobode ako je prije isteka roka predat vojnoj jedinici, vojnoj ustanovi ili tabu, odnosno upravi zatvora.
3.1.7. Povraaj u preanje stanje

Proputanje roka ima za posljedicu gubitak prava na vrenje radnje u postupku, koju je trebalo preduzeti u tom roku. Radi otklanjanja posljedica, koje mogu nastupiti za stranku, ZUP propisuje institut povraaj u preanje stanje. Kako i iz samog naziva proizilazi sutina tog instituta je u omoguavanju stranci da povrati pravo na preduzimanje proputene radnje. O povraaju u preanje stanje odluuje se na zahtjev stranke. Povraaj u preanje stanje dozvolie se: ako je do proputanja roka dolo iz opravdanih razloga; ako je iz neznanja ili oiglednom omakom podnesak blagovremeno predat poti (ali ne preporueno) ili nenadlenom organu; ako je oigledno omakom prekoraen rok i to prekoraenje ne iznosi vie od tri dana. Za podnoenje zahtjeva za povraaj u preanje stanje ZUP propisuje subjektivni i objektivni rok. Subjektivni rok iznosi osam dana i poinje tei od dana prestanka razloga koji je prouzrokovao proputanje, a ako je stranka tek kasnije saznala za proputanje od dana kada je za to saznala. Objektivni rok iznosi tri mjeseca i poinje tei od dana proputanja. 35
Uprava za kadrove
Zahtjev podnijet po proteku roka odbacuje se zakljukom kao neblagovremen. U zahtjevu za povraaj u preanje stanje stranka je duna da obrazloi razloge proputanja roka, da njihovu opravdanost uini vjerovatnom. Uz to stranka je duna da uz zahtjev podnese podnesak ako povraaj u preanje stanje trai zbog proputanja roka za podnoenje istog. Zahtjev se podnosi i o njemu odluuje organ pred kojim je radnju trebalo izvriti. O zahtjevu se odluuje zakljukom. Zakljukom kojim se dozvoljava povraaj u preanje stanje postupak se vraa u stanje u kome se nalazio prije proputanja, a ponitavaju se i sva rjeenja i zakljuci koje je organ donio u vezi sa proputanjem. Recimo ako je dozvoljen povraaj u preanje stanje zbog proputanja roka za albu zakljukom e u prvom stavu biti odreeno da se dozvoljava povraaj u preanje stanje, a drugim stavom e se ponititi zakljuak kojim je alba odbaena kao neblagovremena. Protiv zakljuka prvostepenog organa kojim se zahtjev odbija dozvoljena je posebna alba, dok protiv zakljuka kojim se zahtjev uvaava alba nije dozvoljena sem zbog nedoputenosti (nedoputen je zahtjev zbog proputanja roka za podnoenje zahtjeva za povraaj u preanje stanje), ili neblagovremenosti. Protiv zakljuka drugostepenog organa alba nije dozvoljena.
3.1.8. Izjanjenje stranke

Saglasno naelu sasluanja stranke (vidjeti o tome pod 1.5. ove broure), prije donoenja rjeenja stranci se mora omoguiti da se izjasni o svim injenicama i okolnostima znaajnim za donoenje rjeenja. Po pravilu takva izjanjena se daju usmeno pred organom. No, umjesto usmene izjave moe se od stranke traiti i da se pismeno izjasni kada se radi o sloenoj upravnoj stvari ili kada su za izjanjenja potrebna opirnija struna objanjenja. Takav nain izjanjavanja stranci se moe odobriti i na njen zahjtev. Bez sasluanja stranke rjeenje se moe donijeti samo u skraenom postupku - lan 133 ZUP-a. Nain izjanjavanja stranke u gornjem smislu propisan je lanom 129 ZUP-a i ovaj institut treba razlikovati od izjave stranke propisane lanom 176 istog zakona. Izjave strane iz lana 176 je dokaz koji se provodi na usmenoj raspravi i cijeni se kao bilo koji drugi dokaz.
3.1.9. Odravanje reda

Slubeno lice koje rukovodi radnjom u postupku duno je da se stara o odravanju reda u radu organa. Iz tih razloga slubeno lice moe da opomene lice koje ometa rad organa, da takvo lice udalji, a ako neko lice tee naruava red u radu organa, vrijea organ ili slubeno lice ili se nepristojno ponaa takvo lice od strane organa moe biti kanjeno novanom kaznom u iznosu od 50 eura. 36
Uprava za kadrove
Ako bude udaljena stranka, koja nema punomonika, ili pak punomonik stranke koja nije prisutna slubeno lice je duno da takvo lice pozove da postavi svog punomonika. Ako pozvano lice ne postavi punomonika, punomonik mu se moe postaviti od strane slubenog lica i takav punomonik moe zastupati stranku samo u radnji postupka sa koje je stranka udaljena. Druga mogunost slubenog lica je da na troak lica koje je udaljeno odloi radnju koju je trebalo preduzeti.
3.1.10. Izuzee
Slubeno lice koje rjeava u upravnim stvarima ili obavlja pojedine radnje u postupku izuzee se, kako je to propisano lanom 30 ZUP-a, ako je: 1. u predmetu u kome se vodi postupak stranka, saovlaenik, odnosno saobveznik, svjedok, vjetak, punomonik ili zakonski zastupnik; 2. sa strankom, zastupnikom ili punomonikom stranke srodnik po krvi u pravoj liniji, a u pobonoj liniji do etvrtog stepena zakljuno, brani drug ili vanbrani drug ili srodnik po tazbini do drugog stepena zakljuno, ak i onda kada je brana, odnosno vanbrana zajednica prestala; 3. sa strankom, zastupnikom ili punomonikom stranke u odnosu staraoca, usvojioca, usvojenika ili hranioca; 4. u prvostepenom postupku uesvovalo u voenju postupka ili u donoenju rjeenja.
Slubeno lice koje treba da rjeava u odredjenoj upravnoj stvari duno je da u sluaju postojanja navedenih razloga o tome obavijesti organ nadlean za rjeavanje o izuzeu. Zahtjev za izuzee iz razloga iz lana 30 ZUP-a moe staviti i stranka, a ona moe traiti izuzee i kad postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju pristrasnost slubenog lica. U zahtjevu stranka mora navesti koje su to okolnosti zbog kojih smatra da postoji razlog izuzeu. Nakon to bude stavljen zahtjev za izuzee slubeno lice do donoenja odluke po takvom zahtjevu ne moe vriti nikakve radnje u postupku, sem onih koje ne trpe odlaganje. O izuzeu slubenog lica odluuje ministar, odnosno starjeina organa, a o izuzeu ministra ili starjeine organa Vlada. O izuzeu starjeine organa lokalne uprave odluuje predsjednik Optine. O izuzeu se odluuje zakljukom kojim se istovremeno odreuje i slubeno lice koje e rjeavati u upravnoj stvari. Protiv zakljuka kojim se odreuje izuzee nije doputena alba, a zakljuak kojim se odbija zahtjev za izuzee moe se pobijati albom protiv rjeenja o upravnoj stvari.
37
Uprava za kadrove
Primjer zakljuka o izuzeu ZAKLJUAK Slubeno lice _______ izuzima se iz voenja postupka po albi izjavljenoj protiv rjeenja Podrune jedinice Podgorica broj _____ od _______. Postupak u ovom predmetu vodie slubeno lice ___________. O b r a z l o e nj e Protiv rjeenja Podrune jedinice Podgorica broj _______ od _______ ____________ je izjavio-la albu i u istoj stavio-la zahtjev za izuzee slubenog lica ______________________, a sa obrazloenjem da je to slubeno lice uestvovalo u voenju prvostepenog postupka. Uvidom u spise predmeta utvreno je da su navodi zahtjeva za izuzee tani - slubeno lice ije se izuzee trai uestvovalo je u donoenju prvostepenog rjeenja, a to znai da stoje razlozi za izuzee iz lana 30 stav 1 taka 4 ZUP-a. Sa iznijetih razloga, a s pozivom na lan 33 stav 5 i 34 stav 1 ZUP-a odlueno je kao u dispozitivu ovog zakljuka. DIREKTOR DIREKCIJE ZA NEKRETNINE _________________________________________
3.1.11. Punomonik i zakonski zastupnik stranke

Stranka koja je potpuno poslovno sposobna moe u upravnom postupku sama vriti sve radnje, dok za procesno nesposobnu stranku radnje u postupku vri njen zakonski zastupnik, koji se odreuje na osnovu zakona ili aktom nadlenog organa. Ako procesno nesposobna stanka nema zakonskog zastupnika organ koji vodi postupak postavie takvoj stranci privremenog zastupanika ako to trai hitnost predmeta. O takvoj radnji slubeno lice je duno da odmah obavijesti organ starateljstva, a taj organ slubeno lice e obavijestiti i kada utvrdi da zakonski zastupnik lica pod starateljstvom ne pokazuje potrebnu panju u zastupanju - lan 41 stav 5 ZUP-a. Procesnu sposobnost nema maloljetno lice i poslovno nesposobno lice. Zakonska je pretpostavka da punoljetno lice ima poslovnu sposobnost. Punoljetstvo se stie sa navrenih 18 godina ivota, ali maloljetno lice koje sklopi brak stie poslovnu sposobnost, jer sklapanjem braka prestaje roditeljsko pravo - lan 89 Porodinog zakona. 38
Uprava za kadrove
Ogranienu poslovnu spobnost ima maloljetno lice koje je zasnovalo radni odnos (lan 65 Porodinog zakona), jer ono moe raspolagati svojim linim dohotkom i imovinom koju je stekao radom. Zakonski zastupnici maloljetnika su roditelji, a lica koje je lieno poslovne sposobnosti postavljeni staralac. Zakonski zastupnik pravnog lica odreuje se na osnovu opteg akta tog pravnog lica, ako nije odreen aktom nadlenog dravnog organa. Poslovna nesposobnost je definisana Zakonom o porodinim odnosima. Taj zakon u lanu 229 propisuje da je punoljetno lice poslovno nesposobno ako usljed duevne bolesti, duevne zaostalosti ili kojeg drugog uzroka nije sposobno da samo brine o svojim pravima i interesima. Odluku o lienju poslovne sposobnosti donosi nadleni sud u vanparninom postupku i ta pravosnana odluka se dostavlja organu za voenje matinih knjiga radi upisa u matinu knjigu roenih i organu koji vodi katastar nepokretnosti ako lice na koje se rjeenje odnosi ima nepokretnosti, kao i organu starateljstva (lan 43 Zakona o vanparninom postupku Slubeni list RCG, br. 27/2006). Privremenog zastupnika slubeno lice moe postaviti i licu ije je prebivalite, odnosno boravite nepoznato i zakljuak o tome objaviti na oglasnoj tabli organa i u slubenom glasilu. Privremeni zastupnik postavlja se i naselju, grupi lica i drugima koji nemaju svojstvo pravnog lica ako nemaju punomonika. Ako treba preduzeti neku radnju koja se ne moe odloiti, a stranku, odnosno njenog zakonskog zastupnika, ovlaenog predstavnika ili punomonika nije mogue blagovremeno pozvati slubeno lice e stranci postaviti privremenog zastupnika. Stranku, odnosno njenog zakonskog zastupnika u postupku moe zastupati punomonik. Punomonik moe biti svako potpuno poslovno sposobno lice, osim lica koje se bavi nadripisarstvom. Ako se takvo lice pojavi kao zastupnik organ e mu uskratiti zasupanje i o tome obavijestiti stranku. Da bi punomonik mogao zastupati stranku duan je priloiti punomoje ispravu na osnovu koje ga stranka ovlauje da je zastupa. Punomoje se moe dati i usmeno u zapisnik. U punomoju mora biti naznaen njegov obim, jer od toga zavisi koje radnje punomonik moe preduzeti. Pored toga obim punomoja zavisi i od toga da li je dato advokatu ili licu koje nema to svojstvo. Punomoje, koje je dato advokatu za cijeli postupak istog ovlauje da zastupa stranku u prvostepenom i drugostepenom postupku, te da preduzima sve radnje, pa i da odustane od zahtjeva, sklopi poravnanje, punomoje prenese na tree lice. 39
Uprava za kadrove
Ako je punomonik lice koje nije advokat, a dato mu je opte punomoje, takvo lice moe obavljati sve procesne radnje, ali ne moe odustati od zahtjeva, sklopiti poravnanje, prenijeti dato punomoje na tree lice, kao ni ulagati vanredna pravna sredstva. Punomoje ne prestaje smru stranke i gubitkom njene procesne sposobnosti, ali pravni sljedbenik stranke, odnosno njen zakonski zastupnik moe opozvati punomoje. Radnje koje u postupku preduzima punomonik u granicama punomoja imaju isto pravno dejstvo kao da ih je preduzela sama stranka. I stranka, koja ima punomonika, moe sama davati izjave, a moe izmijeniti ili opozvati izjavu svog punomonika. U sluaju nesaglasnosti izjava stranke i njenog punomonika organ koji vodi postupak cijenie ove obje izjave po naelima po kojima cijeni dokaze (lan 9 ZUP-a).
3.1.12. Trokovi postupka

Trokovi postupka su trokovi koji nastanu povodom vodenja istog: putni trokovi slubenih lica, izdaci za svjedoke, vjetake, tumae, povodom vrenja uviaja, izdavanje oglasa i slino. Ti trokovi po pravilu padaju na teret onoga ko je cio postupak prouzrokovao. Trokove postupka pokrenutog po slubenoj dunosti, a koje stranka nije prouzrokovala svojim ponaanjem (neodazivanju urednom pozivu i slino) snosi organ. U postupku pokrenutom po zahtjevu stranke organ koji vodi postupak moe zakljukom naloiti stranci da unaprijed poloi potreban iznos za pokrie trokova u vezi sa uviajem, vjetaenjem, dolaskom svjedoka i dr. Ako stranka ne poloi taj iznos organ moe odustati od izvoenja dokaza za ije izvoenje trokovi nijesu predujmljeni i upravnu stvar rijeiti na osnovu ostalih dokaza, a moe postupak obustaviti. Organ e postupak obustaviti kada se bez izvoenja dokaza za koje stranka nije predujmila trokove upravna stvar ne moe rijeiti, a iz ponaanja stranke se moe zakljuiti da je odustala od zahtjeva. Stranka po ijem zahtjevu je pokrenut dvostranaki upravni postupak i na iju tetu je zavren, duna je da protivnoj stranci naknadi opravdane trokove. Opravdani su oni trokovi koji su bili neophodni za uestvovanje u postupku. O trokovima postupka na zahtjev stranke, koji mora biti blagovremen stavljen, odluuje se rjeenjem o upravnoj stvari, ali se moe odluiti i posebnim zakljukom to mora biti naznaeno u rjeenju. O trokovima postupka odluuje se rjeenjem kojim se postupak zavrava, a u skladu sa zakonskim rjeenjima iz glave IX ZUP-a.
40
Uprava za kadrove
Kada je rije o trokovima postupka posebno treba naglasiti da ZUP propisuje mogunost osloboenja stranke od plaanja trokova - lan 110 ZUP-a. Zahvaljujui ovom institutu stranka koja ne moe snositi trokove postupka bez tete po svoje nuno izdravanje, odnosno po nuno izdravanje svoje porodice ipak ima mogunost da u upravnom postupku ostvari svoja prava ili pravne interese, odnosno ista zatiti.
3.1.13. Komunikacija organa i stranaka

Komunikacija upravnog organa i stranaka vri se podnescima, pozivanjem, preko zapisnika, te razgledanjem spisa i obavjetavanjem o toku postupka.
3.1.13/1 Podnesci
Podnesci su po pravilu pismena koja stranka predaje ili alje upravnom organu. To su zahtjevi (zahtjev za pokretanje postupka), predlozi (predlog za povraaj u preanje stanje - lan 93 ZUP-a, predlog za odravanje usmene rasprave - lan 142 stav1 ZUP-a), prijave (prijava nastale promjene na nepokretnostima - lan 89 Zakona o dravnom premjeru, katastru i upisima prava na nepokretnostima, prijava prebivalita - lan 3 stav 1 Zakona o prebivalitu), molbe (molba za produenje roka - lan 89 stav 3 ZUP-a), albe, prigovori i druga saoptenja (promjena adrese, otkaz punomoja i slino). Znaajno je ukazati da nije vano kako je stranka svoj podnesak oznaila. Bitna je sadrina podneska, jer ona obavezuje slubeno lice, odnosno organ. Recimo ako stranka napie molbu, kojom od organa trai da se poniti rjeenje, koje joj je urueno prije pet dana, jer joj nije priznato pravo koje je traila takav podnesak e se uzeti kao alba. Podnesak mora biti razumljiv i za razumljivost podneska, te za postupanje sa nerazumljivim podneskom vai sve ono to je navedeno kod razumljivosti i potpunosti zahtjeva - 2.2.3./1 ove broure. Pisani podnesci se po pravilu predaju neposredno ili alju potom ili u elektronskom obliku. Neposredna predaja se sastoji u predaji pismena na arhivi ili u pisarnici upravnog organa. Tom prilikom stranka moe traiti, a organ je duan da izda potvrdu o prijemu podneska. Podnesak se moe predati potom kao obina ili preporuena poiljka. Razlikovanje ove dvije vrste potanskih poiljki je bitno kod ocjene blagovremenosti podneska ija je predaja vezana za rok. Tako recimo ako je alba predata preporueno, kao dan predaje uzima se dan predaje poti, a ako je u pitanju obina poiljka, kao dan predaje uzima se dan kada je alba primljena kod organa. Pisani podnesci mogu biti upueni i telegrafski, odnosno telefaksom. I kod ovakvog naina upuivanja dan predaje poti smatra se kao dan predaje organu 41
Uprava za kadrove
kojem je podnesak upuen (lan 92 stav 2 ZUP-a). Na ovaj nain predaju se krai podnesci (recimo pravdanje izostanka sa usmene rasprave) ili pak najavljuju opirniji podnesci (recimo stranka dostavi albu u kojoj navodi da e obrazloenje dostaviti naknadno). ZUP u skladu sa savremenim tehnikim dostignuima propisuje i predaju podneska elektronskim putem. Takav podnesak se smatra predatim onog dana kada ga je informacioni sistem za dostavljanje i obavjetavanje primio. Podnesak se moe i usmeneo saoptiti kod upravnog organa koji je duan podnesak primiti na zapisnik.
3.1.13./2 Pozivanje
Pozivanje je radnja upravnog organa koja se sprovodi kako bi se obezbijedilo prisustvo odreenog lica (stranke, punomonika, zakonskog zastupnika, svjedoka, vjetaka, tumaa) na mjestu gdje treba izvriti odreenu procesnu radnju (u sjeditu organa, na mjestu uviaja). Polazei od naela ekonominosti, ZUP propisuje da se pozivaju lica koja borave na podruju organa koji vodi postupak - lan 59 stav 1 ZUP-a. Ukoliko lice koje treba pozvati ne boravi na tom podruju tada organ izjavu tog lica pribavlja po odredbama o pravnoj pomoi - lan 28 ZUP-a. Izuzetak od tog pravila je pozivanje na usmenu raspravu. Na usmenu raspravu, naime, moe biti pozvano i lice koje boravi van podruja organa koji vodi postupak (lan 59 stav 2 ZUPa), ako se time ubrazava ili olakava postupak i ako dolazak ne prouzrokuje vee trokove ili vee gubljenje vremena za pozvanog. Pozivanje se po pravilu ne moe vriti radi dostavljanja pisanih otpravaka upravnih akata ili radi saoptavanja koja se mogu izvriti potom ili na drugi nain pogodnim za lice kome saoptenje treba uiniti. Pozivanje se vri pisanim pozivom ako posebnim propisom nije predvien drugi nain pozivanja, a prilikom pozivanja organ je duan da vodi rauna da lice pozove da doe u vrijeme koje e najmanje ometati pozvanog u vrenju njegovog redovnog posla. Niko ne moe biti pozvan da doe u toku noi, osim ako se radi o hitnim i neodlonim mjerama U pisanom pozivu mora se naznaiti ko poziva (naziv organa koji je izdao poziv), ko se poziva i u kojem svojstvu (ime i prezime i adresa lica koje se poziva, da li se poziva kao stranka, svjedok, vjetak),vrijeme kada treba da doe i mjesto gdje treba da doe (datum i as, te oznaenje sjedita organa, ili mjesto uviaja). U pozivu se mora naznaiti i da li je pozvano lice duno da doe lino ili umjesto njega moe doi punomonik. U pozivu se pozvano lice mora upozoriti na posljedice ne odazivanja pozivu, jer je obaveza pozvanog lica da se odazove. Ukoliko se uredno pozvano lice ne odazove pozivu, a svoj izostanak ne opravda moe biti privedeno i kanjeno novanom kaznom do 50 eura. 42
Uprava za kadrove
Pripadanik vojske i policije se ne privodi, ve se od nadlene komande, odnosno nadlenog organa trai da se lice dovede.
3.1.13./3 Zapisnik
Zapisnik je pismeno koje se sainjava tokom usmene rasprave ili druge radnje u postupku, kao i o vanim izjavama stranaka ili treih lica. Zapisnik sainjava slubeno lice koje vodi postupak. Ako je sainjen u skladu sa zakonom isti ima znaaj javne isprave, a to znai da je zapisnik dokaz o toku i sadrini radnje u postupku. Zapisnik mora biti: - koncizan, a to znai da se mora ograniiti na ono to se tie upravne stvari; - vjerna i kompletna slika toka i sadrine radnje na koju se odnosi, a to znai da se u zapisniku mora naznaiti naziv organa koji vri radnju, mjesto i vrijeme kada se radnja vri, predmet u kome se vri, imena slubenih lica, prisutnih stranaka i drugih lica, tano i kratko tok i sadraj izvrenih radnji, tano, a po potrebi i njihovim rijeima izjave stranaka, svjedoka, vjetaka i drugih lica, oznaenje isprava koje su proitane, koje se prikljuuju zapisniku, a istom se prikljuuju i planovi, skice, crtei, fotografije i slino koji su izraeni tokom radnje; - uredan, a to znai da se u zapisniku ne smije nita brisati, a precrtana mjesta moraju biti itljiva i ovjerena potpisom slubenog lica koje rukovodi radnjom u postupku, - potpisan i to kako od slubenog lica tako i od lica ije su izjave na tom zapisniku uzete, te od stranaka, odnosno njihovih zakonskih zastupnika i punomonika. Sasluana lica i ostala lica koja uestvuju u postupku imaju pravo kontrole zapisnika. Ta kontrola se obavlja tako to je slubeno lice prije zakljuenja zapisnika duno da zapisnik proita sasluanim licima i ostalim licima koja uestvuju u postupku, a ta lica imaju pravo i da pregledaju zapisnik. Nakon toga oznaena lica imaju pravo da stave primjedbe, koje se upisuju u zapisnik. Nakon to je zapisnik proitan i unijete primjedbe ukoliko ih je bilo zapisnik ovjeravaju svojim potpisima slubeno lice koje je rukovodilo radnjom kao i zapisniar ako ga je bilo. Posebnu vrstu zapisnika predstavlja zapisnik o vijeanju i glasanju. Takav zapisnik se sainjava kada u postupku rjeava kolegijalni organ. U zapisniku o vijeanju i glasanju upisuju se imena i prezimena lica koja ulaz u sastav kolegijalnog organa, oznaenje predmeta u kojem se odluuje, kratak sadraj onoga to je rijeeno, kao i izdvojena miljenja ako ih je bilo. Kada se u postupku po albi odluka donese jednoglasno ne mora se sastavljati zapisnik o vijeanju i glasanju, ve se o tom sainjava zabiljeka na spisu.
43
Uprava za kadrove
3.1.13./4 Razgledanje spisa i obavjetavanje o toku postupka

Stranka ima pravo da razgleda spise predmeta, da o svom troku prepie,odnosno fotokopira potrebne spise, kao i pravo da se obavjetava o toku postupka. Obavjetavanje o toku postupka znai pravo da od organa koji vodi postupak dobije informaciju o toku, odnosno stadijumu postupka. Zahjtev za razgledanje, prepisivanje, odnosno fotokopiranje spisa, kao i zahtjev za dobijanje obavjetenja, stranka moe staviti usmeno ili pisano, a o takvom zahtjevu organ je duan da odlui u roku od tri dana od dana podnoenja zahjteva. Protiv zakljuka o odbijanju zahtjeva stranka ima pravo na posebnu albu u roku od 24 asa od izvrenog saoptenja zakljuka. O albi se mora odluiti u roku od 48 asova od asa izjavljivanja albe. Prednje pravo stranke ne odnosi se na razgledanje, prepisivanje i fotokopiranje zapisnika o vijeanju i glasanju, slubenog referata i nacrta rjeenja, kao ni na spise koji se vode kao povjerljivi, ako bi se time osujetila svrha postupka ili ako se to protivi javnom interesu ili opravdanom interesu jedne od stranaka ili treeg lica. Pravo na razgledanje spisa predmeta, prepisivanje, fotokopiranje i dobijanje obavjetenja o toku postupka pored stranke ima i svako lice ali za razliku od stranke ono je duno da u zahjtevu obrazloi postojanje svog pravnog interesa za takvu radnju. I zainteresovani dravni organ ima pravo da se obavijesti o toku postupka. Valja ukazati da je nakon donoenja ZUP-a donijet Zakon o slobodnom pristupu informacijama (Slubeni list RCG, br. 68/2005 od 15.11.2005. godine) po kojem upravni organi moraju postupati kada je u pitanju traenje i pruanje informacija.
3.1.14. Dostavljanje
Dostavljanje je procesna radnja koja se sastoji u predaji od strane organa razliitih pismena (pozivi, rjeenja, zakljuci i dr.) odreenom licu. Ono se vri potom, telefaksom, elektronskim putem, preko dostavljaa (namjetenici upravnog organa) ili preko lica koje je registrovano za dostavljanje fizikim ili elektronskim putem.
3.1.14./1 Vrijeme i mjesto dostavljanja

Dostavljanje se vri radnim danom od 7 do 20 asova po pravilu u stanu, u poslovnoj prostoriji ili na radnom mjestu na kome je zaposleno lice kome dostavljanje treba izvriti, a advokatu u njegovoj advokatskoj kancelariji. Organ ije se pismeno treba dostaviti moe iz naroito vanih razloga odrediti da se dostavljanje izvri u nedjelju ili na dan dravnog praznika, a i nou kada je to neodlono. 44
Uprava za kadrove
Van prethodno navedenih prostorija dostavljanje se moe izvriti ako lice kome se dostavljanje vri pristane na to, a ako naznaenih prostorija nema, dostavljanje se moe izvriti na bilo kojem mjestu na kojem se lice zatekne.
3.1.14./2 Vrste dostavljanja

Dostavljanje ZUP dijeli na: - obavezno lino dostavljanje, - posredno dostavljanje, - posebni sluajevi dostavljanja Obavezno lino dostavljanje sastoji se u predaji pismena lino licu kojemu je namijenjeno, a kada je u pitanju advokat i predajom pismena licu zaposlenom u advokatskoj kancelariji. Na taj nain moraju se uruiti rjeenja, zakljuci i druga pismena od ijeg dostavljanja tee rok koji se ne moe produiti (recimo rok za albu), kada je takvo dostavljanje odreeno drugim propisom ili kad to naroito odredi organ koji je naredio dostavljanje. Kada se lice kome dostavljanje treba lino izvriti ne zatekne na mjestu gdje se dostavljanje vri, a nema podataka da je ta osoba odsutna, dostavlja odnosno potar pismeno e vratiti organu, odnosno poti, a licu kome se pismeno dostavlja e u potanskom sanduetu ili na vratima stana, poslovnog prostora, radionice ili na drugom primjerenom mjestu ostaviti pisano saoptenje gdje se pismeno nalazi da ga mora preuzeti u roku od 15 dana. Takvo saoptenje dostavlja je duan potpisati, a na vraenom pismenu oznaiti gdje je ostavio saoptenje. Ako lice kojem se dostavljanje vri u ostavljenom roku od 15 dana preuzme pismeno kao dan dostavljanja uzima se dan kada je pismeno preuzeto. Ukoliko pak takvo lice u ostavljenom roku ne preuzme pismeno kao dan dostavljanja uzima se dan po isteku 15 dana od dana ostavljanja saoptenja. Ukoliko dostavlja prilikom pokuaja uruenja pismena ustanovi da je lice kojem je pismeno poslato odsutno pismeno e vratiti poiljaocu, koji e obnoviti dostavu najkasnije u roku od 30 dana. Ako se i tada primalac ne nae, pismeno se uruuje punomoniku za primanje pismena. Svako ko je odsutan due od 30 dana duan je da organ koji vodi postupak obavijesti o imenu, prezimenu i adresi punomonika za primanje pismena, a ako punomonik nije odreen dostavljanje se ponovo vri na nain naprijed naveden. Ako lice kome se pismeno dostavlja dokae da je bilo odsutno due od 30 dana i navede opravdane razloga zbog kojih nije mogao preuzeti spise ili odrediti punomonika za primanje pismena ima pravo na povraaj u preanje stanje. Lino dostavljanje moe se vriti i elektronskim putem na nain propisan lanom 77 ZUP-a. 45
Uprava za kadrove
Posredno dostavljanje je dostavljanje koje se vri kao i lino ali ako se lice kome dostavljanje treba izvriti ne zatekne u stanu ili na radnom mjestu dostavljanje se moe izvriti predajom pismena nekom od odraslih lanova domainstva, odnosno licu koje radi na istom mjestu, ako takvo lice pristane da pismeno primi. Pri tome treba voditi rauna da se na ovaj nain ne moe izvriti dostavljanje licu koje u istom postupku uestvuje sa suprotnim interesom. Ako se utvrdi da je lice kome dostavljanje treba izviti odsutno i da mu naprijed navedena lica ne mogu na vrijeme predati pismeno, isto se vraa organu koje ga je izdalo, uz naznaenje gdje se odsutni nalazi. U tom sluaju dostavljanje se ponavlja na novoj adresi na isti nain. Ako se pak ne moe utvrditi nova adresa takvom licu se postavlja privremeni zastupnik i njemu se predaje pismeno. Ako se utvrdi da lice kome dostavljanje treba izvriti nije odsutno, dostavlja e pismeno predati nalenom organu na ijem podruju se nalazi prebivalite, odnosno boravite lica kome se dostavljanje vri ili poti u njegovom prebivalitu ako se dostavljanje vri potom, a na vratima stana, odnosno poslovne prostorije ili radnog mjesta lica kome dostavljanje treba izvriti, dostavlja e pribiti pismeno saoptenje o tome gdje se pismeno nalazi i time se smatra da je dostavljanje izvreno. Na saoptenju i na samom pismenu koje je trebalo dostaviti dostavlja e oznaiti razlog takvog dostavljanja, kao i dan kada je saoptenje pribio na vrata i stavie svoj potpis. Posebni sluajevi dostavljanja su: - dostavljanje zakonskom zastupniku i punomoniku, - dostavljanje punomoniku za primanje pismena, - dostavljanje dravnim organima, ustanovama i drugim pravnim licima, - dostavljanje ostalim licima, - dostavljanje javnim saoptenjem. Dostavljanje zakonskom zastupniku i punomoniku vri se na isti nain kao i dostavljanje strankama - lino ili posredno, a u zavisnosti od pismena koje se dostavlja. Valja pri tom ukazati da se sva dostavljanja za stranku koja ima zakonskog zastupnika vre zakonskom zastupniku, a koja se pismena dostavljaju punomoniku zavisi od obima punomoja. Ukoliko punomonik ima punomoje za preduzimanje svih radnji njemu se dostavljaju sva pismena sem poziva za stranku, koji se moraju uruiti lino stranci.. Ukoliko pak punomonik ima ovlaenja za preduzimanje samo pojedinih radnji njemu se dostavljaju samo pismena vezana za ta radnje. Ako stranka ima vie punomonika dovoljno je da se pismeno dostavi jednome od njih. Punomonik za primanje pismena nema ovlaenja za preduzimanje radnji u ime stranke. On samo prima pismena u ime stranke i dan dostavljanje punomoniku za primanje pismena smatra se dan uruenja stranci kojoj je pismeno trebalo dostaviti. Punomonika za primanje pismena moe odrediti stranka samoinicijativno ili 46
Uprava za kadrove
po nalogu slubenog lica koje vodi postupak, a punomonik za primanje pismena moe biti postavljen i po slubenoj dunosti, a kako je to sve propisano lanom 79 i 80 ZUP-a. Dostavljanje dravnim organima, ustanovama i drugim pravnim licima vri se predajom pismena slubenom licu, odnosno licu odreenom za primanje pismena, a ako se u radnom vremenu takvo lice ne zatekne na radnom mjestu, predaja pismena moe se izvriti bilo kom licu zaposlenom kod tih pravnih subjekata. Ako u postupku uestvuje organizacija, naselje, grupa lica, koji nemaju svojstvo pravnih lica dostavljanje se vri predajom pismena licu koje su oni ovlastili, odnosno odredili. Pod ostalim licima ZUP navodi lica koja uivaju diplomatski imunitet, stranci, nae dravljane koji ive u inostranstvu, pripadnike vojske, policije, zaposlene u suvozemnom, rijenom, pomorskom i vazdunom saobraaju, te lica liena slobode. Strancima i licima u naoj zemlji koja uivaju diplomatski imunitet dostavljanje se vri preko ministarstva nadlenog za inostrane poslove, ako meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno. Naim dravljanima koji ive u inostranstvu dostavljanje izvoda iz matinih knjige,uvjerenja, potvrda i drugih pismena izdatih na zahtjev stranke moe se vriti neposredno, dok se dostavljanje rjeenja i zakljuaka vri preko diplomatsko konzularnih predstavnitava u inostranstvu. Pripadnicima vojske, policije, licima zaposlenim u suvozemnom, rijenom, pomorskom i vazdunom saobraaju dostavljanje se moe vriti i preko nadlene komande, odnosno organa, ustanove i drugog pravnog lica u kojima su zaposleni. Licima koja su liena slobode dostavljanje se vri preko ustanove u kojoj se nalaze. Ovakav nain dostavljanja vri se tako to se starjeini komande, organa ili ustanove napie zahtjev u kojem se trai da pismeno urui pripadniku vojske, policije, zaposlenom ili licu na izdravanje kazne, a uz lini potpis lica kojem se dostavljanje vri na dostavnici, koju treba priloiti uz pismeno koje se dostavlja, pa da zatim uredno potpisanu dostavnicu vrati organu ije se pismeno uruuju. Dostavljanje javnim saoptenjem vri se u sluaju kada se radi o veem broju lica koja organu nijesu poznata ili se ne mogu odrediti. Takvo dostavljanje vri se na nain to se pismeno istie na oglasnoj tabli organa koji je pismeno izdao, a istovremeno se pored objavljivanja na oglasnoj tabli izdaje saoptenje u dnevnoj tampi, odnosno u drugim sredstvima javnog informisanja. U ovakvim sluajevima smatra se da je dostavljanje izvreno po isteku 15 dana od dana isticanja saoptenja na oglasnoj tabli, ako organ ne odredi dui rok. 47
Uprava za kadrove
3.1.14./3 Odbijanje prijema

Lice kome je pismeno upueno je duno da isto primi, a takvu dunost ima i odrasli lan njegovog domainstva, lice zaposleno u dravnom organu, ustanovi i pravnom licu ili u advokatskoj kancelariji, kao i lice koje je za primanje pismena odredila organizacija, naselje, grupa lica koji nemaju svojstvo pravnog lica (lan 38 stav 2 ZUP-a). Ako ova lica odbiju da prime pismeno dostavlja e isto ostaviti u stanu ili prostoriji u kojoj je odnosno lice zaposleno ili e pismeno pribiti na vrata stana ili prostorije. U tom sluaju dostavlja e na dostavnici zabiljeiti dan, as i razlog odbijanja prijema, kao i mjesto gdje je pismeno ostavio i time se smatra da je dostavljanje izvreno.
3.1.14./4 Promjena prebivalita, odnosno boravita ili sjedita

O promjeni prebivalita, odnosno boravita ili sjedita stranka ili njen zakonski zastupnik su duni da obavijeste organ koji vodi postupak. Ako oni to ne uine, a dostavlja ne moe da sazna njihovu novu adresu organ e odrediti da se sva dalja dostavljanja u postupku za tu stranku vre pribijanjem pismena na oglasnoj tabli organa koji vodi postupak. Dostavljeanje se smatra izvrenim po isteku osam dana od dana pribijanja pismena na oglasnoj tabli. Ukoliko punomonik, odnosno punomonik za primanje pismena u toku postupka promjene prebivalite, odnosno boravite, a o novoj adresi ne obavijeste organ koji vodi postupak, dostavljanje e se izvriti kao da punomonik nije postavljen, a to znai stranci lino.
3.1.14./5 Dostavnica
Dostavnica je pismeno kojim se potvruje da je izvreno dostavljanje. Da bi dostavnica bila valjan dokaz o izvrenom dostavljanju ono mora biti potpisano od strane dostavljaa i primaoca koji pored potpisa na dostavnici treba sam slovima da naznai dan prijema. Ako je primalac nepismen ili iz drugih razloga ne moe da se potpie, dostavlja e na dostavnici naznaiti ime primaoca, dan predaje i napomenu zato se primalac nije potpisao. Ako pak primalac odbije da potpie dostavnicu, dostavlja e to konstatovati na dostavnici i sam ispisati dan predaje pismena. Kada se pismeno uruuje nekom od odraslih lanova domainstva primaoca ili licu zaposlenom na istom mjestu (lan 73 ZUP-a) dostavlja je duan na dostavnici naznaiti lice kome je pismeno predati i odnos tog lica prema licu kome je dostavljanje trebalo izvriti.
48
Uprava za kadrove
3.1.14./6 Greke u dostavljanju

Ako pri dostavljanju bude uinjena greka, smatrae se da je dostavljanje izvreno onog dana za koji se utvrdi da je lice kome je pismeno namijenjeno stvarno dobilo to pismeno. U sluaju da dostavnica nestane, dostavljanje se moe dokazivati i drugim sredstvima.
3.2. Skraeni postupak

U skraenom postupku, dakle, bez sasluanja stranke i odravanja posebne usmene rasprave, organ moe rijeiti upravnu stvar: 1. ako je stranka u zahtjevu navela injenice i podnijela dokaze na osnovu kojih se moe nesumnjivo utvrditi stanje stvari, ili se isto moe utvrditi na osnovu opte poznatih injenica ili injenica koje su organu poznate; 2. ako se odlune injenice mogu utvrditi na osnovu slubenih podataka kojima organ raspolae, a nije potrebno posebno sasluanje stranke radi zatite njenih prava ili pravnih interesa; 3. ako je propisom predvieno da se upravna stvar moe rijeiti na osnovu injenica i okolnosti koje nijesu potpuno utvrene, ve samo uinjene vjerovatnim, a iz svih okolnosti proizilazi da zahtjevu stranke treba udovoljiti; 4. kada je u javnom interesu potrebno preduzeti hitne mjere (ugroeni ivot i zdravlje ljudi, javni red i mir, javna bezbjednost ili imovina vee vrijednosti), a injenice na kojima rjeenje treba da bude zasnovano su utvrene ili bar uinjene vjerovatnim. Osnovno naelo ZUP-a je da se u postupku moraju utvrditi sve injenice i okolnosti od znaaja za donoenje odluke. To je naelo materijalne istine.Meutim, i materijalni zakoni, a i procesni nekada predviaju izuzetak od tog pravila propisujui da se u konkretnoj sitaciji moe odluiti i na osnovu injenice i okolnosti koje su uinjene vjerovatnim. Tako recimo, Zakon o povraaju oduzetih imovinskih prava i obeteenju u lanu 31 stav 3, propisuje da je u pogledu pravnog sljedbenitva dovoljno da se ono iskae vjerovatnim, a ZUP u lanu 147 stav 1 da je organ duan da javno objavi odreivanje usmene rasprave kad postoji vjerovatnoa da ima zainteresovanih lica koja se jo nijesu pojavila kao stranke. Za odluivanje na osnovu injenice i okolnosti koje su uinjene vjerovatnim organ mora biti izriito zakonom ovlaen. Razlika izmeu materijalne istine i vjerovatnoe je u stepenosti ubijeenosti slubenog lica u istinitost injenice i okolnosti. Kod materijalne istine ta ubijeenost mora biti potpuna, zasnovana na rezultatima provedenih dokaza o emu se u obrazloenju moraju dati razlozi.
49
Uprava za kadrove
Vjerovatnoa je nii stepen ubijeenosti u istinitost injenice i okolnosti i moe se definistati kao ubijeenost slubenost lica da je vea mogunost da stranka ima odreeno pravo, nego mogunost da to pravo nema.
3.3. Posebni ispitni postupak

Posebni ispitni postupak sprovodi se kada je to potrebno radi utvrivanja odlunih injenica i okolnosti ili radi davanja strankama mogunosti da ostvare i zatite svoja prava. Tok ispitnog postupka zavisi od okolnosti pojedinog sluaja, a odredjuje ga slubeno lice,odredjujui koje radnje treba izvesti i njihov redoslijed, zakazujui usmenu raspravu i odluujui koji e dokazi biti izvedeni.
3.3.1. Usmena rasprava

Najznaajnija karakteristika posebnog ispitnog postupka je usmena rasprava. Usmena rasprava se zakazuje po slubenoj dunosti ili po predlogu stranke, a uvijek se mora zakazati: u viestranakim upravnim stvarima (kada u posutupku uestvuju dvije ili vie stranaka sa suprotnim interesima); kad treba da se izvri uviaj ili saslua svjedok ili vjetak. Usmena rasprava je javna, a javnost se moe iskljuiti samo u zakonom izriito predvienim sluajevima: kad to zahtijevaju razlozi morala ili javne bezbjednosti; postoji ozbiljna i nepsredna opasnost ometanja usmene rasprave; treba da se raspravlja o odnosima u nekoj porodici; treba da se raspravlja o okolnostima koje predstavljaju dravnu, vojnu, slubenu, poslovnu, profesionalnu, naunu ili umjetniku tajnu. O iskljuenju javnosti odluuje se zakljukom, koji mora biti obrazloen i javno obavljen, a slubeno lice moe dopustiti da takvoj raspravi pored stranaka, na koje se iskljuenje javnosti ne odnosi, prisustvuju pojedina slubena lica, nauni i javni radnici, ako za to postoji opravdani interes. Takva lica su duna da uvaju kao tajnu ono to su saznala tom prilikom, a slubeno lice je duno da ih upozori. Stranke i ostala lica se na raspravu pozivaju dostavljanjem poziva, a od dana dostavljanja poziva do dana odravanja rasprave pozvanim licima e se po pravilu ostaviti osam dana kako bi se pripremila za raspravu i na nju dola na vrijeme i bez vanrednih trokova. Javna rasprava se po pravilu odrava u sjeditu organa, ali i van sjedita. Tako se javna rasprava moe odrati na licu mjesta kada se vri uviaj ili u drugom mjestu, ako se tako smanjuju trokovi ili se osnovano moe zakljui da e se tako temeljnije, bre i jednostavnije raspraviti odreena upravna stvar.
50
Uprava za kadrove
Ve je ranije reeno da slubeno lice odreuje tok usmene rasprave, ali se u naelu moe konstatovati da ista poinje utvrivanjem ko je od pozvanih lica doao i da li je uredno pozvan. Ovaj dio usmene rasprave logino slijedi prvi, jer ako se utvrdi da nije pristupila stranka, koja ranije nije sasluana, i da nije uredno pozvana slubeno lice odlae usmenu raspravu. Ako ne doe stranka po ijem je zahtjevu postupak pokrenut, a uredno je pozvana, i pri tom slubeno lice iz cjelokupnog stanja stvari izvue pretpostavku da je zahtjev povuen, organ koji vodi postupak obustavie zakljukom isti. Ako se takav zakljuak ne moe izvesti, ili se postupak u javnom interesu mora nastaviti slubeno lice e prema okolnostima sluaja sprovesti raspravu u odsustvu te stranke ili raspravu odloiti. Izostanak uredno pozvane stranke, protiv koje je pokrenut postupak daje mogunost slubenom licu da raspravu sprovede u njenom odsustvu ili pak da je odloi na troak nedole stranke. Nakon konstatovanja da su ispunjene procesne pretpostavke za dranje rasprave, slubeno lice e upozoriti prisutne stranke na njihova prava - da stavljaju primjedbe na provedene dokaze, osporavaju iskaze protivne stranke - te na posljedice proputanja takvog prava. Posljedica je da e se smatrati da stranke nemaju primjedbi. Ukoliko stranka u kasnijem toku postupka stavi primjedbe iste e se cijeniti, ali sa poveanom dozom kritinosti, jer tako stavljene primjedbe uvijek povlae za sobom sumnju da se to ini radi odugovlaenja postupka. Nakon toga slubeno lice prisutne svjedoke upuuje na mjesto za prozivku, pa nakon upoznavanja stranaka sa predmetom posupka uzima njihova izjanjenja. Nakon izjanjenja stranaka u predmetu postupka pristupa se izvoenju dokaza.
3.3.2.Dokazni postupak
Uopteno o dokazima i njihovoj ocjeni ve je naprijed bilo rijei, pa e se na ovom mjestu panja posvetiti pojedinanim dokazima i nainu njihovog izvoenja.
3.3.2./1 Isprave, uvjerenja, sertifikati i potvrde

Ovo su pisani dokazi, koje prilae stranka ili ih slubeno lice pribavlja. Pisani dokazi se na javnoj raspravi itaju, a nakon to budu proitani stranka ima mogunost da stavi primjedbe. Isprave se dijele na javne i privatne. Javne isprave su recimo izvod iz matine knjige roenih, line karte, listovi nepokretnosti, presude i slino, a privatna isprava je ugovor. Javne isprave su isprave koje je u propisanom obliku izdao dravni organ u granicama svoje nadlenosti, odnosno ustanova i drugo pravno lice u okviru zakonom povjerenog javnog ovlaenja. Za javne isprave vai pretpostavka ta51
Uprava za kadrove
nosti, koja se u upravnom postupku moe obarati tvrdnjom da isprava ne potie od organa koji je oznaen za izdavaoca, ili pak da su u istoj pogreno unijeti podaci (recimo u izvodu iz matine knjige rodjenih pogreno iz te knjige prepisan neki podatak). Povodom takvih prigovora slubeno lice od izdavaoca javne isprave moe traiti izjanjenje. Javne isprave mogu imati vremenski ogranieni i neogranienu dokaznu snagu, kako je to propisano lanom 158 ZUP-a. Ogranienu vremensku dokaznu snagu imaju one javne isprave koje se odnose na pravne injenice ili poslove, ije injenice se poslije izdavanje javne isprave mogu promijeniti. Takva javna isprava je list nepokretnosti. Neogranienu vremensku dokaznu snagu imaju one javne isprave koje se odnose na pravne injenice ili poslove koje injenice se poslije izdavanje javne isprave ne mogu promijeniti. Takav je recimo izvod iz matine knjige umrlih. Javne isprave izdate od inostranih organa imaju istu dokaznu snagu kao i domae javne isprave ako: - u dravi u kojoj su izdate imaju karakter javnih isprava, - postoji reciprocitet izmeu drave izdavaoca i Crne Gore (reciprocitet znai da se u toj stranoj dravi javne isprave izdate u Crnoj Gori priznaju kao javne isprave), - su prevedene i propisno ovjerene. Privatne isprave izdaju pojedinci ili pravna lica, koja ne spadaju u krug naprijed navedenih. Za njih ne vai pretpostavka istinitosti i te isprave se cijene od strane slubenog lica, kao i ostali dokazi. Uz zahtjev stranka je ukoliko je u mogunosti (lan 128 stav 2 ZUP-a) duna priloiti isprave na koje se poziva, a slubeno lice, koje vodi postupak, moe naloiti stranci koja se poziva na neku ispravu da istu podnese ili da je pribavi. Pri tom organ od stranke nee traiti da pribavi isprave koje bre i lake moe pribaviti organ koji vodi postupak (lan 128 stav 2 ZUP-a). Isprava na koju se stranka poziva moe se nalaziti kod suprotne stranke. U tom sluaju slubeno lice poziva tu stranku da ispravu podnese ili pokae na raspravi (lan 161 stav 2 ZUP-a). Ukoliko stranka ne postupi po tom zahjtevu slubeno lice takvu stranku zbog krenja procesne discipline moe kazniti novanom kaznom u iznosu od 50 eura i tu kaznu moe ponavljati sve dok stanka ispravu ne podnese, odnosno pokae. Protiv zakljuka o kanjavanju stranka ima pravo albe koja ne zadrava izvrenje. Ako se isprava nalazi kod treeg lica, a to lice na poziv organa nee da je dobrovoljno pokae, organ koji vodi postupak donosi zakljuak kojim se nalae tom licu da ispravu pokae na raspravi. Pozvano lice pokazivanje isprave moe uskratiti iz razloga iz kojih svjedok moe uskratiti svjedoenje. Ukoliko tree lice bez opravdanih razloga odbije da pokae ispravu organ donosi rjeenje o kanjavanju tog lica na nain i po postupku koji vai za stranku. 52
Uprava za kadrove
3.3.2./2. Svjedoci
Svjedok moe biti bilo koje lice koje je bilo sposobno da opazi injenice o kojima treba da svjedoi i koje u stanju da to svoje opaanje saopti. Svako lice koje je pozvano duno je da se odazove pozivu. Ako se uredno pozvani svjedok ne odazove i ne opravda svoj izostanak ili se udalji sa mjesta gdje treba da bude sasluan, organ koji vodi postupak moe narediti da se takvo lice prinudno dovede i da snosi trokove dovoenja, a moe mu se izrei i novana kazna za povredu procesne discipline u iznosu od 50 Eura. Zakljuak o kanjavanju ili trokovima moe se ponititi ako svjedok naknadno opravda svoj izostanak. Lice pozvano u svojstvu svjedoka duno je da svjedoi sem ako bi svojim iskazom povrijedilo dunost uvanja dravne, vojne ili slubene tajne, dok ga nadleni organ ne oslobodi dunosti. Svjedok koji mimo ovih razloga odbije da svjedoi i nakon upozorenja slubenog lica moe se kazniti novanom kaznom u iznosu od 50 Eura, a ako i tada odbije ponovo e se kazniti istom kaznom. Svjedok moe uskratiti svjedoenje pod uslovima iz lana 170 ZUP-a. Svjedoci se saluavaju pojedinano bez prisustva svjedoka koji e se kasnije sasluati, a prije poetka davanja iskaza slubeno lice je duno da ga upozori da je duan da govori istinu, da ne smije nita preutati i da moe poloiti zakletvu na svoj iskaz, a i predoie mu se posljedice davanja lanog iskaza. Slubeno lice je duno da svjedoka pudui i na njegovo pravo da moe uskratiti svjedoenje pod uslovima iz lana 170 ZUP-a. Nakon to svjedok bude upozoren od njega se uzimaju lini podaci, upoznaje sa predmetom svjedoenja i od njega trai da se na te okonosti izjasni. Nakon to svjedok iznese svoj iskaz, slubeno lice taj iskaz unosi u zapisnik nastojei da to to vjernije uradi. Svjedok se potpisuje na zapisniku usmene rasprave ispod svog iskaza. Nakon to svjedok da iskaz slubeno lice i stranke, preko slubenog lica, mogu mu postavljati pitanja, ali pri tom nije doputeno postavljati pitanja koja sugeriu kako bi trebalo odgovoriti. Ukoliko je sasluano dva ili vie svjedoka, a njihovi se iskazi razlikuju, slubeno lice moe odrediti suoenje svjedoka. Suoenje se vri tako to se svjedoci postave jedan nasprem drugoga, okrenutim licem prema licu, pa jedan svjedok iznosi svoj iskaz, a drugi svjedok mu nakon toga replicira.
53
Uprava za kadrove
3.3.2./3 Izjava stranke

Nekada u postupku za utvrivanje odreene injenice ne postoje drugi dokazi sem izjava stranke. Tada se stranka sasluava na usmenoj raspravi i pri tom vae pravila za sasluanje svjedoka. Ovakva izjava stranke je dokaz izveden u postupku, pa se cijeni kao i ostali dokazi i istu treba razlikovati od izanjenja stranke o kojem je bilo rijei pod takom 1.8. na strani 29 ove broure. Ovaj dokaz moe se kao jedini provesti i u upravnim stvarima malog znaaja ako bi odreenu injenicu trebalo utvrivati sasluanjem svjedoka koji ive u mjestu udaljenom od sjedita organa ili ako bi usljed pribavljanja drugih dokaza bilo oteano ostvarivanje prava stranke.
3.3.2./4 Vjetaci
Vjetaci su lica koja posjeduju struno znanje, kojima ne raspolae slubeno lice, a koje je potrebno za utvrenje ili ocjenu neke injenice vane za rjeavanje upravne stvari. Od takvih lica trai se da izvre vjetaenje, daju struni nalaz i miljenje o odreenoj spornoj injenici. Provodjenje dokaza vjetaenjem odreuje se od strane slubenog lica po slubenoj dunosti ili na predlog stranke. U naredbi za odreivanje vjetaenja slubeno lice treba da navede u pogledu kojih injenica vjetak treba da da svoj nalaz i miljenje. Nalaz i miljenje vjetak moe dati usmeno na raspravi, ili pak dostaviti pismeni nalaz i miljenje. O pozivanju vjetaka, neodazivanju urednom pozivu, dunosti vjetaenja, dunosti da govori istinu i uskraivanju vjetaenja vae ista pravila kao za svjedoka, dok se u pogledu izuzea vjetaka shodno primjenjuju odredbe o izuzeu slubenog lica. Na nalaz i miljenje vjetaka stanke imaju pravo da stavljaju primjedbe, a da bi to svoje pravo ostvarile slubeno lice je duno da im blagovremeno dostavi pisani nalaz i miljenje. Ukoliko dati nalaz i miljenje nijesu jasni ni potpuni ili se bitno razlikuju, kao u sluaju kada miljenje nije obrazloeno ili se pojavi osnovana sumnja u tanost datog miljenja, a ti nedostaci se ne mogu otkloniti ni ponovnim sasluanjem vjetaka, vjetaenje se ponavlja sa istim ili drugim vjetakom, a moe se zatraiti vjetaenje od naune ili strune organizacije.
3.3.2./5 Uviaj
Uviaj je dokaz koji se sastoji u neposrednom opaanju slubenog lica, kada je to opaanje bitno za utvrivanje neke injenice ili za razjanjenje bitnih okolnosti. Moe to biti neposredno opaanje nekog predmeta, sporne nepokretnosti, objekta i slino. Stranke imaju pravo da pristustvuju uviaju, a uviaj se najee vri uz uee vjetaka. 54
Uprava za kadrove
3.4. Prvostepeno rjeenje

Nakon provedenog postupka, a na osnovu injenica utvrenih u postupku organ nadlean za rjeavanje donosi rjeenje o upravnoj stvari koja je predmet postupka. Recimo, odluujui po zahtjevu za priznanje prava na starosnu penziju organ nakon provedenog postupka donosi rjeenje kojim se stranci to pravo priznaje ili pak odbija zahtjev, a u zavisnosti od utvrenja u dokaznom postupku. Najee rjeenje donosi jedan organ. Mogue je meutim, da je zakonom propisano da o jednoj stvari rjeavaju dva ili vie organa. U takvom sluaju svaki od njih duan je da rijei o konkretnoj stvari, a ko e izdati rjeenje zavisi od njihovog sporazuma. Nekada je zakonom propisano da rjeenje donosi jedan organ uz prethodnu saglasnost drugog organa. U takvom sluaju organ koji donosi rjeenje duan je da rjeenje sastavi, a da ga zatim sa spisima predmeta dostavi na saglasnost drugom organu. Organ koji daje saglasnost duan je da u roku od mjesec dana obavijesti organ koji donosi rjeenje da daje saglasnost ili istu odbija. Saglasnost se moe dati potvrdom na samom rjeenju ili posebnim aktom. Ako rok od mjesec dana protekne smatra se da saglasnost nije data. U nekim sluajevima zakon predvia da se rjeenje donosi uz prethodno pribavljeno miljenje drugog organa. Ako nadleni organ u roku od mjesec dana ne dostavi svoje miljenje, organ nadlean za donoenje rjeenja moe odluiti bez tog miljenja. Inae, organ koji donosi rjeenje nije vezan miljenjem drugog organa, ali ako donosi rjeenje suprotno pribavljenom miljenju, svoju odluku mora posebno obrazloiti.
3.4.1. Oblik i sastavni djelovi rjeenja

Rjeenje se donosi u pisanoj formi, a samo izuzetno rjeenje moe biti donijeto i usmeno. Usmeno rjeenje se donosi kada se radi o preduzimanju hitnih mjera radi obezbjeenja javnog reda i mira i bezbjednosti ili radi otklanjanja neposredne opasnosti za ivot i zdravlje ljudi ili imovinu. Takvo rjeenje moe se izvriti bez odlaganja, a organ je duan ukoliko to stranka zahtijeva, da ga stranci izda u pisanom obliku najkasnije u roku od osam dana od dana podnoenja zahtjeva. Po proteku dva mjeseca od dana donoenja usmenog rjeenja vie se ne moe traiti njegovo pismeno donoenje. Pisano rjeenje sadri uvod, dispozitiv ili izreku, obrazloenje, uputstvo o pravnom sredstvu, naziv organa sa brojem i datumom donoenja, potpis slubenog lica i peat organa. Uvod rjeenja sadri naziv organa koji donosi rjeenje, propis o nadlenosti tog organa, ime stranke i njenog zakonskog zastupnika ili punomonika ako ga ima i kratko oznaenje predmeta postupka. 55
Uprava za kadrove
Pored organa koji je rjeenje donio, a u sluaju kada rjeenje donose dva ili vie organa ili se rjeenje donosi uz saglasnost drugog organa, u uvodu se moraju naznaiti nazivi svih organa, odnosno organa koji je dao saglasnost. Dispozitivom se rjeava o predmetu postupka u cjelini i o svim zahtjevima stranaka o kojima u toku postupka nije posebno rijeeno, odreuje uslov od ijeg ispunjenja zavisi ostvarenje prava nalae izvrenje radnje i odreuje rok u kojem se moe dobrovoljno izvriti, te kada je to zakonom propisano navodi da alba ne odlae izvrenje. Dispozitivom rjeenja se rjeava i o trokovima upravnog postupka navoenjem njihovog iznosa, ko je duan da ih plati i u kom roku, ili se pak u rjeenju navodi da e se o trokovima odluiti posebnim zakljukom. Dispozitiv rjeenja mora biti kratak i jasan i ne smije biti u suprotnosti sa obrazloenjem, jer to predstavlja bitnu povredu pravila postupka iz lana 226 stav 2 taka 7 ZUP-a, koja povreda za sobom povlai ponitenje rjeenja. SUDSKA PRAKSA Kat. parcela broj 1499 je upisana u list nepokretnosti 1328 sa pravom korienja ____. Zbog te injenice dispozitivom prvostepenog rjeenja konstatuje se da se vri promjena upisa prava korienja. Nasuprot tome, u sljedeem stavu dispozitiva prvostepenog rjeenja ne vri se upis zajednikog korienja, ve upis zajednike svojine. To dispozitiv prvostepenog rjeenja ini protivrjenim i nerazumljivim ime je poinjena povreda pravila postupka iz lana 198 stav 2 ZUP-a. Tu povredu tueni osporenim rjeenjem nije otklonio ime je poinio povredu pravila postupka iz lana 232 ZUP-a. PRESUDA VRHOVNOG SUDA REPUBLIKE CRNE GORE U.broj 844/2003 od 18.12.2003. godine Sadraj i obim obrazloenja rjeenja zavise od sloenosti upravne stvari i ovlaenja za donoenje rjeenja. U upravnim stvarima manjeg znaaja u kojima se udovoljava zahtjevu stranke, a ne dira se u javni interes niti interes treih lica, rjeenje se moe sastojati samo od dispozitiva u vidu zabiljeke na spisu, ako su razlozi za takvo rjeenje oigledni i ako nije drugaije propisano. Takvo rjeenje se stranci saoptava usmeno, a pisano joj se mora izdati ako ona to trai. U jednostavnim upravnim stvarima u kojima se ni jedna od stranaka ne protivi postavljenom zahtjevu, a zahtjev se uvaava, obrazloenje rjeenja je kratko i jednostavno, a moe se izdati i na propisanom obrascu. Takvo obrazloenje sadri kratko izlaganje stranke i pozivanje na materijalni propis na osnovu kojeg je upravna stvar rijeena. U sloenijim upravnim stvarima obrazloenje rjeenja mora sadavati kratko izlaganje zahtjeva stranaka, utvreno injenino stanje, ocjenu kontradiktornih 56
Uprava za kadrove
dokaza, razloge zbog kojih nije uvaen koji od zahtjeva stranaka, materijalne propise i razloge koji s obzirom na utvreno injenino stanje upuuju na rjeenje kakvo je dato u obrazloenju. Takvo obrazloenje mora biti u saglasnosti sa stanjem u spisima predmeta i upuivati na zakljuak da donijeto rjeenje nesumnjivo proizilazi iz utvrenog injeninog stanja podvedenog pod odgovarajui materijalno pravni propis. U sluaju kad alba ne odlae izvrenje rjeenja u obrazloenju se mora navesti pravni propis koji to predvia, a u obrazloenju se moraju obrazloiti i zakljuci protiv kojih nije doputena posebna alba. Uputstvo o pravnom sredstvu je saoptenje stranci da li se moe izjaviti pravni lijek i koji, u kojem roku, kojem organu, u koliko primjeraka se podnosi, kome se predaje, a kada je u pitanju alba i sa kolikom taksom se predaje. Zbog pogrenog pravnog lijeka stranka ne moe snositi tetne posljedice, pa lan 204 ZUP-a, propisuje nain zatite stranke koja je dobila pogrenu pravnu pouku. Uputstvo o pravnom sredstvu stavlja se poslije obrazloenja sa lijeve strane, a nakon svega sa desne strane rjeenje potpisuje lice koje ga donosi. Primjer prvostepenog rjeenja REPUBLIKI FOND PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA PODGORICA PODRUNO ODJELJENJE PODGORICA Broj: 01-04-7803/1 Podgorica, 20.10.2004. godine LB 2029695727 MB 1108929213016 Na osnovu l. 17 i 196 Zakona o optem upravnom postupku (Sl. list RCG, br. 60/2003) i l. 118 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (Sl. list RCG, br. 54/2003) i l. 56 Statuta Republikog fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (Sl. list RCG, br. 46/91 i 11/94), rjeavajui po zahtjevu _________________, za priznavanje prava po osnovu uveanja stepena tjelesnog oteenja, a po ovlaenju direktora Repbulikog fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, donosim R J E E NJ E Kod _________ i dalje postoji VII stepen tjelesnog oteenja od 40% prouzrokovanog povredom na radu, te se odbija zahtjev kojim je traio poveanje tjelesnog oteenja, kao neosnovan. Isplata novane naknade se ima i dalje isplaivati po rjeenju ove Slube br. 05-256 od 27.04.1992. 57
Uprava za kadrove
O b r a z l o e nj e Postupak u predmetu br.01-4107-04/2004 pokrenut je po zahtjevu __________, od 07.09.2004. godine, kojom je traio poveanje stepena tjelesnog oteenja i odreivanje novog iznosa novane naknade po tom osnovu. U postupku po zahtjevu utvreno je: - da je imenovanom rjeenjem ove Slube br.05-256 od 27.04.1992. godine, prevedeno tjelesno oteenje VII stepena do 40% prouzrokovanog povredom na radu od 16.08.1960. godine, i odreen novi iznos novane naknade u iznosu od 1.066,00 dinara mjeseno poev od 27.11.1991. godine, - da je Prvostepena invalidska komisija svojim Nalazom, ocjenom i miljenjem br. 2004-2000/2326 od 8.10.2004. godine, utvrdila postojanje tjelesnog oteenja do 40% prouzrokovanog povredom na radu i da ne postoji poveanje procenta tjelesnog oteenja. Isplata novane naknade se ima i dalje vriti po rjeenju slube br. 05-256 od 27.04.1992. godine. Na osnovu izloenog rijeeno je kao u dispozitivu rjeenja. Protiv ovog rjeenja moe se izjaviti alba u roku od 15 dana od dana prijema istog Ministarstvu rada i socijalnog stranja a preko ovog Podrunog odjeljenja.
POSTUPAK VODIO KONTROLOR ___________________ _____________ NAELNIK PODRUNOG ODJELJENJA ______________________________________
RJEENJE DOSTAVITI: 1._____________________
2. U dosije
3.4.2. Djelimino rjeenje

Djeliminim rjeenjem se odluuje samo o dijelu zahtjeva ili o nekim pitanjima kojima se rjeava u upravnoj stvari. ini se to u sluaju kada su samo ti djelovi sazreli za rjeavanje i kada se pokae potrebnim da se o tim pitanjima odlui posebnim rjeenjem. Ovo rjeenje mora biti oznaeno kao takvo - djelimino. Ono se u pogledu pravnih sredstava i izvrenja smatra kao samostalno. Recimo, u postupku eksproprijacije postavljen je zahtjev i za eksproprijaciju preostalog dijela, a za rjeavanje je sazrio samo zahjtev za eksproprijaciju. U tom sluaju organ moe donijeti djelimino rjeenje kojim e odluiti o eksproprijaciji, dok e o eksproprijaciji preostalog dijela odluiti posebnim rjeenjem.
58
Uprava za kadrove
3.4.3. Dopunsko rjeenje

Odluujui o odreenim zahtjevima stranke u jednoj upravnoj stvari, organ moe propustiti da rjeenjem odlui o nekom od tih zahtjeva ili o nekom pitanju koje je bilo predmet postupka. U takvoj situaciji stranka ima pravo da trai da se donese posebno rjeenje o pitanjima koja donijetim rjeenjem nijesu obuhvaena. To je dopunsko rjeenje. Recimo u postupku po Zakonu za povraaj oduzetih imovinskih prava i obeteenju stranka je postavila zahjtev za vraanje vie katastarskih parcela. Rjeenjem kojim je odlueno po tom zahtjevu proputeno je da se odlui o vraanju jedne katastarske parcele. Tada stranka trai da se odlui o vraanju i te katastarske parcele i o takvom zahjtevu se odluuje dopunskim rjeenjem. Dakle, uslov za donoenje dopunskog rjeenja je da je i ta katastarska parcela bila obuhvaena zahtjevom podnijetim prije donoenja osnovnog rjeenja. Dopunsko rjeenje donosi se na zahtjev stranke. Odluujui o predlogu stranke organ moe nai da je predlog osnovan i donijeti dopunsko rjeenje. Takvo rjeenje moe se donijeti bez ponovnog sprovoenja posebnog ispitnog postupka, ako je u ranijem postupku predmet dovoljno raspravljen. U protivnom mora se sprovesti poseban ispitni postupak. Ukoliko, pak organ, nae da je zahtjev za donoenje dopunskog rjeenja neosnovan zakljukom e takav zahtjev odbiti. SUDSKA PRAKSA U rjeenju komisije za arondaciju broj 1334/6 od 11.03.1962. godine, stoji da je od ______ izmju ostalog odluzeta kat. parcela broj 21/48 povrine 0,68 ha. Zahtjevom od 08.03.1994. godine, _____ je traio da mu se vrati kat. parclela broj 21/84 povrine 0,68 ha. Odluujui po podnijetom zahtjevu nadleni organ je donio rjeenje broj 03-75/1 od 28.12.1995. godine, kojim je usvojen zahtjev ______ i istom vraeno oduzeto zemljite u povrini oznaenoj kao u rjeenju o arondaciji, te kao u podnijetom zahtjevu za vraanje poljoprivrednog zemljita. Polazei od naprijed navedenog, ovaj sud nalazi da su upravni organi osnovano nali da u konkretnom sluaju nijesu ispunjeni uslovi iz lana 206. ZUP-a. Ovo sa razloga to je rjeenjem iz 1995. godine, u cjelosti rijeeno po podnijetom zahtjevu. PRESUDA VRHOVNOG SUDA REPUBLIKE CRNE GORE U.broj 134/2004 od 12.05.2004. godine 59
Uprava za kadrove
3.4.5. Privremeno rjeenje

Privremeno rjeenje se donosi u sluaju kada je neophodno prije zavretka postupka donijeti rjeenje kojim se privremeno ureuju sporna pitanja ili odnosi. Ono se donosi na osnovu podataka koji postoje u vrijeme njegovog donoenja. Recimo u postupku ostvarivanja prava na starosnu penziju pokae se kao sporan jedan period penzijskog staa. U tom sluaju privremenim rjeenjem se priznaje pravo na penziju i utvruje njena visina s obzirom na nesporno utvreni penzijski sta. Privremeno rjeenje vai do donoenja rjeenja o glavnoj stvari i tim rjeenjem se privremeno rjeenje ukida.
3.4.6. Rok za izdavanje rjeenja

U postupku koji je pokrenut po zahtjevu stranke, odnosno po slubenoj dunosti ako je to u interesu stranke prvostepeni organ je duan da svoje rjeenje donese u roku propisanim lanom 212 ZUP-a. Taj rok je razliit, a zavisi od sloenosti upravne stvari koju treba rijeiti i s tim u vezi u kojem postupku se rjeenje donosi. Ako se rjeenje donosi u skraenom postupku, a ne postoje smetnje za voenje postupka - recimo rjeavanje prethodnog pitanja - organ je duan da rjeenje donese i isto stranci urui, najkasnije u roku od jednog mjeseca ako posebnim zakonom nije odreen krai rok. Ukoliko je za rjeenje podnijetog zahtjeva potrebno sprovesti poseban ispitni postupak, rjeenje je organ duan donijeti i stranci uruiti u roku od dva mjeseca. Ukoliko organ ne ispotuje obavezu da rjeenje donese u naprijed navedenim rokovima, stranka ima pravo na albu kao da je njen zahtjev odbijen (vie o tome kod albe kad prvostepeno rjeenje nije donijeto - strana 56). Kontrolu blagovremenosti rada prvostepenog organa vri i organ nadlean za nadzor nad radom tog organa. Ukoliko vrei nadzor nadleni organ nadje da prvostepeni organ ne rjeava upravne stvari u roku ima pravo i dunost da na to upozori starjeinu organa i odredi mu dodatni rok u kojem mora odluiti o upravnoj stvari. Ukoliko prvostepeni organ u ostavljenom roku ne donese rjeenje, organ drugog stepena moe preuzeti odluivanje u toj upravnoj stvari, ako smatra da bi u suprotnom mogla nastupiti opasnost po ivot i zdravlje ljudi, ovjekovu prirodnu i ivotnu sredinu i imovinu vee vrijednosti. Kontrolu primjene ZUP-a, koja se odnosi na efikasnost i aurnost u upravnim stvarima vri i upravni inspektor. O mjerama koje moe preduzeti upravni inspektor (vie na strani 65 ove broure).
60
Uprava za kadrove
3.4.7. Ispravljanje greaka u rjeenju

Prilikom pismene izrade rjeenja mogu nastati greke u imenima ili brojevima, pisanju ili raunanju, kao i druge oigledne netanosti u rjeenju ili njegovom ovjerenom prepisu. Takve greke organ koji je donio rjeenje, odnosno slubeno lice koje je potpisalo ili izdalo iste moe otkloniti u svakom trenutku i to po slubenoj dunosti ili po zahtjevu stranke. Takva ispravka se vri donoenjem posebnog zakljuka. Ako je rjeenje povoljno za stranku ispravka greke proizvodi pravno dejstvo od dana od koga proizvodi pravno dejstvo rjeenje koje se ispravlja, ali ako je rjeenje nepovoljno za stranku ispravka greke proizvodi pravno dejstvo od dana izdavanja i dostavljanja zakljuka o ispravci. Protiv zakljuka o ispravci, kao i zakljuka kojim se odbija zahtjev za ispravku doputena je posebna alba.
3.4.8. Konanost i pravosnanost rjeenja

Rjeenje postaje konano kada se vie ne moe pobijati albom. Rjeenje se ne moe pobijati albom kad protekne rok za albu, odnosno kad drugostepeni organ odlui po albi. Utvrivanje datuma konanosti rjeenja je bitno, jer od tog dana stranka moe ostvariti svoja prava utvrena takvim rjeenjem. Rjeenje postaje pravosnano kada se vie ne moe pobijati u upravnom sporu, odnosno drugom sudskom postuku, a stranka je njime stekla odreeno pravo, odnosno pravni interes ili su joj naloene odreene obaveze. Iz navedene zakonske definicije pravosnanosti rjeenja proizilazi da rjeenje kojim stranka nije stekla odreeno pravo, odnosno pravni interes ili joj nijesu naloene odreene obaveze (obino je to rjeenje kojim se odbija zahtjev stranke), ne stie pravosnanost. Pravosnanost rjeenja ima za posljedicu da se ne moe ponovo zahtijevati pokretanje upravnog postupka u istoj upravnoj stvari, dok se u upravnoj stvari povodom koje je donijeto rjeenje koje ne stie pravosnanost ponovo moe zahtijevati pokretanje upravnog postupka, ako se nakon donoenja takvog rjeenja promijenilo pravno i faktiko stanje - lan 116 stav 2 taka 4 ZUP-a. Nakon pravosnanosti rjeenja isto je mogue ponititi, ukinuti, odnosno promijeniti samo na osnovu vanrednih pravnih sredstava odreenih zakonom. Potvrdu o konanosti, odnosno pravosnanosti rjeenja izdaje organ koji vodi postupak, a ako pri tom pogrijei u utvrivanju datuma konanosti ili pravosnanosti ili uopte nastupanja tih okolnosti, duan je izvriti ispravku lan 215 stav 6 ZUP-a.
61
Uprava za kadrove
3.5. Zakljuak
Pored rjeenja najei akt koji donosi organ rjeavajui u upravnom postupku, jeste zakljuak. Zakljukom se najee odluuje o pitanjima koja se tiu postupka, ali i o pitanjima koja se kao sporedna pojave u vezi sa sprovoenjem postupka, a o kojima se ne odluuje rjeenjem. Zakljuak donosi slubeno lice koje vodi postupak, sem zakljuka o kanjavanju lica koje svojim podneskom grubo povrijedi ugled organa ili slubenog lica koje vodi postupak - lan 101 stav 3 ZUP-a. Odredbe o obliku i sastavnim djelovima rjeenja vae i u odnosu na zakljuak protiv kojeg je dozvoljena alba. Zakljuak protiv kojeg nije dozvoljena alba strankama se saoptava usmeno i zabiljeka o tome stavlja u spisima predmeta. Takav zakljuak moe se pobijati albom protiv rjeenja. U naelu zakljuak se i pobija albom protiv rjeenja kojim je odlueno u upravnoj stvari, a posebna alba mora biti zakonom izriito propisana.
3.6. Uvjerenje i druge isprave

Uvjerenja, sertifikati, potvrde i dr. su akti koje izdaje upravni organ. Tim aktima se ne odluuje o pravima i obavezama stranke, ve se u istima navode injenice o kojima organ vodi slubenu evidenciju. Iz tih razloga protiv ovih akata nije dozvoljena alba, niti se moe voditi upravni spor. Uvjerenje i druge isprave o injenicama o kojima se vodi slubena evidencija izdaju se na usmeni zahtjev stranke, po pravilu istog dana, a najkasnije u roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva, ako propisom nije drugaije odreeno. Ako upravni organ traeno uvjerenje ne izda u roku od 15 dana, ili u tom roku ne donese rjeenje kojim se odbija zahtjev za izdavanje uvjerenja stranka ima pravo albe kao da je zahtjev odbijen. Stranka koja smatra da podaci sadrani u uvjerenju nijesu tani, moe traiti da se podaci sadrani u uvjerenju isprave. O tom traenju organ je duan da odlui rjeenjem. Protiv tog rjeenja stranka ima pravo albe, a ima pravo albe i ako organ u naznaenom roku ne donese rjeenje. Pored uvjerenja, odnosno isprava o injenicama o kojima vodi slubenu evidenciju organ izdaje i uvjerenja, odnosno druge isprave o kojima ne vodi slubenu evidenciju, ako je to zakonom ili drugim propisom odreeno. U tom sluaju injenice se utvruju u postupku propisanom ZUP-om, a rok za izdavanje uvjerenja je neto dui i iznosi 30 dana. Razliita je dokazna snaga uvjerenja izdatih na osnovu slubene evidencije i uvjerenja izdatih o injenicama o kojima slubenu evidenciju ne vodi organ. Prve 62
Uprava za kadrove
imaju karakter javne isprave, a injenice iz drugih ne obavezuju organ kome je takvo uvjerenje podnijeto, to znai da taj organ moe ponovo utvrivati injenice navedene u uvjerenju, odnosno drugoj ispravi. SUDSKA PRAKSA Shodno lanu 16 stav 2 Zakona o planiranju i ureenju prostora urbanistiko-tehniki uslovi su dio detaljnog urbanistikog plana, pa su urbanistiko-tehniki uslovi isprava u smislu lana 161 ZUP-a, koji je vaio u vrijeme donoenja prvostepenog upravnog akta. lanom 161 stav 1 ZUP-a je propisano da organi izdaju uvjerenja, odnosno druge isprave o injenicama o kojima vode slubenu evidenciju, dok je stavom 4 istog lana propisano da stranka ima pravo albe ako organ odbije zahtjev za izdavanje uvjerenja, odnosno ne izda uvjerenje u roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva. Polazei od svega naprijed navedenog, ovaj sud nalazi da je osporenim rjeenjem poinjena povreda pravila postupka iz lana 161 stav 1 i 4. Ovo iz razloga to je alba tuioca odbaena umjesto da o njoj bude meritorno odlueno. Navodi osporenog rjeenja da se urbanistiko tehnikim uslovima ne rjeava o odreenom pravu ili obavezi podnosioca zahtjeva, te da za to zakljuak prvostepenog upravnog organa ne predstavlja upravni akt su nerazumljivi. Ovo iz razloga to u konkretnom sluaju nijesu izdati urbanistiko tehniki uslovi i to se izjavljenom albom isti ne osporavaju. Prvostepenim upravnim aktom odbijen je zahtjev za izdavanje urbanistiko tehnikih uslova i takav akt jeste upravni akt u smislu lana 6 stav 2 ZUS-a, jer je na taj nain odlueno o pravu stranke da dobije uvjerenje o injenicama od organa koji vodi slubenu evidenciju o tim injenicama. PRESUDA VRHOVNOG SUDA REPUBLIKE CRNE GORE U.broj 62/2004 od 07.07.2004. godine
63
Uprava za kadrove
IV PRAVNA SREDSTVA
Pravna sredstva su podnesci razne vrste izriito zakonom propisani kojim ovlaeno lice (najee nezadovoljna stranka), inicira zakonom propisani postupak u kome je nadleni organ duan da ispita zakonitost, cjelishodnost ili nitavost odreenog upravnog akta i da povodom pravnog sredstva donese svoju odluku. Dakle, to su sredstva kojima se otlanjaju nezakonitosti upravnih akata. U pravnoj teoriji pravna sredstva se dijele na redovna i vanredna pravna sredstva. ZUP u glavi XIV nabrajajui pravna sredstva ista ne dijeli na redovna i vanredna, mada poznaje termin vanredna pravna sredstva. Tako recimo, u lanu 215 stav 4 ZUP propisuje da je pravosnano rjeenje mogue ponititi, ukinuti, odnosno promijeniti samo na osnovu vanrednih pravnih sredstava odreenih zakonom. Zakonom o optem upravnom postupku propisana su sljedea pravna sredstva: alba; ponavljanje postupka; naroiti sluajevi ponitavanja, ukidanja i mijenjanja rjeenja, u koje spadaju: mijenjanje i ponitavanje rjeenja u vezi sa upravnim sporom; ponitavanje i ukidanje po osnovu slubenog nadzora; vanredno ukidanje; oglaavanje rjeenja nitavim.
4.1. alba i rad prvostepenog organa po albi

alba je redovno pravno sredstvo protiv prvostepenih upravnih akata i kako je to ve reeno samo se zakonom moe propisati da alba nije doputena i to pod uslovom da je na drugi nain obezbijeena zatita prava i pravnih interesa stranke. albom se rjeenje moe pobijati zbog: - povrede pravila postupka (neka odredba procesnog zakona nije primijenjena, a trebala je biti primijenjena ili je pak pogreno primijenjena); - nepotpuno ili nepravilno utvrenog injeninog stanja (neka injenica bitna za odluivanje nije utvrena ili je nepravilno utvrena); - zbog pogrene primjene materijalnog prava (neka odredba materijalnog prava nije primijenjena ili je pogreno primijenjena). 64
Uprava za kadrove
Kada su u pitanju povrede pravila postupka ZUP razlikuje: - bitne povrede pravila upravnog postupka, i - povrede pravila postupka. Bitne povrede pravila upravnog postupka takstativno su nabrojane u lanu 226 stav 2 ZUP-a: - rjeenje donio stvarno nenadlean organ - licu koje je trebalo da uestvuje u svojstvu stranke ili zainteresovanog lica nije bila data mogunost da uestvuje u postupku - stranci ili zainteresovanom licu nije data mogunost da se izjasni o svim injenicama i okolnostima koje su bitne za donoenje rjeenja - stranku nije zastupao zakonski zastupnik, odnosno punomonik nije imao punomoje - u postupku prekrene odredbe o upotrebi jezika - u voenju ili odluivanju u postupku uestvovalo lice koje je po ZUP-u trebalo biti izuzeto, odnosno lice koje po ovom ili posebnom zakonu ne ispunjava uslove za voenje postupka, odnosno za odluivanje u postupku - dispozitiv rjeenje u suprotnosti sa obrazloenjem, tako da nije mogue utvrivanje zakonitosti u albenom postupku. Razlikovanje ove dvije grupe povreda pravila postupka je bitno zbog razliitih posljedica njihovog postojanja. Na postojanje bitnih povreda pravila postupka drugostepeni organ pazi po slubenoj dunosti i njihovo postojanje povlai ponitavanje rjeenja. Izuzetak predstavlja bitna povreda pravila upravnog postupka koja se sastoji u ne davanju mogunosti stranci ili zainteresovanom licu da se izjasni o svim injenicama i okolnostima koje su bitne za donoenje rjeenja. Tu bitnu povredu pravila upravnog postupka drugostepeni organ moe otkloniti, pa zatim sam rijeiti upravnu stvar. Na postojanje bitnih povreda pravila upravnog postupka po slubenoj dunosti pazi i Upravni sud u upravnom sporu, pa kad utvrdi da su iste poinjene, duan je ponititi osporeni upravni akt. Kada su u pitanju ostale povrede pravila postupka drugostepeni organ cijeni da li su one uticale na zakonito rjeenje, pa ako utvrdi da jesu ponitava prvostepeno rjeenje,a ako nae da nijesu albu odbija. Odmah po prijemu albe prvostepeni organ ispituje da li je alba razumljiva, doputena, blagovremena i izjavljena od ovlaenog lica.
65
Uprava za kadrove
4.1.1. Razumljivost albe i dostavljanje stranci sa suprotnim ineresima

alba je jedan od podnesaka kojim se stranka obraa organu (lan 53 stav 1 ZUP-a). Iz tih razloga po prijemu albe prvostepeni organ je duan da ispita njenu razumljivost. Pod razumljivou se smatra samo to da li se iz podnijete albe moe utvrditi ko je albu podnio i protiv kojeg rjeenja. Ako se te dvije injenice ne mogu utvrditi alba je nerazumljiva, pa se po njoj ne moe postupati, te je organ duan da postupi u skladu sa odredbom lana 57 ZUP-a (vidjeti Razumljivost i potpunost zahtjeva - strana 17 ove broure). Ako su u albi iznijete nove injenice i novi dokazi, a u postupku uesvuju dvije stranke ili vie stranaka sa suprotnim interesima, organ je duan da svakoj stranci dostavi primjerak albe i ostavi im rok za izjanjenje o novim injenica i dokazima. Taj rok ne moe biti krai od 8 ni dui od 15 dana.
4.1.2. Doputenost albe

Doputena je alba u koliko je pravo albe propisano zakonom. Opte pravilo ZUP-a je da je alba protiv rjeenja donijetog u prvom stepenu doputena, te da se samo zakonom moe propisati da u pojedinim upravnim stvarima alba nije doputena (naelo dvostepenosti u rjeavanju - strana 12 ove broure).
4.1.3. Neblagovremenost albe

alba mora biti izjavljena u zakonom propisanom roku. Rok za albu je prekluzi vni i njegovo proputanje za sobom povlai neblagovremenost albe. Kako je to procesni rok - rok propisan procesnim zakonom - stranka ima pravo da trai povraaj u preanje stanje, a to znai da uz albu mora podnijeti predlog za povraaj u preanje stanje, u njemu naznaiti razloge za proputanje roka i priloiti dokaze koji proputanje roka ine opravdanim. Kada se cijeni blagovremenost albe bitni su rokovi i njihovo raunanje. Rok za albu poinje tei prvog dana nakon to je stranka primila rjeenje protiv kojeg izjavljuje albu (recimo ako je rjeenje primljeno 01.05.2006. godine, rok za albu poinje se raunati od 02.05.2006. godine, pa rok od 15 dana istie sa istekom 16.05.2006. godine), a istie istekom posljednjeg dana tog roka. Ukoliko posljednji dan roka pada u nedjelju ili na dan dravnog praznika ili u neki drugi dan kad organ kojem se predaje alba ne radi, rok istie istekom prvog narednog radnog dana. Kada je alba upuena preporueno potom, telegrafski ili telefaksom kao dan predaje albe uzima se dan predaje poti.
66
Uprava za kadrove
4.1.4. Lice ovlaeno za izjavljivanje albe

Pravo na izjavu albe ima stranka koja je uestvovala u prvostepenom postupku, ali i lice kome nije bila data mogunost da uestvuje u prvostepenom postupku ako se rjeenje odnosi na njegova prava i pravne interese. Zainteresovano lice albu izjavljuje u roku za albu stranke koja je uestvovala u postupku. Ako zainteresovano lice podnese zahtjev prvostepenom organu da mu se dostavi rjeenje u roku koji stranka ima za albu, to lice ima pravo da izjavi albu do roka za odluivanje o albi stranke. Prilikom ispitivanja da li je zainteresovano lice ovlaeno na podnoenje albe ne treba gubiti iz vida odredbu lana 131 stav 4 ZUP-a. Tom odredbom je propisano da zainteresovana lica koja su bila upoznata sa postupkom, a nijesu se odazvala pozivu da uzmu uee u postupku nemaju pravo na albu protiv rjeenja u tom postupku. Pravo na izjavljivanje albe ima i dravni tuilac i drugi dravni organi kada su na to ovlaeni posebnim zakonom, ali samo protiv rjeenja kojim je povrijeen zakon u korist fizikog ili pravnog lica, a na tetu javnog interesa. Kada prilikom ispitivanja albe prvostepeni organ nadje da je alba nerazumljiva, jer se ne moe utvrditi protiv kojeg rjeenja je izjavljena, niti ko je izjavljuje, ili nedoputena, da je neblagovremena ili izjavljena od neovlaenog lica, prvostepeni organ takvu albu odbacuje zakljukom protiv kojeg je dozvoljena alba.
4.1.5. Zamjena prvostepenog rjeenja povodom albe

Ako albu ne odbaci iz naprijed navedenih razloga, prvostepeni organ se uputa u ocjenu njene osnovanosti. Ukoliko nae da je alba osnovana, a nije potrebno provoditi novi ispitni postupak prvostepeni organ moe stvar rijeiti drugaije i novim rjeenjem zamijeniti rjeenje koje se albom pobija. Ako su u albi iznijete nove injenice i dokazi koji bi mogli biti od uticaja na drugaije rjeenje upravne stvari ili organ nae da je sprovedeni postupak nepotpun i da je to moglo biti od uticaja na rjeavanje upravne stvari, upravni organ moe dopuniti postupak, pa prema rezultatu dopunjenog postupka donijeti novo rjeenje i upravnu stvar rijeiti drugaije, ali u granicama zahtjeva stranke. Protiv ovako donijetog rjeenja stranka ima pravo albe. Ukoliko u postupku donoenja rjeenja nije sproveden posebni ispitni postupak, a to je po zakonu trebalo biti uraeno ili je pak u pitanju zakljuak kojim je zahtjev stranke odbaen sa razloga to predmet postupka nije upravna stvar, to podnosilac zahtjeva ne moe biti stranka u postupku, ili za to to je zahtjev, koji je vezan za rok predat nakon roka, a stranci nije omogueno da se o tome izjasni, a stranka trai u albi da se sprovede posebni ispitni postupak ili da joj 67
Uprava za kadrove
se omogui izjanjenje o odlunim injenicama prvostepeni organ je duan da sprovede taj postupak. Po sprovoenju postupka, prvostepeni organ moe, a to znai da ne mora, uvaiti zahtjev iz albe i donijeti novo rjeenje. Kada prvostepeni organ nae da je alba doputena, blagovremena i izjavljena od ovlaenog lica, a novim rjeenjem nije zamijenio svoje ranije rjeenje duan je da bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana, od dana prijema albe istu sa cjelokupnim spisima predmeta dostavi drugostepenom organu na odluivanje.
4.2. Rjeavanje drugostepenog organa po albi

I drugostepeni organ prethodno ispituje doputenost, blagovremenost i ovlaenje lica na izjavljenje albe, pa ako nae da je prvostepeni organ propustio da zbog toga odbaci albu, odbacie je taj organ. Ukoliko albu sa tih razloga ne odbaci, drugostepeni organ uzima predmet u rjeavanje i donosi odluku povodom albe. Odluujui po albi drugostepeni organ moe albu odbiti, ponititi prvostepeno rjeenje i sam rijeiti upravnu stvar, ponititi rjeenje i predmet vratiti prvostepe nom organu na ponovni postupak, ponititi rjeenje i predmet dostaviti nadle nom organu, a moe rjeenje i oglasiti niavim.
4.2.1. Odbijanje albe

Odluujui po albi drugostepeni organ e svojim rjeenjem istu odbiti kad nae: da je postupak koji je prethodio rjeenju pravilno sproveden, da je rjeenje pravilno i na zakonu zasnovano, a da je alba neosnovana; da je u prvostepenom postupku bilo nedostataka, ali da oni nijesu mogli uticati na rjeavanje upravne stvari, a ne radi se o bitnim povredama pravila postupaka iz lana 226 ZUP-a; da je rjeenje zasnovano na zakonu, ali ne sa razloga iz prvostepenog rjeenja ve sa razloga koje nalazi drugostepeni organ i koje razloge u obrazloenju mora navesti.
4.2.2. Ponitavanje rjeenja i rjeavanje upravne stvari od strane drugostepenog organa

Drugostepeni organ rjeavajui po albi moe ponititi prvostepeno rjeenje i sam rijeiti upravnu stvar u sljedeim sluajevima: kada nae da su u prvostepenom postupku poinjene povrede pravila postupka, naravno mimo onih iz lana 226 ZUP-a, a koje su uticale na rjeavanje stvari, te povrede otkloni sam ili preko prvostepenog ili zamoljenog organa, pa na osnovu injenica utvrenih u dopunjenom postupku zakljui da se upravna stvar mora rijeiti drugaije nego to je rijeena prvostepenim rjeenjem; 68
Uprava za kadrove
kada nae da su prvostepenim rjeenjem pogreno ocijenjeni dokazi, da je iz utvrenih injenica izveden pogrean zakljuak u pogledu injeninog stanja, da je pogreno primijenjen pravni propis ili ako nae da je na osnovu slobodne ocjene trebalo donijeti drugaije rjeenje; kada nae da se cilj zbog koga je doneeno rjeenje moe postii i drugim sredstvima povoljnijim za stranku. Odluujui povodom albe drugostepeni organ moe izmijeniti prvostepeno rjeenje u korist alitelja i mimo zahtjeva postavljenog u albi, ali u okviru zahtjeva postavljenog u prvostepenom postupku i pod uslovom da time ne vrijea pravo treih lica. Na tetu alitelja drugostepeni organ moe izmijeniti prvostepeno rjeenje samo iz nekog od razloga predvienim lanom 257, 259 i 260 ZUP-a.
4.2.3. Ponitavanje prvostepenog rjeenja i vraanje predmeta prvostepenom organu na ponovni postupak
Kada odluujui po albi drugostepeni organ nae da su u prvostepenom postupku poinjene bitne povrede pravila postupka iz lana 226 stav 2, sem one iz take 3 koju moe sam otkloniti, drugostepeni organ je duan da prvostepeno rjeenje ukine i predemet vrati prvostepnom organu na ponovni postupak. Na isti nain drugostepeni organ e postupiti kada utvrdi da su u prvostepenom postupku poinjene povrede pravila postupka koje su od uticaja na rjeavanje stvari ili da je injenino stanje pogreno i nepotpuno utvreno.
4.2.4. Ponitavanje prvostepenog rjeenje i dostavljanje predmeta nadlenom organu

Kada odluujui o albi drugostepeni organ nae da je prvostepeno rjeenje donio stvarno nenadlean organ, on e to rjeenje ponititi i predmet dostaviti nadlenom organu na rjeavanje.
4.2.5. Oglaavanje rjeenja niavim

Odluujui po albi drugostepeni organ je duan po slubenoj dunosti paziti na nitavost rjeenja, pa kada nae da je u prvostepenom postupku uinjena neka nepravilnost koja rjeenje ini nitavim, takvo rjeenje e oglasiti nitavim. Drugostepeno rjeenje mora biti izraeno u pisanom obliku i stranci dostavljeno najkasnije u roku od dva mjeseca od dana predaje albe, ako posebnim zakonom nije odreen krai rok. U obrazloenju drugostepenog rjeenja moraju biti ocijenjeni navodi albe. Ocjena navoda albe znai navoenje razloga zato drugostepeni organ nalazi da je odreeni navod albe osnovan, odnosno neosnovan. 69
Uprava za kadrove
U obrazloenju rjeenja kojim se ponitava prvostepeno rjeenje i predmet vraa prvostepenom organu na ponovno odluivanje, drugostepeni organ je duan ukazati prvostepenom organu u kom pogledu treba da dopuni postupak. U ostalom dijelu za drugostepeno rjeenje shodno vae odredbe koje se odnose na prvostepeno rjeenje.
4.2.7. Dostavljanje drugostepenog rjeenja

Svoje rjeenje sa cjelokupnim spisima predmeta drugostepeni organ dostavlja prvostepenom organu, koji je duan da primjerak rjeenja u roku od 8 dana od dana prijema spisa dostavi strankama. Primjerak drugostepenog rjeenja REPUBLIKA CRNA GORA MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNOG STARANJA Broj: 0203-7803 Podgorica, 21.12.2004. gdoine Na osnovu lana 196 stav 1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl.list RCG broj 60/03) i lana 90 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (Sl.list RCG, broj 54/03) rjeavajui po albi ________ iz Podgorice protiv rjeenja Republikog fonda penzijskog i invalidskog osiguranja - Podruno odjeljenje Podgorica broj 0104-7803/1 od 20.10.2004. godine, donosim R J E E NJ E alba se odbija. Obrazloenje Pobijanim rjeenjem utvreno je da kod _____________ i dalje postoji 40% TO po osnovu povrede na radu i pravo na odgovarajuu novanu naknadu. U blagovremeno izjavljenoj albi, alitelj istie da je u prvostepe nom postupku nepotpuno utvreno injenino stanje po pitanju invalidnosti i preostale radne sposobnosti, pa smatra da kod njega stoji osnov za sticanje prava na vei stepen TO. Trai da se sporne okonosti rasprave u postupku po albi. U postupku po lanu 90 Zakona o PIO (Sl.list RCG; br. broj 54/03) nakon razmatranja spisa i ocjene navoda albe ovaj organ je pribavio nalaz i miljenje donijetog na osnovu medicinske dokumentacije u spisima predmeta konstatovano je da kod alitelja ne postoje medicinske indikacije za utvrivanje veeg stepena TO ime nijesu ispunjeni uslovi iz lana 52 Zakona o PIO.
70
Uprava za kadrove
Ovo Ministrastvo je nalaz i miljenje DIK-e ocijenilo kao dovoljan dokaz o spornom pitanju i shodno tome utvrdilo da je prvostepeno rjeenje pravilno i na zakonu zasnovano pa se alba odbija u smislu lana 235 stav 2 ZUP-a. Protiv ovog rjeenja moe se pokrenuti upravni spor tubom neposredno kod Vrhovnog suda Republike Crne Gore u Podgorici u roku od 30 dana od dana prijema rjeenja. RJEENJE DOSTAVITI: 1. ______________________ 2. Podrunom odjeljenju Republikog fonda PIO - Podgorica, 3. a/a. SD/DB
NAELNIK ODJELJENJA _________________________
4.3. alba kad prvostepeno rjeenje nije donijeto

Prvostepeni organ je duan donijeti rjeenje u rokovima propisanim lanom 212 stav 2 ZUP-a. Ako prvostepeni organ ne ispotuje takvu svoju obavezu stranka ima pravo da izjavi albu. Obino se kae da je to alba zbog utanja administracije. Postupajui po takvoj albi drugostepeni organ trai izjanjenje od prvostepenog organa zato rjeenje nije donijeto u roku. Po pribavljenju takvog rjeenja drugostepeni organ cijeni da li je proputanje roka od strane prvostepenog organa uslovljeno opravdanim razlozima ili krivicom stranke, pa ako nae da jeste, odredie prvostepenom organu rok za donoenje rjeenja koji ne moe biti dui od jednog mjeseca. U sluaju suprotne ocjene - da su razlozi neopravdani ili da proputanje roka nije posljedica krivice stranke drugostepeni organ e traiti da mu prvostepeni organ dostavi spise predmeta. U tom sluaju drugostepeni organ e sam sprovesti postupak i rijeiti predmetnu upravnu stvar. Izuzetno ako drugostepeni organ nae da e postupak bre i ekonominije sprovesti prvostepeni organ naloie mu da to uini, da prikupi podatke i iste dostavi drugostepenom organu nakon ega e sam rijeiti upravnu stvar. Rjeenje donijeto od strane drugostepenog organa je konano, a to znai da se protiv njega ne moe izjaviti alba, ve pokrenuti upravni spor.
71
Uprava za kadrove
4.4. Ponavljanje postupka

Ponavljanje postupka je pravno sredstvo kojim se stvara mogunost da se usljed zakonom propisanih povreda pravila postupka jo jedanput rjeava u istoj pravnoj stvari. Pri tome izmjena materijalnog prava ili eventualna pogrena primjena materijalnog prava nije osnov za ponavljanje postupka. Ponoviti se moe samo postupak zavren konanim rjeenjem. Ponavljanje postupka mogu traiti stranka i dravni tuilac, a postupak se moe ponoviti i po slubenoj dunosti. Razlozi za ponavljanje postupka taksativno su pobrojani u lanu 244 stav 1 ZUP-a i mimo tih razloga ponavljanje postupka nije mogue. Nove injenice ili novi dokazi, kao razlog za ponavljanje postupka iz lana 244 stav 1 taka 1 ZUP-a su injenice i dokazi koji su postojali u vrijeme donoenja konanog rjeenja, ali stranka za njih nije znala ili ih bez svoje krivice nije bila u stanju iznijeti. injenice i dokazi koji su nastali nakon donoenja konanog rjeenja nijesu razlog za ponavljanje postupka. Nove injenice i dokazi moraju biti takvi da bi sami po sebi ili u vezi sa ve izvedenim dokazima mogli dovesti do drugaijeg rjeenja, koja vjerovatnoa u zahtjevu za ponavljanje posutpka mora biti obrazloena. Subjektivni rok za ponavljanje postupka po ovom osnovu je mjesec dana od dana saznanja za nove injenice ili dokaze, a objektivni rok je pet godina. Za ponavljanje postupka iz razloga to je konano rjeenje donijeto na osnovu lane isprave, lanog iskaza svjedoka ili vjetaka, ili je donoenje tog rjeenja posljedica djela kanjivog po krivinom zakonu, potrebno je da je donijeta pravosnana presuda u krivinom postupku. Dakle, stranka moe, recimo, traiti ponavljanje postupka zbog lanog iskaza svjedoka samo ako uz zahtjev priloi pravosnanu presudu kojom je utvreno da je to lice izvrilo krivino djelo, davanje lanog iskaza. U sluaju da se krivini postupak ne moe voditi sa razloga propisanih krivinim zakonom, o emu slubeno lice mora pribaviti izvjetaj nadlenog dravnog tuioca, u upravnom postupku se moe kao prethodno pitanje raspraviti da li je uinjeno krivino djelo. Subjektivni rok za podnoenje zahtjeva po ovom osnovu poinje tei od dana pavosnanosti presude u krivinom postupku, odnosno od dana saznanja za okolnosti zbog kojih se krivini postupak ne moe voditi, a ponavljanje se moe traiti i po proteku objektivnog roka od pet godina - lan 257 stav 5 ZUP-a. Ostali osnovi za ponavljanje postupka u praksi ne izazivaju dileme. Dodatni uslov za dozvolu ponavljanja postupka zbog okolnosti iz lana 244 ta72
Uprava za kadrove
ka 1, 6, 7, 8 i 10 ZUP-a, jeste da stranka bez svoje krivice nije bila u stanju da u ranijem postupku iznese okolnosti zbog kojih trai ponavljanje postupka.
4.4.1. Rjeenje o ponavljanju postupka

O predlogu za ponavljanje postupka odluuje organ koji je donio konano rjeenje (prvostepeni ako nije bila izjavljena alba ili je ista odbaena, odnosno drugostepeni kada je odluivano po albi). Po prijemu predloga nadleni organ prvo ispituje da li je predlog blagovremen, da li je podnijet od strane ovlaenog lica i da li je podnosilac okolnosti na kojima zasniva predlog uinio vjerovatnim. Ukoliko neki od tih uslova nije ispunjen, organ rjeenjem odbacuje predlog. Ukoliko organ nadje da ima osnova za ponavljanje postupka donijee zakljuak da se ponavljanje postupka dozvoljava i odredie obim u kome e se postupak ponoviti. Nakon ponovljenog postupka nadleni organ donosi rjeenje o upravnoj stvari koja je bila predmet postupka i njime moe rjeenje koje je bilo predmet ponavljanja postupka ostaviti na snazi ili ga zamijeniti novim. Ranije rjeenje se ostavlja na snazi ako upravnu stvar treba rijeiti na isti nain kao ranijim rjeenjem, a konano rjeenje se zamjenjuje novim ako se u ponovnom postupku utvrdi da upravnu stvar treba rijeiti drugaije. Pri tome se ranije rjeenje moe ponititi ili ukinuti.
4.4.2. alba
Protiv zakljuka kojim se odbacuje ili odbija predlog za ponavljanje postupka, kao i protiv rjeenja doneenog u ponovljenom postupku od strane prvostepenog organa dozvoljena je alba. Protiv zakljuka kojim se odbacuje ili odbija predlog za ponavljanje postupka, kao i protiv rjeenja doneenog u ponovljenom postupku od strane drugostpenog organa alba nije dozvoljena. Protiv zakljuka kojim se dozvoljava ponavljanje postupka alba nije dozvoljena.
4.5. Naroiti sluajevi ponitavanja, ukidanja i mijenjanja rjeenja

U naroite sluajeve ponitavanja, ukidanja i mijenjanja rjeenja spadaju: mijenjanje i ponitavanje rjeenja u vezi sa upravnim sporom; ponitavanje i ukidanje po osnovu slubenog nadzora; vanredno ukidanje; oglaavanje rjeenja nitavim. 73
Uprava za kadrove
4.5.1. Mijenjanje i ponitavanje rjeenja u vezi sa upravnim sporom

Ako je protiv rjeenja pokrenut upravni spor organ koji je donio rjeenje moe do zavretka upravnog spora ponititi ili izmijeniti to rjeenje iz razloga iz kojih bi Sud mogao ponititi takvo rjeenje. Za mijenjanje (drugaije rjeenje upravne stvari) ili ponitenje rjeenja u vezi sa upravnim sporom potrebno je da su ispunjeni sljedei uslovi: da je upravni spor blagovremeno pokrenut; da organ nae da treba uvaiti sve zahtjeve tube; da osnov za izmjenu budu razlozi iz kojih bi sud mogao ponititi takvo rjeenje; da se mijenjanjem ili ponitenjem rjeenja ne vrijea pravo stranke ili treeg lica.
4.5.2. Ponitavanje i ukidanje po osnovu slubenog nadzora

Drugostepeni organ, a ako njega nema organ koji vri nadzor nad radom organa koji je donio rjeenje moe ponititi konano rjeenje po osnovu slubenog nadzora u sluajevima propisanih lanom 257 ZUP-a. Tim lanom je propisano da se konano rjeenje ponitava po osnovu slubenog nadzora ako: ga je donio stvarno nenadlean organ; u istoj upravnoj stvari postoji ranije donijeto pravosnano rjeenje kojim je ta upravna stvar drugaije rijeena; ga je donio jedan organ bez saglasnosti, potvrde, odobrenja ili miljenja drugog organa, a to je potrebno po zakonu ili drugom propisu; ga je donio mjesno nenadleni organ; je rjeenje doneeno kao posledica prinude, iznude, ucjene, pritiska ili druge nedozvoljene radnje. Rjeenje o ponitenju rjeenja po osnovu slubenog nadzora moe se donijeti po slubenoj dunosti, po zahtjevu stranke ili dravnog tuioca. Rjeenje o ukidanju rjeenja po osnovu slubenog nadzora moe se donijeti po slubenoj dunosti ili po zahtjevu dravnog tuioca. Za ponitenje i ukidanje rjeenja po osnovu slubenog nadzora propisani su samo objektivni rokovi, koji poinju tei od dana konanosti rjeenja i iznose jednu, odnosno pet godina, a u zavisnosti od razloga za ponitenje i ukidanje. Samo sa razloga iz lana 257 stav 1 taka 5 ZUP-a (rjeenje donijeto kao posljedica prinude, iznude, ucjene, pritiska ili druge nedozvoljene radnje), rjeenje o ponitenju i ukidanju po osnovu slubenog nadzora moe se donijeti bez obzira na protek rokova. Protiv rjeenja donijetog po osnovu slubenog nadzora nije dozvoljena alba ve se protiv njega moe neposredno pokrenuti upravni spor.
74
Uprava za kadrove
4.5.3. Vanredno ukidanje

Ako je radi otklanjanja teke i neposredne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi, javnu bezbjednost, javni mir i javni poredak ili javni moral ili radi otkanjanja poremeaja u privredi to potrebno, prvostepeni i drugostepeni organ mogu ukinuti izvrno rjeenje. Za ukidanje rjeenja po ovom osnovu potrebno je da se otklanjanje tete i neposredne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi, javnu bezbjednost, javni mir i javni poredak ili javni moral ili poremeaja u privredi, ne moe ostvariti drugim sredstvima, kojima bi se manje diralo u steena prava. Stranka koja usljed ukidanja rjeenja trpi stvarnu tetu ima pravo na njenu naknadu, ali ne i na izgubljenu dobit. Pravo na naknadu tete stranka moe ostvariti u parninom postupku kod nadlenog suda. Protiv rjeenja prvostepenog organa dozvoljena je alba, a protiv rjeenja drugostepenog organa ili organa koji vri nadzor moe se pokrenuti upravni spor.
4.5.4.Oglaavanje rjeenja nitavim

U svako doba po slubenoj dunosti, po predlogu stranke ili dravnog tuioca rjeenje se moe oglasiti nitavim: koje je u upravnom postupku doneeno u stvari iz sudske nadlenosti ili u stvari u kojoj se uopte ne moe rjeavati u upravnom postupku; koje bi svojim izvrenjem moglo prouzrokovati neko djelo kanjivo po krivinom zakonu; ije izvrenje nije mogue; koje je donio organ bez prethodnog zahtjeva stranke, a na to stranka nije naknadno, izriito ili preutno pristala; ako je stranka postigla povoljno rjeenje ne govorei istinu ili zloupotrebljavajui prava koja su joj priznata zakonom; koje sadri nepravilnost koja je po nekoj izriitoj zakonskoj odredbi predviena kao razlog nitavosti. Protiv rjeenja kojim se rjeenje oglaava nitavim, kao i protiv rjeenja kojim se odbija predlog stranke ili dravnog tuioca za oglaavanje rjeenja nitavim, doputena je alba.
4.5.5. Pravne posljedice ponitavanja i ukidanja

Ponitavanjem rjeenja ponitavaju se pravne posljedice koje je rjeenje proizvelo. Istu posljedicu ima i rjeenje kojim se ranije rjeenje oglaava nitavim. Ukidanjem rjeenja ne ponitavaju se pravne posljedice koje je rjeenje ve proizvelo, ali se onemoguava dalje proizvoenje pravnih posljedica ukinutog rjeenja.
75
Uprava za kadrove
V IZVRENJE
Izvrenje rjeenja je radnja kojom se dispozitiv rjeenja sprovodi. Recimo rjeenjem je nareeno ruenje objekta sagraenog bez gradjevinske dozvole, pa se izvrenje takvog rjeenja sastoji u ruenju objekta. Rjeenje se izvrava kad postaje izvrno. Izuzetak od toga propisan je lanom 282-284 ZUP-a.
5.1. Izvrnost rjeenja

Kada rjeenje postaje izvrno zavisi od toga da li je alba dozvoljena, da li alba odlae izvrenje i da li je i koliki rok ostavljen za dobrovoljno izvrenje. Rok za dobrovoljno izvrenje zove se paricioni rok i on treba da bude oznaen u rjeenju. Ako rjeenjem nije odreen rok za dobrovoljno izvrenje radnje taj rok iznosi 15 dana i poinje tei od dana konanosti rjeenja. Ako alba nije dozvoljena, rjeenje postaje izvrno kad protekne rok za dobrovoljno izvrenje, a taj rok poinje tei od dana dostavljanja rjeenja stranci. U istom roku postaje izvrno i rjeenje ije izvrenje alba ne odlae. Rjeenje protiv kojeg je alba dozvoljena postaje izvrno po proteku paricionog roka, a taj rok poinje tei: - istekom roka za albu, ako alba nije izjavljena, - dostavljanjem stranci rjeenja kojim se alba odbacuje ili odbija, - dostavljanjem drugostepenog rjeenja ako je tim rjeenjem prvostepeno rjeenje izmijenjeno.
5.2. Organ koji sprovodi izvrenje

Izvrenje se sprovodi administrativnim putem. Izuzetak predstavlja izvrenje rjeenja na nekretninama i na udjelu lanova u privrednim drutvima. To izvrenje sprovodi sud (sudsko izvrenje). Kada je u pitanju upravni organ, kao organ koji izvrava rjeenje to moe biti: - organ koji je donio rjeenje, - drugi organ. Saglasno lanu 270 stav 1 ZUP-a administrativno izvrenje, izuzev novanih obaveza, sprovodi organ koji je stvar rjeavao u prvom stepenu, ako posebnim propisom nije drugaije odreeno.
76
Uprava za kadrove
Izvrenje rjeenja koje glasi na novane obaveze, kao i rjeenja kojim su izreene novane kazne po ZUP-u ili po propisima o posebnim upravnim propisima (Zakon o inspekcijskom nadzoru, Zakon o poreskoj administraciji i dr.) izvrava organ uprave nadlean za javne prihode.
5.3. Zakljuak o dozvoli izvrenja i potvrda izvrnosti

Kada rjeenje izvrava organ, koji je donio rjeenje, on to ini na osnovu zakljuka o dozvoli izvrenja. Zakljuak o dozvoli izvrenja je upravni akt kojim se konstatuje izvrnost rjeenja i odreuju nain i sredstva izvrenja. Protiv tog zakljuka dozvoljena je alba koja se odnosi na samo izvrenje, ali se njome ne moe pobijati pravilnost izvenja koje se izvrava (lan 273 stav 1 ZUP-a). Kada rjeenje izvrava drugi organ (organ koji ga nije donio) tada organ koji je donio rjeenje na isto stavlja potvrdu izvrnosti i rjeenje dostavlja organu nadlenom za izvrenje sa predlogom o nainu i sredstvu izvrenja. Nadleni organ donosi zakljuak o dozvoli izvrenja. Kada se rjeenje izvrava sudskim putem organ koji je donio rjeenje na isto stavlja potvrdu izvrnosti i rjeenje dostavlja sudu na izvrenje. To izvrenje se sprovodi po odredbama zakona kojim se ureuje izvrni postupak. Izvrenje se sprovodi po predlogu stranke ili po slubenoj dunosti, a protiv lica koje je rjeenjem koje se izvrava obavezano da ispuni odreenu obavezu (izvrenik).
5.4. Obustava i odlaganje izvrenja

Administrativno izvrenje se obustavlja po slubenoj dunosti i sprovedene radnje ponitavaju ako se utvrdi: - da je obaveza u cjelini izvrena, - da izvrenje nije bilo uopte doputeno, - da je bilo sprovedeno prema licu koje nije u obavezi, - ako trailac izvrenja odustane od svog zahtjeva, - ako je izvrna isprava ponitena ili ukinuta Administrativno izvrenje se moe odloiti na zahtjev stranke ako se utvrdi da je: - dozvoljen poek (poek odobrava trailac izvrenja licu protiv kojeg izvrenje treba sprovesti), - umjesto privremenog rjeenja koje se izvrava doneseno rjeenje koje se razlikuje od privremenog rjeenja. Odlaganje izvrenja odobrava organ koji je donio zakljuak o dozvoli izvrenja. 77
Uprava za kadrove
I Zakon o upravnom sporu u lanu 13 stav 2 propisuje da e se po zahtjevu tuioca odloiti izvrenje do pravosnanosti sudske odluke ako bi izvrenje nanijelo tuiocu tetu koja bi se teko mogla nadoknaditi, a odlaganje nije protivno javnom interesu, niti bi se odlaganjem nanijela vea nenaknadiva teta protivnoj stranci. Uz zahtjev za odlaganje mora se podnijeti dokaz o podnijetoj tubi. O ovakvom zahtjevu odluuje organ ije se akt izvrava, odnosno organ nadlean za izvrenje ako je u pitanju akt organizacije koja nije ovlaena za izvrenje. Odluka po ovakvom zahtjevu mora se donijeti u roku od tri dana od dana prijema zahjteva.
5.5. Izvrenje nenovanih obaveza

Izvrenje nenovanih obaveza moe se sprovesti: - preko drugih lica, - prinudnim putem. Izvrenje preko drugih lica sprovodi se u sluaju kada se izvrenje radnje moe izvriti i preko drugog lica, a izvrenik radnju koju je duan izvriti ne izvri uopte ili je ne izvri u cjelini. Trokove takvog izvrenja snosi izvrenik. O ovakvom nainu izvrenja izvrenik mora biti opomenut zakljukom o dozvoli izvrenja. Tako recimo, ako izvrenik ne porui objekat sagraen bez graevinske dozvole, ruenje se moe izvriti preko drugih lica, a o troku izvrenika. Ukoliko pak izvrenje moe izvriti samo izvrenik, a on to ne uini organ koji sprovodi izvrenje moe ga prinuditi da postupi po rjeenju koje se izvrava. ini to na nain to izvreniku izrie novane kazne u iznosima propisanim lanom 279 stav 3 ZUP-a sve dok obaveza ne bude izvrena. Kada je na osnovu rjeenja sprovedeno izvrenje, a rjeenje je kasnije poniteno ili izmijenjeno izvrenik ima pravo da zahtijeva da mu se vrati ono to mu je oduzeto, odnosno da se stvar vrati u stanje koje proizilazi iz novog rjeenja. O tome se odluuje na zahtjev izvrenika, a o takvom zahtjevu rjeava organ koji je donio zakljuak o dozvoli izvrenja.
78
Uprava za kadrove
VI SPROVOENJE ZAKONA
O rjeavanju u upravnim stvarima vodi se slubena evidencija koja obuhvata podatke o broju podnijetih zahtjeva, broju pokrenutih posupaka po slubenoj dunosti, nainu i rokovima rjeavanja upravnih stvari u prvostepenom i drugostepenom postupku, broju ponitenih, odnosno ukinutih upravnih akata i broju odbaenih zahtjeva, odnosno obustavljenih postupaka. Ta evidencija vodi se po odgovarajuim upravnim oblastima, a organi su duni da podatke o prednjem dva puta godinje dostave Ministarstvu koje vri nadzor nad njihovim radom. Iznosi naplaenih izreenih novanih kazni uplauju se u Republiki budet, odnosno budet jedinice lokalne samouprave, a u zavisnosti od organa koji je donio rjeenje o kanjavanju. Pozivi, dostavnice, nareenja za dovoenje, zapisnici, kao i drugi akti koji se koriste u postupku sainjavaju se po propisanim obrascima.
6.1. Inspekcijski nadzor

Inspekcijski nadzor primjenom odredaba ZUP-a i drugih propisa u upravnom postupku vri organ uprave nadlean za poslove dravne uprave. Taj inspekcijski nadzor obuhvata kontrolu efikasnosti i aurnosti, postupanja u skladu sa pravilima postupka, pruanja pravne pomoi, kontrolu trokova upravnog postupka, primjene propisa o kancelarijskom poslovanju i voenju evidencija, javnosti rada, ravnopravnosti jezika i pisma i strune spreme zaposlenih, koji vre poslove dravne uprave. Inspekcijski nadzor vri se u skladu sa Zakonom o inspekcijskom nadzoru. Ako upravni inspektor prilikom nadzora utvrdi propust u poslovanju moe izrei sljedee mjere: novanu kaznu do 30% plate slubenika za posljednji mjesec; zabranu vrenja poslova slubeniku na upravnim poslovima, poslovima voenja evidencije ili kancelarijskog poslovanja. Ako upravni inspektor zabrani vrenje poslova slubeniku na upravnim poslovima duan je da u roku od 8 dana podnese zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka. I konano kad upravni inspektor utvrdi da na upravnim poslovima, evidencijama ili kancelarijskom poslovanju radi slubenik koji ne ispunjava propisane poslove, zabranie mu vrenje poslova.
79
Uprava za kadrove
6.2. Prelazne i zavrne odredbe

Predmeti ije je rjeavanje zapoeto prije stupanja na snagu ovog zakona, a nije donijeto konano rjeenje zavrie se po ranije vaeem zakonu. Na te predmete primjenjivae se odredbe ovog zakona ako postupak nije konano zavren ukoliko je to povoljnije za stranku.
80
Uprava za kadrove
KONTROLNA PITANJA:
1. to je upravni postupak? 2. Kojim zakonom je propisan opti upravni postupak? 3. Koja su prava stranke u pogledu jezika u upravnom postupku? 4. to znai naelo zakonitosti, a to naelo ocjene dokaza? 5. Kada se upravni akt moe donijeti bez sasluanja stranke? 6. to je sutina naela zatite prava graana i zatite javnog interesa? 7. to znai naelo efikasnosti, a to naelo samostalnosti u rjeavanju? 8. Koje su posljedice nepotovanja dunosti stranke da govori istinu? 9. Ko je ovlaen da pokrene upravni postupak? 10. Kako se pokree postupak po zahtjevu stranke? 11. Kada se postupak pokrenut po slubenoj dunosti, odnosno po zahtjevu stranke smatra pokrenutim? 12. to mora sadravati zahtjev za pokretanje postupka? 13. Ko i na koji nain moe raspolagati zahtjevom za pokretanje po stupka? 14. Kako organ postupa sa nerazumljivim i nepotpunim zahtjevom? 15. to je to stvarna nadlenost organa? 16. Kako se odreuje mjesna nadlenost organa? 17. to je to sukob nadlenosti? 18. Ko moe biti stranka u postupku? 19. Kakav je znaaj odlunih injenica? 20. to je to prethodno pitanje i kako se rjeava? 21. Koja je razlika izmeu rokova propisanih procesnim zakonima i rokovima propisanih materijalnim pravom? 22. Koje pravno sredstvo stoji na raspolaganju stranci koja je propustila neki rok za otklanjanje posljedica tog proputanja? 23. to je to izuzee? 24. to je to procesna sposobnost stranke? 25. to ulazi u trokove postupka i ko te trokove snosi u viestranakim upravnim stvarima? 26. Kada se rjeenje moe donijeti u skraenom postupku? 27. Kada se mora odrati usmena rasprava? 28. Kako se dijele isprave i koja je razlika u njihovoj dokaznoj snazi? 29. Ko moe biti svjedok? 30. to je uviaj? 31. O emu se odluuje rjeenjem? 32. Koji su sastavni djelovi rjeenja? 33. to sadri uvod rjeenja, a to dispozitiv? 34. Sadraj obrazloenja rjeenja? 35. O emu se odluuje djeliminim rjeenjem, a o emu dopunskim? 36. Kada se donosi privremeno rjeenje? 37. Kako se ispravljaju greke u rjeenju? 38. Kada rjeenje postaje konano, a kada pravosnano? 39. to je to zakljuak? 40. to je uvjerenje? 41. Kako stranka moe osporavati tanost uvjerenja? 81
Uprava za kadrove
42. Kakva je razlika u dokaznoj snazi izmeu uvjerenja izdatog na osnovu slubene evidencije i uvjerenja izdatog o injenicama o kojima slubenu evidenciju ne vodi organ? 43. to je to pravno sredstvo? 44. Koja pravna sredstva postoje u ZUP-u? 45. Kada je alba doputena? 46. Kada je alba blagovremena? 47. Ko moe izjaviti albu? 48. Kako prvostepeni organ povodom albe moe otkloniti propuste u svom radu? 49. Ko odluuje po albi? 50. Kada se alba odbija? 51. Kada drugostepeni organ mora ponititi prvostepeno rjeenje? 52. Koji su sastavni djelovi drugostepenog rjeenja? 53. Da li stranka moe izjaviti albu ako prvostepeno rjeenje nije do nijeto? 54. Da li alba izjavljena zbog nedonoenja rjeenja moe biti neblagovre mena? 55. Ko stranci dostavlja drugostepeno rjeenje? 56. to je ponavljanje postupka? 57. Ko odluuje o predlogu za ponavljanje postupka? 58. Da li organ moe djelimino izmijeniti ili ponititi svoje rjeenje u vezi sa upravnim sporom? 59. Da li se ukidanje rjeenja po osnovu slubenog nadzora moe donijeti po zahtjevu stranke? 60. Da li je protiv rjeenja donijetog po osnovu slubenog nadzora dozvoljena alba? 61. Kakva su prava stranke koja trpi tetu zbog vanredog ukidanja rje enja? 62. Koje su posljedice ponitavanja rjeenja, a koje ukidanja? 63. Kada rjeenje postaje izvrno? 64. Ko odobrava poek? 65. Koja sredstva stoje na raspolaganju organu da prinudi izvrenika da izvri obavezu naloenu mu rjeenjem koje se izvrava?
82
Uprava za kadrove
83
Uprava za kadrove
84

10 Opsti Upravni Postupak

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

10 Opsti Upravni Postupak

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Republika Crna Gora VLADA REPUBLIKE CRNE GORE UPRAVA ZA KADROVE

OPTI UPRAVNI POSTUPAK

Podgorica, oktobar 2006.

Stanka Vuini // Biserka Bukvi // Ljubinka Popovi-Kustudi

Stanka Vuini // Biserka Bukvi // Ljubinka Popovi-Kustudi

Stanka Vuini // Biserka Bukvi // Ljubinka Popovi-Kustudi

Stanka Vuini // Biserka Bukvi // Ljubinka Popovi-Kustudi

Stanka Vuini // Biserka Bukvi // Ljubinka Popovi-Kustudi

Stanka Vuini // Biserka Bukvi // Ljubinka Popovi-Kustudi

OPTI UPRAVNI POSTUPAK

Stanka Vuini // Biserka Bukvi // Ljubinka Popovi-Kustudi

Stanka Vuini // Biserka Bukvi // Ljubinka Popovi-Kustudi

Stanka Vuini // Biserka Bukvi // Ljubinka Popovi-Kustudi

Stanka Vuini // Biserka Bukvi // Ljubinka Popovi-Kustudi

Stanka Vuini // Biserka Bukvi // Ljubinka Popovi-Kustudi

OPTI UPRAVNI POSTUPAK

1.1. Naelo vaenja zakona i naelo zakonitosti

Stanka Vuini // Biserka Bukvi // Ljubinka Popovi-Kustudi

Stanka Vuini // Biserka Bukvi // Ljubinka Popovi-Kustudi

1.3. Naelo efikasnosti

Stanka Vuini // Biserka Bukvi // Ljubinka Popovi-Kustudi

1.4. Naelo istine

Stanka Vuini // Biserka Bukvi // Ljubinka Popovi-Kustudi

1.5. Naelo sasluanja stranke

Stanka Vuini // Biserka Bukvi // Ljubinka Popovi-Kustudi

1.6. Naelo ocjene dokaza

1.7. Naelo samostalnosti u rjeavanju

Stanka Vuini // Biserka Bukvi // Ljubinka Popovi-Kustudi

1.8. Dunost stranke da govori istinu

1.9. Naelo dvostepenosti

1.10. Naelo ekonominosti postupka

1.11. Naelo upotrebe jezika i pisma u postupku

Stanka Vuini // Biserka Bukvi // Ljubinka Popovi-Kustudi

2.1. Pokretanje postupka po slubenoj dunosti

Stanka Vuini // Biserka Bukvi // Ljubinka Popovi-Kustudi

2.2. Pokretanje postupka po zahtjevu stranke

2.2.1. Sadraj zahtjeva

2.2.2. Stranka raspolae zahtjevom

Stanka Vuini // Biserka Bukvi // Ljubinka Popovi-Kustudi

2.2.2/1. Izmjena zahtjeva

2.2.2./2 Odustanak od zahtjeva

Stanka Vuini // Biserka Bukvi // Ljubinka Popovi-Kustudi

2.2.3. Ispitivanje zahtjeva

Stanka Vuini // Biserka Bukvi // Ljubinka Popovi-Kustudi

2.2.3./1 Razumljivost i potpunost zahtjeva

Stanka Vuini // Biserka Bukvi // Ljubinka Popovi-Kustudi

Stanka Vuini // Biserka Bukvi // Ljubinka Popovi-Kustudi

2.2.3./2. Nadlenost organa

Stanka Vuini // Biserka Bukvi // Ljubinka Popovi-Kustudi

2.2.3./3 Rok za podnoenje zahtjeva

Stanka Vuini // Biserka Bukvi // Ljubinka Popovi-Kustudi

2.2.3./4 Upravna stvar

Stanka Vuini // Biserka Bukvi // Ljubinka Popovi-Kustudi

2.2.3./5 Stranka u postupku

Stanka Vuini // Biserka Bukvi // Ljubinka Popovi-Kustudi

dravni organi, kada su zakonom ovlaeni da u postupku zastupaju javni interes.

2.2.3./6 Drugi postupak ili pravosnano rjeenje

III PRVOSTEPENI POSTUPAK

3.1. Zajednike odredbe

Stanka Vuini // Biserka Bukvi // Ljubinka Popovi-Kustudi

3.1.1. Odlune injenice i dokazi

Stanka Vuini // Biserka Bukvi // Ljubinka Popovi-Kustudi

3.1.2. Prethodno pitanje