Hrvatska narodna banka uloga i znaaj u kreiranju monetarne politike

Seminarski rad

Sadraj Uvod......................................................................................................3 1. HRVATSKA NARODNA BANKA.................................................4 2. Instrumenti monetarne politike.........................................................8 3. Stalno raspoloive mogunosti........................................................9 4. Kratkoroni krediti za likvidnost....................................................13 Zakljuak.............................................................................................18 Literatura.............................................................................................19

Uvod
Seminarski rad je koncipiran kao aktualna tema koja prati funkciju i nain rada Hrvatske narodne banke te tako kroz cjeline kao svrhu i cilj ovog seminarskog rada objanjavamo njezino podruje djelovanja. Metode izrade ovog rada su metode istraivanja konkretnih primjera iz prakse te uvrtavanje u tekst sa konzultacijom strune literature. Seminarski rad je koncipiran u etiri cjeline, poevi sa prvom u kojoj opisujemo Hrvatsku Narodnu banku kao instituciju i matricu cijelog financiranja gospodarstva, kroz drugu cjelinu objanjavamo instrumente monetarne politike koji djeluju u tom podruju i kako ih hnb primjenjuje, trea cjelina objanjava stalno raspoloive mogunosti i jednu od stavaka sa nazivom kratkoroni kredit za stabilnost te s time zavravamo ovaj rad.

1. HRVATSKA NARODNA BANKA

Osnovni cilj Hrvatske narodne banke je, u okviru njezinih ovlasti, postizanje i odravanje stabilnosti cijena. Ne dovodei u pitanje ostvarivanje svoga osnovnog cilja. Hrvatska narodna banka podupire gospodarsku politiku Republike Hrvatske i pritom djeluje u skladu s naelima otvorenoga trinog gospodarstva i slobodne konkurencije. Hrvatska narodna banka je samostalna i neovisna u okviru Ustava Zadaci Hrvatske narodne banke su: utvrivanje i provoenje monetarne i devizne politike dranje i upravljanje meunarodnim priuvama RH izdavanje novanica i kovanog novca izdavanje i oduzimanje odobrenja za rad banaka, nadziranje poslovanja banaka i donoenje pod zakonskih propisa kojima se regulira bankarsko poslovanje voenje rauna banaka i obavljanje platnog prometa po tim raunima, davanje kredita bankama i primanje u depozit sredstava banaka reguliranje, unapreenje i nadziranje platnog sustava obavljanje zakonom utvrenih poslova za Republiku Hrvatsku donoenje pod zakonskih propisa u poslovima iz svoje nadlenosti, obavljanje ostalih, zakonom utvrenih poslova1. Odnosi HNB s tijelima dravne vlasti Republike Hrvatske2: HNB Vodi raune Republike Hrvatske i obavlja platni promet po tim raunima. HNB moe za Republiku Hrvatsku obavljati poslove fiskalnog agenta vezane uz izdanja zadunica Republike Hrvatske. HNB ne moe odobravati kredite Republici Hrvatskoj. Pravni posao koji Hrvatska narodna banka sklopi s Republikom Hrvatskom ne moe imati obiljeja kredita niti se moe upotrijebiti za odobravanje kredita Republici Hrvatskoj ili treim osobama, posredstvom kojih bi Republika Hrvatska bila krajnji korisnik kredita.

1
2

www.poslovniforum.hr www.hnb.hr 11.12.2007

12.12.2007.

Kreditom se pri tome ne smatra kupnja zadunica koje je izdala Republika Hrvatske od strane Hrvatske narodne banke ako je ta kupnja izvrena na sekundarnom tritu, u skladu s ciljevima monetarne politike Hrvatske narodne banke. Kada govorimo o bilancama monetarnih institucija u Republici Hrvatskoj mislimo na: bilancu sredinje banke-HNB, u kojoj su vidljivi tokovi kreiranja, oblici i iznos primarnog novca (M0), koji ukljuuje gotov novac kao drugu komponentu novane mase M1 konsolidiranu bilancu poslovnih banaka, u kojoj su vidljivi tokovi kreiranja i ponitavanja te, iznos depozitnog novca kao komponente novane mase M1 konsolidiranu bilancu svih monetarnih institucija, u kojoj su vidljivi tokovi, iznos i svi oblici obuhvaeni agregatom M1

Primarni novac obuhvaa gotov novac u optjecaju (novanice i kovani novac) i rezerve koje poslovne banke dre kod sredinje banke. U meunarodnoj terminologiji uobiajena je podjela rezervi poslovnih banaka na: obvezne rezerve koje propisuje centralna banka i tzv. vikove rezervi(vikove likvidnosti) koji predstavljaju slobodna novana sredstva u vidu depozita poslovnih banaka kod sredinje banke, a o ijoj veliini odluuju same poslovne banke Spomenuti vikovi rezervi, koji figuriraju kao vlastita likvidna sredstva poslovnih banaka na iro-raunima kod sredinje banke, odraavaju kreditni potencijal poslovnih banaka, odnosno oznaavaju iznos likvidnih sredstava koje one mogu plasirati, naravno, uz zadravanje minimalne rezerve likvidnosti Primarni novac u bilanci centralne banke tako moemo iskazati kao sumu gotovog novca u optjecaju C, obveznih rezervi R te vikova likvidnosti L MO=C+R+L 6

Koliina primarnog novca vidljiva je u pasivi bilance centralne banke i aktivi ostalih monetarnih institucija (poslovnih banaka) On nastaje odobravanjem kredita sredinje banke te otkupom (ili zalogom) vrijednosnica ili deviznih potraivanja od drugih banaka ili drave Na temelju ove primarne emisije, poslovne banke, odobravajui kredite svojim komitentima vre svoju, tzv. sekundarnu emisiju novca, kreirajui tako sekundarni tj. bankovni (depozitni) novac3. To znai da, e se svako poveanje primarnog novca, izazvano bilo poveanjem kunskih ili poveanjem deviznih transakcija, nakon odreenog vremena odraziti na poveanje novane mase Pasiva bilance sredinje banke pokazuje kod koga se i u kojem obliku nalazi ukupno kreirani primarni novac, dok aktiva pokazuje iznose i tokove kreiranja primarnog novca. Tri su mehanizma putem kojih sredinja banka kreira primarni novac:odobravanje kredita iz primarne emisije poslovnim bankamadevizne transakcije u kojima sredinja banka kupuje devizna potraivanja od poslovnih banakakupovina vrijednosnica iz portfelja poslovnih banaka M0 = PE + DTI + ONA M0 = PE + DTI - ONP Sredinja banka kupujui vrijednosnice i devize od poslovnih banaka te odobravajui bankama kredite iz primarne emisije, direktno poveava viak rezervi (slobodna novana sredstva) na njihovim iro-raunima banaka(raunima za namirenje banaka) ija salda predstavljaju jednu od komponenti primarnog novca Time se istodobno poveava kreditni potencijal poslovnih banaka, to uz dovoljnu potranju za kreditima dovodi do dodatnog stvaranja depozitnog novca i poveanja novane mase Promjene iskazane u bilanci sredinje banke vezane su uz instrumentarij monetarne politike koji sredinja banka primjenjuje radi odravanja stabilnosti cijena na adekvatnoj razini te reguliranja novane ponude Navedeno podrazumijeva da sredinja banka raspoloivim instrumentarijem monetarne politike djeluje na likvidnost poslovnih banaka, njihovu sposobnost odobravanja kredita, a time i na likvidnost ukupnog gospodarstva te, kretanje drugih makroekonomskih varijabla kao to su kamatne stope, devizni teaj.

www.poslovniforum.hr 12.12.2007.

2. Instrumenti monetarne politike

U svrhu reguliranja monetarnih kretanja Hrvatska narodna banka primjenjuje slijedee instrumente monetarne politike4:OPERACIJE NA OTVORENOM TRITU STALNO RASPOLOIVE MOGUNOSTI OBVEZNA PRIUVA DEVIZNE AUKCIJEBLAGAJNIKI ZAPISI GRANINA OBVEZNA PRIUVAMINIMALNO POTREBNA DEVIZNA POTRAIVANJAKRATKORONI KREDIT ZA LIKVIDNOST 1. OPERACIJE NA OTVORENOM TRITU 1.Redovite operacije provode se putem obratnih repo operacija slue za poveanje likvidnosti u sustavu izvravaju se svaki tjedan (srijedom), s rokom dospijea od jednog tjedna izvravaju se na aukcijama putem standardnih ponuda prihvatljiv kolateral: trezorski zapisi MF-a u kunama. 2. Operacije fine prilagodbe provode se putem repo/obratnih repo operacija, izravnih kupnji/prodaja vrijednosnih papira (VP) slue za poveanje ili smanjenje likvidnosti u sustavu frekvencija i dospijee nisu standardizirani provode se na aukcijama putem nestandardnih ponuda ili bilateralnim putem prihvatljiv kolateral: trezorski zapisi MF-a u kunama. 3. Strukturne operacije provode se putem izravnih kupnji/prodaja VP-a te repo/obratnih repo operacija slue za poveanje ili smanjenje likvidnosti frekvencija: redovita ili neredovita dospijee nije standardizirano provode se na aukcijama putem standardnih ponuda prihvatljiv kolateral: dravni vrijednosni papiri.
4

www.poslovniforum.hr 12.12.2007.

3. Stalno raspoloive mogunosti

1.Novani depozit banke na kraju dana viak sredstva mogu deponirati kod HNB-a mogunost koritenja: svakodnevno dospijee: prekonono kamatna stopa: 0,5% sredstva novanog depozita ne ulaze u izraun obveze odravanja obvezne priuve 2. Lombardni kredit odobrava se na zahtjev banke na kraju radnog dana nevraeni unutar dnevni kredit smatra se zahtjevom za lombardni mogunost koritenja: svakodnevno dospijee: prekonono kolateralizirani moe se koristiti u visini do 90% nominalne vrijednosti trezorskih zapisa MF-a kamatna stopa: 7,5% 3. Unutardnevni kredit odobrava se u obliku limita na raunu za namiru banke tijekom dana mogunost koritenja: svakodnevno dospijee: do kraja dana kada je koriten kolateralizirani moe se koristiti u visini do 90% nominalne vrijednosti trezorskih zapisa MF-a beskamatno OBVEZNA PRIUVA obveznici: domae banke i podrunice stranih banaka stopa obvezne priuve: 18% osnovica za obraun sastoji se:

1.od kunskog dijela, koji obuhvaa kunske izvore sredstava, i to primljene depozite i kredite u kunama (sa i bez valutne klauzule), izdane dunike vrijednosne papire u kunama, hibridne i podreene instrumente u kunama (s valutnom klauzulom i bez valutne klauzule) i ostale financijske obveze u kunama 2.od deviznog dijela, koji se sastoji od deviznih izvora sredstava, i to primljenih deviznih depozita i kredita, obveza po izdanim vrijednosnim papirima u devizama (osim vlasnikih vrijednosnih papira banke), hibridnih i podreenih instrumenata u devizama i ostalih financijskih obveza u devizama

kunski i devizni dio osnovice izraunavaju se posebno, a ine ih prosjena dnevna stanja kunskih i deviznih izvora sredstava u jednom obraunskom razdoblju od obraunatoga deviznog dijela obvezne priuve 50% se ukljuuje u obraunati kunski dio obvezne priuve i izvrava u kunama obraunsko razdoblje traje od prvoga do posljednjeg dana kalendarskog mjeseca razdoblje odravanja poinje druge srijede u mjesecu i traje do dana koji prethodi drugoj srijedi sljedeeg mjeseca Postotak izdvajanja kunskog dijela obvezne priuve iznosi 70%, postotak izdvajanja deviznog dijela obvezne priuve obraunatog na temelju deviznih sredstava ne rezidenata i deviznih sredstava primljenih od pravnih osoba u posebnom odnosu prema banci iznosi 100%, dok postotak izdvajanja preostaloga deviznog dijela obvezne priuve iznosi 60% ,preostali dio obvezne priuve moe se odravati prosjenim dnevnim stanjima likvidnih potraivanja, valuta izdvajanja deviznog dijela obvezne priuve: EUR, USDStopa remuneracije(stopa po kojoj se plaa naknada): na izdvojena sredstva kunskog dijela obvezne priuve: 0,75%, na izdvojena sredstva deviznog dijela obvezne priuve: kamatna stopa koja je na dan izdvajanja deviznog dijela obvezne priuve za izdvajanje u: USD: jednaka 50% U.S. Federal Funds Target Rate EUR: jednaka 50% ECB Minimum Bid Refinance Rate. DEVIZNE AUKCIJE Prema diskrecijskoj odluci HNB-a .Radi ouvanja stabilnosti domae valute i odravanja likvidnosti plaanja u zemlji i inozemstvu, mogu biti obostrane (HNB kupuje i prodaje 10

devize) i jednostrane (HNB kupuje ili prodaje devize), tip aukcije moe biti multiplepriceiliuniformprice Pristup aukcijama imaju samo banke koje imaju ovlatenje za obavljanje poslova platnog prometa s inozemstvom5. BLAGAJNIKI ZAPISI nematerijalizirani prenosivi blagajniki zapisi nominirani u kunama prodaja preko multipleprice tipa aukcija uz diskont Hrvatska narodna banka utvruje datum odravanja aukcije i obavjetava sudionike najkasnije na dan odravanja aukcije rok dospijea: 35 dana pristup primarnom tritu imaju domae banke, podrunice stranih banaka i HBOR poslove depozit blagajnikih zapisa obavlja Sredinja depozitarna agencija d.d. GRANINA OBVEZNA PRIUVAobveznici: domae banke i podrunice stranih banaka stopa granine obvezne priuve: 40% osnovica za obraun granine obvezne priuve je pozitivna razlika izmeu prosjenog dnevnog stanja izvora sredstava od ne rezidenata i pravnih osoba u posebnom odnosu s bankom u odreenom obraunskom razdoblju i prosjenoga dnevnog stanja navedenih izvora sredstava u poetnom obraunskom razdoblju cjelokupna granina obvezna priuva izdvaja se u stranoj valuti na devizne raune Hrvatske narodne banke valuta izdvajanja granine obvezne priuve: EUR, USD na sredstva izdvojene granine obvezne priuve Hrvatska narodna banka ne plaa naknadu MINIMALNO POTREBNA DEVIZNA POTRAIVANJA obveznici prema Odluci: banke i podrunice stranih banaka u Republici Hrvatskoj na koje se primjenjuje Zakon o bankama, osim HBOR-a i stambenih tedionica minimalno potrebna devizna potraivanja iznose 32% deviznih obveza obveza odravanja propisanog postotka je dnevna

devizna potraivanja prema Odluci su strana gotovina, ekovi koji glase na stranu valutu, devizni tekui rauni, devizni depoziti kod HNB-a, devizni depoziti po vienju, devizni depoziti s preostalim rokom dospijea do 3 mjeseca, dospjeli devizni depoziti, vrijednosni
5

www.hnb.hr 11.12.2007

11

papiri stranih financijskih institucija i stranih drava koji se dre radi trgovanja i koji su raspoloivi za prodaju instrumenti trita novca, obveznice i drugi dugoroni duniki instrumenti, vrijednosni papiri stranih financijskih institucija i stranih drava koji se dre do dospijea i koji su kupljeni prilikom emisije izravno od izdavatelja s preostalim rokom dospijea do 3 mjeseca instrumenti trita novca, obveznice i drugi dugoroni duniki instrumenti s preostalim rokom dospijea do 3 mjeseca iznimno, banke koje nemaju odobrenje za obavljanje poslova platnog prometa s inozemstvom u devizna potraivanja ukljuuju i devizna potraivanja od banaka koje imaju odobrenje za obavljanje poslova platnog prometa s inozemstvom u iznosu u kojem navedena potraivanja prelaze iznos primljen od drugih banaka devizne obveze prema Odluci su redovni devizni rauni, posebni devizni rauni pravnih osoba, devizni rauni i devizni tedni ulozi po vienju stanovnitva, obveze po izdanim vrijednosnim papirima u devizama (osim vlasnikih vrijednosnih papira), primljeni oroeni devizni depoziti, primljeni devizni krediti, hibridni i podreeni instrumenti u devizama, ostale financijske obveze u devizama izvjetajno razdoblje: kalendarski mjesec

12

4. Kratkoroni krediti za likvidnost

za banke koje imaju likvidnosnih potekoa uz uvjet da su solventne kredit se moe koristiti najdulje est mjeseci Kamatna stopa jednaka je: kamatnoj stopi na lombardni kredit uveanoj za 0,5 postotnih bodova za razdoblje koritenja kredita do tri mjeseca kamatnoj stopi na lombardni kredit uveanoj za 1 postotni bod za razdoblje koritenja kredita dulje od tri mjeseca Odobrava se na temelju zaloga: blagajnikih zapisa Hrvatske narodne banke; vrijednosnih papira Ministarstva financija Republike Hrvatske; obveznica za koje je Republika Hrvatska zakonom preuzela obvezu da ih amortizira ili za koje garantira, a kojima je preostali rok dospjeado dvije godine iznimno, banka moe kredit koristiti i dulje od est mjeseci, ali ne dulje od dvanaset mjeseci, i na temelju drugih instrumenata osiguranja, ako je zahtjev za odobrenje kredita uputila i za njegov povrat jami Republika Hrvatska

13

14

KONSOLIDIRANA BILANCA MONETARNIH INSTITUCIJA rezime svih monetarnih uinaka koritenih instrumenata monetarne politike radi utjecaja na razinu likvidnosti sektora poslovnih banaka te uinaka promjene likvidnosti banaka na iznose odobrenih kredita stanovnitvu, poduzeima, dravi i drugih sektorima vidljiv je u konsolidiranoj bilanci monetarnih institucija

specifinost konsolidirane bilance monetarnih institucija je da su u njoj konsolidirane sve meusobne obveze izmeu poslovnih banaka i sredinje banke (ne ukljuuje sredstva izdvojenih rezervi banaka kod sredinje banke, niti kredite koje su poslovne banke dobile od sredinje banke i sl. upravo zbog toga ona predstavlja statistiku bazu analize promjene novane mase M1 tijekom odreenog vremena

15

Iz konsolidirane bilance monetarnog sustava vidljivo je da se novana ponuda M1 moe promijeniti6: uslijed jae ili slabije kreditne aktivnosti banaka deviznih transakcija sa nemonetarnim subjektima prelijevanja depozita koji nisu novac (tedni i oroeni depoziti) u financijske oblike koji u ulaze u agregat M1 (gotov i depozitni novac)

www.hnb.hr 11.12.2007

16

17

Zakljuak
Narodna banka regulira koliinu novca u optjecaju standardnim instrumentima monetarnokreditne politike: politikom obvezatne rezerve, emisijom i povlaenjem blagajnikih zapisa, kupoprodajom kratkoronih prenosivih vrijednosnih papira i odobravanjem kredita na osnovi njih, lombardiranjem vrijednosnica i odreivanjem eskontne stope i kamatnih stopa. Odravajui likvidnost banaka Narodna banka propisuje obveze dranja minimalne likvidnosti banaka, okvire rone strukture plasmana, nain koritenja obvezatne rezerve, odreuje uvjete kratkoronih kredita za odravanje dnevne likvidnosti banaka, uvjete minimalne kreditne sposobnosti banaka, utvruje nelikvidnost banaka itd. Narodna banka moe kupovati i prodavati devize na deviznom tritu radi odravanja meunarodne likvidnosti zemlje, rukuje deviznim rezervama Republike, kupuje i prodaje nacionalnu valutu u inozemstvu, regulira i kontrolira kreditne odnose i platni promet s inozemstvom. Zaduivati se u inozemstvu Narodna banka moe samo radi odravanja likvidnosti u plaanjima inozemstvu. Narodna banka kontrolira banke i druge financijske organizacije tako da prati provedbu mjera novane i devizne politike, primjenu odredaba o deviznom poslovanju i kreditnim odnosima s inozemstvom, kontrolira vanjskotrgovinsko i devizno poslovanje poduzea i drugih pravnih osoba na osnovi pregleda isprava i dokumentacije koja joj se podnosi. Posebne ovlasti daje su joj u pogledu kontrole ispunjavanja uvjeta za poslovanje banaka. Odnos s dravnim proraunom rijeen je tako da Narodna banka Republici Hrvatskoj moe odobravati samo kratkorone kredite radi premoivanja vremenske neusklaenosti izmeu pritjecanja prihoda i izvravanja rashoda dravnog prorauna. Rok vraanja ovih kredita je najkasnije do kraja tekue proraunske godine, a oni ne smiju iznositi vie od 5% prorauna za tekuu godinu. Zakonom je utvreno da je novana jedinica Republike Hrvatske kuna, koja se dijeli na sto lipa. Organi HNB su Savjet Hrvatske narodne banke i guverner. Savjet HNB ine guverner, njegov zamjenik, tri viceguvernera i najvie 8 lanova iz redova nezavisnih strunjaka imenuje i razrjeava Hrvatski dravni sabor.

18

Literatura
1. www.hnb.hr 11.12.2007. 2. www.poslovniforum.hr 12.12.2007. 3. www.poslovnisvijet.hr 20.12.2007.

19