Professional Documents
Culture Documents
IK - Biologija 2013
IK - Biologija 2013
leghemoglobin
brojane vrijednosti vidljive svjetlosti
reakcije fuzije H
2
u He
kod biljaka suhih stanita (sukulente)
enzimi u sekundarnim reakcijama rubisko
fotorespiracija dodatni mehanizam vezanja CO
2
(C
4
biljke i CAM biljke)
deprsteniranje i povaljenice
detaljne reakcije staninoga disanja
nazivi koenzima
detaljnije reakcije vrenja
jednadba dinoga koefcijenta
detaljni postanak tkiva i organa
somatski embriji
veza asimetrine diobe biljnih stanica i klice
sjemenke s diferencijacijom u razliite stanice,
tkiva i organe
tumori i bakterija A. tumefaciens Ti plazmid
detaljniji opis hormona i njihova djelovanja
priroena, prisilna dormancija
ftokrom i njegovi oblici
cirkadijarni ritmovi
forigen.
BIOLOGIJA 2013.indd 30 9.11.2012 10:25:32
3A
7.1.5. Zoologija
OBRAZOVNI
ISHOD
TO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD?
Nuno Vano Vrijedno
navesti
zajednike
osobine
ivotinja te
analizirati
osobitosti
glavnih
skupina
navesti zajednike osobine ivotinja
opisati ulogu ivotinja u biosferi
1
navesti ivotinjska tkiva,
opisati grau i navesti
uloge
povezati razlike u tjelesnoj
organizaciji ivotinja s
podjelom u pet skupina:
spuve, beskolutiavci,
mnogokolutiavci,
malokolutiavci i svitkovci
BIOLOGIJA 2013.indd 31 9.11.2012 10:25:32
32
razvrstati
opepoznate
ivotinjske
vrste u
pripadajue
glavne
skupine
objasniti po emu su spuve najjednostavnija
skupina viestaninih ivotinja
navesti glavne skupine beskolutiavaca
2
prepoznati glavne predstavnike arnjaka
3
navesti glavne skupine mekuaca: puevi, koljkai
i glavonoci te prepoznati najvanije predstavnike
4
nabrojati
zajednike osobine
beskolutiavaca
9
razlikovati kolutiavce i lankonoce
5
navesti glavne skupine lankonoaca: rakovi,
pauci, korpioni, krpelji, kukci i stonoge
opisati glavne osobine
mnogokolutiavaca
uoiti veliku raznolikost
kukaca u biosferi
i prepoznati neke
najvanije predstavnike
11
poznavati zadrune
kukce: pele, mravi i
termiti
navesti nekoliko
predstavnika rakova
(jastog, hlap, prug, kamp,
rakovica)
navesti bodljikae kao najpoznatiju skupinu
malokolutiavaca
prepoznavati
vanije predstavnike
bodljikaa
10
razlikovati pojmove: beskraljenjaci i kraljenjaci
nabrojati zajednike osobine kraljenjaka
6
razlikovati glavne skupine (razrede) kraljenjaka:
ribe, vodozemci, gmazovi, ptice i sisavci
navesti glavne skupine i predstavnike
vodozemaca
7
navesti glavne skupine i predstavnike gmazova
8
razlikovati nie sisavce od pravih sisavaca
povezati osobine ovjeka s njegovom pripadnou
sisavcima primatima
razlikovati svitkoglavce
i kraljenjake kao
najvanije skupine
svitkovaca
prepoznati kopljau kao
niega svitkovca koji ima
svitak i krno drijelo
tijekom cijeloga ivota
razlikovati ptice selice i
ptice stanarice
BIOLOGIJA 2013.indd 32 9.11.2012 10:25:32
33
analizirati
povezanost
tjelesne grae
i funkcije
ivotinja
s nainom
ivota
opisati osnovnu grau
spuve
razlikovati spolno i nespolno
razmnoavanje spuvi
navesti stanita i nain ivota arnjaka
navesti stanita i nain ivota mekuaca
opisati osnovnu grau
arnjaka na primjeru
hidre
analizirati prilagodbe
nametnikih
beskolutiavaca
na nametniki nain
ivota
14
navesti zajednike
osobine mekuaca plat,
vanjska ljutura, stopalo
objasniti da su
mekuci najrazvijeniji
beskolutiavci
15
opisati izmjenu nespolne (polip)
i spolne (meduza) generacije
arnjaka na primjeru uatoga
klobuka
opisati grau kolutiavca
12
razlikovati otvoreni i
zatvoreni krvotok
navesti predstavnike
kolutiavaca: cjeva i pjeskulja
(u moru), pijavice (u kopnenim
vodama)
opisati vanjsku grau lankonoaca na
primjeru kukca
uoiti da su rakovi prilagoeni za ivot
u vodi, a ostali lankonoci za ivot na
kopnu
razlikovati potpunu od
nepotpune preobrazbe
kukaca vretence i leptir
uoiti pojavu presvlaenja kod
nekih skupina lankonoaca
(rakovi, kukci)
opisati neke specifne osobine
pauka (mree) i korpiona
(otrovna bodlja) po kojima se
razlikuju od ostalih lankonoaca
navesti krno drijelo, ivanu vrpcu
(cijev) s lene strane tijela i svitak kao
glavne zajednike osobine svitkovaca
opisati grau morskoga jeinca
16
BIOLOGIJA 2013.indd 33 9.11.2012 10:25:32
34
analizirati povezanost
tjelesne grae i funkcije
ivotinja s nainom ivota
opisati vanjsku i
unutranju grau riba
razlikovati ribe prema
grai kostura
13
navesti glavne znaajke
ptica po kojima se
razlikuju od ostalih
kraljenjaka
nabrojati osobine
sisavaca po kojima se
razlikuju od drugih
kraljenjaka (dlaka, siu
mlijeko)
razlikovati vanjsku od
unutarnje oplodnje
opisati grau vodozemaca na
primjeru abe
opisati faze u ivotnome
ciklusu abe
opisati osnovnu grau
gmazova na primjeru guterice
navesti specifne osobine
zmija, kornjaa i krokodila
uoiti da veina ptica pripada
grebenkama, a manji dio
bezgrebenkama (noj)
povezati pojavu selidbe ptica
s manjkom hrane u stanitu
tijekom zime
opisati osnove vanjske grae
i smjetaj najvanijih organa
sisavca
objasniti razlike u grai udova
kao prilagodbe za razliite
naine kretanja na razliitim
podlogama
objasniti razlike u grai zubala
kao prilagodbe na razliite
naine ishrane
19
objasniti razliku izmeu
plave i bijele ribe
s obzirom na nain
ishrane i stanite
(bental, pelagijal)
uoiti prilagodbe
ovjeje ribice za ivot u
podzemnim vodama
17
povezati pojavu
mitarenja s promjenama
temperature u okoliu
prepoznati da su imii
sisavci prilagoeni za
letenje
analizirati povezanost
tjelesne grae i funkcije
ivotinja s nainom ivota
opisati vanjsku i unutranju
grau riba
razlikovati ribe prema grai
kostura
13
navesti glavne znaajke ptica
po kojima se razlikuju od
ostalih kraljenjaka
nabrojati osobine sisavaca
po kojima se razlikuju od
drugih kraljenjaka (dlaka, siu
mlijeko)
razlikovati vanjsku od
unutarnje oplodnje
opisati grau vodozemaca na
primjeru abe
opisati faze u ivotnome
ciklusu abe
opisati osnovnu grau
gmazova na primjeru guterice
navesti specifne osobine
zmija, kornjaa i krokodila
uoiti da veina ptica pripada
grebenkama, a manji dio
bezgrebenkama (noj)
povezati pojavu selidbe ptica
s manjkom hrane u stanitu
tijekom zime
opisati osnove vanjske grae
i smjetaj najvanijih organa
sisavca
objasniti razlike u grai udova
kao prilagodbe za razliite
naine kretanja na razliitim
podlogama
objasniti razlike u grai zubala
kao prilagodbe na razliite
naine ishrane
19
objasniti razliku izmeu plave
i bijele ribe s obzirom na
nain ishrane i stanite (bental,
pelagijal)
uoiti prilagodbe ovjeje
ribice za ivot u podzemnim
vodama
17
povezati pojavu mitarenja s
promjenama temperature u
okoliu
prepoznati da su imii sisavci
prilagoeni za letenje
BIOLOGIJA 2013.indd 34 9.11.2012 10:25:33
35 analizirati
uslonjavanje
tjelesne grae
i funkcije
ivotinja
tijekom
evolucije
objasniti nastanak viestaninih
ivotinja od jednostaninih
povezati pojednostavljenje tjelesne
grae malokolutiavaca s nainom
ivota
navesti prilagodbe lankonoaca (na
primjeru kukaca) za ivot na kopnu
objasniti prilagodbe riba za ivot u vodi
(koa, peraje, krge, srce)
analizirati prilagodbe vodozemaca za
ivot u vodi i na kopnu (aba)
uoiti prilagodbe gmazova za kopneni
nain ivota
navesti prilagodbe u tjelesnoj grai
i funkciji koje su omoguile pojavu
homeotermnosti kod ptica i sisavaca
opisati prilagodbe ptica za letenje
18
povezati sloenost
tjelesne grae i tjelesne
simetrije s nainom ivota
i stupnjem pokretljivosti
na primjeru ribe i vlasulje
objasniti evolucijsko
znaenje panoica
objasniti pojavu
kolutiavosti,
zatvorenoga krvotoka
i zaetka nogu kao
znaajnoga napretka
u organizaciji tijela
kolutiavaca
povezati evoluciju
iroglavaca i svitkovaca
(krno drijelo i potpora
glavice)
objasniti uslonjavanje
grae organa i organskih
sustava kraljenjaka (srce,
plua, probavilo, mozak
i osjetila) kao napredak
u prilagodbi za ivot na
kopnu
objasniti prednosti
homeotermnih ivotinja u
odnosu na poikilotermne
prepoznati da su sisavci
kopnene ivotinje od
kojih su se neki naknadno
prilagodili za ivot u vodi
(dupini, kitovi, tuljani)
prepoznati prohodno probavilo
oblia napredak u tjelesnoj
organizaciji u odnosu na
plonjake
zakljuiti da su glavonoci
najrazvijenija skupina mekuaca
uoiti da s pojavom plua dolazi
do razdvajanja maloga i velikoga
krvotoka
povezati zmije i beznone
gutere (sljepi i blavor) s
etverononim predcima
BIOLOGIJA 2013.indd 35 9.11.2012 10:25:33
3
analizirati
znaenje
glavnih
skupina
ivotinja
u biosferi i
ivotu ovjeka
razlikovati pojmove nametnik
(parazit) i domadar
razlikovati glavne predstavnike
nametnikih beskolutiavaca opasnih
za ovjeka
20
objasniti glavne
naine izbjegavanja
zaraavanja (nametniki
beskolutiavci)
21
analizirati korisnu i tetnu
ulogu kukaca u biosferi i
ivotu ovjeka
22
prepoznati znaenje riba
u prehrani ljudi te vanost
uzgoja riba
23
objasniti znaenje riba
kao potroaa u lancima
prehrane u vodenim
ekosustavima
navesti znaenje ptica
u biosferi (potroai
biljojedi, mesojedi,
strvinari)
prepoznati vanosti mekuaca u
ishrani ljudi te shvatiti znaenje
uzgoja koljkaa kao zamjena
izlovljavanju
objasniti da su koljkai
fltratori
24
objasniti znaenje gujavica za
poveavanje plodnosti tla
obiljeiti krpelje kao nametnike
na ivotinjama i ovjeku i
prijenosnike uzronika bolesti
(virusnoga encefalitisa)
prepoznati ekonomsko znaenje
uzgojenih ptica (peradarstvo)
navesti znaenje sisavaca za
ovjeka
25
objasniti
posebnosti
faune
Hrvatske
poznavati tradiciju spuvarstva
na Jadranu (Krapanj)
prepoznati tradiciju koraljarstva
na otoku Zlarinu
izdvojiti crnu udovicu kao
naega otrovnoga pauka
navesti nae otrovne zmije:
poskoka i riovku te znati to
poduzeti kod zmijskoga ugriza
BIOLOGIJA 2013.indd 36 9.11.2012 10:25:33
37
opisati
razloge
ugroenosti
ivotinja i
potrebne
mjere zatite
prepoznati neke zatiene vrste
mekuaca u Hrvatskoj (periska,
prstaci, bava, prugasta
mitra)
objasniti tetne posljedice
uporabe insekticida
navesti neke zatiene vrste
vodozemaca u Hrvatskoj
26
uoiti da je opstanak veine
gmazova u Hrvatskoj ugroen pa
su zakonom zatieni
analizirati uzroke ugroenosti
opstanka ptica, naroito
grabljivica i movarica
27
analizirati uzroke ugroenosti
opstanka nekih sisavaca u
Hrvatskoj
28
Detaljna pojanjenja
1
potroai biljojedi, mesojedi i svejedi
2
plonjaci (virnjaci, metilji, trakavice), arnjaci, oblii i
mekuci
3
hidra, moruzgva, vlasulja, koralji, uati klobuk
4
puevi: vinogradnjak, balavci; koljkai: bezupka,
dagnja; glavonoci: sipa, lignja, hobotnica
5
jednakomjernu kolutiavost kolutiavaca od
nejednakomjerne kod lankonoaca
6
kraljenica, lubanja mozak, krge plua, vieslojna
koa, organi za kretanje
7
bezrepci (gatalinka, zelena aba, aba krastaa, uti
muka) i repai (vodenjaci, dadevnjak, ovjeja ribica)
8
krokodili (nilski krokodil), kornjae (barska kornjaa,
glavata elva), zmije (bjelouka, kravosas, riovka,
poskok) i guteri (zidna guterica, zelemba, macaklini)
9
imaju tkiva i organe, nekolutiavo tijelo, nema pravih
organa za pokretanje
10
jeinci, zvjezdae, zmijae, trpovi
11
skakavci, bogomoljke, leptiri, muhe, komarci,
buhe, kornjai (hrut, jelenak, bubamara), ose, mravi,
bumbari, pele, vodencvjetovi, vretenca
12
na primjeru gujavice: kolutiav raspored dijelova
organskih sustava (ivani, miini, za izluivanje,
zatvoreni optjecajni sustav)
13
hrskavinjae: morski psi, rae; kotunjae: morske
(srdela, tuna, zubatac, karpina); rijene (aran, pastrva,
som, tuka)
14
zatitna kutikula, anaerobija, proizvodnja velike
koliine jajaaca, redukcija tjelesne grae
15
imaju optjecajni i dini sustav
16
vodoilni sustav i koni skelet
BIOLOGIJA 2013.indd 37 9.11.2012 10:25:33
38
17
zakrljale oi, depigmentirano tijelo
18
perje, uplje kosti i zrani mjehuri, greben prsne kosti
i letni miii
19
glodavci, biljojedi preivai, mesojedi, svejedi
20
metilji (ovji metilj), trakavice (svinjska, govea i
pasja) i oblii (djeja glista i trihina)
21
uz pomo slika ivotnih ciklusa djeje gliste, trihine i
ehinokoka
22
korisna uloga kukaca: hrana drugim ivotinjama,
opraivanje biljaka, rasprostranjivanje sjemenki,
proizvodnja meda; tetna uloga kukaca kao nametnika
(biljne i titaste ui, komarci, obadi, buhe) i prenosilaca
bolesti (komarci, ui, muhe)
23
primjeri uzgoja u Hrvatskoj pastrva, aran, lubin,
tuna
24
akumuliraju mikroorganizme i tetne spojeve iz
mora opasnost od trovanja
25
kuni ljubimci, hrana, sirovine za industriju
26
ovjeja ribica, vodenjaci, gatalinka, mukai
27
grabljivice orlovi, jastrebovi, sokolovi, sove; pjevice
i movarice aplje, rode, liarke
28
sredozemna medvjedica, dupin, medvjed, vjeverica,
vidra, vuk, ris, divokoza, imi
Neki od sadraja koji se ne e ispitivati:
detaljna sistematika riba
detaljna podjela vodozemaca
beznoci (indijski rija)
detaljna podjela gmazova
detaljna podjela ptica
detaljna podjela sisavaca
latinski nazivi vrsta
detaljna graa svih skupina beskolutiavaca
detalji ivotnih ciklusa nametnikih ivotinja s
nazivima liinakih stadija: miracidiji, cerkarije i sl.
detaljna graa kolutiavaca
nazivi liinki
nazivi organa za izluivanje (protonefridiji,
metanefridiji, antenalne lijezde...)
detaljna podjela kukaca
platenjaci
osnove grae i nain ivota kopljae
detaljno Hadijeva i Haeckelova teorija o postanku
viestaninih ivotinja
pojava partenogeneze kod vodenbuhe
svojstva peripatusa kao ivoga fosila
krunouste
nastanak pojedinoga sustava (oko, uho).
BIOLOGIJA 2013.indd 38 9.11.2012 10:25:33
39
7.1.6. Biologija ovjeka
OBRAZOVNI ISHOD TO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD?
Nuno Vano Vrijedno
objasniti kemijski
sastav tijela ovjeka i
analizirati ulogu glavnih
anorganskih i organskih
spojeva
objasniti vanost
odravanja osmotske
ravnotee u organizmu
poznavati kemijski sastav
tijela ovjeka
objasniti sastav tjelesnih
tekuina te analizirati
sastav i ulogu krvi
navesti osnovne sastojke
krvi i njihove uloge
navesti glavne simptome
anemije
prepoznati znaenje krvi u
lijeenju (transfuzija)
objasniti ulogu
hemoglobina u prijenosu
kisika i ugljikova(IV) oksida
navesti podjelu i uloge
leukocita
objasniti ABO i Rh sustav
krvnih grupa
objasniti izmjenu tvari
izmeu kapilara i tkiva
povezati nedostatak
hemoglobina s anemijom
objasniti pojmove
aglutinacije i hemolize
povezati Rh sustav s
hemolitikom bolesti
novoroenadi
poznavati pojam
sedimentacije
opisati sastav i ulogu limfe
razlikovati glavna krvotvorna
tkiva i organe
objasniti smjetaj u tijelu,
grau, ulogu i nain rada
srca i krvoilnoga sustava
razlikovati osnovnu grau i
ulogu arterija i vena
usporediti tlakove u
krvnim ilama
opisati smjetaj srca u
ovjeka
povezati osnovnu grau
srca s ulogom
objasniti ulogu maloga i
velikoga optoka krvi
prepoznati utjecaj ivanoga
sustava na krvoilni sustav
1
analizirati ovisnost promjena
u
intenzitetu tjelesne aktivnosti
s
promjenama u radu srca
BIOLOGIJA 2013.indd 39 9.11.2012 10:25:33
4O
objasniti smjetaj u tijelu,
grau, ulogu i nain rada
dinoga sustava
opisati dijelove dinoga
sustava i njihov poloaj u
tijelu ovjeka
povezati grau dinih
organa s njihovim ulogama
objasniti mehaniku i
regulaciju disanja
objasniti mehanizam
izmjene plinova u pluima
te izmeu krvi i stanica
objasniti povezanost
plunoga i staninoga
disanja
analizirati ovisnost promjena
u intenzitetu tjelesne
aktivnosti s promjenama u
radu dinoga sustava
objasniti smjetaj u tijelu,
grau, ulogu i nain rada
imunolokoga sustava
razlikovati pojmove:
antigen, antitijelo i
imunoloka reakcija
razlikovati aktivno i
pasivno steenu imunost
razlikovati organe i tkiva
imunolokoga sustava
razlikovati nespecifni
(fagociti) i specifni
(B i T limfociti) imunitet
navesti putove ulaska
antigena u organizam,
mjesta prepoznavanja te
naine sprjeavanja ulaska
antigena
objasniti djelovanje
imunolokoga sustava na
tumor
objasniti smjetaj u tijelu,
grau, ulogu i nain rada
probavnoga sustava
opisati probavne organe
i odrediti njihov poloaj u
tijelu
povezati grau organa
za probavu s njihovom
ulogom
objasniti ulogu jetre i
guterae u probavi hrane
poznavati grau zuba
usporediti mlijeno i trajno
zubalo ovjeka
opisati djelovanje ptijalina
opisati djelovanje pepsina
objasniti ulogu ui
usporediti ulogu tankoga i
debeloga crijeva
opisati peristaltiku crijeva
objasniti smjetaj u tijelu,
grau, ulogu i nain rada
metabolikoga sustava
analizirati mehanizam
termoregulacije
razlikovati sastojke hrane
koji su izvor energije u
organizmu i koji izgrauju
organizam
objasniti regulaciju eera
u krvi
razlikovati bazalni i radni
metabolizam
prepoznati vanost vitamina i
posljedice nedostatka
2
razlikovati vitamine topljive u
mastima i vodi
prepoznati ulogu minerala u
organizmu
3
BIOLOGIJA 2013.indd 40 9.11.2012 10:25:33
4A
objasniti smjetaj u tijelu,
grau, ulogu i nain rada
sustava za regulaciju
sastava tjelesnih tekuina
povezati grau koe s
njezinim ulogama
navesti ulogu melanina u
zatiti od UV zraenja
povezati osnovnu grau
nefrona s njegovom
ulogom u fltraciji krvne
plazme i stvaranju mokrae
povezati nastanak
amonijaka i ureje
s metabolizmom
bjelanevina
analizirati djelovanje
hormona u regulaciji rada
nefrona i regulaciji sastava
tjelesnih tekuina (ADH,
aldosteron)
opisati hemodijalizu i
nunost transplantacije kod
potpunoga zatajivanja rada
bubrega (uremija)
objasniti smjetaj u tijelu,
grau, ulogu i nain
rada sustava organa za
kretanje
analizirati kostur ovjeka:
oblik, veliinu i poloaj
kostiju
objasniti promjene u
kosturu koje nastupaju
tijekom ivota
4
navesti osobine i vrste
miinoga tkiva
razlikovati uloge pojedinih
dijelova sustava organa za
kretanje
objasniti znaenje
ivano-miine veze za
rad miia
povezati brojnost
mitohondrija s
oslobaanjem energije u
miinim stanicama
povezati grau miine
stanice s temeljnim
principom miine
kontrakcije
opisati grau kosti
objasniti grau i funkciju
hrskavice
opisati osnovnu grau i
ulogu zglobova
objasniti uloge vitamina D
i minerala Ca u izgradnji
kostiju
navesti bjelanevine u
sastavu miofbrila i njihovu
ulogu
objasniti smjetaj u tijelu,
grau, ulogu i nain rada
endokrinoga sustava
navesti endokrine lijezde
i odrediti njihov smjetaj
u tijelu
razlikovati egzokrine od
endokrinih lijezda
objasniti hijerarhijski
poloaj i ulogu hipofze
objasniti ulogu
stimulacijskih/tropnih
hormona hipofze
objasniti mehanizam
povratne sprege pri luenju
hormona
navesti hormone pojedinih
lijezda i njihovu ulogu
BIOLOGIJA 2013.indd 41 9.11.2012 10:25:33
42
objasniti smjetaj u tijelu,
grau, ulogu i nain rada
spolnoga sustava
opisati organe mukoga i
enskoga spolnoga sustava
i objasniti njihove uloge
opisati dijelove
menstrualnoga ciklusa
odrediti termin ovulacije s
obzirom na duinu trajanja
menstrualnoga ciklusa
opisati proces oplodnje
objasniti znaenje dojenja
ralaniti faze brazdanja,
implantacije blastociste i
razvoj zametka
opisati tijek trudnoe te
ulogu i osnovnu grau
posteljice
povezati fzioloke i psihike
promjene u pubertetu
objasniti hormonsku
regulaciju menstrualnoga
ciklusa
objasniti ivano-hormonsku
regulaciju poroaja i dojenja
razlikovati glavne znaajke
poroajnih doba
BIOLOGIJA 2013.indd 42 9.11.2012 10:25:33
43
objasniti smjetaj u tijelu,
grau, ulogu i nain rada
osjetilnoga i ivanoga
sustava
navesti dijelove ivanoga
sustava i objasniti njegovu
ulogu
poznavati princip nastanka
osjeta
opisati dijelove oka (ona
jabuica, oni ivac)
opisati grau ivane
stanice i objasniti ulogu
njezinih dijelova
usporediti grau mozga i
lene modine
razlikovati vrste ivaca i
njihove uloge
povezati naboj stanine
membrane i aktivni
transport iona kroz
membranu s nastankom
podraaja (depolarizacija
repolarizacija)
opisati funkcionalnu
podjelu kore velikoga
mozga
opisati grau punice i
objasniti ulogu pojedinih
dijelova pri nastanku osjeta
sluha
opisati akomodaciju oka
i objasniti poremeaje u
funkciji oka (kratkovidnost i
dalekovidnost)
opisati prijenos svjetlosnih
podraaja
opisati smjetaj etiriju
osnovnih okusa na jeziku
opisati provoenje ivanoga
impulsa i procese u sinapsi
razlikovati priroene refekse
(sisanje, disanje, kaljanje) od
steenih refeksa (Pavlovljev
refeks)
analizirati refeksnu reakciju
objasniti djelovanje
neurotransmitera i ulogu
enzima pri njihovoj razgradnji
objasniti znaenje sna za
normalno funkcioniranje
organizma
opisati osjetilo njuha i
prijenos signala do mozga
poznavati poloaj organa za
ravnoteu
analizirati
znaenje
pojedinih organa
i organskih sustava
u odranju
homeostaze
organizma
objasniti pojam
homeostaze
analizirati znaenje vode
za odravanje ivota
analizirati ulogu bubrega u
odravanju homeostaze
5
objasniti vanost stalnih
pH vrijednosti tjelesnih
tekuina
povezati disanje i regulaciju
pH vrijednosti (acidoza,
alkaloza)
BIOLOGIJA 2013.indd 43 9.11.2012 10:25:33
44
navesti glavne
poremeaje i bolesti
organa i organskih
sustava ovjeka
analizirati imbenike
i ponaanja koja
unaprjeuju zdravlje
ovjeka i razlikovati ih od
onih koji ih naruavaju
prepoznati pozitivne i
negativne utjecaje na srce i
krvoilni sustav
povezati nain ivota s
pojavom visokoga tlaka i
arteroskleroze
povezati najee bolesti i
poremeaje dinoga sustava
s rizinim imbenicima za
zdravlje
objasniti pojam AIDS i navesti
uzronika i objasniti naine
zaraze HIV-om i naine zatite
objasniti pojam alergija i
navesti najee alergene
objasniti nastanak karijesa i
naine zatite zuba
objasniti tetnost alkohola
objasniti pojavu proljeva i
zatvora i osnovu samopomoi
navesti pravila zdrave prehrane
uoiti rizine imbenike za
zdravlje i rad bubrega
navesti spolno prenosive
bolesti
6
povezati spolno prenosive
bolesti s rizinim ponaanjem
navesti metode kontracepcije
te objasniti vanost planiranja
obitelji
objasniti pojam ovisnosti te
navesti vrste i tetne posljedice
navesti bolesti koje se
prenose krvlju (AIDS,
hepatitis)
opisati dijabetes, navesti
rizine imbenike za pojavu
bolesti i naine lijeenja
objasniti pojam leukemija
objasniti pojam hemoflija
prepoznati znaenje
programa imunizacije
djece
prepoznati vanost
transplantacije i doniranja
organa
povezati nastanak nekih
bolesti s poremeajima u
radu endokrinih lijezda
(guavost, gigantizam,
nanizam, dijabetes)
povezati pojavu modane
kapi s rizinim imbenicima
navesti degenerativne
bolesti ivanoga
sustava (Parkinsonova i
Alzheimerova, multipla
skleroza)
uoiti opasnost utjecaja
buke na zdravlje
BIOLOGIJA 2013.indd 44 9.11.2012 10:25:33
45
Dodatna pojanjenja
1
regulacija rada srca i irenje/suavanje krvnih ila
2
vitamini: A, B, C, D, E
3
minerali: Ca, P, Fe, J
4
rahitis, prijelomi, osteoporoza, uganua i iaenja
5
regulacija tjelesnih tekuina, ekskrecija, regulacija
krvnoga tlaka i eritropoeze
6
HIV, hepatitis, herpes, papiloma (HPV), trihomonas,
klamidija, gonoreja, siflis
Neki od sadraja koji se ne e ispitivati:
poznavanje zastupljenosti pojedinih minerala u
postotcima
nabrajanje svih minerala
uzronici zaraznih bolesti koji se prenose vodom
poznavanje razliitih tipova anemija
detaljna struktura hemoglobina
razlikovati plazmu od seruma
shema zgruavanja krvi
leukopenija, leukocitoza, limfopenija
bolesti krvotvornih organa
hematokrit
proces hematopoeze i meustadiji u procesu
diferencijacije krvnih tjeleaca
vrste kolesterola i lipoproteina
analiza EKG-a
usporedba disanja i krvotoka prije i nakon roenja
povrina plua (brojano)
promjer alveola
tlakovi u pluima (brojane vrijednosti)
respiratorni volumen
vanjska i unutarnja respiracija
saturacija hemoglobinom
visinska bolest
kemosenzitivna podruja
limfatike ile
komplikacije pri transplantaciji
detalji grae B i T limfocita
apoptoza
struktura imunoglobulina
tipovi T stanica
citokini
priprema cjepiva
enzimi: peptidaze, nukleaze, lipaze, maltaze,
saharaze i ostali
probavni hormoni
sfnkter Oddi i kolecistokinin
shema metabolikih putova
princip analize pokazatelja zdravstvenoga stanja
organizma iz urina
detaljna graa miofbrila (aktin, miozin, H pruga...)
latinski nazivi miia
vaniji miii i kosti ovjeka
veza hormona i specifnih receptora (na ili u ciljnim
stanicama)
ekscitacijski i inhibicijski neuroni
funkcioniranje podruja za govor u kori mozga
bazilarna membrana, pokrovna membrana,
Cortijev organ, graa labirinta
makula, statoliti
BIOLOGIJA 2013.indd 45 9.11.2012 10:25:33
4
perilimfa, endolimfa
mozgovni ivci i zadae koje obavljaju
elektrina aktivnost mozga i modani valovi
mehanizam razlikovanja boja i prostorna percepcije
pamenje
policikliko i monocikliko spavanje
govor: Wernickeovo i Brokino podruje
glaukom, ablacija mrenice
tumori ivanoga sustava
duevne bolesti.
7.1.7. Genetika i evolucija
OBRAZOVNI ISHOD TO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD?
Nuno Vano Vrijedno
objasniti osnovne
genetike pojmove
i analizirati njihove
meuodnose
objasniti pojam genetika
i povezati je s drugim
biolokim disciplinama
razlikovati pojmove
nasljedne tvari i nasljednih
svojstava
objasniti genotip i fenotip
povezati odnos
izmeu gena i okoline s
oblikovanjem fenotipa
objasniti pojmove klona i
populacije na primjerima
iz ivota
objasniti kemijsku grau
i mehanizam djelovanja
gena
opisati grau, ulogu
i svojstva nukleinskih
kiselina
opisati kako geni
upravljaju ivotnim
procesima (biosinteza
proteina)
BIOLOGIJA 2013.indd 46 9.11.2012 10:25:33
47
objasniti i usporediti
grau i organizaciju
nasljedne tvari virusa,
prokariota i eukariota
objasniti kromosomsku
teoriju nasljeivanja
razlikovati i objasniti
temeljnu grau, broj
i vrste kromosoma te
kromosomske garniture
usporediti genske sustave
virusa, bakterija (nukleoid i
plazmid) i eukariota
navesti uloge plazmida
analizirati znaenje
mejoze i krianja za
nasljeivanje
poznavati osnovna naela
odreivanja spola
(X, Y kromosomi)
razlikovati uzroke
varijabilnosti
(mutacije, modifkacije,
rekombinacije, krianje)
analizirati znaenje
nezavisnoga razdvajanja
homolognih kromosoma i
krosingover
razlikovati dominantna
i recesivna svojstva,
roditeljsku (parentalnu)
generaciju i generaciju
potomaka (flijalnu)
objasniti pojmove:
alel, homozigotni i
heterozigotni organizmi
objasniti na primjerima
monohibridno, dihibridno i
intermedijarno krianje
primijeniti Mendelove
zakone u rjeavanju
zadataka razliitih tipova
krianja
objasniti multiple alele i
primijeniti na primjerima
(nasljeivanje krvnih grupa
i sl.)
BIOLOGIJA 2013.indd 47 9.11.2012 10:25:33
48
navesti vrste promjena
genotipa te objasniti
mogue uzroke i
posljedice
objasniti pojam mutacije
te navesti primjere
razlikovati vrste mutacija
(gena, grae i broja
kromosoma)
navesti uzroke mutacija
navesti uestalost tetnih i
korisnih mutacija
povezati neke nasljedne
bolesti (hemoflija,
daltonizam, miina
distrofja) sa smjetajem
gena na spolnim
kromosomima
primijeniti spoznaje o
mutacijama u ovjeka u
rjeavanju zadataka
navesti primjere
kromosomskih aberacija
u ovjeka (trisomija 21
Down sindrom, Turnerov
sindrom 44 X0)
povezati pojavu mutacija
s malignim oboljenjima
i raspraviti o rizinim
imbenicima i rizinim
ponaanjima
objasniti mogunosti
primjene genetike na
razliitim podrujima
ljudske djelatnosti
opisati osnovne metode
prouavanja nasljeivanja
u ljudi (rodoslovlje,
citogenetska istraivanja)
objasniti nasljeivanje
hemoflije s pomou
rodoslovlja
opisati primjenu DNA u
tehnologiji
1
objasniti osnovna naela i
etape kemijske i bioloke
evolucije
objasniti pojam evolucije
2
razlikovati pojmove:
kemijska i bioloka
evolucija
opisati Miller-Ureyov
pokus i objasniti kemijsku
evoluciju
3
opisati Oparinov pokus
i objasniti vrijednost
koacervatnih kapljica kao
modela evolucije
prikazati ukratko postanak
Svemira, Suneva sustava
i Zemlje
navesti osobine
protobionta
4
prikazati ukratko bioloku
evoluciju kroz carstva
ivih bia/stablo ivota i
objasniti pojam flogenija
5
BIOLOGIJA 2013.indd 48 9.11.2012 10:25:33
49
analizirati glavne dokaze
evolucije
objasniti pojam
paleontologija
6
navesti dokaze evolucije i
objasniti ih na primjerima:
fosili i nastanak fosila;
prijelazni oblici (praptica,
Psilophyton); ivi fosili
(resoperke, gingko);
razvojni nizovi (konj i ogrc);
dokazi iz biogeografje
7
;
dokazi iz poredbene
anatomije
8
; dokazi iz
poredbene embriologije;
dokazi iz molekularne
biologije
opisati naine nastanka
fosila i princip utvrivanja
njihove starosti
9
navesti osnovne geoloke
ere Zemljine prolosti
analizirati znaajke
ivoga svijeta u pojedinim
geolokim erama
10
prepoznati provodne fosile
(amoniti, trilobiti)
objasniti znaenje
resoperki i dvodihalica
u evoluciji kopnenih
kraljenjaka
usporediti brojnost i
raznolikost dananjih
gmazova sa svijetom
gmazova u prolosti
(mezozoik)
objasniti zajedniko
podrijetlo ptica i gmazova
na primjeru fosila praptice
prepoznati da su se prvi
sisavci mogli razviti iz
drevnih gmazova
(zvjerogmazovi)
objasniti osnovne
postavke Darwinove
selekcijske teorije
evolucije te glavne
pokretake sile
evolucijskoga procesa
navesti osnovne postavke
darvinizma
objasniti zato su mutacije,
genski drift, izolacija i
prirodna selekcija temeljne
sile evolucije
objasniti pojam
specijacija
analizirati darvinizam
razlikovati konvergentnu
evoluciju (morski pas
i dupin) i divergentnu
evoluciju (zebe) na
konkretnim primjerima
usporediti Lamarckovu i
Darwinovu teoriju evolucije
razlikovati alopatrijsku
specijaciju (guterice) i
simpatrijsku specijaciju
(penica) na primjerima
objasniti razliku izmeu
prirodne i umjetne
selekcije te utjecaj ovjeka
na evoluciju pojedinih vrsta
BIOLOGIJA 2013.indd 49 9.11.2012 10:25:33
5O
objasniti evoluciju
ovjeka
objasniti pojam primata
i raspraviti sistematsku
pripadnost ovjeka u
primate
prepoznati vanost razvoja
mozga, govora, kulture
izradbe orua i oruja za
evoluciju ovjeka
navesti glavne etape u
razvoju ovjeka
11
usporediti slinosti
i razliitosti izmeu
hominida i ovjekolikih
majmuna
Dodatna pojanjenja
1
primjena genetikih otkria u: uzgoju ivotinja
i biljaka, biotehnologiji (genetiko inenjerstvo);
proizvodnja lijekova (na primjeru inzulina)
2
dugotrajan proces koji vodi boljoj prilagoenosti
organizama na okoli
3
postanak prvih organskih molekula iz anorganskih;
preduvjeti za postanak prve stanice
4
mogui prvi oblik ivota: jednostanian, prokariot,
heterotrofan, anaeroban
5
flogenija prouava evolucijske odnose izmeu
vrsta, prati postanak ivih bia od zajednikoga pretka
6
palenotologija znanost o fosilima, prouava fosilne
ostatke ivih bia na Zemlji
7
endemi nae otoke guterice i velebitska degenija,
ovjeja ribica, dubrovaka zeina; relikti agalj,
hrvatska sibireja
8
homologni i analogni organi, rudimenti, atavizmi
9
nastanak fosila: pougljenjivanje, okamenjivanje,
konzerviranje; odreivanje starosti: primjena
radioaktivnih izotopa
10
pojavljivanje pojedinih skupina: arheozoik prvi
oblici ivota na Zemlji; proterozoik: praivotinje, prvi
beskraljenjaci; paleozoik: alge, papratnjae, trilobiti,
kraljenjaci ribe i vodozemci; mezozoik: stablaice,
gmazovi, ptice, sisavci; kenozoik: ovjek
11
Australopithecus sp. (australopitek), Homo habilis
(spretan ovjek), Homo erectus (uspravan ovjek),
Homo sapiens neanderthalensis (neandertalac), Homo
sapiens sapiens (suvremeni ovjek kromanjonac)
Neki od sadraja koji se ne e ispitivati:
izvankromosomsko nasljeivanje
Barrovo tijelo
metoda odreivanja poremeaja spolnih stanica
u interfazi
eoni i epohe (periodi).
BIOLOGIJA 2013.indd 50 9.11.2012 10:25:33
5A
7.1.8. Ekologija
OBRAZOVNI ISHOD TO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD?
Nuno Vano Vrijedno
objasniti osnovne
ekoloke pojmove
i analizirati njihove
meuodnose
objasniti pojam ekologija
navesti osnovne ekoloke
pojmove, povezati ih
s primjerima u prirodi
i objasniti njihove
meuodnose
1
objasniti pojam ekoloka
nia i navesti primjere
razlikovati i na primjerima
objasniti znaenje
pojmova: fauna, fora,
vegetacija, areal, endem i
kozmopolit
razlikovati pojmove biljna
zajednica (ftocenoza) i
ivotinjska zajednica
(zoocenoza) i navesti
primjere
objasniti na primjerima
pojmove: ekoloki
minimum, maksimum,
optimum i ekoloka
valencija
analizirati odnose izmeu
ivih bia i abiotikih
imbenika okolia
razlikovati glavne abiotike
imbenike (temperatura,
voda i vlaga, svjetlo)
razlikovati ivotinje s
nestalnom tjelesnom
temperaturom
(poikilotermne) od
ivotinja sa stalnom
tjelesnom temperaturom
(homeotermne)
objasniti prednosti
homeotermnih ivotinja u
odnosu na poikilotermne
ivotinje i navesti primjere
2
objasniti vanost
temperature za odvijanje
ivotnih procesa u
organizmima
3
navesti primjere prilagodbi
stablaica umjerenoga
podruja na preivljavanje
u hladnome razdoblju
godine
4
povezati mitarenje/linjanje
i zimski san s promjenom
temperature u okoliu
usporediti prilagodbe
biljaka vlanih stanita i
biljaka sunih stanita na
koliinu vode i vlage u
stanitu i navesti po jedan
primjer
opisati prilagodbe
kopnenih ivotinja za ivot
na kopnu na primjeru
kukaca i kopnenih
kraljenjaka
povezati prilagodbe
ivotinja razliitim
svjetlosnim uvjetima u
okoliu
BIOLOGIJA 2013.indd 51 9.11.2012 10:25:33
52
analizirati odnose izmeu
ivih bia u biocenozi
(biotiki imbenici)
razlikovati glavne biotike
imbenike (odnosi
izmeu ivih bia: odnosi
razmnoavanja, simbioza,
nametnitvo, predatorstvo)
objasniti kako odnosi
izmeu jedinki razliitih
vrsta utjeu na brojnost/
gustou populacija u
biocenozi
objasniti pojam mimikrija
na primjeru bogomoljke i
leptira letilista
objasniti prilagodbe
grabeljivaca na primjeru
ptice grabljivice (jastreb)
i jednoga predstavnika iz
skupine zvijeri (vuk)
objasniti prilagodbe
plijena za zatitu od
grabeljivaca na primjeru
sisavaca biljojeda (zec,
srna)
navesti naine izraavanja
gustoe populacije
objasniti kako odnosi
izmeu jedinki iste vrste
utjeu na brojnost/gustou
populacije
BIOLOGIJA 2013.indd 52 9.11.2012 10:25:33
53
objasniti glavne osobine
biocenoza i ekosustava
razlikovati osobine
vodenih i kopnenih
ekosustava
razlikovati bentos, nekton i
plankton
objasniti znaenje
planktona u vodenim
ekosustavima
prepoznati umske
biocenoze kao najsloeniji
i organskom proizvodnjom
najbogatiji tip kopnenih
biocenoza
razlikovati osvijetljeni od
neosvijetljenoga sloja u
vodenim ekosustavima
i povezati sa sastavom
biocenoza
prepoznati glavne
imbenike koji utjeu
na raspored organizama
(biocenoza) u moru
razlikovati ftoplankton od
zooplanktona
analizirati slojanje i sastav
vrsta na primjeru jedne
umske biocenozea
objasniti pojavu sukcesije
na primjerima zaratavanja
jezera i obnavljanja ume
nakon poara
povezati djelovanje
ovjeka na biocenoze s
pojavom sukcesija
razlikovati bentoske
organizme prema stupnju
pokretljivosti
5
navesti primjere
nektonskih organizama
(srdela, morski pas, dupin)
prepoznati sezonske
promjene u biocenozi i
povezati ih s klimatskim
promjenama
navesti glavne tipove
bioma i povezati ih s
klimatskim prilikama
podruja na kojima se
prostiru
povezati horizontalni
raspored (geografska
irina) i vertikalni raspored
(nadmorska visina) biljnoga
pokrova s klimatskim
prilikama
analizirati odnose ishrane
u biocenozi te kruenje
tvari i protjecanje energije
u ekosustavu
objasniti ulogu i znaenje
proizvoaa, potroaa i
razlagaa u ekosustavu
razlikovati glavne tipove
potroaa (biljojedi,
mesojedi i svejedi)
analizirati prehrambenu
piramidu s obzirom na
broj i biomasu te koliinu
energije na pojedinoj
prehrambenoj razini
objasniti kruenje tvari
i protjecanje energije u
ekosustavu
analizirati ulogu i ovisnost
pojedinih lanova
hranidbenih lanaca na
konkretnim primjerima
objasniti (s pomou slike)
biogeokemijski ciklus
ugljika
objasniti pojam
hranidbene mree
razlikovati primarnu od
sekundarne organske
proizvodnje u ekosustavu
BIOLOGIJA 2013.indd 53 9.11.2012 10:25:33
54
analizirati tetne
utjecaje ovjeka na
biosferu te mjere
kojim se tetni
utjecaji mogu
smanjiti (odrivi
razvoj u Republici
Hrvatskoj i u
svijetu)
prepoznati tetno
djelovanje ovjeka na
biosferu
6
objasniti pojavu efekta
staklenika
povezati oneienje zraka
s pojavom kiselih kia i
tetnim posljedicama
objasniti znaenje
ozonskoga sloja u
atmosferi
povezati oneienje zraka
s pojavom ozonskih rupa
analizirati potrebu
zakonske zatite ugroenih
biljnih i ivotinjskih vrsta i
ekosustava u cjelini
povezati nagli rast ljudske
populacije i urbanizaciju
s ogranienim izvorima
hrane, pitke vode, energije
i sirovina na Zemlji
objasniti posljedice krenja
uma, melioracijskih
zahvata i oneienja voda
protumaiti potrebu
proiavanja otpadnih
voda
prepoznati izvore
oneiavanja zraka
objasniti vanost zamjene
fosilnih izvora energije
alternativnim (vjetar,
solarna energija i sl.)
navesti glavne naine
oneiavanja tla i povezati
ih s posljedicama
objasniti ekonomsku
i ekoloku vanost
izdvajanja sekundarnih
sirovina iz otpada (papir,
staklo, metal, tekstil)
objasniti zato su zatita
voda i zraka globalni
problem
navesti nacionalne
parkove Hrvatske
analizirati akumuliranje tetnih
tvari u lancima ishrane
objasniti prednosti ekoloke
proizvodnje hrane
procijeniti vanost koritenja
tehnoloke umjesto pitke vode
objasniti nedostatke monokultura
i suvremenih agrotehnikih
i agrokemijskih metoda u
poljoprivredi
objasniti pojam odrivi razvoj
7
povezati djelovanje ovjeka
s promjenama brojnosti i
izumiranjem biljnih i ivotinjskih
vrsta
analizirati posljedice unoenja
stranih vrsta
8
prepoznati znaenje Crvene
knjige biljnih i ivotinjskih vrsta
objasniti vanost potovanja
meunarodnih ugovora o zatiti
prirode i okolia
analizirati razliite utjecaje na
brojnost ljudske populacije
navesti nekoliko primjera
zakonom zatienih biljaka
9
i
ivotinja
10
u Hrvatskoj
navesti primjere parkova prirode
11
objasniti vanost izradbe ekoloke
studije pri gradnji proizvodnih,
prometnih i drugih objekata
BIOLOGIJA 2013.indd 54 9.11.2012 10:25:34
55
Dodatna pojanjenja
1
populacija, ivotna zajednica biocenoza, stanite
biotop, ekosustav, biom i biosfera
2
rasprostranjenost na Zemlji i sezonske promjene
3
ovisnost aktivnosti enzima o promjenama
temperature
4
odbacivanje listova, preivljavanje u podzemnim
organima (trajnice) ili u obliku sjemenke
(jednogodinje biljke)
5
privreni za podlogu (npr., bentoske alge, koralji,
spuve); slabo pokretni (jeinci, trpovi, neki koljkai,
npr., periska); s velikim radijusom kretanja (pridnene
vrste riba zubatac, cipal i sl.)
6
krenje uma, isuivanje movara, regulacija
vodotoka, gradnja naselja, industrijskih zona,
poveavanje prometa i irenje prometne mree te
oneienje vode, zraka i tla
7
razvoj ljudskoga drutva uz to manji negativni
utjecaj na prirodu
8
primjer mungosa na Mljetu, kaulerpe u Jadranu
9
visibaba, ciklama, velebitska degenija, dubrovaka
zeina
10
vuk, vidra, sredozemna medvjedica, ptice grabljivice
i movarice
11
Telaica, Velebit, Kopaki rit, Vransko jezero
Neki od sadraja koji se ne e ispitivati:
autoekologija, sinekologija
komenzalizam, antibioza, amenzalizam, alelopatija
pojam ftomimeza i aposemija
polusesilni i vagilni organizmi
oligotrofna, eutrofna jezera
zone litoralnoga pojasa
biogeografja, ftogeografja, zoogeografja
kruenje fosfora i sumpora
podjela voda prema stupnju saprobnosti:
oligosaprobne, alfa i beta mezosaprobne i
polisaprobne
poznavanje svih kategorija zatite prirode s
primjerima.
7.2. Pokusi
7.2.1. Dokazivanje prisutnosti kroba
CILJEVI POKUSA:
utvrditi dvije vrste kroba (asimilacijski i rezervni
krob) u biljkama
utvrditi prisutnost kroba u namirnicama
objasniti da se krob dokazuje Lugolovom otopinom
u namirnicama
uoiti promjenu boje
opisati nastanak kroba u biljkama.
MATERIJAL I PRIBOR: eer, ria, sjemenka graha,
gomolj krumpira, tjestenina, kruh, komadi margarina,
Lugolova otopina, kapaljka, Petrijeve zdjelice.
POSTUPAK:
Navedeni materijal rasporedite na poklopcu Petrijeve
zdjelice i kapnite nekoliko kapi Lugolove otopine.
Reakciju obiljeite znakom minus () ako se
ne promijeni boja, a znakom plus (+) ako se pojavi boja.
REZULTAT:
Namirnica Promjena boje (unesite +/)
eer
Ria
Grah
Krumpir
Tjestenina
Margarin
analizirati tetne
utjecaje ovjeka na
biosferu te mjere
kojim se tetni
utjecaji mogu
smanjiti (odrivi
razvoj u Republici
Hrvatskoj i u
svijetu)
prepoznati tetno
djelovanje ovjeka na
biosferu
6
objasniti pojavu efekta
staklenika
povezati oneienje zraka
s pojavom kiselih kia i
tetnim posljedicama
objasniti znaenje
ozonskoga sloja u
atmosferi
povezati oneienje zraka
s pojavom ozonskih rupa
analizirati potrebu
zakonske zatite ugroenih
biljnih i ivotinjskih vrsta i
ekosustava u cjelini
povezati nagli rast ljudske
populacije i urbanizaciju
s ogranienim izvorima
hrane, pitke vode, energije
i sirovina na Zemlji
objasniti posljedice krenja
uma, melioracijskih
zahvata i oneienja voda
protumaiti potrebu
proiavanja otpadnih
voda
prepoznati izvore
oneiavanja zraka
objasniti vanost zamjene
fosilnih izvora energije
alternativnim (vjetar,
solarna energija i sl.)
navesti glavne naine
oneiavanja tla i povezati
ih s posljedicama
objasniti ekonomsku
i ekoloku vanost
izdvajanja sekundarnih
sirovina iz otpada (papir,
staklo, metal, tekstil)
objasniti zato su zatita
voda i zraka globalni
problem
navesti nacionalne
parkove Hrvatske
analizirati akumuliranje tetnih
tvari u lancima ishrane
objasniti prednosti ekoloke
proizvodnje hrane
procijeniti vanost koritenja
tehnoloke umjesto pitke vode
objasniti nedostatke monokultura
i suvremenih agrotehnikih
i agrokemijskih metoda u
poljoprivredi
objasniti pojam odrivi razvoj
7
povezati djelovanje ovjeka
s promjenama brojnosti i
izumiranjem biljnih i ivotinjskih
vrsta
analizirati posljedice unoenja
stranih vrsta
8
prepoznati znaenje Crvene
knjige biljnih i ivotinjskih vrsta
objasniti vanost potovanja
meunarodnih ugovora o zatiti
prirode i okolia
analizirati razliite utjecaje na
brojnost ljudske populacije
navesti nekoliko primjera
zakonom zatienih biljaka
9
i
ivotinja
10
u Hrvatskoj
navesti primjere parkova prirode
11
objasniti vanost izradbe ekoloke
studije pri gradnji proizvodnih,
prometnih i drugih objekata
BIOLOGIJA 2013.indd 55 9.11.2012 10:25:34
5
PITANJA:
Koje od ispitanih tvari sadre krob? Po emu ste to
zakljuili?
7.2.2. Dokazivanje koagulacije bjelanevina
CILJEVI POKUSA:
utvrditi koji su uzroci zgruavanja ili koagulacije
bjelanevina u mlijeku i bjelanjku
povezati koagulaciju s denaturacijom bjelanevina.
MATERIJAL I PRIBOR: epruveta, drvena tipaljka,
2 satna stakla, kapaljka, stakleni tapi, plamenik
(ili votanica), bjelanjak, mlijeko, razrijeena octena
kiselina (moe i limunov sok).
POSTUPAK:
1. Na jedno satno stakalce stavite malo mlijeka, a na
drugo malo bjelanjka. Zatim na oba kapnite nekoliko
kapi octene kiseline i promijeajte staklenim tapiem.
2. U epruvetu stavite malo bjelanjka i zagrijte ga drei
epruvetu tipaljkom iznad plamena.
To ponovite i s mlijekom.
PITANJA:
to se dogodilo s mlijekom i bjelanjkom djelovanjem
kiselina?
Kako se nazivaju bjelanevine iz mlijeka?
Zato je mlijeko visokovrijedna namirnica? Koji mineral
sadri mlijeko?
to se dogodilo s bjelanjkom i mlijekom djelovanjem
visokih temperatura?
to moe dovesti do denaturacije bjelanevina?
7.2.3. Mikroskopsko promatranje plastida
7.2.3.1. Mikroskopsko promatranje leukoplasta
CILJEVI POKUSA:
promatrati leukoplaste u biljnome materijalu, opisati
njihov oblik i nacrtati ih
navesti biljne dijelove u kojima se nalaze leukoplasti
pronai i opisati amiloplaste.
MATERIJAL I PRIBOR: gomolj krumpira, jod (ili Lugolova
otopina), alkohol, pokrovna i predmetna stakalca,
mikroskop, britvica.
POSTUPAK:
S krumpirova gomolja odstruite periderm tamne
boje i od stanija koje se nalazi ispod njega nainite
tanke prereze. Osim njenih leukoplasta, opaaju se
mala zrnca kroba, a katkad i kristaloidi bjelanevina u
obliku kocke.
PITANJA:
Mogu li leukoplasti prelaziti u druge plastide? U kojim
uvjetima?
Gdje se stvaraju krobna zrnca?
7.2.3.2. Mikroskopsko promatranje kromoplasta
CILJEVI POKUSA:
promatrati kromoplaste u biljnome materijalu,
opisati njihov oblik i nacrtati ih
navesti biljne dijelove u kojima se nalaze kromoplasti
navesti bojila u kromoplastima.
MATERIJAL I PRIBOR: plod rajice i plod rue (moe
i korijen mrkve, cvijet i cvat ljekovitoga maslaka),
britvica, pokrovna i predmetna stakalca, mikroskop.
BIOLOGIJA 2013.indd 56 9.11.2012 10:25:34
57
POSTUPAK:
Izreite komadi ploda zrele rajice, ogulite joj koru,
zgnjeite ju i malo zgnjeene mase razmutite u
kapljici vode na predmetnome stakalcu. Poklopite
pokrovnicom i mikroskopirajte. Nainite slian
preparat s plodom rue.
PITANJA:
Mikroskopski usporedite kromoplaste u plodu rajice i
plodu rue.
Mogu li kromoplasti prelaziti u druge plastide? U kojim
uvjetima?
7.2.3.3. Mikroskopsko promatranje kloroplasta
CILJEVI POKUSA:
promatrati kloroplaste u biljnome materijalu, opisati
njihov oblik i nacrtati ih
navesti biljne dijelove u kojima se nalaze kloroplasti
navesti bojila u kloroplastima.
MATERIJAL I PRIBOR: mahovina, neka alga
(npr., Spirogira) ili bilo koji zeleni dio biljke
(npr., vrlo mladi list paroge), britvica, pinceta,
kapaljka, pokrovna i predmetna stakalca, mikroskop.
POSTUPAK:
S bilo kojega dijela neke zelene biljke napravite tanki
prerez, stavite ga u kap vode na predmetno stakalce,
poklopite pokrovnim stakalcem i mikroskopirajte pod
malim i srednjim poveanjem.
PITANJA:
Usporedite izgled i grau kloroplasta pod svjetlosnim i
elektronskim mikroskopom.
Koje stanice imaju kloroplaste?
Mogu li kloroplasti prelaziti u druge plastide?
Zato se kloroplasti mogu samoumnoavati?
7.2.4. Dokazi osmoze u biljnoj stanici
CILJEVI POKUSA:
usporediti osmozu i difuziju
objasniti osmozu na temelju pokusa s mrkvom
utvrditi promjene u razliitim koncentracijama
otopina.
MATERIJAL I PRIBOR: korijen mrkve, no, aa, sol.
POSTUPAK:
Izdubite korijen mrkve. Paljivo stavite korijen u
posudu (au) s vodom tako da pri postavljanju
pokusa voda ne ue u udubinu. Udubinu popunite
solju. Oitajte rezultate nakon pola sata.
PITANJA:
to se dogodilo u udubini korijena mrkve?
Zato mrkva gubi vrstou?
BIOLOGIJA 2013.indd 57 9.11.2012 10:25:34
58
7.2.5. Mikroskopiranje kvaevih gljivica
Kvaeve gljivice omoguuju industriji piva i pekarskih
proizvoda stvaranje mnotva zanimljivih i rado
upotrebljavanih prehrambenih namirnica.
CILJEVI POKUSA:
pripremiti mikroskopski preparat kvasca
uoiti grau kvasca
promatrati diobu (pupanje).
MATERIJAL I PRIBOR: svjei kvasac, eer (saharoza),
laboratorijska aa, topla voda, predmetno i pokrovno
stakalce, kapaljka, mikroskop, flter papir.
POSTUPAK: U au stavite malo mlake vode (pola ae)
i malo eera (jednu liicu) te dobro promijeajte
da se eer otopi. U otopinu dodajte svjeega kvasca
(veliine zrna graka). Priekajte nekoliko minuta i
pripremljeni uzorak s pomou kapaljke nanesite na
predmetno stakalce i pokrijte pokrovnim stakalcem.
Mikroskopirajte pod malim i srednjim poveanjem.
Uoite oblik kvasca i stvaranje pupa. Nacrtajte sliku
uoenu pod mikroskopom.
PITANJA:
Na kojoj se diobi temelji pupanje i u koju vrstu
razmnoavanja pripada?
Zato smo dodali eer?
Koje vrenje uzrokuju kvaeve gljivice?
7.2.6. Usporedba cvjetova razliitih
kritosjemenjaa
CILJEVI POKUSA:
ispitati grau cvijeta razliitih kritosjemenjaa
usvojiti pojam dvospolnosti, jednospolnosti,
jednodomnosti i dvodomnosti.
PRIBOR I MATERIJAL: razliite biljke cvjetnjae
(kritosjemenjae), povealo, predmetno i pokrovno
stakalce, britvica, bazgina srika ili stiropor, boca
trcalica, iglica, mikroskop.
ZADATAK:
Nacrtajte cvijet jedne od istraivanih biljaka i obiljeite
mu dijelove.
Odaberite pranike s dvama/trima razliitim
cvjetovima i pripremite mikroskopski preparat za
mikroskopiranje peludnih zrnaca.
POSTUPAK:
Lagano protresite pranike jednoga cvijeta po
predmetnome stakalcu, dodajte kapljicu vode i
poklopite pokrovnicom. Isti postupak ponovite i s
preostalim cvijetom/cvjetovima. Nacrtajte peludna
zrnca i napiite kojim cvjetovima i biljkama pripadaju.
Usporedite izgled i grau peludnih zrnaca.
Usporedite razliite biljke cvjetnjae iz svojega okolia
te popunite tablicu traenim podatcima.
BIOLOGIJA 2013.indd 58 9.11.2012 10:25:34
59
Biljka cvjetnjaa
Broj
lapova
Broj
latica
Broj
tukova
Broj
pranika
Jednospolni/
dvospolni cvijet/
jednodomna/
dvodomna biljka
Jednosupnice/
dvosupnice
1 grah ili graak ili bagrem
2
ljekovita kadulja ili majina
duica ili rumarin ili
mauran ili mrtva kopriva
3 jabuka ili vinja ili ljiva
4
tratinica ili ivanica ili
maslaak
5
tulipan ili ljiljan ili zumbul ili
narcis ili urica ili luk
7.2.7. Voda kolijevka ivota (Ispitivanje svojstava
vode)
CILJEVI POKUSA:
istraiti svojstva vode
uoiti povezanost svojstava vode sa strukturom
molekule vode
povezati zapaanja sa svakodnevnim ivotom.
PRIBOR I MATERIJAL: dvije plastine ae, dvije
plastine lice, epruveta, kapaljka, dvije laboratorijske
ae (50 ml), plastina slamka maloga promjera,
pinceta, univerzalni lakmus-papir, eer, kuhinjska sol,
5 ml jestivoga ulja, tinta (ili druga boja), destilirana
voda, toperica.
POSTUPAK:
1. a) U plastinu au s vodom stavite licu eera i
mijeajte jednu minutu.
b) U plastinu au s vodom stavite licu soli i
mijeajte jednu minutu.
2. U epruvetu s vodom stavite 5 kapi ulja. Jagodicom
palca zatvorite otvor epruvete i sadraj dobro
promukajte. Ostavite da odstoji jednu minutu.
Promatrajte rezultat.
3. U laboratorijsku au s vodom obojenom tintom
uronite okomito slamicu. Promatrajte razinu vode u
slamici u odnosu na razinu vode u ai.
4. U laboratorijsku au s destiliranom vodom s
pomou pincete uronite komadi univerzalnoga
lakmus-papira. Promatrajte promjene.
BIOLOGIJA 2013.indd 59 9.11.2012 10:25:34
O
PITANJA:
Postoji li razlika u topljivosti eera i soli? Obrazloite
svoj odgovor.
to se dogaa s uljem u vodi? Obrazloite svoj
odgovor.
Koje sile omoguuju podizanje vode u slamici?
Kolika je pH vrijednost destilirane vode?
7.2.8. Sekcija ribe
CILJEVI POKUSA:
prouiti vanjsku i unutarnju grau pastrve Salmo sp.
MATERIJAL I PRIBOR: pastrva (Salmo sp.), kadice za
seciranje, karice, skalpeli, pincete, iglice.
POSTUPAK:
Prouite oblik tijela i vanjski izgled tijela ribe. Uoite
glavne dijelove tijela: glavu, trup, peraje, oi, krne
poklopce, bonu prugu, mokrano-spolni otvor itd.
Zatim paljivo otvorite ribu tako da podignete miini
sloj s bone strane. Prouite unutranju grau.
Potraite srce, probavni sustav, bubreg, spolne lijezde,
krge itd.
PITANJA:
Navedite glavne dijelove tijela ribe i objasnite njihovu
ulogu.
Opiite kou ribe.
Kako su rasporeeni miii riba?
Koje organske sustave moete prepoznati? Navedite
uloge glavnih dijelova (srca, probavila, bubrega,
spolnih lijezda, ribljega mjehura).
7.3. Osobe koje su doprinijele razvoju biologije
U tablici su kronoloki navedene najvanije osobe
poznate po svojim istraivanjima u podruju biologije
i zaslune za njezin razvoj. Pristupnici bi trebali
znati njihova imena i koji je njihov doprinos razvoju
biologije.
BIOLOGIJA 2013.indd 60 9.11.2012 10:25:34
A
Tablica 5. Osobe znaajne za razvoj biologije i njihov doprinos
OSOBA DOPRINOS U RAZVOJU BIOLOGIJE
Robert HOOK (17. st.) promatrao tanke prereze pluta (stijenke mrtvih stanica) s pomou vrlo
primitivnoga mikroskopa; prvi uporabio naziv cellula = lat. stanica
Antony van LEEUWENHOEK
(1632. 1723.)
otac mikroskopa usavrio mikroskop i dobio poveanje ~270;
prvi promatrao ivi jednostanini organizam (mikroorganizme iz usne
upljine, spermije, krvne stanice)
Carl LINN
(1707. 1778.)
binarna nomenklatura, osniva taksonomije ili sistematike
Matthias SCHLEIDEN (botaniar) i
Theodor SCHWANN (zoolog) (18. st.)
stanina teorija sva su iva bia graena od stanica
Charles DARWIN (1809. 1882.) teorija evolucije: razvijeniji organizmi razvili su se iz jednostavnijih
Louis PASTEUR (1822. 1895.) dokazao je da mikroorganizmi nastaju iz ve postojeih
mikroorganizama i da su uzronici zaraznih bolesti i vrenja, razvio i
razjasnio cijepljenje (protiv kokoje kolere, bedrenice, bjesnoe);
osmislio i razvio pasterizaciju
Gregor Johann MENDEL
(1822. 1884.)
osniva znanstvene genetike; postavio zakone nasljeivanja
Ernest HAECKEL (19. st.) utemeljio ekologiju
Robert KOCH (1843. 1910.) otkrio uzronika tuberkuloze i kolere, usavrio hranjive podloge
za uzgoj bakterija i tehnike mikroskopiranja bakterija
Alexander FLEMING (1881. 1955.) otkrio prvi antibiotik (penicilin)
Dragutin GORJANOVI KRAMBERGER
(1856. 1927.)
otkrio ostatke neandertalaca (krapinskoga praovjeka) na Hunjakovu
brdu pored Krapine
A. OPARIN (1938.) ruski biokemiar; pretpostavio da su prve organske molekule mogle
nastati od plinova u praatmosferi; iznio ideju kemijske evolucije (proces
spontane sinteze sloenijih organskih molekula iz jednostavnih)
Stanly MILLER (1953.) pokusom dokazao da su male organske molekule mogle nastati
abiotiki
J. WATSON i F. CRICK (1953.) otkrili strukturu i naelo replikacije DNA
BIOLOGIJA 2013.indd 61 9.11.2012 10:25:34
2
Thomas Hunt MORGAN (20. st.) radio istraivanja na vinskim muicama; povezao genetiku i citologiju i
razvio kromosomsku teoriju nasljeivanja (= morganizam)
Milislav DEMEREC (20. st.) doprinio masovnoj proizvodnji antibiotika (penicilin), primijenio
genetike metode u tehnologiji (uzgoj korisnih mikroorganizama)
7.4. Oznake i kratice u genetici
U rjeavanju zadataka iz genetike pristupnici trebaju rabiti navedene oznake.
7.4.1. Oznake za alele
A (veliko tiskano slovo) alel za dominantno svojstvo
a (malo tiskano slovo) alel za recesivno svojstvo
a
1
, a
2
(A
1
, A
2
) (mala ili velika tiskana slova s brojem u
indeksu) aleli za kodominantno svojstvo
7.4.2. Oznake za garniture kromosoma
n haploidni ili polovini broj kromosoma
2n diploidni ili dvostruki broj kromosoma
3n triploidni broj kromosoma
4n tetraploidni broj kromosoma
5n pentaploidni broj kromosoma
2n + 1 trisomija (npr., Downov sindrom)
2n 1 monosomija (npr., Turnerov sindrom)
7.4.3. Nasljeivanje boje tijela u vinske muice
U vinske se muice dominantna i recesivna svojstva
obiljeavaju malim slovima, tj. poetnim slovom
engleskoga naziva mutantnoga fenotipa. Dominantne
osobine divljega tipa obiljeavaju se malim slovom
s indeksom + (npr., sivo-smea boja tijela
e+
).
Recesivne osobine mutanata obiljeavaju se samo
malim slovom (npr., crna boja tijela
e
).
e
+
boja divljega tipa, sivo-smea
e (ebony) crna boja tijela
vg
+
divlji tip, ravna krila dua od tijela
vg (vestigal wings) zakrljala krila
cu zakrivljena krila, mutant
cu
+
divlji tip, ravna krila
BIOLOGIJA 2013.indd 62 9.11.2012 10:25:34
3
7.4.4. Spolno vezani geni
Vinska muica X
W+
X
W+
divlji tip vinske muice crvenih oiju
X
W
X
W
(white eyes) mutantni tip bijelih oiju
ovjek
Daltonizam
Hemoflija
Srpasta anemija
Krvne grupe
i
Rh faktor
XX enski spolni par kromosoma (homogametan)
XY muki spolni par kromosoma (heterogametan)
X
d
alel za daltonizam; X
D
zdravi alel
X
h
alel za hemofliju; X
H
zdravi alel
Hb
S
Hb
S
genotip oboljele osobe; Hb
A
Hb
A
genotip zdrave osobe
I
A
I
A
ili AA genotip homozigota krvne grupe A
I
A
I
0
ili A0 genotip heterozigota krvne grupe A
I
B
I
B
ili BB genotip homozigota krvne grupe B
I
B
I
0
ili BO genotip heterozigota krvne grupe B
I
A
I
B
ili AB genotip koodominantne krvne grupe AB
I
0
I
0
ili OO genotip recesivnoga homozigota krvne grupe 0
Rh
+
Rh
+
Rh pozitivna osoba
Rh
+
Rh
Rh pozitivna osoba
Rh
Rh
Rh negativna osoba
Ptice
Spolni kromosom Z u ptica je
analogan X kromosomu u ljudi,
a W je analogan Y kromosomu.
ZW enski spolni par kromosoma u ptica (heterogametan)
ZZ muki spolni par kromosoma u ptica (homogametan)
Z
R
W enka bijeloga perja
Z
r
Z
r
mujak crvenoga perja
Z
R
Z
r
mujak crvenoga perja
Z
R
Z
R
mujak bijeloga perja
BIOLOGIJA 2013.indd 63 9.11.2012 10:25:34
4
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
BIOLOGIJA 2013.indd 64 9.11.2012 10:25:34