MONETARNA ANALIZA 1.

Objasnite zbog ega smo u analizi imbenika promjene monetarnih agregata (u Republici Hrvatskoj) ukupno razdoblje od 1994. do 2012. podijelili u tri podrazdoblja. od 1994. do 2000. Stabilan sustav, uvedena kuna, slab rast ponude novca, nema jo stranih banaka, nema kredita, visoke kamatne stope, niske meunarodne priuve, nema potpune liberalizacije na raunima kapitalnih transkacija, od druge polovice 2000. do treeg kvartala 2008. Dolazak stranih banaka, poetak liberalizacije kapitalnih rauna, meunarodne priuve poinju rasti, kreditna ekspanzija, niska stopa inflacije, pad stope nezaposlenosti. Povjerenje graana se povealo jer dolaze strane banke, uvoenje eura, tednja graana se poveava, rastu plasmani, visok MULTIPLIKATOR i ekonomski rast, trite dionica ima vrhunac 2006. od etvrtog kvartala 2008. do danas poinje djelovati financijska kriza iznimno smanjenje kreditnog rasta, kamatne stope rastu, nema uvoznog kapitala iz inozemstva, niti zaduivanja niti FDI, u 2008. visoka inflacija. Primarni novac je vei od novane mase to znai da djeluje monetarni reduktor jer je velik uinak nemonetarne pasive 2. Objasnite obiljeja monetarnog, bankovnog i deviznog sustava Hrvat ske od 1993. do prve police 2000. Stabilizacijski program se nastavlja u 1994.godini kada se uvodi kuna u optjecaj, tada zapoinje i razdoblje konsolidacije bankarskog sektora i nastavlja se restriktivna monetarna politika; kamatne stope su velike. Sve do prve polovice 2000. raspon novca je slab, nema kreditne aktivnosti, nije bilo stranih banaka, smanjeno povjerenje u bankovni sustav, nije bila provedena potpuna liberalizacija (koja se poela provoditi postupno 1999.godine), meunarodne priuve niske.

3. Objasnite obiljeja i imbenike koji su djelovali na promjene u monetarnom, bankovnom, financijskom i deviznom sustavu Hrvatske od druge polovice 2000. do treeg kvartala 2008. Razdoblje 2000.-tih karakterizira liberalizacija kapitalnih transakcija i bankovnog sustava zbog ega dolazi do ulaska stranih banaka te poveanja povjerenja graana u bankovni sustav, a poveanju tednje pridonijelo je uvoenje u EU. Banke se preteno financiraju na inozemnom tritu i tako financiraju rast plasmana u RH. Karakteristika ovog razdoblja je da su novana masa i plasmani korelirani. Ekspanziju gospodarstva prati ekspanzija agregata, a znaajan priljev deviza (zbog privatizacije i zaduivanja) dovodi do aprecijacijacijsko pritiska na kunu. HNB sprijeava aprecijaciju otkupima deviza zbog ega dolazi do stvaranja velikih deviznih priuva. U ovom razdoblju raste imovina stanovnitva, gospodarstvo, BDP, ali i inozemni dug. Razvija se trite kapitala (2006. najvei promet dionicama).

4. Objasnite zbog ega je 2008. godina predstavlja odreenu prekretnicu s obzirom na obiljeja monetarnog, financijskog i ekonomskog sustava Hrvatske te s kojim se problemima Hrvatska suoava od tada do kraja 2011. 2008. predstavlja prekretnicu upravo zbog toga to sve varijable idu u loem smjeru, nema kredita, kamatne stope visoke i dalje rastu, nema uvoza kapitala iz inozemstva, deprecijacija kune kako nema priljeva deviza, ukida se granina obvezna priuva kako se kriza poela prelijevati na domai sektor, ekspanzija novane mase, visoka inflacija na tritu nekretnina, dok nije bila vidljiva na tritu roba i usluga.(kao i u prethodnom pitanju), Eurozona ulazi u recesiju. Trite se poelo uruavati krajem 2007 i poetkom 2008. Tijekom 2008. Deprecijacijski pritisci na KN, smanjuje se dotok kapitala, oskudni izvori financiranja i onda hrvatski graani kupuju devize. Tijekom 2008. Se dogodilo i povlaenje depozita iz banaka, no drava u 2008. Poveava iznos osiguranih depozita te onda se vraaju opet natrag depoziti u banke. Koncem 2008, i poetkom 2009 deprecijacija. Monetarni reduktor 5. S obzirom na visok udio deviznih depozita u odnosu na daleko nii udio kunskih depozita, navedite neke od imbenika koji djeluju na strukturu monetarnog agregata M4 u RH? Zato stanovnitvo dri depozite u Eurima? Zbog Inflatornih poremeaja, neuspjeha stabilizacijskih programa, estih promjena gospodarskih politika i politikog okruenja, strah od deprecijacije, nepovjerenje u kreiranje, provoenje i uspjenost budue ekonomske politike. U Hrvatskoj M4 glavnina devizni depoziti, pa zapravo kuna samo sredstvo plaanja. Banke odobravaju kredite s valutnom klauzulom, ivotna osiguranja, ugovori o najmu pa ak i kolarine izraene u Eurima, banke kad su odbravale kredite dozvoljavala da dio garantnog depozita, odnosno depozita kao instrumenta osigurnja, isplati iz kredita, a krediti su financirani zaduivanjem pa garantni depoziti bili u stranoj valuti
6. Objasnite vrste (podvrste) financijske euroizacije. Objasnite koji od oblika financijske

euroizacije postoje u RH te da li u RH postoje primjeri realne euroizacije. U irem smislu, financijska euroizacija podrazumijeva svaki oblik denominacije/fiksiranja iznosa obveza i potraivanja za stranu valutu, npr. postojanje valutne klauzule pri odobravanju i otplati kredita banaka, izvrenju obveza temeljem ugovora o ivotnom osiguranju, ugovora s dobavljaima itd. Neslubena euroizacija javlja se u formi: VALUTNE SUPSTITUCIJE kada se strana valuta koristi kao sredstvo plaanja euroizacija plaanja, IMOVINSKE SUPSTITUCIJE obuhvaa dranje stranih valuta/deviza kao oblika imovine, denominacija potraivanja i obveza u stranim valutama, a u praksi se najee javlja u formi euroizacije depozita (dranje deviznih depozita kao oblika imovine). REALNE EUROIZACIJE koja podrazumijeva denominacije/fiksiranja cijena i nadnica u stranoj valuti. Primjeri realne euroizacije su kolarina na faksu, polica ivotnog osiguranja, ugovor o najmu, kupnja automobila.

7. Navedite neke od imbenika koji doprinose opstojnosti euroizacije depozita u RH.

Povijest- hiperinflacija u Jugoslaviji, nestabilni financijski uvjeti, nepovjerenje se nastavilo unato stabilizaciji bankovnog sustava i stabilnosti valute (npr. osnivanje stambenih tedionica je bilo nezanimljivo graanima sve dok im nije omoguena tednja s valutnom klazulom) Gravitiranje prema EU- uvoenje Eura u EMU, euroizacija sveprisutna pojava u cijeloj Europi. Drava kao primjer - zaduivanje na inozemnom tritu, izdavanje obveznica denominiranih u eurima i na unutarnjem tritu. 7.A Objasnite da li u RH bankovnom sustavu postoji znaajnija izloenost valutnom riziku. Ako je va odgovor ne objasnite na koji nain su se banke tipino zatitile od valutnog rizika te u kojoj mjeri one koriste financijske izvedenice za zatitu od valutnog rizika. U RH ne postoji znaajnija izloenost valutnom riziku jer s obzirom na neto otvorenu poziciju odnosno koliko je supervizor uoio da su banke izloene, puno su manje izloene nego to im se doputa. Njihove pozicije iz pasive izvora sredstava su usklaene s iznosima kredita odobrenih uz zatitu valutne klauzule. Kad se gleda aktiva i pasiva one su usklaene, takoer kad se gledaju priljevi i odljevi, i oni su usklaeni to se tie graana za njih postoji valutna izloenost ali oni ne spadaju u bankovni sustav tako da banke nisu ugroene njime. To se dogaa sada primjerice kada graani otplauju kredite u vicarskim francima, banka time nije ugroena. Najvaniji instrument kojim se banke tite od valutnog rizika je valutna klauzula, bez koje bi izloenost bila ogromna. Ne koristi se zatita pomou izvedenica 8. Koji se faktori mogu posebno izdvojiti kao imbenici ekspanzije kredita banaka u Hrvatskoj u razdoblju od 2001. do 2008.? Uzroci rasta kredita su: porast depozita graana, priljev deviza, poduzea se zaduuju u inozemstvu pa je nositelj kreditnog rasta u veoj mjeri sektor stanovnitva, porastu kredita pridonijela je i privatizacija i sanacija banaka ulaskom stranih banaka, liberalizacija kapitalnih tokova, rast konkurencija na bankarskom tritu(koja je posljedica financijske liberalizacije), rast domae potranje (posebno osobne potronje), postupni pad kamatnih stopa, makroekonomska stabilnost(niska inflacija i stabilan teaj) itd. Kako se pozitivan ok faktora makroekonomskog okruenja odrazio na kredite banaka odobrene sektoru stanovnitvo u razdoblju 2003. do 2008. Pozitivni okovi makroekonomskog okruenja su se pozitivno odrazili na kredite banaka odobrene sektoru stanovnitva. Do 2006. nositelj kreditnog rasta u veoj je mjeri bio sektor stanovnitva nego sektor poduzea., a od 2006. dolazi do zasienja trita. Udio kredita privatnom sektoru u BDP-u tijekom cijeloga promatranog razdoblja kontinuirano je rastao i rast je ostvaren zbog breg rasta kredita u odnosu na ukupnu gospodarsku aktivnost, osim u 2009. Stanovnitvo je prezadueno, dolazi do rasta kamatnih stopa i HNB uvodi instrumente restriktivne monetarne politike kako bi dolo do pada plasmana. U 2003. ogranienje rasta kredita provodilo se putem obveznog upisa blagajnikih zapisa, u 2009. putem minimalno
3

potrebnih deviznim potraivanjima (odluka o 35%). Za banke je to zapravo znailo poveanje njihove inozemne aktive i smanjenje domaega kreditnog potencijala. Ako se uzme u obzir i due vremensko razdoblje od 2003. do 2010., da li kreditiranje stanovnitva snanije reagira na okove u makroekonomskom okruenju ili na okove u monetarnoj politici? S poetkom krize, 2008., kreditna aktivnost banaka slabi, i prema stanovnitvu i prema poduzeima. Banke se suoavaju s problemima kvarenja kreditnog portfelja jer nema novih kredita, a stari se ne otplauju. Pao je dohodak, vlada pesimizam, kamatne stope su visoke pa nema potranje za kreditima, vlada neizvjesnost pa nema ni investicija. Banke se skuplje zaduuju u inozemstvu, skuplja je likvidnost u eurozoni i dolazi do smanjenja kreditne aktivnosti banaka. Iz ovoga se moe zakljuiti da kreditiranje stanovnitva snanije reagira na okove u makroekonomskom okruenju nego na okove u monetarnoj politici. 8A) U razdoblju 2001. do 2010., koji su faktori povremeno ograniavali kontinuitet visokih stopa rasta odobrenih kredita banaka, odnosno djelovali na usporavanje rasta plasmana konkretno tijekom 2003., tijekom 2007. te nakon 2009. godine. Tijekom 2003. i 2007. visoke stope rasta odobrenih kredita banaka usporene su dodatnim instrumentima HNB- a (minimalno potrebna devizna potraivanja,granina priuva, granina obvezna priuva i obvezan upis blagajnikih zapisa), dok je na stagnaciju kreditnih plasamana nakon 2009. utjecala financijska kriza (pad gospodarske aktivnosti, smanjenje depozitne aktivnosti). Kako su se u spomenutim razdobljima kretale stope rasta plasmana odobrenih sektoru stanovnitvo, a kako sektoru poduzea? Stope rasta plasmana poduzeima tek u krizi, nakon 2008., premauju plasmane stanovnitvu. 2006. Godine takoer premauju, ali neznatno. Manji je rizik odobravati kredite stanovnitvu, te profitabilnije pogotovo zbog odobravanja nenamjenskih kredita pa dominiraju krediti stanovnitvu. Nakon 2008. shvaeno je da su krediti poduzeima nuni za gospodarski rast i za otplatu starih kredita stanovnitva. Ali openito ve od 2007. snano opada kreditna aktivnost banaka svim sektorima. Kojim je instrumentima monetarne politike i kada sredinja banka ograniavala rast plasmana? Uz ve prisutne instrumente (operacije na otvorenom tritu, stalno raspoloive mogunosti, obveznu priuvu, devizne aukcije, blagajnike zapise te kratkorone kredite za likvidnost) u drugoj polovici 2003. god. uvedena su minimalno potrebna devizna potraivanja s ciljem usporavanja vanjskog zaduenja poslovnih banaka. Poetkom 2005. uvedena je granina obvezna priuva, 2006. posebna obvezna priuva, a 2007. HNB uvodi obvezan upis blagajnikih zapisa kojim se destimuliralo poveanje aktive poslovnih banaka vie od 1 postotni bod mjeseno.

Da li su uinci instrumenata i mjera monetarne politike HNB-a usmjereni na ograniavanje rasta plasmana banaka bili podjednaki na kredite stanovnitvu i trgovakim drutvima. Obrazloite odgovor. Uinci i mjere MP bili su usmjereni na ograniavanje rasta kreditiranja openito,ali je cilj bio da se vie sredstava usmjeri prema poduzeima koji bi trebali biti nositelji gospodarskog rasta i to posebno kredite domaim poduzeima (najvie proizvodnji, to jest domaoj preraivakoj industriji koja je najvie mogla pridonijeti gospodarskom oporavku). Ipak, banke su svoja sredstva plasirale stanovnitvu, a poduzea su bila primorana zaduivati se na inozemnom tritu kapitala. Koje su dodatne izvore financiranja koristila poduzea kao alternativu zaduivanju kod banaka u Hrvatskoj? U nedostatku mogunosti financiranja na domaem tritu, domaa poduzea su bila primorana zaduivati se u inozemstvu, to je vrlo esto podrazumijevalo zaduivanje kod banaka majki na tritu Eurozone, ali i zaduivanje na drugim svjetskim tritima. 9. Postoji li kanal preko kojeg je ekspanzivna monetarna politika ECB-a mogla djelovati na stope rasta plasmana u RH te kretanja domaih kamatnjaka na tritu kredita u razdoblju od 2003. do 2006. godine? Kreditna aktivnost banaka u Hrvatskoj proteklih je godina kontinuirano rasla, sve do 2009. godine, kada je dolo do njezina zaustavljanja.Time je zavren kreditni ciklus zapoet poetkom 2000-ih. U tom razdoblju inozemni dug je bio velik. Zaduivale su se i banke keri kod banaka majki u euro zoni, poto je 90 % banaka u RH u stranom vlasnitvu. Kada je ECB vodila ekspanzivnu monetarnu politiku niskih kamatnih stopa prilikom plasiranja kredita tim hrvatskim bankama keri sniavale su se i kamatne stope na njihove kredite. Kreditna akt ivnost odvijala se preko ECB-a, a banke majke odobravale su kredite bankama keri. Na taj nain poveavala se ponuda domaeg novca te padala cijena novca. . I stoga su domai kamatnjaci se poeli sputati, efekt likvidnosti djeluje. Samo to ovo nije efekt likvidnosti koji ide od HNB-a preko kanala kamatnjaka. Nego je ovo efekt likvidnosti koji zapravo ide od ECBna banke majke - poslovne majke-banke u inozemstvu, preko njih do banke keri u RH. 10. Nabrojite neke od pozitivnih efekata primjene instrumenta obvezni upis blagajnikih zapisa kojim je HNB svojedobno (2008. godine) ograniio stopu rasta plasmana banaka na 1% mjeseno. Obvezni upis blagajnikih zapisa donesen je kao kaznena mjera za prekoraenje propisanih stopa rasta plasmana banaka. Na taj nain stvorene su priuve za crne dane koji su u Hrvatskoj poeli od 2008. godine, dok su se posebno intenzivirali tijekom 2009. i 2010. kada su zabiljeene negativne stope rasta BDP-a, te snaan pad industrijske proizvodnje. Pozitivni efekti su: spreavanje pretjerane kreditne ekspanzije - ogranienje rasta plasmana banaka, stvaranje priuva za crne dane u krizi, spreavanje kreditiranje najloijih dunika, sprijeeno pretjerano izlaganje banaka valutnom riziku jer bi se to odrazilo i na stanovnitvo.
5

S druge strane da li je spomenuti instrument mogao poluiti neeljenim nelinearnim uincima na rast aktive malih banaka u odnosu na velike. Objasnite odgovor. Taj instrument je mogao poluiti neeljenim nelinearnim uincima na rast aktive malih banaka u odnosu na velike budui da rast aktive od 1% kod malih banaka iznosi znatno manje nego rast aktive od 1% kod velikih banaka u apsolutnom iznosu te su male banke taj rast mogle dostii puno bre od velikih banaka to je zapravo nepotrebno ograniilo njihovu mogunost rasta. 10A. Navedite neke od motiva promjena visine stope i naina odravanja minimalno potrebnih deviznih potraivanja kao mjere monetarne politike HNB-a. Konkretno kako se njeno poveanje ona moe odraziti na visinu domae aktive/plasmana banaka, a kako na devizni teaj kune? Instrument minimalno potrebnih deviznih potraivanja je instrument koji obvezuje banke da odreeni postotak deviznih obveza odravaju u likvidnim deviznim potraivanjima zbog injenice da sredinja banka ne moe kreirati devize, pa poslovne banke moraju odravati velik dio svojih deviznih obveza u obliku likvidnih deviznih sredstava da bi ih po potrebi mogle upotrijebiti. Tijekom 2008. godine smanjena je s 32% na 20% , a 2012. je smanjena na 17%. Razlog tome je injenica da su se priljevi kapitala smanjili tijekom krize, pa se smanjenjem ove stope osigurala potrebna devizna likvidnost. Prilikom smanjenja minimalno potrebnih deviznih potraivanja zapravo se djeluje na teaj jer je HNB-ova namjera osloboditi sredstva da se drava lake zadui kod domaih banaka. Jo jedan motiv je i pomo izvoznicima, te osiguranje vie novca u gospodarstvu. Ako se povea stopa, kuna aprecira. 11. Objasnite tokove kreiranja i ponitavanja primarnog novca u RH.
3 mehanizma putem kojih CB kreira primarni novac:

1)odobravanje kredita bankama, 2) otkup vrijednosnica od banaka, 3) devizne transakcije u kojima SB kupuje devizna potraivanja. SB kupujui vrijednosnice i devize poslovnih banaka te odobravajui kredite bankama iz primarne emisije, direktno poveava viak rezervi na njihovim iro raunima ija salda predstavljaju jednu od komponenti primarnog novca. U RH otprilike 97 do 99% ukupnog kreiranog novca rezultat je promjene inozemne aktive (devizne transakcije SB) dok preostalih 1 do 3 % kreiranog primarnog novca predstavljaju potraivanja od banaka i ostalih sektora tj odnosi se na odobravanje kredita. Mehanizmi putem kojih ponitava primarni novac: U obratnom sluaju kada centralna banka prodaje devize ili prodaje vrijednosnice poslovnim bankama, smanjit e se njezine devizne rezerve, ali i slobodna novana sredstva poslovnih banaka na iro-raunu kod centralne banke, to predstavlja monetarni uinak u pravcu povlaenja (steriliziranja) primarnog novca. Koji je tok dominantan i zato? Velik udio deviznih transakcija kao dominantnog toka kreiranja primarnog novca vezan je uz: povijesni zahtjev porasta i odravanja visokih meunarodnih priuva, rasta priljeva deviza od turizma, robnog izvoza, priljeva doznaka iz inozemstva, ulazak stranog kapitala i sl.
6

12. to predstavlja inozemna aktiva u aktivi bilance HNB-a? Koji je alternativni naziv za tu imovinu kada je ona izraena u eurima? Alternativan naziv za inozemnu aktivu kada je ona izraena u Eurima je Meunarodne priuve RH. Oblici u kojima se nalazi glavnina inozemne aktive vidljivo je u bilanci HNB-a, to su depoziti i ulaganje u VP. Inozemna aktiva predstavlja najvaniju stavku aktive bilance HNB-a zbog procesa stabilizacije zbog ega se koristi sidro deviznog teaja. S godinama raste-cilj je da ostane na visokoj razini kako bi se HNB borio protiv nelikvidnosti. Razlog zbog ega je najvea stavka aktive su: devizni priljevi od turizma, zaduivanje, privatizacije, tednja graana u stranim valutama. U kojim financijskim oblicima se nalazi glavnina inozemne aktive kojom upravlja HNB? Glavnina inozemne aktive nalazi se u obliku: oroenih depozita u stranim bankama i plasmanima u vrijednosne papire u devizama. 13. Objasnite zbog ega su svojedobno, u popisu instrumenata monetarne politike HNBa,postojale dodatne priuve kao to su granina obvezna priuva i posebna obvezna priuva. PRAVA OBVEZNA PRIUVA se obraunava se na gotovo sve obveze, bez obzira na dospijee. Dio se izdvaja u domaoj, a dio u stranoj valuti na raunima kod HNB-a i u obliku likvidnih deviznih izvora sredstava. MIN POTREBNA DEVIZNA POTRAIVANJA obvezuju banke da odreeni postotak deviznih obveza odravaju u likvidnom obliku. Razlog ovog zahtjeva je hrvatsko stanovnitvo radije tedi u stranoj valuti. Bila je glavni kanal za osiguranje devizne likvidnosti. GRANINA OBVEZNA PRIUVA- obraunavala se od 2004-2008. i kanjavala je inozemno zaduivanje poslovnih banaka , time i zaduivanje poduzea u inozemstvu. Pomogla je usporavanju rasta duga i tako financiranih kredita, a pridonijela je i steriliziranju priljeva deviza. HNB je od veljae 2006. poslovnim bankama zaraunavao i tzv. posebnu obveznu priuvu na izdanja obveznica banaka na domaem tritu. Motiv je bio onemoguiti banke da izdanjem obveznica, koje bi zapravo kupovale strane banke majke na sekundarnom tritu, izbjegavaju graninu obveznu priuvu .Nakon uvoenja nijedna se banka nije odluila na ovakvo zaobilaenje GOP-a. Kada su spomenute dodatne priuve ukinute i zato? Granina obvezna priuva u vie je navrata bila modificirana i uvijek je bila rije o pootravanju te mjere, a ukinuta je u listopadu 2008. s poetkom prelijevanja krize na domai financijski sustav. Ukinuta je kako bi se uklonila prepreka kapitalu u bankovni sektor. Posebna obvezna priuva ukinuta je u veljai 2009. 14. Gledano iz konsolidirane bilance monetarnih institucija u RH prema podacima za studeni 2011. novana masa M1 iznosi oko 50,9 mlrd kuna, ukupni plasmani 293,5 mlrd kuna, inozemna neto aktiva oko 38,2 mlrd kuna, a nemonetarna pasiva oko 280,9 mlrd kuna. Uzimajui u obiljeja inozemne aktive i inozemne pasive konsolidirane bilance banka te obiljeja inozemne aktive i inozemne pasive bilance HNB-a, objasnite na koji nain je formiran iznos neto inozemne aktive u konsolidiranoj bilanci monetarnih institucija.
7

Iznosi koji su napisani nebitni! Slue da se podsjetimo jednadbe M1= K50,9=293,5-280,9+38,2 Zbrojimo svu aktivu poslovih banaka i CB, te svu pasivu poslovnih banaka i pasivu CB, iskonsolidiramo sve to je izmeu njih, i ono to nam ostane ide u bilancu monetarnih institucija, taj iznos saldo inozemne aktive je vrlo malen, nebitan je. ES znai nastaje prema navedenoj formuli: inozemna aktive banka + inozemna aktiva CB = inozemna pasiva CB + inozemna pasiva poslovnih banaka Obiljeja: inozemna aktiva banaka je relativno mala, inozemna aktiva CB u RH je velika, inozemna pasiva CB je nikakva, takore 0, eventualno ako imamo kredit MMF-a, a inozemna pasiva banaka je velika. Ovo to nam izmeu toga nastane je neto, a to je zapravo: Neto= razlika stanja istih deviznih rezervi koje imamo, jer od svih onih devznih rezervih koje imaju CB i banke zajedno, odbili sve otplate koje banke imaju prema inozemstvu. Budui da se gleda kroz bilancu to je stanje, ne znai da su to tokovi. Ali i odreenom trenutko to stanje je vano da bi se vidjelo kakva je vanjska likvidnost za izvravanje obveza u inozemstvu. Pitanje gdje su tu devizni depoziti- oni su u nemonetarnoj pasivi. Es je zapravo stanje deviza koje nam je trenutno na raspolaganju, pravi pokazatelj vanjske likvidnosti. Iznos deviznih depozita kod banka koji su stvarno nastali od priljeva deviza je vrlo malo. 15. Objasnite promjene u aktivi i pasivi bilance sredinje banke u situaciji ako sredinja banka kupuje devize od banka. CB kupuje devize: u aktivi poveanje inozemne aktive, a u pasivi poveanje primarnog novca jer namiru. Bankama se smanjuje devizna likvidnost, a poveava kunska. vidljivo na raunu za namiru. Bankama se poveava devizna likvidnost , a smanjuje kunska. Da li e HNB biti skloniji operacijama kupovine deviza od banaka u okolnostima: a) rasta vrijednosti domae valute (aprecijacija kune) ili obratno b) u okolnostima pada vrijednosti domae valute ( deprecijacija kune). bi kunu umjetno deprecirao (od 2003.-2008. zbog priljeva deviza) DEPRECIJACIJA: kuna slabi (sa 7.5aprecirao 16. Objasnite to se dogaa s kunskom likvidnou banaka kada sredinja banka prodaje devize bankama opiite promjene u konsolidiranoj bilanci banaka i promjene u bilanci HNB-a Kada CB proda devize, znai da banke kupuju devize, a daju kune. Samim time im se kunska likvidnost smanjuje, a devizna likvidnost poveava. Pasiva u konsolidiranoj bilanci banaka se ne mijenja, odnosno mijenja se iskljuivo aktiva. Inozemna aktiva postaje vea, a kunske rezerve na raunima za namiru postaju manje. U biti mijenja se agregat M1 ili novana masa. TO SE Bilanca CB - aktiva- smanjenje inozemne aktive, pasiva - smanjenje primarnog novca

17. Objasnite barem tri relevantna faktora koji su uzrokovali pojavu monetarnog reduktora u Hrvatskoj od 2009. do 2011. MONETARNI MULTIPLIKATOR: M1/M0 5 faktora: 1. vrlo visoka stopa obvezne rezerve- monetarni multiplikator uvijek nizak jer je obvezna rezerva u M0 i ini najvei dio M0 pa je on u odnosu na M1 vrlo visok. 2. vikovi likvidnosti (2009-2011)- banke ne plasiraju ve polau u obliku prekononih depozitaznai da je kreditna aktivnost loa 3. snani rast M0 u odnosu na M1- raste inozemna aktiva u aktivi, a obvezna priuva u pasivi HNB-a 4. usporavanje rasta M1 kao posljedica usporene kreditne aktivnosti i prelijevanja monetarne u nemonetarnu pasivu 5. zaustavljanje priljeva deviza iz inozemstva Openito- zbog financijske krize usporena kreditna aktivnost banaka: nema porasta novodobrenih kredita u veem iznosu u odnosu na vraanje kredita, novana masa stoji ili opadajua, primarni novac je velik i rastui,dobar dio primarnog novca neaktivan, i to kroz obveznu priuvu koje banke moraju drati i kroz onu silu vikova likvidnosti koje dre kao prekonone depoziti u CB. 18. Objasnite zbog ega izdvojena devizna priuva banaka nije dio primarnog novca M0. Izdvojena devizna priuva banka nije dio primarnog novca M0 jer nije u kunama. Primarni novac je uvijek novac u domaoj valuti, njega stvara jednio CB. Pa kada je izdvojena obvezna priuva u domaoj valuti, dio je M0, u protivnom nije. 19. Objasnite barem tri razloga visoke stope i iroke osnovice obvezene priuve u RH. 1. sprjeavanje da veliki iznos primarnog novca se iskoristi za odobravanje kredita- sprjeavanje prevelike kreditne aktivnosti. 2. sterilizacija deviznih transakcija koje su velike ( OSNOVNI RAZLOG) (zbog smanjenja rizika, eliminiraju se monetarni uinci deviznih transakcija koji se provode kako bi se obranio teaj kune,a ne s namjerom da bi se banke opspkrbilo enormnom koliinom kunske likvidnosti. Moe se rei da do 2008 CB nije bila u stanju sprijeiti rast primarnog novca jer su devize dolazile, prodavale se CB, jer se CB nametnuo pritisak da kupuje devize prodaje kune kako bi bilo transakacijskog novca, a dodatno to je sluilo za obranu teaja. I onda je CB stvorila puno vie primarnog novac nego to ga se eli pa mora jednostavno eliminirati monetarne uinke, jer bi u suprotnom u RH imali veliku stopu inflacije.) 3. ograniava preveliki rast monetarnih agregata 4. Obvezna priuva moe ograniavati i meunarodne tokove roba i razmjene, u uvjetima kad smo liberalizirali tokove zemlje, nastoji se na neki nain zatiti (jedan od instrumenata moe biti granina obvezna priuva i posebna obvezna priuva, a drugo openito velika obvezna priuva). 5. izdvojena obvezna priuva izvan je mogunosti raspolaganja banaka, pa se ne moe desiti na banke tako lako odu, ipak ih se na neko vrijeme vee.

20. Objasnite strukturu primarnog novca M0 u RH. U kojim se sve pozicijama vidljivim u strukturi primarnog novca javlja obvezna priuva banaka (izdvojena, odravana)? Primarni novac ine: gotov novac izvan banaka, blagajne banaka, depoziti banaka gdje spadajurauni za namiru banaka, izdvojena obvezna priuva, upisani obvezni blagajniki zapisi HNB-a i prekononi depoziti, depoziti ostalih bankarskih institucija te depoziti ostalih domaih sektora. Vidljiva je izdvojena obvezna priuva u promarnom novcu. Devizna obvezna priuva ne nalazi se u primarnom novcu jer nije u kunama, a odravana se nalazi u kunskom dijelu jer se od kunskog dijela izdvaja 70 % ko obvezna rezerva, a 30 % se odrava kao dnevni saldo na raunu za namiru koju banke smiju koristiti tokom dana uz uvjet da vrate do kraja dana. 21. Zbog ega hrvatski monetarni sustav ima obiljeja tzv. Kvazi valutnog odbora? Zbog toga to devizni teaj kune u odnosu na euro nije u reimu fiksnog deviznog teaja nego upravljano plivajueg deviznog teaja. (kod pravog valutnog odbora nacionalna valuta je svakog trenutka konvertibilna u stranu za koju je vezana fiksnim teajem.) Ali RH ima oblik valutnog odbora (neslubenog) jer je emisija kune u potpunosti (i vie od 100% ) pokrivena deviznim rezervama. 22. Objasnite zbog ega se redovite aukcije HNB-a tipa obratni repo nisu odravale nakon 14. listopada 2009. to je pri posljednje odranoj aukciji predstavljao koeficijent raspodjele na razini 10% te to znai da je repo stopa fiksna? Da li repo stopa u praksi redovitih operacija na otvorenom tritu HNB-a moe u budunosti biti promjenjiva ( npr. kao nekada ranije u sluaju prakse ECB-a varijabilna ponudbena stopa)? Nisu se odravale zbog toga to su banke imale visoke vikove likvidnosti. Koeficijent raspodjele na razini 10 % znai da je svakoj banci odobreno 10% od ponueng iznosa, odnosno HNB je kupio trezorske zapise od banaka. (od svake banke 10% iznosa vrijednosti). Kad organizira aukciju s fiksnom cijenom, HNB pri repo i obratnim repo operacijama unaprijed odreuje (fiksira) repo stopu, pa sudionici aukcije u svojim ponudama navode samo kupovnu cijenu, dok kod operacija izravne kupnje i prodaje trezorskih zapisa HNB fiksira njihovu cijenu, pa sudionici aukcije u svojoj ponudi navode samo ukupni nominalni iznos trezorskog zapisa koji ele prodati odnosno kupiti. Repo stopa u praksi redovitih operacija na otvornom tritu HNB-a moe u budunosti biti promjenjiva, kao to je zapravo vei ranije u prolosti i bila.

23. Objasnite kako poetak novog razdoblja odravanja obvezne priuve moe djelovati na kretanje kamatnjaka na novanom tritu. Ukoliko poraste potranja za kunama, dogaa se rast kamatnih stopa. Pred sami kraj razdoblja odravanje rezerve kamatnjaci padaju,a kad pone novo kamatnjaci porastu. Ali to su najee relativno neznato male promjene. im banke trebaju radi bilo ega dodate izvore likvidnosti onda pozajmljivanje moe postati skuplje, jer do potranja likvidnosti vea. 24. U kretanju prekononih kamatnjaka na meubankovnom tritu u RH- od druge polovice 2008. do prve polovice 2009. - specifina su dva razdoblja ekstremno visokih kamatnjaka. Koji su faktori navedenom posebno pridonijeli u prvom sluaju, a koji faktori u drugom sluaju?
10

Dva ekstrema visokih kamatnjaka na meubankovnom tritu RH. 1. ekstrem- Listopad 2008.napravilo ga je povlaanje depozita. 2. ekstrem-Veljaa 2009., kamatnjaci jako visoki, oskudica kuna, oskudicu je HNB namjerno napravio, da bi obranio teaj kune. Ako se gleda promjena vrijednosti kune od rujna 2008-veljae 2009 to je velika promjena, u jednom vrlo kratkom razdoblju snana deprecijacija kune. 25. Kako bi ocijenili stanje vikova likvidnosti banka tijekom 2010. i 2011. Stanje vikova likvidnosti banka tijekom 2010 i 2011 bi se moglo ocijeniti kao veliko. Ono to je omoguilo to u veljai 2010 je sputanje stope obvezne rezerve. Osim toga, rastu likvidnosti doprinijelo je i ukidanje obveza upisa blagajnikih zapisa u prosincu 2009. Rastu je doprinijelo i poveanje novane mase, te sve vei iznos prekononih depozita kojeg su banke u nedostatku investicija i pada kreditne potranje deponirale kod HNB-a. 26. to je tipian uzrok provoenja deviznih aukcija sredinje banke (bilo u sluaju kupovine, bilo u sluaju prodaje)? Slue za ouvanje stabilnosti domae valute i odravanja likvidnosti plaanja u zemlji i inozemstvu. Mogu se provoditi kao obostrane u kojima HNB kupuje i prodaje devize i jednostrane u kojima HNB samo kupuje ili samo prodaje devize. Kupnjom deviza od poslovnih banaka sredinja banka kreira primarni novac (priljev kunske likvidnosti na raune za namiru banaka), dok u obratnoj transakciji tj prodaje deviza, sredinja banka smanjuje likvidnost banaka i ponitava veliinu primarnog novca. U situaciji aprecijacije domae valute SB kupuje devize i prodaje kune ime korigira nepoeljno kretanje deviznog teaja. U situaciji deprecijacije domae valute onda prodaje devize i kupuje kune. 27. Koja je svrha primjene nominalnog sidra devzinog teaja? Svrha sidra: 1) pomo u postizanju stabilnosti cijena , 2) utjee na inflatorna oekivanja (dok nema nestabilnosti deviznog teaja, nema ni inflacijskih oekivanja), 3) poveava vjerodostojnost monetarne politike CB, 4) smanjena mogunost pojave vremenske nekonzistentnosti -> monetarna politika je vremenski konzistentna kad kratkoroni i dugoroni ciljevi nisu u konfliktu 28. U situaciji deprecijacijskih pritisaka na kunu, HNB moe koristit devizne intervencije prodaje deviza bankama, ali nerijetko koristi i razliite druge instrumente kojima djeluje na kunsku i deviznu likvidnost, a time indirektno i na devizni teaj. Navedite neke od primjera. OPERACIJE NA OTVORENOM TRITU; STALNO RASPOLOIVE MOGUNOSTI OBVEZNA PRIUVA; DEVIZNE AUKCIJE; BLAGAJNIKI ZAPISI; MINIMALNO KRATKORONI KREDIT ZA LIKVIDNOST; POTREBNA DEVIZNA POTRAIVANJA mjera OPERACIJE NA OTVORENOM TRITU Redovite operacije provode se putem obratnih repo operacija; slue za poveanje likvidnosti u sustavu Opis vrste intervencije: izvravaju se svaki tjedan (srijedom), s rokom dospijea od jednog tjedna izvravaju se na aukcijama putem standardnih ponuda sudionici: banke, tedne
11

banke te podrunice stranih banaka koje ispunjavaju odreene ope kriterije prihvatljiv kolateral: trezorski zapisi MF-a izdani s izvornim rokom dospijea do godine dana. Dodatno, za potrebe ouvanja stabilnosti deviznog teaja, sredinja banka nerijetko koristi i druge instrumente monetarne politike npr. poveanje stope obvezne rezerve u uvjetima pekulativnih deprecijacijskog pritiska na domau valutu, uvodjenje granine obvezne priuve u uvjetima pretjerane aprecijacije domae valute koja se javljala kao posljedica inozemnog zaduivanja banaka, ogranienje rasta plasmana banaka kroz uvoenje obveznog upisa blagajnikih zapisa, a na devizni teaj djeluju i druge mjere ukljuujui minimalno potrebna devizna potraivanja, strukturu izdvajanja kunskog i deviznog dijela obvezne priuve, visinu stope na lombardni prekononi kredit, raspoloivost jednotjednog zaduivanja banaka po principu obratnih repo transakcija itd., a u irem smislu mjere supervizije i regulacije banaka npr. kroz promjene u sustavu odravanja minimalnog koeficijenta likvidnosti, toleriranu izloenost valutnom riziku itd. 28-A. Objasnite barem tri faktora zbog je za Hrvatsku vano sauvati visoku razinu meunarodnih priuva kojima upravlja HNB (zajedno s deviznim priuvama banaka). Za Hrvatsku je vano sauvati visoku razinu meunarodnih priuva kako bi se osigurala meunarodna likvidnost zemlje, kredibilitet zemlje, kako bi se omoguio laksi pristup meunarodnim tritima kapitala, zato to je RH uvozno zavisna zemlja, zbog visoke euroizacije depozita i kredita te zbog visoke inozemne zaduenosti. 29. to podrazumijeva automatizam u voenju monetarne politike sredinje banke koja stabilnost cijena postie preko stabilnosti deviznog teaja? Automatizam u voenju monetarne politike SB koja stabilnost cijena odrava preko stabilnosti deviznog teaja ili sidra teaja podrazumijeva da banka promjenama kamatnih stopa i deviznim intervencijama podrava stabilnost teaja. U sluaju aprecijacije vodi automatski ekspanzivnu monetarnu politiku tj. djeluje u pravcu smanjenja kamatnih stopa, a u sluaju deprecijacije automatski vodi restriktivniju MP-u tj djeluje u pravcu poveanja kamatnih stopa. 30. Koje su prednosti nominalnog sidra deviznog teaja? - "uvezana" stabilnost cijena - doprinosi kontroli inflacije kroz fiksiranje cijena dobara - predmet meunarodne razmjene - inflacijska oekivanja veu se uz stopu inflacije zemlje sidra - stabilnost deviznog teaja daje signal javnosti da sredinja banka dri inflaciju pod kontrolom to ograniava razvoj inflacijska oekivanja i pridonosi manjoj stopi inflacije - u odnosu na npr. sidro monetarnih agregata, odrava pod kontrolom inflacijska oekivanja i u uvjetima vrlo snane kreditne ekspanzije i rasta agregata - vea djelotvornost u uvjetima kada je veza izmeu monetarnih agregata, cijena i dohotka slaba - vea djelotvornost (u odnosu na sidro monetarnih agregata) kada su monetarni agregati pod sve manjom kontrolom sredinje banke - vea djelotvornost kada nije mogua "transparentna komunikacija o monetarnoj politici" u smislu javno objavljenih ciljanih veliina rasta ponude novca koje su potrebne radi postizanja ciljane stope inflacije
12

- lako razumljiv javnosti, daleko razumljiviji nego kod ciljanja monetarnih agregata ili inflacije - u manjoj mjeri postavlja zahtjeve za transparentnou monetarne politike te redovitu komunikaciji s javnou, kao to je sluaj kod ciljanja inflacije ili ciljanja agregata Koji su nedostaci primjene nominalnog sidra deviznog teaja? - kretanje domaih kamatnjaka determinirano kretanjem kamatnjaka u zemlji sidra - bitno oslabljen transmisijski mehanizam monetarnog prijenosa kroz kanal kamatnjaka - sredinja banka nema mogunosti monetarnom politikom reagirati na domae okove koji se javljaju neovisno od dogaanja u zemlji sidra - sredinja banka ne moe kao kod sidra monetarnih agregata reagirati na fluktuacije u outputu - poveava se inozemno zaduivanje financijskih institucija, poduzea i drugih - poveani dotok kapitala rezultira pretjeranim kreditiranjem; smanjuje kvalitetu kreditnog portfelja banka - na razini financijskog sustava poveava kreditni rizik, valutni rizik, valutno inducirani rizik - okovi u zemlji sidru izravno se prenose na zemlju koja primjenjuje sidro - zemlja koja primjenjuje sidro izloenija je pekulativnim napadima na njenu valutu - zemlja postaje visoko osjetljiva na potencijalnu deprecijaciju- prostor financijske krize - u isto vrijeme deprecijacija ne moe ostvariti pozitivne uinke na ekonomsku aktivnost - ukoliko sredinja banka poduzme mjere za zatitu domae valute od deprecijacije, rast kamatnih stopa vezan uz restriktivni instrumentarij monetarne politike, nepovoljno e se odraziti na neto-novane tokove te poveati kreditni rizik - za poslovne banke time se poveava kamatni rizik - zbog nepovoljnih uinaka jaza likvidnosti i jaza kamatnjaka koji postoje u uvjetima rone neusklaenosti potraivanja i obveza 31. Objasnite strukturu i specifinosti bilance HNB-a. Gledano kroz bilancu HNB objasnite koritenje instrumenata monetarne politike kao kanala emisije i ponitavanja primarnog novca.

13

Instrumenti monetarne politike kod HNB-a: 1)operacije na otvorenom tritu: redovite (obratni repo), fine prilagodbe (repo/obratni repo, izravne kupnje i prodaje VP) i strukturne (izravne kupnje/prodaje VP, repo/obratni repo): obratni repo i izravna kupnja VP utjeu na poveanje likvidnosti, dok repo i prodaja utjeu na njeno smanjenje. Obratni repo je zapravo kratkoroni kredit koji sam sebe ponitava i ima privremeni uinak na vel.primarnog novca. Obratni repo se vie ne koristi(zadnja aukcija bila 2009.godine) zato to je likvidnost na novanom tritu velika, kamatnjaci na nov.tritu su niski, banke raspolau visokim iznosima likvidnosti pa nema potrebe da dodatno uzajmljuju likvidnost. 2)stalno raspoloive mogunosti: novani depozit (kamatna stopa 0,25%), lombardni kredit (6,25 %) i unutardnevni kredit. Lombardni kredit ima isto kao i obratni repo samo privremeni uinak na kreiranje prim.nova jer se procesom vraanja kredita novac ponitava. 3)obvezna priuva (13,5%), restriktivnost, poveanjem obveze izdvajanja obvezne priuve smanjuju se raspoloiva sredstva banaka za odobravanje kredita, sprjeava se pretjerana monetarna ekspanzija. Kad je kuna malo previe deprecirala, porast obvezne rezerve utjecao je na smanjenje deprecijacije. Izdvaja se svake 2.srijede u mjesecu, a poetak razdoblja izdvajanja obvezne priuve utjee na rast kamatnjaka na novanom tritu. 4)devizne aukcije: najvaniji instrument za kreiranje primarnog novca. Provode se radi ouvanja stabilnosti domae valute i odravanja likvidnosti plaanja u zemlji i inozemstvu. Obostrane ili jednostrane. Kupnjom deviza od poslovnih banaka SB kreira primarni novac (priljev kunske likv.na r za namiru banaka), a u obratnoj transakciji SB smanjuje likvidnost banaka i ponitava veliinu primarnog novca. Devizne intervencije su ujedno glavni tok kreiranja primarnog novca u RH. 5)blagajniki zapisi: dragovoljno upisani HNB objavi aukciju da ih banke mogu kupiti, na taj nain ih stimulira da viak likvidnosti uloe u blag.zapise manje sredstava za odobravanje kredita (efekt isti kao kod obvezne rezerve), obvezno upisani gruba administrativna mjera kao i obvezna rezerva, HNB diskrecijskom odlukom kae da rast plasmana banaka smije biti 1% mjeseno, ako premai to, mora kupiti blag.zapise uz postotak izdvajanja 200 %. Kaznena mjera. Ogranien rast malih banaka jer je instrument svima linearno ograniavao rast plasmana. 6)kratkor.kredit za likvidnost: za banke, tedne banke i podru.str.banaka s problemima s likvidnou, uz uvjet da su solventne, najdue 12 mj. se moe koristiti Zbog ega minimalno potrebna potraivanja predstavljaju mjeru a ne instrument monetarne politike? Instrumenti se nalaze u bilanci SB, i djeluju na veliinu i strukturu primarnog novca, a mjera djeluje samo na bilance PB, a na bilancu SB nema direktnog uinka. Koji instrumenti monetarne politike HNB imaju najznaajnije uinke na strukturu bilance HNB, na tokove kreiranja i ponitavanja primarnog novca te na strukturu primarnog novca?

14

Devizne transakcije sredinje banke predstavljaju glavni instrument kreacije i ponitavanja primarnog novca i direktnog uplitanja sredinje banke na domaem deviznom tritu, to rezultira udjelom inozemne aktive od ak 99% u ukupnoj aktivi bilance HNB. (str. 19,20) Zbog ega monetarni sustav Hrvatske ima obiljeja kvazi valutnog odbora? RH praktino predstavlja primjer zemlje s kvazi valutnim odborom koji se bitno ne razlikuje od slubenog valutnog odbora sa vrstim oblikom okaene valute za euro i emisijom domaeg novca pokrivenom meunarodnim priuvama (u Hrv je takvo pokrie ak i vee od 100%), odnosno bitno se ne razlikuje od sustava koji koriste eksplicitno sidro nominalnog teaja, iako u Hrv formalno postoji upravljano plivajui devizni teaj koji MMF 2009. opisuje reimom de facto puzajueg prilagoavanja. Po emu se on ipak bitno razlikuje od monetarnog sustava BiH gdje postoji valutni odbor? Quasi valutni odbor u RH bitno se razlikuje od valutnog odbora koji postoji u BiH jer je tamo on sluzbeno uveden pa je na zahtjev u svakom trenutku moguca konverzija domace valute za rezervnu! 100% pokrice primarnog novca rezervnom valutom(medunarodnim pricuvama) i to je jedini kanal kreiranja primarnog nivca, fiksni tecaj (u RH upravljano plivajuci), postoje sredinja banka i nacionalna valuta koja je vezana za rezervnu, sredisnja banka ima jako ograniceno djelovanje i ne posluje s drzavom. Kojem reimu deviznog teaja pripada devizni teaj kune? Hrvatska pripada dravama koje su vezale teaj ali doputaju puzee prilagoavanje s uskom marginom od 2% u odnosu na statistiki identificiran trend za est ili vie mjeseci (teaj je vezan za euro pri emu je 2009. MMF svrstao Hrvatsku u reim upravljano plivajueg deviznog teaja) S obzirom da HNB koristi stabilnost teaja kao indirektni cilj monetarne politike da li se u tome misli samo na jedan valutni par kuna-euro ili na sve valutne parove? Inflacijska oekivanja javnosti u RH uglavnom su usidrena na teaj kuna-euro. Javnost je gotovo u potpunosti sigurna da sredinja banka (odnosno guverner) brani teaj te esto vjeruje da sredinja banka brani teaj kune pod svaku cijenu i u odnosu na sve valute, to u novijoj povijesti potvruju negativna iskustva dunika zaduenih s valutnom klauzulom u vicarskim francima, a koji su se spontano usidrili na oekivanje stabilnog teaja ne vodei rauna da HNB brani jedino teaj kuna-euro. 32. Objasnite pojam i naine provoenja eksterne financijske liberalizacije. Koji je alternativni naziv koji se vrlo esto koristi na Fakultetu i u znanstvenim i strunim raspravama? Eksterna financijska liberalizacija vezana je uz promjene u zakonskoj regulativi kojima se (najee postupno) liberaliziraju transakcije po kapitalnom raunu bilance plaanja. Ona moe ukljuivati sve ili neke od sloboda meugranine mobilnosti novca i kapitala, kao to su: sloboda nerezidenata da ulau u domau financijsku imovinu (dunike i vlasnike instrumente),
15

slobodu rezidenata da dre i trguju inozemnom financijskom imovinom te slobodu rezidenata da dre i trguju devizama na domaem tritu. Eksterna financijska liberalizacija javlja se kao simultana posljedica ukidanja carinskih i necarinskih barijera meunarodnih tokova roba i usluga te postojanja neravnotee na tekuem raunu bilance plaanja. Alternativni naziv je LIBERALIZACIJA KAPITALNOG RAUNA BILANCE PLAANJA. 33. Eksterna financijska liberalizacija moe rezultirati pozitivnim i negativnim uincima na domai financijski sustav i realnu ekonomiju. Navedite potencijalne negativne posljedice. Jedna od najznaajnijih posljedica provedbe eksterne financijske liberalizacije je uklanjanje svih ili samo nekih barijera za ulazak stranog kapitala u vlasniku strukturu domaih financijskih institucija te proizvodnih i uslunih poduzea. Druga vana posljedica je rast vanjskog duga, povezan s legalizacijom zaduivanja domaih pravnih i fizikih osoba na inozemnim financijskim tritima. Postupnim smanjivanjem i ukidanjem restrikcija zemlje istodobno postale i vie osjetljive na unutarnje i vanjske okove koji mogu biti rezultat promjena smjera kretanja ili raspoloivog obujma meugraninih tokova, ukljuujui ne samo tokove priljeva, nego i tokove odljeva novca i kapitala iz zemlje u inozemstvo (na druga vie atraktivna trita). 33-A. Opiite strukturu inozemnog duga RH prema sektoru dunika (nisu bitni postotni udjeli)? Najvei udio inozemnog duga se odnosi na ostali domai sektor (lokalna drava, dravna i ostala trgovaka drutva te stanovnitvo ukljuujui obrtnike i neprofitne institucije), a najmanji dio na dravu. Ona se uglavnom uvijek zaduivala na domaem tritu, osim kad je bila izgradnja cesta. HNB potie zaduivanje u inozemstvu jer se tada smanjuje opasnost od deprecijacije domae valute. Rastu inozemnog duga pridonosi i eksterna financijska liberalizacija, leasing te factoring. FDI poinju dolaziti u RH tek nakon 2000., vani dunici postaju stanovnici, a ne poduzea.
34. Objasnite postojanost deficita na tekudem raunu i suficita na kapitalnom raunu bilance pladanja? Zbog ega je to mogude te do kad navedeno ne predstavlja problem za vanjsku likvidnost zemlje ( sposobnost izvravanja pladanja prema inozemstvu)- objasnite navedeno u kontekstu ravnotee ukupne bilance pladanja, u kontekstu omjera inozemnog duga i BDP-a te omjera inozemnog duga i izvoza roba i usluga. to predstavlja zdrav izvor deviza?

Deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni zemlje kompenziraju suficitom na kapitalnom raunu bilance plaanja, odnosno suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni kompenziraju neto izvozom kapitala. U oba sluaja radi se o transakcijama koje djeluju na razinu deviznih rezervi zemlje i devizni teaj. Zbog rasta uvoza roba i usluga, tekui raun bilance plaanja biljeio je do 2008 . neprekidni rast deficita, dok je (jo snaniji) rast inozemnog duga kompenzirao te uinke kroz suficit na kapitalnom raunu. Pri tome su se meunarodne priuve zemlje znaajno poveale zbog otkupa deviza od strane sredinje banke s ciljem zatite domae valute aprecijacije, uz istodobnu sterilizaciju dijela kreirane kunske likvidnosti kroz visoku obveznu priuvu. Od 2009. godine dolazi do smanjenja deficita po tekuem raunu bilance plaanja jer usporedno s poveanom sklonou stanovnitva tednji, manjoj sklonosti potronji te nioj dostupnosti kredita banaka dolazi do pada potranje za uvozom. Zdrav izvor deviza predstavlja izvoz.
16

Zbog ega porast omjera inozemnog duga i izvoza roba i usluga ukazuje na rast vanjske ranjivosti zemlje? Kada zemlja ima visok dug,i jos k tome nema priljev deviza od izvoza da ga pokriva i vraca,postaje ranjiva...ili ako raste dug,kuna valjda aprecira kak je bilo u rh dok je rastao,raste uvoz,izvoz pada.

35. Nabrojite barem 5 relevantnih imbenika koji su npr, u razdoblju 1995-2007 pridonosili neto priljevu deviza u RH. to moe biti uzrokom neeljene pojave odljeva deviza? imbenici koji su u razdoblju od 1995-2007 pridonosili priljevu deviza u RH su: inozemni dug, privatizacija, turizam, devizne doznake, nemojte navoditi izvoz robe! Primjerice loa poslovna klima moe biti uzrok neeljene pojave odljeva deviza, politiki nemiri, povlaenje stranih ulagaa-vee mogunosti za ostvarivanjem profita stranog kapitala negdje drugdje- to je u ekonomiji zapravo glavni razlog, liberalizirani devizni depoziti po postojuoj regulativi mogu otii negdje drugdje (ne daj boe). 36. Na koje sektore su primarno bila usmjerena inozemna izravna ulaganja u RH u razdoblju od 1993 do 2011. S obzirom na prvih 5 sektora, radi li se o izvozno orijentiranim sektorima? Prvih 5 sektora nisu izvozno orijentirni. Uinkovitost FDI se gleda da li je otiao u izvozno orjentirane sektore ili ne, takoer ispituje se da li je mogue dovesti FDI u pozitivnu vezu s BDPom. FDI (izravna strana ulaganja u RH u razdoblju od 1993.- 2011.) su bila usmjerena na financijsko posredovanje, osim osiguravajuih i mirovinskih fondova, trgovinu na veliko i posredovanje u trgovini, potu i telekomunikacije, proizvodnju koksa i naftnih derivata te poslovanje nekretninama. Ne radi se o izvozno orijentiranim sektorima.
37. Zbog ega je do 2008 EURIBOR (kamatnjak s meubankovnog trita Eurozone s rokovima dospijea od 2 dana do 12 mjeseci) predstavljao referentnu k.s. i za banke u RH? EURIBOR je do 2008 predstvljao referentnu k.s. i za banke u RH jer su se banke zaduivale na inozemnom tritu, na tritu eurozone. Pa su ga koristile kao referntni kamatnjak, ak su ga neki ugovori u RH uklopili. Domae banke zaduuju se na inozemnim tritima po kamatnoj stopi koja vrijedi na tim tritima (odnosno na tritu Europske unije, gdje je referentna kamatna stopa Euribor). One takva zaduenja plasiraju na hrvatskom tritu u obliku kredita zaraunavajui kamatnu stopu po kojoj su se zaduile u inozemstvu te se na taj nain tite rizika promjene kamatne stope. Porast inozemnog duga i kamtne stope vodit e poveanju hrvatskih kamatnih stopa, tako da je rizik promjene kamatne stope prebaen sa banke na dunika. 38. to se dogaa s vanjskom ranjivou RH kada se omjer neto inozemnog duga i izvoza poveava? Kad se omjer neto inozemnog duga i izvoza povea, RH postaje vie ranjiva. Visok inozemni dug negativno djeluje na kreditni rejting zemlje pa nam zato odobravaju manje kredita iz inozemstva. Inozemni dug je konstatno u porastu prvenstveno zbog poveanog zaduivanja banaka u ino zbog odobravanja kredita i u svezi s tim, zbog velikog duga vjerojatno pada kreditni rejting zemlje to se negativno odraava na na izvoz jer se zbog loeg rejtinga teko nalazi partner u ino. 17

39. Navedite barem 2 relevantna faktora zbog kojih je omjer danih kredita i primljenih depozita (na razini hrvatskoh bankovnog sustava) premaio razinu 100%? 1. Krediti od velikih banaka, primjerice ZABA i PBZ dre velik udio trita ( 40%) dok male banke nemaju nikakav utjecaj. 2. Koritenje faktora poluge (ROE) to dovodi do poveanja profitabilnosti. 3. Depoziti nisu jedini izvori sredstava banke. 4. Snana kreditna ekspanzija 40. Zbog ega dolazi do jaza rone usklaenosti imovine i obveza banaka?

Zbog rone neusklaenosti banke su izloene riziku likvidnosti tj da banka nee moi ispuniti svoje obveze po dospijeu, a najvee obveze su depoziti. Rizik induciraju: informacije u javnosti o looj kvaliteti kreditnog portfelja, strah u javnosti da su banke nestabilne i slino. Nema rezervi likvidnosti banaka kojima bi se mogli svi depoziti isplatiti i stoga je bolje ne povlaiti depozite iz banaka. Do jaza rone neusklaenosti imovine i obveza banaka dolazi jer su dospjea danih kredita puno dua od izvora sredstava banaka, s obzirom na to da banke koriste kratkorone i srednjorone izvore sredstava za davanje dug.kredita pojavljuje se taj jaz rone neusklaenosti. Izvori fin banaka u RH su uglavnom depoziti i postoji veliki stupanj stabilnosti odnosno da depoziti nee biti povueni. Dalje RH-bankovni sustav je u veini u vlasnitvu stranih banaka i veinom su to banke keri u Hrvatskoj pa se one zaduuju kod svojih banka majki u eurozoni, jer se nae banke najvie zaduuju preko primljenih kredita. Jedino kapital nema roka dospijea pa predtavlja dug.izvor sredstava. Znai najvie se kao izvor financiranja banaka koriste depoziti i krediti koji su srednjoroni izvor sred(do 3god) ali sve ee s rokom dospjea 1 god. Ta rona neusklaenost javlja se uglavnom kod velikih banaka to ne vrijedi za male banke. Velike banke ini stabilnima to to imaju vei broj klijenata i stabilnost depozita je vea, disperzija rizika je bolja i stopa zadravanja sredstava,te manji stupanj izloenosti u odnosu na male banke koje su osjetljive na povlaenje depozita i promjene. Nakon 2008 god i dolaskom krize taj se jaz rone neusklaenosti smanjio tj.uskladio jer se stari krediti vraaju bankama a novih kredita nema. U 2011.god jo je manji u odnosu na 2009. 41. Objasnite barem dva relevantna faktora koji su doveli do euroizacije kredita u Hrvatskoj. Kreditna euroizacija u Hrvatskoj proizvod spleta povijesnih dogaaja u politikoj, gospodarskoj i financijskoj sferi u kombinaciji s monetarnim i bonitetnim mjerama HNB-a i pokuajima banaka da minimiziraju ukupni troak svog financiranja regulatornom arbitraom. Visok udio deviznog u ukupnom dugu drave je vaan initelj koji neizravno pridonosi kreditnoj euroizaciji. Do toga dolazi zbog nepouzdanosti (nerizine) krivulje prinosa na domau valutu u situaciji kada drava dunike vrijednosne papire u domaoj valuti izdaje neredovito ili/i u malim iznosima. Jo jedan initelj koji bi mogao objasniti evoluciju kreditne euroizacije u Hrvatskoj je i aktivistika politika sredinje banke, tj. monetarne i bonitetne mjere koje je HNB provodio kako bi obuzdao kreditni rast zasnovan na obilnom financiranju iz inozemstva. Meutim, dok je kod depozita pretpostavljena relativno jednostavna priroda povezanosti izmeu stupnja euroizacije i mjera HNB-a, kod kredita to nije mogue.Mjera upisa obveznih blagajnikih zapisa u iznosu razmjernom prekoraenju kreditnog rasta nije razlikovala kunske od nekunskih kredita banaka te

18

je utjecala na kreditnu euroizaciju putem neizravne promjene rone ili sektorske strukture kreditnog rasta. 42. to je valutni rizik? Valutni rizik je rizik kojem je kreditna institucija izloena kada ima otvorenu deviznu poziciju u svakoj stranoj valuti i zlatu koja moe dovesti do ostvarenja gubitka zbog promjene meuvalutnih odnosa, promjene vrijednosti kune prema drugoj strani i promjene vrijednosti zlata. Ako se gleda kao vrsta trinog rizika vezan je uz potencijalne dobitke ili gubitke proizale iz promjena teaja jedne valute u odnosu na drugu. U irem smislu je i rizik od gubitka zbog nepovoljnnih kretanja deviznih teajeva primjenjivih na aktivu i pasivu denominiranu u stranoj valuti (u razliitim valutama) - valutna neusklaenost imovine i obveza. Kakva je izloenost hrvatskog bankovnog sustava prema valutnom riziku? Zbog koritenja derivatnih financijskih instrumenata izravna izloenost valutnome riziku je bila mala, neizravna izloenost je bila vrlo visoka. Malo vie od 60% plasmana i izvanbilannih obveza banaka bilo je izloeno djelovanju valutno induciranog kreditnog rizika, a najvei dio njih, gotovo 85% nije bilo zastieno od djelovanja tog rizika, tj. bio je plasiran klijentima s neusklaenom deviznom pozicijom. Kakva je izloenost zaduenih graana Hrvatske prema valutnom riziku objasnite odgovor? Valutni rizik za dunike, posebice graane, je visok jer su najee njihova primanja u kunama, a obveze prema kreditima su u stranoj valuti te su banke uspjeno na njih prebacile rizik kako ne bi podnijele vee gubitke. Da li izloenost prema valutnom riziku moe postoji kod zaduenih poduzea iz Hrvatske (zaduenih s valutnom klauzulom kod domaih banaka te zaduenih u inozemstvu) objasnite odgovor s posebnim primjerom poduzea ija prodaja nije usmjerena na inozemna trita te (drugim) posebnim primjerom poduzea koja ostvaruju prihode od izvoza. Poduzea su podlona riziku ovisno gdje zarauju veinu svojih sredstava, doma ili u inozemstvu. Poduzea koja nemaju snaan izvor deviznih sredstava, a imaju kredite s valutnom klauzulom, takoer imaju valutni rizik. Poduzea koja izvoze su ovisna o kretanju teaja tj. valutnom riziku jer im deprecijacija domae valute pogoduje za izvoz proizvoda, a poduzeima koja ne izvoze, a imaju kredite s valutnom klauzulom poveava teret otplate krdita to se tie banaka, njihove devizne obveze su manje od deviznih potraivanja, i to se odnosi na male, srednje i velike banke. Najvea je razlika kod velikih banaka. Velike banke koriste financijske derivate i tako smanjuju izloenost valutnom riziku. Gdje se u tim relacijama nalazi graevinarstvo i poslovanje s nekretninama s obzirom da su cijene stanova i drugih nekretnina u Hrvatskoj tipino izraene u eurima?

19

S obzirom na sliku Promjena valutne izloenosti u oujku 2012. (Predavanje 3,38.str,75.slajd) Nekretnine i graevinarstvo zauzimaju najvei udio u krugu sto znai da ta djelatnost u uk. dugu nefinancijskih poduzea zauzima najvei postotak (oko 90% duga u stranoj valuti). Nekretnine i graevinarstvo predstavljaju najgoru moguu kombinaciji jer je najvie izloeno valutnom riziku (plae u Hrv su izraene u kn dok su cijene nekretnina i duga u stranoj valuti). Ukoliko doe do deprecijacije kn (kn slabi,HNB prodaje devize i kupuje kn) djelatnost je tada najvie izloena valutnom riziku. 43. Gledano kroz strukturu duga nefinancijskih poduzea u RH, kakav je odnos inozemnog i unutarnjeg duga nefinancijskih poduzea (gledano na makro razini)? U nefinancijskim poduzeima je inozemni dug vei od unutarnjeg duga jer su banke vie kredita odobravale stanovnitvu kojem je to praktiki jedini izvor financiranja, a poduzea su usmjeravale na financiranje u inozemstvo, posebice kad je HNB provodio mjere za ograniavanje rasta plasmana. S obzirom na navedeno, kakve bi bile posljedice vee deprecijacije kune na zaduena poduzea. Deprecijacija kune bi dovela do porasta tereta otplate duga, pada neto-vrijednosti poduzea, smanjenog kreditiranja i investiranja. Trenutno poduzea ne otplauju dugove lako i nanovo se zaduuju, a deprecijacijom kune bi se to stanje jo vie pogoralo. 44. Kako se rizici poslovanja poduzea mogu odraziti na kreditni rizik banaka. Kreditni r. je vjerojatnost da klijent nee podmiriti obveze prema banci. Kreditni rizik banaka povezan je s poslovnim rizicima poduzea, rizicima izvlaenja novca iz poduzea, financiranja poduz. i strukturnim rizicima. Kreditni rizik se poveava ako doe do kolebljivosti cijena, utjecaja konkurencije, recesije, nemogunosti nabave sirovina i nedostatka cijena, ako je loa turistika sezona, vremenskih nepogoda. Rizik poslovanja koji podrazumijeva osjetljivost poduzea na gubitke izazvane poplavom, poarom i sl. takoer poveava kreditni rizik i rizik naplate. Utjecaj akvizicija ili spajanja te prodaje vlasnikih udjela poveava rizik vlasnitva, a time i kreditni rizik. Rizici izvlaenja novca poduzea kao to su isplata dividendi, meukompanijsko kreditiranje i smanjenje kapitala su sadrani u plasmanima banaka. Rizici financiranja poduzea poveavaju se ako poduzee nije u mogunosti financirati proizvodnju iako postoji trite (financijski jaz), ako ulazi u preambiciozne projekte, ako zbog rizika k. stope smanji konkurentnost poduzea te ako su potraivanja i obveze izraeni u razliitim valutama (valutni rizik). Kred.rizik se poveava negativnim utjecajm okruenja na poslovanje poduzea, s poveanjem politikih, socijalnih i pravnih rizika, to zajedno ini strukturne rizike poduzea. 45. Nabrojite barem pet stresnih imbenika koji mogu djelovati na pad sposobnosti izvravanja kreditnih obveza stanovnitva. Na pad sposobnosti izvravanja kreditnih obveza stanovnitva moe utjecati: 1. Deprecijacija domae valute 2. Rast kamatnih stopa 3. Smanjenje realne vrijednosti novanih primitaka zbog inflacije 4. Rast nezaposlenosti i pad ukupne mase isplaenih placa 5. Gubitak oekivanih dohodaka 6. Nelikvidnost trita te pad cijena nekretnina i najamnina
20

46. Kako se pad BDP-a i istovremena deprecijacija kune mogu odraziti na kvalitetu kreditnog portfelja banaka, stope adekvatnosti kapitala banaka te financijsku stabilnost. Pad BDP-a i snana deprecijacija vjerojatno bi dovela do nestabilnosti bankarskog sektora jer bi teret otplate kredita (s valutnom klauzulom) postao preteak stanovnitvu i poduzeima. Nestabilnost sektora ogleda su u veem udjelu loih plasmana, to smanjuje kvalitetu portfelja banaka i poveava stopu adekvatnosti kapitala zbog poveanja izloenosti riziku. Steaj jednog dijela nefinancijskog sektora, poveanje broja loih kredita te pad povjerenja graana u bankovni sustav moglo bi stvoriti bi probleme u ouvanju stabilnosti bankarskog sektora. 47. Objasnite VIKR? Valutno inducirani kred.rizik je rizik povezan s valutom u kojoj se kredit ili drugi plasman odobrava i sastavni je dio kreditnog rizika. Svojstven je bankarskim sustavima koji se nazivaju dolariziranim ili euroiziranim. Imovina i obveze banaka su uglavnom iskazani u stranim valutama,i li domaim valutama ali indeksirani uz neku stabilnu konvertibilnu valutu($,euro). Glavni razlog prihvaanja valutne klauzule u najveem dijelu financijskog poslovanja takvih sustava je zatita potraivanja vjerovnika ako doe do naglog pada vrijednosti domae valute u dnosu na vrijednost konvertibilne. Zbog ega se on javlja te koje su kategorije kredita banaka na njega posebno osjetljive? Ako bi dolo do znatnog pada vrijednosti domae valute,kod kredita odobrenih u stranoj valuti ili uz valutnu klauzulu, javio bi se val.induc.kreditni rizik jer bi se poveala izloenost banke na osnovi porasta vrijednosti tih plasmana izraenih u domaoj valuti. Meutim, valutna klauzula ne daje savrenu zatitu. Ako klijenti nemaju adekvatnu imovinu/prihode u stranim valutama ili potraivanja nisu indeksirana, ili na drugi nain zatiena, banka je za prirast svojih potraivanja koja su posljedica valutne klauzule dodatno izloena kreditnom riziku. Kategorije kredita banaka posebno osjetljive na njega su krediti stanovnitvu, stambeni krediti i krediti privatnim trgovakim drutvima. Zbog ega banke u RH odravaju znatno veu stopu adekvatnosti kapitala od propisanog minimuma? Kako se banke mogu zatiti od valutno induciranog kreditnog rizika? Da bi se izbjegli negativni uinci,razumno je od banaka zahtijevati da osiguraju dodatni kapital za nezatiena potraivanja. Dune su uspostaviti interni sustav praenja, analiziranja i procjenjivanja usklaenosti devizne pozicije pojedinanih/srodnih grupa dunika te prilagodljivost njihovih novanih tokova potencijalno promjenjivoj razini obveza prema banci i ukupnih obveza zbog uinka promjene valutnih teajeva. S obzirom na visok udio odobrenih kredita koji nisu zatieni od valutno induciranog kreditnog rizika, kakvu ulogu moe imati HNB kao sredinja banka u ouvanju stabilnosti ukupnog financijskog sustava?

21

Uloga HNB kao sredinje banke u ouvanju stabilnosti ukupnog financijskog sustava je da brani teaj. HNB kao sredinja banka u ouvanju stabilnosti ukupnog financijskog sustava svojim intervencijama utjee na stabilnost teaja te time i smanjuje VIKR.

48. to se dogaa s nominalnim i realnim teajem kune nakon 2008? Nominalni i realni teaj kune pokazuje da kuna deprecira. Sve do poetka krize kuna je aprecirala, meutim nakon 2008. se vidi promjena. Nominalni i realni teaj imaju isto kretanje, s time da je naravno realni manji od nominalnog. Realni teaj, potroakih cijena i realni teaj proizvoakih cijena gotovo se preklapaju. 2009. kuna je opet ojaala, meutim ponovno deprecira od 2010. Deprecijacija kune ima pozitivne uinke na izvoznike, meutim na sve koji su zadueni, sada imaju vei teret otplate kredita. b)to oznaava pojam nemogue trojstvo? Nemogue trojstvo je situacija u kojoj se oekuje istovremeno ostvarenje tri cilja: monetarna stabilnost, fluktuirajui devizni teaj i liberalizacija tijekova kapitala s inozemstvom
to oznaava pojam nemogude trojstvo u voenju monetarne politike?

Obzirom na visoku razinu liberalizacije trita kapitala, izbor preostaje u monetarno teajnoj sferi i svodi se na dilemu izmeu suverenosti monetarne politike (fluktuirajui devizni teaj) ili monetarne stabilnosti (fiksni devizni teaj). Tri cilja koje nacionalne vlasti nastoje ostvariti, a to je nemogue u istom razdoblju su: * stabilnost nacionalne valute * monetarni suverenitet * integracija s meunarodnim financijskim tritima 49. Objasnite prociklinost ponaanja banaka? Kakva je sklonost banka prema preuzimanju dodatnih rizika (kreditnog i drugih) u uvjetima ekonomske ekspanzije, a kakve u uvjetnim recesije? Prociklino ponaanje banaka je ponaanje u kojem banke produbljjvanju ili poveavaju poslovni ciklus. U fazi recesije banke produbljuju krizu, a u fazi ekspanzije jo vie poveavaju uzlet. U uvjetima ekonomske ekspanzije, banke smanjuju cijene kredita, labave uvjete kreditiranja, u prihvatljive dunike ulazi sve vei broj klijenata i time banke preuzimaju dodatne rizike jer je gospodarstvo u uzletu i vlada stanje optimizma. U uvjetima recesije kada poduzea loije posluju, kada pada raspoloivi dohodak stanovnitva i raste nezaposlenost dolazi do porasta loih plasmana i vee averzije prema rizicima od strane banaka ime se kreditna aktivnost banaka smanjuje unato injenici da banke raspolau dovoljnim vikovima likvidnosti. I zbog te averzije prema rizicima banke su moda propustile kreditirati i neke zdrave projekte. 50. Kako se razvoj recesije moe odrazit na poslovanje poduzea i posljedino na kvalitetu kreditnog portfelja banaka? Koji faktori rizika posebno djeluju na sposobnost otplate kredita u sluaju sektora stanovnitvo?

22

Uslijed recesije poduzea loije posluju, dio poduzea propada, ostalima je smanjena likvidnost i oteano poslovanje. Poduzea stoga tee otplauju kredite, a to smanjuje kvalitetu kreditnog portfelja banaka. Plus 45. pitanje. 51. Kako se rast cijene nafte na svjetskom tritu odraava na stopu inflacije. Obratite panju na 2008. godinu i strukturu doprinosa pojedinanih komponenti inflacije potroakih cijena u Hrvatskoj. Rast cijena nafte na svjetskom tritu utjee na poveanje inflacije. U 2008. u kolovozu cijene nafte su dosegle svoje najvie razine, isto tako je ba u tome razdoblju zabiljeena i inflacija. Ponderi( koliko pojedina kategorija sudjeluje u izraunu indeksa potroakih cijena): Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije 28,5; Preraeni prehrambeni proizvodi (ukljuujui alkoholna pia i duhan) 22,8; Usluge 20,5 Energija 13,6; Svjei prehrambeni proizvodi 14,6; 52. Navedite tri relevantna faktora koji predstavljaju poveznice izmeu financijske stabilnosti i rejtinga Republike Hrvatske, odnosno vanosti rejtinga Republike Hrvatske za ouvanje financijske stabilnosti u zemlji. Kamatne stope na meunarodnom tritu, euroiziranost gospodarstva i stabilnost teaja. Kamatne stope na meunarodnom tritu odreuju cijenu zaduivanja drave, ali i financijskog sektora zemlje. Posljednje smanjenje kreditnog rejtinga RH uzrokovalo je poveanje kamatnih stopa po kojima se zaduuje na inozemnom tritu. Kreditna sposobnost drave utjee na interes investitora za ulaganja, a s obzirom da se prelijeva na bankarski i korporativni sektor utjee na financijsku stabilnost zemlje. Hrvatska je visoko euroizirana zemlja, te je zbog toga izloena valutnom riziku to negativno utjee na njezin rejting i financijsku stabilnost. HNB preko implicitnog sidra deviznog teaja odrava teaj kune prema stabilnim ime osigurava stabilnost monetarnog i financijskog trita. Stabilnost deviznog teaja takoer je jedan od faktora koji odreuje razinu kreditnog rejtinga. Kada rejting RH padne kamatne stope rastu te teret otplate duga postaje vei. Drava plaa viu kamatu na dug pa se dodatno zaduuje, provodi privatizaciju te die poreze. Poduzea ne mogu imati rejting vei od rejtinga drave u kojoj posluju stoga im je nakon pada rejtinga drave cijena zaduivanja vea. Strani investitori se povlae te se njihov interes smanjuje, smanjen je priljev kapitala. 53. Koji su faktori mogli djelovati na raspon odstupanja prosjenih nominalnih kamatnjaka na stambene kredite u eurozoni i prosjenih nominalnih kamatnjaka na stambene kredite (s valutnom klauzulom) u Hrvatskoj. Primijetite da se raspon odstupanja smanjivao od 2003. do 2007. (kada su se kamatnjaci gotovo izjednaili), dok se od 2008. do 2010. raspon sve vie irio. U razdoblju od 2003.-2007. raspon se smanjio. Ponuda kredita u RH je velika i HNB ne ograniava plasman banaka. Kamatne stope ECB-a su bile niske do 2005. godine, a od 2005. godine ECB kree u restriktivniju monetarnu politiku te poinje podizati kamatne stope, takoer to radi i 2006. godini jer se razvija strah od inflacije (dio straha zbog kretanja cijene nafte),
23

zatvaranje likvidnosti. U to vrijeme u RH kamatne stope jo uvijek padaju, iako u eurozoni lagano rastu. OPASKA: Treba imati na umu da su kamatne stope u RH uvijek vie nego u Eurozoni pa kada kamatne stope u Eurozoni rastu, a u RH se smanjuju, raspon se zapravo smanjuje. U razdoblju od 2008.-2010. raspon se irio. 2008. novac u RH oskudan, kamatnjaci rastu, zatvaraju se zaduivanja u inozemstvu, priljev deviza je oskudan. U eurozoni u 9.mj 2008. kamatne stope doseu vrhunac. Dok je cijena nafte visoka ECB provodi veoma restriktivnu monetarnu politiku, te u 10. mj. 2008. ECB identificira krizu, te postaje ekspanzivno orijentiran. Kamatnjaci padaju pod utjecajem te ekspanzivne politike. Pojavom krize u EU novac postaje oskudniji u RH, skuplji su izvori financiranja. U RH se osjeaju efekti rasta kamatne stope dok u eurozoni pod utjecajem ekspanzivne politike padaju. U RH rastu kamate na sve vrste kredita, u listopadu 2008. dolazi do povlaenja depozita iz banaka. Poetkom 2009. pojavljuje se jaka deprecijacija, te HNB brani kunu, ini oskudnim kunske likvidnosti. Euribor ide dolje, a kamatnjaci u Hrvatskoj rastu zbog rizika i cijene financiranja uslijed veih kamatnih stopa na depozite pa se tu onda razdvajaju povijesno gledano kamatnjaci u eurozoni i Hrvatskoj. 54. to je pogodovalo rastu cijena stambenih nekretnina u Hrvatskoj u razdoblju od 2003. do 2007. godine. Koju je najvedu vrijednost dostignuo hedonistiki indeks cijena stambenih nekretnina i kada? Rastu cijena stambenih nekretnina u Hrvatskoj u razdoblju od 2003. do 2007. pogodovalo je: 1. kreditna ekspanzija 2. rast potranje za stanovima 3. nia kamatna stopa 4. vjerovanje da de teaj ostati stabilan 5. oekivanja tj. bojazan da ako sada ne kupe nekretnine da de cijene jo vie porasti, a neki zbog pekulacija da de cijene nekretnina i dalje rasti te su ih kupovali s namjerom zarade na njihovoj preprodaji. Hedonistiki indeks cijena najvedu vrijednost dosegao je u prvom polugoditu 2007. kada je iznosio 17,7%. Moe li postojati inflacija na tritu imovine. Navedite neke od primjera takve inflacije. to nasuprot tome uobiajeno oznaava pojam inflacija u ekonomskoj teoriji i praksi te kojim se indeksom inflacija (u pravom smislu rijei) tipino mjeri? Postoji i inflacija na tritu imovine. Inflacija oznaava opdi porast cijena i mjeri se indeksom potroakih cijena. Inflacija na tritu nekretnina se stoga n avodi pod navodnicima, jer je to parcijalno trite. Cijene na tritu nekretnina su rasle, kad su druge ile dolje, npr. cijene energenata. 55. Monetarna statistika koja prati stanja u konsolidiranoj bilanci banaka u Hrvatskoj tipino se iskazuje u domaoj valuti, pri emu znaajan dio pozicija u aktivi i pasivi banaka ovisi o deviznom teaju kune (npr. inozemna pasiva, devizni depoziti, inozemna aktiva, krediti s valutnom klauzulom, itd.).O emu trebamo voditi rauna kada takvu statistiku koristimo za neke izraune.

24

Kada u izraunima koristimo monetarnu statistiku koja prati stanja u konsolidiranoj bilanci banaka trebamo voditi rauna o teaju. Dio pozicija u aktivi i pasivi banaka ovisi o deviznom teaju kune, stoga te pozicije treba prilagoavati promjenama teaja. Nepovoljno kretanje deviznih teajeva moe poslovnim bankama prouzroiti negativne uinke na raun dobiti i gubitka, pogorati novane tijekove i naposljetku ugroziti njihovu solventnost. Budui da se devizne podbilance pojedinih banaka meusobno razlikuju i najee su neuravnoteene, primjerice neke su banke devizno aktivne, a druge devizno pasivne, na temelju razliitih modela neravnotee ukazuje se potreba utvrivanja i provoenja razliitih strategija zatite od mogue deprecijacije ili aprecijacije domae valute i promjene intervalutarnih odnosa relevantnih svjetskih valuta. Da li je mogue da je stopa promjene novoodobrenih plasmana vrste XY negativna, a da ta pozicija u monetarnoj statistici (bilanci) biljei porast? Da li je isto mogue i u sluaju deviznih depozita? Moe se dogoditi da novoodobreni plasmani i devizni depoziti biljee negativne stope promjene, a da te pozicije u bilanci biljee porast. 56. to pokazuju indeksi poslovnog i potroakog pouzdanja? Anketom pouzdanja potroaa prikupljaju se informacije od uzorka potroaa o njihovim stajalitima, procjenama i oekivanjima gospodarskih kretanja. Te informacije prikazuju oekivanja potroaa glede smjera i jaine promjena odreenih ekonomskih varijabli i dodatni su izvor informacija uz tradicionalnu statistiku. Ankete pouzdanja potroaa dio su veeg skupa anketa pouzdanja koje ukljuuju promatranje cijelog skupa ekonomskih subjekata. Promjene gledita potroaa o aktualnoj ekonomskoj situaciji te njihovih oekivanja o buduim kretanjima esto mogu dobro opisati trenutano i budue ponaanje potroaa. Ankete pouzdanja poduzea mogu se podijeliti prema vrsti u nekoliko glavnih skupina, ovisno o tome kojim se djelatnostima bave anketirana poduzea, a to su: anketa poduzea u industriji, anketa poduzea i graevinskoj djelatnosti i anketa poduzea u maloprodaji. Te se ankete uglavnom provode jednom mjeseno ili tromjeseno. Uz njih se u ankete pouzdanja poduzea ubraja i anketa investicija, koja se provodi rjee, jednom ili dvaput na godinu. Ankete pouzdanja poduzea obino se sastoje od pitanja o aktualnoj razini proizvodnje poduzea i oekivanoj razini u budunosti, o stanju zaliha i njihovim odnosom prema eljenoj i optimalnoj razini zaliha, te mogu ukljuiti pitanja o postotku iskoritenosti kapaciteta proizvodnje ili broju mjeseci za koje je unaprijed ugovorena proizvodnja. 57. to je rizik kamatnih stopa? Kako se banke tipino tite od kamatnog rizika? Kamatni rizik u knjizi banke je rizik gubitka koji proizlazi iz moguih promjena kamatnih stopa, a koje utjeu na stavke u knjizi banke. Rizik kamatnih stopa se analizira kao trini rizik uz mogunost nepovoljnog djelovanja promjena trinih kamatnih stopa na zaradu banke, npr. kod kreditnih plasmana ili ulaganja u vrijednosnice s fiksnom kamatnom stopom u odnosu prema kamatnim stopama na izvore sredstava. Relevantan je kako s aspekta knjige trgovanja tako i s aspekta knjige banke (osnovne bilanne i izvanbilanne depozitno-kreditne poslovne aktivnosti
25

banke). U irem smislu, posebno gledano kroz ronu strukturu i obveze banke vezan je uz osjetljivost banke na promjene kamatnih stopa i na izvore i plasmane - rizik buduih trokova financiranja rone neusklaenosti. Naime, banka moe imati gubitke ako aktiva i pasiva nisu usklaene na odgovarajui nain s aspekta promjene kamatnih stopa. Praenje tog rizika vano je kako bi banka u svakom trenutku imala pod kontrolom raskorak izmeu aktive i pasive na koju se plaaju kamate. Ako banka nije dobro zatiena jasno je da joj to moe stvarati gubitke. Kao tipian nain zatite od kamatnog rizika u RH se ne koriste izvedenice, ve banke imaju u aktivi kredite s promjenjivim kamatnim stopama. 59. Kakva je uloga neto-kamatnog prihoda u formiranju zarade banke? Iz rauna dobiti i gubitka je vidljivo da se bankarski prihod sastoji od neto kamatnog prihoda, neto prihoda od provizija i naknada te neto nekamatnog prihoda. Dvije dominantne kategorije bankarskog prihoda su neto kamatni prihod i nekamatni prihod. Neto kamatni dohodak obino je vei od nekamatnog dohotka te generalno iznosi 60-80% operativnog dohotka. Neto kamatni prihod nastaje kao razlika ukupnih kamatnih prihoda i ukupnih kamatnih rashoda neke banke. To je zarada koja ostaje banci kad se kamate koje naplati po kreditima od klijenata umanje za kamate koje banka isplati na depozite. Kod komercijalnih banaka, glavnina kamatnog prihoda dolazi od zajmova, ukljuujui kreditiranje drugih banaka (meubankarski depoziti). Koristei svoju kreditnu sposobnost, banka privlai depozite i zaduuje se na tritu po nioj stopi nego to je stopa kojom kreditira komitente. Razlika izmeu ovih stopa je bankarski spred - mara, a tradicionalno izvor ogromnog dijela profita. Osim odobravanja kredita, u red osnovnog poslovanja banke spadaju i prihodi koje ona ostvari raznim naknadama i provizijama. Neto prihodi od naknada i provizija takoer doseu sve vie razine kao posljedica tehnolokog napretka koji su bankama omoguili uvoenje proizvoda i usluga poput mree bankomata, internetskog bankarstva i slino, time im raste profit jer sniavaju trokove. 59. Gledano na razini hrvatskog bankovnog sustava, to se dogodilo s ukupnim trokovima rezerviranja za gubitke tijekom 2009. godine. Kako se navedeno odrazilo na pokazatelje profitabilnosti banaka na makro razini u istoj godini? Trokovi su se poveali uslijed jaanja krize, sama dobit je znatno pala (gotovo 22% u prvih devet mjeseci 2009. u odnosu na isto razdoblje 2008.). Glavni uzroci smanjenja dobiti proizlaze iz poveanja kamatnih trokova i smanjenja neto kamatnog prihoda za 6,1%. Dodatni negativni uinak doao je od spomenutog poveanja rezervacija za krizom potaknute identificirane gubitke po loim plasmanima. Zbog toga smanjenje trokova monetarne regulacije ni izbliza nije uspjelo kompenzirati narasle trokove pribave sredstava na tritu i trokove rezerviranja. Nadalje, izvjesno je da e zbog krize trokovi rezerviranja za identificirane gubitke i dalje rasti. Zbog toga je dobit banaka na makro razini padala. Ipak, dobit prije rezerviranja i kapital banaka dovoljno su izdani da ogranie negativne uinke daljnjeg pogoranja kvalitete aktive i rasta rezerviranja, tako da je unato padu zarada on stabilan i sposoban za novi kreditni ciklus. 60. to se tijekom 2009. godine dogaalo s ukupnim kamatnim trokovima banaka?

26

Tri najvee domae banke, ZABA, PBZ i Erste u prva su tri mjeseca 2009. godine zabiljeile snaan rast kamatnih trokova, to je posljedica svjetske krize i ogranienog pristupa financiranju. Prema podacima iz financijskih izvjetaja banaka, kamatni trokovi su u prvom ovogodinjem tromjeseju najmanje trideset posto vii od trokova zabiljeenih godinu prije. Poveanje kamatnih stopa javlja se kao posljedica vee cijene financiranja uslijed veih kamatnih stopa na depozite. 61. Kako su se tijekom 2009. godine kretale prosjene kamatne stope na kredite banaka u Hrvatskoj? Da li su do listopada 2009. godine postojali veliki vikovi likvidnosti banaka? Tijekom 2009. prosjene kamatne stope na kredite su porasle za 1-2%. Kamatne stope na kredite i stanovnitvu i poduzeima u 2009. rastu. Iako u Eurozoni padaju, u RH se rast opravdava rastom premije rizika z RH te injenicom da je kapital teko dostupan pa se banke moraju osloniti na domau tednju. Nju privlae visokim pasivnim kamatama koji diktiraju i visoku kamatnu stopu na plasmane kako se ne bi ugrozilo poslovanje banaka. Do listopada 2009. nisu postojali veliki vikovi likvidnosti banaka, dok od tog razdoblje nadalje postoje veliki vikovi likvidnosti banaka koje banke dobrovoljno s prekononim dospijeem deponiraju kod HNB-a. Prekonone meubankarske kamatne stope se kreu obrnuto proporcionalno. 62. U veljai 2010. godine HNB je snizio stopu obvezne rezerve s 14% na 13% s ciljem da se poveanjem likvidnosti banaka potakne snanija kreditna aktivnost (kreditiranje poduzea) Ubrzo nakon toga krenuli su HBOR-ovi programi namijenjeni kreditiranju i poboljanju likvidnosti kod poduzetnika, ali je kroz sve navedeno postignuto relativno malo pozitivnih pomaka u koritenju kredita kao kanala poticanja gospodarske aktivnosti, jer su banke znaajan dio likvidnosti zadrale pa je u narednim mjesecima dolo do znaajnog rasta salda prekononih novanih depozita banaka kod sredinje banke. to je moglo biti uzrok tome odnosno zato banke nisu vikove likvidnosti iskoristile za vee kreditiranje nemonetarnih subjekata? Moe li sredinja banka promijeniti prociklino ponaanje banaka? Ako ne moe s aspekta promjene stopa rasta novoodobrenih plasmana, moe li se ipak postii odreene pozitivne pomake kroz djelovanje efekta likvidnosti na pad kamatnih stopa? Odgovorite s aspekta analize kretanja kamatnjaka na kredite banaka odobrene nemonetarnim subjektima, te posebno s aspekta analize kretanja kamatnjaka na prekonone i druge kratkorone pozajmice na meubankovnom (novanom) tritu. Ponaanje banaka je prociklino te se suzdravaju od kreditiranja kad je recesija zbog averzije prema riziku, a raste i NPL. 2010.godine kao prvom postkriznom razdoblju dogodio pad kamatnih stopa. Sve su kamatne stope biljezile pad osim kamatnih stopa na kredite poduzecima s valutnom klauzulom. U prvom polugodistu 2010. kamatne stope na novanom trzistu spustile su se ispod 1%, prvi put nakon 5 godina. U studenom je kratkorona kamatna stopa pala na povijesno najniu razinu te je iznoslila 0,68%. Posljedica je to velike ponude novca, a smanjene potranje. 68% prometa na novanom tritu odnosilo se na prekonone pozajmice. 63. Ima li HNB manevarski prostor da djeluje na domae kamatnjake ako se stabilnost deviznog teaja nije ugroena.
27

HNB ima manevarski prostor, da uvijek moe pustiti viak likvidnosti i sniziti kamatne stope, ili ga povudi i povedati k.s.,ili pak to moe initi putem obratnog repa. No ipak, zbog postojanja kvazi-valutnog odbora, njen manevarski prostor je time ipak ogranien ( Zbog usredotoenosti na stabilnost teaja). Isto tako, mogudnost SB da djeluje kao zajmodavac posljednjeg utoita uvelike je smanjena i ograniena na iznos njenih deviznih priuva jer je glavnina obveza banaka u stranoj valuti. U tim okolnostima HNB se snano oslanja na administrativne mjere kao to su regulatorni zahtjevi kako bi primarno osigurala stabilnost bankarskog sektora i preko banaka utjecala na domade gospodarstvo. to se dogaa s domadim kamatnjacima ako je sredinja banka prisiljena braniti domadu valutu od okova koji u kratkom roku izazivaju snane deprecijacijske pritiske? Objasnite odgovor u kontekstu kretanja nominalnog teaja kunaeuro u posljednjem tromjeseju 2008. i prvom tromjeseju 2009. to se dogodilo sa stopom obvezne rezerve u Hrvatskoj od kolovoza 2011. do oujka 2012? Koliko danas iznosi stopa obvezne rezerve te kako bi ocijenili tekudi karakter monetarne politike sredinje banke. 64. Kako koritenje financijske poluge moe djelovati na profitabilnost banaka. to u hrvatskim okolnostima podrazumijeva koritenje financijske poluge kod banaka te kako se ono osim na poslovanje pojedinanih banaka moe odraziti na ukupni financijski sust av, devizni teaj, realnu ekonomiju. Faktor financijske poluge predstavlja odnos tueg i vlastitog financiranja. Kapital je najskuplji izvor sredstava za banke pa koritenje financijske poluge djeluje pozitivno na poslovanje banaka. Osnovni izvor sredstava banaka su depoziti, ali banke su institucije koje tipino posluju uz visok faktor zaduenosti. U Hrvatskoj je u 2012. taj omjer iznosio 13,9%. U hrvatskim okolnostima koritenje financijske poluge kod banaka podrazumijeva zaduivanje domaih banaka, banaka keri, kod banaka majki na podruju eurozone te zatim koritenje tih sredstava za odobravanja kredita na podruju RH. Koritenje financijske poluge podrazumijeva poveanje likvidnosti bankovnog sustava, veu ponudu kredita, nie kamatne stope, aprecijacijske pritiske na kunu, rast potronje, rast potranje za dobrima i posljedino rast cijena nekretnina. 65. Gledano na razini ukupnog bankovnog sustava RH, koji izvori sredstava banaka (s obzirom na vrstu i sektorsko porijeklo) mogu biti dostupni s rokom preostalog dospijeda preko tri godine. Koji depozit bi mogli ulaziti u kategoriju tzv. stabilnih depozita (onih koji nede biti povudeni preko jedne godine i koji nisu osjetljivi na manje promjene kamatnjaka) ili tzv. obnovljivih depozita (koji strujedi izmeu rauna komitenata banke ostaju zadrani kod iste banke). Moe li i kako stopa zadravanja sredstava u banci ovisiti o veliini banke, odnosno njenom udjelu u ukupnoj aktivi bankovnog sustava, udjelu u ukupnoj masi depozita, kredita. U izvorima sredstava banaka najvie je deviznih oroenih depozita i to od 3 mj do godine dana. Isto tako znaajan je udio depozita (bilo kunskih oroenih , kunskih oroenih sa valutnom kaluzulom ili deviznih oroenih) do 1 mjeseca i od 1-3 mjeseca. Iako se esto govori da se kratrajna imovina financira iz kratkoronih izvora sredstava, a dugotrajna iz dugoronih to esto nije sluaj. Plan stabilnih depozita znai da npr. depozit oroen na 3 mjeseca se ponovno oroi i
28

tako postane stabilan. Najvea opasnost za banku je povlaenje depozita tzv. "bank run. Stopa zadravanja sredstava u banci moe ovisiti o velini banke tj. o njenom udjelu u ukupnoj aktivi bankovnog sustava. Graani radije dre svoje depozite u veim bankama u koje imaju vie povjerenja, nego u manjima koje mogu biti izloenije nestabilnim uvjetima poslovanja. Zadravanju depozita u bankama pomae i sustav osiguranja depozita, koji kae da svi depoziti do 400 000 kn su osigurani te ih graani ne mogu izgubiti na bilo koji nain. 66. to su ZIBOR, EONIA, EURIBOR? ZIBOR - jedinstvene referentna kamatne stope na hrvatskom meubankovnom tritu. Slubeni izraun ZIBOR-a provodi se temeljem izrauna prosjenih vrijednosti kamatnih stopa 8 najvedih RH banaka iskotiranih na Reuters sustavu dnevno tocno u 11.00 sati. EONIA - mjera efektivne kamatne stope koja prevladava na euro meubankovnom prekonodnom tritu. Rauna se uz pomod ECB. EURIBOR - stopa po kojoj je jedna prvorazredna banka voljna posuditi sredstva u eurima drugoj prvorazrednoj banci. Ona je referenta kamatna stopa koja se utvruje na europskom meubankovnom tritu. Utvruje se dnevno kao prosjena stopa po kojoj reprezentativne banke meusobno daju u zajam neosigurana novana sredstva. Takva prosjena stopa kasnije se koristi kao referentni pokazatelj cijene novca te se koristi i izvan meubankarskog trita. I hrvatske banke kod kreditiranja koriste euribor kao fiksnu osnovicu cijene novca, na koju dodaju profitnu maru. Promjenom euribora mijenja se i kamatna stopa, pa je tim e rizik promjene kamatne stope prebaen sa banke na dunika 67. S obzirom na pokazatelje zaduenosti kako bi okarakterizirali u koju skupinu zaduenih zemalja ulazi Hrvatska? S obzirom na pokazatelje zaduenosti, Hrvatska spada u skupinu visoko zadueni h zemalja. Odnos duga i BDP-a (omjer Z) - u rasponu od 0-42% - nisko zaduene zemlje.;42% do 80% srednje zaduene (Poljska, Slovaka, Rumunjska); preko i 80% - visoko zaduene (Hrvatska s odnosom od 101,8%) Nakon 2008.pa sve do danas, pokazatelj zaduenosti -inozemni dug kroz BDP ( omjer Z), iznosi 100%, odnosno inozemni dug pokriva 100% razinu BDP -a. Prema tome, ako je taj omjer Z vedi od 80%, zemlju karakterizira visoka zaduenost. U razdoblju od 2003 2007. RH je karakterizirala srednja zaduenost zemlje jer se omjer Z kretao oko 40% te je ved od tog razdoblja evidentno snano povedanje inozemnog duga, a time i smanjenje BDP -a, to znai da se i sam teret duga povedava jer se jo zaraunavaju i kamate na sam dug. Porast inozemnog duga ujedno je i razlog relativnog pada rejtinga drave. Odnos duga i izvoza robe i usluga (omjer X) - Zemlje u intervalu izmeu 0-1.32 - nisko zaduene zemlje (eka, Slovaka). 1.32 - 2.2 : srednje zaduene zemlje (Poljska, Slovenija, Bugarska).Tredi interval: odnos >2.2 - visoko zaduene( tu je Hrvatska s odnosom inozemnog duga i izvoza robe i usluga od 243,6%) U 2011. omjer X imao je najvedu vrijednost. Vidljivo je da i prema tom pokazatelju, Hrvatska prezaduena. Na dulji rok opasniji pokazatelj je omjer inozemnog duga i izvoza roba i usluga. U principu se smatra da de on prouzroiti gori scenarij u duljem roku, dok u kradem roku to vrijedi za omjer inozemnog duga i BDP-a.
29

Jedna od najede spominjanih opcija za rjeavanje povrata dugova jesu inozemna izravn a ulaganja. FDI se mogu promatrati kao izvor svjeeg inozemnog kapitala koji slui za pokrivanje deficita tekudeg rauna, kao nain povedanja domadih ulaganja te kao izvor utjecaja na bilancu dohotka koja je dio tekudeg rauna. Priljevi FDI koji su vedi od deficita tekudeg rauna, posluit de za pokrivanje vanjskog duga, doprinijeti de akumulaciji rezervi, i u konanic i poboljanju rejtinga zemlje primateljice. 68. Detaljno objasnite ogranienja s kojima se suoava monetarna politika u Hrvatskoj? Koriste li se u Hrvatskoj tipini instrumenti monetarne politike kakve ste uili na kolegiju Monetarna politika? Glavno ogranienje koje smanjuje prostor za neovisno odreivanje domaih kamatnih stopa i ponude novca proizlazi iz relativne slobode meunarodnih tokova kapitala izmeu Hrvatske i drugih zemalja te nunosti odravanja nominalnog teaja kune stabilnim zbog visoko euroiziranoga gospodarstva. Tako bi povisivanje kamatnih stopa radi usporavanja monetarne i kreditne ekspanzije bilo neutralizirano priljevom kapitala privuenog viim kamatnim stopama. U takvim okolnostima trine kamatne stope i koliina novca u monetarnom sustavu snanije reagiraju na promjene inozemne razine kamatnih stopa i likvidnosti te percepcije i sklonosti riziku ulagaa nego na promjene kamatnih stopa koje su pod izravnim utjecajem HNB-a. Nadalje, HNB-ove mjere utjeu na poslovanje bankarskog sektora, koji je jo uvijek dominantan u Hrvatskoj, ali njegov se udio u financijskom sustavu sve vie smanjuje. Visok stupanj euroizacije financijskog sustava ograniava HNB-ovu funkciju zajmodavca u krajnjoj nudi jer sredinja banka ima slobodu samo pri kreiranju kunske likvidnosti, dok je pri osiguranju devizne likvidnosti ograniena razinom meunarodnih priuva. Pritom je dodatno kreiranje kunske likvidnosti u situaciji nastupanja negativnog oka ogranieno jer bi pojaalo deprecijacijske pritiske na domau valutu i u ekstremnom sluaju prouzroilo pad meunarodnih priuva, pored iznosa kratkoronoga inozemnog duga i tekuih plaanja prema inozemstvu, i za iznos znatnog dijela likvidnih sredstava. Sve spomenuto smanjuje prostor za protucikliko djelovanje monetarne politike u Hrvatskoj kojim bi se ograniilo rast makroekonomske i financijske neravnotee te istodobno stvara potrebu za odravanjem visoke razine meunarodnih priuva sredinje banke i inozemne likvidnosti ukupnoga financijskog sustava kako bi se poveala njegova otpornost na vanjske okove. Tipini instrumenti monetarne politike se ba i ne koriste u RH. Diskontna politika, ne funkcionira ili za njom nema potrebe. Devizni teaj - kad imamo priljev deviza imamo automatizam ekspanzivne politike, kad imamo odljeve imamo automatizam restriktivne pa onda opet ne moemo koristiti diskontnu politiku jer emo izazvati inflaciju. Operacije na otvorenom tritu takoer ba i ne, pogotovo na HNB ne kupuje obveznice RH, ili ih bar nema u aktivi. 69. to je temeljni konani cilj monetarne politike HNB-a. Koji je indirektni cilj monetarne politike HNB-a te kako HNB na njega djeluje? Stabilnost cijena predstavlja temeljni cilj Hrvatske narodne banke te se od 1993. godine do danas temelji na nominalnom sidru deviznog teaja kune prema euru kao indirektni cilj
30

monetarne politike. Devizni teaj kune prema euru je glavno nominalno sidro stabilnosti cijena zbog visoke euroizacije hrvatskog gospodarstva, jo uvijek prisutne indeksacije odreenih cijena u eurima te zbog utjecaja kretanja teaja na inflacijska oekivanja. HNB intervenira na deviznim aukcijama, kupujudi ili prodajudi devize u nastojanju da ublai prekomjerna kolebanja teaja, koji se formira na domadem deviznom tritu u skladu s postojedim odnosima ponude i potranje. U sluaju aprecijacije automatski vodi ekspanzivniju monetarnu politiku tj.kupuje devize i pusta domacu valutu u optjecaj (djeluje u pravcu smanjenja kamatnih stopa). U sluaju deprecijacije automatski vodi restriktivniju monetarnu politiku,tj.prodaje devize i povlaci domacu valutu iz optjecaja (djeluje u pravcu povedanja kamatnih stopa). 70. Koji su mogudi negativni uinci deprecijacije kune na stabilnost financijskog/ bankovnog sustava, realnu ekonomiju, ivotni standard graana, teret javnog duga te pokazatelje poslovanja zaduenih poduzeda? Remeti stabilnost financijskog sustava jer se deprecijacijom stvara meuovisnost, trokova, teaja i inflacije. Smanjuje realni dohodak graana ime se smanjuje standard i graani su siromaniji jer sada mogu kupiti manju koliinu robe i usluga. Veina trgovaca e poveati svoje cijene zbog rasta uvoznih cijena a to dovodi do inflacije i poveanja trokova poduzea, pogotovo za Hrvatsku koja je uvozno ovisna zemlja. Poduzeima e se posupiti servisiranje postojeeg duga u strano valuti. Poveava kunsku protuvrijednost vanjskog duga kao udjela u BDP-u, odnosno smanjuje sposobnost servisiranja javnog duga.

71. to se dogodilo s udjelom kratkoronih kredita banaka poduzedima i stanovnitvu od 2007. do rujna 2012.? to je mogao biti razlog takvim promjenama? Udio kratkoronih kredita u ukupnim novoodobrenim kreditima je od 2007. godine sa otprilike 72 % porastao na 80 %. Rast kratkoronih kredita zabiljeen je ne samo kod stanovnitva, nego i kod poduzeda. Rona koncentracija dugoronih kredita prema stanovnitvu (bolji instrumenti osiguranja, sigurniji sektor), a kratkoroni prema poduzedima, ali u novije vrijeme koncentracija kratkoronih kredita je povedana i kod stanovnitva. Razlog zato se poduzedima vie dobravaju kratkoroni krediti: jer su bankama riziniji, poduzeda se zaduuju u inozemstvu, jako je rizino dati poduzedu kredit na 5 godina (osobito malim bankama, a ako banka majka da kredit to nije tako veliki rizik). Dolazi do razduivanja poduzeda i stanovnitva. Razlog takvim promjenama je povedana averzija prema riziku od strane banaka zbog ega odobravaju vise kratkoronih kredita u odnosu na dugorone jer je rizinost takvih kredita znatno manja. 72. Zbog ega obiljeja velikih banaka u RH bitno djeluju na makroekonomske podatke koji se odnose na obiljeja cijelog bankovnog sustava? Obiljeja velikih banaka u RH bitno djeluju na makroekonomske podatke koji se odnose na obiljeje cijelog bankovnog sustava jer one dre ak 82,4 % ukupne imovine svih banaka u 2012. godini, to znai da kontroliraju vedinu trita, imaju najvedi broj klijenata i najvedu trinu snagu.
31

Od ukupno 32 banke u sustavu koliki se bro banaka odnosi na 40% udio u ukupnoj imovini bankovnog sustava, odnosno ukupne depozite i ukupne kredite svih banaka? Od ukupno 32 banke u sustavu, 2 najvede banke (ZABA i PBZ) dre 42 % imovine u ukupnoj imovini svih banaka, 42 % danih kredita u ukupnim kreditima i isto toliko u primljenim depozitima. Koliki udio u navedenim omjerima (otprilike) zauzima pet najvedih banaka? U navedenim omjerima, 5 najvedih banaka dri oko 77 % imovine, kredita i depozita. 73. Zbog ega su kamatnjaci na kredite banaka u Hrvatskoj uvijek vei nego u podruju eura (Eurozoni)? Koji su faktori posebno pridonijeli rastu premije rizika ugraene u kamatnjake na dugorone kredite banaka u RH od 2008. do danas. Trend intenzivnog rasta inozemnog duga trajao je sve do 2008. godine, jer su domai kamatnjaci bili uvijek znaajno vei od kamatnjaka na inozemnim tritima (iako su pod utjecajem rastue konkurencije i trinog pozicioniranja u domaem bankovnom sektoru oni znaajno smanjeni ve od 2002. godine nadalje). Faktor veih aktivnih kamatnjaka u Hrvatskoj u odnosu na iste u Eurozoni (odakle dominantno potjeu izvori inozemnog financiranja) svakako predstavlja vei rizik, tipian za mlado tranzicijsko gospodarstvo koje ima pregrt nerijeenih strukturnih i politikih problema. Meutim, tome je pridonosila i anticipirana restriktivnost monetarne politike zbog nesklonosti sredinje banke prema kreditiranju banaka te jo vie zbog visoke obvezne priuve (iako je unato tome, sve do 2008. godine likvidnost bila uvelike kreirana upravo iz primarne emisije kroz devizne transakcije otkupa deviza od banka, a to je omoguavalo snanu ekspanziju kredita banaka, posebno vidljivu u razdoblju od 2003. do 2007. kada se je u kratkom roku iznos odobrenih kredita udvostruio). 74. Kakav je odnos zaduenosti stanovnitva, drave i poduzea s obzirom na udio njihovog duga u BDP-u? U RH prevladava miljenje da je sektor stanovnitva prezaduen, meutim, nije tako ve su poduzea prezaduena. Dug poduzea je u 2011. dosegnuo preko 90 % BDP-a (prezaduenost!), drava neto manje od 50%, a stanovnitvo ve par godina stagnira na 40 % BDP-a. U odnosu na tranzicijske zemlje smo najzadueniji. Koja su obiljeja valutne strukture dugoronih kredita odobrenih sektoru stanovnitvo? Veina kredita odobrenih stanovnitvu je u stranoj valuti ili su vezani uz teaj strane valute (kreditna euroizacija), kunskih ima cca 23 %. Prema valutnoj strukturi, najvie kredita je u eurima, zatim slijedi kuna i problematini vicarski franak. Ostale valute imaju zanemarivi udio. 75. Za koje vrste kredita banaka i kojim sektorima je zabiljeen znaajan rast udjela loih kredita?
32

Najznaajniji rast loih kredita ima sektor stanovnitva u odnosu na sektor poduzea. U sektoru stanovnitva najvei rast imaju stambeni krediti, dugoroni u stranoj valuti ili vezani uz stranu valutu. U sektoru poduzea znaajan rast biljei preraivaka industrija i graevinski sektor. Koji su faktori pridonijeli kvarenju portfelja kredita odobrenih sektoru poduzea i sektoru stanovnitvo? Faktori koji su pridonjeli kvarenju portfelja sektora stanovnitva su valutna indeksacija, a u sektoru poduzea znaajan utjecaj imala je reklasifikacija kredita brodogradilitima iz sektora trgovakih drutava u sektoru drave. Navedite stresne imbenike koji se posebno odraavaju na kvalitetu dugoronih kredita odobrenih sektoru stanovnitvo. Poveanje kamatnjaka i iznosa anuiteta otplate kredita ( vie pogaa stanovnitvo nego poduzea jer poduzea vee trokove financiranja mogu djelomino prevaliti na kupce kroz viu cijenu proizvoda dok stanovnitvo nema tu mogunost) Osjetljivost na deprecijaciju teaja kune u pravilu je vea kod stanovnitva nego poduzea (poduzea mogu koristiti razliite instrumente zatite od valutnog rizika te u uvjetima deprecijacije poveati prihode od izvoza, jedna od specifinosti u RH je i injenica da je tednja stanovnitva tipino u devizama) Ostali imbenici: poveanje nezaposlenosti i pad ukupne mase isplaenih plaa, pad realne vrijednosti novanih primitaka uslijed rasta inflacije, gubitak oekivanih dohodaka sektora stanovnitva, nelikvidnost trita i pad cijena nekretnina, najmnina Kako se porast udjela loih kredita banaka odrazio na pokazatelje profitabilnosti banaka u Hrvatskoj? Da li su slina zbivanja zabiljeena i u drugim zemljama? Osim rasta trokova inozemnog financiranja na profitabilnost banaka negativno su djelovali i nastavak rasta udjela nenaplativih kredita, niske kamatne stope na inozemnom i domaem meubankovnom tritu te porast udjela sigurnijih oblika imovine s niim prinosima. Dodatni ograniavajui initelj u njihovu poslovanju na dui rok mogla bi postati njihova selektivnost pri odobravanju novih kredita. S nastupanjem krize banke su pootrile svoje kreditne politike te relativno vie kreditirale manje rizine to sada poinje negativno utjecati na njihove zarade. Slina zbivanja zabiljeena su i u svim zemljama EU. Vidljiv je znaajan rast NPL-a, te pad profitabilnosti europskih banaka. 76. to je EMBI? EMBI (engl. Emerging Market Bond Index) je indeks koji pokazuje razliku prinosa na dravne vrijednosne papire koje su izdale zemlje s tritima u nastajanju (meu kojima i Hrvatska) u
33

odnosu na nerizine VP koje su izdale razvijene zemlje. EMBI razlika prinosa na hrvatske obveznice je indikator premije za rizik koja utjee na cijenu inozemnog zaduivanja i odraava mogunost supstitucije domaeg kapitala inozemnim. Na to ukazuje rast/pad premije osiguranja od kreditnog rizika (CDS) za petogodinje obveznice pojedinih zemalja ili obveznice pojedinih banaka? CDS- razlika prinosa na premiju osiguranja od kreditnog rizika koju kupac CDS-a plaa kako bi se zatitio od kreditnog rizika povezanog s izdavaem nekog instrumenta. Pad/rast premija osiguranja od kreditnog rizika ukazuje na razinu neizvjesnosti na financijskim tritima. 77. Komentirajte varijable na mrei - dijagramu financijske stabilnosti. Dijagram financijske stabilnosti pokazuje promjene glavnih pokazatelja mogunosti nastupanja rizika koji se odnose na domae i meunarodno makroekonomsko okruenje te ranjivost domaeg gospodarstva, kao i pokazatelja otpornosti financijskog sustava. 1) gosp. rast u EU financijsko trite u eurozoni i dalje je snano segmentirano, kratkoroni gosp. izgledi r slabi; prisutne znatne razlike u premijama rizika drava lanica, zemlje sa slabijim fundamentima zaduuju po bitno nepovoljnijim uvjetima od jezgre eurozone; nakon to su u 2012. zemlje EU imale pad BDP-a, tijekom 2013. moe se oekivati postupni oporavak 2) gosp. rast u RH ne ide u prilog, u 2012. smanjila makroekonomske neravnotee, nije uspjela strukturnim reformama stvoriti pretpostavke za dinamiziranje rasta. U 2012. proraunski se manjak smanjio, uz poveanje neto agregatne tednje i razduivanje privatnog sektora, slabu izvoznu potranju zbog recesije u eurozoni i slabe konkurentnosti, gospodarska je aktivnost oslabjela te je BDP pao za oko 1,8%. 3) kamatne stope u EU nakon 2008. godine kljune kamatne stope sredinjih banaka i vodee trine kamatne stope drastino se smanjuju s ciljem poticanja ulagakih aktivnosti i gosp. rasta. 4)EMBI RH ukazuje kako u RH velika rizinost obveznica u nastajanju, to znai da se poveala premija rizika na inozemno zaduivanje drave, nisu povoljni uvjeti za inozemno zad.5) tekui raun platne balance - pozitvno utjee na fin stabilnost; stabilnost teaja u uvjetima povoljnih platno-bilannih kretanja otvorila je mogunost da se politikom visoke kunske likvidnosti HNB-a podupru programi HBOR-a usmjereni na financiranje preteito izvozno orijentiranih poduzea po relativno povoljnim uvjetima. 6) neto inozemni dug/BDP problem, jer anticipacija smanjenja rejtinga u kombinaciji s niskim globalnim premijama za rizik, visokom likvidnou i lako dostupnim kapitalom na meunarodnim financijskim tritima tako i dalje omoguuje inozemno zaduivanje RH po niim oekivanim kamatnim stopama. 7) javni dug - omjer javnog duga i BDP-a u Hrv nastavlja snano rasti, iako je jo na umjerenoj razini, te se ne nazire stabiliziranje. 8) dug stanovnitva/dohodak - proces razduivanja stanovnitva intenzivirao se 2012. pa se zaduenost kuanstava do kraja rujna smanjila ispod razine od 40% BDP-a; obzirom da iznos novoodobrenih kredita ve 2 godine stagnira, uz manje sezonske oscilacije, dok su otplate postojeih kredita jo uvijek stabilne, ukupni se dug kuanstava smanjuje od sredine 2009. 9) dug poduzea/BDP - smanjenje duga sektora nefinancijskih poduzea u 2012. ostvareno je u kontekstu smanjenja BDP-a, pa je omjer zadran na prologodinjoj razini - oko 78%. Sektor ne financijskih poduzea u 2012. prvi put ostvario smanjenje duga, uglavnom usmjereno na inozemne izvore, dug prema domaim bankama nastavio blago rasti
34

10) dinamika zaduivanja kuanstva i poduzea - unato rastu duga kod domaih banaka na godinjoj razini, tekua dinamika u posljednjim tromjesejima upuuje na smanjivanje duga nefinancijskih poduzea prema bankama, a dug stanovnitva takoer se smanjuje zbog intenzivnijeg razduivanja u 2012. 11) euroizacija RH je visoko rizina po tome pitanju, a razlog je to svi sektori obavljaju svoje transakcije u eurima (tednja, zaduivanje, trgovanje VP itd.) 12) stvarne/optimalne me. priuve - pozitivna varijabla, rastue do 2011., u 2012. smanjenje. 13) test otpornosti na okove - domai financijski sustav i u 2013. e zadrati visok stupanj otpornosti na materijalizaciju nekih od navedenih rizika. Zahvaljujui relativno visokoj razini kapitaliziranosti, bankovni je sustav sposoban izdrati i malo vjerojatne okove. 14) Zindeks -distribucija rizika insolventnosti mjerena Z-indeksom pokazuje da su najvee trenutane razlike meu bankama na razini razlike unutar sektora zabiljeene potkraj 2009., nakon ega su se smanjile do kraja 2010. No, tijekom 2011. i 2012. razlike poinju rasti te upuuju na poveanje razlike u riziku insolventnosti. 78. Da li je Hrvatska jedina europska tranzicijska zemlja sa vrlo visokim udjelom stranog vlasnitva banaka? Nije, jer se vecina banaka kao i Hrvatska (90%) nalazi u stranom vlasnitvu. Visok udio stranog vlasnitva u bankarskom sektoru prisutan je i u veini tranzicijskih zemalja srednje i jugoistone Europe. Meu nama slinim zemljama ipak prednjae Estonija i Slovaka (100%), Albanija i BiH (95%) te Litva (92%). U tim zemljama banke u stranom vlasnitvu dominiraju, te zauzimaju oko 80% udjela na tritu. Udjel stranog vlasnitva u bankarskom sektoru u Hrvatskoj je 90%. 79. Objasnite razliku izmeu slubene i neslubene euroizacije te dodatno tri oblika neslubene euroizacije koje smo radili na predavanju iz ovog kolegija? Slubena euroizacija - javlja se u okolnostima ozakonjenja strane valute kao legalnog instrumenta plaanja, to podrazumijeva da se zemlja u potpunosti odrie svoje valut e i monetarnog suvereniteta. Neslubena euroizacija postojanje dualnog sustava u kojem paralelno egzistiraju domaa i strana valuta, pri emu domaa valuta obavlja funkciju novca kao sredstva prometa i plaanja, dok strana valuta predstavlja standard vrijednosti odnosno obavlja ostale funkcije novca (sredstvo tednje,mjera vrijednosti, sredstvo izraavanj dugova). 3 oblika neslubene euroizacije: -Valutna supstitucija- strana valuta se koristi kao sredstvo plaanja. -Imovinska supstitucija- dranje stranih valuta kao oblika imovine, denominacija financijskih potraivanja i obveza u stranim valutama. U praksi se najee javlja u formi euroiozacije depozita (dranje deviznih depozita kao oblika imovine). -Realna euroizacija- denominacija/ fiksiranje cijena i nadnica u stranoj valuti. Navedite neke od moguih uzroka euroizacije u teoretskom smislu te posebno one koji se praktino mogu izdvojiti u Hrvatskoj?
35

Neki od moguih uzroka euroizacije: inflatorni poremeaji, (ne)uspjene primjene stabilizacijskih programa, esta izmjena gospodarskih politika, turbulentno politiko okruenje, oekivanja od deprecijacije domae valute, nerazvijenost i nestabilnost domaeg financijskog trita, problemi u bankarskom sektoru, nesigurnost u pogledu kreiranja, provoenja i uspjenosti budue ekonomske politike. Uzroci u RH- oekivanja od deprecijacije domae valute, nerazvijenost i nestabilnost domaeg financijskog trita, manjak vjerodostojnosti nositelja gospodarske politike i institucionalna slabost zemlje, povijest kolebljive inflacije, postojanje lako dostupnih i jeftinih inozemnih izvora financiranja (drava zaduivanje u stranoj valuti postavila kao normu - kod domaih banaka u devizama, izdavanjem devizno nominiranih obveznica na ino-tritu), nepovjerenje u domai bankarski sustav... Navedite neke od trokova i koristi euroizacije. Trokovi: 1.sredinja banka oteano provodi monetarnu politiku i mjere stabilizacije 2.nemogunost kontrole koliine novca u opticaju (nepoznat toan iznos novca koji cirkulira) 3.potencijalna mogunost bijega tednje u inozemstvo 4.mogu razvoj bankovne, financijske ili valutne krize Koristi: 1.zaustavljanje inflacije i smanjenje rizika od inflacije u budunosti 2.smanjenje rizika devalvacije/deprecijacije domae valute 3.smanjeni rizik zemlje 4.vea transparentnost

80. Objasnite teorije euroizacije? 1. Portfolio pristup analizi imbenika razvoja financijske euroizacije Pojava financijske euroizacija vezana je za ponaanje ekonomskih subjekata i postojanja averzije prema riziku. Investitori izabiru valutnu strukturu imovine koje minimalizira varijabilnost povrata. Ako je varijabilnost domae inflacije visoka ili se poveava u odnosu na realnu stopu deprecijacije domaa valuta postaje manje atraktivna i raste stupanj financijske euroizacije. 2. Pristup analize nesavrenosti na tritu Nesavrenosti trita uzrokuju razliite oblike strahova ekonomskih subjekata te djeluju na njihove procjene izloenosti rizicima. Oekivanja deprecijacije domae valute poveavaju razinu euroizacije kredita jer se poveava vjerojatnost gubitaka banaka na kreditima odobrenim u stranoj valuti. Banke imaju nie relativne trokove odobravanja kredita uz valutnu klauzulu. 3. Instutucionalni pristup analizi euroizacije

36

Sredinja banka koristi sidro deviznog teaja kao instrument za izgradnju nedostatnog povjerenja. Na taj nain sredinja banka posuuje kredibilitet sredinje banke i drugih institucija iz zemlje referentne valute. Financijska euroizacija postaje kolateralni troak niskog institucionalnog kredibiliteta. Trokovi potencijalne deprecijacije su visoki. Objasni pojam dolarska histereze? Dolarska histereza je jedan od imbenika odravanja financijske euroizacije. Unato viegodinjoj stabilnosti cijena i uspostavi stabilnog financijskog sustava stupanj financijske euroizacije se ne smanjuje nego ak i poveava. Objasnite financijsku i realnu euroizaciju te navedite primjer? Financijska euroizacija- ukljuuje imovinsku supstituciju vezanu uz sklonost stanovnitva i drugih ekonomskih subjekata ka dranju deviznih depozita i gotovog stranog novca dok u irem smislu podrazumijeva svaki oblik denominacije / fiksiranje iznosa obveza i potraivanja za stranu valutu. Npr. postojanje valutne klauzule pri odobravanju i otplati kredita banaka. Realna euroizacija - denominacija/fiksiranje cijena i nadnica u stranoj valuti. Npr. cijena postdiplomskog na EFZG-u se izraava u eurima kupnja nekretnina, automobila. 81. S obzirom na povjesna iskustva pojedinih zemalja navedite neke od moguih negativnih uinaka provoenja deeuroizacije? Negativni uinci koje moe dovesti provoenje deeuroizacije s aspekta Hrvatske je sama odluka ele li prihvatiti visok stupanj euroizacije u zemlji te ograniavati s njim povezane rizike akomuliranjem deviznih priuva kao to je to inila u prolosti ili smanjiti taj stupanj euroizacije i preuzeti rizik koje mjere poduzete za provoenje deeuroizacije mogu uzrokovati. Jedan od negativnih uinaka deeuroizacije je financijska disintermedijacija koja bi vie pogodila segment drutva koji su vie ovisni o bankovnim kreditima, a za pasivu banaka u duljem roku ovisila bi o tome hoe li i kada inozemni izvori financiranja banaka ponovno postati dostupni u obilnijim koliinama. 82. Da li je za poticanje deeuroizacije dovoljna samo makroekonomska stabilizacija i provoenje standardnih mjera makroekonomske politike ili je potrebno poduzeti mjere i iz podruja bonitetne regulacije. Za poticanje deeuroizacije nije dovoljna sama makroekonomska stabilizacija, katkad je potrebno poduzeti i mjere iz podruja bonitetne regulative i nekonvencionalne mjere monetarne politike, pogotovo ako je euroizacija duboko ukorijenjena u gospodarstvu. Kako se ukidanje valutne klauzule u visoko euroiziranoj zemlji XY moe odraziti na stabilnost depozita? Ukidanje valutne klauzule u visoko euroiziranoj zemlji poput Hrvatske moe se odraziti na stabilnost depozita. Ukidanjem valutne klauzule dolo bi do poveanja valutnog rizika banaka;tj
37

poveao bi se iznos neto otvorenih pozicija banaka koji trenutno iznosi 5% jamstvenog kapitala u odnosu na doputenih 30%. Devizne obveze ne smiju biti vee od istih potraivanja niti devizna potraivanja od deviznih obveza u iznosu koji prelazi odreeni postotak jamstvenog kapitala koji obino propisuje sredinja banka. Da li je u Hrvatskoj razvijeno trite financijske imovine/ financijskih instrumenata u domaoj valuti? U Hrvatskoj NIJE razvijeno trite financijske imovine/ financijskih instrumenata u domaoj valuti. Danas drava ima izdanih samo pet obveznica nominiranih u kunama, s dospijeem od 2,5 do 9,5 godina (posljednja je obveznica izdana u trenutku pisanja ovog rada). Ipak, tijekom 2010. godine izdane su dvije kunske obveznice (od pet), od kojih je jedna desetogodinja, to upuuje na to da drava shvaa vanost izgradnje kunske krivulje prinosa. Da li prema Vaem miljenju u Hrvatskoj postoje deprecijacijska oekivanja? U Hrvatskoj postoje deprecijacijska oekivanja, unato injenici da je kuna jedna od najstabilnijih valuta, to se ogleda u visokoj razini euroizacije depozita tj. graani tede u stranoj valuti kako bi zatitili vrijednost svoje imovine u sluaju deprecijacije. -Navedite neke od mjera i aktivnosti u pravcu deeuroizacije. Prve su mjere za razvoj instrumenata trita novca i kapitala nominiranih u domaoj valuti, a meu njima su najbitnije stvaranje referentne kunske krivulje prinosa redovitijim zaduivanjem drave u domaoj valuti (ee, u manjim iznosima, sa to raznolikijim rokovima dospijea). Drugu skupinu ine mjere za podizanje cijene sredstava iz nekunskih izvora financiranja ili cijene nekunskih kredita. Konkretne mjere koje bi vlasti zemalja u ovoj regiji mogle poduzeti kako bi suzbile kreditnu euroizaciju: 1) reformu makroekonomske politike i institucija, 2) razvoj instrumenata novanog trita i trita kapitala nominiranih u domaoj valuti, 3) podizanje cijene sredstava iz inozemnih izvora financiranja ili/i cijene deviznih kredita i 4) izgradnju adekvatnih deviznih priuva dravnog sektora u skladu s inozemnim obvezama privatnog sektora (tzv. politika samoosiguranja) 83. Komentirajte sliku uzroci euroizacije iz lana T.Galeca. Slika prikazuje tri forme neslubene euroizacije (kreditna i depozitna euroizacija te valutna supstitucija) te njihove uzroke. Iz slike je mogue primjetiti da su te pojave meusobno povezane. Tako je vidljivo da slabe institucije i trend deprecijacije uzrokuju pojavu valutne supstitucije i depozitne euroizacije. Kada valutna supstitucija rezultira jaanjem institucija, dolazi do depozitne euroizacije. Visok stupanj depozitne euroizacije uzrokuje ogranienja izlaganja banaka valutnom riziku (ogranienja postavlja SB) to onda uzrokuje kreditnu euroizaciju.

38

Komentirajte odnos kamatne politike i euroizacije u Hrvatskoj. Od poetka 2003. godine, banke poinju aktivnije provoditi politiku pasivnih kamatnih stopa ako bi stimulirale priljev sredstava koja ima povoljniji regulatorni tretman, to se odnosi na kunske depozite s valutnom klauzulom do rujna 2006. godine te na iste kunske depozite od listopada 2006. do kraja 2007. godine. Meutim, ve 2008. godine dolazi do promjene trenda u smjeru ponovnog stimuliranja istih deviznih depozita. Iz toga proizlazi da su banke i same pridonijele pojavi depozitne reeuroizacije.

39