1 EUROPA, SREDOZEMLJE I BLISKI ISTOK U RANOM SREDNJEM VIJEKU ( 5. 11.ST.

NOVI NARODI I CARSTVA

1. VELIKA SEOBA NARODA - 375. provala Huna uzrokuje veliku seobu(posebice Germana) - 378. pada limes, Vizigoti kreu na Rim(410 pljakaju ga) - 395. car Teodozije dijeli Rimsko Carstvo na Zapadno(Honorije-upravitelj Stilihon) i Istono(Arkadije) 2. PAD ZAPADNOG CARSTVA - 434.-453. pohod Atile na Rim; smru Atile nestaje Huna - 455. Vandali pljakaju Rim - Angli, Sasi i Jiti naseljavaju Britaniju, Franci Galiju, Vizigoti Pirineje - 475. vojskovoa Orest kruni sina Romulusa Augusta - 476. Odoakar i germanski plaenici dokidaju Z.R.C. 3. ISTONO RIMSKO CARSTVO - sredite carstva je Konstantinopol; car Zenon - Zenon plaa Ostrogote sa Teodorikom koji pobjeuju i likvidiraju Odoakara; osnivaju Ostrogotsko kraljevstvo(Ravena) 493.g. 4. FRANAKA DRAVA - 451. pobjedom na Katalunskim poljima Franci su zagospodarili Galijom - Klodvig (481.-511.) ujedinjuje plemena i stvara savez sa Burgundima enidbenom vezom; prima pokrtenje; dinastija Merovinga - zauzima Akvitaniju pobijedivi Viziote -Franaka: od Pirineja i Atlantika do Rajne sa sreditem u Parizu - Klodvigovom smru drava se dijeli na 4 dijela

2 ISLAM I ARAPSKO-ISLAMSKA OSVAJANJA 1. NASTANAK ISLAMSKE RELIGIJE - Muhamed-trgovac iz Meke stvorio je vjeru Islam (predavanje Alahu) - muslimani(oni koji se predaju); Muhamedu arhaneo Gabrijel predaje Alahove poruke (Kuran) -obveze: ispovijest vjere, obredna molitva(istovremeno), post (Ramazan-29 dana u mjesecu objave Alaha), milostinja i hodoae(u Meku) - vjerska podjela: suniti(sljedbenici Abu Bakra i Omara) i iiti( sljedbenici Alije i Fatime) - dihad: sveti rat 2. STVARANJE ARAPSKE DRAVE - plemena koja tuju sveti kamen abu u Meki pokuali su atentat na Muhameda - 622. bjei u Medinu(hidra-iseljenje-arapska era) -630. ujedinivi plemena pobjedonosno se vratio u Meku - 632. umire; nasljednici su kalifi a drava Kalifat - kalif Abu Bakr osvojio je Arapski poluotok; kalif Omar Palestinu i Siriju; zatim Egipat, Mezopotamiju i Perziju; prelo se na Pirineje - sredite drave postaje Damask a vjersko Meka - 661. nastaje dinastija Omejida - 732. kod Poitersa Franci su ih zaustavili -750. Arapski kalifat dijeli se na Bagdadski (dinastija Abasida potomci Muhamedova strica) i Kordopski(Omejidi) - od VIII.-XV.st. traje kranska rekonkvista Pirinejskog p.; krajem XVst. protjerani su

3 BIZANTSKO CARSTVO I VJERSKI SUKOBI 1. BIZANTSKI CAREVI a.) JUSTINIJAN(6st.) - obnavlja Carstvo pobijedivi Ostrogote i Vandale - Justinijanov kodeks: pravni zakonik, temelj ureenja drave - nasljednici gube Italiju od Langobarda; Siriju, Palestinu i Egipat od Perzije; a Slaveni i Avari upadaju na Balkanski poluotok b.) HERAKLIJE( 7st.) - reforme: uvodi temate u M. A.; slobodne seoske opine; helenizacija(obvezni Grki) - 626. Perzija, Avari i Slaveni neuspjeno opsjedaju Konstantinopol; Bizant vraa Siriju, Palestinu i Egipat c.) LAV III.(8st.) - nove sile: Arapi i Bugari - dvije neuspjele arapske opsade Konstantinopola d) MAKEDONSKA DINASTIJA(od 9.-11st.) - Bazilije I osniva dinastiju; nasljeuju ga Lav IV. i Konstantin VII. Porfirogenet - provode reforme; pobjeuju Arape i Bugare sa Simeonom 2. VJERSKI SUKOBI - IVst. zabrana arijanstva i poganstva - Vst. spor oko Isusa: monofizitizam(Isus je ovjek u kojem je sin boji privremeno boravio) i duofizitizam(Krist je jedinstvena linost) - VIIIst. spor oko ikona: - ikonolatrija: ikone odravaju duhovnost svete osobe i treba ih tovati(Rim); - ikonoklazam: suprotno(Bizant) - 730. Lav III zabranjuje tovanje ikona; Rim prekida odnose sa Bizantom - dolaskom makedonske dinastije u Bizantu ikonoklazam je osuen 3. CRKVENI RASKOL 1054. - Carigrad: pomirba cara Konstantina IX, pape Lava IX i njem. cara Henrika III. - patrijarh Mihajlo i kardinal Humbert sukobili su se oko vjerskih tema - Patrijarh zatvara latinske crkve u Carigradu, a Kardinal u Sv.Sofiji bulom ga izopava - Patrijarh ekskomunicira delegaciju; raskol crkve na Katoliku(zap.) i Pravoslavnu(ist.)

4 FRANAKA DRAVA 1. DOLAZAK KAROLINGA NA VLAST - 8 st. majordom Karlo Martel(upravitelji dvora ) sreuje dravu - pokorava Frige, Sase, Alemane, Bavarce; 732. kod Poitersa Arape - 751. sin mu Pipin Mali proglaava se kraljem(dinastija Karolinka) - 754. pobjeuje Langobarde i formira Papinsku dravu - nasljeuju ga Karlo i Karlman(771. umire) 2.KARLO VELIKI(768.-814.) a.) Osvajanja: - pobjeuje Langobarde (kralj Franaka i Langobarda); osniva Kraljevinu Italiju; osvaja Bavarsku, Sasku, Karantaniju - 803. pobjeuje i pripaja Avarski Kaganat i Hrvatsku - podjela drave: Furlanska marka( Donja Panonija, Donja tajerska, Kranjska i Hrvatska) i Istona marka( Karantanija i Dunavske zemlje) - 812. osvaja i Pirineje do rijeke Ebro- panjolska marka b)Karlovo carstvo: - 800. pape Leon III kruni ga za cara u Rimu; zatitnik kranstva; nadreen Papi - rat s Bizantom; 812 mirom u Aachenu i Bizant priznaje krunu Karlu - Hrvatska: Panonska, Primorska H. i Istra su pod Karlom; Dalmacija i otoci pod Bizantom 4. RASPAD KAROLINKOG CARSTVA - nasljeuje ga sin Ludovik Poboni(814.-840); nasljednici 3 sina - zaredali su ratovi meu braom; 8 puta dijeljeno je carstvo - 843.Verdunski ugovor: Zapadna Franaka- Karlu elavom; Istona- Ludoviku Njemakom (od Rajne) i Lotaru sredinji dio(Lotaringija), Italija i Burgundija sa carskim naslovom

5 ZAPADNI I ISTONI SLAVENI 1. VELIKOMORAVSKA DRAVA - vazali Franaka - 846. osamostaljenje za kneza Rastislava - misionari Konstantin(iril- stvara glagoljicu) i Metod - sukob sa njem. sveenstvom; Konstantin umire u Rimu - progoni za kneza Svatopluka - papa Stjepan V. zabranjuje slavensko bogosluje - Metod i uenici prelaze u Bugarsku, Makedoniju, Hrvatsku - Kliment Ohridski stvara irilicu - krajem 9.st. naletima Maara nestaje Velikomoravska drava 2. POLJSKA - u 10.st. knez Mjeka ujedinjuje Poljake oko Odre i Visle - priznaju njem. vlast i kranstvo - za Boleslava I Hrabrog(11.st.) osamostaljuju kraljevinu od Baltika do Dunava - polovinom 11. st. ponovo su zavisni od Njemake - ponovno osamostaljenje je za Boleslava II Smjelog krajem st., no samo do njegove smrti 3. RUSIJA - u VII i VIII st. formiraju se kneevine Novgorod i Kijev - u IX.st. Novgorodski knez Oleg zauzima Kijev stvorivi Kijevsku Rusiju - od Bizanta primaju kranstvo - u X. st. Svjatoslav pobjeuje Bugare, ali Bizant ih istjeruje sa Balkana - u XI st. nakon Jaroslava Mudrog slabi i u XII.st. raspada se na kneevine

6 ZAPADNA EUROPA U IX. I X. ST. a.) NORMANI (Noord-mannen = ljudi sa sjevera) - 10.st.. Karlo Bezazleni(Z. Franaka) ustupa im vojvodstvo Normandiju - Vikinzi (danski Normani) od IX.st. napadaju V.B; za Knuta (XI.) kratko su ovladali - 1066. bitkom kod Hastingsa Normani osvajaju Eng.(Villim Osvaja) - u XI st. zauzeli su jug Italije i osnovavi Kraljevstvo Dviju Sicilija b.)SARACENI(arapi) - VII st. prebacili su se na Siciliju, Maltu, Korziku, Sardiniju i Kalabriju i otamo neprestano ugroavali Papinstvo - IX.st. Bizant i Franaka protjeruju ih s Jadrana c.) NESTANAK KAROLINGA - Lotar pa Karlo Debeli(Ist. Franaka) zatitnici su Pape - 881. Karlo obnavlja Franaku uzevi carsku krunu; smru drava se raspada - u X.st. izumire Karolinka loza - na zapadu nastaje Francuska sa Hugom Capetom; na Istoku niz njemakih vojvodstava sa kraljem Henrikom I Ptiarom iz Saske; Panoniju naseljavaju Maari

7 SVETO RIMSKO CARSTVO NJEMAKE 1. NJEMAKA ZA OTONA I. - nasljednik Henrika I Ptiara(10.st.) - dokida samovolju velikaa; podvrgava Burgundiju, ehe ini vazalima; preuzima talijansku krunu ;osvaja Lotaringiju, te zaustavlja pohod Maara - 962. kruni se za cara Svetog Rimskog Carstva i zatitnika papinstva - Drang nach Osten(irenje na istok) - edikt Otonove povlastice 2. SPOR PAPINSTVA I CARSTVA - uzroci slabljenja crkve: laika investitura; podreenost carevima; prodaja indulgencija; bogaenje i raskoan ivot; crkveni raskol 1054 - crkvena reformacija: opat Hildebrand na Lateranskom koncilu 1059. trai reforme - opat Hildebrand postavi papa Grgur VII provodi reforme - sukob Pape i Henrika IV. (Papa umire u progonstvu) - 1122. Wormski konkordatom papa Urban II i car Henrik V. rijeili su spor dvostrukom investiturom

8 HRVATSKA U RANOM SREDNJEM VIJEKU VII.-XII.st DOSELJENJE HRVATA NA DANANJE PROSTORE 1. TEORIJE O PODRIJETLU HRVATA - slavenska teorija(Konstantin Porfirogenet) - iranska teorija: Tanaiske ploe(pronaene na uu Dona u Azovsko more;imena Horoathos i Horuathos; perzijska provincija Harahvatija) - ostale teorije: drutveni dualizam(V. Klai); teorija o Gotskom podrijetlu (T. Arhiakon);Hrvati kao avarski graniari 2. SEOBE HRVATA - u I st. oko Krakova- Bijela Hrvatska; pritisnuti od Huna i Avara sele oko Karpata - ostali Slaveni ive unutar Avarskog kaganata (raspad 626.) - VII.st. na poziv cara Heraklija Hrvati sele na jug - Bijela H. asimilirana je od eha i Poljaka 4. PRVE TERITORIJALNE OBLASTI - sklavinije(zemlje Slavena) - Posavska H. izmeu Save i Drave; Primorska od Rae do Cetine; Neretvanska kneevina(Paganija) od Cetine do Neretve; Hum od Neretve do Dubrovnika; Travunija do Kotora; Duklja prema jugu i Bosna u porjeju Bosne - june sklavinije = Crvena H. 5. POKRTAVANJE HRVATA VII-IXst. - egzarhat u Ravenni i dalmatinski gradovi pokreu pokrtavanje - u 7.st papa Ivan IV.(Dalmatinac) alje opata Martina u misiju - u IX.st. pokrtavanje provode Franci - Bazilije I krajem 9. st. alje sljedbenike Konstantina i Metoda - crkveno sredite je Splitska nadbiskupija, a u 9st. osnovana je i Ninska biskupija

9 HRVATSKI KNEZOVI 1. USTANAK LJUDEVITA POSAVSKOG (819.-823) - Aachenskim sporazumom Bizant vlada Dalmacijom, ostatkom Franci - 810. knezovi su Borna u Primorskoj i Ljudevit u Posavskoj H. - Ljudevit podie ustanak uz pomo Slovenaca i Timoana - 10 franakih vojni Ljudevit je porazio obranivi Sisak - 819. pobijedivi Bornu dolazi na more no povlai se; 821. Borna umire - 823. Ljudevit se nakon Srbije sklanja kod Bornina ujaka Ljudemisla; no ovaj ga ubija - Bornu nasljeuju Vladislav i Mislav(835.-845.): sa neretljanskim knezom Druakom pobjeuje duda Tradenika i uvode Mleanima danak za plovidbu 2. DINASTIJA TRPIMIROVI a.) TRPIMIR (845.-864.) - jedini knez Hrvatske je Trpimir (sjedite Bijai); Posavska H. je pod Bugarima - ratuje protiv bizantskog Zd., te prodire do Venecije; s Francima vraa Posavinu pobijedivi Bugare - 852. naziva semilou bojom knez Hrvata(darovnica benediktincima samostana Riinice kraj Solina); kameni natpis PRO DUCE TREPIM - osniva Ninsku biskupiju b.) DOMAGOJ (864.-876.) - Saraceni opsjedaju Jadran - Bizant oslobaa Du., a Domagoj Bari - Pessimus dux mletaki naziv za Domagoja c.) ZDESLAV (878.-879.) - uz pomo Bizanta za Bazileja I Trpimirov sin Zdeslav dolazi na prijestolje(Domagoj nije bio Trpimirovi); Bizant okree Hrvatsku istoku - no tim nezadovoljni Hrvati predvoeni Branimirom ubijaju Zdeslava d.) BRANIMIR (879.-892.) - papa Ivan VIII. blagoslovio je Branimira, njegov narod i zemlju(priznanje neovisnosti) - 18.09. 887. Neretljani pobjeuju Mleane pred Makarskom ubivi duda Kandijana (Dan hrvatske mornarice); plaaju danak za plovidbu - dolaze Metodovi uenici - u opotu kraj Benkovca pronaen je kameni natpis dux Chroatorum; nalazi sa imenom Branimir(Mu, Nin, Skradin) e.) MUTIMIR(892.-910.) - sin Trpimirov; stoluje u Bijaima - povelja Muncimira: crkveni spor Splita i Nina oko imanja crkve Sv. Jurja u Putalju kraj Suurca(Trpimir darovao st. nadbiskupu Petru); presuuje u korist Splita - spominje se dvorska pisarnica, kneeva pratnja, dvorjani(kao franaki dvorovi) - 896. zauvijek nestaje Posavske kneevine provalom Maara

10 HRVATSKI KRALJEVI KNEZ I KRALJ TOMISLAV ( 910-928.) 1. DOBA KNEEVSTVA(910.- 925.) - Mutimirov sin - istjeruje Maare preko Drave - u bugarsko-bizantskom ratu staje na stranu Bizanta; za protuuslugu 923. kao prokonzul dobiva upravu nad temom Dalmacijom - ujedinitelj Primorske, Panonske H. i Dalmacije 2. DOBA KRALJEVSTVA(925.-928.) - 925. Tomislav se kruni za Kralja(moda Duvanjsko polje); papa Ivan X u pismu ga naziva " Dragim sinom i kraljem Hrvata" - 926. pobjeuje Bugare sa Simeonom koji su napali Hrvatsku Crkveni sabori u Splitu - Papa je traio prekid staroslavenskog bogosluja i obnovu salonitanske metropolije - sukob Splita(nadbiskup Ivan), Nina(biskup Grgur) i Zadra oko crkvenog sredita - 925. I crkveni sabor : sudionici su papinski poslanici, kralj i velikai, humski knez, srpski velikai; kao izravni nasljednik Salone Splita je pobijedio - 928. II crkveni sabor u Splitu: sazvan je na albu Grgura; no opet je presueno u korist Splita te je ukinuta Ninska biskupija; u zamjenu Grguru je dodijeljena Skradinska biskupija; zabranjeno je slavensko bogosluje(osim u nedostatku sveenika latinista) 3. TOMISLAVOVI NASLJEDNICI a.) TRPIMIR II(928-935): Tomislavov brat b.) KREIMIR I(935-945): sin Trpimira; iza sebe ostavlja dva sina c.) MIROSLAV(945.-949): protiv njega die se ban Pribina(prvi ban Like, Gacke i Krbave) i u graanskom ratu ga ubija postavivi na prijestolje njegova brata; rat koriste Srbi zauzevi Bosnu; Neretljani uzimaju Bra, Hvar i Vis; tema Dalmacija opet postaje bizantska d.) MIHAJLO KREIMIR II. (949.-969.): vraa zapadni dio Bosne; ena mu Jelena sagradila je dvije crkve kraj Solina( u Svetoj Mariji od Otokasama je pokopana; u Sv. Stjepanu kao mauzoleju hrv. vladara pohranjen je kralj)

11 STJEPAN DRISLAV (969.-997.) 1. DRISLAVOVO KRALJEVSTVO - nasljednik Kreimira II; obnavlja veze s Bizantom protiv makedonsko-bugarskog cara Samuila koji osvaja Bosnu, Srbiju, sve kneevine do Cetine i prodire do Zadra - 988. Car Bazilije II ustupa mu na upravu Dalmaciju i alje krunu, ezlo, plat i zlatnu jabuku; time postaje prvi okrunjeni Kralj Hrvatske i Dalmacije - 997. umire ostavivi tri sina Svetoslava-Suronju, Kreimira i Gojslava 2. DRISLAVOVI NASLJEDNICI a.) SVETOSLAV (997-1000) - graanski rat: doavi na vlast napadaju ga braa te Svetoslav poraen bjei u Dalmaciju - 998-1000.g. dud Petar Orseolo koristi situaciju i napada Dalmaciju; u Trogiru Svetoslav sklapa s njim savez (sina Stjepana daje kao taoca), predaje mu vlast kao dux Dalmacije i oprata danak - dvorske veze: Dud eni ker Hicelu sa Stjepanom; jednog sina za sestru maarskog kralja, a drugog za neakinju bizantskog cara b.) KREIMIR III(1000-1030) I GOJSLAV(1000-1020) - teritorijalni raspad Hrvatske: 1024. Bizant ponovo vlada Dalmacijom iskoristivi protjeravanje Orseola iz Venecije; 1027. maarski vladar Stjepan zauzima Posavsku H. i daje je sinu Svetoslava-Suronje Stjepanu kao banat c.) STJEPAN I (1030.-1058.) - sin Kreimira III; vojno osvaja Dalmaciju, a zatim pregovorima dobiva je na upravu od Bizanta(Zd. ostaje mletaki) - za njegove vlade izbija crkveni raskol te Hrv. postaje granica svjetova - pokopan u Sv. Stjepanu u Solinu

12 PETAR KREIMIR IV. (1058.-1075.) 1. CRKVENI SABOR U SPLITU - nasljednik Stjepana I; stoluje u Biogradu - 1060. crkveni sabor u Splitu: opat Majnard provodi odluke Lateranskog koncila; ukida se i zabranjuje narodna sluba; zareivanje nelatinsta; brak sveenstva; uvodi se obveza brijanja i ianja - protureformacija: sveenik Vulfo odbija reforme; po naredbi pape Aleksandra zatvoren je - 1064. papa Gerard potvruje odluke iz Splita; obnavlja Ninsku biskupiju i oslobaa Vulfa 2. UJEDINJENJE HRVATSKIH KRAJEVA a.) Dalmacija: Petar utvruje hrv. gradove Nin, Biograd i gradi ibenik 1066. - 1069. iskoritava sukob Bizanta s Normanima i Saracenima i gospodari Dalmacijom - u darovnici otoka Maun samostanu sv. Krevana(Zd) stoji Bog mi je dao proiriti dravu na kopnu i moru( mare nostrum) b.) Posavska Hrvatska: ban Dmitar Zvonimir upravlja Posavinom(zet ugarskog kralja Bele I; oenjen Jelenom) - naslijednik Petra trebao je postati sinovac Stjepan; no zaredio se povukao te od 1070. to postaje ban D. Zvonimir, tako je Posavska H. ponovo postala dio H. c.) ostali krajevi: pod Petrovom vlau spominje se i banovine Bosna i Primorje(Lika, gacka i Krbava sa banom Gojom) te Neretljanska kneevina 3. SUKOB S BIZANTOM I NORMANIMA - ustanake protiv Bizanta u Duklji, Srbiji i Makedoniji potpomogao je Petar - 1074. saveznik Bizanta, normanski knez Amino napada Hrvatsku i opsjeda Rab; kako je Petar krenuo u pomo Rabu zarobljen je u zasjedi - smatra se da je umro u tamnici; Split, Trogir, Zadar, Biograd i Nin predani su Normanima

13 POSLJEDNJI TRPIMIROVII 1.DMITAR ZVONIMIR (1075.-1089.) - ban Slavonije; herceg Hrvatske i Dalmacije i konano Kralj; stoluje u Kninu - Mleani protjeruju Normane i zauzimaju St, Tg, Biog. i Zd - 1075. u Solinu okrunjen je od opata Gebizona; prisee na vjernost papi Grguru VII (dobiva zastavu, ezlo i ma; Papi obeava godinji danak i samostan u Vrani) - za sukoba Pape i Henrika IV. (oko laike investiture)1085. uz Papu stali su Normani i Hrvatska protiv Bizanta i Mleana;(Bizant Mlecima daje naslov vladara Dalmacije; to ne priznaje Dmitar) - car Aleksije Komnen poziva papu Urbana II u pomo za spas groba Gospodnjega u Jeruzalemu od Turaka - 1089. sabor na Kninskom polju: nai velikai ne elei ii ubijaju Dmitra (Zvonimirova kletva) - sahranjen je u Kninu; Baanska ploa( opat Driha oko 1100 uklesao je darovnicu kojom je kralj darovao zemlju glagoljakom samostanu Sv.Lucije u Bakoj na Krku) 2.STJEPAN II.(1089.-1090) - Zvonimirovom smru H. se dijeli na dvije stranke: jedna uz Stjepana II(sinovca Kreimira) i druga uz udovicu Zvonimira Jelenu ( ugarsku princezu) - Stjepan II vraen je iz samostana i ustolien - Jelena vlada Posavskom H. i trai krunu za brata Ladislava Arpadovia(ugarskog kralja) - 1090. Stjepan umire

14 HRVATSKA BEZ NARODNIH VLADARA 1. POSLJEDNJI HRVATSKI KRALJ PETAR (1093.-1097.) - hrv. puk podijelio se na pristae Bizanta i Ugara - 1091. Ladislav Arpadovi na poziv nekih velikaa dolazi u Hrvatsku - trai od pape krunu Hrvatske i Dalmacije ali je ne dobiva(pristaa Henrika) - Bizant alje Kumane na Ugarsku te se Ladislav povlai; u Posavini ostavlja neaka Almoa; Bizant pripaja Dalmaciju - 1093. Hrvati izabiru Petra iz plemena Kaia za kralja; stoluje u Kninu i vraa Posavinu - 1097. Ladislavov naslijednik Koloman kree s vojskom na Hrvatsku; Bizant istovremeno zaokupljen kriarima predaje Dalmaciju u zatitu Dudu - 1097. kraj planine Gvozd(Petrova gora) Ugari pobjeuju Hrvate; Petar pogiba 2. KULTURA U DOBA NARODNIH VLADARA - pismo(glagoljsko,latinsko i irilica) - obla i uglata glagoljica ( Baanska ploa, Valunska ploa s Cresa te Plominski i Grdoselski natpisi) - latinski natpisi( darovnice Branimira, Mutimira, Trpimira, St. i Tg. evanelisar) - predromaniko graditeljstvo( sv. Kri u Ninu, Sv. Donat u Zd, Sv. Trojica u Splitu)

15 PISMENI ISPIT A 1. SPOR PAPINSTVA I CARSTVA 2. PRVE TERITORIJALNE OBLASTI I POKRTAVANJE 3. KNEZ DOMAGOJ I BRANIMIR 4. CRKVENI SABORI ZA PETRA KREIMIRA IV 5. DMITAR ZVONIMIR

B 1. VJERSKI SUKOBI I CRKVENI RASKOL 2. KNEZ TRPIMIR I ZDESLAV 3. CRKVENI SABORI ZA TOMISLAVA 4. DRISLAVOVI NASLIJEDNICI 5. POSLJEDNJI HRVATSKI KRALJ

16 SVIJET I EUROPA OD 12.-15st DRUTVENI I GOSPODARSKI RAZVOJ XII. XV. st 1. OBILJEJA I STRUKTURA SREDNJOVJEKOVNOG DRUTVA - Feudalizam(feud=zemlja) -drutvena piramida: vladar; visoko plemstvo i sveenstvo; nie plemstvo(vitezovi) i sveenstvo; graani i seljaci - seniorsko-vazalni odnos - feudalac=vlastelin(sudska vlast nad kmetom) - Kmetovi nastaju iz slobodnih seljaka - obveze seljaka: prema feudalcu, crkvi (desetina) i dravi - vlastelinstvo: Alodij feudalevo sjedite Selini dio kmetski dio zemlje Zajedniki dio: ume, panjaci, vode 2. RAZVOJ POLJODJELJSTVA, TRGOVINE I NOVARSTVA - noviteti: eljezni plug; tropoljni sustav zemljoradnje - pojava vikova u proizvodnji ( prestanak epidemija, provala barbara, klimatska poboljanja, vie zemlje, noviteti) - vikovi potiu razvoj trgovine; trgovina razvoj novarstva i bankarstva 4. IVOT GRADOVA, OBRTA I MANUFAKTURE - razvoj trgovine = razvoj gradova(luki, sajamski, trgovaki) - vrste gradova: slobodni(gradski knez, patriciji i puani) i vlastelinski - ceh: udruenje obrtnika - gilda: udruenje trgovaca - manufakture: veleobrtnike radionice sa razraenim sistemom rada - Bratovtine: skrbe za siromane

17 KRIARSKI RATOVI 1. UZROCI KRIARSKIH RATOVA - 11. st. Turci Seluci osvajaju Bliski Istok - bizantski car Aleksije Komnen obraa se Papi za pomo - 1095. papa Urban II poziva krane na oslobaanje svetih mjesta - pravi razlozi pohoda: demografski rast, potreba za novim prostorima, trgovina, bogaenje, titule, obrt, nezaposleni vojnici 2. OSAM KRIARSKIH RATOVA - I. rat: 1096. Turci pobjeuju prve kriare; viteka vojska 1099. osvaja Jeruzalem; osnivaju Jeruzalemsko kraljevstvo, Edesu, Tripoli, Antiohiju - II. rat: 12.st. njem. car Konrad III i fra. kralj Luj VII pokuavaju vratiti Edesu - III. rat: muslimani osvajaju Jeruzalem; njem. car Fridrik, eng. Rikard i fra. Filip II uzaludno ga opsjedaju - IV. rat: pohod na Egipat;1202. Mleani prevoze kriare u protuuslugu za Zadar; kriari umjesto muslimana napadaju Carigrad i rue Bizantsko Carstvo osnovavi 1204. Latinsko Carstvo ( 1261. Bizant obnovljen) - V. rat: 13.st.Leopold Austrijski i hrvatsko-ugarski kralj Andrija II bezuspjeno napadaju Egipat - VI. rat: Fridrik II diplomatskim putem vraa Betlehem, Nazaret i Jeruzalem, no zakratko - VII. rat protiv Egipta i VIII. protiv Tunisa bezuspjeno vodi fra. kralj Luj IX. - 1291. pad kriarske Akke, oznaio je kraj rata 3. OSNIVANJE DUHOVNO-VITEKIH REDOVA - bratstva vitezova ( Ivanovci ili Malteki vitezovi, Templari, Teutonci) - bore se protiv nevjernika, brinu za bolesne i slabe; sastoje se od ratnika, skrbnika i redovnika

18 BIZANT, BALKANSKE ZEMLJE i VENECIJA 1. SAMUILOVO CARSTVO - krajem 10.st. 4 brata vode ustanak na Balkanu protiv Bizanta - Samuilo stvara dravu; sjedite Prespa i Ohrid (Makedonija) - Bazilije II kree na Samuila; 1014. kod Belasice pobjeuje i vraa Balkan 2. USPON I PAD DINASTIJE KOMNEN - smru Bazileja II zapoinje kriza u Bizantu; pojava feudalizma i otpori Caru - 1071. Turci Seluci zarobljavaju cara Romana IV.; vrhunac krize - Dinastija Komnen: a.)Aleksije I: reorganizira dravu, poziva kriare b.)Emanuel: 12.st.: pokuao obnoviti Rimsko Carstvo( zauzeo Raku, Bosnu, Srijem, Dalmaciju i Hrvatsku juno od Krke no zaustavljen je od Normana) c.)Andronik: skinut s vlasti jer je reformama spaavao seljake 3. LATINSKO CARSTVO - 1185. dinastija Angela - IV. kriarski rat: na poziv Aleksija Angela da vrate na prijestolje njegova oca Izaka kriari osvajaju Bizant, no Izak bjei s blagajnom te 1204. ukidaju Carstvo - umjesto Bizanta kriarske drave: Latinsko Carstvo, Solunsko Kraljevstvo, Atensko vojvodstvo, Ahajska kneevina - 1261. Nikejski car Mihajlo Paleolog uz pomo Genove vraa Carigrad i obnavlja Bizant 4. BUGARSKA DRAVA - II. bugarsko carstvo 12.st.: braa Petar i Asen podigli su bunu protiv Bizanta i ostvarili neovisnost; car Asen - Kalojan ; iri se na tetu Bizanta; Bugarska najmonija na Balkanu - Ivan Asen II 13.st: bez uspjeha pokuao osvojiti Carigrad; nakon njegove smrti zavladala je feudalna anarhija

19 5. RAKA ( SRBIJA ) - upan Stefan Nemanja 12.st.; uspostavlja samostalnost od Bizanta - Stefan Nemanji 13.st. dobiva od Pape naslov Kralja; sin Sava dobiva od carigradskog patrijarha poglavarstvo pravoslavne Srpske crkve - Duan 14. st.: zauzima bizantske pokrajine na Balkanu i proglaava se carem Srba i Grka - 1352. Osmanlije zauzimaju Galipoljski poluotok pobijedivi Srbe i Bizant; Duanovom smru zapoinje feudalna anarhija - 1371. bitka na Marici: Turci pobjeuju srpske feudalce Ugljeu i Vukaina Mrnjaevia - 1389. bitka na Kosovu polju: srpski knez Lazar i sultan Murat poginuli su; ishod nerijeen; no od tada Osmanlije gospodare Srbijom 6. VLAKA I MOLDAVIJA - Vlaku nastaje u 13.st.(Ivan Besaraba), a Moldavija u 14.st.; pod bizantskim su utjecajem - prodorom Osmanlija Vlaka pada u15.st. (smru knezaMire), a Moldavija u 16. st. (smru Stjepana Velikog). 7. VENECIJA - laguna naseljena izbjeglicama za seobe naroda; ime po plemenu Veneta - VII. st. osnovan Venecijanski Dukat pod bizantskom vlau - Aleksije Komnen daje im trgovaki monopol sa istokom - XII.st. uzimaju naziv Republike Sv. Marka - unutarnje ureenje: dud, veliko vijee(zakonodavni organ patricija), malo vijee( izvrni organ: dud i 6 savjetnika); kasnije: vijee umoljenih(vanjska politika), vijee 10 ( sigurnost) i vijee 40( sudska vlast) - sukob s Genovom oko trgovine ( XII-XIVst.); 1381. bitkom kod Chioggiae Mleci pobjeuju

20
ZEMLJE EUROPSKOG ZAPADA I SREDOZEMLJA OD XII.-XV. ST. 1. ENGLESKA - normanska loza: Vilim i Henrik I; smru Henrika - Henrik II ( 12st.): fra. grof; jaa kraljevu linost; vlada Engleskom, kotskom, Walesom, Irskom i fra. pokrajinama - Rikard I (12st.): vodi III. kriarski rat i rat s Francuskom( Filip II); pogiba u Fra. - Ivan Bez Zemlje 13st.: brat Rikarda; gubi posjede u Fra.; izopen iz crkve interediktom; 1215. prisiljen na Veliku povelju sloboda: 25 plemia ga nadzire, zabranjeno mu je povisiti poreze i suditi bez suda - Henrik III: vijee 25 naziva se parlament ; prisiljen na Oxfordski statut: obvezan sazvati parlament 3 puta; grof Montfort zatvara kralja i uspostavlja parlamentarizam - XIV. st.: potpuni parlamentarizam : Gornji dom( visoko plemstvo, crkva) i Donji dom ( predstavnici gradova i grofovija) 2. FRANCUSKA - dinastija Capet - Luj IV. Debeli (XII.st.)ratuje sa njem. carem Henrikom V. i eng. Henrikom II. za osloboenje fra. pokrajina - Filip II. August oslobaa gotovo cijelu Francusku - Luj IX. Sveti (XIII.st.). mir u Parizu sa Engleskom - Filip IV. Lijepi: uvodi centralizam i birokraciju; tlai velikae,crkvu; namee im poreze; 14.st.prisiljen je sazvati stalee kao savjetodavno tijelo; zatvara papu Bonifacija (neprihvaa poreze) te postavlja Klementa V. preselivi ga u Avignon 1309. 3. STOGODINJI RAT (1337.- 1453.) - povod: pitanje fra. prijestolja; uzrok: Flandrija( jaka manufaktura) - Filip VI.( Valoa )14.st izabran za nasljednika dinastije Capet - Edvard III. engleski kralj trai fra. prijestolje jer je njegova majka ki Filipa Lijepog - tijek rata: I faza do 1360: Eng. zauzeli Akvitaniju i zarobili fra. kralja II. do 1380: Karlo V. Mudri otkupljuje oca i gotovo oslobaa cijelu Eng (osim Bordeuxa i Calaisa) III. do 1415: bitkom kod Azenkura Eng. zauzimaju velik dio sjeverne Fra. IV.do 1453: Jeanne d Arc ( Ivana Orleanska) razbija opsadu Orleansa (1431. uhvaena je i spaljena); fra. kralj Karlo VII pobjedom kod Castillona zavrava rat - stanje U Eng. tijekom rata: dinastija Lancaster zamijenila Plantagenete; Rat rua sukob Lancastera i Yorka ( zavrio dolaskom na vlast dinastije Tudor) 4. PIRINEJSKI POLUOTOK - Rekonkvista: period 12-15.st - arapski emirati( Badajoz, Cordoba, Granada, Valencija, Zaragoza, Toledo) i kranske dravice ( Kastilija, Portugal, Navara, Aragon, Barcelona) - 15.st.Kraljevina panjolska: nastala brakom Ferdinanda Aragonskog i Izabele Kastilijske - 1492. pada Granada( posljednje arapsko uporite) 5. APENINSKI POLUOTOK - drave: Mleani, Papinska Drava, Kraljevstvo Dviju Sicilija, Firenza, Genova... - Firenza: najbogatiji grad Europe ( proizvodnja sukna, bankarstvo, trgovina, obrt); XV. st. na vlasti porodica Medici - Kraljevstvo Dviju Sicilija: do XI st. pod Normanima, a do XIII pod njemakim carstvom ( dinastija Hohenstaufovaca); dvadesetak godina je pod Anjouima a zatim aragonskom dinastijom ( Napulj ostaje pod Anjou) - Papinska Drava: sukobljava se sa njem. carevima; prima zatitu Normana, a zatim od dinastije Anjou ( avignonsko ropstvo )

21 ZAPADNE I ISTONE SLAVENSKE ZEMLJE 1. EKA - dinastija Pemislovia (X.- IV.st); osamostaljuju eku - 13.st. ( Otokar I, Vaclav I, Otokar II) pripajaju Austriju, tajersku, Koruku i Kranjsku - 1278. na Moravskom polju Otokar II. je poginuo u borbi za njem. carsku krunu i gore navedene zemlje postaju nasljedne zemlje Rudolfa Habsburkog - 14.st. dinastija Luksemburg: Ivan i Karlo IV. (sinovi njem. cara Henrika) - Karlo IV. postaje eki kralj i njem. car; Prag sredite; zapoinje germanizacija - Jan Hus (voa otpora) trai reformu crkve i eka prava - 1415. sabor u Konstanzi: Hus proglaen heretikom i spaljen - Husitski ratovi 15.st.: ustanak protiv germanizacije; 1433. zavreni nagodbom s carem igmundom Luxemburkim - 1490. smru Matijaa Korvina eki kralj Vladislav Jagelovi postao je i hrvatsko-ugarski 2. POLJSKA - u XII.st. na dijelu Poljske Teutonci formiraju dravu(Pomeranija); provode germanizaciju - XIII. i XIV.st. traju borbe Poljaka sa Teutoncima, Brandeburgom i Mongolima - do 1305. u uniji su s ekom za Vaclava II. kako bi protjerali Germane - tijekom XIV. st. kraljevi Vladislav I. i Kazimir III. uspijevaju ujediniti zemlju ( osim Pomeranije i leske) - izumiranjem dinastija Pjastovia na vlast dolazi Ludovik I Anuinac(hrvatsko-ugarski kralj) kao Kazimirov neak - Poljsko-litvanska unija: Hedviga( ki Ludovika) eni se sa litvanskim knezom Vladislavom II Jagelom - 15.st. litvanski vladari Vladislav III i Kazimir IV. obraunavaju se sa Teutoncima i s plemstvom( prvi dravni sabor-sejm) - 1446. mirom u Tournju vraena je Pomeranija 3. RUSIJA - do XIV.st. sredite je Novgorodska kneevina; mongolskom provalom velik dio Rusije postaje dravom Zlatne Horde (Kijev, Novgorod) - sredite ostatka Rusije postaje Moskovska kneevina - XV.st. raspada se mongolska drava; Ivan III. iri Moskvu - 1453. Moskva postaje sreditem pravoslavlja trei Rim - Ivan IV. Grozni: pokorava velikae; Mongole progoni iza i proglaava se carem

22 RELIGIOZNO-SOCIJALNI POKRETI U KRANSTVU 1. CRKVA I KRIVOVJERSTVO - heretici : krivovjerci ogrijeili se o crkvene dogme - Katari ( gr. Katharoi=ist): dualistiko uenje (dobro je duhovno; zlo materijalno); trae istou i skromnost crkve( Patareni u Italiji, Albigenezi u Fra., Crkva Bosanska) - ostali heretici: fra. Valdenzi (nisu dualisti; povratak iskonu; narodno bogosluje; odbacivanje crkvene hijerarhije) - 13st.. Inocent III i kralj Filip II unitavaju Albigeneze u Fra. 2. INKVIZICIJA: BISKUPSKA, RIMSKA, PANJOLSKA - 1184. Biskupska inkvizicija: Lucije III. i njem. car Fridrik I. utemeljuju redove za borbu protiv krivovjernika - 1232. Rimska inkvizicija: utemeljen inkvizitorski sudbeni red (Dominikanci) - XIII.st. Inocent IV. doputa primjenu sile i spaljivanja - XIV. inkvizicija se iri na proroke, vjetice, vraare, arobnjake - XV.st. panjolska inkvizicija: inkvizitor Torkvemada progoni idove, Maure.. - inkvizicija u nas: 13.st. inkvizitori Andrija i Pavle Dalmatinac 3. KULTURNA BATINA OD XI.-XV.ST. - crkveni redovi: VI.st. Benediktinci( Benedikt iz Nursije; molitva i rad; prepisivanje kodeksa); XII.st. Cisterciti ( poljoprivreda); Premonstratenci( misionari); XIII.st. Dominikanci (Dominik iz Kastilije; odricanje imovine i skromnost) i Franjevci ( Franjo Asiki tzv. mala braa; skromnost redovnika; kole, bolnice, skrb za siromane) - romanika: XI.st.(masivne pravilne graevine; freske svetaca) - gotika: kraj XII - XIV.st.(visoke, vitke iljaste graevine; vitraji) - bizantski stil: grko-rimski stil; polukuglaste kupole( Sv. Sofija); mozaici - viteka kultura: trubaduri; epsko pjesnitvo(Pjesma o Rolandu, Cid); roman(kralj Artur); misterij( kazalina umjetnost iz misnih slavlja)

23 HRVATSKA OD 12.-15st HRVATSKA ZA ARPADOVIA 1. KOLOMAN - 1102. Pacta Conventa: personalna unija; teritorijalna cjelovitost; unutarnja autonomija; priznanje povlastica; obrambeni ratovi - 1102. Koloman okrunjen u Biogradu za Kralja Hrv. i Dalmacije; zauzima Dalmaciju - ban i upani upravljaju Hrvatskom -1115. Bizant i Mleani osvajaju Dalmaciju 2. BELA II SLIJEPI 12.st. - vraa dio Dalmacije - 1164.-1167. bizantski car Manojlo zauzima zemlje juno od Krke, Bosnu i Srijem 3. BELA III - Bela III. vraa zauzeto - borba sa Mleanima za Zadar(1202. zauzet) 4.ANDRIJA II 13.st. - odlazi u kriarski rat(prodaje Zd); dravu zahvaa feudalna anarhija -1222.prisiljen na Zlatnu bulu(sazivanja plemstva; zajednika uprava, potvrda povlastica) - dijeli hrvatsku na slavonsku i primorsku banovinu; banovima je nadreen herceg 5. BELA IV. - 1242.provalaTatara: Ogotaj pobjeuje Ugare; kralj se spasio u Tg.; smru kana povlae se - slobodni kraljevski gradovi: V. (prvi 1209.), Krievci, Samobor, Vukovar, Gradec... - 1242.-1244. rat Trogira i Splita: kralj u zahvalu Tg daje selo Ostrog; ustaju Spliani uz pomo bosanskog bana Ninoslava i Kaia zapoevi rat; kralj vojno suzbija Split 6.POSLJEDNJI ARPADOVII - Stjepan V.udaje ker Mariju za Karla Anuinca - Ladislav IV.ubijen je od plemstva - plemstvo dovodi Andriju Mleanina sina nepriznata brata Bele IV.(Stjepana); kraljica Marija trai krunu sinu Karlu Martelu - Andrija nema nasljednika; izbija novi rat te dio plemstva dovodi iz Napulja Karla Roberta (sina Martela) - 1301. umire Andrija i s njim rod Arpadovia

24 DINASTIJA ANUINACA 1. HRVATSKE PLEMIKE OBITELJI - darivanjem vladara od 12.st. zapoinje nagli uspon velikaa - Kaii: Neretvanska kneevina; Bra, Hvar;sa sjeditem u Omiu - knezovi Krki =Frankapani( od 1430): upravitelji Krka; Bela III im daruje Modruku upu; ire se na Vinodol(Vinodolski zakonik) i Senj - Babonii u Slavoniji: banska ast; XIV.st. postaju knezovi Blagajski - ubii: Bribir( od Bele III), Ostrovica; Andrija III daje im bansku ast; Pavao I Ban Hrvata i gospodar Bosne; poetkom 14.st. vladaju Ninom, Skradinom, Trogirom, ibenikom, Splitom, Omiom - podjela hrv. plemstva: Kaii i Babonii uz Andriju III; ubii uz Anuince 2. HRVATSKA ZA ANUINACA a) Karlo Robert(1301.-1342.) - ubii ga dovode u Zg.; kruni se u Stolnom Biogradu - obrauni sa velikaima: 1322. bitkom kod Blizne vojska sa banom Ivanom Baboniem slama ubie ( Mladen II odveden u Ugarsku) b.) Ludovik I Veliki ( 1342.-1382.): - zauzima Knin i gradove na Krki od Nelipia ( daje im Sinj i Klis); ubii mu predaju Ostrovicu ( dobivaju Zrin= Zrinski) - unutarnje prilike: jaaju ovlasti Bana, Sabora( nie i srednje plemstvo) i gradova; razvoj rudarstva; porezne reforme - RAT ZA DALMACIJU: Mleci su zauzeli Dalmaciju; Ludovik i Genova napadaju Mleane -1358. mir u Zadru: dud se odrie prava i titule kneza Dalmacije i Hrvatske - 1381. mirom u Torinu potvrene su odluke mira u Zadru i uveden danak Mlecima - 1382. umire Ludovik; nasljeuje ga ki Marija i majka Elizabeta Kotromani

25 DINASTIJA LUXEMBURG 1. BORBE ZA PRIJESTOLJE NAPULJSKI-LUXEMBURKI - 1385. dio plemstva( Horvati, ban S. Lackovi, bosanski Hrvatinii i kralj Tvrtko) krune Karla Drakog(roak Ludovika); no Elizabeta ga daje ubiti - 1386. plemii ubijaju Elizabetu, a Mariju zatvaraju u Novigrad - Ladislav Napuljski( sin Drakog) novi je kralj - 1387. igmund Luxemburki oslobaa zarunicu Mariju i proglaava se kraljem 2. IGMUND LUXEMBURKI - samovolja plemstva; kralj Tvrtko proglasio se kraljem Dalmacije, Hrvatske i Primorja - 1394. igmund pobjeuje protivnike kod Dobora - 1396. kod Nikopolja predvodi kriare za istjerivanje Turaka - 1397. krvavi Krievaki sabor(obraun s plemstvom) - ugarski velikai zatvaraju igmunda, a bosanski s kraljem Ostojom dovode Ladislava i 1403. krune ga u Zadru - 1405. igmund vraa vlast i u pohodu na bosanske heretike pobija plemstvo - 1409. Ladislav prodaje Dalmaciju Mleanima za 100000 dukata

26 HRVATSKO-UGARSKO KRALJEVSTVO DO POLOVINE 15.st. 1. IGMUNDOVI NASLIJEDNICI - 1438. po igmundovoj elji kralj postaje zet mu Albert Habsburgovac; umire 1439. - 1440. kako je Albertov sin bio maloljetan krunu je uzeo poljski kralj Vladislav Jagelovi; 1444. kod Varne pogiba u protuturskom ratu - na prijestolje dolazi maloljetni Ladislav V, a kao skrbnik upravlja plemi Ivan Hunjadi - Hunjadi koristi mo i iskorjenjuje obitelj Celjski; zbog toga Ladislav ubija Ivana ,a brata mu Matijaa zatvara 2. NOVE VELIKAKE OBITELJI - grofovi Celjski: njem. podrijetla; uz posjede u Ugarskoj, Kranjskoj i Korukoj postaju gospodari Slavonije, Meimurja, Varadina i Zagorja; enidbenim vezama povezali su se sa Frankapanima i Luxemburzima - Frankapani: nekadanji knezovi Krki; gospodarili su Krkom, Vinodolom, Modruom, Senjom, Likom, Gackom u Hrvatskoj te Ozljem i Slunjom u Slavoniji; pomogavi kralju igmundu dobivaju Biha, Knin, Ostrovicu, Skradin, Poljica i Luku upu izmeu Zrmanje i Krke - Talovci: velikai s Krka; proirili su se na krajeve Nelipia 3. DALMACIJA, ISTRA I DUBROVNIK a.) Dalmacija - do 1420. Mleci su zauzeli sve gradove Dalmacije i vladali do 1797. -uprava: generalni providur u Zd.; gradski knezovi su Mleani; statuti preureeni; ostavljena podjela na puane i patricije - stagnacija, odumiranje, eksploatiranje i gospodarska propast Dalmacije b.) ISTRA - do XII.st. Mleani dre istarske gradove na obali; unutranjost je pod njemakim carstvom; crkveno pod akvilejskom patrijarijom - 1374. Habsburgovci vladaju Istrom; osnivaju Pazinsku kneiju; u XV.st. ire se na Kvarner, Rijeku i Kastav c.) DUBROVNIK - VII.st. rimski Epidaur; izbjeglice podiu Ragusu, a Slaveni naselje Dubrovnik; ujedinjenje dvaju naselja Ragusa-Dubrovnik u grad - poslije IV. kriarskog rata Du. priznaje vlast Mleana - 1358. nakon Zadarskog mira Du. priznaje hrvatsko-ugarske vladare - krajem XIV. i u XV.st. grad postaje Republika - iako priznaju vlast drugih imaju potpuno slobodnu samoupravu - uprava: Veliko vijee je zakonodavno tijelo; Malo vijee ( gradski knez i lanovi vijea vode sudske i upravne svakodnevne poslove); Vijee umoljenih ili Senat ( sastaje se u vanim situacijama, odluuju o diplomaciji)

27 OSMANSKE PROVALE U HRVATSKU 1. MATIJA KORVIN(1458.-1490.); VOJNA KRAJINA - 1457. smru Ladislava V. prijestolje osvaja Matija Korvin(sin Hunyadija) - uvodi centralizam, reforme poreza i plaeniku vojsku protiv plemia(pobjeuje Frankapane) - 1463. Turci zauzimaju Bosnu - Vojna krajina: Matija osniva Jajaku i Srebreniku banovinu i pripaja im Senj 2. JAGELOVII; HRVATSKA SAMA PROTIV TURAKA(1490.-1526.) - Vladislav II i Ludovik II Jagelovii zaputaju krajinu; ukidaju reforme i centralizam - obrana od Turaka ostala na hrvatskim plemiima - 1493. Krbavska bitka: velik poraz hrvatske plemike vojske(paa Jakub) na elu sa banom Emerikom Dereninom(odveden u Carigrad) i Ivanom Frankapanom -Turci zauzimaju neretvanski kraj, Modru, prostor Cetine i Imotskog 1513. - ban Ivan Karlovi brani zadarsko zalee - biskup i ban Petar Berislavi (1513.-1520.): preuzeo obranu V. krajine; porazio Turke kod Dubice ( poginuo kod Korenice) - knezovi Frankapani: Bernardin, Krsto i Vuk uzaludno mole pomo Habsburgovaca - pohod Sulejmana Velianstvenog: 1521. pada Beograd, Slavonija, Srijem; bosanski Turci zauzimaju Knin, Skradin, Ostrovicu - 1526. bitka na Mohakom polju: veliki poraz Ludovika II (utopio se); zauzeta Ugarska

28 SREDNJOVJEKOVNA BOSANSKA DRAVA 1. BOSNA ZA BANOVA - XII. st. banovi su Bori i Kulin - XIII.st. Bela IV. vojnim pohodom postavlja Prijezdu; ubii se ire Bosnom - Stjepan II Kotromani: udvostruio teritorij; od ubia preoteo kraj od Neretve do Omia 2. BOSNA ZA KRALJEVA - Tvrtko I ( 14.st.): poraen je i ovisan o Ludoviku Anuincu; 1377. kruni se kraljem; 1390. smru Ludovika uzima titulu kralja Rake, Bosne, Hrvatske, Dalmacije i Primorja - Stjepan Dabia: priznaje vlast igmunda, gubi Hrvatsku i Dalmaciju - raste mo velikaa Hrvatinia, Kosaa, Radinovia - 1415. plemi Hrvoje Vuki Hrvatini poziva Turke u Bosnu protiv igmunda - od 1432. Bosna plaa danak Osmanlijama - posljednji kraljevi: Stjepan Toma i Stjepan Tomaevi otkazuju poslunost Turcima - 1448. Stjepan Vuki Kosaa(herceg) osamostaljuje Hercegovinu - 1463. pada Bosna(pogubljen kralj), 1482. i Hercegovina pod Osmanlije 3. CRKVA BOSANSKA - XII st. heretiko dualistiko uenje Crkva bosanska ( na elu- Djed, crkveni velikodostojanstvenici- Gosti; na elu zajednica- Starci) - XIII st. dolaze u Bosnu Dominikanci kao inkvizitori - krajem XIII st. dolaze Franjevci i osnivaju Bosansku vikariju( ouvali kranstvo) - nasilna islamizacija Bosne

29 SVIJET OD XV. XVII ST.

1. VELIKA ZEMLJOPISNA OTKRIA

- osmanska osvajanja unitila su trgovinu; trae se novi putevi do Indije - usavren je kompas, pomorske karte, jedrenjaci; prihvaena je teorija o okrugloj zemlji - portugalska otkria: do Rta dobre nade 1486. doplovio je Bartolomeo Diaz; Vasco de Gama 1498. otplovio je oko Afrike do Indije - 1492. Kolumbo dolazi u Ameriku mislei da je Indija(Amerigo Vespucci otkrio istinu) - 1519.-1522. Portugalac Ferdinand Magellan oko June Amerike doao je do Indije i oplovio svijet( Magellanov prolaz; oceanu dao naziv Tihi); sam je poginuo na putu - panjolski konkvistadori: unitili su domorodaka carstva traei bogatstva( Cortes Asteke; Pisaro Inke) - od XVII.st. anglo narodi naseljavali su Sjevernu Ameriku; sa Indijancima sukobili su se za zemlju; dovoeni su robovi iz Afrike za rad na plantaama - posljedice otkria: trgovina prebaena na Atlantik; inflacija u Europi; kolonije; migracije; nove kulture ( kukuruz, krumpir, duhan, kakaovac, rajica)

30 PROTESTANTSKA REFORMA I KATOLIKA OBNOVA 1. REFORMACIJA U NJEMAKOJ - protestantizam: pokret u Njemakoj koji trai reformu Crkve - 1517. Martin Luther na vratima crkve u Wittenbergu iznosi 95. teza o potrebnim promjenama u Crkvi - zbog stavova iz tri spisa Papa ga je izopio iz Crkve te on osniva svoju Evangeliku crkvu - vjerski ratovi: uslijedio je sukob katolika i reformatora - 1524.-1525. veliki seljaki rat: Thomas Munzer u reformistikom zanosu podie ustanak seljaka; Luther se ograuje od ustanka; uguen je u krvi - 1555. Augsburkim mirom zavreni su sukobi i izjednaena Evangelika i Katolika crkva 2. KALVINIZAM - pristaa Lutherove reforme Jean Calvin protjeran je od Fra. crkve te u enevi osniva reformacijski pokret-kalvinizam - utemeljen je enevski kolegij; kalvinizam se proirio po Fra.,kotskoj, Nizozemskoj. 3. ANGLIKANIZAM - 16.st engleski kralj Henrik VIII zbog razvoda sukobio se s Papom - Anglikanska crkva: kralj osniva novu crkvu, a sebe postavlja njenim glavarom; nakon kraljeve smrti crkva preuzima kalvinistiko uenje - prezbeterijanci: protestantska oporba(tzv. puritanci) unutar anglikanstva 4. PROTUREFORMACIJA - sredinom XVI.st. katolika obnova - osnovan red Drube Isusove( Ignacije Loyola) za obnovu katolike crkve - 1545. Tridentski sabor: donoene su reforme; odluke sa sabora moralo se obvezno sprovesti

31 APSOLUTNE MONARHIJE U EUROPI 1. HABSBURKA MONARHIJA - Habsburko kraljevstvo stvarano je stoljeima: dinastija njem. podrijetla javlja se u X st.; u XIII. st. Rudolf I. postaje rimsko-njemaki car - XV.st. Maksimilijanova centralizacija: udruuje sve habsb. pokrajine; dijeli ih na Gornjoaustrijske sa sreditem u Insbrucku( Tirol i prednjoaustrijske pokrajine do Rajne) i Donjoaustrijske u Beu( Gornja i Donja Austrija, tajerska, Koruka, Kranjska s Pazinskom kneevinom, Goricom i Trstom) - Karlo V( 16.st.): unuk Maksimilijana nasljedstvom postaje kralj panjolske i vladar u Burgundiji, Napulju i Siciliji - Ferdinand I.: brat Karla vladao je u Austrijskom dijelu; 1526. i 1527. postaje eki i hrvatsko-ugarski vladar - tijekom 16. i 17. st. Maksimilijan II, Rudolf II i Leopold dodatno su uvrstili apsolutizam te nasljedno pravo nad Ugarskom i Hrvatskom 2. PANJOLSKA - u XVI.st. zahvaljujui geografskim otkriima; konkvistadorima i jakoj floti, za vladavine Habsburgovaca postaje velika sila - Filip II.: nasljednik Karla stvara kolonijalno carstvo; u Peruu i Meksiku postavlja potkraljeve; zauzima Filipine i dijelove Afrike; vlada i Portugalom, Nizozemskom, Milanom, Sicilijom i Napuljem - 1581. Portugal i Nizozemska postaju neovisni - u 17.st. nakon tridesetogodinjeg rata pa. gubi svoju mo i ulogu europske sile - 1700. smru Karla II (posljednjeg pa. Habsburgovca) zapoinje rat za pa. batinu; panjolska gubi Gibraltar, Milano, Napulj i Sardiniju - od 1714. Utrechtskim mirom na prijestolje dolaze fra. Burbonci 3. NIZOZEMSKA - do XV.st. niz. pokrajine ujedinjene su pod vlau burgundijskih vojvoda, a zatim pod Habsburgovcima - 1579. sjeverne pokrajine stvaraju Utrechtsku uniju i odcjepljuju se od pa. Habsburga - June pokrajine ( Belgija) ostaju pa., a od 1714. Austrijske - 1648. Westfalskim mirom( nakon 30g.rata) priznata je neovisnost Niz. - 17. i 18.st. postaje velika kolonijalna sila: Istonoindijska kompanija; kolonije u Africi, Aziji i Americi - kralj Niz. Vilim Oranski postaje i engleski kralj

32 4. ENGLESKA - Elizabeta I(16.st.): prikljuuje Irsku(ranije Wales); pobjedom nad pa. armadom postaje pomorska i kolonijalna sila - kotska dinastija Stuart( 17.st.): ujedinjenje 1604. Jakov I ; nasljednik Karlo I rasputa parlament; graanskim ratom parlament (podijeljen na Vigovce i Torijevce)dovodi lorda Cromwella, no 1660. opet vraaju Stuarte; Jakov II u pokuaju uvoenja apsolutizma maknut je s prijestolja, a postavljen nizozemski namjesnik Oranski; 1707. dravaVelika Britanija 5. FRANCUSKA - 16.st. vjerski sukob: izmeu katolika i hugenota; kraljica Katarina Medici naredila je pobijanje 25000 hugenota - tzv. Bartolomejska no - Henrik IV. priznavje prava hugenotima Nantskim ediktom 1598. - 17st. ministri Richeliu i Mazarin oporavili su i uzdigli dravu za Lujeva XIII. i XIV. - smru Mazarina Luj XIV. uvodi apsolutizam( tzv. Kralj Sunce); progoni hugenote; ratuje za pa. krunu; gradi Versailles 6. TRIDESETOGODINJI RAT 1618.-1648. - nezadovoljni Habsburzima esi podiu ustanak(skidaju katolika i postavljaju kalvinistu) - kako je u njem. carstvu postojao i katoliki i evangeliki savez zapoeo je pravi rat; u ime protestantizma u rat se ukljuuje i vedska, a na kraju Francuska i pa. - 1648. Vestfalski mir: drava se nee mijeati u vjere; Nizozemska i vicarska su samostalne 7. OSTALE ZEMLJE - Skandinavske zemlje: 1397. stvorena je Kalmarska unija( Danska, Norveka i vedska); - u XVI.st. vedska istupa; u ratu sa Danskom, 30-godinjem i s Rusijom vedska je dobila dio Danske i izlaz na Baltiko more - Poljska: izgubila je od veda Baltik i Prusku koja se osamostalila - Rusija: ratovala za Baltik bez uspjeha; 1721. dobila je Estoniju i Letoniju

33 HRVATSKI KRAJEVI OD 15.-17.st HRVATSKA POD HABSBURGOVCIMA 1. SABOR U CETINGRADU -1526. borba za hrv-ugarsko prijestolje izmeu njem. kralja Ferdinanda Habsburkog i Ivana Zapolje; oboje okrunjeni - 1527. Hrvatski sabor u Cetingradu izabire Ferdinanda - Cetingradski dokument: Ferdinand se obvezao opremiti 1000 konjanika i 200 pjeaka za obranu; priznati sve povlastice i prava Hrvata( potvreno sa 8 peata -ahovnica) - Slavonski sabor u Dubravi izabire Ivana Zapolju 2. GRAANSKI RAT 1527.-1540. - Zapolja za bana postavlja Krstu Frankapana, a Ferdinand Ivana Karlovia - Ferdinand pobjeuje Zapoljinu vojsku, a kod Varadina Frankopanovu(pogiba) - u Krievcima Slavonci priznaju Ferdinanda - osmanlije zauzimaju Jajaku banovinu, Liku i Krbavu - 1529. na Zapoljin poziv Sulejman neuspjelo opsjeda Bea - 1532. ban Jurii u Kisegu zaustavio je Sulejmana sa 140000 Turaka i spasio Be - 1536. pada Poega, Klis i juna H. osim priobalja(zapovjednik Petar Krui) - 1537. kod Gorjana Turci pobjeuju carsku vojsku - 1540. Zapolja umire - sredinom 16.st. pada Slavonija( Pakrac, Moslavina, Virovitica, azma= oformljeni sanaci u Poegi i azmi); Erdelj ima vazalni status - ostaci ostataka Hrvatske

34 HRVATSKA U DOBA NAJVEE OSMANSKE OPASNOSTI 1. OPSADA SIGETA 1566. - Sulejmanov trei pohod na Be - Nikola Zrinski odrie se banovanja i utvruje Siget - 2500 Hrvata odolijevalo je mjesec dana opsadi 90 000 Turaka - umire Sulejman; vezir Sokolovi zauzima grad no odustaje od Bea( Zrinski poginuo u proboju) 2. VOJNA KRAJINA - sredinom 16.st formirana je crta obrane Hrvatske od Drave do mora - dijeli se na Slavonsku(Varadin),Hrvatsku(Karlovac 1579. izgraen) i Bansku krajinu - 1578. krajina je stavljena pod upravu ratnog vijea u Grazu(zapovjednik nadvojvoda Karlo) i izdvojena od Hrvatske - Vlasi: Osmanlije su na Balkan doseljavali pravoslavne stoare; propadanjem Osmanlija prelaze na stranu krana kao Krajinici(osloboeni poreza) - 1630. Vlakim statutima dobivali su hrvatsku zemlju od Bea u zamjenu za vojnu slubu 3. SISAKE BITKE 1591.-1593. - ostatke ostataka naumio je osvojiti bosanski paa Predojevi - 4 pohoda na Sisak(uporite Petrinja); branitelji su kanonici Mikac, urak i Finti - 1593. Erdody s hrv. vojskom razbija Osmanlije; paa se utopio - Dugi rat(1593.-1606.): sultan Murat III pokrenuo je vojsku na Hrvatsku - 1594. zauzet Sisak - 1606. mir na itvi: Osmanlije pristaju na mir(Petrinja i azma osloboene) - od Sisakog poraza Osmanlije vode obrambene ratove

35 HRVATSKI I BOSANSKI KRAJEVI POD STRANOM VLAU 1. KRANI POD OSMANLIJAMA - zabrana katolike crkve; potpora pravoslavlju; islamizacija - otpori katolika: Hajduci - na osmanskom teritoriju( predvoeni Harambaama); Uskoci - prebjezi (Klisu i Senj) - u XVII.st. Uskokim ratom poraeni su od Mleana i raseljeni 2. DALMACIJA POD MLEANIMA; DUBROVNIK - ograniavanje komuna; generalni providur(Zd) i knezovi su Mleani - eksploatacija i unitenje gosp. i trgovine; kolonati i zakupnitvo unitavaju seljake; pobune puana(Hvarska buna Matije Ivania) - Dubrovnik: XVI.st. vrhunac; Mleani su im protivnici, a Turci vazali; 1667. potres unitava grad; zapoinje opadanje trgovine(plovidba Atlantikom) i moi 3. ISTRA POD MLECIMA I AUSTRIJOM - priobalje Mletako; unutranjost Habsburka(Pazinska kneija) - sukob Austrije i Mleana; velik egzodus st. iz pograninih podruja; malarija i kuga 4. BOSNA POD OSMANLIJAMA - 1580. Bosanski paaluk: sandaci Bosna, Hercegovina, Klis, Lika, Biha, Zvornik, Cernik - pravoslavna Peku patrijarija; franjevaka Bosna Srebrena; katolici su proganjani; islamizacija - propast timarskog ureenja: od druge polovine 16.st slabi mo Sultana; spahijska anarhija i samovolja(odakluk timari-nasljedstvo); janjiari postaju otimai(itluenje)