Studija Izvodljivosti Trebevicke Zicare

STUDIJA IZVODLJIVOSTI (FEASIBILITY STUDY) IZGRADNJE IARE TREBEVI
SARAJEVO, 2009.
ZA ISTRAIVAA prof. dr. Anto Domazet, redovni profesor direktor Ekonomskog instituta Sarajevo ISTRAIVAKI TIM Prof. dr. Anto Domazet, rukovodilac Projekta Prof. dr. Jasmina Osmankovi, zamjenik rukovodioca Prof. dr. Veljko Trivun, pravni aspekt Doc. dr. Emir Kurtovi, marketing aspekt Doc. dr. Hasan Mahmutovi, organizaciono-upravljaki aspekt Mr. Jasminko Mulaomerovi, kulturno-historijski i edukativni aspekt Mr. Emir Mani, tehniki aspekt Mr. Almir Petek, promotivno-marketinki aspekt Mr. Velid Efendi, ekonomsko-financijski aspekt Azra Zeevi, dipl. ing. arh., prostorni aspekt UREDNICI/REDAKTORI1 Prof. dr. Anto Domazet Prof. dr. Jasmina Osmankovi PRELOM/LEKTURA/PRIPREMA Anesa Vili, dipl. ecc.
Sva prava pridrana. Nije doputeno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati u bilo kojem obliku ili koristiti u bazi podataka bez prethodnog pismenog odobrenja redaktora. Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi
Sadraj
SADRAJ
IZVRNI SAETAK UVOD 1. TEHNIKI, INFRASTRUKTURNI I SIGURNOSNI ASPEKT 1.1. Osnovni podaci o predratnoj iari 1.2. Postojee stanje sistema iare 1.3. Novo-projektirana iara 1.4. Kratak opis osnovnih elemenata iare 1.5. Rekapitulacija trokova 1.6. Pregled aktivnosti na realizaciji Projekta 1.7. Dinamika realizacije 1.7.1. Pripremne aktivnosti 1.7.2. Izvoenje radova i zavrne aktivnosti 1.8. Infrastrukturni aspekt 1.9. Sigurnosni aspekt Zakljuak PROSTORNI ASPEKT 2.1. Prostorni obuhvat 2.2. Prostorno-planska dokumentacija 2.2.1. iara i Trebevi u provedbenim planskim dokumentima 2.2.2. iara i Trebevi u razvojno-planskim dokumentima 2.2.3. Projekti i ostala relevantna dokumentacija 2.3. Stanje bespravne gradnje i potrebna ulaganja za njeno saniranje 2.4. Analiza sadanjeg stanja 2.5. Prijedlog narednih aktivnosti sa nosiocima Zakljuak PRAVNI ASPEKT 3.1. Pravna osnova realizacije 3.1.1. Analiza ustavno-pravnog statusa Grada i njegove sposobnosti da realizuje i stvara obaveze 3.1.2. Analiza do sada donoenih odluka i rjeenja 3.1.3. Analiza postojee pravne situacije 3.1.4. Pravni okvir za javno-privatno partnerstvo 3.1.5. Prijedlog narednih aktivnosti sa nosiocima Zakljuak 3.2. Imovinsko-pravni aspekti 3.2.1. Analiza imovinsko-pravnih odnosa 3.2.2. Pregled i analiza trokova rjeavanja imovinsko-pravnih odnosa 3.2.3. Prijedlog narednih aktivnosti sa nosiocima Zakljuak KULTURNO-HISTORIJSKI I EDUKATIVNI ASPEKT 4.1. Kulturno-historijski i edukativni znaaj 4.2. Analiza i ocjena dosadanjih aktivnosti 4.3. Prijedlog sadraja konkretnih edukativnih aktivnosti turistike destinacije 4.3.1. JU Zatieni pejza Trebevi 4.3.2. Tehnika zbirka/muzej 4.3.3. Astronomska opservatorija 4.3.4. Promatraka stanica za ptice 4.3.5. Vidikovac sa panoramskim prikazima 4.3.6. Edukativne staze 4.3.7. Info-punktovi 4.3.8. Posebni vid edukativnih sadraja Zakljuak 9 11 17 17 18 19 25 30 32 34 34 35 36 36 37 39 39 40 40 41 57 66 69 72 74 75 75 75 77 78 80 82 82 83 83 83 84 84 85 85 87 89 90 90 92 92 92 92 92 92 92
2.
3.
4.
Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi
Sadraj 5. PROMOTIVNO-MARKETINKI ASPEKT 5.1. Procjena trita i broja posjetitelja 5.2. Analiza dosadanjih promotivno-marketinkih aktivnosti 5.3. Prijedlog promotivno-marketinkih aktivnosti turistike destinacije 5.3.1. Analiza situacije 5.3.1.1. Socio-demografske karakteristike ispitanika 5.3.1.2. Nalazi on-line istraivanja 5.3.1.3. SWOT analiza 5.3.2. Ciljevi 5.3.3. Marketing strategija 5.3.3.1. iara 5.3.3.2. Turistika destinacija Trebevi 5.4. Financijski plan i nain osiguranja sredstava za promotivno-marketinke aktivnosti Zakljuak ORGANIZACIONO-UPRAVLJAKI ASPEKT 6.1. Svrha definiranja 6.1.1. Kratka teorijska osnova 6.1.2. Ciljevi i problemi 6.1.3. Kriteriji mjerenja efikasnosti 6.1.4. Identifikacija faktora 6.1.4.1. Pravno-institucionalni faktori 6.1.4.2. Faktori vezani za investicijske aktivnosti 6.1.4.3. Faktori tranje za uslugama prijevoza iare 6.1.4.4. Faktori financijske odrivosti iare 6.1.5. Sinteza rezultata 6.2. Prijedlog organizaciono-upravljakog modela 6.2.1. Prva faza 6.2.2. Druga faza Zakljuak 95 95 99 99 99 100 100 103 103 104 104 109 111 112 113 113 113 114 114 114 114 115 115 115 115 116 116 117 118 119 119 119 122 124 124 125 126 126 127 127 127 128 128 129 131 132 134 134 137 137 139 147 155
6.
7. EKONOMSKI-FINANCIJSKI ASPEKT 7.1. Financijski kapacitet grada da financira Projekt 7.1.1. Analiza budeta Grada 7.1.2. Analiza strukturalnih promjena za period 2005-2009. 7.2. Analiza do sada uloenih sredstava 7.3. Projekcija potrebnih ulaganja po strukturi i dinamici 7.4. Identificiranje moguih izvora financiranja 7.4.1. Budetska sredstva 7.4.2. Kreditni izvori 7.4.3. Javno-privatno partnerstvo 7.4.4. Ostali izvori financiranja 7.5. Prijedlog strukture izvora financiranja projekta 7.6. Projekcija prihoda, rashoda i financijskog rezultata projekta 7.6.1. Planirani prihodi 7.6.2. Planirani rashodi 7.6.3. Financijski rezultat i gotovinski tijek projekta 7.7. Ocjena financijskih performansi projekta 7.8. Procjena drutveno-ekonomske efikasnosti projekta 7.8.1. Procjena mjerljivih drutveno-ekonomskih efekata 7.8.2. Procjena nemjerljivih drutveno-ekonomskih efekata Projekta Zakljuak 8. AKCIONI PLAN ZAKLJUAK I PREPORUKE IZVORI
Skraenice SKRAENICE iara Trebevi Kanton Sarajevo Bosna i Hercegovina Federacija Bosna i Hercegovina Mjesna zajednica Direkcija za evropske integracije Metara nadmorske visine Nadmorska visina Zimske olimpijske igre 1984 Kantonalno javno komunalno poduzea Javno komunalno poduzee Pretpristupni fond Prekogranina kooperacija Regulacioni plan Urbanistiki plan Prostorni plan Prostorni plan posebnog podruja Planovi podruja posebnih obiljeja Private Finance Initiative model Stoljee T KS BiH Federacija BiH MZ DEI mnm NV ZOI 84 KJKP JKP IPA CBC RP UP PP PPPP PPPO PFI model st.
Popis tabela, slika i grafikona
POPIS TABELA, SLIKA I GRAFOVA

Tehniki aspekt Tabela 1: Tehno-ekonomska analiza Tabela 2: Glavne tehnike karakteristike novoprojektovane iare Tabela 3: Rekapitulacija trokova prema Idejnom projektu Tabela 4: Dinamika realizacije projekta I faza Tabela 5: Dinamika realizacije projekta II i III faza Slika 1: Donja stanica sadanje stanje Slika 2: Gornja stanica sadanje stanje Slika 3: Donja stanica - novo rjeenje Slika 4:Gornja stanica novo rjeenje Slika 5: Mainski dio novo rjeenje Slika 6: Kabina Slika 7: Transportno ue i kabina Slika 8: Hvataljke Slika 9: Radna konica Slika 10: Hitna konica Slika 11: DC motor Slika 12: DISEL generator Slika 13: Garani prostor Slika 14: Nosea konstrukcija Prostorni aspekt Slika 1: Prostorni obuhvat Projekta T Slika 2: Izvod iz RP Lijeva obala Miljacke-Bistrik- Namjena povrina Slika 3: Izvod iz RPLijeva obala Miljacke-Bistrik- Arhitektonske intervencije na objektima Slika 4: Izvod iz RP Hrid Urbanistiko rjeenje Slika 5: Zimski sport ZOI 84 Slika 6: Bob staza ZOI 84 Slika 7: Bob i staza za sanjkanje ZOI 84 Slika 8: Prostorni plan posebnog podruja za potrebe odravanja XIV ZOI Sarajevo 1984. Namjena povrina Slika 8a: Izvod iz Prostorni plan posebnog podruja za potrebe odravanja XIV ZOI Sarajevo 1984 Koncepcija razvoja turizma i rekreacije Slika 8b: Izvod iz Prostorni plan posebnog podruja za potrebe odravanja XIV ZOI Sarajevo 1984 Koncepcija razvoja turizma i rekreacije Granica entiteta Slika 9: Izvod iz Urbanistikog plana grada Sarajeva za period 1986. do 2015. Slika 10: Izvod iz Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023. Slika 11: Izvod iz Prostornog plana Kantona Sarajevo Kulturno-historijsko i prirodno nasljee Slika 12: Izvod iz Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023. Sport i rekreacija Slika 13: Izvod iz Idejnog projekta Trebevika iara - Ideja nove iare: Polazna i dolazna stanica Slika 14: Izvod iz Idejnog projekta Trebevika iara - Kopija katastarskog plana: Trebevi, Polazna stanica Hrvatin Slika 15: Izvod iz Idejnog projekta Trebevika iara - Situacija: Polazna stanica Hrvatin Slika 16: Izvod iz Idejnog projekta Trebevika iara Planirano stanje Polazna stanica Hrvatin Osnova podruma Slika 17 Izvod iz Idejnog projekta Trebevika iara Planirano stanje Polazna stanica Hrvatin - Osnova prizemlja Slika 18: Izvod iz Idejnog projekta Trebevika iara - Planirano stanje Polazna stanica Hrvatin - Osnova podruma Slika 19: Izvod iz Idejnog projekta Trebevika iara - Planirano stanje Polazna stanica Hrvatin - Presjek A-A Slika 20: Izvod iz Idejnog projekta Trebevika iara Planirano stanje Polazna stanica Hrvatin - Presjek B-B Slika 21: Izvod iz Idejnog projekta Trebevika iara - Planirano stanje Polazna stanica Hrvatin - PerspektivaSjever-Istok Slika 22: Izvod iz Idejnog projekta Trebevika iara - Planirano stanje - Polazna stanica Hrvatin - Perspektiva Jug-Zapad Slika 23: Izvod iz Idejnog projekta Trebevika iara - Kopija katastarskog plana - Dolazna stanica Vidikovac Slika 24: Izvod iz Idejnog projekta Trebevika iara - Situacija: Dolazna stanica Vidikovac Slika 25: Izvod iz Idejnog projekta Trebevika iara Planirano stanje Vidikovac - Osnova prizemlja Slika 26: Izvod iz Idejnog projekta Trebevika iara - Planirano stanje Dolazna stanica Vidikovac - Presjek A-A Slika 27: Izvod iz Idejnog projekta Trebevika iara - Planirano stanje Dolazna stanica Vidikovac - Presjek B-B: Slika 28: Izvod iz Idejnog projekta Trebevika iara 3D model pogled Jug-Istok Dolazna stanica Vidikovac Slika 29: Izvod iz Idejnog projekta Trebevika iara 3D model pogled Jug-Zapad - Dolazna stanica Vidikovac
Popis tabela, slika i grafikona Slika 30: Prijedlog obuhvata za izradu Urbanistikog projekta lokalitet Prvi umar Slika 31: Tura za brdski biciklizam na Trebeviu Slika 32: Brdski biciklizam Slika 33: Paraglajding na Trebeviu Slika 34: Trebevi Bob i staza za sanjkanje Slika 35: Planirana izrada planske dokumentacije za Stari Grad Slika 36: Satelitski snimak obuhvata Projekta Slika 36a: Satelitski snimak Trasa iare Slika 37: Foto snimak - Prilaz polaznoj stanici stepenitem iz Franjevake ulice Slika 38: Foto snimak - Pogled na grad Slika 39: Foto snimak - Bob staza i Apelova cesta Slika 40: Foto snimak - Planinarski dom kod Prvog umara Slika 41: Foto snimak - Ruevina Dom Prvi umar Slika 42: Foto snimak - Saobraajnica Sarajevo-Jahorina Slika 43: Foto snimak - Lokacija Prvi umar Slika 44: Foto snimak - Bob staza Slika 45 a i b: Dolazna stanica iare Slika 46: Polazna stanica iare Slika 47: Restoran Vidikovac, 80-tih Slika 48 a i b: Restoran Vidikovac, danas Slika 49: Pogled na grad sa lokaliteta Vidikovac Kulturno-historijski i edukativni aspekt Slika 1: Aleksandrov dom ispod vrha Trebevia Slika 2: Stara kabina T Slika 3: Kupola nekadanje opservatorije olina kapa Promotivno-marketinki aspekt Tabela 1: Broj prevezenih putnika, 1980-1990. Tabela 2: Broj stanovnika u Kantonu Sarajevo, 2006-2008. Tabela 3: Prosjean broj zaposlenih i prosjene plate u Kantonu Sarajevo, 2005-2008. Tabela 4: Broj obrazovnih institucija i broj uenika u Kantonu Sarajevo Tabela 5: Broj dolazaka turista i broj noenja u Kantonu Sarajevo, 1998-2008. Tabela 6: Broj dolazaka turista i broj noenja u Kantonu Sarajevo, 1998-2008. Tabela 7: Socio-demografske karakteristike ispitanika, N=400 Tabela 8: Asocijacije na Trebevi, N=400 Tabela 9: Vrijeme posljednje posjete, N=400 Tabela 10 : Poeljni objekti na Trebeviu, N=400 Tabela 12 : Procjena iare, 2011-2020. Tabela 13: Procjena budeta za promociju, godinji nivo, maksimalne vrijednosti Grafik 1: Mjeseci u kojima je najvea vjerovatnoa posjete, N=400 Grafik 2: Nain dolaska na Trebevi, N=400 Organizaciono-upravljaki aspekt Slika 1: Prijedlog organizacijskog modela prve faze Ekonomsko-financijski aspekt Tabela 1: Analiza realizacije budeta Grada Sarajeva za period 2005-2008. Tabela 2: Struktura budetskih prihoda Grada u 2008. Tabela 3: Struktura budetskih rashoda Grada u 2008. Tabela 4: Struktura tekuih grantova Grada u 2008. Tabela 5: Strukturalne promjene prihoda Grada 2005-2009. Tabela 6: Strukturalne promjene rashoda Grada 2005-2008. Tabela 7: Projekcija potrebnih ulaganja u Projekt po godinama Tabela 8: Prijedlog nosioca ulaganja u Projekt Tabela 9: Procjena i projekcija ukupnih prihoda u periodu prvih deset godina efektuiranja iare Tabela 10: Procjena i projekcija ukupnih rashoda u periodu prvih deset godina efektuiranja iare Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi 7
Popis tabela, slika i grafikona Tabela 11: Procjena i projekcija trokova radne snage na iari Tabela 12: Procjena financijskog rezultata i gotovinski tok u periodu efektuiranja iare (hilj. KM) Tabela 13: Financijska efikasnost projekta Tabela 14: Matrica drutveno-ekonomskih efekata projekta iara Tabela 15: Prikaz mjerljivih pozitivnih i negativnih drutveno-ekonomskih efekata T (hilj. KM) Tabela 16: Procjena nemjerljivih pozitivnih drutveno-ekonomskih efekata u prvih pet godina Projekta (Hilj. KM) Graf 1: Pregled realizacije budeta Grada Sarajeva u periodu 2005-2008. Graf 2: Prikaz strukture prihoda Grada u 2008. Graf 3: Prikaz strukture rashoda Grada u 2008. Graf 4: Analiza strukturalnih promjena prihoda Grada 2005-2009 Graf 5: Analiza strukturalnih promjena prihoda Grada 2005-2009. Graf 6: Elementi za izraunavanje interne stope rentabilnosti Graf 7: Mjerljivi drutveno-ekonomski efekti T u prvih 10 godina eksploatacije
Izvrni saetak
IZVRNI SAETAK
1. Studija izvodljivosti gradnje Trebevike iare pokazala je da postoje drutveni, ekonomski, pravni, tehniki, prostorni, financijski i organizaciono upravljaki preduvjeti za izgradnju T. Studija je sa visokom pouzdanou istraila i razvila tehniku koncepciju realizacije projekta, naine njegovog financiranja, marketing koncept projekta, pravne aspekte i radnje koje treba poduzeti, prostorne i organizaciono-upravljake aspekte projekta, dajui istovremeno i kritike ocjene i sugestije za dalje poboljanje tehnike dokumentacije i poduzimanje potrebnih aktivnosti za dalji rad na pripremama projekta za realizaciju. Studija je istraila drutvenoekonomske i trino-financijske aspekte projekta i nala da postoji visoka drutveno-ekonomska opravdanost projekta, dok je trino-financijska efikasnost nezadovoljavajua. Imajui to u vidu kljuni nalaz studije je da T ima sve potrebne elemente izvodljivosti i da je treba realizirati kao javni projekt. 2. U toku izrade ove studije bila je prisutna dilema da li se sa postojeim nivoom pripremljenosti tehnike dokumenatcije moe ii na izradu studije izvodljivosti ili bi trebalo raditi studiju predizvodljivosti. Razlozi za takvu dilemu bili su u tome da nije bilo vrstih dokaza o potrebi poveanja kapaciteta T sa 400 na 1.000 putnika na sat, to ima svakako izravan utjecaj na predraunsku vrijednost projekta, a samim tim i na uvjete i izvjesnost njegove realizacije. Meutim, kako je i u ugovoru o izradi studije bilo definirano da se radi o studiji izvodljivosti, a kako je Naruilac studije, i nakon ukazivanja na okolnosti pitanja kapaciteta T ostao pri rjeenjima iz idejnog projekta, konaan koncept studije je studija izvodljivosti. 3. Istraivanja marketinga T pokazala su da T predstavlja turistiku atrakciju samu za sebe i element turistike destinacije Trebevia i Grada Sarajeva. T ima snano prisutne kulturoloke, tradicijske, prostorne i edukacijske elemente u svom marketinkom pozicioniranju prema potencijalnim trinim grupama koje ine domai i strani turisti i graani Sarajeva. Primarna istraivanja obavljena on-line anketom na uzorku od 400 ispitanika, uglavnom mlae populacije dobi do 35 godina, pokazala je da postoji snana emotivna veza graana Sarajeva sa Trebeviem i da e T omoguiti novi i bogatiji sadraj u koritenju potencijala Trebevia. 4. Organizaciono-upravljaki aspekt T polazi od toga da se tijekom gradnje T moe organizirati jedinica za implementaciju projekta, kao organizacioni dio u okviru Grada. Mnogo je sloenije pitanje organizacije T u fazi operativne eksploatacije, jer se tada zahtjeva vra organizaciona struktura u skladu sa pozitivnim zakonima. Jedno od moguih rjeenja je prenoenje izgradnje iare u strukturu neke od javnih kompanija koje sada funkcioniraju na KS. 5. Grad Sarajevo ima institucionalno-pravnu osnovu za pokretanje investicije na T, za poduzimanje potrebnih radnji na osiguranju izvora financiranja i voenje investicije do njenog okonanja, te mogunosti da organizira javno poduzee za eksploataciju izgraenog objekata. Meutim, studija ukazuje da se zbog dominantnih izvora financiranja kroz grant Kantona Sarajevo i malog udjela izvornih prihoda, Sarajevo suoava sa velikim rizicima financiranja ovako zamanog projekta. Ukupna ulaganja u T kreu se oko 16 mil. KM, a izvori financiranja obuhvaaju javne izvore: sredstva budeta Grada Sarajevo, sredstva namjenskih grantova opina na podruju Grada i Kantona Sarajevo, sredstva IPA Evropske Unije i sredstva kredita iji bi nosilac bio Grad. 6. Nalaz studije koji pokazuje da T u operativnoj eksploataciji u prvih deset godina ima gubitak od oko 3,5 mil. KM pokazuje da se Sarajevo moe suoiti sa problemom subvencioniranja tih gubitaka iz budeta, to bi ograniavalo njegove razvojne kapacitete. Zato se predlae solucija prenosa izgraenog objekta na upravljanje Kantonu Sarajevo, koji ima vee budetske kapacitete za subvencioniranje ovog objekta ili davanje T u koncesiju nakon njene izgradnje. Nesumnjivo je da T sama za sebe mora biti javni objekt, ali je vrst nalaz studije da taj javni karakter, koji podrazumijeva subvencioniranje poslovanja T, ne moe i ne treba osiguravati Grad Sarajevo.
Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi 9
Izvrni saetak
7. Studija razmatra osnovne rizike projekta i nalazi da je makroekonomski rizik izuzetno izraen zbog recesije koja prerasta u depresiju i trajnije ugroava javne prihode i javnu potronju reducira na najnunije namjene. Makroekonomski rizici su ispoljeni i u smanjenim mogunostima kreditnog zaduivanja za financiranje ovog projekta. Politiki rizici su snano izraeni u podruju potrebnih dogovora sa Vladom KS oko transfera vlasnitva nad T, prostornog ureenja Trebevia i nivoa grantova i naina osiguranja izvornih prihoda za Grad Sarajevo, te u podruju prioriteta projekta T u kandidiranju za IPA sredstva. Trini rizici su izraeni u podruju tranje za uslugama prevoza iarom i to u manjoj mjeri nego to su to rizici gubitaka u poslovanju koji sussasvim izvjesni. Rizici tranje su najveim dijelom uvjetovani kvalitetom i strukturom ponude turistikih sadraja na Trebeviu. Financijski rizici izraeni su u nesigurnosti izvora financiranja, koji se odnose na kapacitet Grada Sarajeva da financira ovaj projekt, te u podruju kontrole investicionih izdataka u okviru planiranog iznosa ulaganja. Tehniki rizici vezani su za efikasnost izvoenja investicionog projekta u pogledu odravanja predraunskih vrijednosti, rokova izvoenja i kvaliteta izvoenja investicija, sigurnost i tehniku pouzdanost transportnog sistema, mogunost urednog servisiranja i odravanja sistema, te trokova operativnog funkcioniranja sistema. Rizici organizaciono-upravljakih rjeenja su posebno izraeni u vezi sa potrebom iznalaenja rjeenja za subvencioniranje T u fazi operativnog funkcioniranja iare. Preveniranje ovih rizika dijelom je mogue, prije svega adekvatnim politikama financiranja projekta, stabilizacijom izvora financiranja Grada i dobrim pripremama za realizaciju projekta. Dijelom e rizici, prije svega oni trine prirode, biti otvoreni. U cjelini rizici ne bi trebalo da dovedu u pitanje realizaciju projekta. 8. Visoka drutveno-ekonomska i niska financijsko-trina efikasnost projekta ukazuju da projekt treba izvesti kao javni projekt koritenjem javnog novca. U naelu, za privlaenje privatnog kapitala, potrebno je razviti instrumente stimulacija i projekt T staviti u iri kontekst investicionih prilika za ulaganja na Trebeviu koja bi mogla da privuku privatni kapital. U takvim okolnostima i sama T mogla bi biti predmetom interesa privatnih investitora i mogla bi se ponuditi na koncesiju privatnim poduzetnicima, naravno u partnerstvu sa Gradom. Takav pristup nije bilo mogue provesti u ovoj studiji, jer odluke o prostornom ureenju Trebevia ne postoje i nema potrebne osnove za izraunavanje efekata mogueg javno-privatnog partnerstva na realizaciji ovog projekta. 9. Projekt T je razvojni projekt i ne bi ga trebalo odlagati ak i u okolnostima da treba saekati donoenje potrebnih odluka o reguliranju prostora na Trebeviu. Budui da je T sloen projekt sa zahtjevnim pripremama, treba na njegovoj realizaciji raditi bez odlaganja, osiguravajui potrebnu koordinaciju sa organima Kantona Sarajevo i drugim akterima, koji su relevantni za ovaj projekt. S druge strane, kao javni projekt koji pokree i domae graevinske i druge usluge, te prua poticaje razvoju turizma, projekt T moe biti znaajan doprinos aktiviranju domae ekonomije u uvjetima recesije. 10. Na osnovu iznesenih nalaza preporuuje se da Grad Sarajevo u narednom periodu intenzivira pripremne aktivnosti za izvoenje investicije i da se posebna panja posveti slijedeem: a) izradi glavnog projekta T, b) prikupljanju veeg broja ponuda za isporuku transportnih sistema iare sa uvjetima koji su priblini komercijalnim, c) definiranju konstrukcije financiranja i zakljuenje predugovora, odnosno pisma namjere sa potencijalnim financijerima T, d) priprema odluke o prenosu imovine T koja se vodi u GRAS-u, e) postizanje dogovora o nainima upravljanja T i osiguranju subvencija u fazi operativnog funkcioniranja T, f) postizanje dogovora sa Vladom KS o pripremi prostorno-planske dokumentacije za Trebevi i jasnoj opredijeljenosti o tome ta e biti dozvoljeno graditi na podruju Trebevia i g) promociji mogunosti investiranja na Trebeviu i istraivanju mogunosti ukljuenja T u paket javnoprivatnog-partnerstva za realizaciju T.
10
Uvod
UVOD
Studija izvodljivosti je dokument kojim se utvruje postojanje okolnosti za izvoenje nekog projekta, uvjeti koje treba osigurati za njegovo uspjeno izvoenje, prijedlog rjeenja koja treba poduzeti da se projekt uspjeno izvede i plan aktivnosti za uspjeno izvoenje projekta. Navedene etiri grupe aktivnosti koje obuhvata proces izrade studije izvodljivosti treba da daju odgovor na pitanje: da li e ideja za neki projekt biti provodiva na nain da osigurava njegovu samoodrivost. Izrada studije izvodljivosti gradnje T ima za cilj istraivanje faktora koji utjeu na donoenje odluke o gradnji T i nainima njene realizacije, koji e osigurati punu efikasnost njene gradnje i eksploatacije, te njenu punu integriranost u prostor, socijalnu i ekonomsku sredinu i njen puni doprinos razvoju turizma, te ukupnom socijalnom i ekonomskom razvoju Sarajeva. Jednostavno reeno, treba istraiti moe li se T izgraditi na efikasan nain, uz punu usklaenost sa prostorom i socijalnom sredinom, na nain da bude financijski odriva. T je objekt sa vie namjena. Nesumnjivo je da je to objekt velike vanosti za promociju turizma i moe se smatrati turistikom destinacijom, sama za sebe, i kao integralni dio turistike destinacije Trebevia i ire, grada Sarajeva i Kantona Sarajevo. Izgradnjom T bi se znatno obogatila turistika ponuda grada Sarajeva koja, i pored rasta, gubi relativni udio u turistikoj ponudi Kantona Sarajevo. Naime, u 2008. Grad je posjetilo 88.259 turista to je preko 1,8 puta vie nego u 1999. kada je Grad Sarajevo posjetilo 48.936 turista, ali je uee tih turista u ukupnom broju turista koji su posjetili Kanton Sarajevo opalo sa 81,3% u 1999. na 53,1% u 2008. To je rezultat obogaivanja ponude planinskog i banjsko-rekreativnog turizmu koji biljee opine van sastava Grada. Drugim rijeima moe se zakljuiti da je turistika ponuda Grada u znaajnom zastoju i da bi aktiviranje T bio znaajan korak u njenom obogaivanju. Nita manje nije znaajna simbolika i vaspitno-edukativna uloga T. Ona je simbol Sarajeva, objekt sa koga se Sarajevo doivljava u specifinom izgledu i perspektivi. U tom smislu je T jedan od bitnih elemenata identiteta branda Sarajeva kao ekonomskog, turistikog, kulturnog i politikog centra BiH. U vie nego tridesetogodinjem periodu svog postojanja od 1959. do 1992. T je postala svojina svih njenih graana i omiljena destinacija turista koji posjeuju Sarajevo. Ona je bila atrakcija sama za sebe i javno transportno sredstvo za dolazak na Trebevi u rekreativne svrhe. Trebevi je izvor posebnih emocija za graane Sarajeva, koji u njemu vide izuzetnu prirodnu vrijednost na domak velikog grada, vrijednost koju treba ouvati i koristiti za nove generacije. Poseban je znaaj T i Trebevia u edukaciji mladih i razvijanju njihove ljubavi i odgovornosti prema prirodi, ali i u razvoju socijalizacije linosti mladih ljudi kroz odnos prema druenju, prirodi, sportu i rekreaciji. U pogledu sadraja studija izvodljivosti se nije mogla fokusirati samo na objekt T. Ona ima u vidu organsku vezu T sa prostorom Trebevia i znaajnu panju posveuje moguim sadrajima koji se mogu razvijati na Trebeviu, vodei rauna o zatiti i ouvanju njegovih prirodnih i prostornih vrijednosti. Rad na studiji izvodljivosti temeljio se na kreativnoj izvedbi projektnog zadatka koji je formulirao Naruilac. Taj zadatak je zahtijevao dosta istraivakog rada zbog niskog nivoa gotovosti u sferi tehnike dokumentacije Tehnika dokumentacija koja je izvoau studije stavljena na raspolaganje omoguila je elaboraciju relevantnih faktora studije izvodljivosti na dosta skroman nain. Prezentirana tehnika dokumentacija je na nivou idejnog projekta, predraun ulaganja u opremu temelji se na samo jednoj ponudi, a procjene kapaciteta nisu utemeljene na dubljim istraivanjima. Uz ove okolnosti rezultati studije izvodljivosti su na donjem pragu pouzdanosti i zahtijevat e nove procjene, pogotovu zbog trinih turbulrncija izazvanih globalnom recesijom.
11
Uvod
Metodologija Glavna hipoteza u istraivanju je da T moe odgovarajuim stratekim konceptom, biti odriv projekt koji e osigurati efekte poboljanja integralne turistike ponude opine Stari Grad i grada Sarajevo. Drugim rijeima, T se moe izgraditi na efikasan nain, uz punu usklaenost sa prostorom i socijalnom sredinom. Kao javni projekt T treba da se financira iz javnih resursa, a tokom njene eksploatacije, u ovisnosti o regulaciji gravitirajueg prostora Trebevia, mogu se razmatrati mogunosti partnerstvu javnog i privatnog sektora putem izdavanja na koncesiju privatnim partnerima. U izradi studije izvodljivosti primijenjene su metodologije UNIDO COMFAR III Expert, metodologije javnih konsultacija, metodologije valorizacije javnog dobra od strane javnog i privatnog sektora temeljene na osnovnim postulatima teorije javnog dobra. U istraivanjima je teite na optimalnoj kombinaciji sekundarnih i primarnih istraivanja. U primarnim istraivanjima najvie su zastupljeni intervjui, on-line anketa i rad u timu. Intervjui sa osobama iz institucija koje su angairane na razvojnim ili statusnim pitanjima T ili su kao pojedinci bili angairani na razliitim poslovima vezanim za Projekt su imali poseban znaaj. Kako je prema izvjetajima BH MAK i Slube civilne zatite opine Sari grad zavren postupak deminiranja terena, lanovi tima su imali mogunost i u vie navrata posjetili su objekte na terenu, napravili bogatu fotodokumentaciju i relevantne zabiljeke. Sekundarni podaci su prikupljeni iz raznih relevantnih izvora: internet, objavljene publikacije i analize, zakoni, podaci statistikih zavoda, dokumentacija Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, IPSA instituta, Kantona Sarajevo, opine Stari Grad, KJKP Gras, Geodet itd. Koriten je i metoda javnih konsultacija, kao i metoda ekspertskog miljenja po pojedinim temama. Poseban oblik istraivanja su bile radionice/sastanci sa predstavnicima Naruioca, koje su rezultirale u zauzimanju stavova o nizu otvorenih problema, sa kojima se Izvoa susretao u izradi studije. Kljuni metodoloki problem i ogranienje u istraivanju vezan je za injenicu da postoje ozbiljni prigovori na Idejni projekt iare Trebevi, kao najvaniji ulazni dokument. Prije svega, predstavnici IPSA instituta, kao podugovarai Ekonomskog instituta Sarajevo za tehnikotehnoloku oblast, su nakon temeljite i seriozne analize konstatirali da nedostaju argumenti za planirani kapacitet iare od 1000 putnika na sat, posebno ako se ima u vidu da ni predratni kapacitet od 400 putnika na sat nije bio iskoriten. Meutim, Naruilac je ostao na stajalitu da su rjeenja iz Idejnog projekta vaea i nepromjenjiva, pa su u u izradi studije ta rjeenja do kraja respektirana. U svakom sluaju, Izvoa je uloio maksimum profesionalnih kapaciteta da se uz navedena ogranienja, metodoloki okvir istraivanja i projektni zadatak ispotuju u cijelosti. Izvoa je, s obzirom na karakter istraivanja, obavio javne konsultacije, istraio rizike projekta, i po prvi put primijenio metodologiju drutvene i ekonomske valorizacije javnog dobra temeljenu na postulatima teorije javnog dobra, kao i relevantne metodologije kvantitativne i kvalitativne procjene pozitivnih i negativnih eksternalija po osnovu angairanja javnih sredstava. Za svaki od analiziranih aspekata ocjene opravdanosti Projekta koritene su i odgovarajue specifine metode. Tehniki aspekt Projekta, koji ukljuuje i infrastrukturne i sigurnosne aspekte temelji se na analizi i ekspertnoj ocjeni Idejnog projekta, kao i terenskim istraivanjima. Pri izradi dijela studije koji se odnosi na prostornog aspekt Projekta, koritene su sljedee metode: terenski obilazak, konzultacije s prostornim planerima, planski dokumenti, pisani podaci i literatura. Temeljni prostorni obuhvat Studije odreen je prema prostorno-planskim dokumentima i granicama Kantona Sarajeva, meutim za odreene aspekte sagledavanja turistikog utjecaja na spomenuti
12 Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi
Uvod
prostor obuhvaeno je i ire okruenje Kantona Sarajevo, a u skladu s utvrenim prioritetima zatite okolia i nivoom planske i projektne dokumentacije. Podruje iare sa stanicama i trasom posmatranao je kao dio ireg prostora, kako bi se odgovorilo zadatku ove Studije. Prilikom izrade koristila se vrlo iscrpna i originalna dokumentacija iz arhive Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo. On-line anketa je provedena za potrebe analize promotivno-marketinkog aspekta: koriten je alat GoogleDocs, anketa je proslijeena na 2.000 e-mail adresa, prikupljeno je ukupno 400 odgovora, odnosno stopa odgovora je 20%. On-line anketa je bila i u funkciji javnih konsultacija o drutvenom interesu i drutvenoj opravdanosti Projekta. U istom kontekstu koriten je pregled pisanja printanih i e-medija. Ekonomsko-financijski aspekt studije pripremljen je na osnovu podataka iz izvjetaja o izvrenju budeta Grada Sarajeva, te na osnovu analiza marketinkih i tehnikih aspekata studije. U skladu sa projektnim zadatkom, ekonomsko-financijski aspekt studije definiran je kroz sedam dijelova i to: financijski kapacitet Grada da financira Projekt, analiza do sada uloenih sredstava, projekcija potrebnih ulaganja po strukturi i dinamici, dentificiranje izvora financiranja, projekcija prihoda i trokova, te prijedlog aktivnosti na rjeavanju financijskih aspekata Projekta sa nosiocima. U okviru analize kulturno-historijskog i edukativnog aspekta, organizaciono-upravljakog aspekta Projekta koriten je metoda deskripcije, komparativni metoda, metoda kompilacije, metoda intervjua, kao i metoda analize i sinteze. Principi Pri izradi Studije u cijelosti su respektirani sljedei principi: ekspertnosti, transparentnosti i participacije. Organizacija Rad na projektu je organiziran kao individualni-ekspertski rad, timski rad, konsultatski rad, rad u formi sastanaka/radionica, desk i feild reserach, primarna i sekundarna istraivanja. Uesnici: U realizaciji istraivanja uestvovali su: lanovi Tima Ekonomskog instituta Sarajevo: prof. dr. Anto Domazet, rukovodilac prof. dr. Jasmina Osmankovi, zamjenik rukovodioca prof. dr. Veljko Trivun, lan doc. dr. Emir Kurtovi, lan doc. dr. Hasan Mahmutovi, lan mr. Jasminko Mulaomerovi, lan mr. Almir Petek, lan Mr. Velid Efendi, lan Azra Zeevi, dipl.ing.arh., lan lanovi tima ispred IPSA instituta mr. Emir Mani, lan
13
Uvod
Gradska uprava Hamdo Kari, pomonik gradonaelnika, koordinator u ime Gradske uprave Emina Hrelja, dipl. ing, koordinator u ime Gradske uprave Predstavnici javnog sektora Dravni nivo Direkcija za evropske integracije Federacija BiH o Federalno ministarstvo kulture i sporta, Federacija BiH o Turistika zajednica Federacije BiH Sarajevska makroregija o SERDA Sarajevska regionalna razvojna agencija, Kanton Sarajevo o Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo o Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolia Kantona Sarajevo o Turistika zajednica Kantona Sarajevo o Privredna komora Kantona Sarajevo o Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo o Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo o Zavod za zatitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljea Kantona Sarajevo o KJKP Gras Sarajevo o KJP ZOI 84 Sarajevo Grad Sarajevo o Grad Sarajevo Gradonaelnik i kabinet Gradonaelnika o Sluba za odnose s javnou, analitiku i marketing o Grad Sarajevo, Gradske uprave o Grad Sarajevo, Gradska sluba za opu upravu o Grad Sarajevo, Gradska sluba financija o Grad Sarajevo, Gradska sluba za urbano planiranje i stambene poslove o Grad Sarajevo, Gradska sluba za komunalne poslove o Gradska sluba za obrazovanje, kulturu i sport o Grad Sarajevo, Gradska sluba za lokalno poslovanje i razvoj grada o Grad Sarajevo, Zavod za informatiku i telematiku o Grad Sarajevo, koordinator za IPA CBC o Muzej Grada Sarajeva o Arhiv Sarajeva Opina Stari grad o Opina Stari grad, Sluba civilnih poslova o Opina Stari grad, relevantne slube Predstavnici civilnog sektora, nevladinih organizacija, udruenja graana o Planinarski savez Kantona Sarajevo o Planinarsko drutvo Lisin o Planinarsko drutvo Trebevi i Treskavica Istono Sarajevo i Pale o Udruenje brdsko-planinskih biciklista o Planinarsko drutvo eljezniar o Drutvo prijatelja Sarajeva
Uvod
o Univerzitetsko-sportsko drutvo Bosna Sarajevo o Hrvatsko kulturno drutvo Napredak o Skijaki klub irokaa Predstavnici biznisa o Relax Tours doo Sarajevo o Energoplan doo Sarajevo Drugi uesnici o Geodet Sarajevo o BH MAK Vremenski okvir Rad na projektu je realiziran u periodu od 9. 04. 2009. do 5. 08. 2009. Radna verzija je dostavljena Naruiocu 10. 08. 2009. godine. U konanu verziju su ukljuene prigovori, sugestije i preporuke Naruioca. On-line anketa za potrebe promotivno-marketinkog aspekta je proveden u periodu april juli 2009. Finalni tekst Studije okonan je sredinom oktobra 2009. godine. Dosadanje aktivnosti na pripremama Projekta Grad Sarajevo i KJKP GRAS su 12. 09. 2007. potpisali Sporazum o pripremi tehnike dokumentacije za izgradnju T kojim je definirano da Grad preuzima liderstvo u aktivnostima obnove iare, s obzirom da je rije o kapitalnom projektu koji e biti u funkciji poboljanja turistike ponude Grada i koji e koristiti svi graani grada Sarajeva. Dana 14. 09. 2007. Fakultet za saobraaj i komunikacije Univerziteta Sarajevo je dostavio Slubi za komunalne poslove Grada Sarajeva materijal pod naslovom iara Bistrik Trebevi: Elementi za izradu idejnog projekta iare u Sarajevu. Poetkom 2008. dogovorene su zajednike aktivnosti Slube za komunalne poslove Grada Sarajeva i opine Stari grad na realizaciji aktivnosti vezanih za T, posebno izradu Master plana. Idejni projekt za T izradila je Agencija za geodetske poslove GEODET Sarajevo u februaru 2008. Revizija projekta uraena je u februaru 2008. od strane firme M DESING Sarajevo. Novi Izvjetaj o reviziji Idejnog projekta T Sarajevo u aprilu 2009. uradio je isti revident. Uprava grada Sarajevo je poetkom 2009. sa Ekonomskim institutom Sarajevo ugovorila izradu Studije predizvodljivosti (pre-feasibility study) izgradnje T. Aktivnosti u toku rada na Studiji Radi praenja istraivakog procesa naznaavaju se samo neke aktivnosti u procesu izrade Studije, i to: 09.04. 2009. 14. 04. 2009. 16. 04. 2009. 28. 04. 2009 Pravi radni sastanak Tima Sastanak sa predstavnicima IPSA-a Sastanak Tima Ekonomskog instituta, predstavnika IPSA instituta i Gradske uprave, imenovani su koordinatori u ime naruioca: Hamdo Kari. pomonik Gradonaelnika za komunalne poslove i Emina Hrelja, dipl. ing lanovi Tima su prisustvovali sastanku Drutva prijatelja grada Sarajeva. u povodu
15
Uvod
15. 06. 2009. 10.07.2009. U toku jula 2009. 22. 07. 2009. 24. 07. i 31. 07. 2009. 10. 08. 2009. 20. 08. 2009. 29.09.2009. 15.10.2009. 10.11.2009.
tribine Trebevi: juer, danas, sutra Definiran je 25. 08. 2009. kao rok za izradu Studije lanovi Istraivakog tima su posjetili GRAS i preuzeli dokumentaciju i potrebne informacije o poslovanju T u periodu do 1992. godine lanovi tima su posjetili iaru u Budimpeti (Maarska) i Istambulu (Turska), radi komparativne analize Gradska uprava je informirana o progresu u izradi Studije. Dogovorene su dalje aktivnosti na finaliziranju dokumenta Predstavnici Tima Ekonomskog instituta su prisustvovali prezentaciji prvog poziva za projekte koji e se financirati u okviru programske oblasti prekogranine suradnje CBC IPA Bosna i Hercegovina Crna Gora i Bosna i Hercegovina Republika Srbija Draft Studije dostavljen Naruiocu Rok za primjedbe, komentare i sugestije Naruioca Razmotren i usvojen nacrt Studije Pripremljen finalni tekst Studije Izvrena tehnika priprema, printanje i isporuka Studije Naruiocu
Dosada uloena sredstva Grad Sarajevo, kao nosilac realizacije ideje obnove T, je u proteklom periodu ulagao odreena sredstva u pripremu uvjeta za realizaciju njene obnove. Grad Sarajevo je ulagao u deminiranje prostora Trebevia i pripremu projektne dokumentacije za obnovu. U deminiranje prostora Trebevia uloeno je blizu 704.000 KM, a u projektnu dokumentaciju blizu 179.000 KM2. Ukupna dosadanja ulaganja Grada Sarajeva vezno za obnovu T iznose blizu 883.000 KM. Sadraj U skladu s Projektnim zadatkom, osnovni nalazi Studija su prezentirani kroz sljedei sadraj: Uvod - prof. dr. Anto Domazet i prof. dr. Jasmina Osmankovi Tehniki, infrastrukturni i sigurnosni aspekt mr. Emir Mani, IPSA Prostorni aspekt Projekta Azra Zeevi, dipl. ing. arh. Pravni aspekt: pravna osnova i imovinsko-pravni aspekt prof. dr. Veljko Trivun Kulturno-historijski i edukativni aspekt mr. Jasminko Mulaomerovi Promotivno-marketinki aspekt doc. dr. Emir Kurtovi i mr. Almir Petek Organizaciono-upravljaki aspekt doc. dr. Hasan Mahmutovi Ekonomsko-finansijski aspekt mr. Velid Efendi Akcioni plan realizacije Projekta prof. dr. Jasmina Osmankovi i prof. dr. Anto Domazet Zakljuak sa preporukama prof. dr. Anto Domazet i prof. dr. Jasmina Osmankovi
Izvor: Intervju telefonom sa pomonikom gradonaelnika gospodinom Hamdom Kariem, 27.07.2009. u 13h. Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi
16
Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt
1. TEHNIKI, INFRASTRUKTURNI I SIGURNOSNI ASPEKT

1.1. Osnovni podaci o predratnoj iari - Trebevi Upotreba i odravanje iare u ranijem periodu bila je povjerena JKP Gradski saobraaj Sarajevo. Za potrebe izrade studije zatraeni su i dobiveni tehniki i tehno-ekonomski podaci o prethodnom sistemu i radu iare, koji se u ovom uvodnom dijelu u cijelosti prenose: Kratak historijat rada iare Sarajevska iara putena je u pogon 1959. Projektovanje, izbor opreme, djelominu isporuku opreme kao i nadzor montanih radova sa probnim radom obavila je firma Transporte iz ehoslovake. Generalni izvoa radova te usaglaavanja dokumentacije bio je ELEKTRO PROJEKT, sadanji ENERGOINVEST Sarajevo. Pri putanju iare u pogon ispoljili su se brojni problemi sa prekidima saobraaja i oteenjima opreme, kao i problemi nedovoljne obuenosti osoblja pri montai i eksploataciji iare. Meutim, dugogodinjim radom (period od 33 godine) dolazilo je do ozbiljnih problema, te su nadlene institucije zabranjivale daljnji rad. Navest emo neke od njih: (Zabrana rada 1977., 1982., 1986., 1987.), a posebno 18. 11. 1989. od Zavoda ZRMK iz Ljubljane. Njihove primjedbe su bile takve prirode da je za otklanjanje bilo potrebno mnogo finansijskih sredstava, te su otklonnene kljune i od komisije su dobivene dozvole da iara radi sa umanjenim kapacitetom i pojaanim reimom pregleda, kontrole sklopova i elemenata. Zbog ratnih dejstava, iara je toliko unitena da se ne isplati vriti njenu rekonstrukciju. Takoer njen ivotni vijek od 30 godina je istekao. Tehniki podaci stare T
Tip iare Nadmorska visina: Visinska razlika izmeu stanica Kosa udaljenost od donje do gornje stanice Prosjean uspon trase Broj stupova na trasi Tip stupova (reetkasta konstrukcija) Visina stupova Raspon stupova Najvee rastojanje od tla Radni kapacitet iare Vrijeme vonje kabine na trasi, od donje do gornje stanice Brzina vonje pri glavno pogonu Brzina vonje pri pomonom pogonu Kapacitet prevoza kabine u jednom smjeru Razmak izmeu kabine na trasi Broj kabina na liniji Tip kabina Teina prazne kabine Teina pune kabine Snaga pogonskog motora Snaga dizel agregata pri pomonom pogonu Nosno ue promjera Vuno ue promjera Zatezna uad Prelazni most pred gornju stanicu duine Izvor: dokumentacija Grasa o T kruna sa dva ueta Donja stanica 583,6 m Gornja stanica 1160,2 m 576,6 m 2064,25 m 27,92% 8 po 4 stope i 4 zasebna betonska temelja od 8 do 24 m max 435,5 m 44 m 400 put/h u jednom smjeru 12,1 min. 2,84 m/s 0,5 m/s 100 kab/h 108 m 41 kom zatvoreni 310 kg max 630 kg 125 KW 33 KW 36 mm 24 mm 55 mm 21 m izraen od eline reetkaste konstrukcije
17
Tehno-ekonomska analiza U toku maja mjeseca 1990 sainjena je analiza rada Trebevike iare. Osnovni podaci su prikazani u tabeli:
Tabela 1: Tehno-ekonomska analiza Red. br. 1 Godina posmatranja Prevezeni putnici 3 220.000 260.000 210.000 246.000 225.000 167.000 162.000 159.230 19.060 14.442 10.326 Prihod od putnika (000) 4 289 361 448 1.341 2.513 4.950 9.100 124.875 Utroena sredstva (000) 5 193 246 481 4.285 7.005 20.477 35.275 158.000 Bruto lini dohoci (000) 6 253 341 368 3.005 6.158 13.624 42.323 397.821 Ukupni rashod (000) 7 446 587 849 7.290 13.161 33.264 77.598 556.822 4/7 0,65 0,61 0,53 0,18 0,19 0,15 0,12 0,22
2 1. 1980. 2. 1981. 3. 1982. 4. 1985. 5. 1986. 6. 1987. 7. 1988. 8. 1989. 9. Januar 1990. 10. Februar 1990. 11. Mart 1990. Izvor: dokumentacija Grasa
Nema pouzdanih podataka
Iz datog prikaza moe se uoiti da je T prevezla najvei broj putnika 1981. i 1985. godine, a da se nakon tog perioda biljei konstantan pad prometa. Svo vrijeme rada T je bila nerentabilna jedinica u sastavu GRAS-a, a najvei stupanj pokria trokova bio je 1980. godine, kada se iz prihoda pokrivvalo 65% rashoda T. To znai da je T bila jedinica koja je subvencionirana iz prihoda GRASA-a koji je sam za sebe takoer kao javno komunalno poduzee bio pod razliitim reimima financiranja i subvencioniranja do 1992. godine. 1.2. Postojee stanje sistema iare Sistem iare se sastoji od tri osnovna dijela: 1. Objekta DONJA - POLAZNA STANICA na lokaciji HRVATIN 2. STUBOVA I TEMELJA na trasi 3. Objekta GORNJA DOLAZNA STANICA na lokaciji VIDIKOVAC Uslijed uticaja ratnih dejstava i dugogodinjeg neodravanja prvobitno predratno stanje sistema iare je znaajno promijenjeno, u negativnom smislu. U pripremi izrade IDEJNOG PROJEKTA, od strane firme GEODET Sarajevo, izvren je detaljan pregled objekata, stupova i temelja iare, i na osnovu tih nalaza navodimo zakljuke projektanta, navedene u dijelu projekta SADANJE STANJE 2.6. ZAKLJUAK (strana 9 i 10): Gornja stanica, zbog stepena oteenja, nema elemenata za rekonstrukciju i sanaciju te je njeno uklanjanje, novo projektovanje i izgradnja jedino rjeenje. Od 1959. do danas tehnologija projektovanja i izgradnja iara je napredovala, takoer su usvojeni mnogi standardi i norme u cilju poboljanja sigurnosti i odravanja tako da je, s obzirom na to i injenicu da od stare iare nije ostalo nita osim temelja stupova, potrebno novo projektovanje i izrada svih mehanikih i elektro komponenti ovog projekta. Donja polazna stanica, koja bi se uz vea ulaganja mogla sanirati bila bi nefunkcionalna zbog prilaza kabinama uskim dvokrakim stepenitem. Obzirom da je potrebno izvriti prethodna ispitivanja i snimanja, statiku kontrolu nosive konstrukcije i izvesti znaajne sanacione radove na postojeoj konstrukciji donje polazne stanice, te zbog nepostojanja historijske vrijednosti, tipa i
18
starosti objekta predlae se da se projektuje nova polazna stanica prilagoena novoprojektovanoj suvremenoj iari. Na osnovu navedenih zakljuaka firma GEODET Sarajevo, je u februaru 2008, izradila IDEJNI PROJEKAT TREBEVIKA IARA SARAJEVO, autor Mufid Garibija, dipl. ing. arh., koji je GRADSKA UPRAVA Sarajevo, u cijelosti usvojila, i 16. 04. 2009, dostavila izvriocima studije, kao mjerodavnu podlogu za izradu studije izvodljivosti. 1.3. Novoprojektovana iara Donja polazna stanica HRVATIN je projektovana na lokaciji postojeeg objekta, i gabaritno se uklapa u ekspropriranu parcelu. Novoprojektovani objekat e imati sve neophodne i funkcionalne sadraje uz maksimalno potivanje okolnih objekata. Svi ostali arhitektonski elementi predvieni idejnim rjeenjem su u neposrednoj funkciji planiranog objekta i kao takvi predstavljaju sintezu arhitekture i unutranje funkcije prostora. Planirana spratnost objekta je Podrum+Prizemlje+Sprat (Po+P+1). Horizontalni gabarit objekta je 20,30 mx21,65 m. Ulaz u objekta je sa sjeverne strane (zadran poloaj ulaza u odnosu na postojei). U podrumu objekta planirane su sljedee prostorije: skladini prostor koji je planiran i kao sklonite, sanitarni blok za posjetitelje, hodnik sa vertikalnim komunikacijama (stepenite i lift), te neophodne prostorije za zaposlene i odravanje samog objekta. Neto korisna povrina podrumske etae je 276,4 m2. U prizemlju su planirane sljedee prostorije: ulazni i izlazni hol sa vertikalnim komunikacijama, sanitarni blok za posjetitelje, samoposluga, prodaja suvenira, snack bar, kafe bar. Neto korisna povrina etae prizemlja je 387,0 m2. Na spratu su planirane sljedee prostorije: ulazni i izlazni hol, radna i energetska soba za zaposlene i upravljanje iarom, terasa i platforma za polazak i dolazak. Neto korisna povrina etae sprata je 141,0 m2. Na slikama 1 i 2 data je sadanja situacija na Donjoj i Gornjoj stanici.
19
Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt Slika 1. Donja stanica sadanje stanje
20
Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt Slika 2. Gornja stanica sadanje stanje
Gornja dolazna stanica Vidikovac je projektovana na lokaciji postojeeg objekta, i gabaritno se uklapa u ekspropriranu parcelu. Novoprojektovani objekt e imati sve neophodne i funkcionalne sadraje uz maksimalno potivanje okolnog prostora. Svi ostali arhitektonski elementi predvieni idejnim rjeenjem su u neposrednoj funkciji planiranog objekta i kao takvi predstavljaju sintezu arhitekture i unutranje funkcije prostora. Sam objekt ima dvije funkcije te je tako i projektovan:
objekt dolazne stanice i hangar za 30 kabina. Planirana spratnost objekta dolazne stanice je Prizemlje+Sprat (P+1) dok je spratnost hangara prema tehnikim uslovima Prizemlje (P). Horizontalni gabarit objekta je nepravilan tj. hangara 25,40x13,10 m i dolazne stanice 28,15 m x5,0 m. Ulaz u objekt dolazne stanice je sa june strane (zadran poloaj ulaza u odnosu na postojei). U prizemlju objekta dolazne stanice i hangara su planirane sljedee prostorije: ulazni i izlazni hol, kontrolna soba za upravljanje iarom, sanitarni blok za posjetitelje, hol sa vertikalnim komunikacijama (stepenite i lift), fast food i sanitarni blok, platforma za polazak i dolazak i hangar. Neto korisna povrina etae prizemlja je 466,7 m2. Na spratu su planirane sljedee prostorije: ulazni i izlazni hol, sanitarni blok za posjetitelje, kafe bar i terasa vidikovac iznad prostora hangara. Neto korisna povrina etae sprata je 146,2 m2. Konstrukcija objekta Oba objekta projektovana su kao monolitni, od armiranog betona u skeletnom sistemu stup greda ploa ojaani AB platnima zidovima, ime se ostvaruje konstruktivno i seizmiko obezbjeenje objekta. Temeljenje objekata e biti u kombinaciji AB kontra ploa AB temeljna traka, a sve prema uslovima geotehnikog i geomehanikog izvjetaja terena za predmetne lokacije. Meuspratna konstrukcija je monolitna AB tavanica. Komunikacija izmeu etaa ostvarena je unutranjim jednokrakim stepenitima i hidraulinim zastakljenim liftovima. Unutranja stepenita su rijeena kao monolitna armirano betonska. Krov je rijeen kao ravni neprohodni, dok je platforma kao i kupola iznad postrojenja mainskog dijela iare izvedena prema tehnikim zahtjevima istog. Obrada objekata Za finalnu obradu fasade planirana je maksimalna upotreba stakla (objeena fasada) sa elementima drveta. U enterijeru dominira drvo sa elementima od inoksa. Primjenom savremenih materijala mogue je zadovoljiti konstruktivne, termo i zvune zahtjeve. Projektom je predviena izrada instalacija vodovoda, kanalizacije i elektroinstalacija sa mogunou postojeih prikljuaka. Trasa iare stupovi i temelji Novoprojektovana trasa iare se u osnovi poklapa sa postojeom trasom, s tim da se novoprojektovane lokacije novih stupova i temelja, kojih ima 13 komada, ne poklapaju sa postojeim temeljima stupova kojih ima 8 komada. Prema podacima katastarske slube Opine Stari Grad, za potrebe izgradnje postojeih temelja, eksproprijacija zemljita ispod trase nije izvrena za cijeli koridor trase, ve samo ue lokacije oko pojedinih temelja. Stoga, prije izgradnje novih temelja, na osnovu usvojenog Glavnog projekta, treba rijeiti imovinsko-pravne odnose na lokacijama novih temelja. Za potrebe izrade Glavnog projekta novih temelja, obavezno je izvriti istrane geoloko inenjerske radove i elaborate. Trokovi eksproprijacije i istranih radova nisu obuhvaeni orijentacionim trokovima priloenog Idejnog projekta.
Tabela 2. Glavne tehnike karakteristike novoprojektovane iare (za usvojeni kapacitet od 1000 putnika/h) Vozna oprema Zatezna oprema Horizontalna duina Razvijena duina Visinska razlika Kapacitet Radna brzina transportnog ueta Vrijeme putovanja Brzina transportnog ueta pri pogonu u sluaju nude 22 Gornja stanica Donja stanica 2111,57 m 2188,83 m 576,40 m 1000 p/h 0,00-6,00 m/s 6'04 min/sec 0,80 m/s
Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt Broj kabina Razmak izmeu kabina Vremenski interval izmeu kabina Prenik glavnog kabla Sila zatezanja u kablu Snaga glavnog motora Snaga rezervnog motora Broj stupova Broj kotura (za koturne baterije) Prenik pogonske uetnjae Prenik zatezne uetnjae irina trase Slika 3: Donja stanica novo rjeenje 29+1 komada 172,80 m 28,80 s 52 mm 588 kN 545 kW 169 kW 13 komada 260 komada 4,90 m 4,90 m 6,10 m
23
Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt Slika 4: Gornja stanica novo rjeenje
24
Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt Slika 5. Novo rjeenje mainski dio
1.4. Kratak opis osnovnih elemenata iare Kabinska iara je transportno sredstvo koje slui za transport osoba i njihovih prtljaga. To su tehnoloki vrlo sloene konstrukcije koje slue svojoj svrsi u izuzetno nepovoljnim vremenskim uslovima. Konstrukcija iare je takva da elino ue slui kao element pruge i kao element za vuu tj. ue ima ulogu nosivog vunog ueta, pa ga zato nazivamo i transportno ue. Dakle, transportno ue je vrlo vaan element sa stanovita sigurnosti rada kabinske iare. Kabinska iara se pokree elektrinim motorima koji su smjeteni u stanici koja se nalazi na planini Trebevi, na 1150 m N.V., zatezni sistemi su smjeteni u donjoj stanici. iara Putnici ulaze u kabinu sa platformi koje se nalaze u stanicama. Brzina kretanja kabine kroz stanicu je oko 0,3 m/s, tako da je omoguen lagan ulazak i izlazak putnika u kabine. Nakon to su se putnici smjestili u kabinu, kabina pomou sistema tokova ubrzava do brzine ueta koja iznosi 6 m/s i naputa konstrukciju stanice kaei se pomou hvataljke za vuno ue. Sam prelazak sa ina na transport uetom treba biti izveden tako da ga putnici ne osjete.
Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt Slika 6: Kabina
Transportno ue Transportno ue se du linije vodi preko koturnih baterija, a u stanicama preko koturova i pogonske (slika 7) odnosno povratne uetnjae. Koturi baterija za voenje transportnog ueta na stupovima kao i uetnjae imaju elastinu oblogu sa lijebom to omoguava manje buan rad i manje troenje ueta. Koturne baterije, kao i uetnjae posjeduju hvatae za prihvaanje ueta prilikom eventualnog iskliznua istog. Zatezanje transportnog ueta vri se u zateznoj stanici preko pokretne platforme (na kojoj se nalazi povratna uetnjaa) hidraulikom. Ovo se moe rijeiti direktnom vezom ili preko zateznog ueta i koturova, zavisno od konstruktivnog rjeenja proizvoaa. Zatezni sistem mora imati slobodan hod pri svim radnim i klimatskim uslovima. Posebnu panju treba posvetiti prenicima savijanja transportnog ueta, a u skladu sa Pravilnikom o tehnikim normativima za putnike iare. Transport putnika vri se kabinama za 8 (osam) osoba kod kojih se hvataljka razdvaja od transportnog ueta u pogonskoj i povratnoj stanici. Kabina treba da ima takvo konstruktivno rjeenje koje obezbjeuju potrebno njihanje (zakretanje) u pravcu transportnog ueta i popreno na njega. Zatvaranje kabine poslije ulaska putnika je automatsko deava se prije poetka kretanja kabine prema transportnom uetu. Takoer, otvaranje kabine pred izlazak putnika je automatsko i deava se kada kabina dostigne odreenu brzinu, npr. 0,3 m/s, zavisno od proizvoaa.
26
Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt Slika 7: Transportno ue i kabina
Otvaranje kabine za vrijeme vonje, od strane putnika, nije mogue. Materijali i zatita materijala koji se ugrauju u kabine moraju biti otporni na koroziju i sredstva za ienje i odmrzavanje. Hvataljke moraju biti konstruirane tako da se u pogonu ne mogu otvoriti niti iskliznuti. Konstrukcija eljusti kvaila treba da garantuje dovoljnu sigurnost od proklizavanja i pri smanjenju prenika transportnog ueta od 15 %. Za kontrolu uklapanja odvojivih kvaila hvataljke na transportno ue postoje ureaji za kontrolu poloaja ueta u vertikalnom i poprenom pravcu, kontrolu pozicije bitnih elemenata hvataljke, kontrole upleta transportnog ueta i privremenog zaustavljanje pogona za dodavanje kabine. Aktiviranje bilo kojeg od nabrojanih kontrolnih ureaja izaziva akustini i svjetlosni signal uz zaustavljanje pogona iare.
Slika 8: Hvataljke
Koioni sistem Zaustavljanje rada iare moe biti na dva meusobno nezavisna naina. Jedan koioni sistem djeluje direktno na pogonsku uetnjau (hitna konica slika 10), a drugi djeluje preko diska konice na vratilo elektromotora (radna konica slika 9). Radna (pogonska) konica izvedena je kao automatska konica koja djeluje u sluaju nestanka elektrine energije ili bilo koje greke koja se pojavi pri eksploataciji iare tj. ukljuenja sigurnosne grupe. Hitna (glavna, odnosno sigurnosna) konica koi u sluaju prekoraenja brzine, protukretanja kao i u sluaju kvara radne konice. Ova konica djeluje na pogonsku uetnjau. iaru nije mogue pustiti u pogon dok konice ne otpuste. Najvee usporenje ne smije biti vee od 2 m/s2, pa slijedi da je minimalni koioni put smin=V2(2a)=62(2x2)=9,0 m, a kada hitna ili radna konica djeluje samostalno sa minimalnim usporenjem a=0,5 m/s2, tada je maksimalni koioni put smax=62(2x0,5)=36,0 m.
Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt Slika 9: Radna konica Slika 10: Hitna konica
Pogon Kabinska iara ima dva nezavisna pogona. Prenos obrtnog momenta od elektro DC motora do pogonske uetnjae vri se preko mjenjaa. Drugi pogon je takoer elektrini i koristi se samo u nudi za pranjenje linije u sluaju kvara glavnog pogona. Obrtni moment rezervnog pogona se do pogonske uetnjae prenosi preko zupanika za rezervni pogon. Pogonska oprema treba da sadri i DISEL generator u sluaju nestanka elektrine energije.
Slika 11: DC motor
Cjelokupno pogonsko postrojenje nalazi se pod krovom pogonske stanice ime je motorima i ostaloj opremi obezbjeen normalan rad. Takoer i donja, zatezna stanica je pokrivena ime je zadovoljen i Pravilnik o uslovima za rad krunih iara sa kabinama.
28
Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt Slika 12: DISEL generator
Garani prostor Garani prostor za smjetaj kabina kada nisu u pogonu nalazi se na gornjoj stanici radi utede prostora na donjoj stanici koju nije mogue proiriti jer se nalazi u gusto naseljenom podruju. Iz razloga to je Trebevi izletnika destinacija predlaemo da se gornja stanica to manje vidi, tj. predlaemo da se garani prostor ukapa kao na slici 13., naravno ukoliko se geolokim ispitivanjem terena ustanovi da je to mogue, a ako ne, predlaemo da se krov garanog prostora iskoristi kao vidikovac kako je to i rijeeno u arhitektonsko graevinskom dijelu ovog projekta.
Slika 13: Garani prostor
Nosea konstrukcija Nosea konstrukcija je, uglavnom, izraena od ugljeninih konstrukcionih elika u zavarenoj izvedbi ili spajanjem vijanom robom. S obzirom da je iara predviena za rad na planinskom lokalitetu, gdje su eksploatacioni uslovi relativno teki, izboru materijala i njegovom spajanju treba posvetiti posebnu panju po pitanju mehanikih osobina, a posebno udarnoj ilavosti i koeficijentima sigurnosti. Vitalni dijelovi kao to su osovine koturnih baterija i uetnjaa, vratila, kardanske veze, hvataljke i ostale osovine trebaju biti izraeni od niskolegiranih elika koji su termikom obradom dovedeni u stanje potrebnih eksploataciono tehnikih karakteristika (zatezna vrstoa, povrinska tvrdoa, udarna ilavost). Svi materijali koji su skloni koroziji trebaju biti zatieni na odgovarajui, pouzdan nain, bilo toplim cinanjem, bilo bojenjem.
29
Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt Slika 14: Nosea konstrukcija
Sva tehnika rjeenja potrebno je uskladiti sa Pravilnikom o tehnikim normativima za putnike iare, meunarodnim preporukama, odnosno tehnikim propisima vodeih zemalja u oblasti projektovanja i izvoenja iara. 1.5. Rekapitulacija trokova U narednoj tabeli se daje rekapitulacija trokova ulaganja za izgradnju nove T prema Idejnom projektu koji je bio osnova za izradu Studije.
Tabela 3: Rekapitulacija trokova prema Idejnom projektu iz februara 2008. godine I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. A DONJA ZATEZNA STANICA Radovi ruenja Graevinski radovi Zanatski radovi Vodovod i kanalizacija Elektro instalacije Mainske instalacije (grijanje, vjetrenje, klima) Plinske instalacije Projektovanje i nadzor UKUPNO: Nepredvieni radovi: 5% UKUPNO A DONJA ZATEZNA STANICA B TRASA Radovi ruenja Graevinski radovi Nabavka opreme Ugradnja opreme Projektovanje i nadzor UKUPNO: Nepredvieni radovi: 5% UKUPNO B TRASA IZNOS U KM 43.474,26 375.529,00 286.526,00 25.520,00 48.350,00 50.210,00 5.520,00 54.514,00 889.643,26 44.482,16 934.125,42 7.350,00 45.800,00 9.390.150,00 1.925.700,00 67.250,00 11.436.250,00 576.800,00 12.112.800,00
I. II. III. IV. V.
30
Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt C GORNJA POGONSKA STANICA Radovi ruenja Graevinski radovi Zanatski radovi Vodovod i kanalizacija Elektro instalacije Mainske instalacije (grijanje, vjetrenje, klima) Plinske instalacije Projektovanje i nadzor UKUPNO: Nepredvieni radovi: 5% UKUPNO C GORNJA POGONSKA STANICA
I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII.
21.053,60 396.042,00 294.114,00 15.250,00 21.300,00 12.700,00 0,00 51.750,00 812.209,60 40.610,48 852.820,08 13.899.745,50 2.362.956,74 16.262.702,24
UKUPNO TROKOVNIK A+B+C PDV 17% SVEUKUPNO Izvor: Idejni projekt Geodet Sarajevo Napomena: U predraunu nisu sadrani trokovi: eksproprijacije lokacije temelja novih stupova Istranih geoloko inenjerskih radova vanjskih infrastrukturnih instalacija (elektro, TS, rasvjeta, vod.+ kanal, PTT) pristupnih saobraajnica i parkinga
Obrazloenje trokova Trokovi eksproprijacije lokacije novih temelja Prilikom pripreme izgradnje postojee iare nije izvrena eksproprijacija zemljita cijelog koridora ispod iare, ve samo ua lokacija oko 8 temelja stupova. Novim projektom, predvieno je 13 stupova, od kojih se lokacijski poklapa samo prvi stup, dok su ostali izmeu postojeih temelja, te je potrebno predvidjeti i vrijeme i trokove za eksproprijaciju zemljita za ostalih 12 temelja stupova. Na osnovu podataka Katastarske slube Opine Stari Grad, cijena otkupa zemljita na trasi iare iznose: III. kategorija (ispod obilaznice) 150 300 KM/m2 IV. kategorija (oko obilaznice) 80 150 KM/m2 V. kategorija (ostali dio trase) 30 80 KM/m2 Procjena trokova eksproprijacije za temelje stupova: 12x (5,0x5,0)x150,0 = 45.000 KM Trokovi istranih geoloko inenjerskih radova Na svim temeljnim lokacijama, radi kvalitetnog projektovanja temelja stupova, zbog vrlo znaajnih statinih uticaja stupova, obavezno je izvriti istrane radove i izraditi elaborate sa preporukama za projektovanje temelja, svakog stuba pojedinano. Procjene trokova: - buenje 13 buotina x 5,0 m1 x 100 KM - laboratorijska ispitivanja 26 x 500 - izrada elaborata za temeljenje 13 x 500 = 6.500 KM = 13.000 KM = 6.500 KM Ukupno: 26.000 KM
31
Trokovi vanjskih infrastrukturnih instalacija Postojea trafostanica za napajanje sistema iare je kapaciteta 10/04 kV projektovana za snagu pogona 125 kW. Novoprojektovana snaga pogona je 545 kW, znatno vea, to neminovno zahtjeva izgradnju nove jae trafostanice i napojne mree. Procjena trokova za novu trafostanicu, napojnu mreu, i taksu za poveanu snagu: - trafo stanica 50.000 KM - napojna mrea 50.000 KM - taksa za poveanu snagu 50.000 KM Ukupno: 150.000 KM Sadraji vanjskog ureenja prostora kod polazne stanice: pristupne saobraajnice, parking prostori, vanjska rasvjeta, itd., za kapacitet od 1000 o/h nisu obuhvaeni idejnim projektom. 1.6. Pregled aktivnosti na realizaciji Projekta Sve aktivnosti na realizaciji projekta se mogu sistematizirati u tri grupe aktivnosti, i to: pripremne aktivnosti, izvoenje radova i zavrne aktivnosti. (I) PRIPREMNE AKTIVNOSTI 1. Pribavljanje urbanistikih, energetskih i komunalnih uslova za izradu glavnih projekata. 2. Izrada projektnog zadatka za glavne projekte 3. Izrada i objavljivanje konkursa natjeaja za: - Izradu glavnog projekta, isporuku i montau opreme za iaru, - obuku posade, i probni pogon nakon zavretka radova Dozvoliti dvije varijante: a) Prema Idejnom projektu b) Prema alternativnom vlastitom rjeenju - Rok za dostavljanje ponude 30 dana - Rok za izradu glavnih projekata: a) Podloge podaci za projektovanje objekata polazne i dolazne stanice, i temelja stupova (eme sila: poloaj, smjer i veliina) - Rok 60 dana, od potpisa ugovora b) Kompletan glavni projekt opreme - Rok 90 dana, od potpisa ugovora c) Projekt montae - Rok 120 dana, od potpisa ugovora 4. Izbor najpovoljnijeg ponuaa i sklapanje ugovora za glavni projekt, isporuku i montau opreme, obuku posade i probni pogon. 5. Izrada i objavljivanje konkursa natjeaja za izradu glavnih projekata objekata polazne i dolazne stanice, trafo stanice i napajanja, temelja stupova. - Rok za dostavljanje ponuda: 30 dana - Rok za izradu projekata: 60 dana od dobivanja podataka isporuioca opreme i Elaborata o uslovima temeljenja stupova i objekata. 6. Izbor najpovoljnijeg ponuaa i sklapanje ugovora. 7. Revizija i nostrifikacija glavnog projekta opreme. 8. Revizija glavnih projekata objekata polazne i dolazne stanice, TS, i temelja stupova. 9. Rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa - eksproprijacija lokacija novih temelja - uslovi i naknade koritenja pristupa lokacijama temelja stupova u toku gradnje i montae stupova i opreme.
10. Izrada programa za istrane geoloko inenjerske radove, i izradu Elaborata o uslovima temeljenja objekata i stupova. 11. Izrada i objavljivanje konkursa natjeaja, za izvoenje istranih geoloko inenjerskih radova, i izradu Elaborata o uslovima za temeljenje objekata i stupova, Rok za ponudu: 15 dana Rok za isporuku Elaborata: 45 dana 12. Izbor najpovoljnijeg ponuaa i sklapanje ugovora za geoloko inenjerske istrane radove. 13. Revizija Elaborata u uslovima temeljenja. 14. Izbor i imenovanje nadzornih inenjera 15. Izbor i imenovanje korisnika upravitelja iare Trebevi - Izbor i imenovanje posade za upravljanje radom iare - Izbor i imenovanje osoblja za odravanje sistema iare (II) IZVOENJE RADOVA 16. Izgradnja trafostanice i napojne mree 17. Izgradnja objekta polazne stanice, sa infrastrukturnim prikljucima 18. Izgradnja objekta dolazne stanice, sa infrastrukturnim prikljucima 19. Izrada temelja stupova 20. Isporuka stupova i pripadajue opreme koja se montira na stupove 21. Montaa stupova i pripadajue opreme 22. Isporuka opreme polazne stanice 23. Montaa opreme polazne stanice 24. Isporuka opreme dolazne stanice 25. Montaa opreme dolazne stanice 26. Isporuka vunog ueta 27. Montaa vunog ueta 28. Isporuka kabina sa privrsnom opremom 29. Montaa kabina 30. Obuka posade za upravljanje radom iare 31. Probni pogon i popravka uoenih nedostataka (III) ZAVRNE AKTIVNOSTI 32. Prijava za formiranje komisije za tehniki pregled izvrenih radova 33. Komisijski tehniki pregled izvedenih radova 34. Otklanjanje nedostataka po nalazu komisije za tehniki pregled
33
1.7. Dinamika realizacije 1.7.1. Pripremne aktivnosti

Tabela 4: Dinamika realizacije projekta I faza
34
1.7.2. Izvoenje radova i zavrne aktivnosti

Tabela 5: Dinamika realizacije projekta II i III faza
35
1.8. Infrastrukturni aspekt Idejnim projektom Trebevika iara (projekt: Geodet - 2008) koji je od strane Naruioca usvojen i dostavljen kao podloga za izradu studije, obuhvaena je Trebevika iara kao izolovan sistem, projekt je obradio samo objekte donje i gornje stanice i trase iare izmeu stanica. Vanjska infrastruktura i pristupne saobraajnice, parkinzi, signalizacija, vanjska rasvjeta, odvodnja, hortikultura, itd., nisu obuhvaeni ovim projektom, pa ni studijom. U pripremnim aktivnostima za izgradnju iare potrebno je izraditi i ovaj dio projektne dokumentacije sa procjenom trokova. U studiji su obuhvaeni, izvan obima Idejnog projekta, samo dodatni trokovi napajanja elektroenergijom, izazvani znatnim poveanjem potrebne snage pogona. 1.9. Sigurnosni aspekt Sigurnosni aspekt se fokusirao na izvore opasnosti i mjere zatite posebno zatite okoline, zatite od struje i zatite pri eksploataciji. Izvori opasnosti i mjere zatite Prilikom izrade projekta, izvoenja radova i eksploatacije iare, neophodno je voditi rauna o izvorima moguih opasnosti i poduzimati mjere zatite okoline, osoblja izvoaa, korisnika iare i osoblja koje rukuje i odrava objekte iare. Zatita okoline Moderni sistem iare u eksploataciji nema negativnih uticaja na okolinu osim zvunih efekata iji je stepen buke minimalan, tj. u okviru dozvoljenih granica. Meutim, u izgradnji, pri izvoenju graevinskih radova i montai, postoje potencijalni izvori opasnosti po okolinu i izvrioce radova. Stoga je nakon izrade glavnog projekta Elaborata organizacije graenja i montae obavezno izraditi Elaborat mjera zatite okoline i osoblja pri izvoenju radova, koji treba biti revidiran i ovjeren od strane ovlatenog organa, i organizovati upoznavanje svih uesnika radova. Zatita od struje Opasnosti koje se mogu pojaviti kod koritenja postrojenja i ureaja sa elektrinom strujom mogu se svesti i grupirati kako slijedi: Kratki spoj i pregrijavanje provodnika i izolacije Opasan napon dodira i koraka zbog kvara na izolaciji. Poar izazvan drugim uzrocima (utjecaj vlage, vode, praine, ulja ili kiselina i sl.) koji mogu oslabiti izolaciju na pojedinim mjestima, te izazvati vee kvarove i nesree. Opasan napon uslijed neizjednaene razlike potencijala
Mjere koje treba predvidjeti da bi se otklonile opasnosti od elektrine struje:

36
Postrojenje i aparati trebaju biti projektirani i izvedeni tako da mogu podnijeti dinamika i termika naprezanja koja izaziva struja kratkoga spoja u ovom dijelu mree. Predviena je takva oprema i aparati koji eliminiraju kratki spoj u okviru tehnikih normi.
Radi bezbijednog vrenja pregleda, kontrole postrojenja, pogonskih manipulacija i radova pri otklanjanju kvarova, neophodno je striktno pridravati se vaeih tehnikih propisa i eventualnih posebnih uputstava. Za primjenu mjera zatite na radu potrebno je osigurati opremu koja je u okviru pojedinih distribucija tipizirana, primijenjena i rijeena u skladu sa aktom distributivnog preduzea. Da bi se izbjegle razlike potencijala na metalnim masama, provodi se mjera izjednaenja potencijala povezivanjem metalnih masa, koje, u normalnom pogonu, nisu pod naponom, na uzemljivaku prokromsku traku Rf 30 x 3,5 mm.
Zatita pri eksploataciji iare Prije putanja u promet, neophodno je prema Uputstvima isporuioca opreme iare i meunarodnih normativima koji se odnose na ovu oblast, izraditi Uputstvo o koritenju i odravanju iare i postupcima u sluaju opasnosti. Ovo uputstvo treba biti vidno istaknuto na vie mjesta, kako u objektima polazne i dolazne stanice, tako i u svakoj kabini. Za osoblje koje upravlja iarom, treba organizovati seminar po ovoj temi, te provjeru steenog znanja. Zakljuak Prema stavu Naruioca studije, podloga za izradu studije je Idejni projekt iare Trebevi izraen od firme GEODET Sarajevo, februara 2008. Pri analizi projekta uoljiv je vaan nedostatak argumenata za izbor velikog poveanja kapaciteta budue iare (1000 p/h), u odnosu na kapacitet prethodne iare (400 p/h), koji je prema registrovanim podacima o broju prevezenih putnika bio vrlo malo iskoriten. Idejni projekat iare TREBEVI izraen februara 2008 god. od firme GEODET Sarajevo, predvia obnovu-izgradnju iare na istoj lokaciji osnovnih dijelova sistema: a) OBJEKAT POLAZNA STANICA HRVATIN b) TRASA IARE c) OBJEKAT DOLAZNE STANICE VIDIKOVAC Rjeenja Idejnog projekta u osnovnim elementima predviaju: Ad a) OBJEKAT POLAZNE STANICE postojei koji je djelimino devastiran u potpunosti se rui i gradi novi objekat prilagoen projektovanom kapacitetu od 1000 putnika/h. Ad b) TRASA IARE predvia 13 novih stubova i temelja, dimenzionisanih za statike uticaje kabina sa 8 putnika, i raspored kabina na uetu prema kapacitetu 1.000 putnika/h. Ad c) OBJEKAT DOLAZNE STANICE postojei je najveim dijelom poruen, predviena je izgradnja novog objekta, prilagoenog rjeenja za kapacitet 1000 putnika/h. Za prihvaeni kapacitet sistema od 1000 putnika/h ponuena rjeenja su sa tehnikog aspekta prihvatljiva i izvodljiva.
37
38
Prostorni aspekt
2. PROSTORNI ASPEKT
2.1. Prostorni obuhvat Projekta Objekt T ine objekti polazne i dolazne stanice i trasa ice sa gondolama. Smjeten je na administrativnoj teritoriji Opine Stari Grad i to na njenim sjevernim padinama. Polazna stanica iare nalazi u ulici Hrvatin u naselju Bistrik, dok se dolazna stanica nalazi u zatienom podruju dijela uma-park Trebevi. Ove dvije stanice povezuje ica iare u duini oko 2 100 m. Prostorni obuvat Projekta obuhvata parcelu polazne stanice iare u Ulici Hrvatin (na koti 573), a zatim u pojasu irine po 6,0 m (irina preuzeta iz RP Lijeva obala Miljacke Bistrik) obostrano od osi ice sve do granice urbanog sa vanurbanim podrujem, kada dalje nastavlja do dolazne stanice Vidikovac (na koti 1150) obuhvaajui kompletno vanurbano podruje Opine Stari Grad u granici Kantona Sarajevo, sa dijelom Trebevia povrine 358,25 ha (Slika 1).
Slika 1: Prostorni obuhvat Projekta T
U posmatranom podruju obuhvaeni su slijedei objekti: polazna stanica Hrvatin, trasa ice, dolazna stanica Vidikovac, lokalitet restorana Vidikovac, lokalitet planinarskog doma Prvi umar, objekt Planinarski kutak, planinarski dom Vranica, Bistrika kula Opservatorij, olina Velika i Mala kapa, bob staza.
39
Prostorni aspekt
2.2. Prostorno-planska dokumentacija Zahvat rekonstrukcije/nove izgradnje T u cijelosti se nalazi unutar teritorijalnog podruja Kantona Sarajevo, stoga se za zahvat u prostoru Hrvatin - Vidikovac primjenjuje slijedea prostornoplanska dokumentacija: Prostorni plan Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023. (Slubene novine Kantona Sarajevo broj 26/06) Urbanistiki plan grada Sarajeva za urbano podruje Sarajevo za period od 1986. do 2015. (Slubene novine Kantona Sarajevo broj 5/99) Provedbeni planski dokumenti: RP Lijeva obala Miljacke Bistrik i RP Hrid.
Dosadanji pregled, na polju izrade dokumentacione osnove, prijeratnih i poslijeratnih planski usmjerenih aktivnosti, onih koje nisu planska odrednica, i onih koje se odvijaju na polju zatite podruja odnosno proglaenja podruja zatienim, ukazuje na veliku sloenost problema. Komparativne prednosti prostora treba iskoristiti, ali na nain koji nee naruiti integritet podruja. Podatak da postoji iskazan interes od strane vie investitora za djelovanje u ovom prostoru ukazuje na potrebu usaglaavanja javnog i privatnog interesa. 2.2.1. iara i Trebevi u provedbeno - planskim dokumentima Prema raspoloivim podacima, objekt T nije u cijelosti obuhvaen niti jednim provedbenim planskim dokumentom. Naime, u sklopu izrade Regulacionog plana Lijeva obala Miljacke - Bistrik3 obuhvaena je samo polazna stanica iare na lokalitetu Hrvatin i dio trase ice u duini od oko 160,0 m. Inae, objekt iare se nalazi u zoni individualnog stanovanja, u ambijentalnoj cjelini Bistrik (Slika 2). Ovim Planom objekt stanice je zadran u postojeem horizontalnom i vertikalnom gabaritu, a novim saobraajnim rjeenjem omoguen je kolski pristup iz Ulice Hrvatin direktno do parcele i predvien prostor za stacionarni saobraaj. Na tematskoj karti Arhitektonske intervencije na objektima (Slika 3) za objekt polazne stanice iare dat je prijedlog restauracije. Prostor u irini od po 6,0 m obostrano od osi ice iare utvren je kao zatitni koridor, unutar kojeg je naznaen jedan objekt (vjerski) koji je potrebno restaurirati i 4 objekta na individualnim parcelama koji su Planom predloeni da se rue ili rekonstruiraju. Kao sastavni dio ovog Plana u Separatu zatite kulturno-historijsko i prirodno nasljea Regulacioni plan Lijeva obala Miljacke Bistrik, precizirane su, pored zona restauracije historijskog stanja, i zone kompozicionog i funkcionalnog povezivanja u okviru kojih se nalazi objekt polazne stanice. Utvreno je da se U ovim zonama treba rijeiti funkcije koje ne mogu prihvatiti postojee fizike strukture unutar tretiranog obuhvata. i Osnovni zahtjev za novu izgradnju je prilagoavanje tipolokim karakteristikama ambijenta u kojem se objekt gradi i to u odnosu na parcelu, gabarit, materijal i kolorit, te arhitektonske forme, strukture i elemente.
Slubene novine Kantona Sarajevo, broj 10/05 Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi
40
Prostorni aspekt Slika 2: Izvod iz RP Lijeva obala Miljacke-Bistrik- Namjena povrina Slika 3: Izvod iz RP Lijeva obala Miljacke-BistrikArhitektonske intervencije na objektima
Podruje Hrida iznad zaobilaznice obuhvaeno je Regulacionim planom Hrid4. Koridor iare prolazi trasom duine 210 m, dijelom iznad individualnih parcela i kolskog zemljita, i u zatitnom pojasu irine od po 10 m obostrano od osi iare evidentiran je jedan objekt koji se rui. Planom je naglaen uslov da se koridor iare mora sauvati od svake izgradnje (Slika 4).
Slika 4: Izvod iz RP Hrid Urbanistiko rjeenje
2.2.2. iara i Trebevi u razvojno - planskim dokumentima Sa planerskog aspekta interes za ovo podruje poinje kandidaturom Sarajeva za XIV zimske olimpijske igre 1984. Do tada, Trebevi je bio apostrofiran jedino u kontekstu prijedloga statusa podruja u razvojno-planskim dokumentima.
4
Regulacioni plan Hrid Slubene novine Kantona Sarajevo broj 20/08 41
Prostorni aspekt
Prostorno-planska dokumentacija koja je obuhvatila podruje Trebevi je: dokumentaciona osnova raena za potrebe odravanja ZOI '84 Prostorni plan posebnog podruja za potrebe odravanja XIV Zimskih olimpijskih igara Sarajevo -polazne osnove, razvojno-planski dokumenti: Prostorni plan Kantona Sarajeva za period od 2003. do 2023., Prostorni plan Kantona Sarajeva za period od 1986. do 2000. odnosno 2015., i Prostorni plan Bosne i Hercegovine - status podruja Trebevi. U Generalnom urbanistikom planu grada Sarajeva (1963.)5, zelenilo u odnosu na grad ima nekoliko funkcija i uloga, pa je provedena njegova kategorizacija na: gradsko, vangradsko i zatitno zelenilo. U kategoriji vangradskog zelenila Trebevi, zajedno sa Ilidom-Vrelom Bosne i Tilavom, oznaeni su kao vangradski rekreativni centri. Pa tako, podruje Trebevia kroz ovaj Plan predstavlja se kao planinski pejza koji e se svrsishodnom organizacijom prostora formirati za aktivnu i pasivnu rekreaciju stanovnika grada i stranih turista. Trebevi ulazi u iri sklop sarajevske teritorije i planski je predvien kao park-uma, sa izrazitom namjenom za one vrste rekreacije koje se ne mogu upranjavati na Ilidi i Vrelu-Bosne. Na primjer: sanjkanje, smuanje, planinarenje, streljatvo, jahanje, i itd. Kao planinsko podruje u neposrednoj blizini grada, s kojim se stapa i s kojim je vrlo dobro komunikativno povezan, Trebevi omoguava graanima Sarajeva da na njemu nau ne samo viednevnu, nego i dnevnu, pa ak i poludnevnu rekreaciju. Cjelokupno podruje Trebevia obuhvata 2.873 ha, od ega otpada na centralni rekreativni dio 242 ha. Ovdje je lociran sportski centar, uspinjaa, hoteli, turistiko naselje, kamping, drutveni domovi, vie kafe-restorana, pomoni objekti, ljetna pozornica i tereni za zimske sportove. Ovaj veliki planinski masiv, ijom se neposrednom blizinom moe rijetko pohvaliti koji grad, ostao je do danas veoma slabo ureen, a kada bude prema Generalnom urbanistikom planu konano vrsto ukljuen u organizam grada, predstavljae jo jednu od osnovnih karakteristika njegove individualnosti. U periodu pripreme grada Sarajeva za odravanje XIV ZOI '84 uraena je obimna prostorno planska dokumentacija. Po obimu zahvata u prostoru premaili su sve dosadanje poduhvate u Sarajevu. Za planinske prostore Igmana, Bjelanice i Jahorine uraen je Prostorni plan posebnog podruja za potrebe odravanja XIV Zimskih olimpijskih igara polazne osnove6 Za podruje Grada Sarajeva tada nije bio uraen prostorni plan, tako da je bilo neophodno da se uradi navedeni planski dokument koji e se kasnije nesmetano uklopiti u odgovarajue planove vieg reda, prije svega Prostorni plan Sarajeva. Taj dokument je istovremeno trebao posluiti i kao osnova za izradu i odgovarajuih provedbenih planova i projekata za olimpijska borilita. Planom su, uz uvjet da ispunjavaju vrlo stroge kriterije zatite ovog podruja, kao i stroge kriterije meunarodnih organizacija i saveza, precizirana podruja sporta i rekreacije, smjetajni kapaciteti sa prateim sadrajima, saobraajna i komunalna infrastruktura, umska i zatiena podruja. Predoene vrijednosti ovog podruja ukazale su da svaki ulazak u njihov prostor mora biti vrlo paljiv, usuglaen sa mjerama zatite karakteristinim za pojedine segmente prirodne sredine, a naroito sa utvrenim mjerama zatite sarajevskog vodovodnog sistema.
Generalni urbanistiki plan grada Sarajeva, asopis za arhitekturu, urbanizam primjenjenu umjetnost i industrijsko oblikovanje, Br. 2-3 I Sarajevo, 1963. 6 Slubene novine grada Sarajeva, broj 65/79 42 Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi
Prostorni aspekt
I tada je naglaene dileme vezane za strateka opredjeljenja - da li graditi na planini ili ne, ako da: gdje graditi, kojeg obima i sl. Odgovor je dat kroz provedbenu dokumentaciju, ali samo za Igman, Bjelanicu i Jahorinu. Podruje Trebevia je za potrebe izrade ovog planskog dokumenta analizirano i predstavljeno kao veoma posjeeno izletite tj. mjesto za poludnevnu, dnevnu i viednevnu rekreaciju. Meutim, u ove svrhe se nisu koristile prirodne pogodnosti planine, jer se veina korisnika, koji nisu skloni duem pjeaenju, koncentrirala u zonama koje su relativno dobro opremljene smjetajnim i ugostiteljskim objektima, saobraajno lako dostupnim povrinama. Izgradnjom iare, kapaciteta 400 osoba/h, Trebevi je postao veoma dostupan graanima pa se koristi podatak o prosjenom broju od oko 4.000 posjetilaca dnevno (procjena 1979.). Identificirane su tri visinske zone: prva zona do 900 mnm7, druga do 1150 mnm, i trea zona preko 1.150 mnm. Prvu zonu koristili su preteno stanovnici viih dijelova grada smjeteni na sjevernoj strani Trebevia, a dolazak izletnika je bio iskljuivo pjeke mnogobrojnim pristupnim putevima. Druge dvije zone koristilo je cjelokupno stanovnitvo grada, dolazei jednim od prevoznih sredstava. Utvreno je da Trebevi do perioda ZOI 84, kao rekreaciono podruje Sarajeva, nije bio dovoljno iskoriten, da se na skuenom podruju pruala mogunost pasivnog odmora, dok su drugi vidovi zimske i ljetne rekreacije bili zapostavljeni. Sa stanovita sporta ove su povrine bile potpuno zanemarene. Zbog neureenih i neotvorenih pjeakih staza, objekata za snabdijevanje vodom i dr. izletnici su se koncentrirali u zonu postojeih ugostiteljskih kapaciteta dok su ostali lokaliteti ostajali van njihovog interesovanja. U tom periodu Trebevi je raspolagao sa 208 kreveta, a mali je bio broj onih koji su ga koristili za viednevne izlete. Smjetajni kapaciteti, u toku veeg dijela godine, vrili su funkciju dopune mogunosti gradskih hotela. Na njegovom podruju prirodne vrijednosti predstavljaju posebnu atraktivnost za ljubitelje prirode, pa i za naunike. Ispod samog vrha Trebevia oformljen je Alpinetum na povrini od 14 ha. Tu se nalazi itav niz reliktnih i endemskih vrsta flore koji predstavljaju pravu ivu laboratoriju. Brojni objekti historijskog naslijea predstavljaju mjesta oko kojih je mogue formirati sadraje rekreacije, ukljuujui ih u pjeake staze. Postavljanjem odgovarajueg urbanog mobilijara (putokazi, pisana objanjenja, klupe) mogue je te objekte uklopiti u ljetnu rekreacionu ponudu. To se posebno odnosi na stare tvrave Gradac, olina kapa i Zlatite, arheoloki lokalitet Moila. Iako Trebevi nije jedino podruje za rekreaciju sarajevskog stanovnitva, ipak se, obzirom na povoljni poloaj u odnosu na grad i mogunost koritenja u toku svih 12 mjeseci pretpostavljalo da e ga u toku jednog dana prosjeno posjetiti 0,01% do 1,5% ukupnog broja stanovnika ueg podruja grada to iznosi oko 400 posjeta/dan. Oekivalo se da e izgradnja bob staze, a naroito prateih sadraja, poveati atraktivnost Trebevia. Povrine uma i prirodnih vrijednosti Trebevia predstavljali su specifian oblik ogranienja sa stanovita koritenja prostora. Ta ogranienja su se prije svega odnosila na sjeu drveta u vrijednim umama i na ugroavanje postojeih ekosistema na odreenim lokalitetima, to ne iskljuuje koritenje tih prostora za etnje, te studijske i obrazovne posjete. U tom smislu je bilo potrebno utvrditi razliite reime zatite (prema odredbama odgovarajuih zakona) suglasno potrebi ouvanja prirodnog karaktera danog podruja. Posebnu zatitu zasluuje podruje Alpinetuma na Trebeviu. Ove povrine treba da budu jasno izdvojene iz ostalih rekreacionih povrina i u njima treba
7
mnm - metara nadmorske visine 43
Prostorni aspekt
izletnicima i drugim posjetiocima omoguiti razgledanje i kretanje iskljuivo po tano odreenim putevima. Na odreenim mjestima se mogu urediti mjesta za odmor, ali bi na tim povrinama trebalo iskljuiti due zadravanje (piknik, igra), kao i branje cvijea ili plodova. U cjelini posmatrano, faktori koji ograniavaju mogunosti koritenja nisu ni po broju ni po obimu takvi da bi mogli da dovedu u pitanje cjelovitu koncepciju aktiviranja turistiko-rekreativnih namjena na podruju planiranja. Radi se o takvim faktorima koji imaju relativno ogranien i usko lokalizovan uticaj, te u ovoj fazi ne mogu da budu precizirani nego e biti potrebno da budu egzaktno utvreni u fazi izrade detaljne urbanistike dokumentacije. Koncepcija prostornog razvoja podruja Jahorine i Trebevia bazirala se na stavovima: da podruje Trebevia zajedno sa podrujem Jahorine predstavljaju integralnu prostornu cjelinu, kao i da osnovnu potranju obezbjeuju, neposredno, podnoje masiva tj. grad Sarajevo. Podruje Trebevia, u zavisnosti od klimatskih prilika, reljefa, orijentacije padina i dr. je zonirano u tri zone: do 1000 mnm, od 1000 do 1300 mnm i preko 1300 mnm. Povrine i objekti koji su ve tada bili aktivirani lee u najniim dijelovima meuzone. Predvieno je da se ovi kapaciteti trebaju dograditi, rekonstruirati i obogatiti drugim sadrajima, kao to su igralita, sanjkalita, tobogani, snek-barovi, restorani i dr. Polaznim osnovama Prostornog plana podruja posebne namjene, u podruju Trebevia izdvojene su i definirane samo one namjene povrina koje su relevantne sa stanovita predmeta planiranja zimske olimpijske igre. S toga je povrina sportsko-rekreacione zone utvrena samo u granicama neophodnim za zimsko koritenje, kao intenzivne vidove koritenja prostora. Sportsko-rekreaciona zona obuhvaala je sve povrine na kojima je predvieno ureivanje staza za alpsko i nordijsko skijanje. Nije dozvoljena nikakva izgradnja, osim postrojenja i objekata koji e sluiti za koritenje skijakih terena u rekreacione svrhe i za odravanje takmienja. Na rubu gradske aglomeracije, u trokutu Vidikovac olina Kapa Mala Kapa smjetena je bob staza (Slika 5 i Slika 6)8.
Slika 5: Zimski sport ZOI 84 Slika 6: Bob staza, ZOI 84
Povrine koje se koriste za ljetnu rekreaciju u znatno manjoj mjeri zahtijevaju ureivanje prostora, a nisu inkompatibilne sa drugim vidovima koritenja zemljita (umarstvo, stoarstvo), tako da nisu izdvajane u posebne zone. To znai da e biti potrebno, u jednoj kasnijoj fazi planiranja, izdvojiti povrine specifine namjene za ljetnu rekreaciju. Ovo se odnosilo na zone logorovalita, igara na slobodnom, izletnikih livada, vidikovaca i sl. koje zahtijevaju detaljnu analizu mikrolokacija.
Publikacija: Sarajevo kandidat za XIV zimske olimpijske igre 1984. / grafiki prilozi Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi
44
Prostorni aspekt
Unutar zone uma, ume I stepena zatite dobijaju status stroge zatite. Ukoliko se nalaze unutar sportsko-rekreacione zone, potrebno je preduzeti odgovarajue preventivne mjere da ne bi dolo do njihovog oteenja od strane posjetilaca. Zato pjeaki i planinarski putevi treba da budu trasirani tako da se posjetioci ne zadravaju u tim umama, niti u njihovoj neposrednoj blizini. ume II stepena zatite zatiuju se na odgovarajui nain. U njima se mogu urediti mjesta za zadravanje posjetilaca, ali nije dozvoljeno loenje vatre. Ekonomske ume se koriste za normalnu umsku eksploataciju uz odreena ogranienja. U podrujima unutar sportsko-rekreacine zone, kao i njihovoj neposrednoj blizini eksploatacija drveta se moe vriti samo sanitarnom sjeom. Osim toga, potrebno je vriti stalne uzgojne radove na umi.
Slika 7: Bob i staza za sanjkanje - ZOI 84
45
Prostorni aspekt Slika 8: Prostorni plan posebnog podruja za potrebe odravanja XIV ZOI Sarajevo 1984 Namjena povrina9
Slika 8a: Izvod iz Prostorni plan posebnog podruja za potrebe odravanja XIV ZOI Sarajevo 1984 Koncepcija razvoja turizma i rekreacije
Prostorni plan posebnog podruja za potrebe odravanja XIV ZOI Sarajevo, Zavod za planiranje razvoja grada Sarajevo, Sarajevo, april 1979. 46 Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi
Prostorni aspekt Slika 8b: Izvod iz Prostorni plan posebnog podruja za potrebe odravanja XIV ZOI Sarajevo 1984 Koncepcija razvoja turizma i rekreacije Granica entiteta
Prostorni plan XIV olimpijskih igara polazne osnove, Separat: Kulturno-historijsko i prirodno nasljee10 naglaava za podruje Trebevi u segmentu Prirodne rijetkosti i ljepote slijedee: Trebevi sa svojim okolnim predjelima prirodnim bogatstvom uma, rijetke flore i faune, predstavlja veoma privlano podruje za naunike i ljubitelje prirode. Sa geolokog, pedolokog, floristikog i faunistikog stanovita Trebevi je vrlo interesantna planina Srednjih Dinarida. Od posebnog znaaja je biocenoza samog vrha Trebevia. Ispod vrha planine je 1948. osnovan Alpinetum na povrini od 14 hektara. Pored autohtonih vrsta tu se uzgajaju brojne endemine dinarske ili balkonske biljne vrste i predstavljaju ivu laboratoriju za upoznavanje zakonitosti biljnog i ivotinjskog svijeta. itav niz reliktnih i endeminih vrsta je usko rasprostranjen na podruju Trebevia, te je zbog toga 1954. kao prirodni rezervat stavljen pod pravnu zatitu.
10
Separat: Kulturno-istorijsko i prirodno nasljee, Sarajevo, februar 1979. 47
Prostorni aspekt
Osnova i obavezu za utvrivanje objekata prirodnog nasljea u gradu Sarajevu predstavljao je Prostorni plan Bosne i Hercegovine za period od 1981. do 200011. U skladu sa Zakonom o zatiti i koritenju kulturno-historijskog i prirodnog nasljea utvreni su reimi koritenja, odnosno odgovarajua ogranienja za korisnike tih prostora. Plansko usmjerenje, da se na podruju Grada Sarajeva (tada, 2100 km2) formira Regionalni park Sarajevo imalo je za cilj procentualno poveanje povrina pod zatitom. Ovakvo organizovan sistem objekata atraktivne prirode na podruju Grada osigurao je da oko 55 % podruja Grada bude pod odreenim reimima zatite. Ovako predoen lanac objekta prirodnog nasljea uslovio je poveanje povrina pod zatitom (oko 55 %) na podruju Grada, a unutar njih izdvajanje podruja sa raznim reimima zatite (I-III). Za potrebe izrade Prostornog plana grada Sarajeva za period od 1986. do 2000. odnosno 2015.12 uraena je analiza, ocjena stanja i mogunosti organizacije prostora Grada/Kantona Sarajevo to je rezultiralo utvrivanjem koncepta prostorne organizacije danog podruja (namjena povrina po svim segmentima koritenja). Usvajanjem, spomenuti razvojno-planski dokument, postao je i zakonska obaveza (1986). Izrada studija prirodne osnove (studija zelenila, potencijalna vegetacija, kulturno-historijsko i prirodno nasljee, klime, geologije, upotrebna vrijednost zemljita, proizvodnja hrane) dale su niz podataka i elemenata proizilih iz jedinstvenog i objedinjenog posmatranja sarajevskog podruja. Posebna panja se posvetila analizi elemenata prirodne sredine. Valorizovani su pojedinano ali i u meusobnim interakcijskim odnosima, to je u korelaciji sa drugim steenim vrijednostima (obim i karakter gradnje, kapaciteti, sadraji, stepen izgraenosti, koeficijent izgraenosti itd.) predstavljalo osnovu za preciziranje koncepta prostorne organizacije. Saznanja da se na podruju Grada, u neposrednoj blizini urbanih centara, nalaze objekti ili ostaci objekata od posebnog kulturno-historijskog znaaja, prirodne znamenitosti i rijetkosti, vrijedni umski i neumski sistemi ili pojedinani objekti, posebne vrijedne vode i vodotoci, zone sistema snabdijevanja Grada vodom, posebna vrijedna rekreaciona, sportsko-rekreaciona i sportska podruja itd. uslovila su, prema tadanjim kriterijima za vrednovanje i kategorisanje objekata prirodnog nasljea, prijedlog kategorija objekata prirodnog nasljea. Utvrene kategorije objekata prirodnog nasljea (uma park, park prirode, nacionalni park, rezervat prirode) objedinjene su pod nazivom Regionalni parka Sarajevo (povrina oko 1092 km2) uspostavljajui tako, sa povrinama zelenila u urbanom podruju, funkcionalno-bioloko-prostornu integraciju i jedinstvo, gradei tako Sistem zelenih povrina Grada/Kantona Sarajevo. Meu najznaajnije objekte ovog Sistema spadaju: nacionalni park: Treskavica (5.810 ha), rezervat prirode: Rakitnica (2.137 ha), park prirode: Bjelanica (25.402 ha), Jahorina (20.835ha), Romanija (5.479 ha), Ozren (12.287 ha), Visoica (2.625ha), Zvijezda (3.150 ha) uma park: Sedrenik (212 ha), Bulozi (2.300 ha), Debelo Brdo (1.788 ha), Trebevi ( 3.586 ha ) spomenutim planskim dokumentom kategorije atraktivne prirode imaju, prema odredbama Zakona o zatiti i koritenju kulturno-historijskog i prirodnog nasljea, karakter objekata prethodne zatite.
11 12
Slubene novine SRBiH, broj 15/89. - Preien tekst Slubene novine grada Sarajeva, broj 7/86 Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi
48
Prostorni aspekt
Na osnovu raspoloive dokumentacione osnove, sveobuhvatna analiza podruja Trebevia, ukazala je na njegove pejsano-prostorne vrijednosti, nauni znaaj i funkciju, vaspitno obrazovni i kulturno-prosvjetni znaaj, znaaj i funkciju s gledita ouvanja ovjekove sredine. U pogledu ouvanja prirodnog i kulturno-historijskog nasljea na podruju grada Sarajeva (2100 km2) za nivo ovog planskog dokumenta, kao i Dugoronog drutvenog plana grada Sarajeva za period od 1986. do 200013. precizirani pristup zatiti i ureenju vrijednih podruja i cjelina postaje osnova za drutvenu akciju i razlog za pokretanje inicijative za pravnu zatitu, detaljno planiranje i njenu realizaciju. Stvoreni su uslovi i za administrativno-pravno reguliranje i rjeavanje pitanja zatite pojedinih podruja, u smislu proglaenja podruja zatienim, upravljanja podrujem, financiranja i formiranja organizacije za njihovo gazdovanje. Podruje Trebevi-Jahorina, objedinjeno u jednu prostorno-funkcionalno-organizacionu cjelinu, nominira se kao objekt prirodnog nasljea kategorije Park-prirode (25.402 ha). Analize i valorizacije ovog podruja ukazale su na spektar vrijednosti podruja po osnovu prirodnih obiljeja biolokog i ekolokog diverziteta, ali i steenih vrijednosti, znaaja i funkcija dobara po osnovu ega se svrstava u red podruja koje, sa ostalim okruenjem, ima znaaja u oblikovanju ukupnih ekolokih prilika ireg okruenja Grada. Sve istaknute vrijednosti su uticale da masiv Trebevi-Jahorina postane poznato, vrlo atraktivno i omiljeno izletite, za period dnevne i viednevne rekreacije, kako u zimskom tako i u ljetnom periodu. Dugoroni drutveni plan grada Sarajeva za period od 1986. do 2000., - Prostorni plan grada Sarajeva Faza: valorizacija, kategorizacija, reimi zatite i prijedlog mjera, kulturnohistorijskog i prirodnog nasljea grada14 Prirodno nasljee Zbog svojih prirodnih potencijala, ljepote i nauno-obrazovne funkcije Trebevi je pod pravnom zatitom od 1954. Kao poseban prirodni predio, uvrten je u uma-park. Valorizacija Trebevi sa svojom bogatom i rijetkom florom i faunom je veoma privlaan za ljubitelje prirode i naunike. Bogatstvo umskih zajednica i umskih izvora karakteriu sjeverne padine Trebevia. Niz ivih reliktnih i endeminih vrsta je zastupljeno pri samom vrhu. Pored autohtonih zajednica, ispod vrha formiran je Alpinetum koji sadri vie stotina biljnih vrsta od liajeva do dendro vrsta. Cijelo podruje je vrlo znaajno sa obrazovno-edukativnog i naunoistraivakog aspekta. Izgradnjom sportskih i rekreacionih objekata Trebevi je postao savremeni sportsko-rekreacioni centar, ali ima degradiranih i zaputenih predjela. Pored poznatih funkcija treba istai i raznolikost, ambijentalne i pejzane vrijednosti tog podruja. Kategorizacija: II kategorija Reim zatite i prijedlog mjera Opti reimi I i III stepen zatite, kao posebni reimi zatite. Novelirati projekt ureenja podruja od 1963. adekvatno urediti i odravati podruje uma parka, odnosno sportsko-rekreacionog centra sa terenima za bob i sanjkanje. Za potrebe izrade Prostornog plana grada Sarajeva za period 1986. do 2000. odnosno 2015. dat je preliminarni popis ugroenih i rijetkih biljnih i ivotinjskih vrsta zastupljenih na podruju grada Sarajeva, a na definitivnom popisu i odgovarajuoj zatiti tih vrsta treba raditi. Od biljnih vrsta, izmeu ostalog za podruje Trebevi navedene su slijedee vrste: 1. Acer hyrcanum Fisch et Mey rijetka vrsta 2. Dianthus petraeus W et Kit. ugroena vrsta 3. Hieracium trebevicianum Maly rijetka
Slubene novine grada Sarajeva, broj 5/86 Gradski zavod za zatitu i koritenje kulturno-istorijskog i prirodnog nasljea Sarajevo, Sarajevo 1984. 14 Gradski zavod za zatitu i koritenje kulturno-istorijskog i prirodnog nasljea Sarajevo, Sarajevo 1984. Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi 49
13
Prostorni aspekt
4. Populus tremula L. Freynii K.Maly rijetka vrsta 5. Scabiosa leucophylla Borb. rijetka vrsta 6. Vicia sarajevoensis K. Maly rijetka vrsta Od ivotinjskih vrsta: Dolomys marakovicii Bolkay Geomorfoloki spomenici: Peina Ostrog na Trebeviu, Peina u iljevu brdu koje imaju karakter evidentiranog nasljea. Prema Urbanistikom planu grada Sarajeva za period od 1986. do 2015.15 trasa iare pokriva vie prostornih cjelina unutar urbanog podruja. Namjena prostornih cjelina e se kroz provedbenu plansku dokumentaciju detaljnije razmatrati. Podruje Trebevi, kroz elaborat Koncepcija sistema izgradnje i odravanja javnih zelenih povrina u gradu Sarajevu16, utvreno je kao rekreaciona povrina. Meutim status ove povrine sa pripadajuim objektima nije po mnogim znaajnim pitanjima bio odreen, to je tada izazvalo brojne probleme i tekoe i odlagalo primjenu moguih znatno efikasnijih rjeenja u cilju potpunijeg i boljeg koritenja i odravanja i dalje izgradnje i ureenja ovog i ostalih rekreacionih podruja (Pionirska dolina, Ilida, Igman, Jahorina, Crepoljsko, Bentbaa).
Slika 9: Izvod iz Urbanistikog plana grada Sarajeva za period 1986. do 2015.
Prostornim planom Kanona Sarajevo za period 2003. do 2023.17 utvreni su opi ciljevi prostornog razvoja sa osnovnom orijentacijom, izmeu ostalog, za: promoviranje posebnosti kvaliteta okoline i ouvanje prepoznatljivog ambijenta, zatitu i valorizaciju vrijednosti prirodnih resursa, prirodnog i kulturnog nasljea. Za podruje Trebevia projekcijom prostornog razvoja prioritet se daje: uvaavanju prirodnih karakteristika u cjelini, elementima zatite, ouvanju okoline, obezbijeenju mogunosti za lociranje objekata u funkciji razvoja raznih vidova turizma i rekreacije, kao i mogunostima racionalnog opremanja ovog zemljita saobraajnim povrinama, te komunalnom infrastrukturom. Planirana distribucija ugostiteljskih kapaciteta i usklaivanja njihove
15 16
Slubene novine Kantona Sarajevo broj 5/99 Nosilac izrade: Zavod za planiranje razvoja grada Sarajevo, januar 1980. 17 Slubene novine Kantona Sarajevo broj 26/06 50 Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi
Prostorni aspekt
strukture sa fizikom strukturom i prostornim karakteristikama, polazi sa stanovita da smjetajne kapacitete treba koncentrirati u podruja na kojima su ve ranije bili izgraeni objekti na prepoznatljivim punktovima kao to je Prvi umar, Vidikovac. Izbor i strukturiranje ugostiteljskih sadraja treba prvenstveno uskladiti sa lokacionim uslovima, kulturno-historijskim i ambijentalnim vrijednostima, kao bitan preduslov za pravilno usmjeravanje razvoja i racionalnu organizaciju prostora. Za potrebe omladinskog turizma i rekreacije, treba odabrati lokalitete koji sadre kompleksnu ponudu sportsko-rekreativnog sadraja, a restoranske kapacitete treba smjetati u zonama koncentracije posjetilaca. Pored rekonstrukcije, adaptacije ili proirenja postojeih kapaciteta mogua je izgradnja novih objekata. Posebno zatieni prostori - Podruje sarajevskog kantona ima bogato i vrijedno prirodno nasljee koje se kontinuirano istrauje i evidentira, zasebno ili za potrebe ciljane prostorno-planske dokumentacije, a sve u cilju njegove efikasnije i cjelishodnije zatite i ouvanja. Prirodno nasljee ine prirodni predjeli i prirodne vrijednosti kao dijelovi prirode od posebnog naunog, obrazovnovaspitnog, kulturnog i ambijentalnog, zatitnog, rekreacionog i drugog drutvenog znaaja, koji kao dobra od opteg interesa uivaju posebnu zatitu. Aktuelni Federalni zakon o kategorizaciji prirodnih vrijednosti poznaje 4 kategorije, ukratko definirane kao: zatiena prirodna podruja, nacionalni spomenik, spomenik prirode i zatieni pejza. Za nekoliko prirodnih cjelina raena je aurna valorizacija u cilju utvrivanja adekvatne kategorije i donoenja pravnog akta o proglaenju podruja zatienim. To su cjeline izrazitih prirodnih ljepota za koje je postojao naglaeni interes i poloajne pogodnosti da se stave u slubu kontroliranog koritenja, odnosno odgovarajue zatite. Radi se o podruju Skakavca (valorizacija prirodnih vrijednosti raena 2000.), Bentbae (1999.), Bijambara (2001.), Vrela Bosne (Separat zatite za RP raen 2005.), gdje su prema utvrenim kategorijama uraeni ili su u toku ili u pripremi prostorni planovi posebnih podruja. Valorizacija prostora Igmana i Bjelanice (raena 1998/1999.) sa nominovanom II kategorijom vrijednosti (nacionalni park) nije rezultirala aktom zatite, nego donoenjem Odluke o utvrivanju Igmana, Bjelanice, Treskavice i kanjona Rakitnice (Visoica) podrujem posebnih obiljeja od znaaja za Federaciju BiH, to se u okviru puno ire teritorije bez utvrene kategorije vrijednosti kandiduje za dalja ciljana istraivanja i prostorno-plansku dokumentaciju. Za druge prirodne cjeline, izmeu ostalog i za Trebevi, uraena je prekategorizacija na osnovu postojeih evidencija bez nove valorizacije, u vidu prijedloga, dok e konanu odluku o kategorijama vrijednosti utvrditi Zavod za zatitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljea Sarajevo uz uee strune komisije, tj. u sklopu utvrenog postupka i zakonski regulirane procedure. Istovremeno je neophodno kategorizaciju dobara prirodne vrijednosti uraditi na osnovu IUCN kategorizacije (Meunarodne unije za zatitu prirode) kao ope prihvaene kategorizacije u Evropi i svijetu (kao jedan od uslova za ulazak u Evropsku uniju), a sa ime postojei Federalni Zakon o zatiti prirode nije tematski usklaen. Prijedlog u okviru ovog dokumenta je revidovao ranije utvrene granice (date prolim Prostornim planom za period 1986.-2015.) uvaavajui evidentne promjene u prostoru i razvojne pravce drugih namjena, te zbirno obuhvatio i klasificirao evidentirana pojedinana prirodna dobra u okviru velikih cjelina. Uz date ograde i rezervu u pitanju vrednovanja umskih podruja koja su entitetskom linijom podijeljena (Ozren i Jahorina) predlae se pripadnost navedenih i poznatih prirodnih cjelina sljedeim kategorijama: Zatieno prirodno podruje: Rakitnica Spomenik prirode: Skakavac,Vrelo Bosne Zatieni pejza: Bentbaa, Bijambare, emerska planina, Podlipnik, Debelo brdo, dio Zvijezde, dio Trebevia, dio Jahorine, Misoa Bez kategorije: Igman-Bjelanica, Treskavica, Visoica
Prostorni aspekt
Unutar date cjeline uma, egzistiraju: sportsko-rekreaciono podruje, ubicirana naselja, hidroloki i geomorfoloki spomenici. Istovremeno, najvee povrine umskog i drugog zemljita ostaju u prostornom smislu nedefinirane, kako u pogledu resursa za sportsko-rekreativnu namjenu, tako i za zatitarsko-ekoloku funkciju. To se odnosi na obim i veliinu naselja, potrebnu i moguu saobraajnu i komunalnu infrastrukturu to e blie istraiti najavljena Studija izvodljivosti Kulturno historijsko i prirodno nasljee Kantona Sarajevo, a definirati budua izrada Prostornog plana posebnog podruja. Studija Kulturno-historijsko i prirodno nasljee Kantona Sarajevo (u fazi pripremnih radnji) utvrdie novu kategorizaciju i donoenje pravnih akata zatite prirodnih cjelina i pojedinanih spomenika. Za podruja posebnih obiljeja Kantona Sarajevo (lan 135) utvrena je izrada prostornih planova podruja posebnih obiljeja (PPPO), i to za: Spomenik prirode: Skakavac, Vrelo Bosne, Zatieni pejza: Bentbaa, Bijambare, emerska planina, Podlipnik, Debelo brdo, dio Ozren, dio Zvijezda, dio Trebevi, dio Jahorina, Prirodni rezervat: Rakitnica, Misoa, Posebna obiljeja: Park uma sa memorijalnim kompleksom u, Podruja posebnih namjena (Vojska BiH,....). Ovim PPPO ureenja utvrdie se uvjeti za ureenje podruja, odredie se koritenje, namjena, oblikovanje, obnova i sanacija graevinskog i drugog zemljita, zatita okolia, zatita vrijednih dijelova prirode na podruju dio Trebevi. PPPO treba da sadri osnove razvitka prostora, ciljeve prostornog ureenja, namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za koritenje, zatitu i ureenje prostora te druge elemente od vanosti za podruje grada Sarajeva. Slabo naseljeno i neistraeno podruje titi se prevashodno po osnovu umskog zemljita. Prirodna cjelina Trebevi, Jahorina su dijelovi istoimenih veih cjelina manjeg entiteta reducirani Dejtonskom granicom. Postojei obuhvat je za Trebevi potrebno korigirati du sjeverne granice (prema padinskim naseljima olina kapa, Begovac), te prilagoditi proirenoj granici urbanog podruja. Unutar danog obuhvata, a van urbanog podruja potrebno je ubicirati i evidentirati lokalitet (kotu) vatrenu taku iz perioda opsade grada kao pojedinani historijsko memorijalni spomenik, a prema posebnom Programu valoriziranja dogaaja i mjesta iz prolog rata. Koritenje uma u zonama koje se koriste i tite pod posebnim uvjetima mora se odvijati pod uslovima koji se utvrde u prostornim planovima podruja posebnih obiljeja i/ili odredbama posebnih zakona. Sa aspekta kulturno-historijsko i prirodno naslijee prirodna cjelina Trebevi ranija kategorija uma-park se preimenuje u kategoriju zatieni pejza sa primjerenim namjenama i nainom koritenja.
52
Prostorni aspekt Slika 10: Izvod iz Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023.
Osnovni koncept sporta i rekreacije je da se Planom predvia ravnomjernija distribucija sportskih objekata i prostora za masovnije ukljuivanje stanovnika u sportsko rekreativne aktivnosti u prostoru. Za rekreativne aktivnosti posebno su znaajni umski kompleksi. Od gradskih uma to su Park uma Trebevi, Park uma Sedrenik, Park uma Hum, Park uma Zu, Park uma Mojmilo, uma park Debelo brdo, zatim parkovi Gradski park Betanija, Gradski park Sastavci i spomenici prirode Park prirode Ozren, Park prirode Treskvica, Spomenik prirode Skakavac, zatieni pejza Bijambare.
53
Prostorni aspekt Slika 11: Izvod iz Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023. Kulturno-historijsko i prirodno nasljee
Jedna od glavnih odrednica u konceptu razvoja Kantona Sarajevo je turizam. Takva koncepcija zahtijeva primjereno ureenje cjelokupnog okolia, javnih povrina i objekata, saobraajne, komunalne i urbane infrastrukture. Temelj prirodne batine prua mogunost za razvoj turizma. Potrebno je razvijati specifine i selektivne oblike turizma vezane na kulturnu, prirodnu i etnoloku batinu, lovstvo, zdravstvo, religiju, tradiciju, obiaje i nain ivota, te razne oblike rekreacije i sporta. Kako vanurbano podruje Grada predstavlja drugi, ali i najznaajniji kompleks formiranja i turistike i sportsko-rekreacione ponude, zone na olimpijskim planinama trebaju imati svoj kontinuitet u smislu razvoja sporta kako rekreativnog tako i takmiarsko Trebevi kao sankaki centar jugoistone Evrope, uz rekonstrukciju postojee infrastrukture i obnavljanje bob staze treba da ima perspektivu razvoja u tom smislu. Kroz prostorni aspekt, s obzirom na vrste turistikih destinacija, Trebevi treba da se prepozna kroz: Turistike punktove - izdvojeni kompleksi turistiko-ugostiteljsko-rekreacijske namjene koji predstavljaju zatvorene tehnoloke cjeline. To su turistika odredita posebnih ambijentalnih ili drugih vrijednosti zbog objekata i okruenja ili imaju uvjete za razvoj alternativnih i selektivnih vrsta turizma (selektivni, usmjeren na pojedine dobne ili interesne skupine, kao izletniki, avanturistiki - speleoloki, paraglajding, penjanje, rafting, brdski biciklizam, zdravstveni, planinarski, lovni, znanstveni, banjski, omladinski, rekreacijski, kulturni, vjerski i dr.); Turistiki koridori - pravci uestalih kretanja turista, odnosno tranzitni turistiki pravci koji povezuju razne turistiki atraktivne kulturne, spomenike i druge cjeline, te turistike punktove. Tu spadaju biciklistike staze, planinarski putovi, jahake staze, staze za penjanje, i sl. Uz takve koridore mogu se graditi pratei sadraji ugostiteljske i turistike namjene. Avanturistiki turizam (paraglajding, speleologija, planinarenje, penjanje, brdski biciklizam, jumping); Kulturni turizam (temeljen na manifestacija Sarajevo film festival, Jazz fest, Teatar fest, Sarajevska zima, MESS, Baarijske veeri i uspjesima redatelja, slikara, glumaca, umjetnika koji ive i rade u Sarajevu); Ostali vidovi turizma: speleoloki, ekoturizam, obrazovni turizam, djeji i omladinski turizam, rekreativni i izletniki turizam, lovni, gastroturizam, tranzitni, stacionarni.
Prostorni aspekt
U funkciji razvoja turizma nuno je uspostaviti stabilan odnos okoline, to ukljuuje prevenciju, zatitu i monitoring. Pritom je prioritet rjeenje otpadnih voda s potpunim biolokim tretmanom i izgradnja okolinski prihvatljivih sanitarnih odlagalita otpada. U skladu sa ogranienjima i reimima planirana je optimalna vrsta i obim turistiko-rekreativnih sadraja a koji su zastupljeni sa turistiko-ugostiteljskim sadrajima, namjenski izdvojenim i opremljenim povrinama sa takama zadravanja na otvorenom prostoru, prateim pjeakim komunikacijama, planinarskim i izletnikim stazama. To su namjenski odreene povrine za boravak i zadravanje posjetioca. Rekreacija koja je karakteristina za ove prostore su etnje, penjanja i zadravanja te odmori uz razgledanje, upoznavanje i uivanje u prirodnim elementima pejzaa. Rekreacija i sport se mogu u prostornom smislu posmatrati sa urbanog i vanurbanog aspekta. U tom smislu su usko povezani i za razvoj turizma. Kompleks Trebevia u kojem dominira zelenilo i koji uglavnom slui za rekreaciju, rekreativne povrine ovim Planom se uglavnom zadravaju i ne iziskuju posebno izgraene i opremljene povrine i objekte. Potrebno je obezbijediti razvoj dnevne i poludnevne rekreacije najveeg broja stanovnitva gradskih naselja, kroz rekreacione zone za cjelogodinje koritenje. Za potencijalne korisnike stepen atraktivnosti kvalitetno se uveava paljivo odabranim sadrajima koji bi se inkorporirali sa zateenim prirodnim potencijalom koji bi se lako inili dostupnim (pjeake staze, vidikovci, kaptirani izvori, historijska i etnografska mjesta, trim staze, staze za rekreativni biciklizam, ureeni kampovi i sl.). Mreu komunikacija u obuhvatu zatienog podruja Trebevi ini mrea postojeih umskih puteva. Funkcija im je osiguranje prilaza i opsluivanje planiranih sadraja. Mrea primarnih cesta planirana je u potpunosti, suglasno definiranim urbanim pravcima razvoja Kantona Sarajevo.
55
Prostorni aspekt Slika 12: Izvod iz Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023. Sport i rekreacija
56
Prostorni aspekt
Razvoj sistema za snabdijevanje vodom za pie, kao i svih ostalih gradskih infrastrukturnih sistema, predstavlja jedan od osnovnih zahtjeva izgradnje i prostornog ureenja na podruju grada. Ogranienost prirodnih resursa vode na podruju grada Sarajeva i potreba da se ti resursi optimalno koriste u Kantonu namee potrebu da se raspoloive koliine vode koriste ekonomino i racionalno. Poseban znaaj ovog stava je u zatiti vode od dalje degradacije kvaliteta. To je mogue postii jedino uz odgovarajuu funkcionalnu organizaciju sadraja u prostoru i njihovu adekvatnu prostornu distribuciju. Za sve segmente treba da bude zajedniko jaanje institucionalnog ustroja i dosljedno sveobuhvatno provoenje zakonske regulative u sektoru voda, kako zbog samog sektora, tako i zbog zatite okolia u kojem su vode izuzetno znaajan inilac. U provoenju Prostornog plana obavezno se primjenjuju vaei propisi Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona Sarajevo iz oblasti prostornog ureenja, graenja, zatite okolia, zatite prirode, zatite voda, zatite uma i umskog zemljita, zatite poljoprivrednog zemljita, cesta, eljeznikog saobraaja, vazdunog saobraaja, elektroenergetike, zatite vazduha, zatite od buke i svi drugi propisi koji na bilo koji nain ureuju odnose u oblasti ureenja prostora i zatite ivotne sredine. Navedeni propisi primjenjuju se na podruju obuhvata Prostornog plana samo u obimu koji je u nadlenosti Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine. 2.2.3. Projekti i ostala relevantna dokumentacija Izvod iz Idejni projekt Trebevika iara18 Grad Sarajevo je u 2008. zapoeo sa aktivnostima vezanim za obnovu T, te je sa KJKP GRAS, potpisao Sporazum kojim je definirano da Grad preuzima liderstvo u aktivnostima na obnovi iare, naglaavajui da se radi o kapitalnom projektu koji e biti u cilju poboljanja turistike ponude grada a koristiti e svim graani Sarajeva. Izrada Idejnog projekta Trebevika iara, povjerena je Agenciji za geodetske poslove "Geodet". Projektom se predvia da polazna i zavrna stanica iare zadre postojee lokacije. iara e ii postojeom trasom, duine 2.188,83 metra (razvijena duina), obezbjeujui prenos preko 15 stupova, prelazei visinsku razliku od 570 metara. Kabine e biti stakleno-aluminijske s osam sjedita i kapaciteta 1.000 putnika na sat. Ovim projektom predvieno je da se umjesto rekonstrukcije starih, naprave dva nova moderna objekta - polazne i dolazne stanice i uspostavi iana veza sa novim nosivim stupovima. Zatvorene korpe iare, njih 30 projektovane su od strane talijanskog dizajnera "Pininfarina". Izraene od aluminijuma i stakla sa po osam sjedita, sa kojima e putnici za 6,5 minuta stizati do Vidikovca. Poto su i polazna i dolazna stanica devastirane i nemaju nikakvu arhitektonsku i historijsku vrijednost, Projektom je predviena zamjena novim, modernim objektima. Polazna stanica Hrvatin Objekt polazne stanice iare lociran je u Ulici Hrvatin na zemljitu oznaenom kao k.. 1217/1 i 1218 K.O. Sarajevo IX (novi premjer) to odgovara starom premjeru k.. 95 i 107 K.O. CII Sarajevo.
18
Izvod iz Idejni projekat Trebevika iara , Nosioc izrade Geodet agencija za geodetske poslove Sarajevo (Ugovor broj 01-14-5730-3/07, Sarajevo, februar 2008.) 57
Prostorni aspekt Slika 13: Ideja nove iare: iara Sarajevo-Trebevi, Polazna i dolazna stanica
Slika 14: Kopija katastarskog plana: iara Sarajevo-Trebevi, Polazna stanica Hrvatin
Slika 15: Situacija: iara Sarajevo-Trebevi, Polazna stanica Hrvatin
Prihvaene su odrednice iz usvojenog Regulacionog plana Lijeva obala Miljacke Bistrik da se lokacija polazne stanice iare zadri, a kolsko-pjeaki prilaz lokaciji obezbjedi sa zapadne strane iz Ulice Hrvatin, s tim da se pjeaki pristup putem postojeeg stepenita i dalje zadri. Objekt polazne stanice sastoji se od podruma, prizemlja i sprata. U podrumu je smjeteno skladite, stepenite sa liftovima, te mokri vor. Prizemlje sadri prostor za ekiranje karata, ulaznog i
Prostorni aspekt
silaznog stepenita sa liftovima, aule sa mokrim vorom, te modernim vienamjenskim prostorom (kafe bar, prodavnica). Na spratu su smjetene kontrolne kabine sa izlazom na platformu za iaru, galerijski prostor i terase. Horizontalni gabarit objekta je 20,30 x 21,65 m, ukupne neto povrine 804,4 m2.
Slika 16: Planirano stanje Polazna stanica Hrvatin Osnova podruma: iara Sarajevo-Trebevi
Slika 17: Planirano stanje Polazna stanica Hrvatin Osnova prizemlja: iara Sarajevo-Trebevi
Slika 18: Planirano stanje Polazna stanica HrvatinOsnova podruma: iara Sarajevo-Trebevi
59
Prostorni aspekt Slika 19: Planirano stanje Polazna stanica Hrvatin Presjek A-A: iara Sarajevo-Trebevi
Slika 20: Planirano stanje Polazna stanica Hrvatin Presjek B-B: iara Sarajevo-Trebevi
Slika 21 Planirano stanje Polazna stanica Hrvatin Perspektiva-Sjever-Istok
Slika 22 Planirano stanje Polazna stanica Hrvatin Perspektiva Jug-Zapad:
60
Prostorni aspekt
Dolazna stanica Vidikovac Objekt dolazne stanice iare lociran je na Trebeviu na zemljitu oznaenom kao k.. 164 i k.. 165 K.O. Trebevi (novi premjer) to odgovara starom premjeru k.. dio 2008/7, k.. 2008/10 i k.. 2008/11 K.O. Kijevo. Uslijed ratnih dejstava objekt je u potpunosti uniten. Ovim Idejnim projektom na mjestu starog objekta iare planira se izgraditi novi objekt.
Slika 23: Kopija katastarskog plana: Dolazna stanica Vidikovac iara Sarajevo-Trebevi
Slika 24: Situacija: iara Sarajevo-Trebevi, Dolazna stanica Vidikovac
Objekt dolazne stanice na Vidikovcu arhitekturom i materijalizacijom prati elemente objekta polazne stanice. ine ga dva objekta, dolazna stanica i hangar za 30 kabina. Sastoji se od dvije etae u kojoj su smjeteni: dolazna stanica, aula i mokri vor. Kao i polazna stanica, objekt ima naglaene ulaze. Iz aule izlazi se na terasu hangara koja se moe koristiti kao vidikovac i kada iara ne radi. U auli je smjeteno stepenite sa liftom, prodavnica, fast-food i caffe. Fasada je staklena i transparentna u kojoj se ogleda kompletna zelena panorama Trebevia. Dimenzije stanice na Trebeviu su: 25,40 x 13,10 m (hangar) i 28,15 x 5,0 m (dolazna stanica), neto povrine 612,9 m2.
61
Prostorni aspekt Slika 25: Planirano stanje Dolazna stanica Vidikovac Osnova prizemlja
Slika 26: Planirano stanje Dolazna stanica Vidikovac Presjek A-A: iara Sarajevo-Trebevi
Slika 27: Planirano stanje Presjek B-B: iara Sarajevo-Trebevi, Dolazna stanica Vidikovac
62
Prostorni aspekt Slika 28 3D model pogled JugIstok: Dolazna stanica Vidikovac Slika 29 3D model pogled Jug-Zapad: Dolazna stanica Vidikovac
Struna miljenja po osnovu zahtjeva za izdavanje urbanistikih suglasnosti U granicama predmetnog obuhvata u dijelu june padine Trebevia na saobraajnom pravcu Sarajevo Jahorina postoji zainteresovanost za izgradnju od strane tri investitora koji su se, putem Slube za urbanizam i stambene poslove Opine Stari Grad obratili Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo za struno miljenje, i to: RELAX TOURS doo Sarajevo (dopis broj: UP-I-05-23-1486/08-ET od 16.04.2008. ) podnio je zahtjev za izdavanje urbanistike suglasnosti za radove izgradnje zamjenskog poslovnog objekta, hotela PRVI UMAR na Trebeviu, na zemljitu oznaenom kao k.. 213, k.. 214/1 i k.. 214/2 to odgovara starom premjeru k.. 2007/10, 2007/1, 2007/5 i 1821/13 K.O. Trebevi. Hrvatsko kulturno drutvo Napredak (dopis broj UP-I-05-23-1595/08 ET od 24.04.2008. ) podnijelo je zahtjev za izdavanje urbanistike suglasnosti za izgradnju Multimedijalnog centra MMC na Trebeviu, na zemljitu oznaenom kao k.. 171 K.O. Trebevi to odgovara starom premjeru k.. 1821/80 K.O. Kijevo. Skijaki klub irokaa (dopis broj UP-I-05-23-2016/08/-AK od 16.05.2008. ) podnio je zahtjev za izdavanje urbanistike suglasnosti za izvoenje radova izgradnje objekta Dom sportova na lokalitetu Trebevi, na zemljitu oznaenom kao k.. 166 K.O. Trebevi to odgovara starom premjeru k.. 2008/1-dio K.O. Kijevo. Zavod je na naprijed navedene zahtjeve odgovorio u skladu sa prostorno planskom dokumentacijom i miljenjem da je potrebno pokrenuti inicijativu za izradu Urbanistikog projekta. Dat je prijedlog obuhvata za razmatranje ukljuujui sve tri lokacije buduih investitora (Slika 30).
63
Prostorni aspekt
Slika 30: Prijedlog obuhvata za izradu Urbanistikog projekta lokalitet Prvi umar
Koncepcija sistema izgradnje i odravanja zelenih povrina u gradu Sarajevu - Elaborat pripremljen od strane istraivakog tima19, istie slijedee: Trebevi zasluuje panju da se i dalje intenzivno izgrauje kao uma-park sa svim sadrajima neophodnim za odmor i rekreaciju: etne staze, trim staze, trkae staze, tereni za male sportove, ognjita, nadstrenice, klupe, korpe za otpatke, postavljanje dalekozora za osmatranje okoline, igralite za djecu prilagoena planinskom ambijentu bez vee izgradnje sadraja potrebnih u park-umama. U cilju obezbjeenja uslova za ljetnu rekreaciju, prirodni uslovi i historijsko nasljee omoguava koritenje prostora veoma raznovrsno kao: Lagane etnje umskim prostorima koji su u pogledu konfiguracije terena veoma bogati na taj nain postoji mogunost razvijanja svih pozitivnih psiho-fizikih osobina kod djece i odraslih, kao i za odravanje zdravstvenog stanja odraslih i njihova eventualna rehabilitacija, Koritenje izgraenih sadraja za sport u prirodi kao to su: trim staze, igralita za razne vrste sportova, kratke trkae staze, prostori za tradicionalne narodne sportske discipline, Prostori namijenjeni za djeju igru sa potrebnim rekvizitima za planinski ambijent, Staze za planinski biciklizam i konjiki sport, Prostori oblikovani kao odmaralita sa klupama i esmama lociranim tako da se pruaju iroki vidici na okolni pejza i na mjestima za tihi odmor u prirodi, Obzirom na veoma bogatu floru, postoje mogunosti za oglednu nastavu kolske omladine i studenata prirodnih nauka, kao i drugih posjetilaca ovog rekreacionog podruja, Ubiranje umskih plodova, ljekovitog bilja i plodova, Slobodni prostori (enklave i livade) omoguavaju organizovano koritenje za cjelodnevni boravak u prirodi sa obezbjeenjem svih potrebnih sadraja (ognjita, trupci za sjedenje, nadstrenice i drugo),
19
Odgovorni Istraivai Profesor.dr. Radomir Lakui, Bioloki institut Univerziteta u Sarajevu, i Prof. dr. Konrad Pintari, umarski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, novembra 1980. Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi
64
Prostorni aspekt
Posebno se mogu urediti prostori za sunanje gdje se moe odmarati i sunati koristei maksimalnu insolaciju i zatienost od vjetra. Posebni znaaj Trebevia kao rekreacionog podruja jeste da je dostupan graanima Sarajeva bilo saobraajnicom, bilo iarom, i da su posjetioci relativno brzo iznad Sarajeva, kotla smoga u zdravoj i nezagaenoj sredini.
Postojei sportsko - rekreacioni sadraji koji imaju elemente razvoja: Vodi za brdski biciklizam u Bosni i Hercegovini - U suradnji sa Turistikom zajednicom Federacije BiH, u Sarajevu je izaao Vodi za brdski biciklizam u Bosni i Hercegovini (Autori projekta: Emir Vuijak i Mersad Pai), sadraj koji e zasigurno privui mnoge zaljubljenike ove vrste rekreacije. Ova tura je, kako se navodi, svojevrsna alternativa za najee poludnevne vonje oko Sarajeva. Za razliku od standardnog uspona na vrh Trebevia, ovu dionicu karakterie neto manji ukupni uspon (oko. 900 m) te malo vea duina preenog puta (oko. 35 km). Inae, tura na ovoj relaciji se preporuuje tokom ljetnih dana kao dobar nain osvjeenja i bijega od gradske vreve.
Slika 31: Tura za brdski biciklizam na Trebeviu
Slika 32: Brdski biciklizam
Slika 33: Paraglajding na Trebeviu
Trebevic paraglajding Trebevi predstavlja idealno mjesto za paraglajding Mogunost preleta preko grada
- Sarajeva. (Zabiljeeno nekoliko preleta slijetanje na stadion Koevo).
65
Prostorni aspekt
Bob staza na Trebeviu20 Locirana na sjevernim padinama Trebevia, neposredno pored trase postojee uspinjae za Trebevi. Bob i sankaka takmienja organizovala su se na istoj trasi u periodu ZOI 84. Na lokaciji postoje i izgraeni makadamski putevi, a prilaz do lokacije omoguen je postojeim putevima direktno iz Sarajeva, sa puta Sarajevo Jahorina, iz pravca Brusa i sa zavrne stanice uspinjae. Nakon vie od 15 mirovanja u dungli rastinja koje je sakrivalo ak i od satelitskih snimaka napokon je izala iz zaborava. Desetine ljudi su mjesecima istili rastinje i krpili rupe kako bi se olimpijska ljepotica dovela u stanje za upotrebu inline skatea. Prvi put je iskoritena u junu 2007. na takmienju Red Bull Hot Run. Nakon to su snimci dvadeset dvojice skatera sa Trebevia obili itav svet usledio je logian dogaaj - Red Bull Hot Run 2008. Oiena su i minska polja pa je 2008. na ovo takmienje dola i publika.
Slika 34: Trebevi Bob i staza za sanjkanje - Start je na 1 050 m, cilj na 900 m
2.3. Stanje bespravne gradnje i potrebna ulaganja za njeno saniranje U podruju obuhvaenom ovim Programom, na osnovu raspoloive dokumentacije, kao i izlaskom na dio dostupnog terena, ustanovljeno je da se u saobraajnom koridoru iare u irini od po 6,0 m obostrano od osi ice iare nalazi oko est objekata (stambeni i pomoni). Kroz prezentaciju Regulacionog plana Lijeva obala Miljacke Bistrik (5 objekata) i Regulacionog plana Hrid (1 objekt) u granicama obuhvata, za ove objekte su propisani urbanistiko-tehniki uslovi koji se moraju ispotovati kako bi funkcija iare bila mogua i opravdana. Potrebno je istai da je za podruje Kantona uraen elaborat Prijedlog prioriteta izrade prostorno-planske dokumentacije za podruja ugroena bespravnom izgradnjom na Kantonu Sarajevo (Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, januar 2009.21), gdje su naglaene cjeline za koje je propisana obavezna izrada provedbenih planskih dokumenata kroz koje e se preispitati i segment bespravne izgradnje. U cilju zaustavljanja bespravne izgradnje, Kanton Sarajevo je donio podzakonske akte koji se odnose na legalizaciju graevina izgraenih bez odobrenja za graenje, a u skladu sa Zakonom o prostornom ureenju Kantona Sarajevo: Uredba o postupku i uvjetima za legalizaciji graevina izgraenih bez graevinske dozvole (Slubene novine Kantona Sarajevo, broj 10/01); Uredba o dopunama Uredbe o postupku i uvjetima za legalizaciji graevina izgraenih bez graevinske dozvole (Slubene novine Kantona Sarajevo, broj 14/02); Odluka o legalizaciji graevina izgraenih bez
Sarajevo kandidat za domaina XIV zimskih olimpijskih igara 1984. , Publikacija, Komitet za kandidaturu i Sekretarijat za prostorno urenje Skuptine grada Sarajeva, 21 Prijedlog prioriteta izrade prostorno-planske dokumentacije za podruja ugroena bespravnom izgradnjom na Kantonu Sarajevo, Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, Januar 2009. 66 Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi
20
Prostorni aspekt
odobrenja za graenje i graevina privremenog broj 6/06.); Odluka o izmjenama i dopunama odobrenja za graenje i graevina privremenog broj 18/07); Odluka o izmjenama i dopunama odobrenja za graenje i graevina privremenog broj 18/08).
karaktera (Slubene novine Kantona Sarajevo, Odluke o legalizaciji graevina izgraenih bez karaktera (Slubene novine Kantona Sarajevo, Odluke o legalizaciji graevina izgraenih bez karaktera (Slubene novine Kantona Sarajevo,
Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo i opine sa podruja Kantona Sarajevo utvrdili su prioritete i dinamiki plan izrade prostorno-planske dokumentacije za podruja ugroena bespravnom gradnjom (Zakljuak sa sjednice Skuptine Kantona Sarajevo 28.05.2008.), i na osnovu: analize stanja u pogledu pokrivenosti podruja i aktualnosti provedbeno-planske dokumentacije po opinama, a posebno sa aspekta legalizacije bespravne izgradnje; podataka dobivenih od opinskih slubi, kao i podataka iz baze podataka kojom raspolae Zavod (struna i konzultativna miljenja); saznanja o problemima pojedinih podruja steenog kroz kontakte sa graanima - strankama koje dolaze po informacije u Zavodu za planiranje; saznanja Zavoda openito o problemima u pogledu prostora i izrade prostorno planske dokumentacije. Prema podacima koje je dostavila Opina Stari Grad, na podruju te opine evidentirano je 2.134 zahtjeva za legalizaciju bespravno izgraenih objekata, u periodu od 2006. do juna 2008. Opinske slube nisu bile u mogunosti staviti na raspolaganje podatke o lokacijama ovih zahtjeva, jer nisu tehniki opremljene (nedovoljna opremljenost raunarskom tehnikom). Zahtjevi su se mogli locirati samo u sluajevima rijeenih predmeta (949). Nakon obavljenih konsultacija sa opinskim slubama, dostavljen je prijedlog izrade provedbene dokumentacije za podruje Opine Stari Grad. Regulacioni plan Jaredoli i Regulacioni plan Paje - Mahmutovac. Ovo podruje Paje-Mahmutovac e kroz sagledavanje prostornih mogunosti, uzevi u obzir postojee stanje, uslove stabilnosti terena, saobraajno rjeenje, rjeenje opremanja podruja komunalnom infrastrukturom razmotriti i uslove izgradnje u koridoru iare. Planovi bi bili izraeni po propisima o prostornom ureenju i metodologiji za izradu koji su na snazi, to omoguuje laku realizaciju i provoenje planskih opredjeljenja. Prije izrade plana potrebno je obezbijediti aurnu geodetsku podlogu u razmjeri 1:1000, Elaborat valorizacije kulturno-historijskog i prirodnog naslijea i Elaborat o ispitivanju inenjersko-geolokih osobina terena, na bazi detaljnijih istranih radova i sugestija vezano za postojeu i planiranu gradnju kao i sanaciju nestabilnih terena.
67
Prostorni aspekt Slika 35: Planirana izrada planske dokumentacije za Stari Grad
68
Prostorni aspekt
2.4. Analiza sadanjeg stanja iara je usko povezana sa Trebeviem, njenom odredinom zonom interesovanja. Objekt iare je uklopljen je u morfologiju karakteristinu po izraenom prelazu ravnice u gusto postavljene izohipse sve do dananje gradske zaobilaznice pa dalje u produetku, u pravcu Hrida i Zlatita ( koji ve ine podnoje Trebevia) sve do Vidikovca na Trebeviu (Slika 34).
Slika 36: Satelitski snimak obuhvata Projekta
Slika 36a: Satelitski snimak Trasa iare
Prirodni nagib bio je iskoriten za izgradnju Vidikovca, na koti 1164. Ako se ova kota usporedi sa kotom polazne stanice 583 m nadmorske visine, jasno je da je ovdje rije o izuzetno strmom terenu.
69
Prostorni aspekt Slika 37: Prilaz polaznoj stanici stepenitem Slika 38: Pogled na grad iz Franjevake ulice (snimak juni, 2009.)
Nekada znaajan turistiki i rekreativni centar Trebevi u proteklom ratu je miniran, veina planinarskih domova su uniteni, a stradao je i umski fond.
Slika 39: Bob staza (lijevo) i Apelova cesta (desno), (snimak juni, 2009.) Slika 40: Planinarski dom kod Prvog umara (snimak juni, 2009.)
Na Trebeviu izgraena kombinirana staza za bob i sanjkanje, na kojoj su odrana natjecanja za vrijeme XIV Zimskih olimpijskih igara, 1984. u Sarajevu, u toku rata su takoer uniteni.
Slika 41: Ruevina Dom Prvi umar (snimak juni, 2009.) Slika 42: Saobraajnica Sarajevo-Jahorina (snimak juni, 2009.)
70
Prostorni aspekt Slika 43: Lokacija Prvi umar Slika 44 : Bob staza (snimak, juni, 2009.)
Slika 45 a Slika 45 b: Dolazna stanica iare (stanje 2008. )
Objekti polazne stanice iare na Bistriku i dolazne stanice Vidikovac na Trebeviu su u periodu 1992.-1995. skoro u potpunosti uniteni. Objekt polazne stanice je neupotrebljiv za postavljanje nove iare sa stanovita arhitekture, mainskih postrojenja i statike, dok je objekt dolazne stanice uniten do temelja.
Slika 46 : Polazna stanica iare (snimak juni, 2009.)
71
Prostorni aspekt
Objekt restoran Vidikovac u blizini istoimene dolazne stanice je u ratu potpuno razruen.
Slika 47: Restoran Vidikovac 80-tih Slika 48 a: Restoran Vidikovac danas (snimak juni, 2009.)
Slika 48 b: Restoran Vidikovac danas Slika 49 : Pogled na grad sa lokaliteta Vidikovac (snimak juni, 2009.)
2.5. Prijedlog narednih aktivnosti sa nosiocima Poslijeratne aktivnosti vezane za ovo podruje Rat i ratna razaranja zaustavili su sve aktivnosti po pitanju zatite ovog podruja. Koliko je uopte znaajno i aktualno ovo podruje sa aspekta zatite, a posebno sa aspekta poslijeratnog stanja u pogledu (ne)ouvanosti pojedinih elemenata prirodne sredine (vegetacija, zemljite, objekti fizikih struktura, vode i sl.) pokazuje i injenica da se tek 2007. aktualizirala izgradnja T bez sagledavanja podruja (kojem fiziki pripada) kroz prostornu i provedbenu plansku dokumentaciju. To upuuje na zakljuak da se programski aktualno podruje nastoji izgraditi mimo zakonom utvrene planske izrade ije aktivnosti bi se trebale odvijati u pravcu: utvrivanja stepena devastacije po osnovu prirodnih i stvorenih vrijednosti, a u skladu sa sigurnosnim uslovima, i rada na izradi odgovarajue dokumentacione osnove. Kao razlog ne donoenja akta o zatiti podruja dio Trebevi navodio se nedostatak zvaniino uraenog, verifikovanog i usvojenog elaborata o valorizaciji ovog podruja. Elaboratu nedostaje podatak stepena i obima njihovog oteenja, a to je vrlo vaan podatak zbog mjera koje treba propisati odnosno sredstava koja treba uloiti da se ouvaju ukupne vrijednosti, zaustavi dalja devastacija, unaprijede i odravaju prema predloenoj kategoriji.
Prostorni aspekt
U poslijeratnom periodu na podruju dio Trebevia22, osim deminiranja, nije bilo drugih aktivnosti. Ali su se zato aktualizirala pitanja obnove i izgradnje objekata koji nemaju provedbenu planersku podlogu. Na ovom podruju aktualizirana su, od strane investitora, konkretnija pitanja podnoenje zahtjeva za izdavanje urbanistikih suglasnosti za gradnju na lokacijama ratom unitenih objekata (objekt iare, Dom Prvi umar), izdavanje urbanistikih suglasnosti za izgradnju na slobodnom neizgraenom zemljitu, koje je u poslijeratnom periodu prevedeno na drugo lice. Prijedlog sadraja - Postavlja se pitanje da li Trebevi, preteno izletnikog i rekreativnog karaktera, moe da prui eljene i potrebne komercijalne efekte. Neophodno je planskim dokumentom ispotovati usmjerenja iz plana vieg reda, kako u pogledu namjene, tako i sadraja kao prostorne distribucije, predloiti koncept u pogledu gradnje smjetajnih kapaciteta. Potrebno je utvrditi da li smjetaj treba obezbijediti u Sarajevu i okolnim sredinama odakle bi se sportisti, turisti i posjetioci prevozili tokom dana, a vraali nou da bi uivali i u prednostima urbanog ambijenta. Sadraji koji mogu da upotpune rekreaciono-turistiku ponudu podruja su, prije svega, u koritenju postojeeg graevinskog fonda, nova izgradnja u manjem obimu, izgradnju rekreativnih povrina turistikih kapaciteta, a sve u skladu sa mjerama zatite. To su prije svega objekti na postojeim graevinskim markicama: Lokacija devastiranog ugostiteljskog objekta Vidikovac Dolazna stanica iare Planinarski dom Prvi umar Multimedijalni centar MMC na Trebeviu Dom sportova na lokalitetu Trebevi Lokacija devastiranog objekta Planinarski dom Vranica, i Atraktivni turistiko-rekreacijski punktovi i trase za: - izletniki turizam, - planinarenje, te zimske sportove - planinski biciklizam, - razne ture koje obuhvaaju pjeake i fitness staze, jahanje i sl., - aktivnosti u zraku (slobodno letenje, zmajevi, baloni), - sportsko-terenske aktivnosti (tenis, planinarenje i sl.), - aktivnosti vezane uz razgledavanje prirodnih znamenitosti, - kulturne aktivnosti s teajevima, umjetnike radionice, folklorne grupe, kulturni sadraji, gastronomski sadraji i dr., - aktivnosti zdravstvenog karaktera kao to su fitness i drugi programi, - odmorita (natkriveni prostori opremljeni mobilijarom klupe, voda, korpe, osvjetljenje), - etnice - postojee staze koje vode do markantnih taaka u prostoru kao to su vrela, vizure i panoramske take, interesantni i specifini bioloki sistemi i sl., turistiko ugostiteljske punktove, u okviru graevinskog zemljita, u vidu ureenih otvorenih povrina opremljenih turistiki atraktivnim terenima za sport i rekreaciju, tranje, staze za etnju i brzo hodanje, trim staza sa postavljenim mobilijarom (prikladni planinarski mobilijar za sjedenje, putokazi, informativni panoi, korpe za odlaganje otpada).
22
podruje Federacije/Kantona Sarajevo 73
Prostorni aspekt
Prijedlog narednih aktivnosti Svrha ovako opsene prostorno planske analize, kroz prezentiranje relevantnih dokumenata potvruju nepobitnu injenicu o uskoj povezanosti izgradnje iare sa problematikom podruja Trebevia. U cilju dobivanja potvrde da je to podruje od opteg znaaja za Kanton Sarajevo, potrebno je (imajui u vidu teritorijalnu pokrivenost ovog podruja Kantona) izraditi elaborat valorizacije prirodnih vrijednosti i separat zatite Trebevi, a potom stvoriti formalno-pravni okvir za cjelinu kroz donoenje Zakona o zatienom podruju. Kako bi na adekvatan nain ovo podruje, utvrene kategorije zatieni pejza (zatiena zona namijenjena uglavnom za konzervaciju specifinih pejzaa i rekreacije), bilo ureeno i osmiljeno u danoj funkciji - rekreacija sa osvrtom na ouvanje prirode, potrebno je: izraditi planski dokument Prostorni plan posebnih obiljeja Zatieni pejza "Trebevi" propisan Prostornim planom Kantona Sarajevo za period 2003-2023., Odlukom o provoenju Prostornog plana Kanona Sarajevo lan 135. (Slubene novine Kanona Sarajevo, broj 26/06). Zakljuak Izgradnji T, zbog specifinosti podruja kojem prostorno i funkcionalno pripada - Zatieni pejza Trebevi, treba da prethodi zakonom utvrena izrada planske dokumentacije. Tom dokumentacijom e se identificirati i valorizirati cjelokupna prirodna osnova Trebevia, uspostaviti kvalitetna i primjerena koncepcija razvoja i tome odgovarajue upravljanje u skladu sa uvjetima zatite i cjelovitim prostorno-funkcionalnim tretmanom prostora: Predloiti koncept razvoja podruja na osnovu rezultata dobivenih valorizacijom prirodnih vrijednosti, i na osnovu toga utvrditi pretpostavke za njenu realizaciju; Zakonom o proglaenju zatienog pejzaa Trebevi utvrditi granice obuhvata, kategoriju zatite, zoniranje prostora, propisane mjere zatite, intervencije u zatienom podruju, te koritenje prirodnih vrijednosti i upravljanje zatienim podrujem; Potrebno je utvrditi stepen devastacije, iskazati potrebna ulaganja zajednice u ove prostore a sve s ciljem ouvanja i unapreenja vrijednosti koje mu daju atribut objekta prirodnog nasljea; Odrivost zatienog podruja dio Trebevi moe se postii samo ako se zatieno podruje posmatra zajedno sa uim i irim okruenjem, pri emu je zatieno podruje poticaj za razvoj ireg okruenja. Maksimalno afirmirati kategoriju zatite objekta prirodnog nasljea kategorije zatieni pejza; Uvjete koritenja prostora odrediti na temelju stepena zatite prirodnih i kulturnih vrijednosti a odreene graditeljske intervencije u prostoru precizirati u skladu sa utvrenim ogranienjima i mjerama zatite; Uvjete koritenja prostora, kao i urbanistiko - tehnike uvjete za postojee i planirane sadraje definirati u skladu sa uvjetima zatite kvaliteta i kvantiteta prirodnih resursa; Uspostaviti novu kvalitetnu i prostoru primjerenu turistiku koncepciju i tome odgovarajue upravljanje u skladu sa uvjetima zatite i koritenja prostora, utemeljenu na cjelovitom prostorno-funkcionalnom programu.
74
Pravni aspekt
3. PRAVNI ASPEKT
3.1. Pravna osnova realizacije 3.1.1. Analiza ustavno pravnog statusa Grada i njegove sposobnosti da relizuje i stvara obaveze Ustav Bosne i Hercegovine lanom 1. ureuje da je Glavni grad Bosne i Hercegovine Sarajevo. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine Amandmanom XVI Poglavlje VI.A Gradske vlasti propisuje da se za podruje dvije ili vie optina, koje su urbano i teritorijalno povezane svakodnevnim potrebama graana, formira se grad kao jedinica lokalne uprave i samouprave, u skladu sa federalnim zakonom. Odgovornosti grada obuhvaaju: financije i poresku politiku, u skladu sa federalnim i kantonalnim zakonima, zajedniku infrastrukturu, urbanistiko planiranje, javni promet, druge nadlenosti koje gradu povjeri kanton, odnosno koje prenesu opine. Materija urbanistikog planiranja koja je usko vezana za ovaj projekta ureena je posebnim zakonskim aktima: Zakonom o prostornom planiranju i Zakonom o graenju. Posebnu panju zavrjeuju provedbeni akti koji su u nadlenosti Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo i Optine Stari Grad, to su: razvojno planski i provedbeni dokumenti. Od ostalih lex specialis propisa vezanih za implementaciju ovog Projekta posebno se izdvajaju: Zakon o imovini Kantona Sarajevo sa provedbenim aktima donesenim od strane Vlade Kantona Sarajevo i Zakon o koncesijama u Kantonu Sarajevo. Grad ima statut koji mora biti u skladu sa ovim Ustavom, kantonalnim ustavom i kantonalnim zakonodavstvom. Grad ima Gradsko vijee, iji sastav ini jednak broj vijenika iz svake optine, a broj vijenika, postupak izbora i trajanje mandata utvruje se statutom. Gradsko vijee ne moe imati manje od 15, a niti vie od 30 vijenika. Tako je Grad Sarajevo jedinica lokalne samouprave i ine ga Optine: Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo i Stari Grad. Nadlenost i unutranja organizacija Grada Sarajeva ureuju se Statutom Grada. Grad Sarajevo ima Gradsko vijee od 28 vijenika. Gradskom upravom neposredno rukovodi gradonaelnik. Gradonaelnik je izvrno-upravni organ Grada Sarajeva i Gradonaelnik predstavlja i zastupa Grad Sarajevo. Prema citiranom Amandmanu XVI Gradsko vijee ima slijedea ovlatenja: priprema i dvotreinskom veinom usvaja statut Grada, bira gradonaelnika, donosi budet grada, donosi propise u izvravanju prenesenih ovlatenja i vri druga ovlatenja utvrena statutom. Odgovornost gradonaelnika je: imenovanje i smjenjivanje gradskih funkcionara, provoenje gradske politike i izvravanje gradskih propisa, osiguranje suradnje gradskih funkcionara sa ombudsmenima, podnoenje izvjetaja gradskom vijeu i javnosti o provoenju gradske politike. Grad ostvaruje prihode oporezivanjem, zaduivanjem i na drugi nain, u skladu sa zakonom.
75
Pravni aspekt
Amandmanom XXVI, Poglavlje VI.B Organizacija Sarajeva uraen je ustavno pravni status Grada Sarajeva u okvirima Kantona Sarajevo. U Kantonu Sarajevo osniva se Grad Sarajevo kao jedinica lokalne samouprave. Ustavom Kantona Sarajevo bit e ureeno koje optine ulaze u sastav Grada Sarajeva. Iste su ve pobrojane. Sastav i nain odluivanja organa Grada Sarajeva odrava multietninost i posebnost Grada Sarajeva kao glavnog grada Bosne i Hercegovine. Nadlenost, organizaciona struktura i nain odluivanja organa Grada Sarajeva utvruju se Ustavom Kantona, kantonalnim zakonima i Statutom Grada, u skladu sa ovim Ustavom. Nadalje, Ustavom Kantona Sarajevo, Amandman I regulirano je da su u Kantonu Sarajevo optine Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo i Stari Grad ine Grad Sarajevo te da iste tvore Grad Sarajevo, kao jednu posebnu jedinicu lokalne samouprave. Nadlenost i unutranja organizacija Grada ureuju se Statutom Grada. Statut Grada ureuje i pitanja od vitalnog nacionalnog interesa. Ve je reeno da je Amandmanom II propisano da Grad Sarajevo ima Gradsko vijee koje broji ukupno 28 vijenika. Svako optinsko vijee opina koje formiraju Grad izabrat e 7 delegata u Gradsko vijee iz reda optinskih vijenika. Posebno je ureeno da Bonjacima, Hrvatima i grupi ostalih e pojedinano biti garantiran minimum od 20 % mjesta u Gradskom vijeu, a bez obzira na izborne rezultate. Ukoliko se izborom gradskih vijenika iz reda optinskih vijenika ne moe popuniti minimalan broj mjesta zagarantovan stavom 3. ovog lana, gradski vijenici e biti birani iz reda kandidata sa lista politikih stranaka koje participiraju u optinskim vijeima, a na osnovu izbornih rezultata. Amandmanom XII utvreno je da se funkcije Kantona, Grada i optina financiraju kroz budet koji donosi Skuptina Kantona, Gradsko vijee i optinska vijea pojedinano, u skladu s kantonalnim i federalnim propisima. Poseban Protokol o organizaciji Sarajeva potpisan u Sarajevu, oktobra 1996., utvruje osnovne principe u vezi organizacione strukture Grada Sarajeva. Na osnovu Zakona o lokalnoj samoupravi, lan 1, propisano je da se ovim zakonom ureuju pitanja: samoupravnog djelokruga optina i Grada Sarajeva kao jedinica lokalne samouprave na podruju Kantona Sarajevo, neposredno uestvovanje graana u odluivanju, organi optine odnosno Grada, mjesna samouprava, imovina i financiranje lokalne samouprave i druga pitanja od znaaja za ostvarivanje lokalne samouprave. Statutom Grada Sarajeva, lan 1, posebno je utvreno slijedee: samoupravni djelokrug Grada Sarajeva, organizacija, ovlatenja i nain rada organa Grada Sarajeva, odraz multietnike strukture Sarajeva unutar organa Grada Sarajeva, pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, oblici neposrednog odluivanja graana o lokalnim poslovima, organizacija i rad lokalne uprave, neposredno uee graana o odluivanju, imovina i financiranje lokalne samouprave, propisi i drugi akti Grada Sarajeva, nadzor i zatita lokalne samouprave, oblici suradnje sa optinama i druga pitanja od znaaja za ostvarivanje lokalne samouprave. lanom 15 citiranog Zakona o lokalnoj samoupravi regulirano je da je Grad Sarajevo nadlena za: urbano planiranje/upotrebu lokalnog zemljita, javne slube/infrastrukturu (voda, kanalizacija, prikupljanje otpada, grijanje, gas, trnice, javne parkove, vatrogasne brigade, lokalne zdravstvene slube, sportske objekte, groblja), gradske financije, javni saobraaj, kulturu,
Pravni aspekt
osnovno i srednje obrazovanje, lokalni biznis, dobrotvorne organizacije, lokalni radio i televiziju, lokalni turizam, izvrne aspekte stambene politike (dodjela stanova, izgradnja i odravanje zgrada u drutvenom vlasnitvu, odluke o visini stanarina), druge nadlenosti koje Gradu Sarajevu prenese Kanton Sarajevo, odnosno povjere mu optine.
Obavljanje pojedinih poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Sarajeva moe se, u skladu sa zakonom, povjeriti ustanovama, preduzeima i drugim pravnim licima osnovanim radi obavljanja javnih slubi u Gradu Sarajevu. Poslovnikom o radu Gradskog vijea Grada Sarajeva, lan 1., utvreno je da Gradsko vijee Grada Sarajeva organizira se i radi po ustavu, zakonu i Statutu Grada Sarajeva i odredbama poslovnika Gradskog vijea Grada Sarajeva. Poslovnikom Gradskog vijea Grada Sarajeva reguliu se slijedea pitanja: unutranje organizacije i naina rada Gradskog vijea i radnih tijela gradskog vijea, ostvarivanje prava i dunosti gradskih vijenika, rad klubova vijenika, javnost rada, programiranje rada, postupak za izbor, imenovanje i razrjeenje, procedura za donoenje akata, ostvarivanje prava i dunosti Gradskog vijea prema Gradonaelniku Grada Sarajeva, suradnja sa gradskim i drugim opinama, suradnja sa institucijama Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona Sarajevo, odnosi prema drugim organima i organizacijama, rad predstavnika Gradskog vijea, suradnja sa meunarodnim udruenjima gradova i optina i sa gradovima i optinama, upotreba jezika i pisma, rad Slube Gradskog vijea, rad za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti kao i ostala pitanja od znaaja za rad Gradskog vijea, u skladu sa ustavom, zakonom i Statutom Grada Sarajeva. Nain rada Gradskog vijea o pitanju koje nije ureeno ovim poslovnikom ureuje Gradsko vijee posebnim zakljukom. 3.1.2. Analiza do sada donoenih odluka i rjeenja koja se odnose na Projekt Vezano za dosadanje aktivnosti koje se odnose na ovaj Projekt iste se, u kontekstu pravnog aspekta, mogu kronoloki posmatrati na slijedei nain. 1999. - KJKP GRAS je Optinskoj upravi za geodetske i imovinsko pravne poslove Optine stari Grad podnesena su dva zahtjeva za upis prva koritenja i raspolaganja na objektima u smislu Uredbe o upisu u javne knjige nekretnina i prava na nekretninama u postupku privatizacije. Predmetnim dopisima poblie su opisane nekretnine (objekti i parcele) koje su trebale biti predmet upisa. Ukupno je zatraeno da se izvri upis 25 razliitih katastarskih estica po svim osnovima. U 2000. upuena je pismena urgencija vezano za gornje dopise. Ponovljena urgencija je upuena 2006 sa pozivom na isti pravni osnov upis u javne knjige nekretnina i prava na nekretninama u postupku privatizacije. Traeni upisi do dananjeg dana nisu izvreni.
Pravni aspekt
2005. - Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo izdao je struno miljenje na zahtjev Gradonaelnice Grada Sarajeva a po osnovu inicijative KJKP GRAS Sarajevo za izmjenu namjene postojeeg parkinga preko puta Vijenice za planiranje izgradnje polazne stanice iare Trebevi. Prema priloenom Miljenju za navedeni prostor ne postoji provedbena planska dokumentacija jer nije obuhvaena Regulacionim planom Lijeva obala Miljacke-Bistrik. U toku 2007. - obezbjeena su, u Budetu Grada Sarajeva, sredstva za izradu Idejnog projekta za T. Ovo je podrazumijevalo: izradu idejnog projekta rekonstrukcije postojee iare, izradu novog idejnog rjeenja modrene iare sa dislociranom polaznom stanicom. 2007. - Fakultet za saobraaj i komunikacije je izradio osnovne elemente za izradu idejnog projekta iare u Sarajevu. 2007. - Grad Sarajevo i KJKP GRAS su potpisali Sporazum o pripremi tehnike dokumentacije za izgradnju T 2008. - firma Geodet Sarajevo izradila je Idejni projekt T sa revizijom koju je izradila firma M Design Sarajevo. Na ovu projektnu dokumentaciju odgovarajue primjedbe je dala IPSA Institut Sarajevo. 2009. - Gradska uprava Grada Sarajevo je uputila zahtjev prema BHMAC Sarajevo vezano za trenutno stanje deminiranja trase T. Odgovor je dobiven od strane Slube za civilnu zatitu Optine Stari Grad da je deminiranje izvreno za pozicije 1 do 3, da su u toku radovi za 3 projekta te da se oekuje potpisivanje tendera u maju 2009. za jo dva tendera. 2009. - Grad Sarajevo je sa Ekonomskim institutom Sarajevo ugovorio izradu Studije opravdanosti izgradnje, obnove i revitalizacije T. 3.1.3. Analiza postojee pravne situacije Vezano za ovu problematiku analiza postojee pravne situacije se protee kroz nekoliko pravnih podruja. Ona idu od pitanja postojeeg pravnog reima imovine i njenog titulara, pravnog reima javnog dobra na pojedinim nivoima dravnog organizovanja pa do pravnog reima prava koritenja i prava raspolaganja nad dobrima u javnoj upotrebi. Od posebnih zakonskih akata izdvajaju se jedino Zakon o imovini Kantona Sarajevo (Sl. novine Kantona Sarajevo, broj 6/97) a kojim se utvruje imovina Kantona, nain sticanja, upravljanja i raspolaganja ovom imovinom. Kao imovina Kantona se definie: sva preuzeta imovine Grada Sarajeva, pokretna i nepokretna imovina, prava i novana sredstva steena kupovinom ili na drugi nain u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine i Federacije BiH. Zakon o imovini Kantona posebno specificira kao imovinu Kantona i: prirodna bogatstva i dobra u optoj upotrebi, nekretnine na kojima pravo koritenja i upravljanja imaju mjesne zajednice, udruenja graana i politike organizacije izuzev sredstava koje su te organizacije i zajednice pribavile iz drugih izvora osim budeta; sredstava za financiranje zajednikih potreba, donacija drutveno pravnih lica i samodoprinosa graana; nekretnine na podruju Kantona koje su izgraene ili po drugom osnovu steene iz sredstava budeta, sredstava za financiranje zajednikih potreba, te sredstava samodoprinosa graana i donacija kao i imovina koja je steena po drugim osnovama bez obzira da li se kod drutveno pravnog lica kao korisnika vode u poslovnim knjigama, odnosno da li su upisane u zemljine knjige; drutveni kapital iskazan u bilansima stanja pravnih lica na dan 31.12.1991. odnosno stanja utvrenih nakon revizije.
78
Pravni aspekt
Ovlatenja i obaveze po osnovu dravnog kapitala vri Kanton s tim to Vlada Kantona moe raspolagati imovinom u okviru ovlatenja koja im je prenijela Skuptina posebnim propisom. Zakon o imovini Kantona je obavezao Vladu Kantona da posebnim propisom uredi nain evidentiranja imovine Kantona prema odredbama ovog Zakona te da odredi organe za njegovo provoenje. Ovaj provedbeni propis se trebao donijeti u roku od 15 dana od dana donoenja samog Zakona. Provedbeni propis do dananjeg dana nije donesen. Od posebnih podzakonskih akata izdvaja se i Odluka o usklaivanju statusa preduzea (Sl. novine Kantona Sarajevo, br. 30/05) koja lanom 44, stav 3 prelaznih i zavrnih odredbi predvia da Skuptina Kantona Sarajevo u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ove odluke odredi koja su prirodna bogatstva i dobra od opteg interesa i sredstva kojima posluje javno preduzee u dravnom vlasnitvu, odnosno vlasnitvu Kantona. Ni ova obaveza do dananjeg dana nije izvrena. Ovdje treba spomenuti i da je Vlada Kantona usvojila Odluku o evidenciji imovine Kantona Sarajevo (Sl. Novine KS, broj 23/97 i 5/02) kojom je predvieno da se oformi i vodi evidencija imovine Kantona prema subjektima a pri Upravi za geodetske i imovinsko pravne poslove u sastavu Ministarstva prostornog ureenja i zatite okolia Kantona Sarajevo. Evidencija je ustrojena ali nije aurna, vodi se samo za nekretnine i upisi se vre sporadino. Dok se ovo pitanje ne rijei sistemski ni evidencija nee odgovarati stvarnom stanju. Treba posebno napomenuti da je citiranim prelaznim lanom Odluke o usklaivanju statusa javno komunalnih preduzea sa Zakonom o javnim preduzeima obaveza evidentiranja imovine Kantona utvrena za slijedea preduzea: Sarajevogas, Rad, Trnice-pijace, Park i Gradski saobraaj. Za ova preduzea je od strane ovlatenih revizorskih kua utvreno da iste mogu da iskazuju dioniki kapital, odnosno da postoji uee radnika u njihovoj vlasnikoj strukturi a prema propisima o privatizaciji koji su se primjenjivali na prostoru bive SFRJ do 1992. Agencija za privatizaciju Kantona Sarajevo je jedino u preduzeu Sarajevogas prihvatila revizorski izvjetaj o postojanju dionikog kapitala i u skladu se rjeenjem Agencije izvren je i upis ovog kapitala. Kod ostalih pobrojanih pravnih subjekata, ukljuivo i KJKP GRAS Sarajevo ovo nije uinjeno. U ovom kontekstu su i traeni upisi od strane KJKP GRAS Sarajevo da se izvre upisi svih objekata i parcela na ime ovog javno pravnog subjekta kako bi isti u eventualni postupak privatizacije uao i sa ovom imovinom. U pogledu katastarskog stanja prema kopiji katastarskog plana Optine Stari Grad KJKP se vodi kao posjednik slijedeih nekretnina: T-kua i zgrada povrine 377 m2, T-dvorite povrine 2427 m2, T-livada povrine 1023 m2. Podaci iz Zemljino knjinog ureda Optinskog suda I u Sarajevu za ovu lokaciju jedan dio predmetnih nekretnina je knjien kao dravno vlasnitvo sa pravom koritenja KJKP GRAS Sarajevo. Jedna stup, broj 5, iare Sarajevo u povrini 63 m2 je takoer knjien kao dravno vlasnitvo s tim to su na listu C kao teretnom listu pobrojana etiri fizika lica kao bivi vlasnici prema kojima je izvrena nacionalizacija predmetne parcele (KO Kijevo, zk.ul. 628). Bez obzira na ove injenice zakljuak je da su sve predmetne parcele dravno vlasnitvo. Prema posljednje pribavljenim izvodima iz zemljinih knjiga sve se predmetne parcele vode kao dravno vlasnitvo. Izuzetak se odnosi na 37 parcela koje se prema njihovom opisu nalaze ispod trase Trebevike iare (uma, panjak, stijena i oranica) koje su sve u privatnoj svojini Kadri (Hasana) Ahmeda. Ovo pravo vlasnitva je knjieno na osnovu Ugovora o diobi nekretnina od 15.06.1978 . Radi se o nekretninama tzv. dolazne stanice koje imaju svojstvo tzv. poslunog dobra preko koga prelazi tzv. povlasno dobro a u ovom sluaju T. Od cjelokupnog objekta T jedino nisu knjieni stupovi. Oni bi se trebali knjiiti kao posluno dobro na povlasnom dobru-privatnom zemljitu ispod trase T.
Pravni aspekt
Radi se o pravno istovjetnom sluaju kao i sa postavljanjem dalekovodnih stupova za potrebe elektrodistribucije. Svi predmetni objekti su u poslovnim knjigama KJKP GRAS Sarajevo sa 31.12.1991. knjieni kao osnovno sredstvo ovog javnog, tada dravnog preduzea. Isto knjino stanje je i na dan 19.06.2009. s tim to su vrijednosti iskazane u novano minornim iznosima uvaavajui denominacije i amortizaciju ako i injenicu da nije vrena revalorizacija fer ili sline vrijednosti predmetnih nekretnina. Prema bilancu stanja KJKP GRAS za 2008. ukupna knjigovodstvena vrijednost svih pobrojanih objekata T iznosi 126.395,51 KM. Revalorizacija njihove vrijednosti nije nikada vrena. U svakom sluaju ovu obavezu bi bilo potrebno izvriti te sa novom procjenom izvriti i odgovarajue izmjene u poslovnim knjigama, odnosno iskazati vrijednost ovog javnog dobra u njegovoj realnoj veliini. Ovo je posebno znaajno i sa stanovita izbora odgovarajue koncepcije vezan za izbor oblika ulaganja u cilju revitalizacije T. Naime, prema do sada raspoloivim informacijama Delegacija Evropske komisije u Bosni i Hercegovini je objavila Poziv za dostavljanje projekata u okviru Projekta podrke Evropske komisije ekonomskom razvoju u Bosni i Hercegovini-Poziv VI, broj tendira EC/BIH/CFP/09/003. Rok za podnoenje prijava istie 15.10.2009. Podrka se odnosi na slijedee oblasti: podrke razvoju mikro, malih i srednjih preduzea u sektorima ili podsektorima sa najveim potencilajom za rast, potencijalom za kreiranje novih radnih mjesta ili velikim brojem mikro, malih i srednjih preduzea, podrke razvoju turizma putem kreiranja eko utvrenih zona koje nude irok spektar aktivnosti u otvorenom prostoru i zatienim podrujima kao to su nacionalni parkovi i parkovi prirode, podrke razvoju uspjenih turistikih proizvoda u Bosni i Hercegovini putem kreiranja tragova nasljea koji obuhvaaju kulturno historijsku i prirodnu batinu odreenog regionaodredita.
Sve planirane aktivnosti e se realizovati u Bosni i Hercegovini a finansijska pomo e biti pruena iz sredstava Evropske unije obezbjeenih iz programa IPA 2008. Vodi za aplikante kao i ostale informacije se nalaze na internet adresi: http//www.europa.ba. Ovo bi mogao biti samo jedan od potencijalnih izvora sredstava za treu od gore pobrojanih oblasti. Za to je potrebno ispuniti odreene pretpostavke a koje se odnose, prije svega, na postojei pravni reim vlasnitva nad predmetom Projekta kao i u pogledu odluke ko e biti nosilac projektnih i ostalih aktivnosti - Pilot projekta, odnosno koji e sve javni i eventualno privatni subjekti biti ukljueni u realizaciju cjelokupnog projekta. 3.1.4. Pravni okvir za javno privatno partnerstvo na Projektu Javno privatno partnerstvo se pojavljuje kao najinteresantniji oblik zajednikog nastupa u obavljanju pojedinih javnih funkcija, prije svega komunalnih, kao i izgradnje i zajednike eksploatacije infrastrukturnih objekata. Pojedine zemlje ovim projektima poklanjaju izuzetnu panju. Primjera rad Vlada Republike Hrvatske usvojila i Smjernice za primjenu ugovornih oblika javno-privatnog partnerstva. U proceduri je i zakon o javno privatnom partnerstvu. U Bosni i Hercegovini ne postoji pozitivni pravni propis koji bu ureivao javno privatno partnerstvo. Federacija BiH - Ministarstvo prometa i komunikacija je nosilac inicijative i izrade Zakona o javno privatnom partnerstvu u Federaciji BiH. Zakon se nalazi u formi prednacrta i nalazi se na javnoj raspravi. Realna su oekivanja da ovaj Zakon bude usvojen do kraja 2009. Njegovim usvajanjem stei e se potpuniji pravni okvir vezan za realizaciju projekata ove vrste. Ova konstatacija ne znai da postojei opti pravni okvir ne daje dovoljno osnova za realizaciju predmetnog projekta. Ne treba posebno spominjati da su ove Smjernice bazirane na Zelenoj knjizi o javno privatnom
Pravni aspekt
partnerstvu Evropske unije o javnim ugovorima i koncesijama. Cilj ova dva i slinih dokumenata je suradnja dravnih tijela i privatnih preduzetnika, a radi osiguravanja, financiranja, izgradnje, obnove, upravljanja ili odravanja infrastrukture ili pruanja usluga. Osnovna obiljeja ovog modela se mogu prepoznati kao: dugoroni odnosi na ugovornoj osnovi, financiranje se oslanja na privatna, a ne javna-budetska sredstva, javni partner definie ciljeve i uslove zajednikog nastupanja, privatni partner snosi sve rizike profitabilnosti projekta, u sluaju izgradnje novih objekata, javni partner je njegov vlasnik, javni partner plaa nadoknadu privatnom partneru za izgradnju i voenje izgraenih objekata i privatni partner sagraeni objekt poslije ugovorenog vremenskog perioda vraa javnom partneru. Osnovni oblici javno privatnog partnerstva su projekti poznati po svojim akronimima: EUL, LDO, BDO, LP, SL, SL i Turnkey. Ovim nisu u potpunosti iscrpljene sve mogunosti partnerstva javnog i privatnog sektora poto se u okvirima ugovorne autonomije volje mogu kombinovati domaaji vie pojedinih pojavnih oblika i modela. Svaki od pobrojanih modela u sebi sadri specifine pravne klauzule a koje diktira, u ovisnosti od svojih potreba i ciljeva, javni partner. Spomenuta Zelena knjiga Evropske unije govori o sljedeim osnovnim modelima partnerstva javnog i privatnog sektora, to su: koncesioni koji se zasniva na dozvoli danoj od strane drave privatnom sektoru model privatno finansijske inicijative, modela partnerstva koji se definiu kroz generalni naziv poznat kao PFI model (Private Finance Initiative) institucionalno povezivanje u onim sluajevima kada javni i privatni partner zajedniki osnivaju posebno tijelo ili privredno drutvo kojim zajedno upravljaju tako da to novo zajedniko pravno lice prua javnosti odreene usluge. U pogledu pravnog reima koncesije isti je u tijesnoj vezi sa javno privatnim partnerstvom. Iako je ova materija ureena na sva tri nivoa dravnog organizovanja (Zakon o koncesijama u BiH, entitetski zakoni o koncesijama i deset kantonalnih Zakona o koncesijama u okviru Federacije BiH. Za ovaj projekt pravno je relevantan Zakon o koncesijama Kantona Sarajevo). Zakon o koncesijama u Kantonu Sarajevo u l. 3. kombinuje taksativno i netaksativno nabrajanje predmeta koncesije. U njega, izmeu ostalog, spadaju: izgradnja i/ili koritenje objekata vodoprivrede i vodosnabdijevanja (hidroakumulacije, objekti snabdijevanja vodom, koritenje vodotoka i drugih voda), pravo obavljanja djelatnosti komunalnih i drugih javnih slubi, javni gradski i prigradski prevoz lica, koritenje graevinskog zemljita i sve druge djelatnosti i objekti pogodni za davanje koncesije. Oigledno je da opisani pravni okvir, a prije svega: Zakon o lokalnoj samoupravi, Zakon o imovini Kantona Sarajevo i Zakon o javnim koncesijama omoguuju potpunu slobodu optimalnog oblika organizovanja na realizaciji ovog Projekta, kao i izbora adekvatnog rjeenja financiranja. U sluaju razmatranja mogunosti ukljuivanja stranih investitora u Projekt, u projektno rjeenje e biti potrebno inkorporirati pravila koja se odnose na pravni reim direktnih stranih ulaganja. To bi podrazumijevalo i ukljuivanje rjeenja koja su predviena Zakonom o politici direktnih stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini, kao i rjeenja iz Zakon o stranim ulaganjima u Federaciji BiH. Ovaj reim je u potpunosti liberalizovan i u potpunosti se moe inkorporirati u ve citirani pravni okvir.
Pravni aspekt
3.1.5. Preporuke narednih aktivnosti sa nosiocima Naredne aktivnosti se mogu svesti na slijedee: Utvrditi stvarno imovinsko stanje i titulara vlasnitva i u projekt ukljuiti stvarnog titulara svojine. Utvrditi postojei pravni okvir javno privatnog partnerstva i odrediti se prema jednom od moguih modela javno privatnog partnerstva. Odrediti nosioca aktivnosti i pravni oblik za sprovoenja cijelog projekta. Isti treba biti baziran na javno privatnom partnerstvu koji u kombinaciji sa pravnim reimom koncesije treba da postigne najoptimalnije rezultate. Pravni reim i oblik projekta bi trebao biti iskljuivo ugovorne prirode. Osnivanje zasebnog pravnog subjekta u formi javnog preduzea ne bi dalo odgovarajue efekte. Odrediti materijalnu i vremensku dimenziju cijelog projekta sa prijedlogom najadekvatnijeg modela vezano za implementaciju.
Zakljuak Iz prednje navedenog mogu se izvesti slijedei osnovni zakljuci: Postojei pravni okvir daje legalnu mogunost da Grad Sarajevo bude titular prava na predmetnoj nekretnini - T. Ovo se moe realizovati na vie naina. Jedan od njih je formiranje javnog preduzea koje bi imalo funkciju upravljanja i odravanja T. Ovo je izriito predvieno citiranim Zakonom o lokalnoj samoupravi koji daje mogunost da se pojedini poslovi infrastrukturne prirode mogu povjeriti javnim preduzeima i ustanovama osnovanim radi obavljanja javnih slubi u Gradu Sarajevo. Pored toga Grad Sarajevo ima svojstvo pravnog lica to mu daje mogunost da u skladu sa Zakonom o privrednim drutvima i Zakonom o javnim preduzeima bude osniva privrednog drutva sa svojstvom javnog preduzea u svemu prema uslovima iz citiranih zakonskih akata. Koritenje ove mogunosti bi trailo poseban elaborat o opravdanosti osnivanja javnog preduzea naroito kada se u obzir uzme nain financiranja Grada putem budeta Kantona Sarajevo. Ovo podrazumijeva da bi za formiranje posebnog javnog preduzea bila potrebna suglasnost Skuptine Kantona Sarajevo i to na elaborat o opravdanosti osnivanja javnog preduzea.
U pogledu budueg financiranja i eventualnog koritenje mogunosti kreditnog zaduenja Grada Sarajevo moe se konstatovati slijedee. Grad Sarajevo, s obzirom da je reeno da ima svojstvo pravnog lica, mogao bi se pojaviti i kao korisnik kredita, a radi financiranja predmetnog Projekta. Sa stanovita pravnih rjeenja i ovo bi podrazumijevalo prethodnu suglasnost Skuptine Kantona Sarajevo poto bi se budetska sredstva, barem u nekoj poetnoj fazi, koristila za otplatu kredita. Ujedno, Kanton Sarajevo bi se, u sluaju koritenja ove mogunosti, morao pojaviti kao solidarni jamac vraanja kredita, odnosno morao bi solidarno jamiti cjelokupnu otplatu bilo kojeg oblika kreditnog zaduenja Grada Sarajevo.
Posjednik T je KJKP GRAS Sarajevo a stvarni titular vlasnikih prava je Kanton SarajevoMinistarstvo prostornog ureenja i zatite okolia. Predmetna nekretnina ima pravni status javnog dobra ili dobra u optoj upotrebi. U sluaju da bi se svojinska ovlatenja prenosila na Grad Sarajevo potrebno je donijeti poseban zakon od strane Skuptine Kantona Sarajevo.
Pravni aspekt
Ne postoje pravne smetnje da se predmetne nekretnine na lokalitetu T izdaju pod koncesiju. Ovo rjeenje bi bilo najoptimalnije jer bi se zasnivalo na ugovornom principu a dodjela bi se vrila na osnovu javnog tendera i u svemu transparentno. Nosilac aktivnosti bi bio Kanton Sarajevo - Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolia, a Vlada Kantona Sarajevo bi kao koncesora mogla da odredi Grad Sarajevo na taj nain to mu za odreeni vremenski period bilo ustupljeno to pravo. Maksimalni rok je 30 i isti se moe produivati. Koncesionar bi bio privatno pravni subjekt koji bi na tenderu dobio koncesiju. U narednoj fazi je potrebno aktivno ukljuiti nosioca prava vlasnitva-Kanton Sarajevo i resorno ministarstvo - Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolia. Bez obzira to ne postoji zakonski akt koji bi definirao javno privatno partnerstvo postojei opto pravni okvir, posebno propisi koji se odnose na pravni reim koncesija ne prave smetnju za bilo koji oblik javno privatnog partnerstva na predmetnom projektu. Preduslov je postojanje validnih odluka titulara vlasnikih ovlatenja. 3.2. Imovinsko pravni aspekti Projekta 3.2.1. Analiza imovinsko pravnih odnosa Stvarni posjednik T je KJKP GRAS Sarajevo, s obzirom da svi zemljino knjini izvaci glase na ovog javno pravnog subjekta. No, nesumnjivo je da je nosilac prava raspolaganja Kanton Sarajevo kao osniva KJKP GRAS, a i po osnovu Zakona o imovini Kantona Sarajevo. Time je stvarni titular svih vlasnikih prava Kanton Sarajevo - Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolia. Predmetna nekretnina nesumnjivo ima pravni status javnog dobra ili dobra u optoj upotrebi. Ista moe biti predmet otuenja samo po osnovu posebnog zakonskog akta koji bi trebala da donese Skuptina Kantona Sarajevo ili da bude predmet raspolaganja po ugovornom osnovu. S obzirom da je izloena posebna mogunost osnivanja javnog preduzea za upravljanje Trebevikom iarom tada bi se svojinska ovlatenja prenosila na Grad Sarajevo. Za ovo je potrebno donijeti poseban zakon od strane Skuptine Kantona Sarajevo. Ovo podrazumijeva da bi novi nosilac vlasnitva, u sluaju donoenja zakonskog akta, bio Grad Sarajevo. Zakon, prema vaeim legislativnim rjeenjima je jedan od pravnih osnova za sticanje svojine nad nekretninama. Miljenja smo da je ovo rjeenje neracionalno poto moe otvoriti i druga vlasnika pitanja. Karakter vlasnitva (javno dobro) bi ostao isti samo bi se promijenio titular (Kanton Sarajevo - Grad Sarajevo). 3.2.2. Pregled i analiza trokova rjeavanja imovinsko pravnih odnosa Trokovi rjeavanja imovinsko pravnih odnosa mogu se posmatrati sa stanovita rjeenja koje bude izabrano za realizaciju cjelokupnog projekta. Ukoliko bi se zadrala stara trasa T cjelokupno ulaganje ne bi zahtijevao dodatne trokove rjeavanja imovinsko pravnih odnosa poto je objekt skoro u potpunosti uveden u zemljine knjige. To podrazumijeva da su trokovi ve plaeni, bez obzira u kom se stanju predmetni objekt i pratea infrastruktura nalazi. Kod eventualnog koritenja nove trase trebala bi se vriti posebna procjena visine trokova, a naroito ako bi na novoj trasi trebalo vriti sprovoenja eksproprijacije i dodatnog rjeavanja imovinsko pravnih odnosa.
83
Pravni aspekt
3.2.3. Prijedlog narednih aktivnosti sa nosiocima Naredne aktivnosti sa stanovita rjeavanja imovinsko pravnih odnosa se mogu svesti na slijedee: Utvrditi nosioca daljnjih projektnih rjeenja pojedinano po pojedinim planiranim i predloenim aktivnostima. Utvrditi oblik/model javno privatnog partnerstva i/ili koncesije koji bi se koristio za daljinu realizaciju cjelokupnog projekta a u sklopu konanog opredjeljenja pod takom 3 ovog prijedloga aktivnosti. Odrediti se, sa stanovita prethodne take, da li e se koristiti mogunost osnivanja posebnog javnog preduzea a koje bi se bavilo upravljanjem i odravanjem T. Utvrditi egzaktnu vrijednost potrebnu za rjeavanje imovinsko pravnih odnosa ukoliko se bude koristila nova trasa T. Utvrditi stvarnu vrijednost izvoenja cjelokupnog projekta. Dati prijedlog izvora i naina financiranja Projekta kao i vremenski okvir njegovog izvoenja. Zakljuak Postojei pravni okvir ne predstavlja smetnju za izvoenje projektnih aktivnosti bez obzira na ta da li postoji konkretan pravni izvor. Javno privatno partnerstvo, u kombinacija sa pravnim reimom koncesije, se namee kao rjeenje koje bi trebalo koristiti u realizaciji cjelokupnog Projekta. Ukoliko bi se koristila mogunost formiranja posebnog javnog preduzea za upravljanje Projektom i njegovom kasnijom implementacijom to bi zahtijevalo izradu posebnog elaborata o opravdanosti osnivanja novog javnog preduzea kao i dodatne aktivnosti vezane za parlamentarne i sudske procedure suglasnosti o osnivanju i registraciji. Imovinsko pravni odnosi se imaju smatrati rijeenim u sluaju da se koristi stara trasa T. Nova trasa bi zahtijevala izradu posebne kalkulacije, kao i dodatni vremenski okvir za realizaciju cjelokupnog Projekta.
84
Kulturno-historijski i edukativni aspekt
4. KULTURNO-HISTORIJSKI I EDUKATIVNI ASPEKT

Veze grada Sarajeva i planine Trebevi, u njegovom neposrednom junom zaleu, su viestruke. Od prostorno-urbanih, privrednih, preko kulturno-historijskih do pejsano-estetskih. Zbog toga su ta dva entiteta bez obzira to se radi o, s jedne strane vjetakom, a sa druge prirodnom, nevjerojatno proeti kroz cijelo postojanje naseobine, kasnije trga, ehera i, na kraju, grada. Takav meusobni odnos zahtijeva da svako posezanje u tkivo Trebevia trai prethodno promiljanje o viestrukim vezama koje naseobina/grad i planina imaju kroz milenijumsko zajedniko opstojanje. Taj suodnos potuju i prvi neimari grada koji gradnju mahala organski nastavljaju na njegove padine. Upravo taj odnos je ono emu se dive kao graditeljskom geniju i nai prvi arhitekti koji su se bavili gradom, Grabrijan i Najthart. Upravo zbog takvog odnosa Trebevi ima, ne samo prirodnu, ve i kulturno-historijsku vrijednost. Slijedom takvog znaaja i svaki projekt koji se tie Trebevia mora uobziriti i kulturno-historijski aspekt. U daljem, svaki projekt koji se tie Trebevia, ba zbog njegove iznimne vrijednosti i znaaja za Sarajevo, mora imati edukativnu komponentu, budui da brojne generacije, bilo da su odrasle u gradu i su se doselile u njega, nemaju izgraen ili su izgubile odnos ovjeka i prirode u smislu uravnoteenog razvoja. 4.1. Kulturno-historijski i edukativni znaaj Projekta Trebevi, odnosno njegove sjeverne padine su od poetka naseljavanja bile veoma znaajne za stanovnike prostora dananjeg Sarajeva. Gotovo sva uzvienja, od Debelog brda i Zlatita na zapadu do Fortice na istoku, bile su mjesta gradinskih naselja ve od prethistorije. I nakon osnivanja trgovita, a kasnije saraja, barem prema pisanim izvorima, Trebevi je uvijek bio na neki nain dio Sarajeva. Gradske mahale su se vrlo rano poele iriti na njegove padine, a i voda koja je neophodna jednom gradu dolazila je iz izvora koji su bili na padinama Trebevia. Prvi vodovodi u 16. st. kojima se dovodi voda u grad su provedeni sa njegovih padina. Ve iz tog vremena potjee kolektivno predanje kako se u unutranjosti Trebevia nalazi veliko jezero koje u nekom tektonskom poremeaju moe potopiti grad. Na drugoj strani Trebevi sa istaknutim vrhom ve vrlo rano ulazi u krug svetih mjesta kao dio stare slavenske religije svetih vrhova. U taj krug ulaze i stanovnici Sarajeva koji u Trebeviu vide svetu planinu. Postoji zabiljeena tradicija da se na Trebeviu doekivao izlazak sunca na Aliun (Ilindan) svakog 2. augusta. Sam praznik Aliuna je posveen kultu Sunca. Greben Trebevia se prua skoro pa u pravcu istok-zapad (izlazak zalazak sunca u doba ravnodnevnice) pa slui kao neka vrsta prirodnog kompasa. Na vrhu Trebevia se nalazi lokalitet Sofe koji upuuje da mjesto koje je muslimanima sluilo za molitvu. I Baekija, sarajevski ljetopisac iz druge polovice 18. stoljea, spominje izlaske cehovskih zajednica na padine Trebevia radi godinjih slavlja. I samo ime Trebevi izvedeno je iz rijei trebite to je naziv za staroslavenski rtvenik. Obiaj izlaenja na vrhove nije svojstven samo islamskom sinkretizmu ve i katolikom (izlasci katolika na Matorac kod Fojnice, iznoenje Gospine slike na Klisu, Kondilo i dr.). Sa dolaskom Austro-Ugarske u nae krajeve poinje i znaajniji razvoj planinarstva ili turizma. Ve krajem 19. stoljea (1892.) u Sarajevu se osniva drutvo Bosnisch hercegovinisch. Touristenklub in Sarajevo, a neto kasnije i Naturfreunde (osnovano 1906.), po uzoru na slina drutva u ostatku Austro-Ugarske carevine. Prema Naputniku po Sarajevu (Anon. 1913) ova su drutva 1912. imala 200, odnosno 219 lanova. Trebevi je kao najblia i najpristupanija planina jedno od njihovih omiljenih izletita. I kasnije osnovana planinarska drutva u Sarajevu svoje prve planinarske domove prave na Trebeviu. Tako Drutvo planinara u BiH 1926. gradi Aleksandrov dom na Sofama ispod vrha Trebevia, a 1932. Drutvo planinara Romanija gradi Dom Kralja Petra na Ravnama. Ti su domovi zbog popularnosti Trebevia, uz kasnije izgraene planinarske domove na elini i Dobrim vodama bili aktivni sve do posljednjeg rata (1992-1995).
Pravni aspekt Slika 1: Aleksandrov dom ispod vrha Trebevia
Zbog svoje morfologije na Trebevi se moglo izai brojnim pjeakim stazama koje izlaze iz sarajevskih mahala. One najpoznatije su: 1) od Bistrika, preko irokae, na Curine njive i dalje na Ravne i vrh Trebevia; 2) od Bistrika, preko Hrida, pa izmeu Male i velike oline kape na Ravne; 3) iz agria preko Komatina ili preko Hambine carine na Curine njive; 4) sa Bistrika, na Deku ili Kurtin Sokak, pa uz Bistriki potok na Ravne. Uz te staze a i na kontaktu trijaskih krenjaka i verfenskih pjeara nalaze se brojni izvori od kojih su najpoznatiji Kneginjac, Hadi Abdinica, Studenac i Dobra voda. Vegetacija, posebno na sjevernoj strani je veoma bujna i raznolika. ume se sastoje od etinara: jele, omorike, crnog bora i smreke i liara: bukve, topole, breze i lijeske. Ve od 1890. na Trebeviu se ume i uzgajaju, posebno crnog i bijelog bora, munike i aria. Trebevi je bogat i umskim voem i ljekovitim biljkama. Zbog povoljnih klimatskih uslova i bogatstva flore na Trebeviu se 1948. osniva Planinska botanika bata Alpinetum. Sve to jasno ukazuje zato je Trebevi bio i ostao najomiljenije izletite Sarajlija, ali i brojnih stranaca koji su posjeivali Sarajevo. Kod turistike valorizacije prirodnih motiva Sarajeva i blie okolice, Trebevi se uvijek nalazi na prvom mjestu. Ljeti je to zbog nadmorske visine i svjeine koju nudi bujna vegetacija. Zimi je Trebevi privlaan zbog due insolacije nego u Sarajevu, pogotovo u periodima kad u gradu znaju biti viednevne magle i smog, a ima i lijepih terena za sanjkanje i skijanje. Na sjevernim padinama Trebevia ima nekoliko prirodnih vidikovaca sa kojih se pruaju impresivni pogledi na Sarajevo i okolne planine (olina kapa, Mala kapa, Draguljac, Brus). Sa Vidikovca (gornja stanica iare) prua se pogled na veliki broj planina centralne Bosne i dijela Hercegovine: Romaniju, Crepoljsko, Ozren, Bukovik, Zvijezdu, Perun, Vlai, Vranicu, Raduu, Bitovnju, Vran. Sve je to bilo razlogom da Trebevi, zbog svojih prirodnih vrijednosti, ve 1949. proglaen za turistiki zatieni predio, a 1954. bude stavljen pod zatitu drave. Da bi se Trebevi jo vie pribliio Sarajlijama gradi se iara koja je putena u saobraaj 1959. Osim iare koja je iz Dubrovnika vozila putnike da Sr, brdo iznad grada, niti jedan grad u regionu nije imao takvu atrakciju. Prema podacima o broju putnika vidi se da je on iz u rastao, a najvei je bio u vrijeme 1983-84. (sportska takmienja pred i za vrijeme 14. Zimskih Olimpijskih igara). To
Pravni aspekt
pokazuje da je turistika ponuda u najdirektnijoj vezi sa brojem posjetilaca. Sedamdesetih od stare austro-ugarske tvrave napravljena je astronomska opservatorija sa dvije kupole. Kasnije je uz tvravu sagraena nova zgrada u kojoj je bio smjeten veliki 62 cm teleskop. Za potrebe 14. Zimskih Olimpijskih igara na padinama ispod Vidikovca izgraena je staza za bob i sanjkanje. Iz svega navedenog se vidi koliko je kroz postojanje grada Sarajeva Trebevi bio vaan njegovim stanovnicima. Zbog toga i svi budui sadraji na Trebeviu moraju biti u duhu onih vrijednosti koje su ga predestinirale da kroz noviju historiju bude najomiljenije sarajevsko izletite i najznaajnija turistika prirodna atrakcija. T je svakako jedna od veoma znaajnih vrijednosti koja u znatnoj mjeri treba i moe da valorizira sve prirodne vrijednosti ove planine, ali i njen kulturno-historijski i edukativni znaaj. 4.2. Analiza i ocjena dosadanjih aktivnosti T se u periodu poslije rata (1992-1995) poinje spominjati prvi put decembra 1999. u zahtjevima JKP Gradski saobraaj Sarajevo, kojima se, od Optine Stari Grad - Optinske uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, trai upis prava koritenja i raspolaganja na objektima Donja iara, Gornja stanica iare i objekt Vidikovac. Budui da je zahtjevu samo djelomino udovoljeno, JKP Gradski saobraaj u oktobru 2000. urgira, ali bez rezultata. Urgencija se ponovo ponavlja 2006., sada ispred KJKP Gradski saobraaj Sarajevo. U meuvremenu se T spominje jo jedanput, jula 2002., u internom dokumentu JKP Gradski saobraaj pod naslovom Kratki historijat rada iare u kome se kae: Zbog ratnih dejstava, iara je toliko unitena da se ne isplati vriti njenu rekonstrukciju. Takoer njen ivotni vijek od 30 godina je istekao.. Vidi se implicite da, u to vrijeme, JKP Gradski saobraaj nije raunalo sa njenom rekonstrukcijom ili obnovom u budunosti, odnosno da je zahtjev za upis prava koritenja i raspolaganja objektima bio motiviran drugim razlozima. U aprilu 2005. zapoinje snimanje filma "Duhovi Sarajeva" po scenariju Envera Puke i u reiji Dejana Radonia. Film je zbog teme, ali i zbog glavnih glumaca Severine Vukovi, Enisa Belagia i Davor Janjia, svratio znaajnu pozornost domae i regionalne javnosti. Kroz film se provlai pria o studentici iz Splita i dva sarajevska gradska momka poslijeratne generacije koji sanjaju bolje sutra, izmeu ostalog mataju i o obnovi sarajevske iare. Iz postojee dokumentacije i medija vidi se da je to prva javno iznesena ideja o obnovi T. Ova ideja se nastavlja inicijativom KJKP Gradski saobraaj da se pokrene postupak oko izmjene namjene prostora postojeeg parka i parkinga u ul. Isa bega Isakovia preko puta Vjenice radi planiranja izgradnje polazne stanice iare za Trebevi, upuenom Gradskoj upravi Sarajeva. Na ovu inicijativu gradonaelnica Sarajeva Semiha Borovac, krajem 2005. upuuje zahtjev za struno miljenje Zavodu za planiranje Kantona Sarajevo koji daje negativno miljenje budui da ne postoji provedbeno planska dokumentacija te da bi objekt polazne stanice iare na toj lokaciji naruio postojeu ambijentalnu cjelinu Alifakovca. Tokom 2006. iz dokumentacije se ne vide bilo kakve aktivnosti vezane za obnovu T, izuzev ako se ne uzme u obzir planiranje budeta za 2007. iz koga se vidi da je za izradu Idejnog projekta planirano 50.000 KM (prema Slubenim novinama Kantona Sarajevo, XII, 42, 2007, str. 3634.). Da li je zavretak filma Duhovi Sarajeva i najava njegove spektakularne sveane projekcije u Zetri za kraj, sluajno koincidirao sa pojaanom aktivnosti na aktivnostima oko T, ostaje da se vidi. Meutim, i pored obezbijeenih sredstava, tek u septembru 2007. dolazi do znaajnijeg pomaka u realizaciji obnove iare.
87
Pravni aspekt
Tako je 12. septembra potpisan Sporazum o pripremi tehnike dokumentacije za izradu T izmeu Grada Sarajeva i KJKP GRAS d.o.o., a ve 14. septembra Fakultet za saobraaj i komunikacije iz Sarajeva (na osnovu prethodnih dogovora) dostavlja Slubi za komunalne poslove Grada Sarajeva materijal pod naslovom iara Bistrik Trebevi: Elementi za izradu idejnog projekta iare u Sarajevu (na dvije strane). Iako je u samom tekstu reeno da idejnim projektom treba, izmeu ostalog, obuhvatiti i potreban kapacitet iare, na kraju teksta se daje procjena (bez referenciranja na bilo kakvo istraivanje) da kapacitet iare treba biti 1000 osoba/sat (minimalno) i da kabine budu za 6 osoba. Uz to je, u taki 4. Dinamika realizacije, kao prva aktivnost navedena Izrada elaborata opravdanosti te konsultacije relevantnih inioca u Gradu to je zapravo trebalo biti napravljeno i prije nego se pone sa izradom Idejnog projekta, odnosno, elaborat opravdanosti trebao je dati elemente projektnog zadatka. Iz ovog materijala (koji je oito trebao kao bilo kakvo polazite) u kasniji projektni zadatak za izradu Idejnog projekta (ugovor 01-14-5730-3/07) ule su dvije varijante T: a) Idejni projekt rekonstrukcije postojee iare i b) Idejno rjeenje moderne iare. Krajem 2007. Grad Sarajevo je proveo tendersku proceduru za pruanje usluga Izrada idejnog projekta za T, u kojoj je kao najpovoljnijeg pruaoca usluga odabrao firmu GEODET agenciju za geodetske poslove. Iz predmeta nabavke se vidi da je Idejni projekt trebao da obuhvati i ocjenu sadanjih i buduih potreba. Ve u januaru 2008. odran je sastanak predstavnika opine Stari Grad i Slube za komunalne poslove Grada Sarajeva na kojem su predstavnici Grada informirali o dotadanjim aktivnostima (provoenje tendersku procedure), ali i da slijede aktivnosti na izradi Master plana za realizaciju Projekta T. Predstavnici opine Stari Grad su predloili formiranje zajednikog tima za realizaciju projekta i izradu projektnog zadatka za Master plan. Zajednike aktivnosti na izradi Master plana potvrene su odgovoru koji je Gradska uprave 28.02.2008. poslala Kemalu Kadriu iz Sarajeva. Iz dostupne dokumentacije se ne moe vidjeti da je do formiranja tima za Master plan ikada dolo, a takoer ni bilo kakve druge aktivnosti vezane uz Master plan. Idejni projekt T izraen je u februaru 2008. Revizija Idejnog projekta izvrena je, takoer, u februaru 2008. od strane firme M Design iz Sarajeva. Povodom zavretka Idejnog projekta sazvana je konferencija za tampu na kojoj je i prezentiran sam Projekt. Prezentacija Idejnog projekta imala je veliki odjek u javnosti i informacije o konferenciji i sa nje nale su se na veem broju blogova. Na jednom od njih su preneene rijei gradonaelnice Semihe Borovac kako je u narednom periodu potrebno odmah pristupiti izradi dokumentira Master plana za Trebevi, u koji bi bio ukljuen i projekt obnove iare. (Anon. 2008). Dakle, u aktivnosti oko T uvodi se novi master plan koji obuhvata mnogo iri region, a koji zahtijeva i potpuno drugaiji pristup i kompleksnije aktivnosti na njegovoj izradi od onog za realizaciju projekta T. Nakon to je predstavljen Idejni projekt T nastavljene su aktivnosti u dva smjera: jedan je obnova same iare za ta se u budetu Grada Sarajeva planirana sredstva i drugi - u smislu uravnoteenog razvoja i zatite Trebevia kao prirodnog dobra. Iz Protokola o odranom sastanku predstavnika Grada Sarajeva i opine Stari Grad dana 25. aprila 2008. (neautorizovana verzija) i Elemenata za razgovor u Skuptini grada dana 25 travnja/aprila 2008 po pitanju revitalizacije tzv. T vidi se da su predstavnici opine ponovo predloili formiranje zajednikog tima za nastavak aktivnosti oko iare, ali i buduih sadraja na podruju Trebevia kako bi se Trebevi pretvorio u Turistiko, sportsko-rekreativni i edukativni centar za realizaciju kojega bi se to prije trebao zasnovati poseban projektni zadatak. Indikativno je da se u Protokolu u prvoj taki konstatuje da se sve budue aktivnosti i zakljuci donose zajednikim dogovorom budui da se vei dio podruja Trebevia nalazi u opini Stari Grad. I spomenutih dokumenata se takoer vidi da opina Stari Grad insistira na paralelnom projektu zatite okolia. Oito je da u dosadanjim aktivnostima oko obnove T nije bilo koordinacije izmeu Grada Sarajeva i opine Stari Grad, i da je u tim aktivnostima opina iskljuena. Isto se tako se mora istai, da prema pristupanoj dokumentaciji, posebno iz zapisnika sa sastanaka i spomenutih Elemenata za razgovor ..., je bjelodano vidljivo da
Pravni aspekt
opina Stari grad nema jasnu viziju naina provoenja (formiranje konzorcija, timova) u djelo nekih svojih zamisli koje su vie nego naelne prirode (uravnoteeni razvoj, zatita prirode, turistikosportsko-rekreativno-edukativni centar). Krajem aprila organizovana je i Promotivna i investicijska konferencija Kanton Sarajevo 2008 na kome je predstavljana i mogunost investiranja u podruje infrastrukture, izmeu ostale i u T. Razliita rjeenja u pogledu lokacije polazne stanice budue obnovljene T pobudila su interes privatnog sektora za T, ali su, barem iz onoga to se moe vidjeti iz Pisma namjere firme Energoplan d.o.o. iz Sarajeva, ona uglavnom vezana za mogunost izgradnje zgrade garae koja bi imala i ogranieni poslovni i trgovinsko-turistiki prostor, te za nabavku i montau iare. Iz pisma se ne vidi bilo kakva nakana privatnog partnerstva u obnovi T. Dalje aktivnosti koje su eventualno proistekle iz ovog pisma nisu poznate. Do kraja 2008. od aktivnosti treba spomenuti inicijativu Gradske uprave prema KJKP Gras radi dostavljanja izvoda iz zemljinih knjiga i suglasnosti o partnerskom odnosu sticanja i prava koritenja zemljita radi graenja. Meutim, iz dokumentacije se ne moe vidjeti da je JKJP Gras dobio potvrde o upisu prava koritenja i raspolaganja nad objektima iare. I za 2009. gradska uprava je obezbijedila sredstva za nastavak aktivnosti na obnovi T. Te aktivnosti se posebno intenziviraju ve poetkom 2009., prije svega zbog izrade Studije opravdanosti izgradnje T. Radi pregleda terena i uvida u stanje trase iare Gradska uprava trai informacije o stepenu izvrenog deminiranja. Iz dokumentacije se vidi da su padine ispod Vidikovca jo uvijek rizine povrine. Suradnici IPSA instituta u svojstvu dijela tima koji radi spomenutu Studiju vre uvid u Idejni projekt i Izvjetaj o reviziji Idejnog projekta i nalaze niz propusta i nedosljednosti, to uzrokuje izradu novog Izvjetaja o reviziji Idejnog projekta T Sarajevo (od istog revidenta) u kome je sada (april 2009.) izneseno vie primjedbi na osnovu kojih se moe zakljuiti kako Idejni projekt T nije dobio suglasnost revidenta. Istovremeno je IPSA institut u kontaktima sa JKJP Gras doao do podataka o broju prevezenih putnika u najboljim ma to dovodi u pitanje procjenu broja putnika kao ulazni podatak za izradu Idejnog projekta. I pored toga stav je Gradske uprave da se u nastavku izrade Studije ide bez daljeg istraivanja moguih rjeenja radi utvrivanja optimalnog rjeenja u pogledu kapaciteta, veliine kabina, broja stupova itd. Istovremeno se i javnost putem medija (internet, dnevne novine) i nevladinog sektora ire ukljuuje u aktivnosti oko obnove iare. Tako je u organizaciji Drutva prijatelja grada Sarajeva odrana javna tribina Trebevi, juer, danas, sutra (april 2009.) na kojoj su uestvovali jo i lanovi tima Ekonomskog instituta Sarajevo za izradu Studije, predstavnici grada i opine Stari Grad, predstavnici zainteresovanih firmi, lanovi NVO-a iz Sarajeva, Istonog Sarajeva i Pala. 4.3. Prijedlog sadraja konkretnih edukativnih aktivnosti turistike destinacije Ve je spomenuto da je Trebevi zbog svojih prirodnih, ambijentalnih i pejsanih vrijednosti 1949. proglaen za turistiki zatieni predio, a 1954. stavljen pod zatitu drave. U dokumentima Kantona Sarajevo predvieno je da se Prirodna cjelina Trebevi iz ranije kategorije uma-park preimenuje u kategoriju Zatieni pejza sa primjerenim namjenama i nainom koritenja. Na drugoj strani, u dokumentima Kantonalnog zavoda za zatitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijea Trebevi se u odrednici P.2. Posebni prirodni predjeli jo uvijek vodi kao uma-park (Anon. 2009). Bez obzira na takvu (sadanju) kategorizaciju Trebevia, kod planiranja buduih sadraja (pa i edukativnih) treba se rukovoditi novom kategorijom Zatienog pejzaa. U tom sluaju treba predvidjeti i upravne zgrade (najbolje u sklopu kompleksa gornje stanice iare) za osoblje koje e upravljati posebnim podrujem, kako to ve imamo u Kantonu, u zatienim pejzaima Vrelo Bosne, odnosno Bijambare i Skakavac.
Pravni aspekt
Od edukativnih sadraja turistike destinacije Trebevi predlau se: a. J. U. Zatieni pejza Trebevi upravna zgrada sa edukativnim sadrajima b. Tehnika zbirka/muzej c. Astronomska opservatorija d. Posmatrake stanice za ptice e. Vidikovac sa panoramskim prikazima (kulturno-historijski spomenici u gradu, planine na horizontu, karta zvjezdanog neba) f. Edukativne staze (flora, fauna) g. Info punktovi sa oznaenim stazama za pjeaenje i mountbiking h. Poseban vid edukativnih sadraja 4.3.1. J. U. Zatieni pejza Trebevi upravna zgrada sa edukativnim sadrajima Kao to se iz Prostornog plana Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. dostupnog na internetu predviena je prekategorizacija Trebevia iz Park-ume u Zatieni pejza. U istoimenom publikovanom materijalu dio Trebevia se vodi kao Zatieni pejza. To je neophodno ukoliko se eli imati stalni monitoring nad prostorom Trebevia sa veoma znaajnim prirodno-estetskim i ekolokim vrijednostima, ali zahtijeva i znalako upravljanje koje e osigurati ouvanje, odravanje i unapreenje pejzaa i sadraja Trebevia u punom integritetu. Sve ekonomske aktivnosti ak i u posrednim oblicima turizma i sporta moraju se uskladiti sa mjerama zatite pejzaa i njegovih ukupnih ekolokih vrijednosti. Biodiverzitet se mora nastaviti odravati budui da osim bogatstva u flori koje je spomenuto na Trebeviu rastu umarica, ciklama, encijan, kraljevac, urevak, umska ljubiica, perunika i mnoge druge, ali i endemine vrste kao to su Knautia sarajevoensis, Iris bosniaca, Primula auricula, Hieracium trebevicianum, Iris bosniacum i dr. Upravitelj zatienog pejzaa mora imati upravnu zgradu u koju moraju biti ukljueni i prostori u kojima trebaju biti pruani razliiti edukativni sadraji kao to su biblioteka, mala sala za predavanja i projekcije, informativni punkt sa vodiima, pamfletima, uputstvima i propagandnoedukativnim materijalom, prodavnicom suvenira, malom galerijom. Bez takvih prostora zatieni pejza e postati iskljuivo mjesto rekreacije, a to se u naim uslovima, barem prema iskustvima sa Bijambara i Skakavca, svodi na stalno nadgledanje posjetilaca od strane rendera, pri emu su posljedice po prirodu vrlo izraene uz sva nastojanja upravitelja. Uz to e i znaajan broj kolske omladine biti izostavljen iz sadraja koje nudi priroda Trebevia. 4.3.2. Tehnika zbirka/muzej Tehnika zbirka/muzej moe se definirati bilo kao dio budue organizacione cjeline koja e gospodariti Trebevikom iarom, bilo kao dio (depadans) Muzeja grada Sarajeva, bilo kao jedno od odjeljenja budue Javne ustanove. U bilo kom obliku njegova se djelatnost mora vezati i u zakonsku legislativu vezanu za muzeje. U svim sluajevima organizacije Tehnika zbirka/muzej treba da radi na sistematskom sabiranju, uvanju, restauriranju i konzerviranju, prezentaciji te trajnoj zatiti muzejske grae s podruja nadlenosti zbirke/muzeja. To se u prvom redu misli na dijelove pogona, dijelove stupova, razliite tipove kabina, alat, dokumentarnu grau, fotografije. Tehnika zbirka/muzej bila bi prva takva ustanova u naoj zemlji i jedna od rijetkih u svijetu. Zbog svoje jedinstvenosti kao kulturnog spomenika u njegovoj realizaciji kao dijelu kulturne i turistike destinacije potrebno je poi od meunarodnih ugovora i vanijih preporuka:
90
Pravni aspekt Slika 2: Stara kabina T
Meunarodni ugovori Konvencija o zatiti i promoviranju raznolikosti kulturnih izraza (2005.); Preporuke UNESCO-a Preporuka o dostupnosti muzeja svima (1960.), Preporuka o uvanju ljepote i znaaja krajolika i mjesta (1962.), Preporuka o zatiti kulturnih dobara od javnih i privatnih radova (1968.), Preporuka o zatiti i ouvanju historijskih podruja (1876.), Preporuka o zatiti pokretnih kulturnih dobara (1978.), Preporuka o zatiti i ouvanju pokretnih slika (1980.); Rezolucije Komiteta ministara Vijea Evrope Rezolucija o oivljavanju spomenika (1966.), Rezolucija o aktivnom odravanju spomenika, skupina i cjelina graevina s historijskim i umjetnikim znaenjem u kontekstu prostornog planiranja (1968.), Evropska povelja o graditeljskoj batini (1975.), Rezolucija o prilagoavanju propisa kojima se ureuju pitanja zatite graditeljske batine (1976.); Povelje i dokumenti ICOMOS-a (Meunarodni savjet za spomenike i spomenike cjeline) Meunarodna povelja o konzervaciji i restauraciji spomenika i mjesta (1964.), Povelja o kulturnom turizmu (1976.). Od usluga koje bi ova zbirka/muzej pruanja osim muzejskih djelatnosti, treba uzeti u obzir i mogunosti odravanja predavanja, organizovanje izlobi koje su kompatibilne tehnikoj naravi zbirke/muzeja, objavljivanje popularnih i strunih publikacija i drugog edukativnog materijala.
91
Pravni aspekt
4.3.3. Astronomska opservatorija U Sarajevu su ve od kraja 60-tih postojale dvije astronomske opservatorije. Jedna na domu izviaa poznata kao Narodna opservatorija sa manjim teleskopom koji je obeavao posmatranje Mjeseca i najbliih planeta, i druga na olinoj kapi, na Trebeviu, koja je izgraena dogradnjom dvije kupole na staru austro-ugarsku tvravu. Kasnije je pored sagraena i nova zgrada u kojoj je montiran veliki 62-cm teleskop. U posljednjem ratu ova opservatorija je u potpunosti devastirana, a i uma koja je titila od uticaja svjetla iz Sarajeva je posjeena, pa je obnavljanje opservatorije u starom kapacitetu vrlo upitno, kako zbog sadanje situacije samog lokaliteta, tako i zbog finansijskih ulaganja u zgrade i opremu. Budui da u Sarajevu vie nije aktivna ni jedna opservatorija, a postoje evidentne potrebe u nastavi fizike, geografije, geodezije i astronomije u srednjokolskoj i fakultetskoj nastavi, jednako kao i potreba da se nastavi tradicija astronomije u Sarajevu, jedan od zanimljivih edukativnih sadraja bi trebala biti i manja opservatorija, sa teleskopom promjera ogledala do 20-25 cm koji bi sluio iskljuivo za posmatranje, edukaciju i popularizaciju astronomije. Upravljanje ovom opservatorijem moglo bi biti usklaeno sa djelatnou sada aktivnog astronomskog drutva u Sarajevu, nasljednika nekadanjeg Akademskog astronomskog drutva Sarajevo koje je podiglo i upravljalo objema opservatorijima.
Slika 3: Kupole nekadanje opservatorije olina kapa
4.3.4. Posmatrake stanice za ptice Raznolikost umske zajednice i biljnog pokrivaa najznaajniji su faktori koji utiu na brojnost populacije i broja vrsta ptica na nekom prostoru. Najbolji primjer za to je malo jezero (bara) sa karakteristinom barskom vegetacijom nedaleko od Haljinia kod Kaknja, na kojoj je tokom zabiljeeno preko 100 vrsta ptica. Jednako se tako zahvaljujui bogatstvu flore na Trebeviu mogu oekivati brojne vrste karakteristine za borealnu zonu kao to su: kanjac, umska sova, veliki djetli, una, ojka, kukavica, ljetarka, vie vrsta sjenica, zelendura i mnogih drugih. Kako je alternativni turizam posljednjih u stalnom usponu, a broj posmatraa ptica u Evropi se procjenjuje na est miliona, moe se pretpostaviti kakav turistiki potencijal nudi birdwatching na Trebeviu. Za tu vrstu turizma potrebno je napraviti iskljuivo posmatrake stanice i nita vie. Za njihovu izgradnju iskljuivo se koriste prirodni materijali kao drvo, trska i sl., i uz savremena arhitektonska rjeenja ne naruavaju pejza. Osim turistikog aspekta posmatranja ptica ova aktivnost u sebi sadri i edukaciju, budui da se na posmatrakim stanicama gotovo po pravilu nalaze i informacije o najeim vrstama i njihovim karakteristikama.
92
Pravni aspekt
4.3.5. Vidikovac sa panoramskim prikazima Poloaj gornje stanice uspinjae na nadmorskoj visini prua mogunost izgradnje (kao to je to i ranije bio sluaj) veoma kvalitetnog vidikovca. Takav vidikovac bi trebalo opremiti kvalitetnim binokularima za posmatranje grada. Uz binokulare bi trebalo postaviti odgovarajue panoe ili bareljefne prikaze najvanijih kulturno-historijskih spomenika u gradu. Z obzirom, kako je ve spomenuto, da se sa Vidikovca na horizontu mogu vidjeti brojne planine srednje Bosne i dijela Hercegovine odgovarajui putokazi ili informativne mape bi takoer trebale nai mjesto na Vidikovcu. Kako je, pogotovo u zimskim veerima, iz Sarajeva nemogue posmatrati zvjezdano nebo, jedan interaktivni pano sa kartom zvjezdanog neba koje se vidi tokom iz Sarajeva bi bio prava atrakcija, pogotovo ako bi karta mogla da, uz odgovarajue komande, pokazuje najznaajnije objekte na nebu (planete, sjajne zvijezde, zasvjea, mitoloku podlogu njihovih imena i sl.). 4.3.6. Edukativne staze Danas gotovo svi parkovi prirode nude edukativne staze bilo da se radi o flori, fauni ili geolokim zanimljivostima. Takve staze nude posjetiocima da se upoznaju sa reljefom, hidrologijom, vegetacijom, florom i faunom, geologijom i historijom Trebevia. Posebna panja treba biti posveena manjim uzrastima tako da edukativne staze budu krae, ali da nude razliite vrste animacije radi lake i primamljivije edukacije. 4.3.7. Info punktovi sa oznaenim stazama za pjeaenje i mountbiking Kao najpoznatije izletite Sarajlija u zadnjih nekoliko stotina Trebeviem je provedeno mnogo pjeakih staza koje prolaze uz izvore, specifine sastojine, morfoloke oblike, lokalitete iz starije i novije historije. Na svim tim mjestima je potrebno, posebno vodei rauna o materijalu i obliku, postaviti info table koje je obavjetavati, ali i obrazovati posjetioce o vrijednostima Trebevia. 4.3.8. Poseban vid edukativnih sadraja Poseban vid edukativnih sadraja mogu biti i obnavljanja i dalja njegovanja tradicije izlazaka zanatskih udruenja (nekadanjih cehova) na Trebevi (slino kao to se u Dalmaciji i nekim naim gradovima obnavljaju makare) uz sadraje kao to su prezentacije starih zanata, prigodna prodaja proizvoda, promocija svrenih srednjokolaca u odreenim zanatima i sl. Zakljuak Planina Trebevi je u posljednjih nekoliko stoljea neodvojivi dio grada Sarajeva i njegovih stanovnika, kako u duhovnom tako i u prostorno-urbanom smislu. Takav odnos je imao za posljedicu graenje jedne posebne, ne samo prirodne nego i kulturno-historijske vrijednosti Trebevia. Za spoznaju tih vrijednosti, jednako kao i za njihovu pravilnu valorizaciju neophodno je da svaki projekt sadri i jednu edukativnu komponentu. To je posebno vano za Projekt obnove T budui da postoji jaka emotivna veza stanovnika Sarajeva sa iarom. U vezi s tim moe se zakljuiti: Iz pregleda dosadanjih pripremnih aktivnosti moe se vidjeti da one nisu bile kontinuirane i konzistentne u svim aspektima obnove T. To se posebno odnosi na pripreme za izradu Idejnog projekta (nema prethodnih istraivanja), ali i za kategorizaciju zatite Trebevia u smislu zatienog pejzaa. Zbog toga je neophodno to prije napraviti pravilnu valorizaciju prirodnih, estetskih, kulturnih i historijskih vrijednosti Trebevia kako bi se utvrdio pravilan obuhvat i zoniranje zatienog podruja. (Primjer kako neadekvatno istraivanje moe ugroziti jedno zatieno podruje
Pravni aspekt
su upravo Bijambare, gdje je gotovo cijela Srednja Bijambarska peina izuzevi ulazni dio - koja je po znaaju najvanija za kompleks Bijambarskih peina i turistiku valorizaciju, ostala izvan podruja zatite.) Predloeni konkretni edukativni sadraji (J. U. Zatieni pejza Trebevi upravna zgrada sa edukativnim sadrajima, Tehnika zbirka/muzej, Astronomska opservatorija, Posmatrake stanice za ptice, Vidikovac sa panoramskim prikazima, Edukativne staze (flora, fauna), Info punktovi sa oznaenim stazama za pjeaenje i mountbiking, Poseban vid edukativnih sadraja) treba da uspostave kontinuitet onih vrijednosti Trebevia koje su mnoge generacije ve imale, a na drugoj strani da, generacije kojima je Trebevi bio nedostupan, potaknu i osnae prema pravilnoj valorizaciji sveukupnih vrijednosti ovog prostora, njihovom uvanju i razvijanju.
94
Promotivno marketinki aspekt
5. PROMOTIVNO-MARKETINKI ASPEKT
Projekat treba posmatrati u dva segmenta: 1. iara kao sredstvo vertikalnog transporta i 2. Trebevi kao turistika destinacija. Ovi segmenti meusobno su povezani, ali zahtijevaju dva odvojena pristupa i dva razliita programa marketinga. Taka povezanosti iare i Trebevia kao destinacije se ogleda u tome da su i iara i Trebevi jedno drugome potreban, ali ne i dovoljan uslov za razvoj. Nema iare bez Trebevia, niti Trebevia bez iare. iara je sredstvo vertikalnog transporta koje pomae razvoj Trebevia, a Trebevi kao destinacija generie saobraaj iare. 5.1. Procjena trita i broja posjetitelja Predratna Trebevika iara (u daljem tekstu iara) je projektovana za kapacitet od 400 putnika na sat, uz 10-satni rad tokom dana, sa punom prevoznom moi od 1.460.000 ljudi godinje. Prema analizama iz 1958. godine, oekivani broj godinjih posjeta je 270.100, odnosno iara je projektovana da radi na 18,5% kapaciteta. Takoer, iara je projektovana za oekivani broj od 250.000 stanovnika u Sarajevu do 1985.godine. iara je u svim godinama do 1992.godine radila na niskom stepenu koritenja kapaciteta, zbog raznih tehnikih nedostataka. U pet navrata (1977., 1982., 1986., 1987. i 1989. godine) je i zabranjen rad iare. Stoga je iara radila sa umanjenim kapacitetom i pojaanim reimom pregleda. Sa tehnikog aspekta, iara je izvedena kao iara sa krunim pogonom, sa kabinama za etiri osobe. Ovaj tip iare je koriten radi elastinosti i fleksibilnosti, jer se dodavanjem i izbacivanjem kabina mijenja kapacitet iare prema potrebi. Upotreba i odravanje iare u ranijem periodu bila je povjerena JKP Gradski saobraaj. Kretanje broja prevezenih putnika po godinama je prikazano u narednoj tabeli.
Tabela 1 Broj prevezenih putnika, 1980-1990.godina Godina 1980 1981 1982 1983 1984 1985 1986 1987 1988 1989 Januar 1990 Februar 1990 Mart 1990 Izvor: JKP Gras, 2009 Broj prevezenih putnika 220.000 260.000 210.000 276.000 274.000 246.000 225.000 167.000 162.000 159.230 19.060 14.442 10.326 Index, (1980=100) 100 118 95 125 125 112 102 76 74 72 Index (Tekua/prethodna) 100 118 81 131 99 90 91 74 97 98 -
95
Oito je da se iara koristila na puno manjem kapacitetu od planiranog. Najvei broj prevezenih putnika je bio u periodu prije i odmah nakon XIV zimskih olimpijskih igara, kada je i dosegnut planirani kapacitet. Sam broj prevezenih putnika nije dovoljan za procjenu trinog potencijala. Kao bitne odrednice ukupne veliine trita, kako za iaru, tako i za Trebevi kao turistiku destinaciju, potrebno je sagledati i: broj stanovnika koji ive u Kantonu broj turista, domaih i inostranih, kao i broj noenja broj rekreativnih i aktivnih sportista, kao i broj sportskih drutava broj planinara broj uenika na raznim nivoima obrazovanja. U narednoj tabeli je prikazan broj stanovnika u Kantonu Sarajevo.
Tabela 2 Broj stanovnika u Kantonu Sarajevo, 2006 2008. godina Opina Ukupno Centar Hadii Ilida Ilija Novi Grad N. Sarajevo Stari Grad Trnovo Vogoa Ukupno Centar Hadii Ilida Ilija Novi Grad N. Sarajevo Stari Grad Trnovo Vogoa Ukupno 418.891 70.228 22.089 52.290 17.533 122.636 73.297 37.975 2.184 20.659 419.030 70.143 22.140 52.374 17.572 122.737 73.268 37.917 2.182 20.697 0-14 Stanje 31.12. 2006. godine 71.335 10.383 4.462 11.915 4.160 19.866 10.127 5.999 188 4.235 stanje 30.06. 2007. godine 69.716 10.370 4.472 10.279 4.169 19.882 10.123 5.990 188 4.243 stanje 30.06. 2008. godine 70.108 10.379 4.520 10.381 4.208 19.958 10.138 5.977 220 4.327 15-64 279.137 46.799 14.828 32.780 10.818 84.700 48.546 25.621 1.374 13.671 280.884 46.743 14.863 34.488 10.842 84.770 48.527 25.582 1.373 13.696 282.373 46.783 15.024 34.832 10.945 85.089 48.601 25.524 1.607 13.968 65 i vie 68.419 13.046 2.799 7.595 2.555 18.070 14.624 6.355 622 2.753 68.430 13.030 2.805 7.607 2.561 18.085 14.618 6.345 621 2.758 68.808 13.041 2.835 7.683 2.585 18.153 14.640 6.331 727 2.813
Ukupno 421.289 Centar 70.203 Hadii 22.379 Ilida 52.896 Ilija 17.738 Novi Grad 123.200 N. Sarajevo 73.379 Stari Grad 37.832 Trnovo 2.554 Vogoa 21.108 Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2009
Oito je da je broj stanovnika Kantona Sarajevo tokom posljednje tri godine na istom nivou. Oko 66% stanovnitva pripada starosnoj skupini od 15 do 64 godine.
96
Organizaciono upravljaki aspekt
Prosjean broj zaposlenih u Kantonu Sarajevo u periodu 2005-2008.godina raste, kao i prosjena neto plata, to se vidi iz sljedee tabele.
Tabela 3 Prosjean broj zaposlenih i prosjene plate u Kantonu Sarajevo, 2005 - 2008. godina 2005 Prosjean broj zaposlenih Prosjene neto plate, KM Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2009 93.561 694,19 2006 95.314 764,61 2007 109.639 836,30 2008 118.418 941,34
Naredna tabela prikazuje broj obrazovnih institucija i broj uenika u Kantonu Sarajevo na kraju 2008.godine.
Tabela 4 Broj obrazovnih institucija i broj uenika u Kantonu Sarajevo kole Predkolske ustanove Osnovne kole osmogodinje obrazovanje Osnovne kole devetogodinje obrazovanje Srednje kole Univerzitet Sarajevo Privatne visokokolske ustanove Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2009 Broj ustanova 28 84 Broj uenika 24.221 15.291 34 28 4 19.273 30.003 1.264
Prema Agenciji za statistiku BiH, u Federaciji BiH je u 2007.godini postojalo ukupno 1.159 osmogodinjih i 790 devetogodinjih osnovnih kola sa 368.312 uenika. Ovo je znaajan broj, posebno iz razloga organizacije ekskurzija u Sarajevo, gdje Trebevi moe biti jedna od destinacija za posjetu. Kanton Sarajevo od 1998.godine do danas biljei stalni rast dolazaka turista, kako domaih, tako i inostranih. Paralelno sa tim raste i broj ostvarenih noenja. Domai turisti ostvaruju oko 25% dolazaka i noenja, a inostrani oko 75%. U ovo nisu ukljueni dolasci u Sarajevo radi obavljanja posla, kao i dolasci osoba porijeklom iz BiH koji sada ive u inostranstvu. Zabrinjavajui je podatak da je prosjeno zadravanje turista u Sarajevu oko 1,9 dana. Ovo govori da su turisti u Sarajevu uglavnom u prolazu ili na kraem boravku. Upravo razvoj nove ponude i novih sadraja vodi ka poveanju zadravanja, ali i ka razvoju novih oblika turizma.
Tabela 5 Broj dolazaka turista i broj noenja u Kantonu Sarajevo, 1998 - 2008. godina Indeks rasta - dolasci Tekua/ 1998=100 prethodna 1998 47.282 100 100 1999 60.158 127 127 2000 75.123 159 125 2001 72.509 153 97 2002 80.269 170 111 2003 94.429 200 118 2004 105.512 223 112 2005 127.046 269 120 2006 142.945 302 113 2007 159.833 338 112 2008 170.669 361 107 Izvor: Turistika zajednica Federacije BiH, 2009 Godina Broj dolazaka Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi Broj noenja 113.621 155.128 176.351 165.208 169.385 189.054 220.228 260.361 291.591 314.364 331.238 Indeks rasta noenja Tekua/ 1998=100 prethodna 100 100 137 137 155 114 145 94 149 103 166 112 194 116 229 118 257 112 277 108 292 105
97
Promotivno marketinki aspekt Tabela 6 Broj dolazaka turista i broj noenja u Kantonu Sarajevo, 1998-2008.godina Ukupno Domai turisti Dolasci Noenja Dolasci % Noenja 1998 47.282 113.621 11.360 24% 25.312 1999 60.158 155.128 15.207 25% 33.014 2000 75.123 176.351 21.624 29% 41.892 2001 72.509 165.208 22.331 31% 41.869 2002 80.269 169.385 25.403 32% 45.487 2003 94.429 189.054 29.407 31% 50.500 2004 105.512 220.228 33.512 32% 62.289 2005 127.046 260.361 37.399 29% 69.587 2006 142.945 291.591 38.200 27% 67.692 2007 159.833 314.364 40.801 26% 75.632 2008 170.669 331.238 43.054 25% 73.646 Izvor: Turistika zajednica Federacije BiH, 2009 Godina Strani turisti % Noenja 76% 88.309 75% 122.114 71% 134.459 69% 123.339 68% 123.898 69% 138.554 68% 157.939 71% 190.774 73% 223.899 74% 238.732 75% 257.592
% 22% 21% 24% 25% 27% 27% 28% 27% 23% 24% 22%
Dolasci 35.922 44.951 53.499 50.178 54.866 65.022 72.117 89.647 104.745 119.032 127.615
% 78% 79% 76% 75% 73% 73% 72% 73% 77% 76% 78%
Prema podacima Turistike zajednice Federacije BiH, u periodu od 2000. do 2008. godine broj smjetajnih jedinica u Kantonu Sarajevu su se utrostruili: od 31 jedinice u 2000. godini do 92 jedinice u 2008. godini. U Kantonu Sarajevu djeluje 47 hotela, 1 hotelski kompleks, 6 motela, 4 pansiona (noenje i doruak bed&breakfast), 8 objekata za iznajmljivanje soba, 26 nekategorizovanih objekata i 1 kamp. Veina hotela, motela i pansiona u Kantonu je novoizgraena ili temeljito renovirana prema evropskim normativima Turistima je u 92 objekta na raspolaganju 3.281 sobe sa 7.249 kreveta. Prosjena okupiranost soba je 27,6%. Ovo pokazuje da postoji znaajna prekapacitiranost turistikih objekata, to se moe dijelom objasniti ad-hoc pristupom u razvoju turizma. S druge strane, moe se pretpostaviti da je nivo koritenja vei, ali da se boravak gostiju statistiki ne prati u skladu sa Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti i Pravilnikom o kategorizaciji objekata za smjetaj (Slubene novine FBiH 19/96 i 23/96), i ne prijavljuju u skladu sa Uredbom o boravinoj taksi (Slubene novine FBiH 44/06). U svakom sluaju, moe se zakljuiti da postoji dovoljan broj smjetajnih kapaciteta koji moe primiti poveani broj turista. U Kantonu egzistira 21 planinarsko drutvo sa oko 5.000 lanova. Za oekivati je da e veliki broj lanova koristiti usluge prevoza iarom. Na bazi gore navedenih faktora, kao i uz koritenje odgovarajuih promotivnih akcija, moe se procijeniti da je broj moguih prevezenih putnika iare od 300.000 (ukupno, u oba smjera) na godinjem nivou sasvim realan: 15% populacije od 15 do 64 godine koja bi Trebevi posjetila jednom godinje cca 130.000 putnika godinje 7% populacije od 15 do 64 godine koja bi Trebevi posjetila dva puta godinje cca 80.000 putnika godinje 3% populacije 65 i vie koja bi Trebevi posjetila jednom godinje cca 7.000 putnika, 10% turista koji posjeuju Sarajevo cca 40.000 putnika godinje 5% populacije do 14 godina kroz posjete sa kolom/sportskim klubovima cca 7.000 putnika godinje 5% uenika u FBiH koji posjeuju Sarajevo cca 20.000 Cca 15.000 putnika planinari, sportisti, ostali.
Minimalni kapacitet se stoga moe definisati na nivou 150.000, a maksimalni 400.000 putnika godinje. Preduslov za rast broja posjeta u budunosti je razvoj kapaciteta na Trebeviu i razvoj turistike destinacije u cjelini. U suprotnom, broj posjeta e stagnirati ili opadati, odnosno posjeta Trebeviu e vie rezultat radoznalosti i postojanja novog sredstva prevoza, to je odrivo samo u kratkom roku. U sluaju razvoja sadraja i destinacije moe se oekivati realan rast broja posjeta od 3-5% godinje. 5.2. Analiza dosadanjih promotivno-marketinkih aktivnosti iara kao sredstvo transporta vie ne postoji. Stoga aktivnosti na promociji iare trenutno ne postoje, osim kao pratee ilustracije u odreenim sadrajima (broure, karte, itd). Ne postoji sistematski pristup promocije Trebevia kao turistike destinacije. Razlog tome je to je Trebevi kao destinacija optereen mnogim problemima: nepostojanje turistike infrastrukture otean cestovni pristup nizak nivo posjeta veoma limitirani smjetajni kapaciteti Moe se zakljuiti da trenutno Trebevi kao destinaciju vide entuzijasti (udruenja za zatitu prirode, planinari, biciklisti, ekstremni sportovi, ostala udruenja, itd), koji u budunosti mogu imati jednu od kljunih uloga u razvoju destinacije. Promotivne aktivnosti se stoga svode na pojedinane, izolovane aktivnosti kroz web stranice (www.mtb.ba, www.ekoakcija.ba), tribine (Drutvo prijatelja Sarajeva), dogaaje u prirodi (planinarska drutva), takmienja (Red Bull), itd. Razvoj iare i turistike destinacije zahtijevaju sistematski pristup razvoju marketing programa, a posebno programa promocije, to e biti posebno elaborirano u nastavku. 5.3. Prijedlog promotivno-marketinkih aktivnosti turistike destinacije 5.3.1. Analiza situacije U cilju sagledavanja potreba graana, kao i stavova o iari i budunosti razvoja Trebevia kao turistike destinacije, obavljeno je on-line istraivanje uz koritenje ankete sa sljedeim istraivakim pitanjima: Asocijacija na Trebevi Vrijeme posljednje posjete Trebeviu Mjeseci u kojima je najvea vjerovatnoa posjete Trebeviu Nain prevoza do Trebevia Poeljni objekti na Trebeviu Uticaj vremenskih prilika na posjetu Trebeviu Frekvencija posjete Pozicija Trebevia u svijesti Vjerovatnoa koritenja iare Socio-demografija uzorka.
99
Za kreiranje ankete i obradu podataka je koriten alat GoogleDocs. Anketa je upuena na 2.000 email adresa graana Sarajeva i prikupljeno je 400 odgovora, to ini stopu povrata odgovora od 20%. Povrat odgovora se moe smatrati zadovoljavajuim. Istraivanje je provedeno tokom jula 2009. godine. 5.3.1.1. Socio-demografske karakteristike ispitanika U narednoj tabeli su prikazane osnovne karakteristike ispitanika.
Tabela 7 Socio-demografske karakteristike ispitanika, N=400 Karakteristika Mukarci Pol ene SSS VS Struna sprema VSS Magistar/doktor nauka U braku ivi sa partnerom Brano stanje Samci Mlai od 25 godina Od 26 do 35 godina Od 36 do 45 godina Dob Od 46 do 55 godina Stariji od 55 godina Da Posjedovanje automobila Ne Aktivno Bavljenje Rekreativno sportom Ne bave se sportom Izvor: Primarni podaci, 2009 % 47% 53% 19% 9% 51% 22% 43% 9% 48% 19% 49% 23% 8% 2% 71% 29% 7% 69% 24%
Oito je da je izbalansiran broj mukaraca i ena u uzorku, kao i broj osoba u braku i samaca. U uzorku dominiraju visokoobrazovani ljudi, kao i osobe u dobi od 26 do 35 godina. Uzorak se moe smatrati elitistikim, to je rezultat koritenja prikladnog uzorka. Zbog jednostavnosti provoenja istraivanja, istraivanje je provedeno on-line, ime je populacija suena samo na osobe koje koriste raunar i e-mail. Kao preporuka za budua istraivanja treba naglasiti potrebu balansiranja uzorka i koritenja drugih vrsta uzoraka. Bitno je naglasiti da je za razvoj marketing programa destinacije u budunosti potrebno provesti istraivanje potreba ciljnih grupa. 5.3.1.2. Nalazi on-line istraivanja Nalazi e biti prikazani i grupisani prema istraivakim pitanjima, koristei elemente deskriptivne statistike. Asocijacije na Trebevi Trebevi za ispitanike predstavlja uglavnom mjesto za odmor i izlete, mjesto za rekreaciju i mjesto za druenje, to se vidi iz naredne tabele. Poto su ispitanici mogli dati vie odgovora, ukupan zbir moe prei 100%. Oko 43% ispitanika Trebevi, izmeu ostaloga, vidi kao turistiku destinaciju.
100
Organizaciono upravljaki aspekt Tabela 8 Asocijacije na Trebevi, N=400 Asocijacija Mjesto za odmor i izlete Mjesto za rekreaciju Mjesto za druenje Izvor zdravlja Mjesto za sport Izvor: Primarni podaci, 2009 % 89 52 49 40 31
Vrijeme posljednje posjete Trebeviu Oko 53% ispitanika je na Trebeviu bilo prije vie od dvije godine. 11% ispitanika nikada nije bilo na Trebeviu. Samo 17% ispitanika je na Trebeviu bilo u protekla tri mjeseca. Ovo govori da Trebevi, pored svega, u ovom trenutku nije percipiran kao atraktivna turistika destinacija. Detaljniji pregled se vidi u narednoj tabeli:
Tabela 9 Vrijeme posljednje posjete, N=400 Asocijacija Nikad U protekla tri mjeseca U proteklih est mjeseci U proteklih 12 mjeseci Prije dvije godine Puno ranije Izvor: Primarni podaci, 2009 % 11 17 6 8 7 53
Mjeseci u kojima je najvea vjerovatnoa posjete Trebeviu Najvea vjerovatnoa posjete je u periodu maj septembar. Mjeseci mart i novembar imaju najmanju vjerovatnou posjete. Pregled vjerovatnoe po mjesecima se vidi na narednom grafiku.
Graf 1 Mjeseci u kojima je najvea vjerovatnoa posjete, N=400
Izvor: Primarni podaci, 2009
Nain dolaska na Trebevi Dolasci iarom i putnikim automobilom su najei naini prevoza do Trebevia. iaru bi koristilo 87% ispitanika, a automobil 54%. Ovako visok stepen odgovora za ova dva vida transporta su i logina. Iz tabele socio-demografskih karakteristika se vidi da 71% ispitanika posjeduje automobil.
Promotivno marketinki aspekt Graf 2 Nain dolaska na Trebevi, N=400
Izvor: Primarni podaci, 2009
Uticaj vremenskih prilika Vrijeme utie na odluku o dolasku na Trebevi. Oko 74% ispitanika bi ilo na Trebevi kada je sunano, 40% kada pada snijeg, 18% kada je oblano, a niko ne bi iao kada pada kia. Oko 26% ispitanika ne smatra vremenske prilike bitnim za odluku. Kao ilustraciju klimatske situacije Sarajeva, a prema podacima Federalnog hidrometeorolokog zavoda, Sarajevo po geografskom poloaju pripada sredinjem planinskom pojasu, ali dolinom Bosne dopire uticaj umjereno kontinentalne klime sa sjevera. Srednja godinja temperatura zraka iznosi 9.5oC, a godinja suma padavina iznosi 932 l/m2, sa ravnomjernim rasporedom padavina tokom itave godine. Apsolutna minimalna temperatura u januaru iznosi 21.8oC, a apsolutna maksimalna u augustu mjesecu iznosi 37.4oC. Snjenih padavina nema u periodu od maja do septembra mjeseca. Broj vedrih dana tokom godine je 61, a oblanih 126. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, vrijeme trajanja sijanja sunca (u satima) je poveano sa 1756,7 u 2004.godini na 2.066 u 2008.godini, to stvara nove prilike za Trebevi. Poeljni objekti Ispitanici bi na Trebeviu najvie voljeli vidjeti pjeake i planinarske staze, planinarske domove, staze za biciklizam, mjesta za izlete, itd, a to je konzistentno sa percepcijom Trebevia u tabeli 10. Trebevi nije mjesto za razvoj i izgradnju hotela i slinih kapaciteta, nego mjesto za odmor, zdravlje i rekreaciju.
Tabela 10 Poeljni objekti na Trebeviu, N=400 Ureene pjeake i planinarske staze 92% Ureene staze za biciklizam 75% Djeja igralita 53% Ureene terene za ekstremne sportove 33% Hotele 17% Kafie 13% Prodavnice 8% Konferencijski/kongresni centar 6% Izvor: Primarni podaci, 2009 Planinarske domove 76% Ureena mjesta za izlete 71% Ureene sportske terene 52% Restorane 33% Bazene 17% Wellness centre 13% Sportske dvorane 8%
Stavovi o Trebeviu Ispitanici smatraju da je Trebevi prirodno bogatstvo koje treba sauvati i da ga treba pretvoriti u turistiku destinaciju, ali imaju podijeljeno miljenje o gradnji turistikih kompleksa. Trebevi se smatra dijelom imida Sarajeva. Postoji velika vjerovatnoa da e se koristiti iara (oko 80% ispitanika) i to vie puta godinje (oko 80% ispitanika). Posjeta Trebeviu je drutveni dogaaj i posjeta Trebeviu se organizuje sa vie osoba, odnosno na Trebevi se ne odlazi sam. Preovladava miljenje da lokalne vlasti ne ine dovoljno na razvoju Trebevia. Detaljna analiza odgovora e biti prikazana u finalnom izvjetaju.
102
5.3.1.3. SWOT analiza Nalazi istraivanja se mogu sistematizovati kroz SWOT matricu za iaru i za Trebevi kao turistiku destinaciju.
Tabela 11 SWOT matrica SNAGE: Trebevi je dio imida Sarajeva Nostalgija mjesto lijepih uspomena Mikro lokacija polazna i dolazna taka Prirodno bogatstvo i raznolikost Klimatski uslovi SLABOSTI: Loa infrastruktura Nepostojanje sadraja Turistika signalizacija Upravljanje iarom Identifikacija nosioca aktivnosti razvoja Isprepletenost nadlenosti Meuentitetska podjela Utvrivanje vlasnitva Negativan imid iz rata Multidestinacijska saradnja OPASNOSTI: Nedostatak dugoronih ekonomskih planova Neorganizovana turistika ponuda Dominacija outbound u odnosu na inbound turizam Kratko vrijeme zadravanja turista Finansijska sredstva za izgradnju Konkurencija drugih centara u BiH i regiji
PRILIKE: Rast broja turista Broj stanovnika Trendovi u turizmu
5.3.2. Ciljevi Marketinki ciljevi se mogu sistematizovati kako slijedi: iara: Razvoj nove usluge vertikalnog transporta Izgradnja upoznatosti o postojanju iare u BiH i inostranstvu Kreiranje pod-brenda iara u okviru branda Sarajevo Trebevi: Izgradnja turistike destinacije u smislu razvoja planinskog i sportsko-rekreacijskog turizma (jedinstveno izletite, mjesto za rekreaciju i sport), zajedno sa okosnicama razvoja turizma planinama Bjelanicom i Igmanom Kreiranje pod-brenda Trebevi u okviru branda Sarajevo Povezivanje Trebevia sa ostalom turistikom ponudom Sarajeva Privlaenje korisnika Poveanje turistike potronje. Ovi ciljevi su determinisani i izvedeni iz razvojnih dokumenata: Strategija razvoja turizma u FBiH za period od 2008 2018. godine: Smjernice razvoja turizma Sarajevskog kantona Selektivne vrste turizma i doivljaji u Federaciji BiH Regionalna strategija ekonomskog razvoja Sarajevska ekonomska makroregija: Prioritetni cilj 1.3 Razvoj regionalnog turistikog sektora: - Mjera 1.3.1. Razvoj marketinga u turizmu - Mjera 1.3.2. Razvoj turistikih potencijala i turistikih proizvoda - Mjera 1.3.3. Zatita i promocija autentinog kulturnog i istorijskog naslijea prirodnih ljepota i olimpijskog imida u regiji.
103
5.3.3. Marketing strategija U ovom dijelu e biti date smjernice za razvoj marketing programa za iaru i turistiku destinaciju Trebevi. Kako je ve navedeno, iaru treba posmatrati u funkciji razvoja turistike destinacije Trebevi. Ono to je zajedniko u definiciji marketinga i za iaru i za Trebevi su ciljne grupe segmenti kojima se putem marketing programa obraa. Marketing program mora uvaavati sve specifinosti ovih grupa. Kao segmente moemo definisati: graani Sarajeva - izletnici poslovni ljudi sportisti rekreativci uenici i studenti turisti. Pregled osnovnih marketinkih koraka koje treba poduzeti da bi se ostvarili eljeni ciljevi razvoja turistike destinacije: pozicioniranje iare i Trebevia u sklopu ukupne turistike ponude Sarajeva razvoj turistikog proizvoda iara i destinacije Trebevi aktivnosti promocije i prodaja. Marketing sluba operatera treba implementirati i pratiti rezultate marketing strategije, a posebno osigurati sistem prodaje i sistem komunikacija. Marketing sluba operatera treba biti zaduena i za razvoj sistema za podrku marketingu marketing informacionog sistema i posebno istraivakog podsistema, baza podataka, depozitorija video materijala, itd. U cilju poveanja uspjenosti, marketing sluba treba po potrebi koristiti outsourcing, kroz angaman vanjskih saradnika izrada web portala, video materijala, promotivnih materijala, marketinkih agencija, medija, itd. 5.3.3.1. iara iara, kao usluga, se u trinom nastupu mora pozicionirati atributima jedinstven doivljaj, imid Sarajeva i izvor zdravlja. Usluga koju iara prua je visoko standardizovana i odreena tehnikim karakteristikama krune iare. I pored standardizacije postoje elementi za diferencijaciju, kao to su: pojavni oblici: dizajn polazne i dolazne stanice, kao i samih kabina osoblje: ljubazno i obueno osoblje, sa poznavanjem jezika lokacija polazne i dolazne stanice jedinstveni ugoaj prirodni ambijent i grad dodatne usluge na polaznoj i dolaznoj stanici, kao i tokom same vonje (ureenje mikrolokacija parking, ugostiteljski objekti, suveniri). Cijene usluga treba odrediti na bazi cijena alternativnih naina dolaska na Trebevi: Autobuski saobraaj JKP Gras, linija Latinska uprija Trebevi, koja saobraa vikendom i praznicima, cijena karte u jednom pravcu 1,60 KM, a povratna 2,70 KM, za djecu u jednom pravcu 0,50 KM. Automobilom Cijena dolaska automobilom se moe odrediti na bazi prosjene potronje goriva i amortizacije vozila: 50 km x 1,70 KM x 20% = 17 KM za jednu osobu u oba smjera (8,50 u jednom smjeru). Treba imati u vidu da odlazak na Trebevi automobilom uglavnom podrazumjeva odlazak vie osoba, ime se trokovi smanjuju. Na ovu cijenu treba dodati cijenu parkinga.
Cijena dakle treba biti vea od cijene autobuske karte, ali manja od cijene prevoza automobilom, s tim da i dalje bude konkurentna. S obzirom da je cijena odlaska autobusom 1,60 KM u jednom pravcu, a automobilom 8,50 KM, minimalna cijena od 2 KM (sa ukljuenim PDV) po osobi u jednom smjeru bi se stoga mogla smatrati prihvatljivom. Kao pogodnosti koje se mogu pruiti posjetiocima u smislu plaanja, treba razmotriti sljedee: Organizovane grupe (uenici, sportisti, turisti) bi trebale imati popuste i do 30%, zavisno od veliine grupe. Takoer je potrebno raditi na stimulaciji koritenja iare od strane porodica, stoga se treba planirati popust na porodine posjete. S obzirom na oekivane sezonske oscilacije (kao i sedmine) u koritenju iare, potrebno je razmotriti mogunost posebnih cijena u odreenim mjesecima kada je tranja najmanja, kao i posebnih cijena za vikende i praznike. Treba uvesti mogunost kupovine dnevnih, sedminih, sezonskih i godinjih karata. Sa aspekta distribucije usluga, postavljaju se sljedei izazovi: Problem upravljanja iarom Problem pristupa polaznoj stanici i parkinga Problem turistike signalizacije Problem prodaje usluge turistima kroz turistike agencije i tur operatore, odnosno jaanje veza sa agencijama i povezivanje sa ostalom turistikom ponudom Sarajeva Problem ostvarivanja veza sa sportskim drutvima, kolama i institucijama, koje bi imale organizovane grupe Problem izgradnje infrastrukture na dolaznoj stanici (kafe, restoran, salon, sala za sastanke i prezentacije, itd) Problem uvezivanja iare u integralni sistem turistike destinacije, itd. Promocija treba da bude bazirana na inovativnosti i stalnom uvoenju novih aktivnosti. Sa aspekta promocije, iaru treba nuditi kao: poseban turistiki proizvod kao sastavni dio destinacije Trebevi i kao dio paketa drugih turistikih usluga vezanih za Sarajevo. Osim linih kontakata sa ranije navedenim grupama, te koritenja tradicionalnih medija za oglaavanje, kao to su tampani materijali, broure, mape, leafleti i elektronski mediji potrebno je raditi na kreiranju multijezine web stranice u cilju upoznavanja turista sa iarom i Trebeviem i prije samog dolaska u Sarajevo. Ovu stranicu treba posebno povezati sa pretraivaima (AdWords Google, Yahoo, itd), alatima drutvenih mrea (web portali, Facebook, itd), kao i bazama turistikih podataka i katalozima. Stranica obavezno mora imati sljedee sadraje: Informacije za posjetioce (Visitor information): Radno vrijeme, Kako doi do iare Vrijeme i vremenska prognoza Webcam prenos uivo sa polazne i dolazne stanice Cijene Planovi za grupe i pojedince opcije za izlete i ekskurzije Specijalne ponude
Preporuka ta vidjeti? Dogaaji Mapa Download brochure esto postavljana pitanja FAQ Vrijeme izlaska i zalaska sunca Korisni linkovi (hoteli, turistike agencije, rent-a-car, aerodrom, autobuska stanica, eljeznika stanica, itd)
O iari (About us): Istorija Broj posjetilaca Ruta (najnia taka, najvia, duina, vrijeme putovanja, tehnike karakteristike, itd) Kabine Vijesti (News): Vijesti i najave dogaaja u vezi iare i Trebevia Galerija (Gallery-Tour): Odabrane slike Virtuelna vonja (video) Pratei objekti (Venues): Ugostiteljski objekti Suvenirnica Kontakt (Contact us): Adrese i kontakti On-line formular za komunikaciju. Treba imati u vidu mogue obogaivanje usluge kroz: izgradnju ugostiteljskog objekta u blizini dolazne stanice, koji e svojim rjeenjem biti uklopljeno u ambijent i odraavati etno elemente nuenje posebnih usluga: doruak, ruak ili veera u prirodi poslovni sastanci u kabinama i ugostiteljskom objektima na dolaznoj stanici na Trebeviu (kao i prezentacije, seminari, itd) razni dogaaji: npr Roendan u prirodi, Porodica u prirodi, Razred (kola) u prirodi, Vrti u prirodi, itd razne akcije: Jedan dan na Trebeviu, sportske manifestacije, planinarski sletovi, takmienja ekskurzije za uenike koji dolaze u posjetu glavnom gradu iz drugih mjesta prodaja oglasnog prostora gondole iare kao sredstvo promocije prodaja oglasnog prostora plakatne povrine na polaznoj i dolaznoj stanici osvjeenje i hrana u gondolama VIP gondole suveniri, itd. U promotivnom miksu, stoga posebno treba njegovati i razvijati: lini kontakti prodaja, oglaavanje odnosi sa javnou i e-marketing aktivnosti.
Ponueni koncept marketing programa je baziran na analizi i iskustvima drugih iara u svijetu kao to su na primjer: Table Mountain, Juna Afrika:
Maokong Gondola, Tajvan:
Hoher Kasten, vajcarska:
107
Aiguille du Midi, Chamonix, Francuska:
Barcelona, panija:
Whistler Mountain, British Columbia, Kanada:
108
Rio de Janeiro, Brazil.
5.3.3.2. Turistika destinacija Trebevi Karakteristike i posebnosti Trebevia su opisane u prethodnim poglavljima. Ono to je vano istaknuti je da je Trebevi tradicionalno izletite graana Sarajeva i dio je ukupnog imida grada, to potvruju i nalazi on-line istraivanja. Prema naem istraivanju, u javnosti preovladava miljenje da se Trebevi mora sauvati od loih uticaja urbanizacije i razvoja masovnog turizma i da se treba posmatrati kao destinacija sportskog i rekreativnog turizma i kao jedinstveno izletite. Sam pojam turistika destinacija se odnosi na prostor koje u sebi sadri dovoljan broj turistikih atrakcija da bi se taj prostor mogao ponuditi kao turistiki proizvod. Dakle, Trebevi treba razvijati kao jedinstveni brend u sklopu ire turistike destinacije. Destinacija znai i ostvarivanje sinergetskih efekata na bazi umreavanja sa partnerima: prevoznici, smjetajni kapaciteti, ugostiteljski objekti, turistike agencije, itd. Kljuni problemi koji trenutno utiu na razvoj destinacije Trebevi su: pitanje nadlenosti i razvoja destinacije obnova i izgradnja nedostajue infrastrukture i razdvojenost Trebevia meuentitetskom linijom. Veoma je vano istai da je Trebevi idealan prostor za poludnevne, jednodnevne ili krae boravke, te stoga ne postoji potreba za masovnom gradnjom smjetajnih kapaciteta. Dodatni razlog tome se nalazi i u blizini grada i viku smjetajnih kapaciteta u gradu. Predratni smjetajni kapaciteti na Trebeviu su bili oko 200 kreveta, u sedam planinarskih domova. Planinarski domovi su sada djelimino u funkciji, parcijalno obnovljeni, ili uniteni. Obnova i modernizacija planinarskih domova je dovoljan uslov za razvoj smjetajnih kapaciteta. Razvoj etno-sela bi takoer dao doprinos razvoju smjetajnih kapaciteta, boljem pozicioniranju destinacije, ali i zatite okoline. Ograniavajui faktor razvoju etno-sela je prostor na kome bi mogao biti lociran. Trebevi je idealno mjesto za bazine pripreme sportista zbog istoe zraka, kisika i ozona. Pripreme se mogu vriti kroz due boravke u postojeim kapacitetima, ali uz razvoj prateih sadraja. Sportska drutva takoer za mlae kategorije organizuju kole sportova (koarka, odbojka, itd) na bazi poludnevnog boravka.
109
Planinarska drutva su takoer bitan faktor u razvoju destinacije i privlaenju gostiju planinara iz drugih regija i iz inostranstva. Organizacija planinarskih sletova i drugih dogaaja e dati podsticaj razvoju ovog vida turizma. Takoer, kao interesantnu ciljnu grupu treba posmatrati poslovne ljude kompanije iz Sarajeva i ire koje na Trebeviu mogu odravati seminare, konferencije, team-building aktivnosti, itd. Kratki anti-stress programi, u kombinaciji sa fitnessom, saunama, itd takoer mogu privui odreeni broj posjetilaca. Ove aktivnosti podrazumijevaju izgradnju infrastrukture koja nee ugroziti ambijent niti izgledom, niti veliinom, a kompatibilne su sa oekivanjem posjetilaca. Prirodu na Trebeviu treba ouvati, stoga treba destimulisati koritenje automobila i drugih motornih vozila za dolazak. Osim cijene parkinga treba razmotriti uvoenje ekoloke takse za zatitu podruja, kako bi se ostvario dvostruki efekat zatita sredine i generisanje sredstava za obnovu podruja. Na Trebeviu je potrebno obnoviti, urediti i izgraditi turistike atrakcije koje e pomoi u razvoju destinacije i ostvarenju marketinkih ciljeva: parking planinarski domovi sportski tereni i sadraji, ukljuujui fitness, trim staze, itd ureena igralita za djecu ureena izletita (rotilj, tende, itd) slobodna i uz naplatu etalita i pjeake staze turistika signalizacija ugostiteljski objekti, posebno restoran Vidikovac etno-selo opservatorij planinska botanika bata Alpinetum skijaka skakaonica i skijake staze obnova planinarskih domova i proirenje njihovih kapaciteta biciklistike staze ekstremni sportovi paragliding, rolue, skateboard, sanke, paintball, sitd olimpijska bob staza, barem u prelaznoj (by-pass) varijanti sa tepisima ili plastinom podlogom komunalna infrastruktura. Planskim dokumentima je potrebno definisati prioritete u obnovi i izgradnji, finansijske resurse i nosioce aktivnosti. Oito je da je razvoj destinacije uslovljen odnosima razliitih interesnih grupa: Grad Sarajevo, Optina Stari Grad, Kanton Sarajevo, JP Gras, ZOI-84, privatne kompanije, sportska udruenja, planinarska drutva, kole, nevladin sektor, itd. Stoga je potreban integralni, holistiki pristup u razvoju destinacije, kao i interdisciplinarni pristup, gdje bi Grad Sarajevo trebao imati vodeu ulogu. Takoer, neophodno je ukljuivanje entiteta u razvoj destinacije. Pretpostavka za uspjeno funkcionisanje destinacije je uspjeno upravljanje resursima, a uspjeno upravljanje resursima podrazumijeva upliv privatnog kapitala. Stoga se kao jedan od preduslova razvoja turizma namee i privatno i javno partnerstvo, u okviru postojee regulative i planskih dokumenata. U ovom kontekstu treba raditi na: promociji destinacije izgradnji brenda i pozicioniranja otvaranju novih trita i novih trinih segmenata podsticaju turistikih proizvoda koji pruaju trajne koristi i komunikaciji s tritima kroz savremene komunikacijske medije.
Promociju Trebevia treba vriti iskljuivo kao promociju cjeline, a ne kao promociju pojedinanih aktivnosti. Promotivne aktivnosti treba bazirati na: event management-u i odnosima sa javnou (PR) zbog ireg drutvenog znaaja Trebevia i interesa javnosti koritenju e-marketinga (internet i web 2.0 tehnologije) ogranienom oglaavanju (print i elektronski mediji) linoj prodaji turistike agencije, sportska udruenja. Promotivna funkcija iare, kako je ve naglaeno, treba biti dio marketing slube operatera iare, a organizacioni aspekt promocije Trebevia kao destinacije, nakon donoenja odluke o nainu upravljanja destinacijom e biti posebno definisan. U promotivne aktivnosti destinacije, nakon kreiranja sadraja, se treba ukljuiti Turistika zajednica Kantona Sarajevo s ciljem ire promocije destinacije (plakati, mape, broure, info punktovi, sajmovi). Turistike agencije moraju biti ukljuene u projekat, kao prodavci distributeri usluga. 5.4. Finansijski plan i nain osiguranja sredstava za promotivno-marketinke aktivnosti Imajui u vidu sljedee parametre: 300.000 prevezenih putnika u prvoj godini, cijena karte (2 KM u jednom smjeru), ostvarivanje dodatnih prihoda od prodaje suvenira, ugostiteljskih usluga i prodaja oglasnog prostora, te rast broja putnika od 2-5% godinje, mogue je definisati sljedeu projekciju prihoda za period 2011-2020.godina:
Tabela 12 Procjena prihoda iare, 2011-2020.godina
2011 Broj prevezenih putn. Godinja stopa rasta, % Cijena prevoza, KM Ukupno prevoz, KM Prodaja suvenira i ugostiteljske usluge Prihod od oglaavanja, KM Ukupan prihod, KM Indeks rasta prihoda (2011=100) Indeks rasta prihoda (Tekua/ prethodna) 300.000 2,00 2,00 600.000 27.000 60.000 687.000 100 100 2012 306.000 3,00 2,00 612.000 27.540 63.000 702.540 102 102 2013 315.180 3,00 2,00 630.360 28.366 66.150 724.876 106 103 2014 324.635 5,00 2,00 649.271 29.217 69.458 747.945 109 103 2015 340.867 3,00 2,00 681.734 30.678 72.930 785.343 114 105 2016 351.093 2,00 2,00 702.186 31.598 76.577 810.362 118 103 2017 358.115 2,00 2,00 716.230 32.230 80.406 828.866 121 102 2018 365.277 2,00 2,00 730.555 32.875 84.426 847.856 123 102 2019 372.583 3,00 2,00 745.166 33.532 88.647 867.346 126 102 2020 383.760 4,00 2,00 767.521 34.538 93.080 895.139 130 103
Izvor: Procjena konsultanta, 2009
Budet za promotivne aktivnosti se definie na bazi ciljeva i zadataka koje je potrebno izvriti. Trenutno je mogue izvriti procjenu budeta za iaru, dok se budet za destinaciju Trebevi moe procijeniti tek nakon usvajanja naina razvoja i aktera u tom procesu. S obzirom na znaajno koritenje e-marketinga, godinji budeti za promotivne aktivnosti za iaru nisu znaajno veliki. Kljune aktivnosti su lini kontakti (prodaja), ogranieno koritenje tampanih i elektronskih medija, te aktivnost odnosa sa javnou (PR), radi znaaja projekta za iru zajednicu. Naredna tabela prikazuje potrebu za maksimalnim sredstvima na godinjem nivou, od poetka putanja iare u funkciju.
111
Promotivno marketinki aspekt Tabela 13 Procjena budeta za promociju, godinji nivo, maksimalne vrijednosti Aktivnosti E-marketing aktivnosti: Kreiranje web stranice, Odravanje web stranice i prevod tampani mediji Elektronski mediji PR aktivnosti BTL aktivnosti Ukupno: Izvor: Procjena konsultanta, 2009 Iznos za godinu dana 12.000 KM 10.000 KM 25.000 KM 15.000 KM 10.000 KM 72.000 KM
Sredstva za promociju trebaju biti obezbjeena iz aktivnosti iare. Prodaja oglasnog prostora (billboard-i na polaznoj i dolaznoj stanici, kabine, oglasni prostor na web stranici), sponzorstva i BTL aktivnosti trebaju generisati u prvoj godini rada iare 80%, a od 2015.godine 100% promotivnog budeta. Razliku izmeu planiranih i ostvarenih rezultata treba planirati u okviru ukupne investicije. Stopa rasta prihoda od oglaavanja se moe procijeniti na realnih 5% godinje. Zakljuak iaru treba posmatrati u funkciji razvoja turistike destinacije Trebevi i u funkciji obogaivanja ukupne turistike ponude Sarajeva. Neosporno je da postoji potreba za obnovom iare, ali treba imati u vidu da razvoj iare i turistike destinacije zahtijevaju sistematski pristup razvoju marketing programa i ukljuivanje veeg broja aktera i interesnih grupa. Realno je oekivati da bi iara mogla prevesti 300.000 putnika u prvoj godini djelovanja, sa oekivanom stopom rasta broja putnika od 2-5% godinje. Oekivani broj prevezenih putnika u 2020. godini je 383.760. Za marketing aktivnosti iare e biti zaduena marketing sluba operatera. U aktivnostima marketinga, znaajnu ulogu imaju aktivnosti e-marketinga, to e dovesti do vee uspjenosti (dosega) i niih trokova. Pratee aktivnosti uz iaru (oglaavanje, ugostiteljstvo i trgovina) e generisati dodatne prihode, to vodi do poveanja ukupne uspjenosti.
112
6. ORGANIZACIONI-UPRAVLJAKI ASPEKT
6.1. Svrha definiranja U sveobuhvatnoj analizi dosadanjih aktivnosti u vezi projekta T, identificirana su dva osnovna problema i to: nepostojanje organizacije i nepostojanje sustavnog procesa upravljanja. Strateki cilj i opredjeljenje u projektu je da vlasnitvo T bude u nadlenosti Grada Sarajevo i da se T rekonstruira i stavi u funkciju. 6.1.1. Kratak teorijski osnov Teorija i praksa organizacije poznaje razliite oblike organizacije koje se meusobnom razlikuju po specifinim ciljevima koji se ele realizirati. Organizacija je usmjerena ka cilju koji je manje vie poznat i prihvaen od pojedinaca i grupa. U tom kontekstu mogu se razlikovati etiri temeljna oblika organizacije: univerzalni, institucionalni, strukturni, funkcijski. Univerzalni oblik organizacije promatra organizaciju kao sustav, odnosno jedinstvo sreenih meusobno povezanih i usklaenih dijelova. Institucionalno poimanje organizacije promatra organizaciju kao socijalni entitet, odnosno ciljno usmjereni socijalni sustav. Strukturalno poimanje organizacije pod organizacijom podrazumijeva strukturu socijalnog sustava, gdje svaki socijalni sustav (poduzee) ima svoju organizaciju. Funkcijsko poimanje organizacije definira organizaciju kao djelatnost oblikovanja pa se u tom smislu govori o organiziranju, dizajniranju ili projektiranju organizacije. Projektna organizacija treba da bude inkorporirana u subjekt koji e realizirati projekt T jer njene prednosti u odnosu na druge tipove organizacije su sljedee: orijentacija na zadatke (realizacija projektnih ciljeva), sustavna orijentacija (tretiranje projekta kao cjeline), vremenska orijentacija (samostalno rasporeivanje pojedinih aktivnosti), odgovornost za trokove(odreivanje trokovnih limita, ocjenjivanje i kontrola trokova), organizacija s ogranienim vremenom trajanja (do zavretka projekta), dinamian karakter (briga o sukcesivnom izvoenju projekta unutar utvrenih konanih termina, mijenjanje strukture izvrenja, stvaranje projektnog tima i funkcionalnih odjela unutar faznog redoslijeda obavljanja radova), interdisciplinaran timski rad unutar projektne organizacije kao i izmeu projektne organizacije i izvrnih slubi, specifian poloaj unutar organizacije (ured za vezuizmeu odjela za sklapanje ugovora, linijskih i funkcionalnih odjela, ugovorne meunadlenosti su meuodjelske), dvojni karakter projektne organizacije, i to kao utvrene nadlenosti prema ugovornim nadlenostima i kao utvrene nadlenosti prema funkcionalnim odjelima. Projektna organizacija zahtjeva integraciju funkcije upravljanja, dok ostali tipovi organizacije ne osiguravaju optimalnu alokaciju proizvodno-politikih aktivnosti. Ukoliko bi se u okviru postojeih tipova organizacije osigurao efikasan proces odluivanja, te proces koordinacije i komunikacija, takav proces alokacije bio bi jednodimenzionalan. To znai da bi se orijentirao ili samo na funkcije ili samo na odreene segmente, pri emu bi rezultat mogao biti iskljuivo suboptimalan, a da pri tome nema nikakve garancije da suma svih suboptimuma odgovara ukupnom optimumu poduzea (organizacije). Samu definiciju upravljanja treba razumjeti kao skup akcija kojim se djeluje na sustav s namjerom da se realiziraju njegovi ciljevi, odnosno upravljanja. Svako upravljanje sastoji se od skupa upravljakih akcija i procesa sprovoenja upravljakih akcija. Nakon odreivanja upravljanja slijedi aktivnost sprovoenja upravljanja putem organizacije iji su elementi kadrovi.
113
6.1.2. Ciljevi i problemi Strateki cilj definiranja organizacijsko-upravljakog aspekta projekta T je da omogui Upravi Grada Sarajevo njegovu efikasnu realizaciju. Pri tome se ne smije zanemariti da je predmetni Projekt veoma kompleksan, te zahtjeva uspostavu projektne organizacije i adekvatnog naina upravljanja svim aktivnostima u procesu njegove realizacije. Postoji znaajan broj problema koji determiniraju organizacijsko-upravljaku strukturu Projekta, a prije svega nepostojanje organizacije u vidu subjekta koji bi vodio sve aktivnosti u vezi realizacije projekta T u veoma sloenom pravnom sustavu. Kompliciranost i nedoreenost pravnog okvira na svim razinama vlasti u BiH se odraava i na sam projekt T. U tom kontekstu se moe govoriti o tri pravna problema u vezi organiziranja i upravljanja rekonstrukcijom i obnovom T u postojeem pravnom okruenju, kao to su: Pitanje imovine i njenog titulara, Pitanje javnog dobra na pojedinim razinama dravnog organiziranja, Pitanje prava koritenja i prava raspolaganja nad dobrima u javnoj upotrebi. Od 1999. pokrenute se odreene inicijative u vezi revitalizacije T, kao i da su donoene odreene odluke koje nisu realizirane. 6.1.3. Kriterij mjerenja efikasnosti Organizacijsko-upravljaki aspekt Projekta se definira kroz dvije faze: Prva faza i Druga faza. Prva faza organizacijsko-upravljakog aspekta Projekta temelji na mjerenju indikatora efikasnosti izgradnje iare i to: brzine izgradnje, trokova izgradnje, kvalitete investiranja. Druga faza organizacijsko-upravljakog aspekta Projekta temelji na mjerenju efikasnosti financijsko trinih indikatora kao to su: zadovoljenje potreba turista i svih graana Sarajeva, tehnika ispravnost iare, financijska efikasnost eksploatacije iare. 6.1.4. Identifikacija faktora Postoji itav set faktora koji utiu na definiranje organizacijsko-upravljakog aspekta Projekta koji se mogu na sljedei nain grupirati: Pravno-institucionalni faktori Faktori vezani za investicijske aktivnosti Faktori tranje za uslugama prevoza iare Faktori financijske odrivosti Faktori subvencioniranja gubitaka 6.1.4.1. Pravno-institucionalni faktori T prostorno je smjetena na opini Stari Grad, a funkcija upravljanja je dodijeljena GRAS-u jo 1959. Tijekom rata iara kao i lokalitet Trebevia su devastirani, a okonanjem rata dolo je i do redizajnirana prostornog i organizacijskog ustrojstva Grada Sarajeva, koje nije popraeno odgovarajuom pravnom regulativom. Nedoreenost zakonske regulative odrazio se na vlasniku i upravljaku funkciju iarom. Izgradnja, upravljanje, eksploatacija i odravanje iare kao i prateih objekata povjereno je GRASu. U vezi sa navedenim injenicama i uvidom u poslovne knjige utvreno je da se iara kao i pratei objekti od 1996. do danas vode u GRAS-ovom bilancu stanja. Takoer dobiveni su na uvid i
trokovi tekueg i investicijskog odravanja do 1992. Prema katastarskim knjigama opine Stari Grad, GRAS se vodi kao posjednik sljedeih nekretnina: T-kua i zgrada povrine 377 m2; Tdvorite povrine 2.427 m2; T-livada povrine 1.023 m2. Prema podacima iz ZK izvadak Opinskog suda I Sarajevo predmetne nekretnine su evidentirane kao dravno vlasnitvo sa pravom koritenja GRAS-a. Na snazi je Zakon o imovini KS iz 1997. kojim se regulira i decidno utvruje imovina KS, nain njenog sticanja, upravljanja i raspolaganja. Treba napomenuti da imovinu KS ini sva preuzeta imovina Grada Sarajeva, pokretnosti i nepokretnosti, prava i novana sredstva steena kupovinom. Podzakonski provedbeni akti koji su trebali urediti evidentiranje i organe za njegovo provoenje o imovini KS jo nikad nisu donoeni. Isto tako i Odluka o usklaivanju statusa poduzea iz 2005. kojom se predvia odreivanje prirodnih bogatstava i dobara od opeg interesa i sredstava kojima posluje javno poduzee u dravnom vlasnitvu jo nije realizirana. Zbog toga jo uvijek nije uknjiena imovina T na GRAS kako bi ista ula u eventualni postupak privatizacije. 6.1.4.2. Faktori vezani za investicijske aktivnosti Iz informacija dobivenih od predstavnika Grada Sarajevo dolo se do spoznaje da su ve neefikasno utroena znaajna proraunska sredstva u vezi T. Ista su troena za pregled stanja iare, izrada vie idejnih projekata itd. U postupku je izrada analize do sada utroenih sredstava po svim osnovama u vezi T. Prema izraunu Instituta IPSA Sarajevo za obnovu T orjentaciono je potrebno obezbjediti 17 miliona KM. U zatvaranju konstrukcije financiranja predvieno je da Grad Sarajevo iz prorauna obezbjedi 30%, grantovi meunarodnih organizacija 20%, te IPA fondovi EU 50%. Sredstva trebaju biti promptno obezbjeena od strane Gradske uprave za rjeavanje prethodnih pitanja kao to su rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa, projektovanje, pribavljanje izvedbenih dozvola i drugo. Po okonanju prethodnih pitanja pristupie se daljim aktivnostima realizacije Projekta. 6.1.4.3. Faktori tranje za uslugama prevoza iare Prema marketinkoj analizi oekivanja su da e vie od 200 tisua graana Sarajeva i turista koristiti usluge prijevoza iare. Postavlja se pitanje isplativosti ulaska u projekt T prema kriteriju financijsko-trine ocjene. Meutim, sigurno je da postoji pozitivna ocjena drutvene opravdanosti ulaska u predmetni Projekt kao dio cjelovitog projekta Trebevi- rekreacijsko turistika destinacija Sarajeva. 6.1.4.4. Faktori financijske odrivosti Ve je istaknuto da sam projekt T nije financijski odriv na krai i dui rok. Meutim, ako se posmatra kao dio integralnog projekta Trebevi - rekreacijsko turistika destinacija Sarajeva gdje iara ini glavni element turistikog proizvoda, tada je mogue da ista bude i trino-financijski isplativa. Trenutno organizacijsko ustrojstvo Grada Sarajeva i nain formiranja prorauna nije sigurna osnova subvencioniranje gubitaka T. To iz razloga to Grad Sarajevo ima veoma skroman proraun i to nema jo uvijek izvornih prihoda. 6.1.5. Sinteza rezultata Na osnovu izvrene analize identificiranih faktora koji utiu na organizacijsko-upravljaki aspekt projekta T, naroito se istiu dva faktora i to: pravno-institucionalni i faktori vezani za investicijsku atraktivnost.
115
Pravno okruenje je dosta sloeno u pogledu ispreplitana nadlenosti izmeu pojedinih razina vlasti: opina, Grad, Kanton i entitet Federacija BiH. Prije otpoinjana klasine investicije u vezi gradnje iare, potrebno je poduzeti itav niz aktivnosti koje imaju karakter investicijskih ulaganja u vezi rjeavanja pravnih i projektnih pitanja. 6.2. Prijedlog organizacijsko-upravljakog modela T Iz prethodne analize moe se zakljuiti da su aktivnosti i pitanja u vezi T aktualna vie od deset godina. U poznatim okolnostima, izostali su i osnovni principi upravljanja Projektom. Nije definiran subjekt kao nosilac svih aktivnosti upravljanja realizacijom, vremenski okvir. Resursi nisu precizirani, kao ni i odgovornost za nerealiziranje pojedinih odluka, a u konanici i cijelog projekta T. Projekt T je veoma kompleksan i podrazumijeva jasno nominiranje njegovog upravitelja, vremenskog okvira, resursa i odgovornosti za realizaciju pojedinih faza. Samo na ovaj nain mogu se ostvariti zacrtani ciljevi obnove T i stavljanje lokaliteta Trebevi na koritenje graanima Sarajeva. U kontekstu organizacijsko-upravljakih aspekta Projekta i sama uspostava modela treba ii u dvije faze temeljem projektne organizacije i sukladnog upravljakog procesa. U prvoj fazi neophodno je formirati organizacijski subjekt u okviru Uprave Grada Sarajevo, i organizirati ga na principima projektne organizacije. U drugoj fazi to moe biti vlastita kompanija ili neki drugi model upravljanja iarom. 6.2.1. Prva faza Prije pokretanja bilo kojih aktivnosti oko realizacije predmetnog Projekta potrebno je rijeiti prethodna pitanja, kako pravna tako i vlasnika. Po naem miljenju titular vlasnitva T treba biti Grad Sarajevo, te je neophodno donijeti sve validne odluke u vezi sa tim. Zbog toga je potrebno u okviru Uprave Grada oformiti Jedinicu za implementaciju projekta T ili Javno poduzee. Forma tog subjekta treba biti organizirana kao JIP T na temeljima projektne organizacije, to se moe vidjeti na sljedeoj shemi.
PRIJEDLOG ORAGNIZACIJSKOG MODELA PRVE FAZE VIJEE GRADA SARAJEVA ZAMJENIK GRADONAELNIKA ZAMJENIK GRADONAELNIKA
GRADONAELNIK
JEDINICA ZA IMPLEMENTACIJU PROJEKTA TREBEVIKA IARA SEKRETAR GRADSKE UPRAVE I STRUNA SLUBA
GRADSKA SLUBA ZA OPU UPRAVU
GRADSKA SLUBA ZA LOKALNU SAMOUPRAVU
GRADSAKA SLUBA FINANSIJA
GRADSKA SLUBA ZA OBRAZOVANJE, KULTURU I SPORT
GRADSKA SLUBA ZA LOKALNO POSLOVANJE I RAZVOJ GRADA
GRADSKA SLUBA ZA URBANO PLANIRANJE
GRADSKA SLUBA ZA KOMUNALNE POSLOVE
116
Uspostava Jedinice za implementaciju projekta T je ekonomski jeftinija i efikasnija u odnosu da se organizira javna kompanija, koji e dovesti do okonanja njegove realizacije. Dosadanji upravlja T, GRAS nema kadrovskih niti drugih resursa za realizaciju predmetnog Projekta. Grad Sarajevo ve ima iskustva u vezi realizacije slinih projekata, kao to je Projekt Gradske vijenice za iju realizaciju je formiran struni tim od dvadeset lanova u okviru Uprave Grada koji e isti u cijelosti realizirati. Jedinica za implementaciju projekta T kadrovski moe biti popunjena na tri naina: od zaposlenih u Upravi Grada (Grad ima 95 zaposlenih), od zaposlenih u etiri gradske opine i kombiniranjem prve dvije varijante. Za realizaciju predmetnog projekta do njegovog stavljanja u funkciju treba biti angairano 15 strunih kadrova. U sluaju da ne bude odreenih profila potrebnih kadrova isti se mogu angairati povremeno od drugih institucija ili sa trita rada. Poslove iz prve faze, sukladno projektnoj organizaciji, koje treba da obavi Jedinica za implementaciju projekta Trebevika iara su sljedei: Utvrditi stvarno imovinsko stanje i pribaviti sve potrebne odluke u vezi titulara vlasnitva od strane KS, Federacije BiH, opine Stari Grad i KJKP GRAS-a i drugih aktera vezanih za T Definirati materijalnu i vremensku dimenziju realizacije prve faze Projekta i to: izrada svih projekata za graenje iare, pribavljanje urbanistike i graevinske dozvole za gradnju iare, zatvaranje konstrukcije financiranja (IPI, grantovi i vlastita sredstva), izbor i ugovaranje opreme, rezervnih dijelova i graevinskih radova, ugovaranje montae, putanje i probni rad i odravanje iare. Angairani kadrovi na realizaciji prve faze izgradnje iare i dalje e svoj radno-pravni status ostvarivati u Gradu ili opinama, a za povremeni angaman nedostajuih kadrova treba obezbjediti iz prorauna 100.000 KM. Kao to se moe vidjeti predloeni organizacijsko-upravljaki model za prvu fazu izgradnje iare je veoma povoljan, u odnosu na organiziranje javne kompanije koja bi obavljala iste poslove iz prve faze izgradnje T. Prema tome, prva faza izgradnje iare podrazumijeva stavljanje iste u funkciju, ime se zavrava i postojanje Jedinice za implementaciju Trebevike iare u okviru uprave Grada. 6.2.2. Druga faza Eksploatacija iare i njeno funkcioniranje pod patronatom Grada Sarajeva je ekonomski neodrivo, obzirom da ista nije u mogunosti ostvarivati vee prihode od trokova njenog odravanja i funkcioniranja. U drugoj fazi mogue su tri varijante organizacije upravljanja T i to: Formiranje javne kompanije od strane Grada Sarajeva za upravljane iarom, Ustupanje iare na upravljanje drugoj organizaciji pod nadlenou KS (JKP ZOI 84, KJKP GRAS, drugi), Dodjela iare na koncesiju privatnom poduzetniku (primjena modela javno-privatnog partnerstva). Formiranje javne kompanije za upravljanje iarom od strane Grada Sarajeva je ekonomski neracionalno, obzirom da ista nije u mogunosti ostvarivati vee prihode od trokova njenog odravanja i funkcioniranja. Isto tako Grad Sarajevo nije u mogunosti da anulira oekivane gubitke iz vlastitog prorauna za normalno funkcioniranje javne kompanije. Prenos iare na upravljanje drugoj javnoj organizaciji iz nadlenost KS je prihvatljiv model upravljanja iarom, s naglaskom da se pri izboru vodi rauna da to bude organizacija koja se bavi turistikom djelatnou. To iz razloga to je iara komunalni objekt u funkciji razvoja turizma Kantona Sarajevo.
117
Javno-privatno partnerstvo u suvremenim i tranzicijskim ekonomijama sve vie postaje prepoznatljiv nain pokretanja ekonomskih aktivnosti. Ono temelji na efikasnom obavljanju komunalnih javnih funkcija u izgradnji i zajednikoj eksploataciji infrastrukturnih objekata, ali i drugih ekonomskih aktivnosti i zajednikom nastupu na trite. Pojedine zemlje su aktivnosti javnoprivatnog partnerstva pretoile u zakon i na taj nain stvorile pravnu pretpostavku za bru i efikasniju njegovu primjenu. Mogua rjeenja u okviru javno-privatnog partnerstva su: Koncesijski model koji se zasniva na davanju dozvole privatnom poduzetniku od strane drave, Model privatno financijske inicijative temelji na suradnji drave i poduzetnika koji osigurava financiranje, izgradnju, eksploataciju i upravljanje projektima, Model institucionalnog povezivanja drave i privatnog poduzetnika temelji na osnivanju zajednikog tijela ili kompanije koja javnosti prua konkretne usluge. Koncesijski model javno-privatnog partnerstva podrazumijeva da Grad Sarajevo na temelju ugovora prenese na privatnog poduzetnika upravljanje iarom koji e pruati javne usluge prevoza. Koncesionaru treba omoguiti da investira u revitalizaciju Trebevia kao turistike destinacije, jer nee imati interesa da preuzme na upravljanje samo iaru koja ne odbacuje profit. To znai da treba vezati prvu i drugu podvarijanatu javno-privatnog partnerstva. Model institucionalnog povezivanja omoguava da javni i privatni partner osnuju zajedniku kompaniju kojom e zajedno upravljati, a ista e javnosti pruati usluge, kako vertikalnog transporta tako i turistike na izletitu Trebevi, definirane projektom. Grad Sarajevo kao vlasnik izgraene T istu e unijeti u zajedniku kompaniju, dok privatni partner treba izgraditi sve projektovane sadraje na Trebeviu kao turistikoj destinaciji. Naa preporuka ide u pravcu da javni i privatni partner osnuju zajedniku kompaniju koja e javnosti pruati predviene usluge, i istom e zajedno upravljati. Sve dalje aktivnosti u vezi osiguravanja, financiranja, i revitalizacije Trebevia kao turistike destinacije, te upravljanja, odravanja infrastrukture i pruanja usluga javnosti obavljae zajednika kompanija javnog i privatnog partnera. Ekonomski efekti koji budu ostvareni ovim projektom trebaju biti rasporeeni na dva dijela, jedan dio za javnog, a drugi dio za privatnog partnera. Zakljuak Iz prethodne analize organizaciono-upravljakih aspekata Projekta kroz dosada inicirane i pokrenute aktivnosti, mogu se definirati sljedei zakljuci: Postoji potreba i opi interes da se obnovi Trebevika iara i kompleks Trebevia, Aktivnosti u formi zahtjeva, odluka i zakljuaka svih aktera u vezi realizacije projekta T, bez prethodno uspostavljene organizacije i adekvatnog procesa upravljanja Projektom, datiraju jo od 1999., ali bez definiranog vremenskog okvira i potrebnih resursa. Izostanak projektne organizacije i upravljanja potroeno je deset godina i ponovno su sve aktivnosti u vezi projekta T na samom poetku Definiran je prijedlog da Grad Sarajevo bude titular T i nekretnina iji je posjednik GRAS. Efikasan nain realizacije Projekta podrazumijeva uspostavu projektne organizacije i upravljakog modela kroz dvije faze. Predloe se da se u prvoj fazi u okviru Grada Sarajevo formira Jedinica za implementaciju projekta T ija je zadaa da izgradi i stavi u funkciju T. Druga faza podrazumijeva stavljanje iare u funkciju i njenu eksploataciju. Ponuene su tri varijante upravljanja i organizacije: formiranje javne kompanije, prenos iare na upravljanje drugoj organizaciji, te uspostava modela javno-privatnog partnerstva sa predloenom podvarijanatom koncesije i formiranja zajednike kompanije javnog i privatnog partnera koji e zajedno upravljati iarom i svim aktivnostima u vezi revitalizacije Trebevia i drugih turistikih sadraja.
Ekonomsko finansijski aspekt
7. EKONOMSKO-FINANSIJSKI ASPEKT
7.1. Financijski kapacitet grada za financiranje projekta Analiza i procjena fiskalnih kapacitete Grada Sarajeva uraena je na osnovu podataka o izvrenjima budeta Grada za period 2005.-2008. Analiza se sastoji iz dva dijela i to: Analiza budeta Grada i Analiza strukturalnih promjena za period 2005-2009. 7.1.1. Analiza budeta Grada Analiza budeta Grada podrazumijeva analizu budetskih prihoda i rashoda za posljednju realiziranu (2008.) godinu. U tabeli koja slijedi moe se vidjeti sintetizirana struktura budeta Grada u periodu 2005-2008. Budet Grada se u periodu 2005.-2008. poveao za 67%. Posebno zapaen rast primjetan je u 2007. i 2008., a to je rezultat poveanja prihoda zbog uvoenja PDV-a.
Tabela 1: Analiza realizacije budeta Grada Sarajeva za period 2005-2008. (u KM) BUDET Ukupno ostvareni prihodi Ukupno izvreni rashodi 2005 13.162.595,11 9.862.079,74 2006 13.012.181,48 13.591.638,74 (579.457,26) 4.165.267,61 3.585.810,35 2007 20.571.250,73 16.937.532,16 3.633.718,57 3.586.005,58 7.219.724,15 2008 22.353.552,90 23.427.361,33 (1.073.808,43) 7.219.722,92 6.145.914,49 Indeks 2008/2006 178 238 835 148
Razlika izmeu ostvarenih prihoda i 3.300.515,37 izvrenih rashoda Prenesena sredstva iz 864.752,24 prethodne godine Razlika prihoda sa prenesenim srest. i 4.165.267,61 rashoda Izvor: Budeti Grada za analizirane godine
Grad je u 2005. i 2007. ostvario pozitivnu razliku izmeu ostvarenih prihoda i rashoda ne raunajui prenesena sredstva iz prethodne godine. Meutim, kada uraunamo prenesena sredstva iz prethodnih godine, suficit je ostvaren u svim analiziranim godinama. Takoer, u posljednjem retku tabele vidljivo je da je najnii suficit ostvaren u 2006. (u iznosu od blizu 3,6 miliona KM), dok je najvii suficit ostvaren u narednoj 2007. (u iznosu blizu 7,2 miliona KM). Ukoliko se posmatra kumulativno ostvareni prihodi i rashodi za period 2005-2008. vidljivo je da je ostvaren suficit od blizu 2,3 miliona KM (kumulativni prihodi 66,5, a kumulativni rashodi 24,3 miliona KM). Prethodno dati podaci i njihovi trendovi ilustrativno su prezentirani na narednom grafikonu: Na narednom grafikonu vidljiv je vrlo ekspanzivan rast budeta Grada, ali to je posebno bitno, vrlo je izraen (ljubiasta kula) rast kategorije prenesenih sredstava iz prethodne godine koji se odnosi na namjenska sredstva koja Grad dobija i prosljeuje za realizaciju nekih projekta (npr. BazenOtoka, Vijenica).
119
Ekonomsko finansijski aspekt Graf 1: Pregled realizacije budeta Grada Sarajeva u periodu 2005-2008.
Izvor: Prethodna tabela
U narednoj tabeli dat je sintetizirani prikaz budetskih prihoda po kljunim kategorijama, te njihovo procentualno uee u ukupnim prihodima Grada:
Tabela 2: Struktura budetskih prihoda Grada u 2008. (u KM) PRIHODI Porez na imovinu Ostali prihodi od imovine Naknade i takse i prihodi od pruanja javnih usluga Kapitalni grantovi - Prihodi od ostalih nivoa vlasti Grantovi iz inozemstva UKUPNO Izvor: Budet Grada za 2008. godinu 2008 6.343.080,59 55.071,16 1.933.250,06 11.811.500,00 2.210.651,09 22.353.552,90 UEE (%) 28,38 0,25 8,65 52,84 9,89 100
Dominantno je uee kapitalnih grantova koje Gradu usmjeravaju drugi nivoi vlasti (53%). Uzmu li se u obzir i grantovi iz inozemstva (uglavnom namjenska sredstva za pomenute projekte), moe se zakljuiti da je Grad financiran iz grantova u iznosu od 63%. Pored kapitalnih grantova, znaajno uee od 28,4% imaju i prihodi po osnovu poreza na imovinu, dok prihodi od taksi i javnih usluga uestvuju sa 8,6%. Grafika ilustracija strukture prihoda data je u nastavku:
Graf 2: Prikaz strukture prihoda Grada u 2008.
Izvor: Prethodna tabela 120 Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi
U prethodnoj analizi budetskih prihoda nisu razmatrana sredstva prenesena iz prethodne godinu. Ukoliko se ona uzmu u obzir, uee pojedinih kategorija e biti neto nie. Prenesena sredstva iz prethodne godine ine blizu 20% budeta Grada. U narednoj tabeli dat je sintetizirani pregled budetskih rashoda po kljunim kategorijama za 2008. kao i njihovo uee u ukupnih rashodima Grada:
Tabela 3: Struktura budetskih rashoda Grada u 2008. (u KM) RASHODI Plae i naknade trokova uposlenih Doprinos poslodavca i ostali doprinosi Izdaci za materijal i usluge Ostalo izdaci-manifestacije Tekui grantovi Kapitalni grantovi-viegodinji investicioni projekti Kapitalna ulaganja Tekue rezerve UKUPNO Izvor: Budet Grada za 2008. godinu 2008 3.463.095,55 268.765,94 1.635.603,33 399.506,66 8.309.810,14 4.244.464,71 4.899.732,10 206.382,90 23.427.361,33 UEE (%) 14,78 1,15 6,98 1,71 35,47 18,12 20,91 0,88 100
Iz tabele se moe vidjeti dominantno uee tri kategodije grantova, i to: tekuih grantova 35,5%; kapitalnih ulaganja od blizu 21%; te kapitalnih grantova od blizu 18%. Neto manje uee imaju plae i naknade uposlenih koje su participirale sa blizu 15%. Grafika ilustracija budetskih rashoda data je u nastavku:
Graf 3: Prikaz strukture rashoda Grada u 2008.
121
Posmatrano analitiki, tekui grantovi u 2008. usmjereni su kako je dato u tabeli:

Tabela 4: Struktura tekuih grantova Grada u 2008. (u KM) Tekui grantovi Tekui grantovi drugim nivoima Pojedinani grantovi Grantovi neprofitnim organizacijama Grantovi javnim ustanovama, preduzeima Subvencije privatnim preduzeima UKUPNO Izvor: Budet Grada za 2008. 2008. 2.667.819,91 103.027,64 3.264.917,46 2.244.045,13 30.000,00 8.309.810,14 UEE (%) 32,10 1,24 39,29 27,00 0,36 100,00
Vidljivo je da se najvei iznos kapitalnih grantova usmjeri ka neprofitnim organizacijama (40%). 7.1.2. Analiza strukturalnih promjena budeta Grada za period 2005. - 2009. Analiza strukturalnih promjena za period 2005. - 2009., izvrena je pojedinano za prihode i rashode po osnovnim sintetikim kategorijama budeta Grada. Pregled prihoda i rashoda za 2009. dat je na osnovu plana budeta Grada za 2009. U skladu sa navedenim, pregled strukturalnih promjena prihoda od 2005. 2009., prezentiran je u narednoj tabeli:
Tabela 5: Strukturalne promjene prihoda Grada 2005-2009. (u KM) PRIHODI 2005 Porez na imovinu 4.713.929,95 Ostali prihodi od 28.312,22 imovine Naknade i takse i prihodi od usluga Kapitalni grantovi od 8.416.000,00 drugih nivoa Grantovi iz inozemstva 4.352,94 UKUPNO 13.162.595,11 Izvor: Budeti Grada za analizirane godine 2006 4.257.500,10 41.486,16 1.494.279,16 7.218.916,06 13.012.181,48 2007 5.951.374,63 178.649,08 1.565.396,27 12.826.935,00 48.895,75 20.571.250,73 2008 6.343.080,59 55.071,16 1.933.250,06 11.811.500,00 2.210.651,09 22.353.552,90 2009 plan 7.190.000,00 70.000,00 1.975.000,00 13.243.800,00 400.000,00 22.878.800,00
U posmatranom petogodinjem periodu dolo do rasta svih kategorija budetskih prihoda. Jedino je u 2006. zabiljeen lagani pad prihoda od poreza na imovinu.
Graf 4: Analiza strukturalnih promjena prihoda Grada 2005. 2009.
Izvor: Prethodna tabela 122 Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi
Na prethodnom grafu moe se vidjeti dominacija kapitalnih grantova kao osnovnog izvora financiranja Grada, dok se prihodi od poreza na imovinu te naknada i taksi poveavaju ali ne u iznosu koji bi znaio bitnu strukturalnu promjenu budetskih izvora Grada. Po istom principu kao i za prihode, u narednoj tabeli dat je pregled strukturalnih promjena rashoda Grada u posmatranom periodu:
Tabela 6: Strukturalne promjene rashoda Grada 2005-2008. (u KM) RASHODI 2005 Plae i naknade uposlenih 2.256.222,25 Doprinos poslodavca i ostali 165.060,45 doprinosi Izdaci za materijal i usluge 1.050.966,41 Ostalo izdaci-manifestacije Tekui grantovi 2.267.244,20 Kapitalni grantoviviegodinji investicioni 2.225.318,52 projekti Kapitalna ulaganja 1.850.387,75 Tekue rezerve 46.880,16 UKUPNO 9.862.079,74 Izvor: Budeti Grada za analizirane godine 2006 2.395.748,76 175.603,65 1.294.263,64 78.930,79 3.587.158,30 2.817.618,45 3.162.649,23 79.665,92 13.591.638,74 2007 2.634.403,90 196.630,04 1.299.306,98 142.637,93 4.734.865,57 3.674.095,68 4.182.732,21 72.859,85 16.937.532,16 2008 3.463.095,55 268.765,94 1.635.603,33 399.506,66 8.309.810,14 4.244.464,71 4.899.732,10 206.382,90 23.427.361,33 2009 plan 3.652.326,00 314.105,00 1.788.251,00 300.000,00 12.472.763,00 9.293.132,00 791.691,00 344.654,00 28.956.922,00
Vidljiv je stalni trend rasta svih posmatranih sintetikih kategorija budetskih rashoda Grada. Posebno velika ekspanzija zabiljeena je u kategorijama grantova, ali je vano napomenuti da se ovdje radi o namjenskim grantovima koje Grad dobija i prosljeuje prema projektima.
Graf 5: Analiza strukturalnih promjena rashoda Grada 2005-2009
U analiziranim godinama nije bilo znaajnijih strukturalnih promjena u budetu Grada. Jedina znaajnija promjena vidi se u planu za 2009., za koji je ve izvjesno da nee biti ispunjen u planiranom obimu i strukturi. Ukoliko se 2009. izuzme iz analize, mogue je zakljuiti da je dolo do rasta budetskih rashoda po svim kategorijama bez znaajnijih strukturalnih promjena. Na osnovu prethodnih analiza mogue je zakljuiti da budet Grada nema kapaciteta da participira u znaajnijem obimu u financiranju projekta iare.
123
U skladu sa navedenim, uzimanje budeta kao opcije financiranja mora respektirati sljedee injenice: Grad Sarajevo nema znaajno uee vlastitih izvora financiranja Poreski prihodi u iznosu od blizu 28,4% prihoda budeta predstavljaju poreske prihode koji po raspodjeli pripadaju Gradu iz ukupnih prihoda opina po ovom osnovu Grantovi Kantona ili kapitalni grantovi participiraju sa gotovo 53% u ukupnim prihodima. Navedeni izvori su veoma nestabilni i neizvjesni jer ne postoji fiksno utvreni procentualni ili apsolutni iznos koji je Kanton obavezan proslijediti Gradu. Ovdje se jednostavno radi o volji Kantona koliko e sredstava izdvojiti za Grad Budet Grada je uglavnom prenapregnut i u najveem iznosu se usmjerava u ve ustaljene kategorije rashoda. 7.2. Analiza do sada uloenih sredstava Grad Sarajevo je u proteklom periodu ulagao odreena finansijska sredstva u pripremu uvjeta za realizaciju obnove Trebevike iare. U skladu sa navedenim, Grad je ulagao u dva segmenta priprema: u deminiranje prostora Trebevia, i pripremu projektne dokumentacije za njenu obnovu. U skladu sa navedenim, na osnovu dostupnih podataka, Grad je u proteklim godinama uloio blizu 704.000 KM u deminiranje lokaliteta Trebevia. Pored ulaganja Grada, u deminiranje lokaliteta Trebevia su ulagale i druge institucije i organizacije, meutim, ulaganja Grada su usmjeravana sa ciljem aktiviranja Trebevia kao turistike destinacije i obnove iare. U projektnu dokumentaciju za obnovu iare Grad je do sada uloio blizu 179.000 KM23. Od navedenog iznosa 65.000 KM se odnosi na izradu dokumenta Idejni projekt-Trebevika iaraSarajevo, koju je uradila firma GEODET Sarajevo, u februaru 2008., autor Mufid Garibija, dipl. ing. arh. Preostali iznos od 114.000 KM odnosi se na financiranje izrade Studije opravdanosti izgradnje Trebevike iare, koju od marta 2009. realizira Ekonomski institut Sarajevo. Prema dostupnim informacijama, nisu poznata bilo kakva druga znaajnija ulaganja vezana za ovaj projekt od strane Grada Sarajeva. U skladu sa navedenim, ukupna dosadanja ulaganja Grada Sarajeva vezno za obnovu Trebevike iare iznose blizu 883.000 KM. Za potrebe ove analize, Ekonomski institut Sarajevo se 02.07.2009. zvanino obratio i GRAS-u, kao aktualnom titularu iare, sa upitom za dostavu informacije o dosadanjim eventualnim ulaganjima GRAS-a. Meutim, iz GRAS-a nije stigla bilo kakva informacija o navedenom upitu. Ista informacija je zatraena i od Kantona Sarajevo (KS), te opine Stari Grad Sarajevo. Dobijen je odgovor da niti KS niti opina Stari Grad nisu do sada ulagali finansijska sredstva sa ciljem obnove Trebevike iare. U skladu sa navedenim, moe se zakljuiti da su jedina poznata ulaganja u projekt iare prethodno analizirana ulaganja Grada Sarajeva. 7.3. Projekcija potrebnih ulaganja po strukturi i dinamici Projekcija potrebnih ulaganja po strukturi i dinamici uraena je na osnovu tehnike analize Projekta (Tehniki aspekt Projekta, 2009.). U navedenoj analizi, period ulaganja ili investiranja u projekt trebao bi trajati dvije godine. Veoma vano je napomenuti da je dinamiki plan ulaganja koncipiran po principu maksimalne racionalizacije i utede vremena, tako da je predvieno da se u istom periodu paralelno odvija po nekoliko meusobno vremenski neovisnih aktivnosti. Meutim, ukoliko se ne ispotuje navedeni princip, te se za poetak naredne aktivnosti bude ekao zavretak prethodne, navedeni dinamiki plan se zasigurno nee ispuniti i period ulaganja bi mogao trajati vie godina.
23
Izvor: Intervju telefonom sa pomonikom gradonaelnika gospodinom Hamdom Kariem, 27.07.2009. u 13h. Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi
124
Projektovano ulaganje u iaru je u pomenutoj analizi procijenjeno na blizu 16,5 miliona KM. Dvije treine od navedenog iznosa, to jeste 67,2% ili 11,2 miliona KM se odnosi na opremu iare i njenu montau. Preostali iznos od blizu 33% odnosi se na projekte, stubove i objekte. U prvoj godini ulaganja, predviene su pripremne radnje za izvoenje gradnje i montae objekata i postrojenja iare. U skladu sa tim, u prvoj godini je projektovano ulaganje od svega 18% vrijednosti ukupne investicije ili blizu 3 miliona KM, dok se ostatak ulaganja odnosi na drugu godinu. Pregled ulaganja dat je u narednoj tabeli24:
Tabela 7: Projekcija potrebnih ulaganja u Projekt po godinama25 Rb 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. OPIS ULAGANJA Avans za opremu 25% (od 9.390.150 ) Projekti: 70% (od 173.510) Istrani radovi Eksproprijacija Taksa za poveanu snagu Revizije i nostrifikacija Trafo stanica i napojna mrea Objekat polazne stanice Objekat dolazne stanice Temelji stubova Oprema i montaa Nadzorna sluba 30% (od 173.510) Tehniki pregled I GODINA (KM) 2.347.550 121.460 26.000 45.000 50.000 12.140 0 0 0 0 0 0 0 2.602.150 442.365 3.044.515 II GODINA (KM) 0 0 0 0 0 0 100.000 879.610 801.070 53.150 9.644.850 52.050 9.270 11.540.000 1.961.800 13.501.800
UKUPNO BEZ PDV-a Iznos PDV-a SVEUKUPNO SA PDV-om Izvor: Tehniki aspekt Projekta, 2009.
U drugoj godini planirana je izgradnja objekata i montaa opreme u iznosu od 13,5 miliona KM. Preciznu dinamiku plaanja u drugoj godini, u najveem dijelu nije mogue projektovati iz razloga to se 70% ulaganja odnosi na opremu. Dinamika isporuke, montae i plaanja opreme bit e posebno definirana i dogovarana sa dobavljaem. U kontekstu prethodnog, veoma je vano napomenuti da period efektuiranja (eksploatacije) iare ne moe poeti prije kraja perioda investiranja. Bilo kakvo preklapanje perioda investiranja i efektuiranja, zbog specifinosti projekta, nije mogue. U skladu sa navedenim, moe se zakljuiti da svako odlaganje ili nepotivanje prethodne dinamike ulaganja pomjera period efektuiranja projekta za vrijeme odlaganja. Zbog navedenog je izuzetno vano da se dinamiki plan dat u prilogu tehnike analize (Tehniki aspekt Projekta, 2009), to dosljednije realizira. 7.4. Identificiranje moguih izvora financiranja Uvaavajui specifinosti projekta iara, mogui identificirani izvori financiranja su budetska sredstva, kreditni izvori, javno-privatno partnerstvo i ostali izvori. Pored navedenih, mogui izvor financiranja, ili kofinanciranja su i IPA fondovi koji bi mogli biti znaajna potpora realizaciji ukupnog projekta. Uzimajui u obzir projektovanu dinamiku ulaganja od dvije godine te finansijske
Analitika dinamike prethodno navedenih ulaganja data je u prilogu tehnike analize (Teh. aspekti Projekta, 2009.). U odnosu na ovaj predraun, ukazuje se potreba ulaganja dodatnih sredstava za obavljanje pripremnih radnji na istraivanju odreenih aspekta ulaganja, te izradi studije izvodljivosti , za ta bi bilo potrebno izdvojiti oko 300.000 KM, a financiranje bi se vrilo iz budeta Grada.
25 24
125
potencijale IPA fondova, realna mogunost jeste da Grad aplicira na IPA fond 2010. u iznosu od blizu 2 miliona KM (koliko je ogranienje za jedan projekt) i isto tako za 2011. (ukoliko bude ponuen slian koncept). U skladu sa navedenim, realno mogui iznos kofinanciranja iz IPA fondova je u aktualnoj situaciji maksimalno do 4 miliona KM, to jeste blizu 25% investicije. Preostali iznos od 75% ulaganja bi se morao akvizirati iz drugih, alternativnih izvora koji su analizirani u nastavku. 7.4.1. Budetska sredstva U skladu sa analizom budeta uraenom u prvom segmentu ovog dijela studije, navedena je konstatacija da ne postoji prostor za znaajna ulaganja u narednim godinama iz budeta Grada, posebno zbog injenice da je u aktualnoj globalnoj recesiji/krizi dolo do pada budetskih prihoda na svim nivoima u BiH. U skladu sa tim Kanton Sarajevo je ve umanjio grant Gradu za 2009. Imajui u vidu da je investicioni period svega dvije godine, uee Grada u tom periodu jo je vie ogranieno. Meutim, treba naglasiti da se kategorija budetskih sredstava ne posmatra izolovano samo za Grad. U budetska sredstva iz kojih bi se kofinancirao projekt iare mogu se ukljuiti/udruiti i namjenski grantovi i transferi iz budeta drugih nivoa vlasti (BiH, FBiH, Kanton, opine). Navedena sredstva bi se dalje kroz budet Grada prosljeivala po namjeni i raspodjeli. Vano je napomenuti da je ova praksa ve koritena i da je jo u implementaciji za projekt obnove Vijenice, izgradnje Bazen-Otoka, odreenih spomenika i sl. Posmatrajui budetska sredstva na ovaj nain, mogue je i njih identificirati kao potencijalni izvor financiranja. Posmatrajui izolovano budet Grada, otvorena je opcija jednokratnog ulaganja u periodu navedene dvije investicione godine te viekratnog plaanja odgoenog i prilagoenog budetskim kapacitetima Grada. Navedena opcija je elaborirana u nastavku. 7.4.2. Kreditni izvori U skladu sa prethodno navedenim, jedan od segmenata budetskih ulaganja ili izvora za ulaganja u projekt iare jeste i zaduivanje. Budetski posmatrano, prema Zakonu o budetu FBiH, zaduivanje se definira kao uzimanje zajma ili izdavanje vrijednosnih papira (za otplatu glavnice duga i financiranje budetskog deficita, te financiranje kapitalnih investicija i posebnih programa). Zakonom o budetima (ZOB) FBiH predviena je mogunost zaduivanja kako Federacije BiH tako i niih nivoa vlasti. Kantoni, gradovi i opine u FBiH mogu se zaduiti u svrhe, pod uslovima i u obimu propisanim ovim zakonom. U tom smislu, u lanu 3. Zakona o dugu FBiH (ZOD) navedeno je da dug vanbudetskih fondova, kantona, gradova, opina i javnih preduzea moe biti samo u obliku zajma. Pored navedenog, lanovim 7, 8 i 9. ZOD precizirana su ogranienja iznosa zaduivanja a u skladu sa sljedeim: ...Gradovi i opine mogu se dugorono zaduiti ukoliko u vrijeme odobrenja zaduenja iznos servisiranja duga koji dospijeva u svakoj narednoj godini, ukljuujui i servisiranje za predloeno novo zaduenje i sve zajmove za koje su izdate garancije grada i opine, ne prelazi 10% prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini. Federalnim vanbudetskim fondovima je dozvoljeno da se zaduuju jedino unutar drave i to u domaoj valuti, uz prethodno pisano odobrenje Federalnog ministarstva finansija. Na osnovu miljenja Komisije iz lana 4. ovog Zakona, Federalno ministarstvo finansija odreuje maksimalan nivo konsolidiranog duga ukljuujui nove zajmove u narednoj fiskalnoj godini kao dio pripreme budeta. U sluaju da Komisija ne moe doi do sporazuma o nivou konsolidiranog duga, federalni ministar finansija je ovlaten odrediti maksimalan nivo konsolidiranog duga Federacije, u skladu sa stavom 1. ovog lana, kao i nivo novih zajmova za narednu fiskalnu godinu u fazi izrade budeta. Zakonima o izvrenju budeta Federacije i kantona, odnosno odlukama o izvrenju budeta grada ili opine odreuju se iznosi novih zaduivanja i garancija u skladu sa utvrenom gornjom granicom zaduivanja za narednu fiskalnu godinu...
Respektirajui prethodno navedeno, kao i budetski kapacitet Grada od blizu 30 miliona KM od prethodne 2008., moe se zakljuiti da je kapacitet dugoronog zaduenja Grada maksimalno 3 miliona KM (10% od 30 miliona KM). Navedeni iznos maksimalnog dugoronog zaduenja predstavlja blizu 18% ukupnog iznosa investicije u iaru. Navedeni iznos se uklapa i u dosadanje kapacitete i praksu Grada u financiranju drugih projekta (primjer: Vijenica) gdje je Grad u ukupnom projektu obnove Vijenice participirao sa blizu 15%. U realizaciji projekta izgradnje Bazena-Otoka, ovo uee je jo znaajniji. 7.4.3. Javno-privatno partnerstvo U posljednje vrijeme model javno-privatnog partnerstva postaje sve ea praksa u relizaciji javnih investicija koje imaju mogunost komercijalizacije. U tom smislu, bitno je da se i ova opcija analizira kao identificirani potencijalni izvor financiranja. Mora se napomenuti da je zbog specifinosti projekta T, sa niskim nivoom povrata i izuzetno visokim investicionim ulaganjima u odnosu na potencijal povrata, javno-privatno partnerstvo nerealan potencijalni izvor financiranja. Odnosno, posmatrajui izolovano projekt T, javno-privatno partnerstvo je potpuno nerealna opcija, dok posmatrano u irem smislu turistike destinacije Trebevia, javno-privatno partnerstvo moe biti interesantan model financiranja ostalih objekata i infrastrukture (restorani, kafeterije, igralita, parkinzi i sl.), koji bi bili predmet druge faze razvoja Trebevia. 7.4.4. Ostali izvori financiranja Pored prethodno navedenih prepoznatljivih izvora financiranja, veoma vanu ulogu i uee u procesu kofinanciranja Projekta mogu imati i ostali izvori financiranja gdje se, zbog specifinosti Projekta (drutvena uloga) posebno istiu mogue donacije, privatne potpore i sponzorski ugovori. Ova tri vana izvora mogu biti znaajan izvor financiranja, posebno zbog injenice da su slini objekti pogodni i za reklame i za isticanje partnera i sponzora. Pored navedenog, iskustva iz ranijih projekta obnove objekata i infrastrukture unitene u rat, a koje ima drutveni znaaj, ukazuju na donacije i pomoi domaih i meunarodnih organizacija i udruenja kao potencijalni izvori financiranja koje je realno mogue oekivati i kojima bi se zatvorila financijski konstrukcija Projekta. 7.5. Prijedlog strukture izvora financiranja projekta Prijedlog strukture izvora financiranja Projekta sa nosiocima pripremljen ja na osnovu prethodnih segmenata ovog dijela studije, a posebno na osnovu dijela Identificiranje izvora financiranja. U skladu sa navedenim, prijedlog rjeenja financijskih aspekata sastoji se u kombiniranju i udruivanju financijskih sredstava iz vie izvor financiranja kako je dato u narednoj tabeli:
Tabela 8: Prijedlog ulaganja u Projekt
Pripremni period KM 1. 2. 3. 4. 5. 6. Budetska sredstva Budetska sredstva Kreditna sredstva IPA fondovi Ostali izvori UKUPNO BiH, FBiH, KS, Opina S. Grad Grad Sarajevo Grad Sarajevo Grad Sarajevo Ino partneri i fondovi, domai javni i privatni partneri 300.000 300.000 % 100 100 I godina KM 1.088.685 1.955.830 3.044.515 % 36 64 100 II godina KM 3.309.200 911.315 2.647.360 1.955.830 4.618.400 13.501.800 % 25 7 20 14 34 100 UKUPNO KM 3.609.200 2.000.000 2.647.360 3.971.040 4.618.400 16.846.000 % 21 12 16 24 27 100
Rb
Opis izvora
Nosilac/porijeklo
Izvor: Procjena autora Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi 127
Kao to se moe vidjeti, u prvoj godini ulaganja potrebno je obezbijediti blizu 3 miliona KM. S obzirom da se radi o prvoj godini realizacije, kroz aktivnosti iz ovog perioda treba privui panju na Projekt, kako medija i javnosti, tako i privatnih i javnih, domaih i stranih potencijalnih partnera. Dakle, u prvoj fazi potrebno je to bre doi do izvora kako bi se Projekt pokrenuo. U skladu sa tim, maksimalan iznos sredstava iz IPA fondova za projekte razvoja turizma u BiH za 2010. je do 2 miliona EUR po jednom projektu. Ukoliko bi se navedena sredstva uspjela akvizirati kroz ovaj izvor, preostali iznos od blizu 1 milion KM trebalo bi obezbijediti iz drugih izvora. S obzirom da se radi o poetku Projekta, veoma vana je uloga i participacija Grada Sarajevo, te je u ovoj fazi veoma vano da se i Grad pojavi kao kofinansijer u iznosu od barem 30% ili 1 milion KM. Druga godina je financijski znatno zahtjevnija, te je ovdje jako vano da se animiraju svi potencijalno raspoloivi izvori. Dakle, odmah u prvoj godini treba otpoeti pregovore sa potencijalnim partnerima, posebno budetskim, kako bi i oni ve za narednu (2011.) godinu ukljuili u planove budeta i sredstva za kofinanciranje iare. Iz ovih izvora bi trebalo prikupiti blizu 3,3 miliona KM. Takoer, planirani kredit od blizu 2,5 miliona KM Grad bi trebalo da povue najkasnije u etvrtom kvartalu 2010., a kako bi se u procesu obezbjeivanja i ukljuivanja ostalih partnera omoguila kontinuirana likvidnost za normalno odvijanje realizacije Projekta. Pored toga, tokom 2010. bi trajale pripreme i pregovori za ukljuivanje projekta iara i za IPA fondove 2011. U okviru ove analize uzeta je optimistina varijanta da e i u 2011. biti mogue povui najmanje onoliko koliko i u 2010, to jeste 2 mil EUR. Meutim, ovdje je jako vano naglasiti da je ovaj izvor vrlo neizvjestan, te ukoliko se rauna na njega, moraju se realizirati vrlo ozbiljne i detaljne pripremne radnje u vidu pregovora, promocije Projekta i prilagoavanja koncepta financiranja uvjetima IPA fondova 2011. Preostali iznos sredstava od priblino 4,6 miliona KM mora se akvizirati iz ostalih izvora, prije svega donacija (kao npr. donacije partnerskih gradova za Vijenicu), sponzorstva privatnih i javnih kompanija iji bi nazivi bili isticani tokom gradnje i otvaranja iare, te pomoi privatnih kompanija iji bi logotipi bili ispisani po pojedinim kabinama iare. Ovo je vrlo neizvjestan, ali i neiscrpan i neprocjenjiv izvor financiranja iji e kapacitet zavisiti ponajvie od sposobnosti nosioca realizacije Projekta (da se identificiraju i akviziraju ovi izvori). Predloeni koncept rjeenja financijskih aspekata predstavlja, na realnim pretpostavkama, pripremljen prijedlog ija realizacija zavisi od spleta vrlo nepredvidivih i u ovoj fazi neprocjenjivih internih (pravni aspekti Projekta i nosilac realizacije) i eksternih faktora (ekonomska kretanja, percepcija partnera, IPA). 7.6. Projekcija prihoda, rashoda i financijskog rezultata projekta Projekcija prihoda i trokova izvrena je na osnovu podataka datih u marketinkom i tehnikom dijelu studije. 7.6.1. Planirani prihodi U skladu sa datim projekcijama u marketinkom dijelu studije, prihodi iz efektuiranja Projekta iara podijeljeni su u tri kategorije. Prvi i najvaniji izvor prihoda su prihodi po osnovu prijevoza gdje je projekcija prihoda uraena na osnovu procjene broja putnika na godinjem nivou od blizu 300.000 ljudi26, te cijene karte od 2 KM (sa PDV-om u jednom pravcu)27. Dakle, cijena karte bez PDV-a bi iznosila 1,7 KM, te bi time oekivani prihod iare na godinjem nivou bio blizu 510.000 KM.
Cf. Analiza i objanjenje projektovanog broja putnika u Petek, Promotivno-marketinki aspekt Projekta , 2009. Cijena je odreena na osnovu konkurentskih cijena Analiza i objanjenje projektovane cijene prevoza u Promotivno-marketinki aspekt Projekta , 2009.
27 26
128
Druga kategorija prihoda su prihodi po osnovu prodaje suvenira i ugostiteljskih usluga u objektima iare. Uzimajui u obzir projektovani broj putnika, prihodi po ovom osnovu su u prvoj godini procijenjeni na 27.000 KM sa tendencijom rasta usaglaenom sa stopama rasta broja putnika28. Trea kategorija prihoda su prihodi po osnovu oglaavanja na objektima i opremi iare koji su procijenjeni na blizu 60.000 KM u prvoj godini sa trendom rasta od 5% godinje u prvih deset godina29, te u narednom periodu u skladu sa stopama rasta broja putnika. Navedene procjene za prvih deset godina efektuiranja date su u narednoj tabeli, dok je projekcija za ukupan period data u prilogu Studije.
Tabela 9: Procjena i projekcija ukupnih prihoda u periodu prvih deset godina iare (hilj. KM) PRIHODI 1 2,00 2 3,00 3 3,00 535,8 28,4 66,2 630,4 Godine eksploatacije 4 5 6 7 5,00 3,00 2,00 2,00 551,9 29,2 69,5 650,6 579,5 30,7 72,9 683,1 596,9 31,6 76,7 705,2 608,8 32,2 80,4 721,4 8 2,00 621,0 32,9 84,4 738,3 9 3,00 633,4 33,5 88,6 755,5 10 4,00 652,4 34,5 93,1 780
Stopa promjene Prihodi od prevoza 510,0 520,2 (iskljuen PDV) Prodaja suvenira i 27,0 27,5 ugostiteljske usluge Prihod od oglaavanja 60,0 63,0 SVEUKUPNO 597 610,7 (pozitivni NT) Izvor: Promotivno marketinki dio studije, 2009.
7.6.2. Planirani rashodi Projekcija rashoda izvrena je na osnovu procjene i projekcije osnovnih kategorija rashoda u periodu efektuiranja projekta. U nastavku se daju osnovi za procjenu osnovnih rashoda. U skladu sa ranijim iskustvima o potrebnom broju radnika za normalno funkcioniranje i odravanje iare (na staroj iari je radilo 10 ljudi), za potrebe nove iare je projektovan isti broj radnika po sljedeoj sistematizaciji i opisu radnih mjesta:
Tabela 10: Procjena i projekcija trokova radne snage na iari Bruto plata i topli obrok po jed/mj. 2.500 1.800 1.200 Ukupan troak 2.500 10.800 3.600 16.900
Opis radnog mjesta Rukovodno lice Operater Prodava karata SVEUKUPNO Izvor: procjena autora
Broj izvrilaca 1 6 3 10
Struna sprema VSS KV KV -
Iz prethodne tabele moe se vidjeti da su oekivani sveukupni trokovi uposlenih na mjesenom nivou priblino 16.900 KM. U skladu sa navedenim, godinji trokovi uposlenih bi iznosili blizu 202.800 KM bez drugih dodataka (regres, nagrade i sl.). Prema podacima dobivenim iz IPSA instituta, trokovi tekueg i investicionog odravanja opreme kakva je iara se procjenjuju u prosjeku od 4-5% od investicionog ulaganja na godinjem nivou. S obzirom na znaajno vii tehniki kapacitet budue iare u odnosu na oekivano iskoritenje (ispod 10%), objektivno se moe oekivati neto nii trokovi odravanja (4% godinje). Uzimajui u obzir da je iznos investicionog ulaganja u opremu procijenjen na blizu 12 miliona KM, ukupan
28 29
Ibidem Ibidem 129
troak odravanja opreme na godinjem nivou iznosio bi blizu 480.000 KM. Ukoliko se na adekvatan nain odrava, vijek trajanja opreme bi trebao biti 30 - 40 godina. U ovoj analizi je uzet maksimalan vijek trajanja od 40 godina. Trokovi odravanja objekata se na godinjem nivou procjenjuju na 1% od vrijednosti investicije30. Uzimajui u obzir da je vrijednost investicije u graevine (stanice i temelje stubova) procijenjena na blizu 1,7 miliona KM, ukupno odravanje graevina bi na godinjem nivou iznosilo blizu 17.000 KM. Trokovi elektrine energije za rad iare se raunaju za njeno efektivno koritenje/rad. Snaga novog motora iare je 545 KW. Ukoliko pretpostavimo da e iara raditi 365 dana u godini i imati 24 vonje dnevno (12 radnih sati sa aktiviranjem/prevozom na svakih pola sata - ranija na svakih jedan sat), te ukoliko znamo da je predvieno trajanje vonje od poetne do krajnje take 6 minuta i pretpostavimo da se prilikom paljenja, gaenja, ulaza i izlaza troe dodatne 4 minute, dolazimo do zakljuka da je trajanje jedne vonje u prosjeku oko 10 minuta. Ukoliko se pomnoi trajanje vonje od 10 minuta sa brojem vonji dnevno od 24 vonje, dobija se dnevni efektivni rad iare od 240 minuta ili 4 h. Kada se dnevni rad pomnoi sa 365 dana u godini, dobija se prosjeno godinje 1.460 efektivnih radnih sati iare. Uzme li se prosjena cijena elektrine energije od blizu 7,85 pf/Kw/h (sa PDV-om) za srednji napon od 35 kV31, dolazi se do trokova energije za jedan sat efektivnog rada iare od 42,78 KM. Kada se ova cijena pomnoi sa 1.460 radnih sati godinje, dobije se prosjeno oekivani utroak energije godinje od 62.460 KM. Naravno, utroak energije e se poveavati kako je projektovano poveanje broja putnika iarom. Trokovi elektrine energije za osvjetljenje i rad u objektima nije uziman u razmatranje zbog njihovog jako niskog oekivanog iznosa. Naime, objekti iara e rijetko trebati puno osvjetljenje (veernji rad iare), dok e ostali potroai u objektu (kafeterije, i sl.) sami snositi vlastiti utroak elektrine energije. Pored trokova elektrine energije, u analizi su projektovani i trokovi grijanja objekata. U skladu sa projektom nove iare, ukupan neto korisni prostor objekata iare iznosi 1.417 m2. Cijena grijanja u Toplanama Sarajevo32 na mjesenom nivou je za poslovne objekte 4,96952 KM/m2 za sedmomjeseno plaanje. U skladu sa navedenim, ukupan iznos godinjeg grijanja bi iznosio 46.568 KM (1.417 m2 x 4,96952 KM/m2 x 7 mjeseci u godini), sa projektovanim poveanjem za oekivanu inflaciju prema periodima i stopama datim u tabeli33. Sljedei projektovani trokovi su ulazni trokovi suvenira i ostalih usluga za koje je predvien 50% iznos od prethodno prezentiranih projektovanih prihoda po istoj kategoriji (mara 100%). Rast ovih trokova prati rast prihoda po istim kategorijama. U projektu iare nisu predvieni uposleni za pratee poslove kao to su higijeniari i knjigovodstvo, te je za ove poslove planiran outsoursing u projektovanom iznosu od 3000 KM mjeseno ili 36.000 KM godinje. Takoer, u promotivnomarketinkom dijelu studije predvieni su i trokovi marketinga od 72.000 godinje34. Za potrebe ove studije, zbog niskog iskoritenja kapaciteta te dugog vijeka trajanja opreme i objekata, amortizacija iare je obraunata linearnim vremenskim metodom. U skladu sa tim, godinji iznos amortizacije za opremu bi bio blizu 300.000 KM (12 miliona/40 godina), dok je za graevine iznos amortizacije 34.000 KM godinje (1,7 miliona/50 godina).
Izvor: IPSA institut Izvor: http://www.elektroprivreda.ba/np/ep/epp?bp=3&mp=46 (31.07.2009.) 32 Izvor: Toplane Sarajevo, cjenovnik, 06.08.2009. 33 Za potrebe ove analize vreno je korigiranje cijena svake pete godine za 3% inflacije. Naime, zbog Currency Board aranmana u BiH, zagarantovan je fiksni iznos KM-EUR, te stabilnost cijena i valute. U skladu sa tim, nivo inflacije je zanemariv te cijenimo da je iznos petogodinje korekcije od 3% opravdan za ovu analizu. U svim projekcijama su koritene iste stope i one su naznaene u prvim redovima svake tabele. 34 Detaljna elaboracija i analiza ovih trokova i njihove projekcije data u Promotivno-marketinkom dijelu studije, 2009.
31
30
130
Trokovi kamata se odnose na kredite za financiranje investicije, koji se u iznosu od 2.647.000 KM uzima na osmogodinji period, uz 2 godine grace perioda i kamatu od 7%. Budui da se kredit koristi u drugoj godini investiranja, otplata poinje u drugoj godini eksploatacije investicije, a kamate se plaaju ve od prve godine ekspolatacije iare. Trokovi kamata za obrtne svrhe nisu ukljueni u proraun, jer se pokrie gubitaka, odnosno negativan cash flow projekta planiraju pokrivati budetskim subvencijama, a ne kreditnim izvorima uz plaanje kamate.
Tabela 11: Procjena i projekcija ukupnih rashoda u periodu efektuiranja iare (hilj. KM)
PRIHODI Trokovi radne snage Trokovi odravanja opreme Trokovi odravanja objekata Trokovi energije iara Trokovi grijanja objekata Trokovi suveniri i ostalih usluga Trokovi outsourcinga (higijena, knjigov.) Trokovi marketinga Trokovi kamata UKUPNO 1 202,8 480,0 17,0 62,5 46,6 13,5 36,0 72,1 930,5 2 202,8 480,0 17,0 63,7 46,6 13,8 36,0 72,1 212 1.144 3 202,8 480,0 17,0 65,6 46,6 14,2 36,0 72,1 185,6 1.119,9 Godine ekspoloatacije 4 5 6 7 202,8 202,8 202,8 202,8 480,0 17,0 67,6 46,6 14,6 36,0 72,1 159,1 1.095,8 480,0 17,0 71,0 46.6 15,3 36,0 72,1 132,5 1.026,7 480,0 17,0 73,1 46,6 15,8 37,1 74,2 106 1.052,6 480,0 17,0 74,6 46,6 16,1 37,1 74,2 79,5 1.027,9 8 202,8 480,0 17,0 76,1 46,6 16,4 37,1 74,2 53 1.003,2 9 202,8 480,0 17,0 77,6 46,6 16,8 37,1 74,2 26,5 978,6 10 202,8 480,0 17,0 79,9 46.6 17,3 37,1 74,2 954,9
Na osnovi prorauna prihoda i rashoda T prilazi se izraunu financijskog rezultata i neto cash flow projekta. 7.6.3. Financijski rezultat i gotovinski tok (cash-flow) projekta Financijski rezultat projekta izraunava se kao razlika izmeu ukupnih prihoda i rashoda projekta. U itavom ekonomskom vijeku rezultat je negativan, to znai da T kao infrastrukturni javni objekt ne moe osigurati sama za sebe mikro-ekonomsku efikasnost (vidjeti narednu tabelu).
Tabela 12: Procjena financijskog rezultata i cash-flow u periodu efektuiranja iare (hilj. KM)
ELEMENTI 1.Ukupan prihod 2.Ukupni rashodi 3.Dobit/gubitak 4. Otplate kredita 5.Amortizacija 6.Neto cash flow (3 + 5 4) 7. Kumulativ neto cash-flow Diskontni faktor ( p= 0,08) Diskontirani neto cash flow Kumulativ neto cash flow-a Godine eksploatacije 5 6 683,1 1026,7 - 343,6 - 378,8 334,0 -388,4 -1.985,8 0,68 - 264,1 -1.507,8 705,2 1052,6 - 347,4 - 378,8 334,0 -392,2 - 2.378,0 0,63 - 247,1 -1.754,9
1 597,0 930,5 - 333,5 334,0 0,5 0,5 0,93 0,5 0,5
2 610,7 1144 - 533,3 - 378,8 334,0 -573,1 - 573,1 0,86 - 459,5 - 459,0
3 630,4 1119,9 - 489,5 - 378,8 334,0 -534,3 -1.107,4 0,79 - 422,1 - 881,1
4 650,6 1095,8 - 445,2 - 378,8 334,0 -490 - 1.597,4 0,74 - 362,6 -1.243,7
7 721,4 1027,9 - 306,5 - 378,8 334,0 -351,3 2.729,3 0,58 - 203,8 -1.958,7
8 738,3 1003,2 - 264,9 - 378,8 334,0 -309,7 - 3.039,0 0,54 - 167,2 -2.125,9
9 755,5 978,6 - 223,1 - 378,8 334,0 -267,9 - 3.306,9 0,5 - 134,0 - 2.259,9
10 780,0 954,9 - 174,9 334,0 159,1 - 3.466,0 0,46 73,1 -2.186, 8
131
Negativan financijski rezultat projekta pokazuje da projekt iz svog funkcioniranja nije u stanju da povrati vrijednost uloenih resursa, a, prema tome, ni da stvori novu vrijednost. Takvo obiljeje projekta pokazuje da se njegov uinak, kao infrastrukturnog projekta ne moe sagledati bez ukupnih eksternih efekata za koje on stvara potrebne uvjete. Takoer, projekt ima negativan novani tok (cash-flow) u periodu otplate kredita (2. do 9. godine), koji je neto iznad visine gubitaka, jer otplata kredita nadmauje visinu amortizacije projekta. To znai da projekt ima odliv novca koji e onemoguavati funkcioniranje T, ako ne budu osigurani izvori subvencioniranja odliva novca. Primjenom metode diskontiranog novanog toka, pri diskontnom faktoru od 0,08, odnosno kamatnjaku od 8%, novani pokazatelji iz buduih priliva, odnosno odliva novca izraavaju se u vrijednosti novca iz posljednje godine investicije, odnosno godine putanja projekta u rad. Iz prethodne tabele vidljivo je da u desetogodinjem periodu po nominalnim vrijednostima ukupan neto cash flow iznosi 3.466.000 KM, dok je po diskontiranoj vrijednosti taj odliv 2.186.800 KM. 7.7. Ocjena financijskih performansi projekta Ocjena financijskih performansi projekta iskazuje se putem interne stope rentabilnosti, neto sadanje vrijednosti i razdoblja povrata investicija. Za izraun financijskih performansi, pored diskontiranih veliina neto cash flow, potrebno je izraunati diskontirane vrijednosti ulaganja u projekt, koja se prikazuju u narednoj tabeli. Ulaganja su strukturirana u etiri perioda: Prvi period 4 obuhvata ulaganja koja su izvrena do sada Drugi period 3 obuhvata ulaganja koja treba izvriti kao pripremna ulaganja za poetak investicije Trei period 2 obuhvata period koji se odnosi na prvu godinu efektivnog investiranja u projekt etvrti period 1 obuhvata ulaganja u drugoj godini investiranja kojima se okonava investicija u projekt T. Za svaki period su izraunati diskontni faktori na bazi kamatnjaka od 8% godinje i sa tim diskontnim faktorom mnoena su ulaganja u pojedinim periodima ulaganja u projekt. Nakon toga su izraunati kumulativi diskontiranih ulaganja sa konanom vrijednou od 18.646.500 KM ulaganja svedenih na vrijednost novca u momentu okonanja investicije, pod pretpostavkom da e od momenta izrade ove studije jedna godina biti utroena na pripremne radove, a naredne dvije na realizaciju investicije. Diskontirana ulaganja se porede sa diskontiranim primicima i na osnovi njihovih odnosa izvode se pokazatelji financijske efikasnosti projekta. Iz samih pokazatelja tabele i grafikona koji slijedi vidljivo je da nema osnova za bilo kakve performanse projekta, jer su primici projekta negativni, uz injenicu da projekt zahtjeva znaajna ulaganja.
132
Ekonomsko finansijski aspekt Tabela 13: Financijska efikasnost Projekta

Period Ulaganja Diskontni faktor Dosadanja ulaganja Grada Trokovi jedinice za upravljanje Pripremni radovi Avans za opremu 25% (od 9.390.150) Projekti: 70% (od 173.510) Istrani radovi Eksproprijacija Taksa za poveanu snagu Revizije i nostrifikacija Trafo stanica i napojna mrea Objekat polazne stanice Objekat dolazne stanice Temelji stubova Oprema i montaa Nadzorna sluba 30% (od 173.510) Tehniki pregled PDV za investicije SVEUKUPNO (negativni NT) DISKONTIRANI IZNOS ULAGANJA KUMULATIV DISKONTIRANIH ULAGANJA -n 1,26 883,0 0 PERIOD INVESTIRANJA -3 1,16 0 100,0 300,0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 883,0 1.112,6 1.112,6 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 400,0 464,0 1.576,6 2.347,6 121,5 26,0 45,0 50,0 12,1 0 0 0 0 0 0 0 442,4 3.144,5 3.396,1 4.972,7 0 0 0 0 0 0 100,0 879,6 801,1 53,2 9.644,9 52,1 9,3 1.961,8 13.673,8 13.673,8 18.646,5 18.646,5 18.646,5 18.646,5 18.646,5 18.646,5 18.646,5 18.646,5 18.646,5 18.646,5 18.646,5 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 -2 1,08 0 100,0 -1 1,,00 0 100,0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 PERIOD EKSPLOATACIJE 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Pokazatelji diskontiranih vrijednosti ulaganja i primitaka prikazani na slijedeem grafu zorno potvruju da projekt nema osnovne financijske performanse, niti u pogledu interne stope rentabilnosti, niti u pogledu neto sadanje vrijednosti projekta, niti u pogledu razdoblja povrata investicije
Graf 6: Elementi za izraunavanje interne stope rentabilnosti
Elementi za izraun interne stope rentabilnosti
20.000,00 15.000,00 H ilja d eK M 10.000,00 5.000,00 0,00 -4 -5.000,00 Godine investiranja i eksploatacije Diskontirana ulaganja Diskonirani primici -3 -2 -1 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
133
7.8. Procjena drutveno-ekonomske efikasnosti projekta Uzimajui u obzir injenicu da se u sluaju T radi o javnom objektu od drutvenog znaaja, pored vidljivih (raunovodstvenih) financijskih efekata, potrebno je uzeti u obzir i druge, drutvenoekonomske efekte projekta. U tom smislu, drutveno-ekonomski efekti se u analizi investicije dijele na mjerljive i nemjerljive35. Mjerljivi su oni koji se financijski mogu kvantificirati i koji mogu biti referentni za donoenje investicione odluke, dok su nemjerljivi efekti oni iji se pozitivan ili negativan uticaj na drutvenu zajednicu ne moe financijski precizno procijeniti. U kontekstu pomenutog, u analizi drutveno-ekonomskih efekata iare identificirani su sljedei mjerljivi i nemjerljivi efekti, pozitivni i negativni drutveno-ekonomski efekti:
Tabela 14: Matrica drutveno-ekonomskih efekata projekta iara MJERLJIVI Rast GDP-a Trokovi prevoza Prihodi od turizma Zaposlenost Emisija CO2 Rast vrijednosti zemljita NEMJERLJIVI Imid Grada Sport i rekreacija Vrijednost Trebevia Poduzetnitvo/zapoljavanje Tradicija Emocije Vaspitanje i edukacija Zdravlje Naruavanje prirodnog bogatstva Izgradnja objekata
NEGATIVNI Izvor: Procjena studijskog tima

35
POZITIVNI 134
Oportunitetni troak Financijski gubitci
U prethodnoj matrici moe se vidjeti niz pozitivnih i negativnih mjerljivih i nemjerljivih drutvenoekonomskih efekata iare. U cilju ukljuivanja mjerljivih efekata u proirenu cost - benefit analizu projekta iare, u nastavku je data analiza njihove finansijske valorizacije. 7.8.1. Procjena mjerljivih drutveno-ekonomskih efekata U procjeni mjerljivih efekata bie obuhvaeni pozitivni i negativni efekti investicije. Procjena mjerljivih pozitivnih drutveno-ekonomskih efekata Mjerljivi pozitivni drutveno-ekonomski efekti odnose se na: a) doprinos ekonomskom rastu kroz multiplikatore investiranja, b) smanjenje trokova prevoza na Trebevi, c) rast broja turista koji posjeuju Sarajevo, d) nova zaposlenost, e) smanjenje emisije ugljendioksida na podruju Trebevia i f) rast cijene zemljita na Trebeviu kao javnog dobra. U skladu sa teorijom ekonomskog multiplikatora, ulaganja u investicione radove domaeg porijekla na objektu T imat e multiplikativne efekte na ekonomiju BiH, i to sa minimalnim multiplikatorom od 0,7. Budui da se radovi domaeg porijekla procjenjuju na 7.828 hiljada KM moe se oekivati da bi koristi za ekonomiju BiH u trogodinjem periodu priprema i investiranja u T iznosili 5.480 hiljada KM, a ispoljavali bi se kroz dodatnu zaposlenost, proizvodnju, pruanje usluga i potronju.
Bendekovi J. (1993.) Planiranje investicionih projekata Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi
Nadalje, ukoliko bi se za turistiku destinaciju Trebevia koristio prevoz automobilom umjesto iarom, projektovanih 300.000 putnika bi moralo da koristi 50.000 vonji automobilom (ako se pretpostavi da u automobilu putuje u prosjeku 3 putnika). Cijena odlaska automobilom iznosi 17 KM (Promotivno marketinki aspekt Projekta), dok odlazak i povratak iarom za tri osobe kota 12 KM. Razlika od 5 KM predstavlja drutvenu utedu, koja u ovom sluaju za 50.000 vonji automobilom iznosi 250.000 KM godinje. Ukoliko se iara aktivira, oekuje se i godinja posjeta Sarajevu od dodatnih 20.000 turista (Promotivno-marketinki aspekt Projekta). Kako bi posjetili iaru, ovi turisti se moraju zadrati najmanje dodatnih pola dana u BiH, te ukoliko pretpostavimo da e im dodatnih pola dana u prosjeku proizvesti 50 KM dodatnih trokova za hranu i smjetaj, moe se oekivati nova potronja turista u iznosu od blizu milion KM na godinjem nivou. Pored navedenog, na iari e biti i stalno zaposleno novih 10 ljudi. Ukoliko se uzme da je vrijednost jednog radnog mjesta 20.000 KM, ukupna drutvena korist aktiviranja iare u ovom dijelu iznosi 200.000 KM. iara predstavlja ekoloki isto prevozno sredstvo bez emisije CO2. Ukoliko bi se na Trebevi odlazilo automobilom kao u prethodnom modelu (50.000 vonji za 300.000 projektovanih putnika) ekonomska vrijednost emisije CO2 bi iznosila blizu 15.000 KM godinje (prosjeno 200 g/km za 50 km koliko je duina putovanja automobilom na Trebevi). Prosjena emisija CO2 za nove automobile je 165 g/km, dok je za odlazak na Trebevi zbog vrste puta (lokalni i brdovito) i strukture automobila u BiH pretpostavljena emisija od 200 g/km. Dakle, prethodno dati iznos od 15.000 KM godinje dobije kada se pomnoi 200 g/km x 50km x 50.000 vonji x 30 KM/t36. Prostorni obuhvat projekta T ini 358,25 ha zemljita (dio Studije koji se odnosi na prostorni aspekt). To je preteno umsko zemljite ija e vrijednost izgradnjom iare vidno porasti. Procjene su da bi po 1 m porast cijene mogao iznositi min. 0,30 KM to daje efekt od 1.074,8 hiljada KM godinje. Procjena mjerljivih negativnih drutveno-ekonomskih efekata projekta T Negativni efekti projekta odnose se na potencijal izgubljenih prihoda Grada u vidu kamata i na financijske gubitke koji se oekuju u prvih dvadesetak godina eksploatacije T. Prvi oportunitetni gubitak je kamatni faktor koji predstavlja normalnu kamatnu stopu na dugorone depozite. Dakle, ukoliko se ne bi investiralo u iaru, na iznos investicije koji se financira iz budetskih sredstava Grada, opina i KS bi se moglo najmanje zaraditi 4% godinje u bezrizinom ulaganju depozita u banku. Navedeni prihod od kamate bi iznosio 224,3 hiljade KM godinje. Drugi drutveni gubitak predstavljaju financijski gubici koji se oekuju u prvih 17 godina efektuiranja projekta. Iznosi financijskih gubitaka navedenih u tabeli su iz Cost benefit analize financijskih efekata Projekta. Zbrajanjem svih kumulativnih financijskih i drutvenih prihoda i rashoda, te njihovim uporeivanjem, dolazi se do neto koristi/teta Projekta sa drutvenim efektima koji su grafiki prezentirani u slijedeoj tabeli
36
Srednja cijena emisije CO2 od 15EUR/t, Izvor: Fleck J. (2007), Doprinos CDM-a finansiranju projekata, prezentacija 135
Prethodno prezentirane projekcije i procjene pozitivnih drutvenih efekata iare date su u narednoj tabeli:
Tabela 15: Prikaz mjerljivih pozitivnih i negativnih drutveno-ekonomskih efekata T (hilj. KM)
Period investicija -2 -1 840 4.560 Period eksploatacije 1 250 1.000 140 15 1.075 840 4.560 2.480 224 334 840 907 907 4.972 4.560 4.560 5.467 18.646 558 1.922 1.787 7.254 18.646 2 255 1.020 140 15 1.075 2.505 224 533 757 1.748 1.503 8.757 18.646 3 263 1.051 140 16 1.075 2.545 224 490 714 1.831 1.447 10.204 18.646 4 271 1.082 140 16 1.075 2.584 224 445 669 1.915 1.417 11.611 18.646 5 284 1.136 140 17 1.075 2.652 224 344 568 2.084 1.417 13.028 18.646 6 293 1.170 140 17 1.075 2.695 224 347 571 2.124 1.338 14.366 18.646 7 298 1.194 140 18 1.075 2.725 224 307 531 2.194 1.273 14.639 18.646 8 304 1.218 140 18 1.075 2.755 224 265 489 2.266 1.223 15.862 18.646 9 311 1.242 140 19 1.075 2.787 224 223 447 2.340 1.170 17.032 18.646 10 320 1.279 140 19 1.075 2.833 224 175 399 2.434 1.120 18.152 18.646
Periodi 1.Rast ekonomije 2. Nii trokovi prevoza 3. Rast turizma 4.Nova zaposlenost 5. Smanjenje emisije CO2 6.Rast cijene zemljita na Trebeviu UKUPNO POZITIVNI EFEKTI (1-5) 1. Normalne kamate 2. Gubici UKUPNO NEGATIVNI EFEKTI POZITIVNA RAZLIKA Diskontirana pozitivna razlika Kumulativ pozitivne razlike Kumulativ ulaganja
Mjerljivi drutveno-ekonomski efekti T u poreenju sa vrijednou ulaganja daju veoma prihvatljive efekte. Grafik u nastavku pokazuje da se pri diskontnoj stopi od 8% ekonomska vrijednost ulaganja i efekata izjednauju neto iza 10. godine eksploatacije, to za infrastrukturni objekt predstavlja izvanredno visoku drutveno-ekonomsku efikasnost. Orijentacija na 10 godina, prva dekada rada T, je uzeta u izraun zbog toga to je polazna pretpostavka bila da je drutveno-ekonomska efikasnost projekta daleko iznad financijsko-trine i da e se ona u punoj mjeri iskazati ve u 10godinjem periodu eksploatacije.
Graf 7: Mjerljivi drutveno-ekonomski efekti T u prvih 10 godina eksploatacije
20000 15000 H ilj. KM 10000
Mjerljivi drutveno-ekonomski efekti T u prvih 10 godina eksploatacije
5000 0 -2 -1 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Kumulativ pozitivne razlike i eksploatacije Kumulativ ulaganja Godine gradnje
136
Opravdanost orijentacije na sagledavanje efekata u 10-godinjem periodu se potvruje nalazima analize, jer: Interna stopa drutveno-ekonomske rentabilnosti je blizu 7,8%, to znai da se pri toj stopi kao cijeni kapitala u 10-godinjem periodu izjednauju diskontirana ulaganja i pozitivni drutveno-ekonomski efekti projekta Neto sadanja vrijednost (NPV), kao razlika izmeu diskontiranih ulaganja i diskontiranih drutveno-ekonomskih efekata projekta se ostvaruje ve po isteku 10. godine, to ukazuje na izvanrednu drutveno-ekonomsku efikasnost projekta Period povrata investicionih ulaganja sa drutveno-ekonomskog stajalita je neto oko 10,5 godina i u korelaciji je sa stopom interne rentabilnosti. 7.8.2. Procjena nemjerljivih drutveno-ekonomskih efekata Projekta Kod ocjene drutveno-ekonomske efikasnosti projekta treba uzeti i efekte koji se ne mogu mjeriti, ali je evidentno njihovo djelovanje i pozitivan doprinos socijalno-ekonomskom razvoju Grada i Kantona Sarajevo. Oni se uz usporedbu sa negativnim efektima daju kao indikativne veliine u slijedeoj tabeli.
Tabela 16: Procjena nemjerljivih pozitivnih drutveno-ekonomskih efekata u prvih 5 godina Projekta (hilj. KM) DRUTVENI EFEKTI POZITIVNI EFEKTI Imid Grada Sport i rekreacija Vrijednost Trebevia Poduzetnitvo/zapoljavanje Tradicija/Emocije Vaspitanje i edukacija Zdravlje NEGATIVNI EFEKTI Naruavanje prirodnog bogastva Izgradnja objekata POZITIVNA RAZLIKA Izvor: Procjena Studijskog tima 1 5.100 1.000 500 500 1.000 500 1.000 600 3.000 2.000 1.000 2.100 2 5.202 1.020 510 510 1.020 510 1.020 612 3.060 2.040 1.020 2.142 3 5.304 1.040 520 520 1.040 520 1.040 624 3.120 2.080 1.040 2.184 4 5.409 1.061 530 530 1.061. 530 1.061 636 3.183 2.122 1.061 2.126 5 5.518 1.082 541 541 1.082 541 1.082 649 3.246 2.164 1.082 2.272
Procjena ovih efekata nije ukljuivana u proraun drutveno-ekonomske efikasnosti, ali je potrebno imati u vidu da ti efekti dalje unapreuju drutveno-ekonomsku efikasnost projekta i daju dodatnu argumentaciju za njegovu realizaciju. Zakljuak Na osnovama prethodno prezentiranih rezultata studije mogue je zakljuiti sljedee: U budetskim izvorima Grada Sarajevo uee vlastitih izvora financiranja je jako nisko; Poreski prihodi predstavljaju prihode koji po raspodjeli pripadaju Gradu iz ukupno naplaenih poreskih prihoda opina po ovom osnovu; Grantovi Kantona ili kapitalni grantovi participiraju sa gotovo 53% u ukupnim prihodima Grada; Navedeni izvori su veoma nestabilni i neizvjesni jer ne postoji fiksno predodreeni procentualni ili apsolutni iznos koji je Kanton obavezan proslijediti Gradu;
Budet Grada je uglavnom prenapregnut i u najveem iznosu se usmjerava u ve ustaljene kategorije rashoda; Ukupna dosadanja ulaganja Grada Sarajeva vezno za ovaj Projekt iznose blizu 883.000 KM (704.000 KM deminiranje i 179.000 KM projekti); Investicioni period Projekta je dvije godine; Vijek trajanja opreme je 30-40 godine; U prvoj investicionoj godini realiziraju se pripremne radnje u procijenjenoj vrijednosti od blizu 3 miliona KM; U drugoj investicionoj godini realizirat e se graevinski radovi i montaa opreme u procijenjenoj vrijednosti od blizu 13,5 miliona KM; Identificirano je nekoliko znaajnih potencijalnih izvora financiranja: budetska sredstva, kreditna sredstva, ostali izvori (sponzorstva, donacije, promocija); Sainjen je prijedlog aktivnosti na rjeavanju financijskih aspekata Projekta respektirao je kapacirtiranost i realnost potencijalnih izvora; U prvoj investicionoj godini sredstva bi se pribavila samo iz IPA fonda i Budeta Grada kroz aranman dugoronog kredita kod komercijalnih banaka; U drugoj investicionoj godini bi se akvizirali preostali izvori financiranja (budetska sredstva, krediti, sponzorstva, donacije, IPA, pomoi i sl). Projekcija prihoda na bazi procjene o broju posjetilaca od 300.000 godinje i cijene karte od 2 KM (sa PDV-om) je blizu 510.000 KM na godinjem nivou; Ukupni godinji trokovi (bez amortizacije) procijenjeni su na blizu 780.000 KM sa tendencijom rasta; Na ukupnom vijeku efektuiranja, procijenjeni gubitak bi iznosio blizu 22,5 milion KM; Drutveno-ekonomski efekti su prepoznati kao pozitivni faktori uticaja na efikasnost Projekta; Ukljuivanjem mjerljivih drutveno-ekonomskih efekata Projekta u analizu, NPV bi bila pozitivna ve u 11. godini eksploatacije projekta Projekt ima nisku financijsko-trinu efikasnost, ali veoma visoku drutveno-ekonomsku efikasnost i zato treba da ide u realizaciju, jer e uz evidentne nemjerljive pozitivne drutveno-ekonomske efekte doprinijeti ubrzanju socijalno-ekonomskog razvoja Grada i KS.
138
Akcioni plan
8. AKCIONI PLAN
Priprema i dovoenje ovako kompleksnog projekta do faze realizacije u dananjoj situaciji prije svega je povezana s kapacitetom Grada Sarajeva da obezbijedi sve neophodne uslove. Kod ovakvih i slinih projekata u pravilu postoje dvije faze aktivnosti koje treba paljivo planirati, realizirati, pratiti i evaluirati. Prva faza aktivnosti ukljuuje rjeavanje pravnih, vlasnikih, organizacionih, upravljakih, prostornih, finansijskih i drugih aspekata realizacije projekta. Prva faza ukljuuje sljedee aktivnosti: Donoenje odluka o prihvaanju Studije i njenom dodatnom javnom prezentacijom na nivou opine, Grada i Kantona, a zbog potreba dodatnog internog marketinga projekta (prezentacije, promocija i sl.) i senzibiliziranja javnosti Utvrivanje operativnog nosioca projekta (javno-komunalno preduzee GRAS, posebna javna ustanova formirano samo za ovaj projekt, organizacija ili institucija kao izraz javno-privatnog partnerstva formirana za potrebe realizacije projekta); Ulazak u operativno voenje projekta, a koje ukljuuje detaljnije planiranje I dizajniranje projekta, izrada detaljnih izvedbenih studija s inicijalnim ulaskom u pregovore s potencijalnim partnerima; Priprema internacionalnog investicijskog prospekta s brourom i video filmom, a za potrebe internacionalne promocije (investicijske konferencije, sajmovi investicija, i sl.) a u svrhu akvizicije internacionalnih/domaih investitora i developera; Priprema i usvajanje prostorno planerske i urbanistike dokumentacije (regulacija I zatita prostora); Priprema i provoenje infrastrukturnog opremanja podruja projekta; Izbor Formiranje kompanije za podruje projekta s planom aktivnosti Priprema internacionalnih tendera za investitore/developere/operatore projekta ili njegovih dijelova; Pregovori i zakljuivanje ugovora. Planiranje druge faze projekta Druga faza ukljuuje tehnike aspekte izgradnje, odnosno aktivnosti vezane za pripremu izgradnje i samu izgradnju objekta, zavrne radove i probni pogon. Vremenski se raspored kljunih aktivnosti, s njihovim nosiocima i predvidljivim rokovima detaljnije se razrauje u sljedeoj tabeli: Prva i druga faza e biti kontinuirano monitorirane i evaluirane od strane Grada Sarajeva i njegovih institucija, kako bi se osigurala puna transparentnost, racionalnost i efikasnost. Rezultati praenja progresa (tehnika i financijska dimenzija) na projektu, u formi Izvjetaja, prezentirae se svakih est mjeseci javnosti i partnerima.
139
Akcioni plan Tabela 1: Raspored aktivnosti sa nosiocima i rokovima Aktivnost Nosilac aktivnosti Prva II III Rokovi Druga II III IV Trea II III IV
Kvartali I Donoenje odluke o prihvatanje Grad Sarajevo studije I FAZA: PRIPREMA I DONOENJE KLJUNIH ODLUKA Pravna osnova realizacije projekta Grad Sarajevo, Kanton Sarajevo Donijeti odluku o stvarnom imovin. (resorno ministar.), stanju i titularu vlasnitva37 Opina Stari Grad Donijeti odluku o pravnom okviru realizacije projekta u fazi realizacije Grad Sarajevo i eksploatacije Odrediti nosioca aktivnosti i pravni oblik za provoenje cijelog projekta Grad Sarajevo (faza realizacije i faza eksploatacije) Odluka o izboru operatera Vlasnik Imovinsko-pravna pitanja Grad Sarajevo, Rjeavanje imovin. - pravnih pitanja opina Stari Grad Urbanistiki aspekt Grad Sarajevo, Opina Stari Grad, Priprema i izrada relevantne Zavod za planiranje prostorno-planske dokument razvoja KS Sigurnosni aspekt Deminiranje trase i kontaktnih MAK BiH, podruja Grad Sarajevo Promotivno-marketinke aktivnosti 72.000 KM na godinjem nivou Grad Sarajevo, Grad Priprema promot.-marketinkog Sarajevo38, operater materijala iare Grad Sarajevo, Promocija operater iare Ukljuivanje u programe i projekte TZ39, TA40, PK41, planinarska TZ, TA, FIPA, PK ... drutva, sportski savez, NVO i dr. Muzej ZOI42, Muzej Promocija kulturnih, historijskih i Grada Sarajeva, TZ, drugih vrijednosti Grad Sarajevo Organizacijsko-upravljaki aspekt 100.000 KM u prvoj fazi Donoenje odluke o instituciji ili Grad Sarajevo organizaciji koja e upravljati projektom u fazi realizacije i eksploatacije Financijski aspekt Donoenje odluke o nainu Grad Sarajevo financiranja projekta
IV
37 38
Stavrni titular vlasnikih prava je Kanton Sarajevo-Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolia. Moe biti angairana i agencija za promociju i marketing (na primjer: Fabrika) 39 Turistike zajednica KS, Turistike zajednice Federacije BiH 40 Turistike agencije 41 Privredna komora KS 42 Muzej XIV Zimskih olimpijskih igara 140 Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi
Akcioni plan II FAZA: TEHNIKI ASPEKTI PROJEKTA IZGRADNJA OBJEKAT Detaljan plan aktivnosti Pripremni radovi Urbanistiki uslovi Projektni zadatak Konkurs za opremu Izbor opreme, ugovaranje Glavni projekti Konkurs za objekte i temelje Izbor projektanta Glavni projekt objekata Revizija i nostrifikacija projekta opreme Revizija projekata objekata i temelja Eksproprijacija imov-pravni odnosi Program istranih radova Konkurs za istrane radove i elaborat Izbor i ugovor za istrane radove i elaborate Revizija elaborata za temeljenje Izbor nadzornih in. Imenovanje korisnika-upravitelja Pribavljanje odobrenja za graenje Izvoenje i zavrni radovi Trafostanica i napojna mrea Objekt polazne stanice Objekt dolazne stanice Temelji stupova Isporuka i prijem stupova Montaa stupova Isporuka, prijem i oprema za polaznu stanicu Montaa opreme polazne stanice Isporuka, prijem opreme za dolaznu stanicu Montaa opreme dolazne stanice Isporuka i prijem vunog ueta Montaa vunog ueta Isporuka i prijem kabina Montaa kabina Obuka posade za upravljanje i odravanje Probni pogon MONITORING EVALUACIJA Grad Sarajevo43 Grad Sarajevo
U ime Grada Sarajeva savjetnik za urbanizam i komunalne poslove ili pomonik Gradonaelnika za urbanizam i pravne poslove prati i priprema polugodinje Izvjetaje u konsultacijama sa IPSA-om Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi 141
43
Akcioni plan
Prijedlog narednih aktivnosti po pojedinim segmentima Tehniki aspekt Tehniki aspekt obuhvata pripremne, izvedbene i zavrne kativnosti date u narednim pregledima.
142
Akcioni plan
Tehniki aspekt procjenjuje trokove na 16.546.315 KM za pripremne aktivnosti, izvoenje radova i zavrne aktivnosti.
143
Akcioni plan
Prostorni aspekt Svrha ovako opsene prostorno planske analize, kroz predstavu relevantnih dokumenata koji se tiu iare potvruju nepobitnu injenicu o uskoj povezanosti izgradnje iare sa problematikom podruja Trebevia. U cilju dobivanja potvrde da je to podruje od opteg znaaja za Kanton Sarajevo, potrebno je (imajui u vidu teritorijalnu pokrivenost ovog podruja Kantona) izraditi elaborat valorizacije prirodnih vrijednosti i separat zatite Trebevi, a potom stvoriti formalnopravni okvir kroz donoenje Zakona o zatienom podruju. Kako bi na adekvatan nain ovo podruje, utvrene kategorije zatieni pejza44, bilo ureeno i osmiljeno u funkciji - rekreacija sa osvrtom na ouvanje prirode, potrebno je: izraditi planski dokument Prostorni plan posebnih obiljeja Zatieni pejza "Trebevi" propisan Prostornim planom Kantona Sarajevo za period 2003-2023., Odlukom o provoenju Prostornog plana Kanona Sarajevo lan 135. (Slubene novine Kanona Sarajevo, broj 26/06). Potrebna sredstva u prvoj godini oko 100.000 KM. Pravni aspekt Naredne aktivnosti se mogu svesti na slijedee: Utvrditi stvarno imovinsko stanje i titulara vlasnitva i u projekt ukljuiti stvarnog titulara svojine. Utvrditi postojei pravni okvir javno privatnog partnerstva i odrediti se prema jednom od moguih modela javno privatnog partnerstva. Odrediti nosioca aktivnosti i pravni oblik za provoenje cijelog projekta. Isti treba biti baziran na javno privatnom partnerstvu koji u kombinaciji sa pravnim reimom koncesije treba da postigne najoptimalnije rezultate. Pravni reim i oblik projekta bi trebao biti iskljuivo ugovorne prirode. Osnivanje zasebnog pravnog subjekta u formi javnog preduzea ne bi dalo odgovarajue efekte. Odrediti materijalnu i vremensku dimenziju cijelog projekta sa prijedlogom najadekvatnijeg modela vezano za implementaciju. Naredne aktivnosti sa stanovita rjeavanja imovinsko pravnih odnosa se mogu svesti na slijedee: Utvrditi nosioca daljnjih projektnih rjeenja pojedinano po pojedinim planiranim i predloenim aktivnostima. Utvrditi oblik/model javno privatnog partnerstva i/ili koncesije koji bi se koristio za daljinu realizaciju cjelokupnog projekta a u sklopu konanog opredjeljenja pod takom 3 ovog prijedloga aktivnosti. Odrediti se, sa stanovita prethodne take, da li e se koristiti mogunost osnivanja posebnog javnog preduzea a koje bi se bavilo upravljanjem i odravanjem T. Utvrditi egzaktnu vrijednost potrebnu za rjeavanje imovinsko pravnih odnosa ukoliko se bude koristila nova trasa T. Utvrditi stvarnu vrijednost izvoenja cjelokupnog projekta. Dati prijedlog izvora i naina financiranja Projekta kao i vremenski okvir njegovog izvoenja.
44
(zatiena zona namijenjena uglavnom za konzervaciju specifinih pejsaa i rekreacije) Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi
144
Akcioni plan
Kulturno-historijski i edukativni aspekt Od edukativnih sadraja turistike destinacije Trebevi predlau se: formiranje J.U. Zatieni pejza Trebevi upravna zgrada sa edukativnim sadrajima, Tehnika zbirka/muzej, Astronomska opservatorija, izgradnja Posmatrake stanice za ptice, izgradnja Vidikovac sa panoramskim prikazima (kulturno-historijski spomenici u gradu, planine na horizontu, karta zvjezdanog neba), formiranje edukativne staze (flora, fauna), izgradnja Info punktova sa oznaenim stazama za pjeaenje i mountbiking, kao i posebni vidovi edukativnih sadraja Za edukaciju je potrebno planirati 10.000 KM u prvoj godini. Organizaciono-upravljaki aspekt Iz prethodne analize organizaciono-upravljakih aspekata Projekta kroz dosada inicirane i pokrenute aktivnosti, mogu se definirati sljedei zakljuci: Postoji potreba i opi interes da se obnovi Trebevika iara i kompleks Trebevia, Aktivnosti u formi zahtjeva, odluka i zakljuaka svih aktera u vezi realizacije projekta T, bez prethodno uspostavljene organizacije i adekvatnog procesa upravljanja Projektom, datiraju jo od 1999., ali bez definiranog vremenskog okvira i potrebnih resursa. Izostanak projektne organizacije i upravljanja potroeno je deset godina i ponovno su sve aktivnosti u vezi projekta T na samom poetku Definiran je prijedlog da Grad Sarajevo bude titular T i nekretnina iji je posjednik GRAS. Efikasan nain realizacije Projekta podrazumijeva uspostavu projektne organizacije upravljakog modela kroz dvije faze. i
Predloe se da se u prvoj fazi u okviru Grada Sarajevo formira Jedinica za implementaciju projekta T ija je zadaa da izgradi i stavi u funkciju T. Za rad ove jedinice planirano je 100.000 KM iz Budeta Kantona. Druga faza podrazumijeva stavljanje iare u funkciju i njenu eksploataciju. Ponuene su tri varijante upravljanja i organizacije: formiranje javne kompanije, prenos iare na upravljanje drugoj organizaciji, te uspostava modela javno-privatnog partnerstva sa predloenom podvarijanatom koncesije i formiranja zajednike kompanije javnog i privatnog partnera koji e zajedno upravljati iarom i svim aktivnostima u vezi revitalizacije Trebevia i drugih turistikih sadraja. Promotivno-marketinki aspekt Sa aspekta promocije, iaru treba nuditi kao: poseban turistiki proizvod, kao sastavni dio destinacije Trebevi i kao dio paketa drugih turistikih usluga vezanih za Sarajevo. Na Trebeviu je potrebno obnoviti, urediti i izgraditi turistike atrakcije koje e pomoi u razvoju destinacije i ostvarenju marketinkih ciljeva. U ovom kontekstu treba raditi na: promociji destinacije, izgradnji brenda i pozicionirana, otvaranju novih trita i novih trinih segmenata, podsticaj turistikih proizvoda koji pruaju trajne koristi i komunikaciji s tritima kroz suvremene komunikacijske medije.
145
Akcioni plan
Promociju Trebevia treba vriti iskljuivo kao promociju cjeline, a ne kao promociju pojedinanih aktivnosti. Promotivne aktivnosti treba bazirati na: event management-u i odnosima sa javnou zbog ireg drutvenog znaaja Trebevia i interesa javnosti, koritenju e-marketinga (internet i web 2.0 tehnologije), ogranienom oglaavanju (print i elektronski mediji), linoj prodaji turistike agencije, sportska udruenja.
U promotivne aktivnosti, ali tek nakon kreiranja destinacije, se treba ukljuiti Turistika zajednica Kantona Sarajevo s ciljem ire promocije destinacije (plakati, mape, broure, info punktovi, sajmovi). Trokovi marketinga planirani su na godinjem nivou od 72.000 KM.
146
Zakljuak i preporuke
ZAKLJUAK I PREPORUKE
1. Studija izvodljivosti gradnje Trebevike iare pokazala je da postoje drutveni, ekonomski, pravni, tehniki, prostorni, financijski i organizaciono-upravljaki preduvjeti za izgradnju T. Studija je sa potrebnom pouzdanou istraila i razvila tehniku koncepciju realizacije projekta, naine njegovog financiranja, marketing koncept projekta, pravne aspekte i radnje koje treba poduzeti, prostorne i organizaciono-upravljake aspekte projekta, dajui istovremeno i kritike ocjene i sugestije za dalje poboljanje tehnike dokumentacije i poduzimanje potrebnih aktivnosti za dalji rad na pripremama projekta za realizaciju. Studija je istraila drutvenoekonomske i trino-financijske aspekte projekta i nala da postoji visoka drutveno-ekonomska opravdanost projekta, dok je trino-financijska efikasnost nezadovoljavajua. Imajui to u vidu kljuni nalaz studije je da T ima sve potrebne elemente izvodljivosti i da je treba realizirati kao javni projekt. 2. Pripremljenost tehnike dokumentacije ocjenjuje se nepotpunom, jer postoji samo idejni projekt i jedna ponuda potencijalnog isporuioca opreme. Prostor Trebevia, kao integralna turistika destinacija za koju je T samo komplementarni element, nije pokriven odgovarajuom prostorno-planskom dokumentacijom. To onemoguava da se promoviraju aktivnosti gradnje odreenih objekata, kao prilike za privatni kapital i po tom osnovu podigne atraktivnost T. Posebno znaajna je okolnost da odluke o prostoru Trebevia donosi Kanton Sarajevo to pokazuje da je potreban sporazum i vremenska harmonizacija aktivnosti Grada i Kantona Sarajevo na kljunim pitanjima prenoenja vlasnitva nad T i na prostornom ureenju Trebevia. 3. Istraivanja marketinga T pokazala su da T predstavlja turistiku atrakciju samu za sebe i element turistike destinacije Trebevia i Grada Sarajeva. T ima snano prisutne kulturoloke, tradicijske, prostorne i edukacijske elemente u svom marketinkom pozicioniranju za potencijalne trine grupe koje ine domai i strani turisti i graani Sarajeva. 4. Organizaciono-upravljaki aspekt T polazi od toga da se tijekom gradnje T moe organizirati jedinica za implementaciju projekta, kao organizacioni dio u okviru Uprave Grada. Mnogo je sloenije pitanje organizacije T u fazi operativne eksploatacije, jer se tada zahtjeva vra organizaciona struktura u skladu sa pozitivnim zakonima. Jedno od moguih rjeenja je prenoenje izgradnje iare u strukturu neke od javnih kompanija koje sada funkcioniraju na KS (na primjer, GRAS). 5. Grad Sarajevo ima institucionalno-pravnu osnovu za pokretanje investicije na T, za poduzimanje potrebnih radnji za osiguranje izvora financiranja i voenje investicije do njenog okonanja, te mogunosti da organizira javno poduzee za eksploataciju izgraenog objekata. Meutim, studija ukazuje da se zbog dominantnih izvora financiranja kroz grant Kantona Sarajevo i malog udjela izvornih prihoda, Grad Sarajevo suoava sa rizicima financiranja ovako zamanog projekta. Ukupna ulaganja u T kreu se oko 16 mil. KM, a izvori financiranja obuhvaaju javne izvore: sredstva budeta Grada Sarajevo, sredstva namjenskih grantova opina na podruju Grada i Kantona Sarajevo, sredstva IPA Evropske Unije i sredstva kredita iji je nosilac Grad.
147
6. Studija prua okvir za sumiranje osnovnih rizika projekta. Postoje makroekonomski, politiki, trini, tehniki, financijski i rizici organizaciono-upravljakih rjeenja funkcioniranja T. Preveniranje ovih rizika dijelom je mogue, prije svega adekvatnim politikama financiranja projekta, stabilizacijom izvora financiranja Grada i dobrim pripremama za realizaciju projekta. Dijelom e rizici, prije svega oni trine prirode, biti otvoreni. U cjelini rizici ne bi trebalo da dovedu u pitanje realizaciju projekta. 7. Visoka drutveno-ekonomska i niska financijsko-trina efikasnost projekta ukazuju da projekt treba izvesti kao javni projekt koritenjem javnog novca. U naelu, za privlaenje privatnog kapitala, potrebno je razviti instrumente stimulacija, ili projekt T staviti u iri kontekst investicionih prilika za ulaganja na Trebeviu koja bi mogla da privuku privatni kapital i T ukljue kroz koncesiju privatnim poduzetnicima, naravno u partnerstvu sa Gradom. Takav pristup nije bilo mogue provesti u ovoj studiji, jer odluke o prostornom ureenju Trebevia ne postoje i nema potrebne osnove za izraunavanje efekata mogueg javno-privatnog partnerstva na realizaciji ovog projekta. 8. Na osnovu iznesenih nalaza preporuuje se da Grad Sarajevo u narednom periodu intenzivira pripremne aktivnosti za izvoenje investicije i da se posebna panja posveti slijedeem: a) izradi glavnog projekta T, b) prikupljanju veeg broja ponuda za isporuku transportnih sistema iare c) definiranju konstrukcije financiranja i zakljuenje predugovora, odnosno pisma namjere sa potencijalnim financijerima T, d) priprema odluke o prenosu imovine T koja se vodi u GRAS-u, e) postizanje dogovora o nainima upravljanja T i osiguranju subvencija u fazi operativnog funkcioniranja T, f) postizanje dogovora sa Vladom KS o pripremi prostornoplanske dokumentacije za Trebevi i jasnoj opredijeljenosti o tome ta e biti dozvoljeno graditi na podruju Trebevia i g) promociji mogunosti investiranja na Trebeviu i istraivanju mogunosti ukljuenja T u paket javno-privatnog-partnerstva za realizaciju T. 9. Projekt T je razvojni projekt i ne bi ga trebalo odlagati ak ni u okolnostima nedostatka potrebnih odluka o reguliranju prostora na Trebeviu. Budui da je T sloen projekt sa zahtjevnim pripremama, treba na njegovoj realizaciji raditi bez odlaganja, osiguravajui potrebnu koordinaciju sa organima Kantona Sarajevo i drugim akterima, koji su relevantni za ovaj projekt. S druge strane, kao javni projekt koji pokree i domae graevinske i druge usluge, te prua poticaje razvoju turizma, projekt T moe biti znaajan doprinos aktiviranju domae ekonomije u uvjetima recesije.
148
Zakljuak i preporuke po pojedinim segmentima Tehniki aspekt Podloga za izradu Studije je Idejni projekt iare Trebevi izraen od strane firme GEODET Sarajevo, februara 2008. Pri analizi je uoen nedostatak argumenata za poveanje kapaciteta iare (1000 p/h45), u odnosu na kapacitet stare (predratne) iare (400 p/h), koji je prema broju prevezenih putnika bio vrlo malo iskoriten. S obzirom na znaajne reperkusije poveanog kapaciteta preporuuje se studiozna analiza i (re)definiranje optimalnog kapaciteta budue iare, prije daljih aktivnosti na izradi Studije opravdanosti izgradnje iare Trebevi. Idejni projekat iare TREBEVI izraen februara 2008 god. od firme GEODET Sarajevo, predvia obnovu-izgradnju iare na istoj lokaciji osnovnih dijelova sistema: d) OBJEKAT POLAZNA STANICA HRVATIN e) TRASA IARE f) OBJEKAT DOLAZNE STANICE VIDIKOVAC Rjeenja Idejnog projekta u osnovnim elementima predviaju: Ad a) OBJEKAT POLAZNE STANICE postojei koji je djelimino devastiran u potpunosti se rui i gradi novi objekat prilagoen projektovanom kapacitetu od 1000 putnika/h. Ad b) TRASA IARE predvia 13 novih stubova i temelja, dimenzionisanih za statike uticaje kabina sa 8 putnika, i raspored kabina na uetu prema kapacitetu 1.000 putnika/h. Ad c) OBJEKAT DOLAZNE STANICE postojei je najveim dijelom poruen, predviena je izgradnja novog objekta, prilagoenog rjeenja za kapacitet 1000 putnika/h. Za prihvaeni kapacitet sistema od 1000 putnika/h ponuena rjeenja su sa tehnikog aspekta prihvatljiva i izvodljiva. Prostorni aspekt Izgradnji T, zbog specifinosti podruja kojem prostorno i funkcionalno pripada - Zatieni pejza Trebevi, treba da prethodi zakonom utvrena izrada planske dokumentacije. Tom dokumentacijom e se: Identificirati i valorizirati cjelokupna prirodna osnova Trebevia, uspostaviti kvalitetna i primjerena koncepcija razvoja i tome odgovarajue upravljanje u skladu sa uvjetima zatite i cjelovitim prostorno-funkcionalnim tretmanom prostora; Predloiti koncept razvoja podruja na osnovu rezultata odbijenih valorizacijom prirodnih vrijednosti, i na osnovu toga utvrditi pretpostavke za njenu realizaciju; Zakonom o proglaenju zatienog pejzaa Trebevi, utvrditi granice obuhvata, kategoriju zatite, zoniranje prostora, propisane mjere zatite, intervencije u zatienom podruju, te koritenje prirodnih vrijednosti i upravljanje zatienim podrujem;
45
Putnik/sat 149
Potrebno je utvrditi stepen devastacije, iskazati potrebna ulaganja zajednice u ove prostore a sve s ciljem ouvanja i unapreenja vrijednosti koje mu daju atribut objekta prirodnog nasljea; Maksimalno afirmirati kategoriju zatite objekta prirodnog nasljea kategorije zatieni pejza; Uvjete koritenja prostora odrediti na temelju stepena zatite prirodnih i kulturnih vrijednosti a odreene graditeljske intervencije u prostoru precizirati u skladu sa utvrenim ogranienjima i mjerama zatite; Uvjete koritenja prostora, kao i urbanistiko - tehnike uvjete za postojee i planirane sadraje definirati u skladu sa uvjetima zatite kvaliteta i kvantiteta prirodnih resursa; Uspostaviti novu kvalitetnu i prostoru primjerenu turistiku koncepciju i tome odgovarajue upravljanje u skladu sa uvjetima zatite i koritenja prostora, utemeljenu na cjelovitom prostorno-funkcionalnom programu. Odrivost zatienog podruja dio Trebevi moe se postii samo ako se zatieno podruje posmatra zajedno sa uim i irim okruenjem, pri emu je zatieno podruje poticaj za razvoj ireg okruenja. Pravni aspekt Iz prednje navedenog mogu se izvesti slijedei osnovni zakljuci: Postojei pravni okvir daje legalnu mogunost da Grad Sarajevo bude titular prava na predmetnoj nekretnini-T. Ovo se moe realizovati na vie naina. Jedan od njih je formiranje javnog preduzea koje bi imalo funkciju upravljanja i odravanja T. Ovo je izriito predvieno citiranim Zakonom o lokalnoj samoupravi koji daje mogunost da se pojedini poslovi infrastrukturne prirode mogu povjeriti javnim preduzeima i ustanovama osnovanim radi obavljanja javnih slubi u Gradu Sarajevo. Pored toga Grad Sarajevo ima svojstvo pravnog lica to mu daje mogunost da u skladu sa Zakonom o privrednim drutvima i Zakonom o javnim preduzeima bude osniva privrednog drutva sa svojstvom javnog preduzea u svemu prema uslovima iz citiranih zakonskih akata. Koritenje ove mogunosti bi trailo poseban elaborat o opravdanosti osnivanja javnog preduzea naroito kada se u obzir uzme nain financiranja Grada a to se vri putem budeta Kantona Sarajevo. Ovo podrazumijeva da bi za formiranje posebnog javnog preduzea bila potrebna suglasnost Skuptine Kantona Sarajevo i to na elaborat o opravdanosti osnivanja javnog preduzea. U pogledu budueg financiranja i eventualnog koritenje mogunosti kreditnog zaduenja Grada Sarajevo moe se konstatovati slijedee. Grad Sarajevo, s obzirom da je reeno da ima svojstvo pravnog lica, mogao bi se pojaviti i kao korisnik kredita, a radi financiranja Projekta. Sa stanovita pravnih rjeenja i ovo bi podrazumijevalo prethodnu suglasnost Skuptine Kantona Sarajevo poto bi se budetska sredstva, barem u nekoj poetnoj fazi, koristila za otplatu kredita. Ujedno, Kanton Sarajevo bi se, u sluaju koritenja ove mogunosti, morao pojaviti kao solidarni jamac vraanja kredita, odnosno morao bi solidarno jamiti cjelokupnu otplatu bilo kojeg oblika kreditnog zaduenja Grada Sarajevo. Posjednik T je KJKP GRAS Sarajevo, a stvarni titular vlasnikih prava je Kanton Sarajevo - Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolia. Predmetna nekretnina ima pravni status javnog dobra ili dobra u optoj upotrebi. U sluaju da bi se svojinska ovlatenja prenosila na Grad Sarajevo potrebno je donijeti poseban zakon od strane Skuptine Kantona Sarajevo.
Ne postoje pravne smetnje da se predmetne nekretnine na lokalitetu T izdaju pod koncesiju. Ovo rjeenje bi bilo najoptimalnije jer bi se zasnivalo na ugovornom principu a dodjela bi se vrila na osnovu javnog tendera i u svemu transparentno. Nosilac aktivnosti bi bio Kanton Sarajevo - Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolia a Vlada Kantona Sarajevo bi kao koncesora mogla da odredi Grad Sarajevo na taj nain to mu za odreeni vremenski period bilo ustupljeno to pravo. Maksimalni rok je 30 i isti se moe produivati. Koncesionar bi bio privatno pravni subjekt koji bi na tenderu dobio koncesiju. U narednoj fazi je potrebno aktivno ukljuiti nosioca prava vlasnitva - Kanton Sarajevo i resorno ministarstvo -Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolia. Bez obzira to ne postoji zakonski akt koji bi definirao javno privatno partnerstvo postojei opte pravni okvir, posebno propisi koji se odnose na pravni reim koncesija ne prave smetnju za bilo koji oblik javno privatnog partnerstva na predmetnom projektu. Preduslov je postojanje validnih odluka titulara vlasnikih ovlatenja. Postojei pravni okvir ne predstavlja smetnju za izvoenje projektnih aktivnosti bez obzira na ta da li postoji konkretan pravni izvor. Javno privatno partnerstvo, u kombinacija sa pravnim reimom koncesije, se namee kao rjeenje koje bi trebalo koristiti u realizaciji cjelokupnog Projekta. Ukoliko bi se koristila mogunost formiranja posebnog javnog preduzea za upravljanje Projektom i njegovom kasnijom implementacijom to bi zahtijevalo izradu posebnog elaborata o opravdanosti osnivanja novog javnog preduzea kao i dodatne aktivnosti vezane za parlamentarne i sudske procedure suglasnosti o osnivanju i registraciji. Imovinsko pravni odnosi se imaju smatrati rijeenim u sluaju da se koristi stara trasa T. Nova trasa bi zahtijevala izradu posebne kalkulacije kao i dodatni vremenski okvir za realizaciju cjelokupnog Projekta. Kulturno-historijski i edukativni aspekt Planina Trebevi je u posljednjih nekoliko stoljea neodvojivi dio grada Sarajeva i njegovih stanovnika, kako u duhovnom tako i u prostorno-urbanom smislu. Takav odnos je imao za posljedicu graenje jedne posebne, ne samo prirodne nego i kulturno-historijske vrijednosti Trebevia. Za spoznaju tih vrijednosti, jednako kao i za njihovu pravilnu valorizaciju neophodno je da svaki projekt sadri i jednu edukativnu komponentu. To je posebno vano za Projekt obnove T budui da postoji jaka emotivna veza stanovnika Sarajeva sa iarom. U vezi s tim moe se zakljuiti: Iz pregleda dosadanjih pripremnih aktivnosti moe se vidjeti da one nisu bile kontinuirane i konzistentne u svim aspektima obnove T. To se posebno odnosi na pripreme za izradu Idejnog projekta (nema prethodnih istraivanja), ali i za kategorizaciju zatite Trebevia u smislu zatienog pejsana. Zbog toga je neophodno to prije napraviti pravilnu valorizaciju prirodnih, estetskih, kulturnih i historijskih vrijednosti Trebevia kako bi se utvrdio pravilan obuhvat i zoniranje zatienog podruja. (Primjer kako neadekvatno istraivanje moe ugrozili jedno zatieno podruje su upravo Bijambare, gdje je gotovo cijela Srednja Bijambarska peina izuzevi ulazni dio - koja je po znaaju najvanija za kompleks Bijambarskih peina i turistiku valorizaciju, ostala izvan podruja zatite.)
151
Predloeni konkretni edukativni sadraji (J.U. Zatieni pejza Trebevi upravna zgrada sa edukativnim sadrajima, Tehnika zbirka/muzej, Astronomska opservatorija, Posmatrake stanice za ptice, Vidikovac sa panoramskim prikazima, Edukativne staze (flora, fauna), Info punktovi sa oznaenim stazama za pjeaenje i mountbiking, Poseban vid edukativnih sadraja) treba da uspostave kontinuitet onih vrijednosti Trebevia koje su mnoge generacije ve imale, a na drugoj strani da, generacije kojima je Trebevi bio nedostupan, potaknu i osnae prema pravilnoj valorizaciji sveukupnih vrijednosti ovog prostora, njihovom uvanju i razvijanju. Organizacioni upravljaki aspekt Iz prethodne analize organizaciono-upravljakih aspekata Projekta kroz dosada inicirane i pokrenute aktivnosti, mogu se definirati sljedei zakljuci: Postoji potreba i opi interes da se obnovi Trebevika iara i kompleks Trebevia, Aktivnosti u formi zahtjeva, odluka i zakljuaka svih aktera u vezi realizacije projekta T, bez prethodno uspostavljene organizacije i adekvatnog procesa upravljanja Projektom, datiraju jo od 1999., ali bez definiranog vremenskog okvira i potrebnih resursa. Izostanak projektne organizacije i upravljanja potroeno je deset i ponovno su sve aktivnosti u vezi projekta T na samom poetku Definiran je prijedlog da Grad Sarajevo bude titular T i nekretnina iji je posjednik GRAS. Efikasan nain realizacije Projekta podrazumijeva uspostavu projektne organizacije i upravljakog modela kroz dvije faze. Predloe se da se u prvoj fazi u okviru Grada Sarajevo formira Jedinica za implementaciju projekta T ija je zadaa da izgradi i stavi u funkciju T. Druga faza podrazumijeva stavljanje iare u funkciju i njenu eksploataciju. Ponuene su tri varijante upravljanja i organizacije: formiranje javne kompanije, prenos iare na upravljanje drugoj organizaciji, te uspostava modela javno-privatnog partnerstva sa predloenom podvarijanatom koncesije i formiranja zajednike kompanije javnog i privatnog partnera koji e zajedno upravljati iarom i svim aktivnostima u vezi revitalizacije Trebevia i drugih turistikih sadraja. Promotivno-marketinki aspekt Marketing strategija bi se mogla profilirati kao marketing miks za iaru i Trebevi, kao turistiku destinaciju. iara bi se morala pozicionirati kao jedinstven doivljaj. Cijena usluge bi se odredila na bazi cijena alternativnih dolazaka na Trebevi (autobus, automobil) na nivou 3-4 KM po osobi u oba smjera. Sa aspekta promocije iaru treba nuditi kao poseban marketinki proizvod, kao sastavni dio destinacije Trebevi i kao dio paketa drugih turistikih usluga vezanih za Sarajevo. Osim linih kontakata sa ranije navedenim grupama, te koritenja tradicionalnih medija za oglaavanje, kao to su tampani materijali, broure, mape, leafleti i elektronski mediji potrebno je raditi na kreiranju multijezine web stranice u cilju upoznavanja turista sa iarom i Trebeviem. Marketing program bi se trebao bazirati na iskustvima drugih iara u svijetu (Table Mountain, Juna Afrika; Maokong Gondola, Tajvan; Hoher Kasten, vajcarska; Aiguille de Midi, Chamonix, Francuska; Barcelona, panija i drugi). Na godinjem nivou za promotivno-marketinke aktivnosti bi trebalo planirati oko 72.000 KM.
152
Ekonomsko-financijski aspekt Na osnovama prethodno prezentiranih rezultata studije mogue je zakljuiti sljedee: U budetskim izvorima Grada Sarajevo uee vlastitih izvora financiranja je jako nisko; Poreski prihodi predstavljaju prihode koji po raspodjeli pripadaju Gradu iz ukupno naplaenih poreskih prihoda opina po ovom osnovu; Grantovi Kantona ili kapitalni grantovi participiraju sa gotovo 53 % u ukupnim prihodima Grada; Navedeni izvori su veoma nestabilni i neizvjesni jer ne postoji fiksno predodreeni procentualni ili apsolutni iznos koji je Kanton obavezan proslijediti Gradu; Budet Grada je uglavnom prenapregnut i u najveem iznosu se usmjerava u ve ustaljene kategorije rashoda; Ukupna dosadanja ulaganja Grada Sarajeva vezno za ovaj Projekt iznose blizu 883.000 KM (704.000 KM deminiranje i 179.000 KM projekti); Investicioni period Projekta je dvije godine; Vijek trajanja opreme je 30-40 godine; U prvoj investicionoj godini realiziraju se pripremne radnje u procijenjenoj vrijednosti od blizu 3 miliona KM; U drugoj investicionoj godini realizirat e se graevinski radovi i montaa opreme u procijenjenoj vrijednosti od blizu 13,5 miliona KM; Identificirano je nekoliko znaajnih potencijalnih izvora financiranja: budetska sredstva, kreditna sredstva, ostali izvori (sponzorstva, donacije, promocija); Sainjen je prijedlog aktivnosti na rjeavanju financijskih aspekata Projekta respektirao je kapacitiranost i realnost potencijalnih izvora; U prvoj investicionoj godini sredstva bi se pribavila samo iz IPA fonda i Budeta Grada kroz aranman dugoronog kredita kod komercijalnih banaka; U drugoj investicionoj godini bi se akvizirali preostali izvori financiranja (budetska sredstva, krediti, sponzorstva, donacije, IPA, pomoi i sl). Projekcija prihoda na bazi procjene o broju posjetilaca od 300.000 godinje i cijene karte od 2 KM (sa PDV-om) je blizu 510.000 KM na godinjem nivou; Ukupni godinji trokovi (bez amortizacije) procijenjeni su na blizu 780.000 KM sa tendencijom rasta; Na ukupnom vijeku efektuiranja, procijenjeni gubitak bi iznosio blizu 22,5 milion KM; Drutveno-ekonomski efekti su prepoznati kao pozitivni faktori uticaja na efikasnost Projekta; Ukljuivanjem mjerljivih drutveno-ekonomskih efekata Projekta u analizu, NPV bi bila pozitivna ve u 11. godini eksploatacije projekta Projekt ima nisku financijsko-trinu efikasnost, ali veoma visoku drutveno-ekonomsku efikasnost i zato treba da ide u realizaciju, jer e uz evidentne nemjerljive pozitivne drutveno-ekonomske efekte doprinijeti ubrzanju socijalno-ekonomskog razvoja Grada i KS.
153
154
Izvori
IZVORI Prostorni aspekt Anon., 2006: Prostorni plan Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023. (Slubene novine Kantona Sarajevo broj 26/06) Anon, 1986: Urbanistiki plan grada Sarajeva za urbano podruje Sarajevo (Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilida i Vogoa) za period od 1986. do 2015., Preien tekst Anon, 1986: Prostorni plan Kantona Sarajevo za period 1986. do 2015. (Slubene novine Kantona Sarajevo broj 7/86) Anon, 1984: Dugoroni drutveni plan grada Sarajeva za period od 1986. do 2000. Prostorni plan grada Sarajeva Faza: Valorizacija, kategorizacija, reimi zatite i prijedlog mjera, kulturno-historijskog i prirodnog nasljea Grada, Gradski Zavod za zatitu i koritenje kulturno-historijskog i prirodnog nasljea Sarajevo. Anon, 2000: "Strategija razvoja Kantona Sarajevo do 2015. ", Ministarstvo obnove razvoja i zatite okoline, arhiva Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo Anon, 1979: Prostorni plan posebnog podruja za potrebe odravanja XIV Zimskih olimpijskih igara Sarajevo 1984 Polazne osnove, arhiva Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo Anon, 1979: Prostorni plan XIV Olimpijskih igara Polazne osnove, separat: Kulturno-historijsko i prirodno nasljee, Sarajevo. Anon, 1984: Sarajevo kandidat za XIV zimske olimpijske igre 1984./grafiki prilozi Anon, 1980: Koncepcija sistema izgradnje i odravanja javnih zelenih povrina u gradu Sarajevu, Zavod za planiranje razvoja grada Sarajevo. Lakui, R. i Pintari, K. 1980.: Koncepcija sistema izgradnje i odravanja zelenih povrina u gradu Sarajevu, Bioloki institut Univerziteta u Sarajevu i umarski fakultet u Sarajevu, Sarajevo. Anon, 1981: Zelenilo Sarajeva, Prvo savjetovanje i zelenilu urbanih podruja, Sarajevo, Skuptina Optine Centar Sarajevo Anon, 2008: Idejni projekat Trebevika iara , firma Geodet, Sarajevo. Struna miljenja po osnovu zahtjeva za izdavanje urbanistikih saglasnosti, Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo Anon, 1963: GUP Sarajeva. Taubman et al, 1959: Urbanistiki problemi podruja Trebevi, 1959., Zakon o Zatiti prirode (Slubene novine F BiH broj 33/03) Zakon o umama (Sl. novine FBiH, br. 20/02, 29/03) Linkovi http://www.mtb.ba/?p=75 http://www.vertigo-sa.com/FotoTrebevic.html
155
Izvori
Kulturno-historijski i edukativni aspekt Anon., 1913: Sarajevski naputnik s nacrtom Sarajeva i okolice i Bosne i Hercegovine : Sarajevoer Wegweiser versehen mit einem Plan von Sarajevo und Umgebung und der Verkehrskarte von Bosnien-Hercegovina : Voa po Sarajevu i okolini sa nacrtom Sarajeva i okolice i Bosne i Hercegovine (Tree izdanje). Sarajevo (nepotpuno, nepaginirano, dostupno u biblioteci Zemaljskog muzeja u Sarajevu). Anon., 2002: 1. Kratak istorijat rada iare. 2. Tehniki podaci. Interna dokumentacija JKP Gradski saobraaj, 31. 7. 2002., 1 str., Sarajevo, (nepaginirano). Anon., 2006a: Prostorni plan Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. . Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, 29 str., Sarajevo. Dostupno na: http://www.zavodzprsa.ba/Prostorni_plan/PP_PROSTORNA_OSNOVA_rezime%20m.pdf. Dostup: 14. 6. 2009. Anon., 2006b: Prostorni plan Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. . Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, 249 str., Sarajevo. Anon., 2008: Firma "Geodet" predstavila Idejni projekt obnove T: Projekt vrijedan oko 16.000.000 KM. Dostupno na: http://www.ekapija.ba/website/bih/page/159004, Dostup: 17. 6. 2008. Anon., 2009: Lista evidentiranih, prethodno zatienih i zatienih nepokretnih spomenika kulture i prirodne batine Kantona Sarajevo. Kantonalni zavod za zatitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijea Sarajevo, 36 str., Sarajevo. Dostupno na: http://www.spomenici-sa.ba/documents/.pdf. Dostup: 21. 7. 2009. Anon., (nedatirano): Projekti u BiH: Obnova opservatorije na Trebeviu. Dostupno na: http://www.adorion.ba/index.php?id=29. Dostup: 18. 7. 2009. Babi, B. & Bozja, D., 2006: Planinarsko-turistiki vodi po planinama oko Sarajeva. Fondacija za zatitu Bjelanice, Igmana, Treskavice i kanjona Rakitnice, 200 str., Sarajevo. Baekija, M. M., 1987: Ljetopis (1746-1804), (2. dopunjeno izd.). Veselin Maslea, 469 str. Sarajevo. ehaji, J., 1969: Elementi i faktori razvoja turizma u Sarajevu. Geografski pregled, XIII, 95-121, Sarajevo. Hadijahi, M., 1980: Sinkretistiki elementi u islamu u Bosni i Hercegoivini. Prilozi za orijentalnu filologiju, XXIII/XXIV 1978/79, str. 301-329, Sarajevo. Popovi, J., 1935: Kroz planine Bosne i Hercegovine. Planinarska drutva u Sarajevu, 265 str., Sarajevo. Promotivno-marketinki aspekt Anon., 2009: Informacija o zatienim prirodnim podrujima u Kantonu Sarajevo, Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolia, Sarajevo. Anon., 2007: Turistiki proizvod Kantona Sarajevo, Privredna komora Kantona Sarajevo. Anon., 2009: Strategija razvoja turizma u FbiH za period od 2008 2018., Federalno ministarstvo okolia i turizma, Sarajevo.
Izvori
Anon., 2004: Regionalna strategija ekonomskog razvoja Sarajevska ekonomska makroregija, SERDA, Sarajevo. Anon.: Skraeni sanacioni program objekta T, JKP Gradski saobraaj Sarajevo. Anon., 1958: Program investicione izgradnje Osobne iare Sarajevo - Trebevi, Elektro-projekt Sarajevo, Anon., 2003: Analiza planinarskih domova, kua i ostalih objekata na planinama Kantona Sarajevo, kao jednog od znaajnijih faktora za razvoj planinskog turizma, Turistika zajednica Kantona Sarajevo, Sarajevo Kanton Sarajevo u brojkama, Federalni zavod za statistiku, 2009 Zakon o zatiti okolia FBIH, Slubene novine FBiH, 33/03, Sarajevo, 2003 Zakon o zatiti prirode FBiH, Slubene novine FbiH, 33/03, Sarajevo, 2003 Ekonomsko-finansijski aspekt Bendekovi, J. 1993: Planiranje investicionih projekata, EIZ, Zagreb; Domazet, A. (2007): Studija izvodljivosti gradnje Franiznog centra BiH u Vitezu, Ekonomski institut Sarajevo Mani, E. 2009: Tehniki aspekt Projekta; Studija izvodljivosti izgradnje iare Trebevi, Ekonomski institut Sarajevo. Petek, A. 2009: Promotivno-marketinki aspekt Projekta; Studija izvodljivosti izgradnje iare Trebevi, Ekonomski institut Sarajevo. Mahmutovi, H. 2009: Organizaciono-upravljaki aspekti Projekta; izvodljivosti izgradnje iare Trebevi, Ekonomski institut Sarajevo. Studija
Trivun, V. 2009: Pravni aspekti Projekta; Studija izvodljivosti izgradnje iare Trebevi, Ekonomski institut Sarajevo. Anon., 2009: Plan budeta Grada Sarajevo za 2009., Grad Sarajevo, Sarajevo. Dokument okvirnog budeta Grada Sarajeva za period 2009.-2011., Grad Sarajevo, Sarajevo; Izvjetaji o izvrenju budeta Grada Sarajevo za 2005, 2006, 2007 i 2008. godinu; Zakon o budetima (ZOB) FBiH; Zakon o dugu (ZOD) FBiH; http://www.elektroprivreda.ba/np/ep/epp?bp=3&mp=46 (31.07.2009.) http://www.sarajevo-x.com/auto/clanak/070205093 www.sarajevo.ba
157

Studija Izvodljivosti Trebevicke Zicare

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Studija Izvodljivosti Trebevicke Zicare

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

STUDIJA IZVODLJIVOSTI (FEASIBILITY STUDY) IZGRADNJE IARE TREBEVI

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Popis tabela, slika i grafikona

POPIS TABELA, SLIKA I GRAFOVA

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt

1. TEHNIKI, INFRASTRUKTURNI I SIGURNOSNI ASPEKT

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt

Nema pouzdanih podataka

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt Slika 1. Donja stanica sadanje stanje

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt Slika 2. Gornja stanica sadanje stanje

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt Slika 4: Gornja stanica novo rjeenje

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt Slika 5. Novo rjeenje mainski dio

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt Slika 6: Kabina

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt Slika 7: Transportno ue i kabina

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt Slika 12: DISEL generator

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt Slika 14: Nosea konstrukcija

I. II. III. IV. V.

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII.

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt

1.7. Dinamika realizacije 1.7.1. Pripremne aktivnosti

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt

1.7.2. Izvoenje radova i zavrne aktivnosti

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt

Mjere koje treba predvidjeti da bi se otklonile opasnosti od elektrine struje:

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Regulacioni plan Hrid Slubene novine Kantona Sarajevo broj 20/08 41

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

mnm - metara nadmorske visine 43

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Separat: Kulturno-istorijsko i prirodno nasljee, Sarajevo, februar 1979. 47

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi