SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA Poslovna informatika

Tema: Pravila ponaanja na internetu

http://www.besplatniseminarskiradovi.com

SADRAJ 1. Uvod .......................................................................................................................................................................... 2 2. Vodi kroz internet ..................................................................................................................................................2 2.1 ta je to Internet? ...................................................................................................................................................3 2.2 Ko upravlja Internetom?....................................................................................................................................... 3 2.3 Kako se prenose informacije putem Interneta?................................................................................................... 3 2.4 Kako se povezuju mree? .......................................................................................................................................4 2.5 Koje su to Internet usluge? ....................................................................................................................................4 3. Pravila za web, e-mail i chat ................................................................................................................................... 5 4. Zakljuak ...................................................................................................................................................................6 5. Literatura ..................................................................................................................................................................7

Ovaj rad prezentuje pravila ponaanja na Internetu odnosno skup pravila ponaanja koja se odnose na mail, news, www, ftp i dr. Pravila ima mnogo, ali ona postoje da se olaka rad na Internetu svim korisnicima. Da bi upoznali ta pravila moramo upoznati osnovne pojmove odnosno principe rada ove mree. U tu svrhu dato je objanjenje ta je Internet, ko upravlja Internetom, kako se prenose informacije putem Interneta, kako se povezuju mree meusobno, koje su Internet usluge. Kljune rijei:
netiquette, LAN (Local Area Network), MAN (Metropolitan Area Network), WAN (World Area Network), WWW (World Wide Web), TCP/IP (Transmission Control Protocol/InternetProtokol), Router, Gateway, FTP /File Transfer Protocol/ , FAQ(Frequently AskedQuestions)

1. UVOD
Internet je brzinom razvoja svoje raunarske infrastrukture omoguio zainteresovanim ljudima da se iz bilo kog kraja svijeta, u bilo koje vrijeme, ukljue i koriste ili razmijene podatke koji su im na raspolaganju. Svaki korisnik svijesno ili nesvijesno moe postati uzronik ili rtva zabranjenog ponaanja korisnika na Internetu. Da bi se takve pojave sprijeile ili svele na najmanju mjeru, u sistemu Interneta vae opte prihvaene norme, pravila i preporuke ponaanja. Internet Servis Provajder u svakoj zemlji, zahtijava od svakog korisnika da potuje pravila ponaanja na Internetu i to se zove Netiquette. Rije Netiquette sastoji se od engleske rijei net-mrea i etiquette-pravila pristojnosti. To je skup pravila ponaanja na Internetu koja se odnose na mail, news, www, ftp,mailing liste, itd. Ako elite biti pristojan i kulturan graanin i korisnik Interneta morate ih znati, potivati i pridravati se pravila ponaanja na Internetu. Internet kao fenomen modernog svijeta stvorio je jednu vrstu posebne kulture ili subkulture u koju se mogu ukljuiti ljudi iz cijelog svijeta. Ukljuivanje u tu zajednicu slobodno je i neogranieno. Ipak, da bi bili prihvaeni u cyber svijetu, kao i u stvarnom ivotu, moramo potovati osnovne etike principe, postoje odredjena pravila koja se trebaju potivati. Odnose se na sve vidove koritenja Interneta i moramo ih potivati dok surfamo Webom, kada koristimo e mail, uestvujemo o forumima, a posebno kada komuniciramo sa drugim ljudima. U krajnjem sluaju kada koristimo Internet moramo uvijek imati na umu da svojim ponaanjem moemo nesvjesno izazvati tetu drugih ljudima. Jer ipak sa druge strane monitora uvijek se nalaze ljudi. Pravila i norme ponaanja najee ne potuju novi korisnici Interneta, popularno nazvani newbies i lameri pa se lako prepoznaju. Net etika podrazumijeva da stari korisnici pomognu novim. Jer to je nain na koji e net kultura najbre biti prenesena.

2. VODI KROZ INTERNET 2.1 ta je to Internet?

Rije koju svaki dan izgovara sve vie ljudi. ta je to Internet ustvari? U narednim redovima pokusat u odgovoriti upravo na to pitanje. Prije svega mislim da bi bilo korisno znati ta je uopte mrea. PC-raunari, osim to mogu izvriti klasine funkcije, mogu biti i povezani u mreu. Povezani u mreu mogu komunicirati meusobno i koristiti zajednike resurse. Uglavnom se koriste tri naina povezivanja raunara u mreu, i to: povezivanje na lokalnom nivou, obino unutar jedne zgrade ili jednog pogona, to ini lokalnu mreu LAN/Local Area Network/. Povezivanje na nivou malo vee destinacije, naprimjer jednog grada, nazivamo MAN mrea /Metropolitan Area Network/, i na svjetskom nivou WAN mrea /World Area Network/ to i jeste Internet. Internet zapravo ini i jedna i druga i trea varijanta ili, ako hoete, Internet je vie od mree, to je mrea sastavljena od mrea. Ili, bolje reeno, to je jedan apstraktan sistem koji povezuje samo softwere. Zato je pomalo teko dati konkretan opis tog sistema. Poetkom sedamdesetih godina amerika armija gradi informatiku mreu kojom namjeravaju povezati sve najvanije punktove, a koja bi mogla preivjeti i eventualni atomski rat u kome bi, kako su pretpostavljali, bila unitena veina postojeih sistema veza. Po zavretku gradnje ustanovili su da je takva mrea potpuno neiskoritena jer oni nisu imali niti priblino toliko informacija koliko se moglo prenijeti tim novim informacijskim sistemom. Da

bi se takva mrea i iznad svega velika ulaganja to bolje iskoristila, dozvoljavaju prikljuak i koritenje mrenih potencijala prvo velikim amerikim fakultetima i institutima, a potom i drugim korisnicima. Neto kasnije Internet prelazi granicu SAD i postaje jedna globalna mrea na koju ima pristup gotovo cijeli svijet. Danas imamo ve oko 170 miliona korisnika u cijelom svijetu i broj vrtoglavo raste. Poto je Internet slobodno i dobrovoljno organizirana mrea, ne postoji niti jedna oficijelna grupa ili organ koji upravlja ili vodi ovu mreu. Umjesto toga postoje mnoge privatne organizacije, univerziteti, dravne ustanove koje vode dijelove ove gigantske mree. Svi rade zajedno u jednoj demokratskoj, slobodnoj organiziranoj alijansi.

2.2 Ko upravlja Internetom?

Postoji nekoliko organizacija, prvenstveno u Americi, koje su vie pomo i podrka internetu nego njegova uprava, naprimjer: Internet Society je privatna, neprofesionalna organizacija koja izdaje preporuke i stara se o tome kako funkcioniraju odreeni protokoli koji su doneseni npr. TCP/IP. InterNIC/Internet Network Information Centar/ je organizacija koja vodi internet registar. Internet registar je, ustvari, spisak internet adresa. Ova organizacija vodi rauna o dodjeli adresa pojedinim korisnicima na globalnom planu. Ona u saradnji sa NSF/National Science Foundation/ pomae organizacijama u koritenju Interneta. Sve lokalne i mree regionalnog karaktera povezane su na centralni prenosni sistem, to je obino sistem koji omoguava brzi prenos podataka. Taj sistem, koji je uglavnom u vlasnitvu drave, prenosi cijeli saobraaj interneta unutar i izvan zemlje ka meunarodnom sistemu veza. Na sistem su povezani razni korisnici koji nude razliite vrste informacija kao univerziteti, instituti, privatna lica i razna udruenja i institucije. Sistem koristi uglavnom ve postojeu infrastrukturu telekomunikacija. Prenos podataka moe se odvijati preko svih klasinih sistema veze kao: obinog bakarnog kabla, koaksijalnog kabla, ali i preko satelitskih prenosa.

2.3 Kako se prenose informacije putem Interneta?

Da bi se osigurao prijenos podataka putem Interneta, svi proizvoai opreme i programske podrke moraju potivati odreene norme ili, kako ih struka zove, protokole. Jedan od najvanijih je TCP/IP (Transmission Control Protocol/InternetProtokol). Ovaj protokol propisuje kako e neki program biti upakovan te transportiran na odredite. Naime, prenos informacija i programa odvija se tako to fajl ili program pakuju u vie malih paketia koji za sebe imaju podatke o primaocu i koji se na put ka odreditu alje neovisno jedan od drugog i putem koji je trenutno slobodan. Po prispjeu na odredite svih dijelova fajla ili svih paketia poslanog programa, program se ponovo pakuje u jednu cijelinu i na raspolaganju je korisniku. Kako se signal prenosi na velike daljine razliitim sistemima prenosa te na tom putu, uslijed prenosa, gubi na jaini, to se ukazala potreba da se signal pojaava u prenosu. Za pojaanje elektrinog signala, ali i povezivanje udaljenih mrea slue repetitori.

2.4 Kako se povezuju mree?

Imamo vie naina povezivanja mrea radi toga to je internet obuhvatio mree razliitog tipa i sa razliitom programskom podrkom. Istorodne lokalne mree LAN povezuju se pomou sustava za premotavanje /Bridge/ koji se sastoji od sklopa i odreene programske podrke. Povezivanje rasprostranjenih mrea WAN i lokalne mree LAN obavlja se posredstvom posrednikog sistema /Router/. Ovaj posredniki sistem uglavnom povezuje mree istog protokola. Osnovna zadaa posrednikog sistema je usmjeriti poruku najpovoljnijom i najkraom vezom ka primaocu. Raznorodne lokalne mree ili raznorodni dijelovi jedne lokalne mree povezuje se mrenim prolazom /Gateway/. Ovaj sistem ima zadatak osigurati povezivanje dvaju razliitih sistema mree te izvriti pretvaranje protokola kako bi se poruka mogla prenijeti primaocu. Naelno je mogue sve mree povezivat u jedan jedinstveni sistem kod kojega e moi komunicirati svaki korisnik sa svakim bez obzira na vrstu opreme i pogonski softver.

2.5 Koje su to Internet usluge?

Povezivanjem raunara na internet mreu korisniku se pruaju sljedee mogunosti: Koristei neki od programa, koji prestavljaju Home page itae, kao Microsoft Internet Explorer, Opera ili Netscape Navigator moemo posjetiti bilo koju Home page i na njima pronai fantastino mnogo informacija iz svih oblasti ivota. Ovaj dio interneta nazivaju i WWW /World Wide Web/. On je ujedno i najrasprostraniji. Koristei neki od programa eletronske pote kao Microsoft Exchange, OutlookExpress, Netscape Mail ili neki drugi, ima ih zaista puno, moemo slati primati pisma sa jednog na drugi kraj svijeta fantastino brzo. Ovo je svakako danas jedan od najvie koritenih dijelova interneta. Koristei program Microsoft fax ili neki drugi, moemo poslati ili primiti fax. Treba rei da je mogue slanje i primanje faxa i prema klasinim fax aparatima. Ovaj program je uveliko u sjeni emaila. Koristei program Microsoft Internet News ili Netscape News moe se postati preplatnik i uesnik neke od diskusionskih grupa. Koristei odreenu sklopovsku i programsku podrku moemo biti uesnik video konferencija. Koristei program MIRC /Microsoft Internet Relay Chat/ ili neki drugi komunicirati sa prijateljima u cijelom svijetu. Danas najpopularniji meu omladinom. Koristei program FTP /File Transfer Protocol/ prenijeti ili prebaciti neki fajl ili program sa jednog na drugi raunar ili instalirati neki od programa sa neke od kunih stranica proizvoaa software-a, telefonirati putem interneta. Osim ovih, klasinih u novije vrijeme internet se jako puno koristi u komercijalne svrhe.

Slika br.1 Internet stranica Yahoo

3. PRAVILA ZA WEB, E-MAIL I CHAT

Osnovno pravilo kojeg se moramo pridravati kada objavljujemo informacije na Internetu jeste da one ne smiju biti zakonom zabranjene, uvredljive, iritantne ili sadravati prijetee poruke, ime moemo povrijediti druge ljude. Potovanje autorskih prava, redovno auriranje stranica uveliko pomae stvaranje boljeg web prostora. Svaka stranica treba imati kontakt adresu web mastera, a korisno je imati dio u kojem su prikazana najea pitanja, FAQ(Frequently AskedQuestions), koja e pomoi korisnicima. U svakome sluaju, treba imati na umu da informacije koje objavljujete na Internetu mogu proitati svi i da bi one trebale biti korisne, interesantne, zabavne. to se tie koritenja e-maila, pravila su slijedea: Ukoliko ne koristite postupke enkripcije (hardware ili softwere), morate znati da elektronska pota na Internetu nije sigurna. Nemojte nikada staviti u e-mail ono to ne biste stavili na dopisnicu Potujte autorska prava nad materijalima koje reproducirate. Skoro sve zemlje imaju zakone o autorskim pravima. Ukoliko proslijeujete poruku koju ste primili, ne mijenjate sadraj.

 Nikada ne aljite Lance sree koji su zabranjeni na Internetu. Pristup mrei e vam biti uskraen. Obavijestite svog administratora ukoliko primite Lanac sree. Olakajte stvari primatelju. Mnogi programi za e-mail izbriu podatke iz zaglavlja koji sadre adresu za odgovor. Da biste bili sigurni da ljudi znaju ko ste, ukljuite liniju ili dvije na kraju poruke s podacima za kontakt. Mozete napraviti datoteku s kontaktnim podacima i ukljuivati ga na kraj vaih poruka. Neki programi to rade automatski. U Internet argonu to je poznato kao .sig ili signature datoteka. Vaa .sig datoteka e nadomjestiti vau posjetnicu, a moete ih imati nekoliko za razliite situacije. Imajte na umu da mnogi ljudi plaaju pristup Internetu po minuti i to je vaa poruka dua, oni vie plaaju. Budite oprezni prilikom slanja elektronske pote. Postoje adrese koje prestavljaju grupu ljudi, a izgledaju kao da se radi o jednoj osobi. Znajte kome aljete e-mail Imajte na umu da je primalac ljudsko bie ija se kultura, jezik i smisao za humor mogu razlikovati od vaih. Ne koristite velika slova. VELIKA SLOVA IZGLEDAJU KAO DA VIETE. Cijenu slanja elektronske pote plaaju, u prosjeku, podjednako poiljalac i primalac (ili njihove organizacije). To je razliito od drugih medija kao to su potanske poiljke, telefon, TV ili radio. Ne aljite velike koliine podataka ljudima koje nisu zatraili. itajte mailing liste i news grupe prije nego to na njih neto poaljete. Ovo e vam pomoi razumijeti pravila ponaanja grupe. Neokrivljujte sistem administratora zbog ponaanja korisnika sistema Predpostavite da pojedinci govore u svoje lino ime i da ono sto napiu neprestavlja njihovu organizaciju (osim ako nije eksplicitno navedeno) Imajte na umu da i elektronska pota troi resurse sistema. Poruke i lanci trebaju biti kratki i u vezi s onim o emu se raspravlja. Ne skreite s teme i ne aljite poruke samo zato da bi ukazali na tudje greke u tipkanju ili pravopisu. Ovako ponaanje e vas, vie od bilo ega, oznaiti kao nezrelog poetnika. Krivo predstavljanje, predstavljanje tuim imenom nije doputeno. Oglaavanje je doputeno na nekim listama i grupama, a zabranjene na drugima. Ovo je jo jedan primjer zato treba upoznati auditorij prije slanja poruke. Nezatraene reklamne poruke koje se ne tiu tema rasprave e sigurno uzrokovati da dobijete mnogo ljutitih odgovora. Iako postoje news grupe u kojima je oglaavanje doputeno, uopteno se smatra kriminalnim inom oglaavati proizvode koji se ne tiu same rasprave. Ako poaljete oglasnu poruku na mnogo grupa, vjerovatno ete izgubiti pravo na pristup Internet-u !

4.ZAKLJUAK
Pravila ima mnogo, ali ona postoje da se olaka rad i pretraivanje na Internetu svim korisnicima. Oni koji se ne pridravaju pravila oteavaju ne samo sebi nego i drugima. Pravila su jednostavna, lagana i lako se naue, te ih se nije teko pridravati i omoguavaju korisniku da se zna lako i brzo kretati po mrei.

5. LITERATURA
1. Net etika za poetnike, INFO Magazin 2. Vodi kroz Internet, Logosoft, www.lol.ba 3. Pravila ponaanja na Internetu-Netiquette, www.wolf.hr 4. Pravila ponaanja, Data Voyage, www.dv.co.yu 5. Prirunici, Smartnet, www.Smartnet.ba 6. Netiquette, ZamirNet, www.Zamir.net 7. Zloupotreba Interneta, Moje novosti, www.tedi.hostbet.net 8. Uputstva za korisnike, Bihnet, www.bih.net.ba