'

KREŠIMIR PETRANOVIĆ
GUIDO VESEL
DR. VLADIMIR OREL

NAPREDNO
VOĆARSTVO

I DIO

ZADRUŽNA ŠTAMPARIJA, ZAGREB, BERISLAVIĆEVA ULICA 10

1937
 156 157

bolest možemo liječiti tako, da nešto otkopamo zemlje Gašeno vapno nije toliko za preporučiti. Ukoliko već uzi-
iznad korijena i zemlju natopimo sa 1% rastopinom že- mamo, moramo uzimati iz dubljih slojeva krečane, nikada
ljezne galice (zelene). Drugi način liječenje je uštrcavanje sa površine. Gašeno vapno mora biti gusto bez šupljina i
l % željezne galice u stablo voćke. Ako nismo time postigli masnog opipa. Najbolja je voda kišnica. Ukoliko je nema-
uspjehe, moramo početi drugačijom gnojidbom ili obrezi- mo, možemo uzeti običnu bunarsku vodu. Napredan voćar
vanjem. međutim će gledati da ima uvijek na zalihi kišnice.
S r e b r n a b o l e s t . U jesen se pojavi na listu pre-
vlaka srebrno - olovnaste boje. Prema prof. Pieri-u je to
posljedica neredovitog primanja hranjiva iz tla.
Liječi se tako, da se poslije jesenskog reza rane za-
mažu sa 20% rastopinom željezne galice. Srebrna bolest
nije zarazna.
R a k se pojavljuje na svakoj vrsti voća. Na drvetu
nastaju rane, koje se sve dublje šire, dok voćka konačno
ne ugine. Rak nastaje obično kao posljedica fiziološkog
poremećaja i oštećenja voćke bilo po bolestima ili štetnici-
ma. Najprvo moramo ukloniti uzroke (vidi gumoza) onda
možemo liječiti. Kod jabuka, na koje napada krvava uš, se
obično kao posljedica javlja rak. Proti raka nema drugog
lijeka, nego izrezati drvo do zdravog mjesta i zamazati.
Ako su manje rane, zamažemo voćarskim voskom, a veće
rane zamažemo katranom. Ranu prije možemo raskužiti sa
30% željeznom galicom. Rak se može pojaviti i na ko-
rijenu.

Kako ćemo prirediti sredstva proti štetočinja i bolesti.
U borbi proti životinjskim i biljnim štetnicima od ve-
like je važnosti pravilna priredba škropila — sredstva za
prskanje. Moramo ih stoga prirediti tačno i savjesno.
1) B o r d o š k a j u h a ( č o r b a ) . Za priređivanje
bordoške juhe potrebno je: modra galica (plavi kamen),
negašeno ili gašeno vapno (kreč) i voda. Modra galica tre-
ba biti čista, zatvorene modre boje. Negašeno vapno mora
biti svježe, dobro pečeno, bez kamenja i druge nečistoće.
Br. 72. Prskanje voćnjaka. Obrana visokih stablašica od štetnika i bo-
lesti je vrlo otešćana.
N a č i n p r i r e d b e 1% b o r d o š k e j u h e : l kg
modre galice rastopimo u 50 lit. vode i to u kakvoj drvenoj
posudi (bačvi). Da se prije rastopi, možemo galicu dobro
izsitniti u vrećici od rijetkog platna i staviti da visi u vodi.
Na ovaj način postiže se najbrže i najbolje rastvaranje.
Kako se modra galica sporo rastvara, mora se to činiti
uveče prije prskanja, da bi se tokom noći galica rastvorila.
158 159

U drugoj posudi, koja ima zapremninu preko 100 lit., ra-

stopimo u 50 lit. vode 1/2 kg živog vapna, kojeg smo prije
po malo gasili ili oko 11/2 kg gašenog vapna.
Ako imamo negašenog vapna, gasimo ga tako, da naj-
prije nalijemo toliko vode da bude vapno do polovice po-
topljeno u njoj. Kad je vapno upilo vodu, dolijeva se dalje
voda, da se dobije gusta kaša, koja se onda razblažuje sa
dodavanjem vode do 50 litara. Kada se je i galica i vapno
rastopilo, sipa se vrlo polako i uz jako miješanje rastvor
modre galice u rastvor vapna (ne obratno). Lakmusovim
papirom vidimo, da li u smjesi ima dovoljno vapna. Ako
crveni lakmusov papir pomodri, znači da je vapna u do-
statnoj količini. Pokus možemo vršiti i sa fenoftalin pa-
pirom, ako bijeli fenoftalein papir pocrveni znak je, da je
dovoljno vapna. Ukoliko ne pocrveni znači, da moramo do-
dati toliko vapnenog mlijeka, da papir postane pravilno
crven. Suviše velika količina vapna nije također dobra, jer
ima ovakvo sredstvo onda loši utjecaj na list i drvo voćke.
Veća količina vapna ne povećava jakost sredstva proti bo-
lestima. Krivo je mišljenje da vapno djeluje kao fungicid.
Ono je potrebno samo da neutralizira kiselinu!. Bordoška
juha dobra je samo onda, ako se upotrebljava svježa.
Ostane li samo jednu noć, gubi na djelovanju. Bordošku
juhu moramo stoga upotrebiti odmah kad smo je pripra-
vili. Pripraviti je moramo samo toliko, koliko možemo po-
trošiti isti dan. Prije upotrebe valja rastvor uvijek dobro
promješati.

K a l i f o r n i j s k a juha ili sumporno-vap-

n e n a r a s t o p i n a preređena načinom Savastano. Po-
trebno je: 1) Željezni lonac, sadržine 50—100 lit., 2) Let-
160 161

vica iz drva, na kojoj se označi visina vode u loncu, kada

sadrži 50 ili 100 lit., 3) Palica za miješanje. Za priređiva-
nje 50 lit. juhe treba 10 kg sumpornog cvijeta, prosijanog
kroz sito, i 5 kg vapna.
Priredba: Lonac sa 5 litara vode metne se na vatru
i tek što je voda postala mlačna, usipa se vapno u sitnim
komadima. Kad je vapneno mlijeko počelo vrijeti, dodaje
se polako sumpor uz stalno miješanje, dok ne postane gu-
sta masa kao tijesto. Ako vapneno mlijeko suviše vrije,
prije nego što se dodaje sumpor, dolije se nešto hladne
vode. Voda se dodaje i ako je tijesto suviše gusto. Kad
se je dodao sav sumpor, miješa se stalno sve dok tijesto ne
dobije bijelo-žućkastu boju. Zatim se postepeno dodaje
voda, koja je ugrijana od 50—80° C. Dodaje se do 50 lit.
Da je 50 lit. dodano, vidimo po znaku na letvici. Vatra se
mora držati stalno toliko, da juha vrije umjereno. Za ci-
jelo vrijeme se mora juha stalno miješati. Točno zabilježi-
mo vrijeme kad je juha počela vrijeti. Za cijelo vrijeme,
kontroliramo na letvici sadržaj vode u loncu. U slučaju da
se je suviše vode isparilo, kod jačeg vrijenja, dodajemo
hladne vode točno do 50 lit. Za vrijeme vrijenja prelazi P r i r e d b a v o ć a r s k o g v o s k a : 600 grama
boja juhe od svijetlo - žute na narančastu i konačno na kalafonija, 600 grama crne smole, 100 grama voska, 100
tamnu boju poput čokolade. Nakon 50 minuta neprekidnog grama loja, 2 dl špirita za gorenje. Smolu, kalafonij vo-
vrijenja je juha gotova i mora se odmah skinuti sa vatre. sak i loj pristavimo na vatru da se rastope. Kad se ohla-
Kalifornijska juha može se upotrebljavati, ako stoji di prilijemo špirita i ponovno na vatri sve miješamo.
dan, dva otvorena. Dulje vremena je možemo sačuvati,
ako je spremimo u staklenim ili drvenim posudama, koje
smo dobro zatvorili.

11