STROJNI DIJELOVI

LEMLJENI SPOJEVI

3. LEMLJENI SPOJEVI
LTVERBINDUNGEN SOLDERING AND BRAZING

Lemljenje je postupak spajanja preteno metalnih dijelova sa dodatkom rastaljene slitine kao veziva. Za razliku od zavarivanja koje je isto tako termiki postupak, ovdje se radi o temeperaturama koje su znatno nie od talita materijala koji se spajaju. U odnosu na zavarivanje prednost postupka lemljenja je u tome da se mogu spajati i metali razliite vrste, a nakon spajanja nema zaostalih naprezanja kao kod zavarivanja, ili ne u tolikoj mjeri. Izuzetak su lemljeni spojevi dva materijala s velikom razlikom koeficijenta toplinskog rastezanja. U mane postupka ubrajamo relativno nisku nosivost koja se kod veine lemova i vremenski smanjuje, zatim niske doputene pogonske temperature (kod mekih lemova), te skuplju tehnologiju (priprema dijelova prije lemljenja, relativno skupi materijal lema). Iako su u principu svi metalni pa i neki nemetalni materijali zalemljivi kod nekih metalnih materijala postoje tekoe u lemljenju (aluminij, visokolegirani elici). Lemljenje je kao postupak spajanja dijelova zastupljeno u obrtu, automobilskoj , elektronskoj industriji te opem strojarstvu. 3.1. Vrste i postupci lemljenja Prema talitu lema (materijala koji se dodaje kao vezivo) lemljenje dijelimo na tri velike skupine : -meko lemljenje koje se odvija na temperaturama do oko 450C -tvrdo lemljenje koje se provodi na temperaturama priblino od 450 do 900C. -visokotemperaturno lemljenje, na temperaturama od preko 900C Meko lemljenje je postupak spajanja metala pri relativno niskom talitu lema. Slui najee za spajanje elika, bakra i bakrenih slitina. Kao materijali lema koriste se slitine olova, kositra, antimona, cinka i kadmija. Za aluminijske matarijale upotrebljava se lem od slitina cinka, kositra i kadmija. Tvrdo lemljenje se upotrbljava za odgovornije spojeve od mekog jer je nosivist spoja puno vea. Metale koji se leme treba prethodno zagrijati, plamenom ili elektrinom strujom (veinom elektrootporno). Radi eliminacije metalnih oksida potrebno je povrine koje e se lemiti prethodno tretirati sredstvima za dezoksidaciju. Najee se korista sredstva na bazi bora (boraks-Na2B4O710H2O) sa dodatkom florida, fosfata i silikata (DIN 8511).Ova vrsta lemljenja se provodi i u zatienoj atmosferi. Visokotemperaturno se lemljenje obavlja u vakuumu ili u zatitnoj atmosferi, a slui za lemljenje obino skupljih ili plemenitijih materijala ili kombinacija materijala koji su nezavarivi ili bi se zavarivanjem bitno promjenila neka njihova svojstva. Kao lemovi se koriste legure na bazi nikla, kobalta, zlata ili drugih plemenitih metala kao i posebnih legura ije su osnove berilij, cirkonij, titan, vanadij, niobij, tantal itd.

LEMLJENI SPOJEVI

STROJNI DIJELOVI

Na ovaj je nain mogue spajati i keramike materijale na tvrde metale te opet njih na obine elike kao to su naprimjer nosai reznih otrica alata za skidanje strugotine. Ova je tehnologija vrlo osjetljiva na greke u provedbi postupka. Po obliku spoja dijelimo lemljenje na avno, kapilarno i polemljivanje povrina. avno lemljenje se po obliku ne razlikuje od zavarivanja taljenjem. Redovito se izvodi kao tvrdo lemljenje, a oblik ava je takozvani V-oblik, koji se popunjava rastopljenim lemom.Ova se vrsta lemljenja primjenjuje relativno rijetko. Mogue su i druge podjele (naprimjer prema izvoru topline-plameno, elektrootporno, potapanjem i sl.) Kapilarno lemljenje se provodi tako da se koristi kapilarni efekt taline lema. U tom su sluaju adhezione sile izmeu lema i osnovnog materijala vee nego kohezione sile u samom rastaljenom lemu pa lem biva kapilarno uvuen u uske raspore izmeu dijelova koji se leme (vidi slike 3.1 i 3.2). Polemljivanje je postupak presvlaenja preteno metalnih povrina materijalom lema u svrhu poboljavanja svojstava povrine openito, pa ne predstavlja postupak spajanja. Obzirom na nain dovoenja topline prema DIN 8505 razlikujemo: -plameno lemljenje, gdje se toplina dovodi na mjesto lemljenja sagorjevanjem nekog plina, -lemljenje potapanjem, koje se vri tako da se dijelovi koji se spajaju urone u rastaljeni materijal lema koji onda popunjava spojna mjesta. Obino se prethodno raznim premezima zatite mjesta koja se ne leme, -lemljenje sa lemilicama se primjenjuje samo za meko lemljenje. Zagrijavanje lemilice moe biti elektrinom strujom kao i sa plinom, -lemljenje u peima se vri tako da se u pripremljena spojna mjesta stavlja materijal lema a onda se spoj zagrijava na temperaturu taljenja lema u nekoj pei. Sve ovo se moe odvijati u kontroliranoj atmosferi, to se redovito provodi kod visokotemperaturnog lemljenja. -elektrootporno lemljenje se provodi tako da se izmeu dijelova koji se leme stavi materijal lema i otapalo. Zatim se dijelovi meusobno pritisnu nekom silom vanjskim elektrodama uz istovremeno dovoenje elektrine struje. Zbog Jouleove topline dolazi do taljenja materijala lema. Naravno obadva dijela koji se leme moraju biti elektriki vodljiva. -induktivno lemljenje se vri obino u zatienoj atmosferi, za sve vrste lemljenja. Zagrijavanja se vri u indukcionim peima pomou ega se inducira struja u materijalu lema a time i toplina taljenja lema. -lemljenje svjetlosnim snopom se provodi tako da se svjetlosni snop fokusira a absorpcijom energije se tali materijal lema. Spada u specijalne postupke lemljenja a vri se u vakuumu ili u zatienoj atmosferi i to za tvrdo lemljenje. -lasersko lemljenje se provodi laserskim snopom a slui za tvrdo lemljenje ili za visokotemperaturno lemljenje. Provodi se u vakuumu ili u zatitnoj atmosferi. 3.2. Princip lemljenja Spajanje lemljenjem se temelji na adhezionim vezama lema i osnovnog materijala. Adhezione sile nastaju na nivou atoma. Pritom rastaljeni lem i osnovni materijal izmjenjuju meusobno atome ime dolazi do difuzije odnosno do legiranja (vidi slike 3.1. i 3.2.).

STROJNI DIJELOVI

LEMLJENI SPOJEVI

Veliina difuzijskog sloja je od nekoliko mikrometara do oko jednog milimetra pa je zato vano da povrina osnovnog materijala bude to glatkija (ne previe, vidi poslije) i to ia pogotovu od oksida. Mehaniko ienje povrina je nedostatno jer se prilikom zagrijavanja tako oiene povrine odmah stvaraju nove oksidne prevlake koje spreavaju teenje i difuziju lema u osnovni materijal. Zbog toga se u tehnologiji lemljenja redovito koriste sredstva za pripremu povrina prije lemljenja koja iste i dezoksidiraju povrine, a zovu se jo i otapala. Osnovni je zahtjev na ova sredstva da djeluju za vrijeme cijelog postupka lemljenja. Ta su sredstva preteno na bazi klora , bora i flora, a kod jaih oneienja prethodno se povrine ipak moraju mehaniki oistiti. Difuzijski sloj direktno utjee na nosivost lemljenog spoja.

isti lem Difuzioni i legirani sloj

Osnovni materijal

Slika3.1. Tvorba difuzijskog sloja (shema)

Slika 3.2 Metalografski prikaz zalemljenog spoja

a)
s

b)
l s

Slika 3.3 avno (a) i kapilarno lemljenje (b)

3.3. Proraun nosivosti lemljenih spojeva Lemljenjem se ostvaruju nosivi spojevi ili se radi samo o postupku spajanja (privrenja) materijala. Kada se radi o nosivim spojevima, vrstoa lemljenog spoja ovisna je o vie faktora. Prije svega to je pravilan izbor materijala lema u odnosu na materijale koji se spajaju odnosno ostvarivanje dobre difuzije lema sa osnovnim materijalom. Pogonska temperatura kao i nain optereenja su od velikog utjecaja. Isto tako su bitni i debljina lema nakon spajanja ( ne bi trebala biti vea od 0,02 mm, izuzetno do 0,5mm), kao i hrapavost povrina te smjer rasprostiranja tragova povrinske obrade. Nosivost lemljenih spojeva je ovisna i vremenski. Na slici 3.5. su dati ovi utjecaji za jednu vrstu lema, a u tablici 3.1. neke mehanike osobine vanijih materijala lemova. Proraun se temelji na povrini spajanja AL (povrini lemljenog spoja) i optereenju F. Za sueone lemljene spojeve i debljine limova vee od 2 mm rauna se:

LEMLJENI SPOJEVI

STROJNI DIJELOVI

- normalno naprezanje

L =

K AF dop , N/mm2 ; AL

dop =

LB
S

(3.1)

Kod veine lemljenih spojeva se radi o preklopnim spojevima. U tom sluaju raunamo sa srednjim tangencijalnim naprezanjima:

-srednje tangencijalno naprezanje je

L =

K AF dop , N/mm2; AL

dop =

LB
S

(3.2)

U tablici 3.1 su date vrijednosti mehanikih znaajki materijala lema i osnovnog materijala (materijala koji se spaja) za kapilarno lemljenje. Faktor sigurnosti S se zbog velikih rasipanja vrijednosti mehanikih svojstava materijala odabire dosta visok i kree se u granicama od S = 2 do 4 (Smin=2). U tablici su sadrane i vrijednosti dinamikih izdrljivosti materijala nekih tipinih lemova. U gornjim su jednadbama: L normalno naprezanje u materijalu lema, N/mm2 KA faktor primjene (udara) AL povrina zalemljenog spoja, mm2 LB vlana vrstoa materijala lema, N/mm2 (tab.3.1) L srednje tangencijalno naprezanje u spoju, N/mm2 LB odrezna vrstoa lema, N/mm2 S faktor sigurnosti
F b s

l F

Slika 3.4. Parametri za proraun lemljenog spoja

Kod preklopnih spojeva limova, jednakih debljina materijala koji se spajaju (s), i koji se kako je reeno esto koriste, duina preklopa (l) se odreuje na temelju jednadbe 3.3.:

l=s

K A Rm

LB

=s

K A dopM

dopL

(3.3)

STROJNI DIJELOVI

LEMLJENI SPOJEVI

Ovdje je:

l (lp) s Rm

dopM dopL

potrebna duina preklopa, mm debljina osnovnog materijala, mm vlana vrstoa osnovnog materijala, N/mm2 doputeno naprezanje osnovnog materijala, N/mm2 doputeno naprezanje materijala lema, N/mm2

Pretpostavka je da se zadrava nosivost osnovnog materijala (lb LB =sbRm). Obino se izvodi duina preklopa sa l/s = 4 do 6. Kod veih preklopa je teko postii jednolik raspored lema po cijeloj povrini spoja. U sluaju veih debljina limova koji se spajaju dolazi do izraaja i optereenje lema na savijanje pa bi trebalo raunati sa kombiniranim optereenjem (savijanje i smik). U sluaju kad je spoj optereen torzionim momentom raunamo sa naprezanjem( slika 3.5a):

L =

2T / d 2T = 2 , N/mm2 ; db d b

(3.4)
T

L< Ldop= LB /S
Ovdje su:

T b, d Rm

smino naprezanje u spoju, N/mm2 okretni moment koji treba prenijeti lemljeni spoj, Nmm irina odnosno promjer spoja, mm Vlana vrstoa osnovnog materijala

a)

Za sluaj epa u provrtu, optereenog aksijalnom silom (slika3.5.b) vrijedi:

dlpLB=d 2Rm/4
Iz gornje jednadbe slijedi potrebna duina preklopa lP:

(3.5)
lp d

lP =

K A Rm d LB 4

(3.6)
F

b) Ako se u prethodnom sluaju upotrijebi umjesto punog materijala epa cijev na osnovu istih postavki bit e potrebni preklop:

lp

lP =

K A Rm D 2 d 2 LB 4d

(3.7)

d
F

Slika 3.5. Sluajevi optereenja lemljenih spojeva

c)

LEMLJENI SPOJEVI

STROJNI DIJELOVI

U gornjim su jednadbama sve duinske mjere u mm.

12 10 8 6 4

vremenska vrstoa N/mm

30C 60C 120C 90C

150C
2 0 0 10 102 103 optereenje minuta 104

Slika 3.6. Pad vremenske vrstoe lemljenog spoja sa temperaturom i trajanjem optereenja za meko lemljeni elik za materijalom lema Pb50Sn50

Tablica 3.1 : vrstoe nekih materijala za tvrde lemove prema DIN 8525 Radna Vrsta lema Vlana vrstoa lema za spajanje osnovnog materijala LB temperatura (DIN8525) C S235 E295 E335 X10CrNi18 CuZn37 L-Ag40Cd 610 410 540 640 520 230 L-Ag30Cd 680 380 470 480 510 250 L-Ag44 730 390 480 520 530 280 L-Ag20Cd 750 370 420 440 500 260 L-Ag12 830 370 460 460 440 210
Vrijednosti su za srednju veliinu raspora h=0,1 mm Za odnos vlane vrstoe i vrstoe na odrez moe se uzeti grubi odnos: L=(1.5...2,5)L

vrstoa na odrez

LB

S235 170 200 205 170 170

E335 250 240 280 260 200

3.4. Osnove oblikovanja lemljenih spojeva

Prije svega treba nastojati da zalemljena mjesta budu optereena na smik, a ne na vlak ili savijanje. Takoer treba paziti na diskontinuitete presjeka, tako da je bolje kad je to mogue, rubove u spoju skositi kao to prikazuje slika 3.7. Treba nastojati da prilikom procesa lemljenja dijelovi koji se leme zadre isti poloaj do skruivanja lema. Ako postoji mogunost otkazivanja lemljenog spoja prije svega zbog dinamikog optereenja, treba zalemljena mjesta osigurati razliitim naslonima, zaticima i slino. Radi lake tvorbe difuzionog spoja povrine je dobro lagano nahrapaviti (Ra = 1,63,2 m), odnosno izbjegavati jako uglaane ili polirane povrine.

STROJNI DIJELOVI

Lem Materijal koji se lemi (osnovni mat.) Primjer upotrebe

Radna temperatura DIN-standard C 1100 Aparati, ureaji Cijevni vodovi, vozila Hvataljke, nosai Aparati 900 elik, Cu novo srebro elik, Ni, Ni - legure elik 8513 845 890 1733 810 elik, nelegiran

Naziv DIN oznaka L Cu L Scu L Ms60 L Ms42 L Ms54 L Ms Ag

Tablica3.2.Podaci o lemovima i lemljenju

- bakreni

Tvrdi L Ag 8...45 1734 860..620

- mjedeni

elini dijelovi do 1mm debljine Koroziono postojani dijelovi

- srebreni L Ag 45...83 1735 L Al Si 12 8512 L Al Si Sn 560 620...830 590

Fe , elik , Cu , Cu-legure s najmanje 56% Cu Plemeniti metali

Toplinski izvor, plinski plamenik, pe sa zatitnom atmosferom, elektrootporno, indukciono, u kupci

nepovoljno

F
L PbSn 8 Sb L PbSn20 Sb L PbSn40 (Sb) L Sn50Pb (Sb) L Sn60Pb (Sb) 1707

Kontakti nehrajui G Al Si 12 Al , Al - Leg. Al odljevci

povoljno

- od lakog metala

Slika 3.7 Oblik prijelaza spoja i nain djelovanja optereenja.

305 270 235 215 190 elik , Cu Cu - legure Hladnjaci openito, pocinani i cinkovi limovi Kositrenje, fino lemljenje, elektroindustrija

- olovnokositreni

Meki

LEMLJENI SPOJEVI

- kositrenoolovni

Lemilo, kovaka vatra, lemilo plinsko, solna kupka, elektrootporno

LEMLJENI SPOJEVI

STROJNI DIJELOVI

Radi kapilarnog djelovanja rastaljenog materijala lema treba u zavisnosti od osnovnog materijala te vrste lema pravilno odabrati veliinu raspora odnosno zranosti lemljenog spoja. U tabeli 3.3 su date preporuljive vrijednosti veliine raspora u funkciji lema i materijala koji se lemi.
h a b h

Slika 3.8. Raspor kod lemljenja (h). Sa a je oznaen prsten od legure lema prije zagrijavanja spojnog mjesta a sa b nakon taljenja i kapilarnog djelovanja
Tablica 3.3: Smjernice za izbor veliine raspora (zranosti) lemljenih spojeva

Vrsta lema Meki lemovi Bakreni lemovi L-Cu Mjedeni lemovi L-CuZn Lemovi lakih kovina L-Al Srebreni lemovi L-Ag

Veliina raspora h [mm] 0,20 0,10 0,10...0,20 0,05...0,10 0,25...0,40 0,10...0,25 0,10...0,40 0,10...0,15 0,15...0,65 0,05...0,20 0,05...0,25

Osnovni materijal lake kovine elik teke kovine elik/elik elik/teke kovine elik teke kovine lake kovine lake kovine elik teke kovine

Osim to pravilan izbor zranosti utjee na nosivost spoja treba napomenuti da su zranosti kao i povrina tehnoloki bitni. Pritom u nekim sluajevima treba voditi rauna i o razliitom koeficijentu rastezanja metala. Zranost mora u cijelom spoju biti jednaka jer e se samo tako ostvariti ispravno kapilarno djelovanje. Brazde od strojne obrade koje su okomite na kapilarni tok rastaljenog materijala lema oteavaju njegov protok. Obrnuto, ako su u smjeru teenja materijala lema, oni ga pospjeuju. Ponekad se namjerno usmjeravaju tragovi obrade da bi se postupak lemljenja poboljao (slika 3.10). U tom sluaju neke vrste bakrenih lemova mogu kapilarno ui i u stezne spojeve (spojeve sa preklopom!). Na slici 3.9. prikazane su razliite vrste i oblici lemljenih spojeva. Ravni eoni spojevi (slika 3.9. a, 3.9c nisu u naelu pogodni za kapilarno lemljenje, ve vie za avno. Kosi spojevi (slika 3.9.b) poboljavaju uvjete lemljenja ali ne bitno, a nekakvog uinka ima samo za limove debljine vee od 2 mm. Obzirom da redovito osnovni materijal i lem imaju razliite module elastinosti eoni su spojevi veoma osjetljivi na savijanje, zato jer na uskom spoju dolazi do nagle promjene krutosti to izaziva veliku koncentraciju naprezanja. Izuzetak su spojevi gdje osnovni materijal i lem imaju sline karakteristike kao na primjer lemljenje bakra sa mjedenim lemom ili aluminijskih legura sa aluminijskim lemom. Prednost uvijek treba

STROJNI DIJELOVI

LEMLJENI SPOJEVI

davati preklopnim spojevima (slika 3.9.d) pogotovu sa stinicama (slika3.9e i 3.9.f), koji su optereeni smino. Oblik zavretka spoja je takoer bitan. Na krajevima spoja dolazi uslijed poveanja krutosti i zareznog djelovanja (nagli skok presjeka) do koncentracije naprezanja to moe dovesti do inicijalne pukotine.

a)

d)

b)

e)

c)

f)

Slika 3.9. Prikaz oblika lemljenog spoja: a) i c) isto stini, nepovoljan, treba ga izbjegavati; b) kosi stini (vea povrina) bolji ali ga isto treba izbjegavati; d) preklopni, povoljan; e) i f) stini sa stinicom, povoljan.

prsten lema

oduak

prsten lema

oduak

lem

h narovaeno

Slika 3.10. Tvorba kapilarnih raspora kod lemljenih spojeva

Kada se radi o slijepim rupama kao mjestima lemljenja potrebno je osigurati istek zraka iz raspora (oduak) radi nesmetanog kapilarnog djelovanja.

LEMLJENI SPOJEVI

STROJNI DIJELOVI

Proraunski primjer:

Zatik prikazan na slici tvrdo je zalemljen za postolje i optereen je aksijalnom silom F. Zatik i postolje su izraeni od elika S235JR (EN). Potrebno je izraunati: a) duinu lemljenog spoja lp pod uvjetom da se zadri nosivost zatika, odnosno da zalemljeni spoj i zatik imaju jednaku vrstou, b) maksimalnu silu F koju moe prenijeti spoj uz faktor sigurnosti S=3, za sluaj mirnog optereenja (KA=1) Rjeenje: a) prema jednadbi (3.6) duina preklopa je:
K A Rm d 1x 340 12 = = 5 mm 205 4 LB 4
l0

= 12

91/DIN8513-L-Ag44

lP =

(za elik S235JR je minimalna vrstoa Rm=340 N/mm2 (tab. ..); vrstoa na odrez materijala lema (L-Ag44) LB=205 N/mm2 (tab. 3.1). Ostalo sa crtea. b) Maksimalna sila kojom moemo opteretiti spoj dobije se na temelju jednadbe:

Fmax =

LB AL
K AS

LB dl p
K AS

205 x12 xx5 = 12,87 kN 1x 3

Isti rezultat bi dobili i preko maksimalne nosivosti zatika, obzirom da je duina preklopa dobivena preko te vrijednosti.

Literatura: Niemann