II PARCIJALA

1. ta su to eljezni materijali i kako se dijele? eljezni materijali su oni materijali koji sadre vie od 50% eljeza. eljezni materijali se dijele na elike i gvoa - elik je legura eljeza, ugljika i ostalih legirajuih elemenata sa sadrajem ugljika od 0,025% do 2,14% (ugljenini, legirani) - Gvoe je legura eljeza, ugljika i ostalih legirajuih elemenata sa sadrajem ugljika od 2,14% do 6,67% (sivi liv, bijeli liv, temper liv, nodularni)

2. Navesti najvanije grupe eljeznih materijala i dati njihove definicije. Najvanije grupe eljeznih materijala su elici (ugljenini, legirani), gvoa (sivi liv, bijeli liv, temper liv, nodularni liv). - elik je legura eljeza, ugljika i ostalih legirajuih elemenata sa sadrajem ugljika od 0,025% do 2,14% (ugljenini, legirani). Prema sadraju ugljika elik moe bit: -nelegirani - ugljenini elik (samo ugljik legirajui element) -niskolegirani - (sadraj pojedinanih elemenata je ispod 5%) -visokoelegirani - (sadraj bar jednog legirajueg elementa je iznad 5%) - Gvoe je legura eljeza, ugljika i ostalih legirajuih elemenata sa sadrajem ugljika od 2,14% do 6,67% (sivi liv, bijeli liv, temper liv, nodularni) Gvoe dijelimo na sivi liv, temper liv, bijeli liv, nodularni liv.

3. ta je eljezo, ta je elik, ta je gvoe? eljezo je isti metal u kome je sadraj ugljika i drugih legirajuih elemenata neznatan. elik je legura eljeza, ugljika i ostalih legirajuih elemenata sa sadrajem ugljika od 0,025% do 2,14% Gvoe je legura eljeza, ugljika i ostalih legirajuih elemenata sa sadrajem ugljika od 2,14% do 6,67%

4. ta je sirovo gvoe, kako se dijeli i emu slui? Sirovo gvoe je sirovina za proizvodnju legura eljeza (elika, livenog gvoa) Sirovo gvoe se dijeli na: -sivo sirovo gvoe (sadri ugljik u obliku grafita) -bijelo sirovo gvoe (sadri ugljik u obliku cementita) -specijalno sirovo gvoe (sadri ugljik u obliku cementita i grafita) Sivo sirovo gvoe se naziva sivo jer u njemu se ugljik nalazi u elementarnoj formi - grafitu, to mu u prelomu daje sivu boju. Ono je sirovina za dobivanje sivog livenog gvoa.

Bijelo sirovo gvoe se naziva bijelo jer je u njemu ugljik u obliku cementita, a cementit je bijele boje. Bijelo sirovo gvoe je sirovina za dobivanje elika i bijelog livenog gvoa. Specijalna sirova gvoa: Ferosilicijum, Feromangan i sl. slue za dezoksidaciju i legiranje elika. 5. U emu je sutinska razlika izmeu bijelog i sivog sirovog gvoa? Razlika je u tome to je kod sivog sirovog gvoa ugljik u obliku grafita a kod bijelog sirovog gvoa ugljik u obliku cementita.

6. Navesti najee metode kojima se moe poveati tvrdoa (vrstoa) elika. Metode za poveavanje vrstoe (tvrdoe elika): -usitnjavanje zrna -legiranje -hladna plastina deformacija -transformacija

7. Nabrojati osnovne, najee koritene postupke za proizvodnju elika i ta mogu biti finalni proizvodi u elianama? Najee koriteni postupci za proizvodnju elika su: -Siemens - Martin-ove pei -Elektro pei - dobivanje elika ovim postupkom je skupo. Ove pei mog biti elektorlune i induktivne pei. U elektropeima dobivamo jako kvalitetne elike, ali koliina elika to mogu napraviti je mala (60-90tona na dan). -Konvertorima - ovo je noviji postupak za preradu sirovog gvoa u elik. Ovaj postupak za dobivanje elika je brz, kapacitet ovog postupka je oko 25 tona za 30-35 min. U konvertorima se pretapa sirovo gvoe uz dodatke otpadnog gvoa, u toku procesa ubacuje se velika koliina vazduha i dolazi do sagorijevanja. Ovaj postupak daje dobar kvalitet sa vrlo malim procentom neistoa. -Vakuumskim peima - u ovim peima elik se pretapa u vakuum. U ovom procesu prerade sirovog gvoa iz rastopljenog metala uklanjaju se svi gasovi (a gasovi negativno utiu na kvalitet elika) tako da ovaj elik ima visok kvalitet. Gasovi rastvoreni u eliku imaju znatan utjecaj na kvalitet elika. Zaostaci gasova utiu na homogenost materijala i ujednaenost mehanikih svojstava. Naroito je jak negativan utjecaj gasnih mjehura u eliku na ilavost, dinamiku vrstou i plastinost. Finalni proizvodi u elianama mogu biti: profili, ine, ipke, ice, cijevi i profilne cijevi, tanki debeli limovi.

8. ta su glavni produkti visoke pei i emu oni slue? Glavni produkti visoke pei su:

-sivo sirovo gvoe koje sadri ugljik u obliku grafita i koristi se za dobivanje sivog livenog gvoa -bijelo sirovo gvoe koje sadri ugljik u obliku cementita i koristi se za dobivanje elika i bijelog livenog gvoa

9. Nabrojati osnovne postupke za dobivanje elika i polufabrikata koji se porizvode u elianama. Osnovni postupci za dobivanje elika su : -Siemens - Martin-ove pei -Elektro pei - dobivanje elika ovim postupkom je skupo. Ove pei mog biti elektorlune i induktivne pei. U elektropeima dobivamo jako kvalitetne elike, ali koliina elika to mogu napraviti je mala (60-90tona na dan). -Konvertorima - ovo je noviji postupak za preradu sirovog gvoa u elik. Ovaj postupak za dobivanje elika je brz, kapacitet ovog postupka je oko 25 tona za 30-35 min. U konvertorima se pretapa sirovo gvoe uz dodatke otpadnog gvoa, u toku procesa ubacuje se velika koliina vazduha i dolazi do sagorijevanja. Ovaj postupak daje dobar kvalitet sa vrlo malim procentom neistoa. -Vakuumskim peima - u ovim peima elik se pretapa u vakuum. U ovom procesu prerade sirovog gvoa iz rastopljenog metala uklanjaju se svi gasovi (a gasovi negativno utiu na kvalitet elika) tako da ovaj elik ima visok kvalitet. Gasovi rastvoreni u eliku imaju znatan utjecaj na kvalitet elika. Zaostaci gasova utiu na homogenost materijala i ujednaenost mehanikih svojstava. Naroito je jak negativan utjecaj gasnih mjehura u eliku na ilavost, dinamiku vrstou i plastinost. Polufabrikati koji se proizvode u elianama su : profili, ine, ipke, ice, cijevi, profilne cijevi, toplovaljani i hladno valjani tanki limovi i trake, otkivci i odlivci.

10. Nabrojati najee koritene eline polufabrikate koji se koriste u metalopreraivakoj industriji. elini polufabrikati koji se najee koriste u metalopreraivakoj industriji su: profili ( I, U, T, Z), ine (standardne, vezice), ipke (okrugle, kvadratne), ice (ekseri, iabe mree), cijevi i pofilne cijevi, toplovaljani i hladnovaljani tanki limovi i trake.

11. ta su pratei a ta legirajui elementi u eliku? Pratei elemeni su oni koji su posljedica dobivanja elika. Koliina prateih elemenata zavisi od polazne sirovine (rude, goriva, topitelji) i od samog postupka dobivanja elika. Pratei elementi su: mangan, silicij, fosfor, sumpor, kisik.

Legirajui elementi u eliku silicij, mangan, krom, nikl, volfram, molibden, vanadij, kobalt i titan, namjerno se dodadju elicima, sa ciljem da izmjenom kemijskog sastava i strukture omogue dobivanje eljenih svojstava.

12. ta su to legirajui elementi u eliku? Koji elementi to mogu biti? U kojem obliku se mogu pojavljivati unutar strukture elika? 13. U kojem obliku se mogu nalaziti legirajui elementi u eliku? Naborajti i dati primjer. Legirajui elementi su elementi koji se namjerno dodaju u elik da bi se dobila odgovorajua struktura i osobine elika. Legirajui elementi mogu biti silicij, mangan, krom, nikl, volfram, molibden, vanadij, kobalt, titan. Legirajui elementi se mogu pojavljivati u slj. oblicima: -Slobodnom obliku - to su elementi koji se ne rastvaraju u eljezu, a to su olovo, srebro, ritinij. Kao legirajui elementi rijetko se primjenjuju. Izuzetak je olovo koje se dodaje elicima radi poboljanja obradivosti rezanje automatima -Rastvarati u eljezu i graditi vrste rastvore (najei sluaj - legirajui elementi se rastvaraju u feritu i austenitu, gradei supstitucijski i intersticijski vrsti rastvor. Intersticijski vrsti rastvor grade ugljik, bor, azot. Supstitucijski vrsti rastvor grade nikl, silicij, kobalt, bakar i fosfor. -Rastvarati u Fe3C ili stvarati slobodne karbide (vee se legirajui element sa ugljikom i grade karbide. To su elementi titan, molibden, volfram, vanadij.) - Stvarati intermetalna jedinjenja ili jedinjenja sa nemetalima (legirajui elementi se hemijski vee npr sa eljezom. takoer se mogu hemijski vezati sa nemetalima i stvaraju nemetalne ukljuke.

14.Nabrojati najee tetne primjese u eliku. Kako se dijele elici prema sadraju tetnih primjesa? Najee tetne primjese u eliku su fosfor, sumpor, kisik, vodik. Fosfor izaziva plavi lom, sumpor crveni, kisik takoer izaziva crveni lom. Fosfor sniava ilavost, sumpor smanjuje sposobnost, zavarivanja i ilavost, kisik moe stvoriti vlaknastu strukturu koja djeluje tetno, vodik sniava ilavost i dovodi do krtosti materijala Prema sadraju sumpora elici se dijele na:

-obine, sa max sadrajem sumpora do 0,065% -kvalitetne, sa max sadrajem sumpora do 0,045% -plemenite, sa max sadrajem sumpora do 0,035% -visoko kvalitetne, sa max sadrajem sumpora do 0,02% -ultra iste (premijum) elike, sa max sadrajem sumpora od 0,007% -elike za automate u kojima se sadraj sumpora kree od 0,2% do 0,5%, zbog ega se eliku usljed poveanja sadraja MnS povea obradivost rezanjem u omoguava stvaranje krte i kratke strugotine (ovo je sluaj kada se sumpor iako je tetan dodaje namjerno eliku).

15. Kako nikl utie na osobine elika? Koje osobine izrazito poveava? Nikl poveava tvrdou, vrstou, granicu razvlaenja, stabilnost pri visokim temperaturama, a smanjuje brzinu hlaenja, otpornost na habanje, sposobnost za kovanje, sposobnost za skidanje strugotine. Nema veeg uticaja izduenje, kontrakciju, ilavost, elasinost, formiranje karbida i otpornost na koroziju. 16. Kako ugljik utie na osnovne osobine elika (sa porastom sadraja ugljika), na vrstou, tvrdou, energiju loma, plastinost, kritinu brzinu hlaenja, na prokaljivost. -vrstoa - izrazito poveava -tvrdoa - izrazito poveava -energija loma - se smanjuje -plastinost - se smanjuje -kritina brzina hlaenja -prokaljivost

17. ta su i koji su karbidotvorni elementi u eliku i koje vrste karbida mogu da postoje u eliku? Karbidotvorni elementi su elementi koji imaju sposobnost da prave karbide sa ugljikom. Karbidotvorni elementi su oni elementi koji se u periodnom sistemu nalaze lijevo od eljeza, a to su krom, vofram, titan, vanadij, molibden, mangan. Karbidi se obino dijele na dvije grupe. U prvoj grupi su karbidi legirajuih elemenata, kod kojih je odnos radijusa atoma ugljika Rc prema radijusu atoma metala Rm manji od 0,59 tj Rc/Rm < 0,59. Opa formula ovih karbida je Mc. Ovakve karbide stvaraju vanadij, titan, cirkonij, tantal, i to su karbidi VC, TiC, ZrC, TaC. Ovi ne mogu rastvarati eljezo. Druga grupa obuhvata karbide mangana, kroma i eljeza. Kod ove grupe karbida odnos Rc/Rm >0,59. Opa formula je M3C, M23C6, i M7C3 i oni mogu rastvarati eljezo. Takoer u eliku molibden i volfram stvaraju karbide tipa M 2C i M6C kao posebne karbide i karbide tipa Fe3M3C koji se nazivaju dvojni karbidi. Kod niskolegiranih elika ne stvaraju se posebni, ve mjeoviti karbidi tipa cementit koji se naziva legirani cementit (FeMn) 3C , (FeCr)3C.

18. Koliko je sadraj ugljika u niskolegiranim elicima? Niskolegirani elici su elici sa sadrajem legirajuih elemenata manjih od 5%. Kod niskolegiranih elika sadraj ugljika je od 0,0008% do 2,11%.

19. Kako sadraj ugljika utie na strukturu nelegirajuih elika? elici ispod, sa i preko 0,8% C. -elici ispod 0,8% C imaju feritno perlitnu strukturu -elici sa 0,8% C imaju perlitnu strukturu -elici iznad 0,8% C imaju perlitno cementitnu strukturu

20. Od ega zavisi strukturu elika na sobnoj temperaturi i kakva moe biti kod nelegiranih elika? Struktura elika na sobnoj temo zavisi od kemijskog sastava i brzine hlaenja. Kod nelegiranih elika struktura moe biti: -na osnovu Fe3C dijagrama, u zavisnost od sadraja ugljika, struktura moe biti: 0-0,008% C FERITNA 0,008%-0,8% C FERIT + PERLIT 0,8% C PERLITNA 0,8%-2,11% C PERLIT + CEMENTIT

-na osnovu KH dijagrama u zavisnosti brzine hlaenja struktura moe biti: -Brzina hlaenja manja od donje kritine brzine hlaenja-100% ravnoteni tip strukture (ferit, perlit, beinit) -Brzina hlaenja izmeu donje i gornje ktirine brzine hlaenja-ravnoteni + neravnoteni tip strukture (perlit, ferit, beinit, martenzit) -Brzina hlaenja vea od gornje kritine brzine hlaenja-100% neravnoteni tip strukture (martenzit)

21. Od ega zavisi struktura elika na sobnoj temperaturi i kakva moe biti kod visokolegiranih elika? Struktura celika na sobnoj temperaturi zavisi od: hemijskog sastava, brzine hladjenja -na osnovu Fe3C dijagrama, u zavisnost od sadraja ugljika, struktura moe biti: 0-0,008% C FERITNA 0,008%-0,8% C FERIT + PERLIT 0,8% C PERLITNA 0,8%-2,11% C PERLIT + CEMENTIT -na osnovu KH dijagrama u zavisnosti brzine hlaenja struktura moe biti: -Brzina hlaenja manja od donje kritine brzine hlaenja-100% ravnoteni tip strukture (ferit, perlit, beinit) -Brzina hlaenja izmeu donje i gornje ktirine brzine hlaenja-ravnoteni + neravnoteni tip strukture (perlit, ferit, beinit, martenzit) -Brzina hlaenja vea od gornje kritine brzine hlaenja-100% neravnoteni tip strukture (martenzit) Struktura kod visokolegiranih elika moe biti: -isto feritna (kad dominiraju alfageni elementi) F -isto austenitna (kad dominiraju gamageni elementi to su elici koji imaju austenitnu strukturu na sobnoj temp, posue, satovi) A

-Martenzitna struktura (kad ga hladimo odreenom brzinom) M A+F, F+M, A+M, A+F+M

22. Od ega zavisi struktura elika na sobnoj temperaturi i kako se utvruje? Struktura celika na sobnoj temperaturi zavisi od: hemijskog sastava, brzine hladjenja -na osnovu Fe3C dijagrama, u zavisnost od sadraja ugljika, struktura moe biti: 0-0,008% C FERITNA 0,008%-0,8% C FERIT + PERLIT 0,8% C PERLITNA 0,8%-2,11% C PERLIT + CEMENTIT -na osnovu KH dijagrama u zavisnosti brzine hlaenja struktura moe biti: -Brzina hlaenja manja od donje kritine brzine hlaenja-100% ravnoteni tip strukture (ferit, perlit, beinit) -Brzina hlaenja izmeu donje i gornje ktirine brzine hlaenja-ravnoteni + neravnoteni tip strukture (perlit, ferit, beinit, martenzit) -Brzina hlaenja vea od gornje kritine brzine hlaenja-100% neravnoteni tip strukture (martenzit) Struktura elika na sobnoj temperaturi se utvruje primjenom metalografskog ispitivanja.

23. ta su elici za termiku obradu i kako se dijele? elici za termiku obradu su oni elici ije osobine mijenjamo termikom obradom. Termike obrade su kaljenje, poboljanje, arenje. Termikom obradom mijenjamo osobine i naponsko stanje. Dijele se na: -elici za poseban termiki tretman -elici za cementaciju -elici za poboljanje -elici za povrinsku termiku obradu -elici za nitriranje

24. ta su elici za cementaciju i namjena? ta je cementacija? elici za cementaciju su oni elici kod kojih se vri proces cementacije. Cementacijom pravimo da materijal ima jednu koliinu ugljika u sredini, a drugu okolna povrina. Cilj ove cementacije je da dobijemo tvrdu povrinu i ilavu unutranjost. Cementacija je termohemijska obrada kojia ima za cilj obogaivanje elika ugljikom. Cementacija je termohemijski proces u kojem se povrinski slojevi obogauju ugljikom. Cilj cementacije je da se dobije visoka tvrdoa povrinskog sloja a time i visoka otpornost na habanje a i dobra koroziona otpornost. elici za cementaciju se koriste za izradu zupanika, radilice u motorima, mainskih dijelova koji su izloeni habanju, vratila, osovine. PROF: Cementacija je proces gdje mi od termiki neobradivog elika mjenjajui mu hemijski sastav pretvaramo ga u termiki obradiv elik i obavljamo termiku obradu.

25. ta su brzorezni alatni elici i kako se dijele? Brzorezni alatni elici su u principu ledeburitni elici, koji imaju ledeburitnu strukturu i imaju visok sadraj karbida a to im omoguava da zadravaju dobru vrstou i tvrdou na jako visokim temp. Prema stepenu uticaja legirajuih elemenata brzorezni elici se dijele na: molibdenske, volframske, kobaltne. -Molibdenski i kobaltni brzorezni elici se odlikuju visokom otpornou prema habanju i relativno dobrom ilavou. Koriste se za izradu alata izloenih udarima u toku rada (noevi, glodai za grubu obradu, spiralne burgije). -Volframski brzorezni elici se koriste za visoko optereene alate pri velikim brzinama rezanja i za grubu obradu pod najteim uslovima. Brzorezni alatni elici spadaju u visokolegirane elike, a osnovni legirajui elementi su Volfram i Molibden, koji obezbjeuju toplotnu postojanost. PROF: Brzorezni elici su oni kojima se moe postii rezanje velikim brzinama, to su ledeburitni elici. Sadraj ugljika kod brzoreznih elika je od 0,6%-1,6%, kod brzoreznih tvrdoa nije bazirana na martenzitu iako ga ima, ali tvrdou daju karbidi (to su karbidi volframa i molibdena).

26. ta su brzorezni elici, najvanije osobine i kako se dijele? PROF: Brzorezni alatni elici su u principu ledeburitni elici, koji imaju ledeburitnu strukturu i imaju visok sadraj karbida a to im omoguava da zadravaju dobru vrstou i tvrdou na jako visokim temp. Prema stepenu uticaja legirajuih elemenata brzorezni elici se dijele na: molibdenske, volframske, kobaltne. -Molibdenski i kobaltni brzorezni elici se odlikuju visokom otpornou prema habanju i relativno dobrom ilavou. Koriste se za izradu alata izloenih udarima u toku rada (noevi, glodai za grubu obradu, spiralne burgije). -Volframski brzorezni elici se koriste za visoko optereene alate pri velikim brzinama rezanja i za grubu obradu pod najteim uslovima. Najvaznije svojstvo brzoreznih elika je visoka tvrdoca pri crvenom zaru, tj. otpornost prema oputanju pri povisenim temperaturama do 600 C koje nastaju na reznom sjeivu alata. 27. ta su toplootporni elici? ta se od njih trai i gdje se koriste, navesti primjer. Toplootporni elici su elici za rad na povienim temperaturama, upotrebljavaju se za izradu dijelova koji su u eksploataciji izloeni visokim optereenjima i povienim temperatutama u toku dueg vremeskog perioda (lopatice, diskovi, rotori i tijela gasnih parnih turbina i cijevi pregrejaa parae, parovodi i armature parnih kotlov; ventili i drugi dijelovi sus motora). -Od ovih elika se zahtjeva: da ima dobra mehanika svojstva (vrstoa, ilavost) na povienim temperaturama, da ima dobru vrstou pri dugotrajnim optereenjima na povienim temperaturama, da posjeduje vatrootpornost ( da su otporni prema hemijskom razaranju povrina u atmosferi vazduha ili gasova na temperaturi vioj od 550 C) 28. ta su nehrajui elici, ta im daje nehrajua svojstva i koju strukturu mogu imati na sobnoj temperaturi? Nehrajui elici su elici koji se odlikuju visokom otpornou prema koroziji. Osim visoke otpornosti prema koroziji, ovi elici su vatrootporni, pa se koriste za rad na temperaturama preko 550 C. Nehrajui elici su visokolegirani elici, ija struktura sadri najmanje 12% hroma (Cr), ovaj sadraj hroma im daje nehrajua svojstva i on mora biti najmanje 12%. Nehrajui elici mogu imati strukturu: -feritnu (ovi elici su monofazni, sastoje se samo od feritne strukture) -austenitnu (ovi imaju najveu upotrebu, i kod njih je vano da imaju to manje ugljika) -martenzitnu (mrki martenzit, nije onaj tvrdi igliasti kao kod alatnih) Nehrajui se korisiste za: izradu pribora za jelo, kuhinjske elemente, hirurke instrumente. 29. Kakvu strukturu mogu imati nehrajui elici i koji legirajui elementi imaju glavni utjecaj na nehrajua svojstva? Navesti jedana nehrajui elik. Mogu imati sljedee strukture: -feritnu (ovi elici su monofazni, sastoje se samo od feritne strukture) -austenitnu (ovi imaju najveu upotrebu, i kod ovih je vano da imaju to manje ugljika) -martenzitnu (mrki martenzit, nije onaj tvrdi igliasti kao kod alatnih) Glavni uticaj na nehrajua svojstva ima legirajui element hrom (Cr) koji mora biti najmanje 12%. Nehrajui elik: X6Cr13, X2Cr13, X39Cr13, X65Cr13.

30. ta su sitnozrnati elici i ta su njihove najvanije prednosti u odnosu na elike? Navesti jedan sitnozrnati elik.

31.ta je osnovna razlika izmeu lamelarnog i nodularnog liva? Koji ima bolje osobine i zato? Osnovna razlika lamelarnog i nodularnog liva je u tome to kod lamelarnog liva oblik grafita je lamelarni, a kod nodularnog je u obliku nodula (lat. kuglica). Bolje osobina ima nodularni liv, zato to kod lamelarnog grafit u oblike lamela predstavlja koncentratore napona, lamelarni oblik grafita je najnepovoljniji jer presjeca metalnu masu i stoga smanjuje jainu na kidanje i izduenje. Bolje osobine ima nodularni jer to je grafit sitniji to su osobine bolje. U poreenju sa lamelarnim, nodularni liv ima znatno bolju zateznu vrstou, plastinost i ilavost. 32. ta je sivi liv, ta su njegove osnovne prednosti, a ta nedostatci u odnosu na elik? Sivi liv je legura eljeza, ugljika i ostalih legirajuih elemenata, sa sadrajem ugljika od 2,14 % do 6,67%, i kod sivog liva ugljik je u obliku grafita. Prednosti sivog liva u odnosu na elik: -sivi liv je znatno jeftiniji od elika -sivi liv ima znatno bolja korozivna svojstva od elika -sivi liv ima bolje amortizovanje vibracija ( priguenje vibracija) -sivi liv ima niu temperaturu topljenja ( oko 400 C niu od elika) -sivi liv se mnogo bolje lije u odnosu na gvoe Nedostatci sivog liva u odnosu na elik: -sivi liv ima manju zateznu vrstou i ilavost u odnosu na elik -sivi liv ima manje izduenje u odnosu na elik -openito manja plastinost i vrstoa pri optereenju na zatezanje u odnosu na elik. 33.ta je sivi liv, gdje se koristi i od ega zavise njegove osobine? Sivi liv je legura eljeza, ugljika i ostalih legirajuih elemenata, sa sadrajem ugljika od 2,14 % do 6,67%, i kod sivog liva ugljik je u obliku grafita. Koristi se u ininjerskoj praksi za proizvodnju blokova motora, klipnih prstenova, za postolja maina, koionih diskova, doboa. Osobine sivog liva zavise od oblika grafita, grafit u obliku lamela ima znatno loije osobine od grafita u obliku nodula. 34. Kada sivi liv ima eutektiku strukturu i u kojem obliku moe da se nalazi ugljik u sivom livu? Sivi liv ima eutektiku strukturu kada je C.E. (ugljikov ekvivalent) =4,3%.

U sivom livu ugljik moe biti u obliku lamela (sivi liv), u obliku nodula (nodularni liv), i u obliku pahuljica (temper liv).

35. ta je temper liv, kako se dobija i kakav moe biti? Temper liv spada u kvalitetno livno gvoe, kod kojeg je ugljik u obliku temper grafita. Temper liv se dobija temperovanjem (dugotrajnim arenjem na povienim temperaturama radi razlaganja cementita na austenit i grafit) bijelog livnog gvoa. Temper liv moe biti: -feritni, peritni, feritno peritni, martenzitni (zavisno od naina hlaenja) -bijeli temper liv, crni temper liv (zavisno od atmosfere u pei u toku temperovanja).

36. ta je temper liv, a ta temperovanje? Temper liv spada u kvalitetno livno gvoe, kod kojeg je ugljik u obliku temper grafita. Temper liv se dobija temperovanjem bijelog livnog gvoa. Temperovanje je dugotrajno arenje na povienim temperaturama radi razlaganja cementita na austenit i grafit. 37. Navesti po jedan primjer za: opti konstrukcioni elik, niskolegirani elik, visokolegirani elik. Opti konstrukcioni elik: S185, S235JR, S275JR Niskolegirani elik: 16Mo3, 16Mo5, 22Mo4 Visokolegirani elik: X20Cr13, X39Cr13, X65Cr13 38. Nabrojati osnovne sirovine koje se koriste prilikom proizvodnje Al i osnovne faze prilikom proizvodnje. Osnovna sirovina za proizvodnju aluminija je boksit. Osnovne faze prilikom proizvodnje aluminija su: -I faza, Bayerov postupak dobivanja glinice (iz boksita dobija se glinica) -II faza, redukcija glinice u aluminij elektrolizom ( iz glinice se dobije aluminij) -III faza, rafinacija 39. Kako se dijele legure aluminija i koje legure aluminija se mogu termiki ovravati? Legure se dijele na: -legure za plastinu obradu (AlMn, AlSi, AlCuMg, AlMgSi)duraluminij -legure za livenje (AlSi, AlMg, AlSiMg, AlMgZnCr) -silumin Alumijeve legure koje je mogue termiki ovravati: - u prvom redu spadaju legure tipa dural (duraluminij, radi se o leguri AlCuMg) -drugu grupu legura ine avijali (zavarljive su, imaju korozivnu postojanost). 40.Kako se dijele legure aluminija prema namjeni, a kako prema termiom tretmanu? Prema namjeni se dijele na: -legure za plastinu obradu (za gnjeenje) -legure za livenje (silumin) Prema termikom tretmanu legure aluminija dijelimo na: termiki obradive (durali i avijali)i termiki neobradive (legure sa dodatcima magnezija i mangana). 41. ta su osnovne prednosti titana u odnosu na elik i koja su osnovna podruja njegove primjene?

Titan je metal, mnogo laki od elika, ima veliku otpornost na koroziju, otpornost na poviene temperature, nema tranzitnu temperaturu, ima znatno bolji odnos trajne dinamike vrstoe prema zateznoj vrstoi elika. Najea primjena titana je: u avio tehnici, ratnoj tehnici, brodogradnji, u hemijskim industrijama, termoenergetici, za izradu vjetakih kukova (jer ga ljudski organizam ne odbacuje) itd. 42. Koja su dva najvanija podruja primjena titana? Koje legure se koriste u prvom a koje u drugom podruju? Dva najvanija podruja primjene su u avionskoj i kosmikoj tehnici. 43. Navesti neke najvanije karakteristike titana. Titan je metal srebrenaste boje, male specifine teine, visoke take topljenja, ima veliku otpornost na koroziju u oksidirajuim sredstvima, ima jako dobre mehanike osobine, otporan je na povienu temperaturu i dobro se obrauje. Najea primjena titana je: u avio tehnici, ratnoj tehnici, brodogradnji, u hemijskim industrijama, termoenergetici, za izradu vjetakih kukova (jer ga ljudski organizam ne odbacuje) itd. 44. ta su bronze? Nabrojati osnovne vrste bronzi i navesti gdje se koriste? Pod bronzom se najee podrazumjeva legura bakra i kalaja. To je dvojna ili trojna slitina sa najmanje 60% bakra, a bez cinka kao glavnog dodatnog elementa. Bronce ime dobivaju prema glavnom dodatnom elementu. -kalajne bronze Cu-Sn, -aluminijske Cu-Al, -berilijumske Cu-Be, -olovne Cu-Pb. 45. ta je duraluminij a ta ta duraluminijska bronza? Duraluminij je legura aluminija, bakra i magnezija. vrstoa na lom raste s vremenom (nakon legiranja aluminija) i s temperaturom arenja. Iz duraluminija se mogu izgraivati cijevi, ipke, limovi, trake, itd. Duraluminijska bronza u svom sastavu ima najvie aluminija (do 11,5%). Aluminijske bronze se odlikuju dobrim kliznim svojstvima i vrstoom, koja se pribliava vrijednostima vrstoe ugljeninih elika, zbog ega u potpunosti zamjenjuje kalajne bronze. 46. ta su kermeti, od ega se sastoje i gdje se koriste? To su sinterovani materijali (dobijeni metalurgijom praha) koji ine dvije vrste komponenti; jedna je keramika, a druga metalna, koja pored ostalog, djeluje kao vezivo. Primjenjuje se kao vatrootprni i termo-postojani materijal i kao sinterovani dijelovi za obloge koionih papua, za obloge spojnica, mlaznice mlaznih motora, rezne alate i dr. 47. ta su prednosti a ta su nedostatci keramikih materijala u odnosu na metale? Keramiki materijali imaju malu plastinost, tvrdi su i krti i dobri su elektrini i toplotni izolatori, otporni su na habanje i koroziju te imaju visoku temperaturu topljenja. 48. Nabrojati osnovna podruja primjene tehnike keramike u mainstvu?

Tehnika keramika se u mainstvu primjenjuje tamo gdje inae materijali otkazuju, zatim se upotrebljavaju kad se zhtkeva posebna povrinska svojstva i pogodna visokotemperaturna dinamika svojstva. Primjeri primjene tehnike keramike: keramiki punjai, toplotne cijevi za galvanizaciju itd. 49. Kako se dijele polimeri obzirom na ponaanje prilikom zagrijavanja i hlaenja? Dijele se na termoplaste i duroplaste. Termoplastini polimeri su takvi polimeri koji se nakon zagrijavanja do temperature iznad temperature prelaza u stakleno stanje, a radi oblikovanja u eljeni oblik, vraaju svoje prvobitne vrijednosti tvrdoe i vrstoe, dok duroplastini polimeri nemaju to svojstvo, ve zadravaju promjenjene vtijednosti. Termoplasti imaju mogunost ponovno zagrijavanja i oblikovanja bez bitnijeih promjena osobina. Duroplasti se ne mogu ponovo oblikovati. 50. ta su polimeri, ta su njihove prednosti a ta nedostatci u odnosu na metale? Nabrojati barem tri polimera. Polimeri si prirodne ili vjetake materije koje se sastoje od velikih molekula sainjenih od povezanih serija ponovljenih jednostavnih monomera. Struktura polimera je u opem sluaju amorfna, to znai da u okviru ovih supstanci ne postoji neki pravilan raspored estica koje grade polime. Prednosti: -manja gustina -dijelove od ovih metala nije potrebno doraivati -ne podlijeu koroziji -dobri su izolatori (elektrini, zvuni i toplotni) -mogu biti providni i neprovidni. Nedostatci: -slaba mehanika svojstva -slaba termika otpornost -sklonost ka starenju. 51. ta su kompozitni materijali i kako se dijele? Kompozitni materijali predstavljaju kombinaciju dva ili vie materijala sa razliitim fiziko-mehanikim svojstvima u mikroskopskoj ili makroskopskoj razmjeri. Podjela: -esticama ojaani -vlaknasto ojaani -lamiratni kompozitni materijali. 52.ta su vlaknima ojaani kompoziti i ta se moe upotrijebiti za izradu matrice, a ta za izradu vlakana? Vlaknasto ojaani kompozitni materijali dobijeni su sjedinjavanjem vrstih, krutih i krtih vlakana sa mekom i plastinom matricom. Matrica slui da prenosi silu sa vlakna na vlakno, a obezbjeuje plastinost optereenja. Vlaknasto ojaani kompozitni materijali objedinjuju prednost svake komponente. Primjer: -aerokosmonautika -brodska korita -sportska oprema -neprobojni prsluci.

53. Od ega zavise mehanike osobine vlaknima ojaanih kompozitnih materijala? Zavise od: -materijala -gustine -zatezne vrstoe -modula elastinosti -temperature topljenja. 54. Nabrojati najee pojavne oblike korozije kod metala? ta je interkristalna korozija? Najei pojavni oblici korozije kod metala su: -ravnomjerna korozija -pitris korozija (rupiasta korozija) -interkristalna korozija -naponska korozija. Interkristalna korozija je lokalizovani napad na granice zrna ili susjedna podruja zrna legure.