Smokva (Ficus carica)

Uzgoj Smokva je suptropska voka pa pri izboru poloaja za uzgoj treba uzeti u obzir klimatske uvjete, a naroito nie temperature. Tijekom zimskih mjeseci moe izdrati i do 15C. Moe podnijeti temperature zraka tijekom ljetnih mjeseci i do 38C. Uz dovoljno vlage i topline, posebno tijekom dozrijevanja plodova, smokva daje plodove izvrsne kvalitete. Ukoliko, u fazi dozrijevanja, dolazi do obilnijih oborina, plodovi mogu popucati. Treba odabrati poloaje s dovoljno svijetla (heliofit). Poeljna su duboka, drenirana, laka tla, u kojima se korjenova mrea moe dobro i ravnomjerno razvijati u dubinskom i lateralnom smjeru. Korijen smokve moe dosegnuti i do 2 pa i do 3 metra dubine, a radijus korijenove mree moe ak i do 2,5 puta premaiti obod kronje. Poeljna su aluvijalna tla, posmeena crvenica i slabo karbonatna tla (osjetljiva prema klorozi). Na tlima s protonom podzemnom vodom (uz rijeke i potoke), koja je bogata kisikom i hranjivima, smokva dobro uspijeva.

Vrste i opraivanje Botanika vrsta smokva ima dvije podvrste - pitoma smokva i divlja smokva. Pitoma smokva ima samo enske cvjetove. Divlja smokva i krianac divlje i pitome smokve u svojoj cvasti sadri enske "siskaste" i muke cvjetove. Pitoma smokva ima proljetnu i ljetnu, a divlja proljetnu, ljetnu i jesenskozimsku cvatnju. U proljetnoj cvasti su enski cvjetovi "nerazvijene plodnice" i iz njih nastaju kao plod cvjetunica ili petrovaa (kraj lipnja ili srpanj). Ljetna cvat ima dvovrsne enske cvjetove - cvijet "razvijene plodnice" i cvijet "nerazvljene plodnice" iz kojih nastaju ljetno-jesenski plodovi (polovina kolovoza i rujan). Za neke sorte s cvjetovima "razvijene plodnice'" potrebna je kaprifikacjja, opraivanje pomou polena preneenog s mukih cvjetova. Ovo prenoenje moe obaviti samo smokvina osica, koja u cvatu divlje smokve provodi itav svoj ivotni razvojni ciklus. U praksi se pokazalo da je kaprifikacija za neke sorte neophodna (Petrovaa), kod drugih samo korisna (Zlatna smokva) ili potpuno nepotrebna (Zamorica). Stoga, ponekad je vrlo vano da je u blizini pitome smokve zasaena divlja smokva. U Hercegovini je uobiajeno da poljoprivrednici odlaze do udaljenijih stabala divlje smokve gdje ubiru cvatove te ih zatim u obliku vijenca postavljaju radi "enidbe'" na grane Petrovae.

Petrovaa bijela, vrlo rodna, izrazito stolna sorta, najvie se uzgaja u srednjoj i junoj Dalmaciji, manje uz obalu i na sjevernim otocima. Bujna stabla razvijaju dva cvata. Prosjean plod prvog cvata ima 60 do 100 g. a drugog 50 g. Oplouje se kaprifikacijom. Koa ploda je svijetlozelena, a meso blijedo medeno ruiasto, vrlo sono, ugodno slatko. Plodovi se sortiraju odmah nakon berbe (u vonjaku), jer zbog velike sonosti ne podnose dulji prijevoz i rukovanje. Odlika se preporuuje za uzgoj na plodnim tlima u blizini veih potroakih, turistikih sredita. Bjelua, vrlo rairena u dolini Neretve junoj i srednjoj Dalmaciji, bujnoga je stabla, obilno rodi, a cvate dva puta. Proljetni cvat od degeneriranih enskih cvjetova, omesnati i izraste do normalne veliine, ali nikada nije jestiv. Ljetni cvat razvije jestiv plod, produljen kratkim vratom, prosjene teine od 40 do 70 g. Dozrijeva u prvoj dekadi kolovoza, a razdoblje zriobe je kratko (mjesec dana). Plodovi su dobre kakvoe, prikladni za prijevoz i potronju u svjeemu stanju i sueni. Meso je svijetlo bijelo ispod koe i blijedo medeno u unutarnjem dijelu, vrlo sono, ugodno slatko. Zamorica, naa najbolja i najrairenija sorta, uzgaja se du cijele obale, a najvie na Krku, Hvaru i Koruli, oko Metkovia i u dolini Neretve do Mostara. Nai iseljenici su ju rairili Kalifornijom. Otporna je na suu i hladnou, bujna je i rodna, odlikuje se odlinim plodovima za potronju u svjeemu stanju i za suenje. Tipina je jednorotka s degeneriranim enskim cvjetovima. Krukoliki plod ima duguljasti vrat, tanku svijetlo zelenu koicu, a ukasto zelenu u vrijeme dozrijevanja. Meso je vrlo sono i slatko, ugodne arome. Suhi plodovi ove odlike su vrlo cijenjeni zbog njene, tanke koice i mekog finog mesa. Plodovi su sitniji od drugih gospodarski znaajnih sorti. Da koica ne bi tamnila nakon suenja, prije suenja se sumpori. Preporuuje se za uzgoj na dubljim, plodnim tlima koja dobro gospodare vlagom. araguja, najbolja od crnica jednorotki, proirena je u junoj Dalmaciji, a najvie na Koruli i u Konavlima. Preporua se za trini uzgoj. Stabla su srednje bujna i vrlo rodna. Uspijeva i na manje plodnim tlima. Okruglasto plosnati, sivo crveno ljubiasti plodovi dozrijevaju od polovice kolovoza do polovice listopada, a nakon prvih jesenskih kia

skloni su raspucavanju. Dobri su svjei, a sueni zbog debele koice slabije kakvoe od zamorica i bjelua. Sono, vrlo slatko, kiselkasto meso je bijelo uto, u sredini intenzivno crveno.

Razmnoavanje i rezidba U irokoj praksi najvie je uobiajeno razmnoavanje smokve sadnjom reznica. Reznice duine 30 do 50 cm odabrati sa sredinjeg dijela kronje matinog stabla dobre i kvalitetne rodnosti.

Najpovoljnija je sadnja u veljai ili poetkom oujka. U zadnje vrijeme sve se vie primjenjuje sadnja oiljenih jednogodinjih sadnica iz vonih rasadnika. Za sadnju reznica kao i sadnica treba primijeniti postupak kao kod ostalih voaka, tj. iskopati jamu dubine 80 cm te odgovarajue irine potrebne za dobar razvoj korijna; upotrijebiti stajski gnoj i mineralna gnojiva i pri tom nastojati da tlo bude stalno dovoljno vlano. Najpovoljnije vrijeme sadnje je proljee. Za obnovu stabala novim sortama primjenjuje se cijepljenje. Najraireniji i najsigurniji je nain okuliranje na budni pup u lipnju ili na spavajui u kolovozu. Kod stabala koja su stradala od zime ili poara obavlja se cijepljenje u raskol. U naim krajevima uglavnom se preputa da stablo smokve u svom rastu samo razvije prirodnu kronju. Meutim, odmah u prvim godinama uzgoja kod mlade voke treba oblikovati pravilan razvitak kronje. Ovisno od sorte, razlikuje se: okrugli (kotlasti) iroki piramidalni oblik kronje Provodi se zimska (ponajvie otklanjanje pojedinih konkurentskih grana i izboja) te ljetna (laka) rezidba za dotjerivanje rodnih granica. Savjet Smokva "voli" kad joj je korijen sputan i tada bolje raa. Obiaj je da se pri sadnji smokve, korijen i sam smokva polegnu nakoso pri nekom zidu, ili ako zasaujete smokvu u teglu, da na dno stavite veliki kamen. Kad prolazite naim priobaljem, pogledajte pozornije di su veina divljih smokvi niknule. Primjer vam je na drugoj slici u ovom postu.