Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Vlada Broj: 02-05-21353-1/12 Sarajevo, 05.07.2012.

godine

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Government

Na osnovu l. 22. i 24. stav 4. Zakona o Vladi Kantona Sarajevo (Slubene novine Kantona Sarajevo, broj: 24/03 - Preieni tekst), Vlada Kantona Sarajevo, na 78. sjednici odranoj 05.07.2012. godine, donijela je sljedei

Z A K LJ U A K

1. Utvruje se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju. 2. Predlae se Skuptini Kantona Sarajevo da u skladu sa Poslovnikom Skuptine Kantona Sarajevo (Slubene novine Kantona Sarajevo, broj: 25/10 Novi preieni tekst) donese zakon iz take 1. ovog Zakljuka.

PREMIJER Fikret Musi

Dostaviti: 1. Predsjedavajua Skuptine Kantona Sarajevo 2. Skuptina Kantona Sarajevo 3. Premijer Kantona Sarajevo 4. Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade 5. Evidencija 6. A r h i v a

web: http://vlada.ks.gov.ba e-mail: premijer@ks.gov.ba; Tel: + 387 (0) 33 562-068, 562-070 Fax: + 387 (0) 33 562-211 Sarajevo, Reisa Demaludina auevia 1

Na osnovu l. 12. taka b) i 18. stav (1) taka b) Ustava Kantona Sarajevo (''Slubene novine Kantona Sarajevo'', broj: 1/96, 2/96, 3/96-, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04), Skuptina Kantona Sarajevo, na sjednici odranoj __________ godine, donijela je PRIJEDLOG

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU

lan 1. U lanu 3. Zakona o visokom obrazovanju (Preieni tekst) (Slubene novine Kantona Sarajevo, broj: 22/10) naslov lana mijenja se i glasi: (Osnovni pojmovi); Stav (1) mijenja se i glasi: U ovom Zakonu su u upotrebi pojmovi sa sljedeim znaenjem: U alineji 1) iza rijei: koja su izabrana u, dodaju se rijei: nastavnika i saradnika Alineja 3) mijenja se i glasi: 3) Akademija je organizaciona jedinica univerziteta koja obavlja obrazovnu, umjetniku, umjetniko-istraivaku i nauno-istraivaku djelatnost na podruju jedne ili vie srodnih, odnosno meusobno povezanih umjetnikih disciplina i osigurava njihov razvoj; U alineji 10) iza rijei koja obavlja nastavnu i naunonastavnu dodaju se rijei i naunoistraivaku, a iza rijei osigurava njihov razvoj dodaju se rijei i druge djelatnosti koje proizilaze iz prirode osnovne djelatnosti fakulteta; Iza alineje 12) dodaje se nova alineja 12a) koja glasi: 12a) Integrisani studij predstavlja studijski program koji se moe provoditi integrirano kroz I i II ciklus studija. Alineja 13) mijenja se i glasi: 13) Katedra je osnovna podorganizaciona jedinica fakulteta, akademija, visokih kola koja u cilju unapreenja nastave, naunog/umjetnikog i naunoistraivakog rada udruuje akademsko osoblje iz odreene srodne grupe predmeta/grana unutar naunog polja; U alineji 16) iza rijei dio studijskog ciklusa utvrenog ovim Zakonom dodaju se rijei na nain i pod uvjetima utvrenim statutom visokokolske ustanove;

Alineja 17) mijenja se i glasi: 17) Odsjek je podorganizaciona jedinica fakulteta, akademija, visokih kola koja se ustrojava radi obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja i nauke/umjetnosti u jednom ili vie srodnih naunih/umjetnikih polja/podruja. Odsjek u unutranjoj strukturi moe imati vie katedri; Iza alineje 18) dodaju se nove alineje 18a) i 18b) koje glase: 18a) Pod vanjskom ocjenom sistema osiguranja kvalitete podrazumijevaju se institucionalna akreditacija i akreditacija studijskih programa. 18b) Ponovljeni ispit je dosadanji popravni ispit koji podrazumijeva da se ranije realizirane ispitne obaveze priznaju, a polae se samo dodatno nepoloeno gradivo. Alineja 20) se brie. Iza alineje 23) dodaje se nova alineja 23a) koja glasi: 23a) Studij na daljinu je formaliziran sistem edukacije samofinansirajuih studenata kojim se koritenjem raunalnih tehnologija i interaktivnih nastavnih materijala osigurava pristup nastavnim procesima, a to se preciznije ureuje statutom visokokolske ustanove. Iza alineje 24) dodaje se nova alineja 24a) koja glasi: 24a) Umjetnikoistraivaki rad predstavlja istraivanja u umjetnikim oblastima na osnovu kojih nastaju nove umjetnike forme i djela, a koje ukljuuju i teorijske aspekte umjetnosti; Iza alineje 28) dodaje se nova alineja 28a) koja glasi: 28a) Zajedniki studij je studij kojeg izvode namanje dva univerziteta, fakulteta ili visoke kole. Interdisciplinarni/multidisciplinarni studij je studij koji se izvodi u dvije ili vie naunih oblasti na univerzitetima, odnosno organizacionim jedinicama.

lan 2. U lanu 8. taka e) se brie, a dosadanje take f), g), h) i i) postaju take e), f), g) i h). lan 3. U lanu 9. taka g) se brie, a dosadanje take h), i) i j) postaju take g), h), i i). lan 4. Poglavlje II. Savjet za visoko obrazovanje i l. 11., 12., 13., 14., 15. i 16. se briu. lan 5.

U lanu 19. u stavu (3) iza take na kraju teksta dodaje se nova reenica koja glasi: Garancije iz stava (3) ovog lana visokokolska ustanova dostavlja za najmanje vremenski period trajanja prvog i drugog ciklusa studija, a osniva visoke kole za period trajanja prvog ciklusa studija. lan 6. lan 27. mijenja se i glasi: lan 27. (Osnivanje novih organizacionih i podorganizacionih jedinica) (1) Osnivanje novih fakulteta, akademije, instituta na visokokolskoj ustanovi koja je upisana u registre kao i promjena njihovih naziva, obavlja se na nain i po postupku predvienom za osnivanje visokokolskih ustanova, a na osnovu zahtjeva i elaborata prihvaenog od strane senata visokokolske ustanove. (2) Osnivanje novih organizacionih jedinica na visokoj koli obavlja se, na nain i po postupku predvienim zakonom, statutom i drugim opim aktima, a na osnovu zahtjeva i elaborata prihvaenog od senata. (3) Osnivanje podorganizacionih jedinica unutar lanica univerziteta vri se na nain i po postupku utvrenim statutom i opim aktom organizacione jedinice. lan 7. U lanu 29. stav (3) se brie.

lan 8. lan 30. mijenja se i glasi: lan 30. (Akreditacija visokokolskih ustanova) (1) Visokokolske ustanove se akreditiraju po osnovu institucionalne i programske akreditacije. (2) Institucionalna akreditacija visokokolskih ustanova je formalna potvrda o ispunjenosti Kriterija za akreditaciju visokokolskih ustanova koje propisuje Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta (u daljem tekstu: Agencija), a koju nakon provedene nezavisne vanjske ocjene kvaliteta i preporuke Agencije, donosi Ministarstvo.

(3) Programska akreditacija je formalna potvrda o ispunjenosti Kriterija za akreditaciju studijskih programa koje propisuje Agencija, a koju nakon provedene nezavisne vanjske ocjene kvaliteta i preporuke Agencije, donosi Ministarstvo. lan 9. lan 31. se brie. lan 10. lan 32. mijenja se i glasi: lan 32. (Nezavisna Komisija eksperata) Nezavisna Komisija eksperata, koju imenuje Agencija, provjerava ispunjenost kriterija o institucionalnoj i programskoj akreditaciji visokokolske ustanove iz lana 30. ovog Zakona, na nain i pod uvjetima utvrenim Pravilnikom koji donosi Ministarstvo.

lan 11. lan 33. mijenja se i glasi: lan 33. (Zahtjev za izdavanje, postupak provoenja i dodjele akreditacije) (1) Zahtjev za izdavanje akreditacije, postupak provoenja i dodjele akreditacije blie se ureuje Pravilnikom iz lana 32. ovog Zakona. (2) Po zahtjevu visokokolske ustanove za akreditaciju ili reakreditaciju, Ministarstvo moe donijeti rjeenje o: a) dodjeli akreditacije; b) odbijanju dodjele akreditacije; c) dodjeli uvjetne akreditacije sa rokom za otklanjanje nedostataka koji ne moe biti dui od godinu dana; d) oduzimanju akreditacije. (3) Visokokolska ustanova kojoj je dodijeljena uslovna akreditacija obavezna je, najkasnije do isteka roka iz stava (2) take b) ovog lana, Ministarstvu dostaviti izvjetaj sa potrebnim dokazima da su utvreni nedostaci otklonjeni u skladu sa zakonom. (4) Diplome steene na akreditovanim visokokolskim ustanovama su iskljuivo pravno valjane. (5) Rjeenje o akreditaciji mora biti objavljeno i upisano u Registar visokokolskih ustanova.

(6) Rjeenje doneseno u skladu sa stavom (2) ovog lana je konano, ali se protiv takvog rjeenja moe tubom pokrenuti upravni spor na nain i pod uvjetima predvienim zakonom. lan 12. lan 34. mijenja se i glasi: l.34. (Oduzimanje licence i akreditacije) (1) Ministarstvo moe donijeti rjeenje o oduzimanju institucionalne akreditacije visokokolskoj ustanovi u sluaju da: a) vie ne zadovoljava uvjete i kriterije na osnovu kojih joj je dodijeljena akreditacija, b) u ostavljenom vremenskom periodu nije ispunila obaveze iz uvjetne akreditacije, c) nije ispunila finansijske obaveze u postupku akreditacije. (2) Akreditacija studijskog programa dodijeljena visokokolskoj ustanovi moe biti oduzeta za sva tri ciklusa studija, pod sljedeim uvjetima: a) nakon oduzimanja licence, b) nakon oduzimanja institucionalne akreditacije iz lana 32. ovog Zakona, c) u svim drugim sluajevima utvrenim Pravilnikom i drugim propisima koji reguliraju predmetnu oblast. (3) U sluaju oduzimanja akreditacije visokokolska ustanova moe u periodu od 12 mjeseci ponovo podnijeti zahtjev za izdavanje iste. (4) Rjeenje doneseno u skladu sa st. (1) i (2) ovog lana je konano, ali se protiv takvog rjeenja moe tubom pokrenuti upravni spor na nain i pod uvjetima predvienim zakonom. lan 13. Iza lana 34. dodaje se novi lan 34a. koji glasi: lan 34a. (Obaveze osnivaa)

(1) Visokokolske ustanove kojima je izdato rjeenje o institucionalnoj i programskoj akreditaciji imaju iskljuivo pravo na dodjelu novanih sredstava za nastavni i naunoistraivaki rad iz sredstava osnivaa. (2) Osniva je obavezan pokrenuti postupak reorganizacije visokokolske ustanove koja dva puta zaredom ne dobije institucionalnu i programsku akreditaciju na nain i pod uvjetima utvrenim Pravilnikom iz lana 32. ovog Zakona. lan 14. U lanu 35. stav (7) mijenja se i glasi: (7) Visokokolska ustanova koja prestaje sa radom, obavezna je obezbijediti novana sredstva za zavretak studija, kod druge odgovarajue visokokolske ustanove, za sve svoje studente upisane prije donoenja odluke o prestanku rada po cijeni studija sadranoj u Elaboratu. lan 15. U lanu 39. u stavu 1. iza rijei: diploma i zvanja prvog ciklusa studija, dodaju se rijei: i drugog ciklusa studija. Iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: (2) Pridruene lanice visokokolske ustanove kao javne ustanove imaju pravo organizirati nastavu I, II i III ciklusa studija u skladu sa zakonom i pod uvjetima utvrenim ugovorom. Dosadanji stavovi (2), (3) i (4) postaju stavovi (3), (4) i (5).

lan 16. lan 41. mijenja se i glasi: lan 41. (Prava i obaveze visokokolskih ustanova) (1) Visoka kola, u skladu sa zakonom, statutom, pravilima, drugim propisima i opim aktima, ima pravo i obavezu da: a) realizira i unapreuje nastavni, naunonastavni, umjetniki, umjetnikonastavni, naunoistraivaki i umjetnikoistraivaki rad, u skladu sa stratekim interesima Bosne i Hercegovine i Kantona, i u skladu sa vrijednostima i mjerilima kvaliteta evropskog sistema visokog obrazovanja; b) donosi programe rada; c) daje saglasnost na studijske programe;

f) kontinuirano razvija sistem osiguranja i upravljanja kvalitetom s ciljem postizanja ukljuivanja u Jedinstveni evropski prostor visokog obrazovanja (EHEA) i Jedinstveni evropski istraivaki prostor (ERA); h) odlukom utvruje kriterije za redoslijed prijema kandidata za upis na visokokolsku ustanovu; i) daje saglasnost na izbor akademskog osoblja u nastavnika zvanja; j) poduzima mjere i aktivnosti u cilju poboljanja standarda zaposlenika; k) osigurava ostvarivanje svih studentskih prava utvrenih ovim Zakonom, statutom i drugim opim aktima; l) sve djelatnosti obavlja javno i transparentno u skladu sa Zakonom i drugim opim aktima; m) vri i druge poslove u skladu sa zakonom, statutom i drugim opim aktima.

(2) Univerzitet, u skladu sa zakonom, statutom, pravilima, drugim propisima i opim aktima, pored prava i obaveza iz stava (1) ovog lana, ima pravo i obavezu da:

a) uestvuje u postupku izrade i odbrane doktorskih disertacija i uestvuje u provoenju postupka za sticanje doktorata nauka na nain utvren ovim Zakonom; b) vri akademsko priznavanje stranih visokokolskih kvalifikacija na nain i pod uvjetima utvrenim evropskim standardima o priznavanju kvalifikacija; c) u cilju realiziranja nastavnog, naunonastavnog, umjetnikog, umjetnikonastavnog i naunoistraivakog rada, osniva institute, centre, zavode, katedre, laboratorije, galerije, scene i druge organizacione oblike, uz prethodno pribavljenu saglasnost osnivaa, u sluaju kada je neophodno osiguranje sredstava za njihovo osnivanje i rad od strane osnivaa. lan 17. U lanu 44. u naslovu iza rijei multidisciplinarnih dodaje se rije studija. U stavu (3) iza rijei multidisciplinarni dodaju se rijei i/ili, a iza rijei interdisciplinarni dodaje se rije studij. Stav (5) mijenja se i glasi: Institut kao organizaciona jedinica moe podnijeti zahtjev univerzitetu da u saradnji sa domaom ili stranom visokokolskom ustanovom organizira III ciklus studija. Stav (6) mijenja se i glasi: (6) Za realizaciju studija iz ovog lana, visokokolska ustanova je obavezna, uz prethodno

miljenje senata, pribaviti i saglasnost Ministarstva. Cijena ovakvog studija koji organizuje visokokolska ustanova, kao javna ustanova, sa domaom ili stranom visokokolskom ustanovom, utvruje visokokolska ustanova o emu obavjetava Ministarstvo. Iza stava (6) dodaju se st. (7) i (8) koji glase: (7) Cijenu studija iz stave (6) ovog lana koji realizira jedna ili vie organizacionih jedinica visokokolske ustanove kao javne ustanove, utvruje posebnom odlukom Vlada na prijedlog visokokolske ustanove. (8) Osniva visokokolske ustanove cijenu studija iz stava (6) ovog lana utvruje na nain i pod uvjetima opisanim statutom visokokolske ustanove, i o toj cijeni obavijetava Ministarstvo.

lan 18. lan 45. mijenja se i glasi: lan 45. (Nastavni planovi i nastavni programi) (1) Studij na visokokolskoj ustanovi izvodi se po nastavnom planu i programu na koje saglasnost daje Senat na nain i po postupku utvrenim statutom. (2) Nastavni planovi i programi posebno sadre: nosioca studijskog programa, ciljeve programa, ishode uenja u smislu znanja, vjetina i kompetencija, ukupan broj ECTS bodova koji se stie zavretkom studija. Studijski programi u formi info kataloga dostavljaju se univerzitetu odnosno visokoj koli i Ministarstvu. (3) Univerzitet, odnosno visoka kola obavezne su, u cjelosti, realizirati usvojene i odobrene nastavne planove i programe. (4) Nastavnim planom utvruju se nastavni predmeti i nazivi, status predmeta ifre predmeta, broj ECTS bodova i ukupan broj asova predavanja, vjebi i drugih obaveznih oblika nastavnog rada. (5) Nastavnim programom utvruje se: nosilac programa, cilj programa (znanja, vjetine i kompetencije), cilj i ishodi uenja, sadraj nastavnog predmeta, nain izvoenja nastave, nain vrjednovanja znanja, polaganja ispita i drugih vidova provjere znanja, literatura (obavezna i dopunska) vri priprema za polaganje ispita i provjera znanja iz tog nastavnog predmeta. lan 19.

lan 46. mijenja se i glasi: lan 46. (Nastavni predmeti) (1) Nastavni predmeti mogu biti: obavezni i izborni. (2) Obavezni nastavni predmeti su oni kojima se stiu znanja, vjetine i kompetencije u okviru studijskog programa. (3) Izborni predmeti su obavezni samo za one studente koji su ih izabrali. (4) Izborni predmeti se uvode u nastavni plan i program i daju na izbor studentu kao mogunost stjecanja strunih znanja, obrazovanja i ope kulture. (5) Univerzitet, odnosno visoka kola moe utvrditi da neki od utvrenih obaveznih ili izbornih predmeta bude zajedniki predmet, imajui u vidu strune osnove i znanja koja se pruaju studentu. (6) Nastava iz pojedinih predmeta moe se organizirati i na nivou univerziteta koji ovu nastavu organizira sa matinom organizacionom jedinicom visokokolske ustanove za svaki predmet.

lan 20. l. 47. i 48. se briu. lan 21. lan 49. mijenja se i glasi: lan 49. (Primjena studijskih programa) (1) Primjenu studijskog programa prati nastavno-nauno vijee organizacione jedinice, odnosno senat i daje prijedlog za njihovu izmjenu i dopunu vodei rauna o zahtjevima korisnika usluga i trita. (2) Nastavni planovi i programi podlijeu evaluaciji, izmjenama i dopunama najmanje jedanput po isteku trajanja ciklusa studija u kojem se realizira studijski program. (3) Radi obrazovanja kadrova sa odgovarajuim kvalifikacijama, a radi ostvarivanja javnog interesa, utvrenog odlukom Skuptine ili Strategijom razvoja visokog obrazovanja, osniva moe traiti od visokokolskih ustanova kao javnih ustanova da uvede novi ili inovira postojei studijski program, odnosno nastavni plan i program.

(4) U sluaju uvoenja novog ili inoviranja postojeeg nastavnog studijskog programa iz stava (3) ovog lana, osniva je obavezan obezbijediti odgovarajua finansijska sredstva. (5) Ukoliko uvoenje ili inoviranje postojeeg studijskog programa ne zahtijeva osiguranje dodatnih finansijskih sredstava, organizaciona jedinica nije duna traiti saglasnost za osnivanje od osnivaa.

lan 22. lan 50. se brie.

lan 23. lan 52. mijenja se i glasi: lan 52. (Unutranja ocjena sistema osiguranja i upravljanja kvalitetom) (1) Visokokolska ustanova je obavezna uspostaviti i razviti sistem osiguranja i sistem upravljanja kvalitetom, te osigurati njegovu primjenu. (2) Odluku o uspostavi sistema iz stava (1) ovog lana usvaja upravni odbor visokokolske ustanove na prijedlog Senata. (3) Postupak samovrednovanja provodi se kontinuirano najmanje jedanput u dvije godine. lan 24. lan 53. mijenja se i glasi: lan 53. (Vanjska ocjena sistema osiguranja i upravljanja kvalitetom) (1) Pod vanjskom ocjenom sistema osiguranja kvalitete podrazumijevaju se institucionalna akreditacija i akreditacija studijskih programa.

(2) Visokokolska ustanova je obavezna osigurati dobivanje vanjske ocjene sistema osiguranja i upravljanja kvalitetom do 30.09.2014. godine. (3) Visokokolska ustanova, pored obaveze osiguranja vanjske ocjene sistema osiguranja i upravljanja kvalitetom iz stava (2) ovog lana, moe osigurati i meunarodnu institucionalnu akreditaciju i certifikaciju, o emu je obavezna dostaviti izvjetaj Ministarstvu, najkasnije u roku od 30 dana. lan 25. U lanu 54. stav (3) mijenja se i glasi: Integrirani studijski programi prvog i drugog ciklusa studija traju najmanje pet godina i njihovim zavretkom se stie najmanje 300 ECTS bodova. Iza stava (3) dodaje se novi stav (4) koji glasi: Organiziranje I i II ciklusa studija zasniva se na pravu studenata da im se, u skladu sa evropskim standardima Bolonjskog procesa, omogui i horizontalna mobilnost u podruju slobodnog izbora studijskih programa u okviru organizacionih jedinica visokokolskih ustanova Univerziteta u Sarajevu.

lan 26. lan 55. mijenja se i glasi: lan 55. (Organizacija studija) (1) Studij za sva tri ciklusa visokog obrazovanja moe se organizirati u punom fondu sati predvienim nastavnim planom (redovni studij) ili u fondu sati prilagoenom studentima koji nisu u mogunosti pohaati redovni studij (vanredni studij i kao studij na daljinu). (2) Vanredni studij se organizira i izvodi kao poseban oblik studija koji je izvedbenim planom prilagoen studentima koji nisu u mogunosti pohaati redovni studij sa najmanje jednom treinom fonda sati nastave za redovne studente, na nain i pod uvjetima utvrenim opim aktom. (3) Studijski program moe se organizirati i kroz studiranje na daljinu.

lan 27. U lanu 57. dodaju se novi st. (1) i (2) koji glase:

(1) Studiji sva tri ciklusa visokog obrazovanja organiziraju se u skladu sa studijskim programom. Kod utvrivanja studijskog programa mora se voditi rauna da studiji budu usklaeni sa Strategijom razvoja visokog obrazovanja i potrebama profesionalnog sektora, na nivou najnovijih naunih spoznaja i na njima temeljenih znanja i vjetina, te usporedivi s akreditovanim programima u regiji i/ili svijetu. (2) Studijski program sadri: opis studija, trajanje studija, struni ili akademski naziv i struno i nauno zvanje koje se stjee zavretkom studija, uvjete upisa na studij, predviene ishode uenja koji se stiu ispunjenjem studijskih obaveza u ukupnog studijskog programa, okvirni sadraj obaveznih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu izvedbu, bodovnu vrijednost svakog predmeta odreenu u skladu s ECTS, oblike provoenja nastave i naina provjere znanja za svaki predmet, popis predmeta koje student moe izabrati s drugih univerzitskih studija, uvjete upisa studenta, nain zavretka studija, te odredbe o tome da li i pod kojim uvjetima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja mogu nastaviti studij.

Dosadanji st. (1), (2), (3), (4), (5) i (6) postaju st. (3), (4), (5), (6), (7) i (8).

lan 28. lan 58. mijenja se i glasi: lan 58. (Organizacija studijske godine) (1) Studijska godina se organizira u dva semestra: zimski i ljetni. (2) Nastava u prvom semestru prva dva ciklusa studija poinje prvog ponedjeljka u oktobru. Nastava u zimskom semestru traje 15 sedmica kontinuiranih aktivnosti plus sedam dana za zavrni ispit. Priprema za ispit i ponovljeni ispit nakon zimskog semestra traju najdue dvije sedmice. (3) Ovjera zimskog semestra i upis ljetnog semestra traje do dvije sedmice. (4) Nastava u ljetnom semestru prva dva ciklusa studija poinje treeg ponedjeljka u februaru i traje 15 sedmica kontinuiranih aktivnosti plus dvije sedmice za zavrni ispit. Priprema za ispit i ponovljeni ispit nakon ljetnog semestra traju najdue dvije sedmice. (5) Nastava treeg ciklusa moe zapoeti u bilo kojem od dva semestra, ovisno o broju zainteresiranih kandidata. (6) Sedmini broj asova za nastavne aktivnosti predviene nastavnim planom i programom (predavanja, vjebe, seminari, praktini rad i sl.) u zimskom i u ljetnom semestru ne moe biti manji od 20 niti vei od 30 asova. (7) Ljetni odmor traje najdue 8 sedmica. (8) Ovjera ljetnog semestra i upis zimskog semestra traju do dvije sedmice.

(9) Kalendar organizacije i realizacije nastavnih programa za studijsku godinu utvruje i objavljuje senat visokokolske ustanove, najkasnije 60 dana prije poetka izvoenja nastave.

lan 29. U lanu 61. u stavu (2) na kraju taka se brie i dodaju rijei: na nain i pod uvjetima utvrenim statutom i drugim opim aktima visokokolske ustanove. Stav ( 3) se brie. Dosadanji stav ( 4) postaje stav (3). lan 30. U lanu 63. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: (2) U indeks i /ili drugu ispravu unose se prolazne ocjene. Ocjena iz stava (1) taka e) je najnia prolazna ocjena. lan 31. U lanu 65. stav (1) mijenja se i glasi: (1) Znanje i rad studenata provjerava se i ocjenjuje tokom nastave o emu se vodi evidencija na nain utvren odlukom vijea organizacione jedinice, a konana ocjena se utvruje na ispitu. U stavu (2) iza take na kraju teksta dodaje se nova reenica koja glasi: Utvreni elementi vrednovanja pojedinih aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja, obavezno se provode kao jedinstvena cjelina u tekuoj studijskoj godini. U stavu (4) iza take na kraju teksta dodaje se nova reenica koja glasi: Zavrni ispit se polae u redovnom i popravnom terminu ispitnih rokova. Iza stava (5) dodaju se novi st. (6), (7), (8), (9) i (10) koji glase: (6) Ispitni rokovi su redovni i popravni. (7) Redovni ispitni rokovi su zimski i ljetni. (8) Redovni zimski i ljetni ispiti odvijaju se u esnaestoj sedmici semestra i dvije sedmice nakon zavretka semestra u kojem je sluan predmet.

(9) Popravni zimski i ljetnji ispitni rok traje jednu sedmicu nakon zimskih i ljetnih redovnih ispitnih rokova. Vrijeme izmeu izlaska na ispit u redovnim i popravnim ispravnim ispitnim rokovima iznosi dvije sedmice. (10) Pored zimskih i ljetnih ispitnih rokova, student ima pravo i na jedan jesenji ispitni rok, koji traje prve dvije sedmice septembra. U ovom ispitnom terminu, student ima pravo polagati ispite na nain i pod uvjetima utvrenim opim aktima visokokolske ustanove sa jednim ispitnim terminom. Dosadanji st. (6), (7) i (8) postaju st. (11), (12) i (13).

lan 32. U lanu 66. u stavu (1) rijei prvoj sedmici zamjenjuju se rijeima prve dvije sedmice. Stav (2) mijenja se i glasi: Student koji ne poloi zavrni ispit moe ponovno polagati ispit iz predmeta koji nije poloio na kraju jednog semestra, odnosno studijske godine, u skladu sa lanom 58. ovog Zakona, osim na onim strunoumjetnikim predmetima kod kojih, zbog prirode nastavnog procesa, ponavljanje ispita nije mogue, a iji se popis blie ureuje aktom organizacione jedinice. lan 33. U lanu 71. dodaje se novi stav (5) koji glasi: (5) Postupak izbora teme, odreivanja i zamjene mentora, postupak odbrane zavrnog rada, kao i druga pitanja relevantna za zavrni rad, blie e se urediti pravilima studiranja za odgovarajue cikluse studija. lan 34. U lanu 73. rijei propisani broj primjeraka zamjenjuju se rijeima: tri primjerka, a rije Sarajevu zamjenjuje se rijeima: Bosni i Hercegovini. lan 35. U lanu 78. stav (2) mijenja se i glasi: (2) Edukacija iz stava (1) ovog lana realizira se na visokokolskoj ustanovi, odnosno organizacionoj jedinici koja je matina za odreenu oblast. Edukaciju realizira akademsko osoblje visokokolske ustanove kao strunjaci iz prakse, na nain i pod uvjetima utvrenim ovim Zakonom.

lan 36. U lanu 81. stav (7) se mijenja i glasi: (7) Status redovnog studenta, ije se kolovanje finansira iz sredstava osnivaa, prestaje ako dva puta obnovi studijsku godinu u toku studija. U lanu 81. stav (8) se brie. lan 37. Iza lana 92. dodaje se novi lan 92a. koji glasi: "lan 92a. (Prijelazi studenata) (1) Studentu koji studira na nekoj drugoj visokokolskoj ustanovi u BiH ili inostranstvu moe se odobriti prijelaz samo na isti ili srodan studijski program Univerziteta/organizacione jedinice. (2) Prijelaz odobrava dekan/direktor organizacione jedinice, a na osnovu odluke nastavnonaunog vijea, na nain i pod uvjetima utvrenim statutom i drugim opim aktima visokokolske ustanove.

lan 38. U lanu 94. dodaje se novi stav (4) koji glasi: (4) Na univerzitetu, odnosno visokoj koli mogu se sticati i druga saradnika zvanja, na nain i pod uvjetima utvrenim statutom.

lan 39. U lanu 95. stav (4) mijenja se i glasi: (4) S osobama izabranim u nauno-nastavna, umjetniko-nastavna, nastavna i saradnika zvanja, zakljuuje se ugovor o radu na odreeno ili neodreeno vrijeme, u skladu sa statutom visokokolske ustanove. U stavu (5) rije znanje zamjenjuje se rijeju zvanje. Iza stava (7) dodaje se novi stav (8) koji glasi:

(8) Visokokolska ustanova je obavezna da uz nastavnika sa navrenih 55 godina ivota, na nastavnom predmetu/naunoj oblasti ima izabranog vieg asistenta ili docenta, pod uvjetom da je osniva osigurao potrebna sredstva.

lan 40. U lanu 96. u stavu (1) u taki b) rije (magisterij) se brie. U taki c) rije (magisterij) se brie. lan 41. U lanu 101. stav (1) mijenja se i glasi: Senat visokokolske ustanove e najkasnije u roku od dva mjeseca od usvajanja statuta, na osnovu prethodno dostavljenih prijedloga vijea organizacionih jedinica, uspostaviti registar domaih i meunarodnih bibliografskih baza podataka.

lan 42. lan 102. mijenja se i glasi: lan 102. (Vrednovanje prilikom izbora u isto ili vie zvanje) (1) Prilikom izbora u vie zvanje uzimaju se u obzir samo objavljeni radovi, knjige i rezultati vlastitih istraivanja u primjeni, projekti, te mentorstva, odnosno javno predstavljeni oblici umjetnikog stvaralatva, odnosno rezultati ostvareni u radu akademskog osoblja utvreni u lanu 100. ovog Zakona i to nakon izvrenog posljednjeg izbora u zvanje i koji se obavezno prilau prilikom svakog izbora u zvanje. Akademsko osoblje moe imati jedan izbor za jednu ili vie naunih/umjetnikih oblasti/predmeta na univerzitetu. (2) Akademsko osoblje ne moe imati izbor na vie visokokolskih ustanova. lan 43. U lanu 103. iza stava (2) dodaju se novi st. (3), (4), (5), (6), (7), (8) i (9) koji glase: (3) Javni konkurs za izbor nastavnika i saradnika raspisuje se na prijedlog nauno-nastavnog, odnosno umjetniko-nastavnog vijea organizacione jedinice, odnosno naunog vijea instituta (u daljem tekstu: vijee), odnosno senata visoke kole, kojom se utvruje nastavna potreba za akademskim osobljem ili pokree postupak izbora u isto ili vie zvanje.

(4) Konkurs za izbor nastavnika i saradnika, na osnovu utvrene nastavne potrebe, obavezno se raspisuje za izbor u sva zvanja, a konkurs za izbor nastavnika i saradnika u isto ili vie zvanje, u sluajevima isteka izbornog perioda lanu akademskog osoblja organizacione jedinice, raspisuje se za zvanje za koje lan akademskog osoblja ispunjava uvjete. (6) Konkurs se objavljuje u najmanje jednom dnevnom listu i na web-stranici organizacione jedinice, odnosno visokokolske ustanove. (7) Izbor u zvanje nastavnika i saradnika visokokolska ustanova obavlja u roku od est mjeseci od dana objave konkursa. Konkursi iz stava (4) ovog lana, moraju se objaviti do kraja maja tekue studijske godine. (8) Ako se na osnovu javnog konkursa iz stava (3) ovog lana ne izvri izbor u zvanje, visokokolska ustanova je obavezna, prije poetka svake studijske godine, blagovremeno raspisati javni konkurs za upranjeno radno mjesto, odnosno procedura iz ovog lana provodi se prije poetka svake studijske godine. (9) Nastavna potreba, kao osnov za raspisivanje konkursa iz stava (1) ovog ovog lana, kao i broj izvrilaca, utvruje se na osnovu optimalnog prosjenog optereenja propisanog Standardima i normativima. Dosadanji st. (3), (4), (5), (6), (7) i (8) se briu.

lan 44. lan 104. mijenja se i glasi: lan 104. (Radni angaman bez zasnivanja radnog odnosa) (1) Visokokolska ustanova moe, bez raspisivanja konkursa, da angaira akademsko osoblje sa druge domae ili strane visokokolske ustanove, odnosno druge organizacione jedinice ako: a) se na raspisani konkurs za izbor lana akademskog osoblja nije prijavio nijedan kandidat ili po provedenom konkursu nije izabran nijedan od prijavljenih kandidata; b) lan akademskog osoblja koji je u radnom odnosu na matinoj organizacionoj jedinici univerziteta da ili dobije otkaz, odnosno bude suspendiran odlukom nadlenog tijela, i to dok se u konkursnom postupku ne izabere novi lan akademskog osoblja; c) nastupe okolnosti iz lana 121. st. (5) i (6) ovog Zakona. (2) Visokokolska ustanova moe na prijedlog vijea organizacione jedinice, bez raspisivanja konkursa, da angaira nastavnika sa druge domae ili strane visokokolske ustanove u svojstvu gostujueg profesora.

(3) U cilju upoznavanja studenata sa odreenim naunim, odnosno umjetnikim dostignuima, sa primjenom naunih rezultata u praksi, praktinim radom i drugim vidovima strunog usavravanja ili u cilju izvoenja pojedinih specifinih predavanja, vjebi, seminara i drugih oblika rada, organizaciona jedinica moe angairati istaknutog naunog radnika, umjetnika, odnosno strunjaka iz prakse da uestvuje u ostvarivanju dijela nastave na nastavnom predmetu na visokokolskoj ustanovi, uz saglasnost nastavno-naunog vijea organizacione jedinice. (4) Izuzetno, u opravdanim sluajevima, na nain i pod uvjetima utvrenim statutom, nastava iz pojedinih predmeta u sva tri ciklusa studija moe se, bez raspisivanja konkursa, povjeriti izabranom akademskom osoblju na osnovu odluke nastavno-naunog vijea. Odluku o povjeravanju nastave za tekuu studijsku godinu iz ovog lana, na osnovu pisanog obrazloenja, donosi vijee organizacione jedinice na prijedlog dekana. (5) Povjeravanje nastave iz stava (4) ovog lana, moe se vriti samo akademskom osoblju koje ima najmanje tri referentna rada iz predmetne naune discipline, odnosno tri oblika umjetnikog stvaralatva. (6) Visokokolska ustanova moe, na nain i pod uvjetima utvrenim statutom, zbog specifinih potreba pojedinih studijskih programa, vriti izbor akademskog osoblja, te angairati tako izabrano akademsko osoblje bez zasnivanja radnog odnosa. (7) Visokokolska ustanova moe akademsko osoblje izabrano, odnosno imenovano na neku javnu dunost angaovati u nastavno-naunnom procesu na osnovu ugovora. (8) Akademsko osoblje iz stava (7) ovog lana izjednaeno je u pravima i obavezama ostalog akademskog osoblja, a to se preciznije ureuje ugovorom. (9) Visokokolska ustanova moe, u opravdanim sluajevima (porodiljsko odsustvo, bolovanje due od est mjeseci, javna dunost), bez zasnivanja radnog odnosa za izvoenje nastavnih aktivnosti, angaovati i druga lica, na nain i pod uvjetima utvrenim statutom.

lan 45. U lanu 106. u stavu (1) rije usklaenost zamjenjuje se rijeima potpunost i blagovremenost, a iza rijei konkursom rije/veznik i zamjenjuje se rijeju te.

lan 46. U lanu 114. stav (1) mijenja se i glasi: (1) Kada lan akademskog osoblja nakon isteka izbornog perioda iz lana 95. stav (1) ne bude izabran u isto ili vie zvanje, visokokolska ustanova moe, prije otkazivanja ugovora o

radu, ponuditi lanu akademskog osoblja zakljuivanje novog ugovora o radu na poslovima za koje se ne trai izbor u akademsko zvanje ako za to postoji mogunost i potreba. Stav (2) se brie. Dosadanji stav (3) postaje stav (2), stav (4) postaje stav (3), a st. (5), (6), (7) i (8) se briu. Iza novog stava (3) dodaje se novi stav (4) koji glasi: (4) Lice ponovo izabrano u isto akademsko zvanje moe i prije isteka drugog izbornog perioda biti izabrano u vie zvanje ukoliko ispuni minimalne uvjete za izbor utvrene ovim zakonom. lan 47. U lanu 115. u stavu (5) u taki c) iza rijei rukovodioca organizacione jedinice dodaju se rijei odnosno upravnog odbora ako se radi o rektoru visokokolske ustanove, odnosno upravnog odbora ukoliko se radi o rektoru visokokolske ustanove. Stav (11) mijenja se i glasi: (11) U sluaju da lan akademskog osoblja postupi suprotno stavu (5) ovog lana, rukovodilac organizacione jedinice pokree proceduru utvrivanja odgovornosti lana akademskog osoblja Stav (12) mijenja se i glasi: (12) U sluaju postupanja suprotno stavu (5) ovog lana, postupak utvrivanja odgovornosti za rukovodioca organizacione jedinice pokree upravni odbor, odnosno za rektora njegov upravni odbor visokokolske ustanove. Stav (13) se brie. lan 48. lan 116. mijenja se i glasi: lan 116. (Izbor lana akademskog osoblja) (1) lan akademskog osoblja se bira za naunu, odnosno umjetniku oblast ili za nastavne predmete. (2) Odluku o utvrivanju naunih, odnosno umjetnikih oblasti, kao i predmeta koji pripadaju istim, donosi Ministarstvo u saradnji sa Savjetom za nauku, na prijedlog visokokolske ustanove, odnosno organizacionih jedinica. (3) Nastavnik moe ostati u radnom odnosu na visokokolskoj ustanovi do isteka studijske godine u kojoj navrava 68 godina ivota.

(4) Nakon navrene 68. godina ivota, ukoliko za to postoji nastavna potreba, nastavnik moe ostati u random odnosu na visokokolskoj ustanovi do navrene 70. godine ivota, uz obavezu visokokolske ustanove da za tog nastavnika obezbijedi finansijska sredstva iz vlastitih prihoda. (5) Zavretkom studijske godine u kojoj navrava 70. godina ivota, nastavniku prestaje mogunost nastavnikog angamana, po bilo kojem osnovu, uz izuzetak profesora emeritusa. lan 49. U lanu 122. u stavu (1) taka c) mijenja se i glasi: c) grupacije i druga struna savjetodavna tijela ije se osnivanje, sastav i nadlenost utvruje statutom ili drugim opim aktom. lan 50. U lanu 127. u stavu (9) rijei studijsku godinu zamijenjuje se rijeju godinu, a rijei 15. novembar zamjenjuju se rijeima do 15. aprila naredne kaledarske godine. lan 51. U lanu 131. stavu(1) mijenja se i glasi: (1) Vijee organizacione jedinice ini akademsko osoblje iz reda nastavnika, predstavnici saradnika i predstavnici studenata u skladu sa opim aktom organizacione jedinice. U stavu (2) taka b) iza rijei studija dodaju se rijei: i to najmanje jednom po isteku ciklusa studija. U stavu (2) taka f) iza rijei jedinicu dodaju se rijei: imajui u vidu funkcionalnu integraciju univerziteta. lan 52. U lanu 132. U stavu (9) rijei studijsku godinu zamijenjuju se rijeju godinu, a rijei 15. oktobar zamjenjuju se rijeima do 15. marta naredne kaledarske godine. lan 53. U lanu 148. stav (1) mijenja se i glasi: (1) Priznavanje inostrane visokokolske kvalifikacije je formalno potvrivanje vrijednosti inostrane visokokolske obrazovne kvalifikacije, odnosno razdoblja obrazovanja, koje je izdalo nadleno tijelo u svrhu pristupa obrazovanju ili zapoljavanju. Stav (5) mijenja se i glasi:

(5) U postupku akademskog priznavanja vri se vrednovanje inostranih studijskih programa i time utvruje pravo nastavka kolovanja na visokokolskim ustanovama na podruju Kantona Sarajevo. Stav (6) mijenja se i glasi: (6) U postupku akademskog priznavanja vrednovanje i usporedba se vri na osnovu dokumentacije i procedura blie odreenih statutom visokokolske ustanove. Stav (7) mijenja se i glasi: (7) Jednom izvreno pozitivno vrednovanje odreenog inostranog studijskog programa vai za sve budue sluajeve. lan 54. U lanu 150. stav (2) mijenja se i glasi: (2) Ukoliko se u postupku akademskog priznavanja utvrdi da je rije o interdisciplinarnim/multidisciplinarnim studijskim programima, postupak priznavanja provodi fakultet/akademija, u saradnji sa univerzitetom, odnosno visokom kolom. Iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi: (3) Zahtjev iz st. (1) i (2) ovog lana obavezno sadri podatke utvrene pravilima za priznavanje inostranih visokokolskih kvalifikacija, a posebno naznaku o fakultetu/akademiji na kojoj se eli nastaviti studij. Dosadanji st. (3), (4), (5) i (6) postaju st. (4), (5), (6) i (7).

lan 55. U lanu 155. stav (1) se mijenja i glasi: Novanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 5.000 KM kaznit e se za prekraj visokokolska ustanova, ako: U stavu (1) alineja 10) mijenja se i glasi: 10) izvodi studij, utvruje nastavne predmete i donosi nastavne planove i programe suprotno l. 45. i 46. U stavu (1) alineja 11) mijenja se i glasi: 11) utvrdi cijenu studija suprotno lanu 44.; U stavu (1) alineja 25) se brie.

Alineje od 26) do 37) postaju alineje od 25) do 36). lan 56. U lanu 156. stav (1) mijenja se i glasi: Novanom kaznom u iznosu od 500 KM do 3.000 KM kaznit e se za prekraj odgovorno lice visokokolske ustanove, ako: U lanu 156. stav (1) taka d) mijenja se i glasi: d) ne utvrdi metode iz lana 61. stav (3); lan 57. lan 157. mijenja se i glasi: Za prekraj iz l. 155. i 156. ovog Zakona kaznit e se organ rukovoenja i odgovorno lice u visokokolskoj ustanovi, odnosno organizacionoj jedinici u iznosu od 500 KM do 1.500 KM. lan 58. Iza lana 157. dodaje se novi lan 157a. koji glasi: lan 157a. (Implementacijske mjere) (1) S ciljem promocije i osiguranja integracije, akademskog, finansijskog i prostornog razvoja djelatnosti visokog obrazovanja, Kanton Sarajevo poduzee sve potrebne mjere i aktivnosti, te osigurati potrebna sredstva za poetak rada Univerziteta u Sarajevu (u daljem tekstu: Univerzitet) kao integrirane visokokolske ustanove. (2) Kanton Sarajevo e posebnim aktom utvrditi rokove za krajnji zavretak procesa integracije na Univerzitetu. Do utvrenog roka, fakulteti, akademije i nauni instituti koji imaju status pravne osobe zadravaju taj status, na nain i pod uvjetima utvrenim Statutom Univerziteta. (3) Odredbe ovog Zakona, kojima se utvruje nadlenost organizacionih jedinica integriranog univerziteta, shodno se primjenjuju i na nadlenost fakulteta i akademija sa pravnim subjektivitetom. (4) Do dana potpune integracije Univerziteta, u pogledu pokretanja i provoenja procedure za izbor akademskog osoblja i drugih zaposlenika, organa i tijela, te upisa studenata, primjenjuju se odredbe opih akata univerziteta, fakulteta, akademija i naunih instituta koji su usklaeni sa zakonom, a na koje je data saglasnost nastavno-naunog vijea. (5) Odredbe ovog Zakona, u pogledu ispunjenosti uvjeta za izbor iz stava (4) ovog lana, primjenjuju se zajedno sa odredbama opih akata, u pogledu pokretanja i provoenja odgovarajuih postupaka."

lan 59. lan 158. mijenja se i glasi: lan 158. (Rokovi za donoenje podzakonskih akata, opih akata i drugih mjera) (1) Propisi za provoenje ovog Zakona bit e doneseni najkasnije u roku od 12 mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu, osim ako ovim Zakonom nije izriito drugaije odreeno. (2) Univerzitet u Sarajevu e najkasnije u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona, donijeti Statut i druge akte na osnovu kojih se Univerzitetu omoguava provedba vieg nivoa integracije. (3) Stupanjem na snagu Statuta Univerziteta u Sarajevu, prestaju da vae pravila dosadanjih fakulteta, akademija i instituta lanica Univerziteta u Sarajevu. (4) Do dana integracije univerziteta, statut donosi upravni odbor na prijedlog senata, na nain i pod uvjetima predvienim ovim Zakonom." lan 60. lan 159. mijenja se i glasi: lan 159. (Priznavanje akreditacije i licence visokokolske ustanove) (1) Visokokolske ustanove, kojima je bila priznata akreditacija i licenca, u skladu sa ovim Zakonom, obavezne su obezbijediti licenciranje i institucionalnu i programsku akreditaciju, u skladu sa odredbama l. 29. i 30. ovog Zakona, najkasnije do poetka studijske 2013./2014. godine. (2) Visokokolske ustanove koje imaju programsku akreditaciju kroz izvrenu vanjsku ocjenu kvaliteta, za sva tri ciklusa studija, akreditovane su do isteka roka iz stava (1) ovog lana. lan 61. lan 160. se brie. lan 62. U lanu 161. u stavu (1) rijei do roka utvrenog u lanu 160. stav (3) ovog Zakona zamjenjuju se rijeima do roka utvrenog u lanu 157a. stav (2) ovog Zakona, na nain i pod uvjetima utvrenim Statutom Univerziteta u Sarajevu. U stavu (2) uvodni dio mijenja se i glasi: Univerzitet kao javna ustanova integrira funkcije svojih lanica, na nain i pod uvjetima utvrenim ovim Zakonom, statutom i drugima aktima donesenim na osnovu zakona i statuta, a akademije i fakulteti djeluju pod nazivima:

lan 63. U lanu 162. u stavu (1) rijei u Elaboratu o integraciji Univerziteta u Sarajevu ("Slubene novine Kantona Sarajevo", broj:37/09), a nakon toga nastavljaju sa radom kao organizacione jedinice Univerziteta u Sarajevu kao javne ustanove sa nadlenostima koje e biti definirane statutom zamjenjuju se rijeima: na nain iz odredbe lana 157a. stav (2) ovog Zakona i pod uvjetima utvrenim Statutom Univerziteta u Sarajevu,.

lan 64. lan 163. mijenja se i glasi: lan 163. (Nastavne baze) (1) Univerzitet, odnosno lanice univerziteta iz podruja biomedicine i zdravstva, nastavu izvode na nain i pod uvjetima koji se utvruje zakljuivanjem ugovora sa zdravstvenim ustanovama koje po zakonu imaju uvjete za izvoenje nastave.

lan 65. lan 164. mijenja se i glasi: lan 164. (Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH) (1) U cilju cjelovitog razvoja djelatnosti visokog obrazovanja, a posebno naunoistraivakog rada, visokokolske ustanove u svoje nastavne i naunoistraivake procese ukljuuju i Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku BiH. (2) Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH je baza za nastavne, naunoistraivake i istraivake procese na visokokolskim ustanovama kao javnim ustanovama. (3) Finansiranje nastavne, naunonastavne i naunoistraivake djelatnosti koja se realizira u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH vri se na osnovu posebnih ugovora koji se zakljuuju izmeu lanica univerziteta/Univerziteta i Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH."

lan 66. lan 167. mijenja se i glasi: lan 167. (Tijela visokokolske ustanove) Do dana potpune integracije, postojee javne ustanove u sastavu Univerziteta, lanove upravnih i nadzornih odbora biraju na nain i pod uvjetima utvrenim Zakonom o ustanovama. lan 67. U lanu 168. stav (2) se brie. lan 68. U lanu 169. naslov se mijenja i glasi: (Nastavak rada) St. (1) i (2) se briu. Dosadanji stav (3) postaje stav (1). lan 69. U lanu 170. stav (1) mijenja se i glasi: (1) Osnivanje visokokolskih ustanova vri se u skladu sa ovim zakonom i Strategijom razvoja visokog obrazovanja na podruju Kantona Sarajevo.

lan 70. Iza lana 170. dodaje se novi lan 170a. koji glasi: lan 170a. (Zavretak studija) (1) Studenti upisani na dodiplomski i postdiplomski studij, prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovog Zakona, mogu zavriti ove studije po zapoetom nastavnom planu i programu, uvjetima i pravilima studiranja, najdue do 30.09.2015. godine.

(2) Studenti koji ne dovre dodiplomski i postdiplomski studij, u roku predvienom u stavu (1) ovog lana, studije mogu nastaviti u skladu sa ovim zakonom, na nain i pod uvjetima utvrenim statutom. lan 71. U lanu 171. u stavu (6) rijei krajem studijske godine 2010/2011 zamjenjuje termin 30.09.2012, a broj 2015 zamjenjuje broj 2016. Stav (7) se brie. Stav (11) mijenja se i glasi: (11) Lica zateena u zvanju naslovni docent i lica koja su u zvanju naslovni docent provela izborni period od 5 (pet) godina, te ispunila uvjete za izbor u zvanje vanrednog profesora, ali su prema vaeem zakonu izabrana u zvanje docent, danom stupanja na snagu ovog Zakona, imaju pravo biti birana u zvanje docenta ili vie akademsko zvanje prema odredbama ovog Zakona. Izborni period proveden u zvanju naslovnog docenta rauna se kao razdoblje potrebno za izbor u zvanje vanrednog profesora. Licima u zvanju naslovnog docenta, Senat Univerziteta, na prijedlog nastavno-naunog vijea fakulteta, akademije, moe dati saglasnost za izbor u zvanje docenta na period do isteka pet godina od dana dodjeljivanja zvanja naslovnog docenta, bez provoenja konkursne procedure, ukoliko ispunjavaju sve uvjete za izbor u zvanje docenta po ovom Zakonu. Stav (13) mijenja se i glasi: (13) U sluaju izmjene naziva nastavnog predmeta ili naune/umjetnike oblasti, senat univerziteta na prijedlog fakulteta, akademija, donosi odluku o ekvivalenciji izvrenih izbora u akademska zvanja,u roku od 30 dana od dana dostavljanja prijedloga. U postupku ekvivalenicije izvreni izbor za nastavni predmet ne moe se zamjeniti izborom na naunu/umjetniku oblast. U opravdanim sluajevima, utvrenim statutom univerziteta, Senat univerziteta na prijedlog fakulteta, akademija, moe izvreni izbor za nastavni predmet zamjeniti izborom na naunu/umjetniku oblast. U postupku ekvivalencije, izvreni izbor na naunu/umjetniku oblast moe obuhvatiti i nastavne predmete koji prilikom izbora nisu pripadali predmetnoj naunoj/umjetnikoj oblasti. Izvrena ekvivalencija vai do isteka izbornog perioda propisanog ovim Zakonom za odgovarajue akademsko zvanje. Stav (16) mijenja se i glasi: (16) Studenti koji su okonali studij prije stupanja na snagu ovog zakona na visokokolskim ustanovama koje realiziraju integrirane studijske programe prvog i drugog ciklusa studija koji traju najmanje pet godina imaju pravo nastaviti studij prema Bolonjskom procesu na bazi ekvivalencije studija koji je vaio prilikom upisa tog studenta. lan 72. U lanu 172. naslov se mijenja i glasi: (Uvoenje treeg ciklusa)

Broj 2011./2012. zamjenjuje broj 2013./2014. lan 73. Ovlauje se Zakonodavno-pravna komisija Skuptine Kantona Sarajevo da utvrdi preieni tekst Zakona o visokom obrazovanju. lan 74. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenim novinama Kantona Sarajevo.

PREDSJEDAVAJUA SKUPTINE KANTONA SARAJEVO Prof.dr. Mirjana Mali

OBRAZLOENJE

I PRAVNI OSNOV Pravni osnov za donoenje ovog Zakona sadran je u odredbama l. 12. taka b) i 18. stav (1) taka b) Ustava Kantona Sarajevo (''Slubene novine Kantona Sarajevo'', broj: 1/96, 2/96Ispravka, 3/96-Ispravka, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04). U skladu sa l. 12. taka b) i 28. Ustava Kantona Sarajevo Vlada Kantona Sarajevo nadlena je za predlaganje i izvravanje zakona Kantona Sarajevo koje donosi Skuptina Kantona Sarajevo, u skladu sa lanom 18. taka b) Ustava Kantona Sarajevo. Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo u skladu sa Programom rada Skuptine i Vlade Kantona Sarajevo za 2011. godinu, dostavlja Vladi i Skuptini Kantona Sarajevo Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju. U skladu sa l. 22. i 24. stav 4. Zakona o Vladi Kanotna Sarajevo (Slubene novine Kantona Sarajevo, broj: 24/03 Preieni tekst), Vlada na sjednici utvruje zakljukom nacrte zakona i predlae Skuptini Kantona Sarajevo da u skladu sa Poslovnikom Skuptine Kantona Sarajevo (Novi preieni tekst) ("Slubene novine Kantona Sarajevo", broj: 25/10), pretrese utvrene prijedloge zakona i stavi ih u dalju proceduru donoenja. Zato Ministarstvo predlae Vladi da utvrdi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju i predlai Skuptini Kantona Sarajevo da u skladu sa Poslovnikom Skuptine Kantona Sarajevo pretrese Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju i stavi ga u dalju proceduru donoenja.

II RAZLOZI ZA DONOENJE ZAKONA Odredbama lana 63. Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini utvreno je da e se zakoni Republike Srpske i kantonalni zakoni iz oblasti visokog obrazovanja uskladiti sa odredbama tog zakona u periodu od est mjeseci nakon njegovog stupanja na snagu, a u skladu sa kriterijima definiranim tim zakonom. Bosna i Hercegovina je usvojila osnovne principe i standarde za sticanje visokog obrazovanja, u skladu s relevantnim odredbama jedinstvenim za evropski prostor visokog obrazovanja i potpisala Deklaraciju evropskih ministara visokog obrazovanja iz Bolonje (1999) koja vodi stvaranju evropskog prostora visokog obrazovanja i omoguava poveanu mobilnost studenata i nastavnika i meunarodne konkurentnosti evropskog visokog obrazovanja, te uspostavljanju zajednikog okvira razumljivih i uporedivih diploma. Na podruju Kantona Sarajevo u primjeni je Zakon o visokom obrazovanju (Preieni tekst) (Slubene novine Kantona Sarajevo, broj: 22/10), koji je u temeljnom tekstu objavljen u Slubenim novinama Kantona Sarajevo, broj: 43/08, a mijenjan je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju (Slubene novine Kantona Sarajevo, broj: 18/10).

Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo u obavezi je da pristupi promjeni postojeih odredaba Zakona o visokom obrazovanju (Preieni tekst) (Slubene novine Kantona Sarajevo, broj: 22/10) zbog naznaka (pismenih i usmenih) koje zaprima od visokokolskih ustanova i graana u odnosu na smetnje koje imaju prilikom primjene pojedinih odredaba ovog zakona. Prvenstveni razlog predstavlja neizvrena integracija Univerziteta u Sarajevu prema vaeem Zakonu o visokom obrazovanju, bez koje je bi bilo nemogue donijeti kantonalni zakon o visokom obrazovanju koji bi bio u skladu sa Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini. Zato se ovo ministarstvo odluilo da pokrene proceduru izmjena i dopuna postojeeg Zakona o visokom obrazovanju, kojim bi bio predvien blai oblik integracije Univerziteta u Sarajevu i time bi se stvorile predpostavke za laku primjenu zakonskih odredbi. U postupku pripreme ovog zakona Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo je ukljuilo i predstavnike akademske zajednice kao i predstavnike studenata, najznaajnijih subjekata na koje se ovaj zakon odnosi, koji su dali svoje primjedbe i sugestije na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju (Preieni tekst) (Slubene novine Kantona Sarajevo, broj: 22/10) i takoe uzeli u obzir pismene primjedbe, prijedloge i sugestije visokokolskih ustanova i graana na postojee zakonske odredbe, koje je zaprimilo ovo ministarstvo, a koje su se pokazale u primjeni da trebaju pretrpiti promjenu u smislu preciznije, lake, primjene u praksi, s tim da e omoguiti punu integraciju djelatnosti visokog obrazovanja u Kantonu Sarajevo u evropski prostor visokog obrazovanja.

III PRAVNA RJEENJA Prijedlog zakona pripremljen je na nain da je i dalje prvenstveno voeno rauna da isti bude usaklaen sa odredbama Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini, iji je osnovni cilj reforma visokog obrazovanja kroz prihvatanje principa i standarda jedinstvenog evropskog prostora visokog obrazovanja. Izmijenjena je organizacija rada Univerziteta u Sarajevu koji djeluje na teritoriji Kantona Sarajevo i to na nain da dosadanji fakulteti i akademije ne gube pravni subjektivitet, s tim da e postati organizacione jedinice integriranog univerziteta koja se u konanii predvia. To znai da su, visokokolske ustanove u koritenju termina univerzitet, ograniene samo na one visokokolske ustanove koje realiziraju najmanje pet razliitih studijskih programa iz najmanje tri razliite naune oblasti, a koje nude akademske stepene sva tri ciklusa. Visokokolske ustanove koje nisu u mogunosti osigurati gore navedene standarde mogu koristiti termin visoka kola i te visokokolske ustanove mogu izdavati diplome stepena prvog ciklusa. Pravno-tehniki, zakon je pripremljen u skladu sa Jedinstvenim pravilima za izradu pravnih propisa u institucijama vlasti u Bosni i Hercegovini, te u skladu sa Uredbom o postupku i nainu pripremanja, izrade i dostavljanja propisa.

IV OBRAZLOENJE POJEDINIH ODREDABA ZAKONA Dio prvi Osnovne odredbe: lan 3. - Ovaj lan je preciznije formulisan u podnaslovu i alinejama 1), 3), 10), 13) i 17) koje se odnose na precizniju formulaciju akademskog osoblja, akademije kao organizacione jedinice univerziteta, fakulteta kao organizacione jedinice, katedre kao osnovne podorganizacione jedinice univerziteta, fakulteta, akademija, visoke kole, odsjeka kao podorganizacione jedinice univerziteta, fakulteta, akademija, visoke kole. U istom lanu taka 20) je brisana jer se odnosi na Savjet za visoko obrazovanje koji se u svim odredbama ovog Zakona brie kao nepotrebno tijelo, to je dokazano u dosadanjoj primjeni ovog Zakona. Isti lan dopunjen je sa est novih alineja: 12a), 18a), 18b), 23a), 24a) i 28a) koje se odnose na definicije studija na daljinu, umjetnikoistraivakog rada i zajednikog studija. Dio drugi Nadlenost kantonalnih organa u oblasti visokog obrazovanja Poglavlje I. Nadlenost kantonalnih organa lan 8. - U ovom lanu taka e) se brie jer je Elaborat o integraciji Univerzitea donesen. lan 9. - U ovom lanu taka g) se brie jer se odnosi na Savjet za visoko obrazovanje za koji je ve reeno da se brie u cijelom Zakonu. Dio drugi (Poglavlje II. Savjet za visoko obrazovanje) Brie se Poglavlje II. Savjet za visoko obrazovanje i l. 11., 12., 13., 14., 15. i 16. obrazloenje je kao u l. 3. i 9. Dio trei Vrste, osnivanje, akreditiranje i licenciranje visokokolskih ustanova: Poglavlje II. Postupak osnivanja, statusne promjene, transformacija, reorganizacija i ukidanje visokokolskih ustanova) lan 19.- U stavu (4) ovog lana garancija je razgraniena izmeu univerziteta i visoke kole jer visoka kola po zakonu ne moe organizirati drugi ciklus studija niti se akreditirati. lan 27.- Izmjenom ovog lana predvieno je osnivanje novog fakulteta, akademije, instituta na univerzitetu, a ne i odsjeka kao do sada. lan 29.- U ovom lanu brie se stav (3) jer je se predmetna materija trebala urediti pavilinikom iz stava (6) Dio trei - Poglavlje III. Licenciranje i akreditacija lan 30.- Ovaj lan je u potpunosti izmijenjen u smislu pojedinanih formulacija i preciznije regulative postupka akreditacije visokokolskih ustanova u odnosu na nadlenost Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta i Ministartsva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. lan 31.- brie se, jer su odredbe lana 31. sadrane u lanu 29.

lan 32. - Ovaj lan se mijenja iz razloga to je preciznije navedena nadlenost Nezavisne komisije strunjaka koju imenuje Agencija. lan 33. - Ovaj lan je u potpunosti izmijenjen u smislu konkretizacije provoenja postupka i dodjele akreditacije. lan 34. - Ovaj lan je u potpunosti izmijenjen u smislu provoenja postupka i oduzimanja licence i akreditacije. lan 34a. - Iza lana 34. dodaje se novi lan 34a. kojim se predviaju pravne posljedice za visokokolske ustanove kao javne ustanove koje dva puta zaredom ne dobiju institucionalnu akreditaciju. Dio etvrti Statusne promjene i statut visokokolske ustanove: lan 35.- U ovom lanu izmijenjen je stav (7) kojim se precizira obaveza visokokolskih ustanova koje prestaju sa radom prema upisanim studentima u smislu obezbjeenja zavretka studija. lan 39.- U ovom lanu dodat je stav (2) kojim se preciznije ureuje poloaj, prava i obaveze pridruenih lanica. Dio peti Djelatnost i uvjeti za obavljanje djelatnosti visokokolske ustanove, unutranja i vanjska ocjena kvaliteta: Poglavlje I. Djelatnost i uvjeti za obavljanje djelatnosti visokokolske ustanove lan 41. - Ovako formulisan lan 41. na precizniji nain regulie prava i obaveze visokokolske ustanove, odnosno univerziteta i visoke kole. lan 44.- U podnaslovu ovog lana dodaje se rije studija radi preciznije formulacije, a isto je i u stavu (3). U istom lanu u stavu (5) data je mogunost intututu kao orgnizacionoj jedinici organizovanja treeg ciklus studija. St. (6), (7) i (8) na precizniji nain ureuju utvrivanje cijene studija kada se u organizaciji tog studija pojavljuje visokokolska ustanova kao javna ustanova i visokokolska ustanova kao ustanova. lan 45.- Ovaj lan je u potpunosti izmijenjen u smislu preciznijeg definisanja nastavnih planova i programa odnosno obaveze univerziteta, visoke kole pri realizaciji istih. lan 46.- Ovaj lan je u potpunosti izmijenjen u smislu preciziranja nastavnih predmeta na obavezne i izborne, s tim da je ostavljena mogunost izvoenja nastave iz pojedinih predmeta koja se moe organizirati na nivou visokokolske ustanove. lan 47.- Ovaj lan se brie, jer je sadran u izmijenjenom lanu 45. lan 48. - Ovaj lan se brie, jer je sadran u izmijenjenom lanu 45. lan 49.- Ovaj lan je u potpunosti izmijenjen u smislu primjene nastavnog plana i nastavnih programa, vodei rauna o zahtjevima korisnika usluga, evaluaciji, kao i uvoenje novih ili inoviranje postojeih nastavnih planova i programa, te obavezu osnivaa da obezbijedi

novana sredstva u sluaju uvoenja novih ili inoviranja postojeih nastavnih planova i programa. lan 50.- Ovaj lan se brie, jer je sadran u izmijenjenom lanu 49. Poglavlje II. Unutranja i vanjska ocjena kvaliteta lan 52. - Ovaj lan je u potpunosti izmijenjen u smislu uspostave i preciziranja postupka uspostave i razvijanja sistema osiguranja i sistema upravljanja kvalitetom, te odreivanje vremenskog perioda za postupak provoenja samovrednovanja. lan 53. - Ovaj lan je u potpunosti izmijenjen u smislu uspostave, preciziranja postupka i odreivanja vremenskog roka razvijanja vanjskog sistema osiguranja i sistema upravljanja kvalitetom. Dio esti Ciklusi studija i diplome lan 54. U ovom lanu izmijenjen je stav (3) u smislu da se zavretkom integriganih studijskih programa prvog i drugog ciklusa stie najmanje 300 ECTS bodova. U stavu (4) je pojanjena mogunost horizontalne mobilnosti studenata. lan 55. - Ovaj lan je izmijenjen na nain da je stavom (2) precizirano znaenje vanrednog studija i studija na daljinu. lan 57.- Ovaj lan je izmnijenjen dodavanjem dva nova stava koja preciziraju sadraj studijskog programa, te njihovu usklaenost sa strategijom razvoja visokog obrazovanja i potrebom profesionalnog sektora na nivou najnovijih naunih saznanja. lan 58. Ovim lanom odreuje se poetak nastave u zimskom semestru prvog, drugog i treeg ciklusa studija, kao i poetak nastave u ljetnom semestru za drugi i trei ciklus studija, i odreen sedmini broj asova. lan 61. - Obzirom da je uveden institut povjeravanja nastave, stav (3) je bespredmetan. lan 63. - U ovom lanu dodat je novi stav (2) u kojem je odreeno da se samo prolazne ocjene upisuju u indeks ili drugu ispravu. lan 65. - Izmijenjen je tako da je uvedena evidencija o provjeravanju znanja i rada studenta tokom nastave, utvreni su elementi vrednovanja pojedinih aktivnosti, detaljnije je opisan redovni i popravni ljetni i zimski, kao i jedan jesenji ispitni rok za studente koji imaju pravo sada polagati ispite na nain i pod uvjetima utvrenim opim aktom visokokolske ustanove. lan 66. - U ovom lanu stav (1) je izmijenjen tako da je produeno vrijeme za obavljanje zavrnog ispita, a termin popravni zamijenjen je terminom ponovljeni ispit. Dodavanjem novog stava (2) definisani su uslovi pod kojim student moe ponoviti ispit. lan 71. - O vaj lan je dopunjen stavom (5) u kojem je navedeno da e se sva relevantna pitanja u vezi sa zavrnim radom regulisati pravilima studiranja.

lan 78. - U ovom lanu je izmijenjen stav (2) tako da se uvodi novina da strunjaci iz prakse mogu uestvovati u realizaciji edukacije na nain kako je to propisano ovim Zakonom. Dio sedmi Student lan 81. - U ovom lanu izmijenjen je stav (7) na nain da student redovnog studija najvie jednom zaredom moe obnoviti istu studijsku godinu odnosno kada gubi status redovnog studenta ije se kolovanje finansira iz sredstava osnivaa. U istom lanu stav (8) se brie. lan 92a. - Iza lana 92. dodaje se novi lan 92a. koji regulira prelaze studenata i nain postizanja istih. Dio osmi Akademsko osoblje i akademska zvanja Poglavlje I. Akademska zvanja lan 94. - U ovom lanu dodat je novi stav (4) koji je ostavio mogunost da se na visokokolskoj ustanovi mogu utvrditi i druga saradnika zvanja specifina za rad pojednih organizacionih jedinica. lan 95. - U ovom lanu preciznije su ureeni naini zakljuivanja ugovora o radu u odnosu na izbor u zvanje. U stavu (5) ispravljena je pravopisna greka, umjesto rijei znanje sada stoji zvanje. U istom lanu dodaje se novi stav (8) kojim se uvodi obaveza visokokolskoj ustanovi da na nastavnom predmetu uz nastavnika sa navrenih 55 godina ivota ima izabranog vieg asistenta, kako bi se podmladio nastavni kadar na univerzitetima. lan 96.- U ovom lanu u stavu (1), u takama b) i c) rije magisterij se brie. lan 101. - Ovim lanom preciznije je regulisana uspostava registra i meunarodnih bibliografskih baza.. lan 102.- Ovim lanom utvreno je vrednovanje rada za izbor u vie zvanje. Poglavlje II. Akademsko osoblje i kriteriji za izbor l. 103, 104, 106, 114, 115. i 116. - Ovi lanovi su izmijenjeni u odnosu na primjedbe koje su se odnosile na neprecizno propisanu regulativu provoenja konkursnog postupka za izbor u akademska zvanja u pogledu upranjenog radnog mjesta izbora u isto ili vie zvanje. Osim toga, regulisan je i angaman akademskog osoblja bez zasnivanja radnog odnosa u svim pojedinanim sluajevima koji ne mogu biti obuhvaeni opom normom koja se odnosi na provoenje nastavnog plana i programa odreenog predmeta odnosno naune oblasti, angaovanje naunih radnika, umjetnika odnosno strunjaka iz prakse, kako bi uestvovali u ostvarivanju dijela nastave na nastavnom predmetu na visokokolskoj ustanovi to e se preciznije utvrditi statutom visokokolske ustanove. Svi navedeni lanovi mijenjani su u smislu otklanjanja svih nejasnoa u primjeni kao i otvaranja mogunosti povjeravanja nastave bez zasnivanja radnog odnosa akademskom osoblju koje ima najmanje tri referentna rada ili oblika umjetnikog stvaralatva iz predmetne naune discipline, a sve u cilju da nastava u akademskoj godini bude zastupljena sa odgovarajuim akademskim osobljem kako studenti nedostatakom istih ne bi bili oteeni u toku akademske godine. Bitno je napomenuti da je predvieno da visokokolska ustanova moe ponuditi lanu akademskog osoblja koji ne bude

izabran u isto ili vie zvanje, prije otkazivanja ugovora o radu, zakljuivanje novog ugovora o radu na poslovima za koje se ne trai izbor u akademsko zvanje ako za to postoji mogunost i potreba. Navedenim odredbama preciznije je regulisan status nastavnika odnosno utvreno je da nastavnik moe biti u radnom odnosu do 68. godine i taj status je finansiran od strane osnivaa. Nakon navrene 68. godine ivota, nastavnik moe ostati u radnom odnosu ako za to postoji potreba, a sredstva za tog nastavnika se osiguravaju iz sredstava visokokolske ustanove. Dio deveti Tijela visokokolskih ustanova i organizacionih jedinica Poglavlje I. Tijela visokokolske ustanove l. 122. i 127. - Prepoznata je grupacija organizacione jedinice na visokokolskoj ustanovi kao struno i savjetodavno tijelo. Vremenski rok za podnoenje izvjetaja o radu visokokolske ustanove pomjeren je sa 15. novembra na 15. april za narednu kalendarsku godinu. Poglavlje II.Tijela organizacionih jedinica l. 131. i 132. U lanu 131. predloen je novi (1) kojim je definisana struktura vijea organizacione jedinice. Vremenski rok za podnoenje izvjetaja od strane dekana vijeu i rektoru pomjeren je sa 15. oktobra na 15.mart za narednu kalendarsku godinu.. Dio jedanaesti Dokumentacija, evidencija i javne isprave l. 148. i 150. Ovim lanovima su precizirane odredbe koje reguliu priznavanje inostranih visokokolskih kvalifikacija. Dio trinaesti Kaznene odredbe l. 150, 155., 156. i 157. - Visine novanih kazni za povredu odredaba ovog zakona su smanjene u odnosu na osnovni tekst Zakona jer su previsoke i njima se do sada nije postigao eljeni cilj, a posebno imajui u vidu odredbe o visini kazni utvrene Zakonom o prekrajima. Dio etrnaesti Prijelazne i zavrne odredbe l. 157a., 158., 159., 160., 161., 162., 163., 164., 167., 168., 169., 170., 170a., 171., i 172 . Novim lanom 157a. uvedene su implementacijske mjere za poetak rada Univerziteta u Sarajevu kao integrirane visokokolske ustanove, utvreni rokovi za krajnji zavretak procesa integracije, te da fakulteti, akademije i nauni instuti do tog roka imaju status pravne osobe na nain i pod uvjetima utvrenim Statutom Univerziteta, kao i da se do dana potpune integracije Univerziteta u pogledu pokretanja i provoenja procedure za izbor akademskog osoblja i drugih zaposlenika, organa i tijela i upisa studenata primjenjuju odredbe opih akata univerziteta, fakulteta, akademija i instituta. Dalje izmjene odnose se na utvrivanje roka od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona za donoenje Satatuta i drugih akata na osnovu kojih se Univerzitetu omoguava provedba vieg nivoa integracije, a stupanjem na snagu Statuta Univerziteta prestaju da vae pravila fakulteta, akademija i instituta lanica Univerziteta. Visokokolske ustanove su obavezne obezbijediti licenciranje i institucionalnu i programsku akreditaciju najkasnije do poetka studijske 2013./2014. godine. l. 161. i 162. su izmjenjeni u skladu sa dodavanjem novog lana 157a. koji se odnosi na implementacijske

mjere. Dalje izmjene se odnose na nastavne baze u koje se ubrajaju univerzitetske klinike bolnice. Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH potvruje se status institucije dravnog nivoa, kao i baze za nastavni, naunoistraivaki proces na visokokolskim ustanovama. Precizira se finansiranje Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH na osnovu posebnih ugovora izmeu lanica univerziteta/univerziteta i Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH. lan 167. rjeava pitanje dosadanjih upravnih i nadzornih odbora koji rade u neprekidnom trajanju od imenovanja 2005. godine pa do danas, jer se ovom odredbom do dana potpune integracije lanovi upravnih i nadzornih odbora javnih ustanova u sastavu univerziteta biraju na nain i pod uvjetima utvrenim Zakonom o ustanovama, jer odredbe ovog Zakona u rjeavanju ovih pitanja mogu biti u primjeni tek nakon potpune integracije Univerziteta u Sarajevu, a to je u skladu sa Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u BiH. lanom 170a. regulirano je pitanje okonanja studija upisanim studentiama na dodiplomski i postdiplomski studij (predbolonjski studij) najdue do 30.09.2015. godine, s tim da im je, nakon isteka navedenog roka, omoguen nastavak studija u skladu sa ovim Zakonom na nain i pod uvjetima utvrenim statutom. Lica koja su stekla nauno zvanje magistra nauka/umjetnosti ili su zapoela studij za sticanje tog zvanja po propisima koji su vaili prije Bolonjskog procesa imaju pravo zapoeti postupak za sticanje naunog stepena doktora nauka prema odredbama ranijih propisa zakljuno sa 30.09.2013., s tim da se nauni stepen doktora nauka na ovaj nain moe stei zakljuno sa 30.09.2016. godine. Preciznije je regulisano da lica zateena u zvanju naslovnog docenta, stupanjem na snagu ovog Zakona, imaju pravo biti birana u zvanje docenta ili vie akademsko zvanje prema odredbama ovog Zakona. Takoe je preciziran sluaj izmjene naziva nastavnih predmeta ili naune/umjetnike oblasti na nain da je utvrena obaveza senata univerziteta da na prijedlog fakulteta/akademija donosi odluku o ekvivalenciji izvrenih izbora u akademska zvanja. Tako se, u postupku ekvivalencije, izvreni izbor za nastavni predmet, ne bi mogao zamijeniti izborom na naunu/umjetniku oblast. Omogueno je studentima koji su okonali studij prije stupanja na snagu ovog Zakona na visokokolskim ustanovama koje realiziraju integrirane studijske programe prvog i drugog ciklusa studija koji traju najmanje pet godina da imaju pravo nastaviti studij prema Bolonjskom procesu na bazi ekvivalencije studija koji je vaio prilikom upisa tog studenta. U lanu 172. precizirano je uvoenje treeg ciklusa do poetka studijske 2013./2014. godine, jer sve visokokolske ustanove nisu istovremeno otpoele sa primjenom Bolonjskom procesa. FINANSIJSKA SREDSTVA ZA PROVOENJE OVOG ZAKONA Za provoenje ovog Zakona nisu potrebna dodatna finansijska sredstva, s obzirom na zadravanje dosadanjeg broja fakulteta i akademija, koji e u konanici postati organizacione jedinice integriranog Univeziteta u Sarajevu. Napominjemo, finansijska sredstva za rad Savjeta za visoko obrazovanje vie nisu potrebna, jer su te odredbe brisane iz Prijedloga zakona. Pogledati kao pravni osnov za ove primjedbe:

Ustav Kantona Sarajevo (''Slubene novine Kantona Sarajevo'', broj: 1/96, 2/96Ispravka, 3/96-Ispravka, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04); Zakon o Vladi Kantona Sarajevo(Slubene novine Kantona Sarajevo, broj: 24/03 Preieni tekst), Zakon o visokom obrazovanju (Preieni tekst) (Slubene novine Kantona Sarajevo, broj: 22/10),

Miljenje Ureda za zakonodavstvo Vlade Kantona Sarajevo, Miljenje Ministarstva pravde i uprave Kantona Sarajevo.

Sarajevo, 03. 07. 2012. godine

PRIMJEDBE visokokolskih ustanova Univerziteta u Sarajevu date u toku javne rasprave na tekst Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju (Sl. Novine Kantona Sarajevo, br. 22/10, preieni tekst)

Na osnovu l. 12. taka b) i 18. stav (1) taka b) Ustava Kantona Sarajevo (''Slubene novine Kantona Sarajevo'', broj: 1/96, 2/96-Ispravka, 3/96-Ispravka, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04), Skuptina Kantona Sarajevo, na sjednici odranoj ___________ donijela je

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU

lan 1. U lanu 3. Zakona o visokom obrazovanju (Preieni tekst) (Slubene novine Kantona Sarajevo, broj: 22/10) naslov lana mijenja se i glasi: (Osnovni pojmovi); Stav (1) mijenja se i glasi: U ovom Zakonu su u upotrebi pojmovi sa slijedeim znaenjem: U alineji 1) iza rijei: koja su izabrana u, dodaju se rijei: nastavna i saradnika Alineja 3) mijenja se i glasi: 3) Akademija je organizaciona jedinica univerziteta koja obavlja obrazovnu, umjetniku, umjetniko-istraivaku i nauno-istraivaku djelatnost na podruju jedne ili vie srodnih, odnosno meusobno povezanih umjetnikih disciplina i osigurava njihov razvoj; U alineji 10) iza rijei koja obavlja nastavnu i naunonastavnu dodaju se rijei i naunoistraivaku, a iza rijei osigurava njihov razvoj dodaju se rijei i druge djelatnosti koje proizilaze iz prirode osnovne djelatnosti fakulteta; Alineja 13) mijenja se i glasi:

13) Katedra je osnovna podorganizaciona jedinica univerziteta, fakulteta, akademija, visokih kola koja u cilju unapreenja nastave i naunog/umjetnikog rada udruuje akademsko osoblje iz odreene srodne grupe predmeta/grana unutar naunog polja; U alineji 16) iza rijei Ovo obrazovanje se rije ne se brie, a iza rijei dio studijskog ciklusa utvrenog ovim Zakonom dodaju se rijei na nain i pod uvjetima utvrenim statutom visokokolske ustanove; Alineja 17) mijenja se i glasi: 17) Odsjek je podorganizaciona jedinica univerziteta, fakulteta, akademija, visokih kola koja se ustrojava radi obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja i nauke u jednom ili vie srodnih naunih/umjetnikih polja/podruja. Odsjek u unutranjoj strukturi moe imati vie katedri; Primjedbe Akademija nauka i umjetnosti lan 1. Sugestija za izmjenu alineje 1: ne moe stajati nastavna i saradnika. Moe samo nastavnika i saradnika. Obrazloenje: nastavna i nastavni je pridjev koji se odnosi na nastavu, a nastavniki pridjev koji se odnosi na nastavnika. Ispravke treba napraviti u cjelokupnom tekstu. lan 3. (lan 1. Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama) 13) Katedra je osnovna podorganizaciona jedinica univerziteta, fakulteta, akademija, visokih kola koja u cilju unapreenja nastave i naunog/umjetnikog rada udruuje akademsko osoblje iz odreene srodne grupe predmeta/grana unutar naunog polja; Iza rijei naunog/umjetnikog dodati: i naunoistraivakog. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: prihvaa se primjedba Akademije nauka i umjetnosti. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. Primjedbe PMF U integrisanom Univerzitetu odsjek moe biti samo podorganizaciona jedinica Univerziteta. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: prihvaa se primjedba PMF-a. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. Primjedbe Muzike Akademije

u lanu 3. u alineji 17. iza rijei nauke dodati odnosno umjetnosti STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: prihvaa se primjedba Muzike akademije. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. Alineja 20) se brie. Primjedbe Muzike Akademije u alineji 21. (Standardi i normativi) - tu bi trebalo ve sada podijeliti na umjetniku grupaciju i ostale (moe i drugom dijelu) STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: ne prihvaa se primjedba Muzike akademije koja se odnosi na alineju 21) jer ista nije bila predmet javne rasprave. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. Iza alineje 23) dodaje se nova alineja 23a) koja glasi: 23a) Studij na daljinu je formaliziran sistem poduavanja kojim se koritenjem raunalnih tehnologija i interaktivnih nastavnih materijala, osigurava pristup nastavnim procesima u uvjetima kada su student i akademsko osoblje fiziki udaljeni; Primjedbe PMF Upitan je pojam fizika udaljenost jer je takva udaljenost prisutna uvijek, pa ne bi trebalo biti uenja na daljinu. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: Primjedba Prirodno-matematikog fakulteta koja se odnosi na alineju 23a) se prihvata. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. Iza alineje 24) dodaje se nova alineja 24a) koja glasi: 24) Umjetnikoistraivaki rad predstavlja istraivanja u umjetnikim oblastima na osnovu kojih nastaju nove umjetnike forme i djela, a koje ukljuuju i teorijske aspekte umjetnosti; Iza alineje 28) dodaje se nova alineja 28a) koja glasi:

28a) Zajedniki studij je studij kojeg izvode namanje dva univerziteta, fakulteta ili visoke kole. Interdisciplinarni/multidisciplinarni studij je studij koji se izvodi u dvije ili vie naunih oblasti na univerzitetima odnosno organizacionim jedinicama. Primjedbe Institut za istraivanje zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava Prvo, na lan 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju: -u lanu 3, stav 1, alineja 1, Zakona o visokom obrazovanju, iza rijei umjetnikonastavnom, dodaju se rijei ili nauno-istraivakom, a iza rijei koja su izabrana u, dodaju se rijei nastavna i saradnika; STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: ne prihvaa se primjedba Institut za istraivanje zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. Primjedbe Filozofski fakultet 13>) Katedra je osnovna podorganizaciona jedinica univerziteta, fakulteta, akademija, visokih kola koja u cilju unaprijeenja nastave i naunog/umjetnikog rada udruuje akademsko osoblje iz odreene srodne grupe predmeta/grana unutar naunog polja; Iza rijei naunog/umjetnikog dodati i : naunoistraivakog. Greka u pisanju rijei unutarnjoj u alineji 17: 17) Odsjek je podorganizaciona jedinica univerziteta, fakulteta, akademija, visokih kola koja se ustrojava radi obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja i nauke u jednom ili vie srodnih naunih/umjetnikih polja/podruja.Odsjek u unutarnjoj strukturi moe imati vie katedri. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: Primjedba Filozofskog fakulteta prihvaena, STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. Primjedbe Klub poslanika SDA U l. 3 (osnovni pojmovi) taka 16 radikalno se mijenja ranija definicija neciklinog obrazovanja (kursevi, seminari i sl.) tako da se sada predlae da se ovo obrazovanje moe prizbnati kao dio studijskog ciklusa. To je opasna definicija koja e biti iskoritena samo za to da pojedini fakulteti privuku iroke narodne mase da uplate novac za kurseve, seminare, ljetne ili zimske kole i sl., a da im se poloeni ispiti na tim kursevima i sl. kasnije samo formalno prepiu u indekse (jer to rade potpuno isti profesori ili njihove kolege). Time se potpuno degradira visokoobrazovni process i demotiviraju vrijedni i estiti studenti i profesori.

U l. 3., brisanjem take 20 ukida se Savjet za visoko obrazovanje, to je ispravno jer nije bilo spremnosti da se ta ideja sa nekih evropskih univerziteta prenese i na na proctor. U l. 3. dodana je nova taka 23a) kojom se definira studij na daljinu. Zbog mogunosti neeljenih konotacija trebalo bi rijei u uvjetima kada su student i akademsko osoblje fiziki udaljeni zamijeniti rijeima u uvjetima kada student nije u mogunosti fiziki prisustvovati nastavi. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: Primjedba Kluba poslanika SDA prihvaena. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. lan 2. U lanu 7. naslov se mijenja i glasi: (Osnovna naela) Primjedbe Pedagoki fakultet ( pristigle nakon zatvaranja Javne rasprave) lan 7. stav (2) mijenja se i glasi: (2) Na akreditiranoj i licenciranoj visokokolskoj ustanovi (u daljem tekstu: visokokolska ustanova) ne moe se ograniiti pristup visokom obrazovanju, direktno ili indirektno, prema bilo kojoj stvarnoj ili pretpostavljenoj osnovi suprotnoj Ustavu, zakonima i meunarodnom pravu, kao to su: spol, rasa, brano stanje, socijalni i politiki status, jezik, vjerska i nacionalna pripadnost ili porijeklo, starosna dob ili fiziki nedostatak koji nije u koliziji sa elementarnim zahtjevima izabranog studija i budue profesije. Obrazloenje: Formulaciju: veza s nekom nacionalnom zajednicom treba izostaviti, jer se u ovoj formi moe poistovjetiti sa pripadnou nekoj nacionalnoj zajednici. Oznaena formulacija veza s nekom nacionalnom zajednicom moe ukljuivati i vezu sa faistikim organizacijama pod nacionalnim imenom. Primjedbe Akademija nauka i umjetnosti U lanu 2. (6) Zakona se kae da na visokokolskoj ustanovi nije dozvoljeno politiko organiziranje i djelovanje. Predlaem da se mijenja i glasi: visokokolskoj ustanovi nije dozvoljeno politiko niti vjersko organiziranje i djelovanje, osim na teolokim fakultetima ukljuenim u Univerzitet. Primjedbe PMF Pitanje politikog i vjerskog organizovanja i djelovanja je vrlo osjetljivo pitanje za nae prilike, pa mu je potrebno tako pristupati. S tim u vezi sa ovim pitanjem potrebno se pozvati na: Ustav Bosne i Hercegovine, Evropsku Konvenciju za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Zakon o slobodi vjere i pravnom poloaju crkava i vjerskih zajednica u BiH i dr. zakone i konvencije koje ureuju ova pitanja.

Zbog toga smatram da je u tekstu nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju potrebno a) izbaciti predloenu izmjenu ili b) precizirati pojmove politiko i vjersko organizovanje i djelovanje.

STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: Primjedbe Pedagokog fakulteta, Akademije nauka i umjetnosti i Prirodno-matematikog fakulteta se ne prihvataju jer stav (2) nije predmet nacrta. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. Primjedbe Klub poslanika SDA U l. 7. (osnovna naela) stav (6) pored dosadanje zabrane politikog, uvodi se i zabrana vjerskog organiziranja i djelovanja, to je potpuno nepotrebno i neprihvatljivo ulaenje u prostore ljudskih prava i sloboda. Prije svega, upravo je predlaganje uvoenja ove zabrane direktno uvoenje politike na visokokolske ustanove, tako da se stvara potpuni apsurd zakonom zabranjujemo vjersko djelovanje i tim istim zakonom uvodimo politiko djelovanje. Pored toga, u l. 25. Okvirnog zakona o visokom obrazovanju se kae da visokokolske ustanove u svojim statutima, kao uvjet za akreditaciju, moraju osigurati osoblju slobodu organiziranja i okupljanja u skladu sa zakonom (znai u skladu sa svakim zakonom koji osigurava elementarna ljudska prava, a ima ih mnogo). A na kraju krajeva, ko e i na koji nain definirati ta je to vjersko djelovanje (da li je selam i alom kao pozdrav dvojice prijatelja na VU vjersko djelovanje? Da li su estitanja povodom vjerskih blagdana vjersko djelovanje? Da li pokrivena djevojka na nekom fakultetu vjerski djeluje ve samom svojom pojavom? A ako ih je vie u grupi, npr. studiraju arapski jezik i sl., da li bi to moglo liiti i na nako vjersko organizovanje? Itd.)?

STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: Primjedba Kluba poslanika SDA se prihvata. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. lan 3. U lanu 8. taka e) se brie, a dosadanje take f), g), h) i i) postaju take e), f), g) i h). lan 4. U lanu 9. taka g) se brie, a dosadanje take h), i) i j) postaju take g), h), i i). lan 5.

Poglavlje II. Savjet za visoko obrazovanje i l. 11., 12., 13., 14., 15. i 16. se briu. lan 6. U lanu 19. u stavu (3) iza take na kraju teksta dodaje se nova reenica koja glasi: Garancija podrazumjeva unaprijed obezbjeena i planirana novana sredstva za osiguranje uvjeta za poetak rada i nastavak rada vodei rauna o broju studenata i cijeni studija sadranoj u elaboratu. Primjedbe Klub poslanika SDA U l. 19. stav (4) predlae se smanjenje iznosa novanih garancija (koje osnivai novih VU moraju imati) sa pet godina na vrijeme trajanja prvog ciklusa (teoretski, dakle, i na 3 godine). Ovo znai sputanje kriterija koji su bili svjesno visoko postavljeni u prethodnom zakonu kako bi se u postupak osnivanja VU upustili samo ozbiljni i finansijski stabilni subjekti sa boljim referencama. Istovremeno, novopredloeno rjeenje moe ohrabriti mnoge subjekte da krenu u akciju osnivanja novih VU, te nas tako izvrgnu moguem talasu pokuaja otvaranja novih fakulteta i sl. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: Primjedba Kluba poslanika SDA se prihvata. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. Stav (4) mijenja se i glasi: (4) Garancije iz stava (3) ovog lana visokokolska ustanova dostavlja za najmanje vremenski period trajanja prvog ciklusa studija.

lan 7. lan 27. mijenja se i glasi: lan 27. (Osnivanje novih organizacionih i podorganizacionih jedinica) (1) Osnivanje novih fakulteta, akademije, instituta na visokokolskoj ustanovi koja je upisana u registre kao i promjena njihovih naziva, obavlja se na nain i po postupku predvienom za osnivanje visokokolskih ustanova, a na osnovu zahtjeva i elaborata prihvaenog od strane senata visokokolske ustanove. (2) Osnivanje novih organizacionih jedinica na visokokolskoj ustanovi obavlja se na nain i po postupku predvienim statutom, a na osnovu zahtjeva i elaborata prihvaenog od senata i drugim opim aktima.

(3) Osnivanje podorganizacionih jedinica unutar lanica univerziteta vri se na nain i po postupku utvrenim statutom i opim aktom organizacione jedinice. (4) Na visokokolskim ustanovama koje su u svojoj unutranjoj strukturi organizovani putem studijskih programa, na organiziranje studijskih programa primjenjuju se odredbe stava (1) ovog lana. Primjedbe umarski fakultet U stavu 4. organizovanje novih studijskih programa na postojeim fakultetima treba regulisati jednostavnije. Prijedlog za izmjenu Akademija scenskih umjetnosti U lanu 7. Nacrta ( izmjene lana 27. Zakona) U stavu 1. i 2. lana 27. Zakona pominju se iste institucije pod razliitim nazivom (1) Osnivanje novih fakulteta, akademije, instituta... (2) Osnivanje novih organizacionih jedinica..., tako da treba ostaviti jedan od predloenih stavova. U lanu 4. organizovanje novih studijskih programa na postojeim fakultetima treba pojednostaviti, ostaviti pravo Skuptini Kantona, ali iz procedure iskljuiti Komisiju matiara. (Objanjenje: Osnivanje VU kao novog pravnog lica (npr. univerziteta) i novog studija na fakultetu su razliite stvari. Ilustracija: npr. veina zadataka Komisije matiara kod osnivanja VU je opravdana dok je njena uloga kod osnivanja novog studija na fakultetu bespredmetna (donoenje statuta, izbor nastavnika, pravila studiranja...). Primjedbe Klub poslanika SDA U l. 27. tretira se vano pitanje osnivanja novih organizacionih i podorganizacionih jedinica i zasluuje posebnu panju. Ponuena rjeenja predviaju da se osnivanje novih organizacionih i podorganizacionih jedinica naVU vri na nain i po postupku predvienom statutom, ime se izvan procesa ostavlja osniva. To bi znailo da bi u okviru UNSA mogli nastati novi fakulteti, akademije, institute, odsjeci i katedre, a da se osniva nita ne pita, osim kada bude morao davati sredstva za njihov rad. Pored toga, ukoliko cijeli proces ne bude pod jasnom i racionalnom kontrolom osnivaa ovog naeg glavnog javnog univerziteta, nedobronamjerne snage bi, ako se prihvate nova predloena rjeenja, mogle izvriti tihu fragmentaciju, a potom o transformaciju javnih u privatne fakultete, institute i dr. te tako prepakovati UNSA, isisati njegove glavne sadraje, cijelu priu radikalno komercijalizirati i ostaviti nae obine graane bez mogunosti da koluju svoje dijete. Posljedice za drutvo bi mogle biti pogubne. Otuda je integracija UNSA najbolja brana za ove procese fragmentacije i disolucije UNSA i najbolja garancija dobre perspective visokog obrazovanja najireg kruga mladih ljudi u naem kantonu i cijeloj BiH.

STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: Primjedbe umarskog fakulteta, Akademije scenskih umjetnosti i Kluba poslanika SDA se prihvataju na nain da se mijenja stav (2). STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo.

lan 8. lan 29. mijenja se i glasi: lan 29. (Licenciranje visokokolskih ustanova)

(1) Licenciranje visokokolskih ustanova vri se na osnovu ispunjenja zahtjeva propisanih Standardima i normativima za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja u Kantonu Sarajevo.

(2) Licencu, na zahtjev visokokolske ustanove dodjeljuje Ministarstvo, nakon provedenog postupka licenciranja.

(3) Standarde i normative iz stava (1) ovog lana donosi Vlada na prijedlog Ministarstva.

(4) Pravilnik kojim se definira postupak licenciranja visokokolskih ustanova donosi ministar.

Primjedbe Klub poslanika SDA U l. 29 (preraeni raniji isti lan o licenciranju VU) ne spominje se vie ni Agencija ni minimalni standardi u oblasti visokog obrazovanja, to nije dobro jer znai da sada ak ni KS ne afirmira subjekte, odnosno standarde od dravnog znaaja. Trebalo bi u st. (3) doslovno prenijeti st. (4) prethodnog ZVO. Osim toga, ovaj lan u kombinaciji sa l. 27. moe initi opasan spoj sa tekim posljedicama po sudbinu UNSA, ukoliko se ne sprijee procesi na koje je ukazano u naprijed iznesenim komentarima o l. 27. Primjedbe umarski fakultet

Uslovi za obavljanje osnovne djelatnosti, propisani Standardima i normativima za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja u Kantonu Sarajevo esto nisu ispunjeni od strane osnivaa. Stoga se kod licenciranja moraju pronai realni standardi (minimalni, primjenljivi stvarnom stanju). Prijedlog izmjene Akademija scenskih umjetnosti U lanu 8. Nacrta ( izmjene lana 27. Zakona) Predlaemo da se kod licenciranja uzmu u obzir minimalni standardi koje propisuje Agencija u skladu sa lanom 29.stav 4. Zakona (vaeeg), jer u praksi imamo situaciju da nam osniva ne moe obezbijediti sve uvjete rada po Standardima. Primjedbe Akademija likovnih unjetnosti Predlaemo da se u proceduri licenciranja visokokolskih ustanova uzmu u obzir minimalni standardi jer u praksi nismo u mogunosti obezbijediti sve uslove rada po Standardima i normativima za djelatnost visokog obrazovanja. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: Primjedbe umarskog fakulteta, Akademije scenskih umjetnosti, Kluba poslanika SDA i Akademije likovnih umjetnosti se ne prihvataju. Nakon analize svih primjedbi, usvojen je jednoglasan stav da je rjeenje iz vaeeg zakona preciznije, te je u tom smislu predloeno da se zadri postojei lan 29., a da se stav (3) izbrie, jer se ta pitanja ureuju pravilnikom koji donosi ministar, i u tom smislu je nepotrebno optereivati zakon. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo lan 9. Iza lana 29. dodaje se novi lan 29a. koji glasi: lan 29a. (Dokumenti potrebni za sticanje licence visokokolske ustanove)

(1) Visokokolske ustanove, u postupku licenciranja, Ministarstvu dostavljaju sljedeu dokumentaciju: a) rjeenje o registraciji, b) studijske programe i kurikulume,

c) dokaze o ispunjenosti uvjeta utvrenih Standardima i normativima, d) dokaz o raspoloivim finansijskim sredstvima izdat od odgovarajue banke.

(2) Ministarstvo donosi odluku o dodjeli i/ili odbijanju licence u roku od tri mjeseca od podnoenja zahtjeva visokokolske ustanove.

(3) Ministarstvo e odbiti zahtjev za izdavanje licence ukoliko dostavljena dokumentacija od strane visokokolske ustanove ne zadovoljava uvjete iz stava (1) ovog lana. (4) Ukoliko je zahtjev za izdavanje licence odbijen, visokokolska ustanova moe podnijeti novi zahtjev nakon isteka perioda od godinu dana.

(5) Izdata licenca moe biti oduzeta u sljedeim sluajevima: a) prestanka rada visokokolske ustanove; b) isteka perioda u vezi sa otklanjanjem nepravilnosti.

Rjeenje doneseno u skladu sa st. (2), (3), (4) i (5) ovog lana je konano, ali se protiv takvog rjeenja moe tubom pokrenuti upravni spor na nain i pod uvjetima predvienim zakonom.

Primjedbe Klub poslanika SDA l.29a) nosi naziv dokumenti potrebni za sticanje licence visokokolske ustanove i ovo nikako ne bi trebala biti materija ovog zakona. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: Primjedba Kluba poslanika SDA se prihvata. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. lan 10. lan 30. mijenja se i glasi: lan 30. (Akreditacija visokokolskih ustanova)

(1) Visokokolske ustanove se akreditiraju po osnovu institucionalne i programske akreditacije.

(2) Institucionalna akreditacija visokokolskih ustanova je formalna potvrda o ispunjenosti Kriterija za akreditaciju visokokolskih ustanova koje propisuje Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta (u daljem tekstu: Agencija), a koju nakon provedene nezavisne vanjske ocjene kvaliteta i preporuke Agencije, donosi Ministarstvo.

(3) Programska akreditacija je formalna potvrda o ispunjenosti Kriterija za akreditaciju studijskih programa koje propisuje Agencija, a koju nakon provedene nezavisne vanjske ocjene kvaliteta i preporuke Agencije, donosi Ministarstvo.

lan 11. lan 31. se brie. Primjedbe Klub poslanika SDA Nedostaje l. 31. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: Primjedba Kluba poslanika SDA se ne prihvata jer se pitanje lanova rjeava kroz izradu preienog teksta zakona, a to je definisano lanom 84. Nacrta zakona. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo.

lan 12. lan 32. mijenja se i glasi: lan 32. (Nezavisna Komisija eksperata) Nezavisna Komisija eksperata, koju imenuje Agencija, provjerava ispunjenost kriterija o institucionalnoj i programskoj akreditaciji visokokolske ustanove iz lana 30. ovog Zakona, na nain i pod uvjetima utvrenim Pravilnikom koji donosi Ministarstvo. Primjedbe Akademija nauka i umjetnosti

lan 12. Govori se o Komisiji eksperata. Pojam ekspert je toliko devalviran da bi bilo bolje preciznije odrediti, drugim terminima, tko moe biti lan Komisije. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: Primjedba Akademije nauka i umjetnosti se ne prihvata jer se i u Okvirnom zakonu koristi termin ekspert. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. lan 13. lan 33. mijenja se i glasi: lan 33. (Zahtjev za izdavanje, postupak provoenja i dodjele akreditacije) (1) Zahtjev za izdavanje akreditacije, postupak provoenja i dodjele akreditacije blie se ureuje Pravilnikom iz lana 32. ovog Zakona. (2) Rjeenje o dodjeli akreditacije visokokolskoj ustanovi moe biti: a) dodjela akreditacije, b) odbijanje akreditacije, c) dodjela uvjetne akreditacije, d) oduzimanje akreditacije. (3) Diplome steene na akreditovanim visokokolskim ustanovama su iskljuivo pravno valjane.

(4) Rjeenje o akreditaciji mora biti objavljeno i upisano u Registar visokokolskih ustanova. (5) Rjeenje doneseno u skladu sa stavom (2) ovog lana je konano, ali se protiv takvog rjeenja moe tubom pokrenuti upravni spor na nain i pod uvjetima predvienim zakonom. Primjedbe Klub poslanika SDA U l. 33. stav (2) nes(p)retno je formulirano da rjeenje o dodjeli akreditacije moe biti odbijanje akreditacije i ak oduzimanje akreditacije, to svakako nije korektno ni jeziki ni logiki (kako se moe oduzeti akreditacija nekom ko tek treba da je dobije?!) Primjedbe Saobraajni fakultet

l. 33 st.(2) Moe se pravilnije jezi ki i gramatiki objasniti.

Primjedbe Akademija nauka i umjetnosti lan 13. Zaista uvjetna akreditacija moe omoguiti raznorazne manipulacije. Moda bi bilo bolje izbaciti tu mogunost. Ako se to prihvati, onda i u lanu 14. treba izbaciti tekst pod 1 b (u ostavljenom vremenskom periodu) lan 13. stav (3): izostaviti. Obrazloenje: Predloena (ili slina) mjera mora biti usaglaena na dravnom nivou. Prema aktima Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH (HEA), univerziteti mogu zadrati svoj status i u sluaju da nisu uspjeli dobiti akreditaciju . U tom sluaju, izmeu ostalog, nee biti uneseni u dravni registar VU. Primjedbe Filozofski fakultet lan 33. (zahtjev za izdavanje, postupak provoenja i dodjele akreditacije) Stav 2) Rjeenje o dodjeli akreditacije visokokolskoj ustanovi moe biti: a. dodjela akreditacije; b. odbijanje akreditacije; c. dodjela uvjetne akreditacije; d. oduzimanje akreditacije Iskljuiti alineju c):ustanova ima ili nema akreditaciju-ovako se otvara mogunost za zloupotrebe. Primjedbe Akademija nauka i umjetnosti lan 33. (lan 13. Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama) (Zahtjev za izdavanje, postupak provoenja i dodjele akreditacije) (1) Zahtjev za izdavanje akreditacije, postupak provoenja i dodjele akreditacije blie se ureuje Pravilnikom iz lana 32. ovog Zakona . (2) Rjeenje o dodjeli akreditacije visokokolskoj ustanovi moe biti: a) dodjela akreditacije b) odbijanje akreditacije c) dodjela uvjetne akreditacije d) oduzimanje akreditacije Iskljuiti alineju c: ustanova ima ili nema akreditaciju; ovako se otvara mogunost za zloupotrebe. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: Primjedbe Kluba poslanika SDA, Saobraajnog fakulteta, Filozofskog fakulteta i Akademije nauka i umjetnosti se prihvataju na nain da se stav (1)

dodatno jeziki precizira i da se dodaje novi stav (2).

STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. lan 14. lan 34. mijenja se i glasi: lan 34. (Oduzimanje licence i akreditacije) (1) Ministarstvo moe donijeti rjeenje o oduzimanju institucionalne akreditacije visokokolskoj ustanovi u sluaju da: a) vie ne zadovoljava uvjete i kriterije na osnovu kojih joj je dodijeljena akreditacija, b) u ostavljenom vremenskom periodu nije ispunila obaveze iz uvjetne akreditacije, c) nije ispunila finansijske obaveze u postupku akreditacije.

(2) Akreditacija studijskog programa dodijeljena visokokolskoj ustanovi moe biti oduzeta za sva tri ciklusa studija, pod sljedeim uvjetima: a) nakon oduzimanja licence, b) nakon oduzimanja institucionalne akreditacije iz lana 32. ovog Zakona, c) u svim drugim sluajevima utvrenim Pravilnikom i drugim propisima koji reguliraju predmetnu oblast. (3) U sluaju oduzimanja akreditacije visokokolska ustanova moe u periodu od 12 mjeseci ponovo podnijeti zahtjev za izdavanje iste. (4) Rjeenje doneseno u skladu sa st. (1) i (2) ovog lana je konano, ali se protiv takvog rjeenja moe tubom pokrenuti upravni spor na nain i pod uvjetima predvienim zakonom.

lan 15. Iza lana 34. dodaje se novi lan 34a. koji glasi: lan 34a. (Pravne posljedice akreditacije) (1) Visokokolske ustanove kojima je izdato rjeenje o institucionalnoj i programskoj akreditaciji imaju iskljuivo pravo na dodjelu novanih sredstava za nastavni i naunoistraivaki rad iz sredstava osnivaa.

(2) Visokokolske ustanove kao javne ustanove koje dva puta zaredom ne dobiju institucionalnu akreditaciju podlijeu postupku reogranizacije upravljakih tijela na nain i pod uvjetima utvrenim Pravilnikom iz lana 32. ovog Zakona.

Primjedbe Klub poslanika SDA l. 34a) ima pogrean naziv (pravne posljedice akreditacije) jer definira samo jednu (pravo na dodjelu sredstava od osnivaa) od cijelog niza pravnih posljedica akreditacije. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: Primjedba Kluba poslanika SDA se prihvata. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. lan 16. U lanu 35. stav (7) mijenja se i glasi: (7) Visokokolska ustanova koja prestaje sa radom obavezna je obezbijediti novana sredstva za zavretak studija kod druge odgovarajue visokokolske ustanove za sve svoje studente upisane prije donoenja odluke o prestanku rada po cijeni studija sadranoj u Elaboratu. lan 17. U lanu 39. u stavu 1. iza rijei: diploma i zvanja prvog ciklusa studija, dodaju se rijei: i drugog ciklusa studija. Primjedbe Muzika Akademija Omogueno je visokoj koli da organizuje i II ciklus studija suprotno lanu 3. kojim su utvreni osnovni pojmovi gdje u stavu 26. definie da visoka kola je akreditovana za izdavanje diploma I ciklusa (tako je i u Okvirnom zakonu)

Primjedbe Fakultet za javnu upravu U lanu 39. iza stava (1 ) predlaemo novi stav (2) koji glasi: (2) Zateena visokokolska ustanova kao ustanova (fakultet) sa statusom pravnog lica pridruena lanica Univerziteta u Sarajevu kao javne ustanove, organizira se i registrira kao visoka kola koja je akreditirana i licencirana za dodjelu diploma i zvanja prvog i drugog ciklusa studija. Dosadanji stav 2., 3. I 4. postaju stav 3., 4. I 5. Primjedbe umarski fakultet Uskladiti ovaj lan sa lanom 3. taka 26. Zakona i sa Okvirnim zakonom. Primjedbe Elektrotehniki fakultet U lanu 17. Nacrta predloena dopuna i drugog ciklusa studija brie se. Obrazloenje Visoka kola ne moe organizirati drugi ciklus studija. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: Primjedbe Muzike akademije, umarskog fakulteta i Elektrotehnikog fakulteta se prihvataju i brie se postojea odredba u lanu 17. Nacrta. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. lan 18. lan 41. mijenja se i glasi: lan 41. (Prava i obaveze univerziteta odnosno visokih kola) Univerzitet odnosno visoka kola, u skladu sa zakonom, statutom, pravilima, drugim propisima i opim aktima, ima pravo i obavezu da: a)realizira i unapreuje nastavni, naunonastavni, umjetniki, umjetnikonastavni, naunoistraivaki i umjetnikoistraivaki rad u skladu sa stratekim interesima Bosne i Hercegovine i Kantona, i u skladu sa vrijednostima i mjerilima kvaliteta evropskog sistema visokog obrazovanja; b) donosi programe rada; c) daje saglasnost na studijske programe;

d) uestvuje u postupku izrade i odbrane doktorskih disertacija i uestvuje u provoenju postupka za sticanje doktorata nauka na nain utvren ovim Zakonom; e) vri akademsko priznavanje stranih visokokolskih kvalifikacija na nain i pod uvjetima utvrenim evropskim standardima o priznavanju kvalifikacija; f) kontinuirano razvija sistem osiguranja i upravljanja kvalitetom s ciljem postizanja ukljuivanja u Jedinstveni evropski prostor visokog obrazovanja (EHEA) i Jedinstveni evropski istraivaki prostor (ERA); g) u cilju realiziranja nastavnog, naunonastavnog, umjetnikog, umjetnikonastavnog i naunoistraivakog rada, u koordinaciji sa lanicama, osniva institute, zavode, laboratorije, galerije, scene i druge organizacione oblike, na nain i pod uvjetima utvrenim statutom; h) odlukom utvruje kriterije za redoslijed prijema kandidata za upis na visokokolsku ustanovu; i) daje saglasnost na izbor akademskog osoblja u nastavnika zvanja; j) poduzima mjere i aktivnosti u cilju poboljanja standarda zaposlenika; k) osigurava ostvarivanje svih studentskih prava utvrenih ovim Zakonom, statutom i drugim opim aktima; l) sve djelatnosti obavlja javno i transparentno u skladu sa Zakonom i drugim opim aktima; m) vri i druge poslove u skladu sa zakonom, statutom i drugim opim aktima. Primjedbe Akademija nauka i umjetnosti lan 18. Pod a), iza rijei analizira i unapreuje nastavni dodati rije pedagoki U istom lanu, pod i) regulira se tko daje suglasnost na izbor akademskog osoblja u nastavnika zvanja. A to je sa suradnikim zvanjima? Trebalo bi, ipak, rei gdje zavrava proces suglasnosti na njihov izbor. lan 18. stav (e): Preformulisati. Umjesto teksta: vri akademsko priznavanje stranih visokokolskih kvalifikacija na nain i pod uvjetom utvrenim evropskim standardima o priznavanju kvalifikacija, staviti tekst: vri priznavanje stranih visokokolskih kvalifikacija uskladu s vaeim propisima. Obrazloenje: Potrebno je voditi rauna da e, pored postojeih, neke dokumente i smjernice iz ove oblasti donijeti i dravna Agencija za priznavanje kvalifikacija u visokom obrazovanju. Primjedbe Klub poslanika SDA l. 41. (prava i obaveze univerziteta, odnosno visokih kola) je preraeni dosadanji isti lan, samo to je u ovom novom izostavljeno nekoliko bitnih taaka, a posebno taka j) u kojoj se za osnivanje novih centara, zavoda, laboratorija i sl. predviala saglasnost osnivaa, a sada se predlae da se to definira statutom. Izbaena je bespotrebno i izdavaka djelatnost i dr. Primjedbe PMF lan je suprotan l.10. i l. 17. Okvirnog zakona o visokom obrazovanju Pod d) nije zakonito da visoka kola sudjeluje u postupku izrade i odbrane doktorske disertacije jer organizuje samo prvi ciklus studija.Predloeno rjeenje je suprotno lanu 10.

Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u BiH, jer Visoka kola ne moe sudjelovati u postupku izrade i odbrane doktorske disertacije. Senat visokokolske ustanove bira akademsko osoblje, a ne daje saglasnost kako se to predvia u tekstu nacrta. U stavu 1. nuno je izbaciti pravila jer Univerzitet i visoka kola kao integrirane visokokolske ustanove nemaju Pravila, nego samo Statut. Pod b) je potrebno navesti jedninu jer se ne moe imati dva ili tri programa rada, nego samo jedan program rada. Pod d) je potrebno na kraju dodati i Statutom jer se pitanje izrade i odbrane doktorske disertacije regulira i Statutom visokokolske ustanove.Meutim, visoka kola organizuje samo prvi ciklus studija to znai da ne moe sudjelovati u postupku izrade i odbrane doktorske disertacije. Pod e) je potrebno izvriti korekciju jer se akademsko priznavanje inostranih visokokolskih kvalifikacija ne moe vriti na nain i pod uvjetima utvrenim evropskim standardima o priznavanju kvalifikacija, jer i standardi to pitanje ne reguliu u smislu naina, postupka i uvjeta.Zato je potrebno izvriti izmjenu u smislu da se priznavanje inostranih visokokolskih kvalifikacija vri u skladu sa Zakonom, Statutom i drugim drugim opim aktima visokokolske ustanove, odnosno organizacione jedinice. Pod g) je potrebno izvriti ozbiljnu korekciju ili cijeli tekst izbaciti.Naime, univerzitet kao integrirana visokokolska ustanova nema svoje lanice nego organizacione jedinice.Takoe, shodno lanu 20. Okvirnog Zakona o visokom obrazovanju u BiH institut je organizaciona jedinica to bi znailo da se vri statusna promjena.Provoenje statusnih promjena podrazumijeva postupak kao kod osnivanja visokokolskih ustanova.Ovo pitanje ne moe biti regulirano samo Statutom visokokolske ustanove. Pod i) je potrebno izvriti korekciju pa umjesto daje saglasnost treba da stoji vri izbor akademskog osoblja. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: prihvata se primjedba Kluba poslanika SDA na nain da se vraa taka j) iz vaeeg zakona. Primjedba Prirodno-matematikog fakulteta i Akademije nauka i umjetnosti se prihvataju na nain da se postojei clan 41. preformulie na nain da kroz dva stava razrauje prava i obaveze univerziteta, odnosno visoke kole. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. Primjedbe UNSA Dodati: Visokokolske ustanove mogu objavljivati na svojim web stranicama, informativnim glasilima i oglasnim ploama listu svojih zavrenih studenata prvog/drugog/treeg ciklusa studija, listu dobitnika stipendija i dobitnika nagrada/priznanja koje dodjeljuje visokokolska ustanova.

lan 19. U lanu 44. u naslovu iza rijei multidisciplinarnih dodaje se rije studija. U stavu (3) iza rijei multidisciplinarni dodaju se rijei i/ili, a iza rijei interdisciplinarni dodaje se rije studij. Stav (5) se brie. Primjedbe Ekonomski fakultet
l. 44. St. (6) Cijenu ovakvog (zajedni kih, interdisciplinarnih i multidisciplinarnih studija op.) studija za VU kao javnu ustanovu posebnom odlukom utvr uje Vlada, putem Ministarstva, na prijedlog VU, a za VU kao ustanovu cijenu ovakvog studija utvr uje osniva te o toj cijeni obavjetava Ministarstvo. nije promijenjeno Obrazloenje: Formiranje cijene meunarodnih programa treba biti preputeno partnerskim univerzitetima, jer kvalitet programa i kvalitet me unarodnog partnera moe izuzetno varirati. Krajnji cilj je omoguiti studentima kvalitetan studij, te me unarodno poznate i priznate diplome, a to je mogue uz suradnju sa prepoznatim, akreditovanim partnerima koji nee dozvoliti izvoenje svog programa ukoliko sami ne uestvuju u kreiranju i kontroli svih elemenata studija, ukljuujui cijenu. Meunarodni partner esto diktira cijenu koja mu je definirana na globalnom tritu, u koju su uklju eni trokovi gostujuih nastavnika prema njihovom cjenovniku, te plaanje naknade za koritenje njihovih planova i programa.

Primjedbe Fakultet politikih nauka (Organiziranje zajednikih, interdisciplinarnih i multidisciplinarnih) (1) (2) (3) (4) (5) (6) Univerzitet moe organizirati studij za sva tri ciklusa studija u saradnji sa domaom ili Visoka kola moe organizirati studij prvog ciklusa studija u saradnji sa domaom ili Na zahtjev organizacione jedinice univerzitet moe dati saglasnost da jedna ili vie U organiziranju studija iz st. (1) i (2) ovog lana, visokokolska ustanova moe Institut kao organizaciona jedinica moe podnijeti zahtjev univerzitetu da u saradnji Za realizaciju studija iz ovog lana visokokolska ustanova je obavezna, uz prethodno stranom visokokolskom ustanovom. stranom visokokolskom ustanovom. organizacionih jedinica organizira multidisciplinarni, interdisciplinarni. realizirati program za sticanje dvojnih ili zajednikih diploma. sa domaom ili stranom visokokolskom ustanovom organizira drugi i trei ciklus studija. miljenje senata, pribaviti i saglasnost Ministarstva. Cijenu ovakvog studija za visokokolsku ustanovu kao javnu ustanovu posebnom odlukom utvruje Vlada, putem Ministarstva, na prijedlog visokokolske ustanove, a za visokokolsku ustanovu kao ustanovu cijenu ovakvog studija utvruje osniva te o toj cijeni obavjetava Ministarstvo.

Prijedlog: Stav (6) mijenja se i glasi: Za realizaciju studija iz ovog lana visokokolska ustanova je obavezna pribaviti saglasnost Senata Univerziteta. Cijenu ovakvog studija za visokokolsku ustanovu posebnom odlukom utvruje upravni odbor visokokolske ustanove koja organizuje studij, s tim da je visokokolska ustanova koja organizuje studij o poetku studija i cijeni studija obavezna obavjestiti Ministarstvo. U prelaznim i zavrnim odredbama bi se posebnim stavom naznailo da: Svi zajedniki, interdisciplinarni i multidisciplinarni studiji drugog ciklusa, koji su organizovani radi obezbjeenja neophodne prohodnosti studenata koji su studije zavrili po predbolonjskom sistemu obrazovanja i radi realizacije novih atraktivnih studijskih programa, a koji su na visokokolskim ustanovama zapoeti prije stupanja na snagu Zakona, mogu se realizirati ukoliko imaju saglasnost Senata Univerziteta za njihovu realizaciju i saglasnost Upravnog odbora za cijenu studija.

Primjedbe PMF Prijedlog teksta: Zajedniki studijski program mogu organizovati fakulteti, odsjeci, odnosno akademije iz naunih, odnosno umjetnikih oblasti za koje su matine.Odluku o organizovanju zajednikog studijskog programa donosi Senat Univerziteta. Odlukom o organizovanju zajednikog studijskog programa utvriji se sva pitanja za ovaj studij, a posebno program studija, nain organizacije studija, te akademska titula i zvanje koje se stie zavretkom studija. Predlagai zajednikog studija utvruju program, koji je usvojen od strane nadlenih tijela svih uesnika u programu.

Primjedbe Institut za istraivanje zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava -drugo, na lan 19. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju: -lan 44, stav 5, Zakona o visokom obrazovanju, mijenja se i treba da glasi: Institut kao organizaciona jedinica moe, u saradnji sa domaom ili stranom visokokolskom ustanovom, organizirati drugi i trei ciklus studija. Primjedbe Klub poslanika SDA U l. 44. brisan je dosadanji stav (5) koji je omoguavao institutu kao organizacionoj jedinici da podnese zahtjev univerzitetu da u saradnji sa domaom ili stranom VU organizira drugi i

trei ciklus (taj stav je omoguavao npr. Institutu za istraivanje zloina protiv ovjenosti i ljudskih prava da organizira postdiplomske i doktorske studije na temu genocida i sl.; i niko to ne bi uradio bolje od njih!).

STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: prihvaena primjedba Kluba poslanika SDA da se treba zadrati stav (5) lana 44. vaeeg Zakona koji bi glasio: Institut kao organizaciona jedinica moe podnijeti zahtjev univerzitetu da u saradnji sa domaom ili stranom visokokolskom ustanovom organizira III ciklus studija. Prihvata se primjedba Ekonomskog fakulteta na nain da se redefinie stav (6) i dodaju novi stavovi (7) i (8). Primjedba Fakulteta politikih nauka i Prirodno-matematikog fakulteta se ne prihvataju jer je ponueno rjeenje u prijedlogu mnogo kvalitetnije i preciznije. Primjedba Instituta za istraivanje zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava i Kluba poslanika SDA se prihvataju i vraa se pravo institutu da sa visokokolskom ustanovom organizuje studij, ali iskljuivo za trei ciklus studija zbog naunoistraivakog karaktera tog studija. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. lan 20. lan 45. mijenja se i glasi: lan 45. (Nastavni planovi i nastavni programi) (1) Studij za sva tri ciklusa na univerzitetu odnosno studij za dva ciklusa na visokoj koli izvodi se po nastavnim planovima i programima na koje saglasnost daje univerzitet odnosno nastavno-nauno vijee. Primjedbe Klub poslanika SDA U l. 45. stav (1) je u koliziji sa l.39 stav (1), jer tamo pie da visoka kola ima studij na jednom ciklusu, a ovdje na dva ciklusa. Okvirni zakon tu nema dilema. Primjedbe umarski fakultet U stavu 1. dopuniti postupkom usvajanja nastavnih planova i programa. (2) Nastavni planovi i programi posebno sadre: nosioca studijskog programa, ciljeve programa, ishode uenja u smislu znanja, vjetina i kompetencija, ukupan broj ECTS bodova koji se stie zavretkom studija. Studijski programi u formi info kataloga dostavljaju se univerzitetu odnosno visokoj koli i Ministarstvu. (3) Univerzitet odnosno visoka kola obavezne su u cijelosti realizirati usvojene i odobrene nastavne planove i programe.

(4) Nastavnim planom utvruju se nastavni predmeti i nazivi, status predmeta ifre predmeta, broj ECTS bodova i ukupan broj asova predavanja, vjebi i drugih obaveznih oblika nastavnog rada. (5) Nastavnim programom utvruje se: nosilac programa, cilj programa (znanja, vjetine i kompetencije), cilj i ishodi uenja, sadraj nastavnog predmeta, nain izvoenja nastave, nain vrjednovanja znanja, polaganja ispita i drugih vidova provjere znanja, literatura (obavezna i dopunska) vri priprema za polaganje ispita i provjera znanja iz tog nastavnog predmeta.

Prijedlog za izmjene Akademija scenskih umjetnosti U lan 20. Nacrta ( izmjene lana 45.Zakona) U stavu 1. nije doreena procedura usvajanja nastavnog plana i programa nego je samo propisano koja tijela daju saglasnost. U stavu 2., drugu reenicu Studijski programi u formi info kataloga dostavljaju se univerzitetu odnosno visokoj koli i Ministarstvu, trebalo bi brisati iz ovog lana, a staviti u izmijenjeni lan 57. stav 2. Zakona koji regulie sadraj studijskog programa. Stav 5. lektorski srediti. Primjedbe Akademija nauka i umjetnosti lan 45. (lan 20. Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama) Studij za sva tri ciklusa na Univerzitetu, odnosno studij za dva ciklusa na visokoj koli izvodi se po nastavnim planovima i programimana koje saglasnost daje Univerzitet, odnosno nastavno-nauno vijee. U pogl. Pravna rjeenja pie da visoka kola izdaje diplome stepena prvog ciklusa. Treba pisati: na koje saglasnost daje Univerzitet na prijedlog nastavnonaunog vijea.

Primjedbe Filozofski fakultet: lan 45. Studij za sva tri ciklusa na Univerzitetu, odnosno studij za dva ciklusa na visokoj koli izvodi se po nastavnim planovima i programima na koje saglasnost daje Univerzitet odnosno nastavno-nauno vijee. U pogl. Pravna rjeenja pie da visoka kola izdaje diplome stepena prvog ciklusa . Treba pisati: ....na koje saglasnost daje Univerzitet na prijedlog nastavnonaunog vijea. Primjedbe Ekonomski fakultet

l. 45. St. (5) Nastavnim programom utvruje se: nosilac predmeta, cilj programa (znanja, vjetine i kompetencije), cilj i ishodi u enja, sadraj nastavnog predmeta, nain izvoenja nastave, nain vrednovanja znanja, polaganja ispita i drugih vidova provjere znanja, literatura (obavezna i dopunska) vri priprema za polaganje ispita i provjera znanja iz tog nastavnog predmeta. novo

Primjedbe PMF Ponueni stav kri Okvirni zakon o visokom obrazovanju BiH i to lan 10. i 16. Naime, stav 1. predvia da Visoka kola studij izvodi za dva ciklusa studija.Ova odredba direktno kri odredbu lana 10. Okvirnog zakona o visokom obrazovanju koja daje definiciju termina visoka kola i propisuje da visoka kola predstavlja visokokolsku ustanovu koja je akreditirana za davanje diploma i stepena samo prvog ciklusa. U stavu 1. potrebno je izbaciti rije nastavno.nauno vijee jer Nastavno-nauno vijee daje saglasnost na nastavni plan i program.Takoe, postojea formulacija zanemarije postojanje nastavno-naunog vijea na akademijama, tako da je ponuena formulacija manjkava.Treba da stoji: Studij za sva tri ciklusa na univerzitetu, odnosno studij za prvi ciklus studija na visokoj koli izvodi se po nastavnim planovim i programima koje donosi senat visokokolske ustanove na prijedlog Nastavno.naunog vijea, odnosno nastavno-umjetnikog vijea. U stavu 2. je nejasno zato se studijski programi u formi info kataloga dostavljaju univerzitetu, odnosno visokoj koli, kada u donoenju studijskih programa aktivno sudjeluju upravo univerzitet i visoka kola.Ovo treba izbaciti. Primjedbe Akademija likovnih umjetnosti lan 20. Nacrta U stavu (1) nije propisano tijelo koje usvaja nastavni plan i program, nego samo tijela koja daju saglasnost na isti. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: prihvata se primjedba Kluba poslanika SDA i Prirodno-matematikog fakulteta i stav (1) se mijenja na nain da se briu rijei na visokoj koli izvodi se. Primjedbe Akademije nauka i umjetnosti, Akademije scenskih umjetnosti, umarskog fakulteta, Filozofskog fakulteta i Akademije likovnih umjetnosti se prihvataju na nain da se zakonom utvruje obaveza da se statutom uredi nain i postupak usvajanja nastavnih planova i programa. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo.

lan 21. lan 46. mijenja se i glasi:

lan 46. (Nastavni predmeti) (1) Nastavni predmeti mogu biti: obavezni i izborni. (2) Obavezni nastavni predmeti su oni kojima se stiu znanja, vjetine i kompetencije u okviru studijskog programa. (3) Izborni predmeti su obavezni samo za one studente koji su ih izabrali. (4) Izborni predmeti se uvode u nastavni plan i program i daju na izbor studentu kao mogunost stjecanja strunih znanja, obrazovanja i ope kulture. (5) Univerzitet odnosno visoka kola moe utvrditi da neki od utvrenih obaveznih ili izbornih predmeta bude zajedniki predmet, imajui u vidu strune osnove i znanja koja se pruaju studentu. (6) Univerzitet odnosno visoka kola moe utvrditi da neki od utvrenih obaveznih ili izbornih predmeta bude zajedniki predmet, imajui u vidu strune osnove i znanja koja se pruaju studentu. Primjedbe Akademija nauka i umjetnosti lan 21. Tekst pod (5) i (6) je isti, ponavlja se. Da li je pod (6) moda trebao biti neki drugi tekst? Primjedbe PMF Izbrisati stav (6) jer je isti kao stav (5). Stavovi 5) i 6) su isti.Potrebno je izbaciti jedan od tih stavova. Primjedbe ALU Predlaemo brisanje stava 6. obzirom da je identian sa stavom 5. Prijedlog za izmjene Akademija scenskih umjetnosti U lanu 21. Nacrta (izmjene lana 46. Zakona) U lanu 46. stav 6. je suvian, jer se ponavlja tekst iz stava 5. Primjedbe Filozofski fakultet (dekanat) lan 21. lan 46. treba da ostane isti kao to je bio i u vaeem zakonu. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: primjedbe Akademije nauka i umjetnosti, Prirodno-matematikog fakulteta, Akademije scenskih umjetnosti, Akademije likovnih umjetnosti se prihvataju na nain da se brie stav (5) nacrta. Primjedba Filozofskog fakulteta se ne prihvata, ali je stav radne grupe da se moe zadrati dio odredbi ranijeg zakona na nain da se ugradi novi stav (6) kako je

navedeno, I na taj nain je osiguran mehanizam zatite interesa organizacionih jedinica (dakle i Filozofskog fakulteta) za predmete za koji je ta organizaciona jedinica matina. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. lan 22. l. 47. i 48. se briu.

lan 23. lan 49. mijenja se i glasi: lan 49. (Primjena nastavnog plana i nastavnih programa)

(1) Primjenu studijskog programa prati organizacione jedinice odnosno odgovarajui struni organ univerziteta i daje prijedlog za njihovu izmjenu i dopunu vodei rauna o zahtjevima korisnika usluga i trita. Primjedbe PMF Stav 1. i naslov lana se razlikuju.U naslovu se koristi termin: nastavni plan i program, a u stavu 1. termin studijski program.Terminologija bi trebala biti konzistentna.Takoe, neprihvatljiva je formulacija odgovarajui struni organ Univerziteta jer se moe raditi samo o Senatu.Nepreciznost se odnosi na izraz odgovarajui. Upitna je mogunost da odgovarajui struni organ, odnosno senat predlae izmjene i dopune.To radi vijee organizacione jedinice.Zato je postojea formulacija neprecizna i omoguava razliite interpretacije. U stavu 2. je razliita terminologija u odnosu na stav 1., jer se u stavu 2. koristi termin nastavni plan i program koji je koriten i u naslovu lana. Takoe, upitna je odredba da Nastavni planovi i programi podlijeu evaluaciji, izmjenama i dopunama najmanje jedanput po isteku trajanja ciklusa studija u kojem se realizira studijski program.Treba da ostane samo evaluacija jer nije nuno da se izvri izmjena i dopuna nastavnog plana i programa.Dakle, evaluacija je obavezujua, dok je izmjena i dopuna nastavnog plana i programa samo mogunost. Primjedbe Klub poslanika SDA U l.49. stav (2) nejasno je znaenje rijei najmanje jedanput po isteku trajanja ciklusa studija u kojem se realizira studijski program, jer je ciklus neprekidan, nema isteka njegovog trajanja jer studenti neprestano ulaze u ciklus studija i iz njega izlaze. Stoga je potrebno precizirati ono to se htjelo kazati.

Primjedbe umarski fakultet U stavu (1) dopuniti reenicu: Primjenu studijskog programa prati nastavno-nau no vije e (2) Nastavni planovi i programi podlijeu evaluaciji, izmjenama i dopunama najmanje jedanput po isteku trajanja ciklusa studija u kojem se realizira studijski program. (3) Radi obrazovanja kadrova sa odgovarajuim kvalifikacijama, a radi ostvarivanja javnog interesa, utvrenog odlukom Skuptine ili Strategijom razvoja visokog obrazovanja, osniva moe traiti od visokokolskih ustanova kao javnih ustanova da uvede novi ili inovira postojei nastavni plan i program. (4) U sluaju uvoenja novog ili inoviranja postojeeg nastavnog plana i programa iz stava (3) ovog lana, osniva je obavezan obezbijediti odgovarajua finansijska sredstva koja se utvruju odgovarajuim aktom. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: primjedbe Kluba poslanika SDA se ne prihvataju jer ciklus studija ima svoj poetak i kraj. Primjedba umarskog fakulteta se prihvata i mijenja se stav (1). Primjedba Prirodno-matematikog fakulteta se u dijelu koji govori o praenju procesa primjene nastavnog plana i programa prihvata i mijenja se stav (1), a ostali dio se ne prihvata jer evaluacija, izmeu ostalog, moe rezultirati zadravanjem postojeeg nastavnog plana i programa ili njegovim izmjenama i dopunama. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. lan 24. lan 50. se brie. lan 25. lan 52. mijenja se i glasi: lan 52. (Unutranja ocjena sistema osiguranja i upravljanja kvalitetom) (1) Visokokolska ustanova je obavezna uspostaviti i razviti sistem osiguranja i sistem upravljanja kvalitetom, te osigurati njegovu primjenu.

(2) Odluku o uspostavi sistema iz stava (1) ovog lana usvaja upravni odbor visokokolske ustanove na prijedlog senata odnosno nastavno- nauog vijea. Odluka stupa na snagu danom potpisivanja od strane rektora, a na nain utvren Pravilnikom iz lana 32. ovog Zakona. (3) Postupak samovrednovanja provodi se kontinuirano najmanje jedanput u dvije godine. Primjedbe Klub poslanika SDA U l. 52. stav (2) treba vidjeti da li e Pravilnik o kojem se ovdje govori biti isti onaj Pravilnik iz lana 32. ili neki drugi, poseban moda. Primjedbe Akademija nauka i umjetnosti lan 25. stav (2): Preformulisati. U prvoj reenici ovog stava izostaviti dio teksta; odnosno nastavno-naunog vijea. Obrazloenje: Nakon usvajanja dokumenta o sistemu upravljanja kvalitetom na nivou Univerziteta, Upravni odbor VU ne usvaja dokumente nieg nivoa koje mogu donijeti lanice Univerziteta. Primjedbe ALU Stav 2. formulaciju nastavno -naunog vijea. zamjeniti sa nastavno naunogumjetnikog vijea. (takva formulacija je precizna sa aspekta visokokolskih ustanova iz grupacije umjetnosti, koji se ne smije zanemariti, te predlaemo da se u cijelom tekstu zakona rijeima nauni, naunog i sl., dodaju rijei umjetniki , umjetnikog i sl.). Primjedbe PMF U stavu (2) je nejasno kako rektor moe potpisati odluku Upravnog odbora.Rektor nije lan upravnog odbora.Upravni odbor ima svog predsjednikakoji potpisuje odluke upravnog odbora.Takoe, nejasno je ko dostavlja prijedlog upravnom odboru-da li senat ili nastavnonauno vijee.Moe samo jedan organ, odnosno tijelo.Ukoliko je to Vijee, onda je zaboravljeno spomenuti i nastavno-umjetniko vijee STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: prihvataju se primjedbe Kluba poslanika SDA, Akademije nauka i umjetnosti, Akademije likovnih umjetnosti i Prirodno-matematikog fakulteta na nain da se mijenjaju postojei stavovi kroz ugraivanje navedenih primjedbi. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. lan 26. lan 53. mijenja se i glasi: lan 53.

(Vanjska ocjena sistema osiguranja i upravljanja kvalitetom) (1) Pod vanjskom ocjenom sistema osiguranja kvalitete podrazumijevaju se institucionalna i programska akreditacija, certifikacija, meunarodne recenzije, te ocjena programa cjeloivotnog uenja i struno-profesionalnih dozvola za obavljanje djelatnosti. (2) Visokokolska ustanova je obavezna osigurati dobivanje vanjske ocjene sistema osiguranja i upravljanja kvalitetom do 30.09.2014. godine. (3) Visokokolska ustanova obavezna je dostaviti Ministarstvu, najkasnije u roku od 30 dana, izvjetaj o izvrenoj meunarodnoj institucionalnoj akreditaciji i certifikaciji, odnosno o meunarodnoj recenziji studijskih programa. Primjedbe Akademija nauka i umjetnosti lan 26. stav (1): Preformulisati. Umjesto termina programska akreditacija staviti akreditacija studijskih programa. Obrazloenje: Radi se o terminolokom usklaivanju s dokumentima donesenim od strane HEA. lan 26. stav (2): izostaviti. Obrazloenje: Ovaj rok propisuje se (tj. ve je propisan) Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju BiH Primjedbe Klub zastupnika SDP lan 26. stav (1) Umjesto termina programska akreditacija staviti akreditacija studijskih programa. Obrazloenje Radi se o terminolokom usklaivanju s dokumentima donesenim od strane HEA. Primjedbe PMF U stavu 1. sasvim je nejasno kako se vanjska ocjena sistema kvaliteta odnosi na certifikaciju, meunarodne recenzije, program cjeloivotnog uenja i struno-profesionalnih dozvola za obavljanje djelatnosti.Ovo je potrebno uzbaciti jer se ne zna uopte o kakvim se dozvolama radi. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: prihvata se primjedba Akademije nauka i umjetnosti u dijelu stava (1), a u stavu (2) se ne prihvata jer je neophodno zbog otklanjanja eventualnih dilema utvrditi rok i ovim zakonom. Primjedba Prirodno-matematikog fakulteta se prihvata na nain da se precizira vrsta akreditacije u stavu (1). STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo.

lan 27. U lanu 54. stav (3) mijenja se i glasi: (3) Pojedini studijski programi mogu se provoditi integrirano kroz prvi i drugi ciklus studija. Integrirani studijski programi prvog i drugog ciklusa studija traju najmanje pet godina i njihovim zavretkom se stie najmanje 300 ECTS bodova. Primjedbe Pedagoki fakultet (pristigle nakon zatvaranja Javne rasprave) lan 54. u stavu (1) dodaje se taka (d) koja glasi: (d) Organiziranje I i II ciklusa studija zasniva se na pravu studenata da im se, u skladu sa evropskim standardima Bolonjskog procesa, omogui i horizontalna mobilnost u podruju slobodnog izbora dvopredmetnih studijskih grupa u okviru visokokolskih ustanova Univerziteta u Sarajevu. Primjedbe Klub poslanika SDA PITANJE: Da li ovo znai da fakulteti mogu integrirati postojei I i II ciklus studija u jedinstveni studij kojim se stie zvanje magistar struke? Primjedbe umarski fakultet Stav (3) ovog lana potrebno je dopuniti odredbom kojom se precizira steena diploma (da li se dobija jedna ili dvije diplome?)

Primjedbe Muzika akademija za integrirani I i II ciklus studija potrebno je dodati da se blii uslovi organizacij utvruju Statutom. Ovako formulisan stav ostavlja dilemu da li odmah da preemo na integrirani studij, kakvu diplomu student dobija (jednu nakon zavretka ili dvije). Pitanje je kad student u integriranom studiju eli prekinuti studij nakon I ciklusa, moe li dobiti diplomu? (Pojasniti jer ove odredbe nema u Okvirnom zakonu) Primjedbe PMF Potrebno je dodati poseban stav koji predvia da Vlada svojom odlukom utvruje cijenu integriranog studija jer je Vlada ve svojom odlukom utvrdila cijene studija za sva tri ciklusa studija, ali na nivou studijske godine, odnosno po jednoj studijskoj godini, i to za cikluse studija kao odvojene, a ne integrirane cjeline. Ovo rjeenje se moe primijeniti i na integrirani studij, tako to e cijena biti utvrivana na nivou jedne studijske godine, ali je bolje to regulisati posebnom odlukom jer postojea Odluka Vlade ne poznaje tzv. integrirani studij.

STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: prihvata se primjedba Pedagokog fakulteta na nain da se dodaje novi stav (4). Primjedbe Kluba SDA, Muzike akademije, umarskog fakulteta i Prirodnomatematikog fakulteta se ne prihvataju jer delegirane primjedbe se ureuju drugim aktima (statut, pravila studiranja i odlukama osnivaa), a ne zakonom.

STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo.

lan 28. lan 55. mijenja se i glasi: lan 55. (Organizacija studija) (1) Studij za sva tri ciklusa visokog obrazovanja moe se organizirati u punom fondu sati predvienom nastavnim planom (redovni studij) ili u fondu sati prilagoenom studentima koji nisu u mogunosti pohaati redovni studij (vanredni studij i/ili studij na daljinu). (2) Vanredni studij se organizira i izvodi kao poseban oblik studija koji je izvedbenim planom prilagoen studentima koji nisu u mogunosti pohaati redovni studij sa najmanje jednom treinom fonda sati nastave za redovne studente, na nain i pod uvjetima utvrenim opim aktom. Visokokolske ustanove mogu upisivati studente u statusu vanrednih studenata zakljuno sa studijskom 2013./2014. godinom. (3) Studijski program ili dio studijskog programa moe se organizirati i kroz studiranje na daljinu. Primjedbe Akademija nauka i umjetnosti lan 28. Nita se ne kae to je s redovnim-samofinansirajuim studijem? Ako e ostati, on se, radi kvalitete studija, mora izvoditi kao zasebna linija, a ne da se nastava pohaa zajedno s redovnim studentima (Kad tome dodamo redovne studente koji obnove godinu, to je brojka s kojom je nemogue raditi i postii eljenu kvalitetu). lan 28. stav (2): prebaciti. Dio teksta: visokokolske ustanove mogu upisivati studente u statusu vanrednih studenata zakljuno sa studijskom 2013/2014 godinom, prebaciti u poglavlje Prelazne i zavrne odredbe. Obrazloenje: Karakter ovog stava pripada navedenom poglavlju. lan 28.

Ovaj lan se odnosi na izmjene lana 55. zakona. Problematian je stav (2) gdje se kae da: Vanredni studij se organizira i izvodi sa najmanje jednom treinom fonda sati nastave za redovne studente Naime, on nije u skladu sa stavom (6) lana 65. Zakona u kojem se kae da se nastava za vanredne studente organizira,,, najmanje prve, osme, petnaeste sedmice svakog semestra to oito nije jedna treina. Preporuka: staviti 20% umjesto jedne treine. Primjedbe Klub poslanika SDA U l. 55. stav (2) trebalo bi, izmeu ostalog, provjeriti da li bi najmanje jedna treina fonda sati nastave za redovne studente bila dovoljna za vanredne, a da se vanredni studij pritom prizna kao validan. Primjedbe Muzika akademija ukoliko se i vanredni i studij na daljinu organizuju sa smanjenim fondom sati, koji je razlog da se ukida vanredni studij sa zadnjim upisom 2013/14. godine? Primjedbe Klub zastupnika SDP lan 28. stav (2) Dio teksta: Visokokolske ustanove mogu upisivati studente u statusu vanrednih studenata zakljuno sa studijskom 2013/2014 godinom, prebaciti u poglavlje Prelazne i zavrne odredbe. Obrazloenje Karakter ovog stava pripada navedenom poglavlju. Primjedbe PMF lan 28. Ovaj lan se odnosi na izmjene lana 55. Zakona.Problematian je stav (2) gdje se kae da: Vanredni studij se organizira i izvodisa najmanje jednom treinom fonda sati nastave za redovne studenteNaime, on nije u skladu sa stavom (6) lana 65. Zakona u kojem se kae da se nastava za vanredne studente organiziranajmanje prve, osme, petnaeste sedmice svakog semestra, to oito nije jedna treina.Preporuka: staviti 20% umjesto jedne treine. U stavu 2. je nejasno da li visokokolske ustanove mogu studente na vanredni studij upisivati od 2013./2014. godine ili se ovaj studij eliminira iz obrazovnog sistema zakljuno sa studijskom 2013./2014. godine.Ovo je potrebno razjasniti i precizirati. U stavu 3. potrebno je dodati da se uenje na daljinu moe organizirati, pod uslovom da se taj nain studija prethodno regulie posebnim pravilnikom na koji saglasnost daje Senat Univerziteta. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: prihvata se primjedba Akademije nauka i umjetnosti u dijelu koji se odnosi na rokove i navedeni rokovi se prebacuju u poglavlje Prelazne i zavrne odredbe. Primjedba Akademije nauka i umjetnosti, Kluba poslanika SDA i Prirodnomatematikog fakulteta koja se odnosi na skraivanje fonda sati na 20% je neprihvatljiva jer bi direktno uticala na kvalitet nastave i obim znanja koje usvajaju studenti.

STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. lan 29.

U lanu 57. dodaju se novi st.(1) i (2) koji glase: (1) Studiji sva tri ciklusa visokog obrazovanja organiziraju se u skladu sa studijskim programom. Kod utvrivanja studijskog programa mora se voditi rauna da studiji budu usklaeni s Strategijom razvoja visokog obrazovanja i potrebama profesionalnog sektora, na nivou najnovijih naunih spoznaja i na njima temeljenih znanja i vjetina, te usporedivi s akreditovanim programima u regiji i/ili svijetu. (2) Studijski program sadri: opis studija, nosioca studija, trajanje studija, struni ili akademski naziv i struno i nauno zvanje koji se stjee zavretkom studija,uvjete upisa na studij, predviene ishode uenja koji se stiu ispunjenjem studijskih obaveza u ukupnog studijskog programa, okvirni sadraj obaveznih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu izvedbu,bodovnu vrijednost svakog predmeta odreenu u skladu s ECTS, oblike provoenja nastave i naina provjere znanja za svaki predmet,popis predmeta koje student moe izabrati s drugih univerzitskih studija, uvjete upisa studenta,nain zavretka studija, te odredbe o tome da li i pod kojim uvjetima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja mogu nastaviti studij. Primjedbe Elektrotehniki fakultet U lanu 29. Nacrta predlae se izmjena stava (2) i stava (4) na nain da se uzme u obzir postojanje popravnih ispita, to predstavlja najmanje dodatne tri sedmice potrebne za izvoenje istih. Nacrtom se takoe ne uzima u obzir polaganje popravnih ispita u septembarskom roku (dvije sedmice). Primjedbe Ekonomski fakultet
l. 57. St. (2) Studijski program sadri: opis studija, nosioca studija, itd. novo Obrazloenje: U nastavnom programu ne treba navoditi nosioca predmeta i/ili studija, jer predmeti i nastavni planovi i programi pripadaju VU, a ne pojedincu. Nastavni program i/ili studij se ne moe vezati za konkretnu linost, nego za kompetencije i akademska zaduenja. Nosioci predmeta se definiraju za svaku godinu na osnovu optere enja i zaduenja ukupnog nastavnog osoblja, vodei rauna o izboru na oblast ili predmet. Dakle, nastavni program se ne moe i ne treba mijenjati svake godine zbog promjena u nastavni kim zaduenjima, te zato u Programu ne treba pisati nosilac predmeta.

Primjedbe Muzika akademija u stavu 2. iza rijei trajanje studija dodati: akademsku titulu tj. struno zvanje, zvanje odnosno nauno zvanje, a prijanji tekst brisati!! Primjedbe Stomatoloki fakultet

Potrebno je prebrojati sedmice predviene za nastavu, ispite, popravne, ovjeru semestra i godinje odmore ? Mislim da se ne slae. Dosadanji st. od (1), (2), (3), (4), (5) i (6) postaju stavovi: (3), (4), (5), (6), (7) i (8). STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se primjedba Ekonomskog fakulteta, tako da stav (2) glasi: (2) Studijski program sadri: opis studija, trajanje studija, struni ili akademski naziv i struno i nauno zvanje koji se stjee zavretkom studija,uvjete upisa na studij, predviene ishode uenja koji se stiu ispunjenjem studijskih obaveza u ukupnog studijskog programa, okvirni sadraj obaveznih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu izvedbu,bodovnu vrijednost svakog predmeta odreenu u skladu s ECTS, oblike provoenja nastave i naina provjere znanja za svaki predmet,popis predmeta koje student moe izabrati s drugih univerzitskih studija, uvjete upisa studenta,nain zavretka studija, te odredbe o tome da li i pod kojim uvjetima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja mogu nastaviti studij.

Primjedba Elektrotehnikog fakulteta se ne prihvata jer je navedena materija ureena lanom 32. Nacrta, odnosno lanom 29. Prijedloga STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo.

lan 30.

lan 58. mijenja se i glasi: lan 58. (Organizacija studijske godine) (1) Studijska godina se organizira u dva semestra: zimski i ljetni. (2) Nastava u zimskom semestru prvog ciklusa studija poinje prvog ponedjeljka u oktobru. Nastava u zimskom semestru drugog i treeg ciklusa studija poinje prvog ponedjeljka u novembru. Nastava u zimskom semestru traje 15 sedmica kontinuiranih aktivnosti plus dvije sedmice za zavrni ispit. (3) Ovjera zimskog semestra i upis ljetnog semestra traje do dvije sedmice. (4) Nastava u ljetnom semestru prvog ciklusa studija poinje treeg ponedjeljka u februaru i traje 15 sedmica kontinuiranih aktivnosti plus dvije sedmice za zavrni ispit. Nastava u ljetnom semestru drugog i treeg ciklusa poinje drugog ponedjeljka u martu.

(5) Nastava u ljetnom semestru drugog i treeg ciklusa poinje drugog ponedjeljka u martu. (6) Sedmini broj asova za nastavne aktivnosti predviene nastavnim planom i programom (predavanja, vjebe, seminari, praktini rad i sl.) u zimskom i u ljetnom semestru ne moe biti manji od 20 niti vei od 30 asova. (7) Ljetni odmor traje najdue 8 sedmica. (8) Ovjera ljetnog semestra i upis zimskog semestra traju do dvije sedmice. (9) Kalendar organizacije i realizacije nastavnih programa za studijsku godinu utvruje i objavljuje senat visokokolske ustanove, najkasnije 60 dana prije poetka izvoenja nastave. Primjedbe Muzika akademija Ovim lanom je promijenjena organizacija studijske godine. Miljenja smo da organizacija studijske godine za I ciklus treba ostati kao po vaeem Zakonu. Prema predloenim izmjenama, u toku jedne godine nee biti prostora za tutorijalnu nastavu, odmor izmeu dva semestra itd. Za II i III ciklus slaemo se s izmjenama. Primjedbe Klub poslanika SDA U l. 58. predviene su promjene u rokovima poetka nastave, to e poremetitti dosadanji sistem rada UNSA i izazvati reakcije sa fakulteta. Primjedbe PMF Izbrisati stav (5) jer on ponavlja zadnju reenicu iz stava (4). Nakon te ispravke stavovi (6), (7), (8) i (9) postaju stavovi (5), (6), (7) i (8). Pojedine odredbe u ovom lanu su previe formalizirane. Npr. kae se da nastava u zimskom semestru treeg ciklusa poinje prvog ponedjeljka u novembru, a nastava u ljetnom semestru poinje drugog ponedjeljka u martu. Trei ciklus je ipak doktorski studij (prema Okvirnom zakonu, doktorat po Bolonji je ekvivalentan ranijem doktoratu nauka) i nema potrebe da se zakonom odreuju takvi detalji. Preporuka: Iz stava (2) i (4) izbaciti dijelove koji se tiu poetka nastave za trei ciklus. Primjedbe umarski fakultet Prijedlog izmjena ponuenog teksta: (2) Nastava u zimskom semestru prvog ciklusa studija poinje prvog ponedjeljka u oktobru. Nastava u zimskom semestru drugog i treeg ciklusa studija poinje prvog ponedjeljka u novembru. Nastava u zimskom semestru i traje 15 sedmica kontinuiranih aktivnosti plus dvije sedmice za zavrni ispit.

(4) Nastava u ljetnom semestru prvog ciklusa studija poinje treeg ponedjeljka u februaru i traje 15 sedmica kontinuiranih aktivnosti plus dvije sedmice za zavrni ispit. Nastava u ljetnom semestru drugog i treeg ciklusa poinje drugog ponedjeljka u martu. (5) Nastava u ljetnom semestru drugog i treeg ciklusa poinje drugog ponedjeljka u martu. Primjedbe Akademija nauka i umjetnosti lan 30. Zadnja reenica pod (4) Nastava u ljetnom semestru ponavlja se i u (5). Taj identian tekst bi trebalo brisati na kraju (4). lan 30. Izbrisati stav (5) jer on ponavlja zadnju reenicu iz stava (4). Nakon te ispravke stavovi (6), (7), (8) i (9) postaju stavovi (5), (6), (7) i (8). Pojedine odredbe u ovom lanu su previe formalizirane. Npr. kae se da nastava u zimskom semestru treeg ciklusa poinje prvog ponedjeljka u novembru, a nastava u ljetnom semestru poinje drugog ponedjeljka u martu. Trei ciklus je ipak doktorski studij (prema Okvirnom zakonu, doktorat po Bolonji je ekvivalentan ranijem doktoratu nauka) i nema potrebe da se zakonom odreuju takvi detalji. Preporuka: iz stava (2) i (4) izbaciti dijelove koji se tiu poetka nastave za drugi i trei ciklus. Primjedbe Filozofski fakultet 1. lanovi Odsjeka za romanistiku nisu saglasni sa lanom 30. (prethodno lanom 58. koji bi trebao da se izmijeni), a odnosi se na poetak nastave u prvom i drugom ciklusu, i shodno tome organizaciju ispita.Dakle, nismo saglasni sa tim sa nastava u zimskom semestru prvog ciklusa poinje prvog ponedjeljka u oktobru, a drugog i treeg ciklusa prvog ponedjeljka u novembru.Isto tako, nismo saglasni da nastava u ljetnom semestru prvog ciklusa poinje treeg ponedjeljka u februaru, a nastava drugog i treeg ciklusa da poinje drugog ponedjeljka u martu.Stavovi: (2) (4) (5) Primjedbe na lan 58.: promjenom poetka nastave na prvi ponedjeljak u oktobru nastava u zimskom semestru bi zavravala polovinom januara to bi onemoguilo izvoenje predvienih ispita. Takoer nije praktino da nastava u zimskom semestru drugog ciklusa studija poinje jo kasnije, u novembru, a iz istih razloga kao i u prethodnoj primjedbi. Primjedbe Filozofski fakultet (odsjek za bosanski, hrvatski, srpski jezik) lan 30: ovim lanom mijenja se lan 58. postojeeg Zakona u odreivanju poetka semestra, rasponu vremena za zavrni i popravni ispit, vremenskom razmaku izmeu zavrnog i popravnog ispita, sedminog optereenja studenta nastavom i jo nekim detaljima.Novi prijedlog strukturu aktivnosti tokom semestra utvruje na sljedei nain: 15 sedmica nastavni proces 2 sedmice popravni ispiti.To znai da semestar ukupno traje 21 sedmicu (pogledati i lan 34 Nacrta Zakona). Kad se ovaj plan prenese u kalendarske okvire, onda to znai sljedee za prvi, odnosno drugi i trei ciklus studija: a) Prvi ciklus nastava u zimskom semestru poinje prve pune sedmice oktobra, pa bi, potujui odreene parametre, popravni ispiti zavrili posljednje sedmice februara (21

sedmica). Istim lanom predvia se da nastava u ljetnom semestru treba poeti treeg ponedjeljka u februaru. To znai da bi se popravni ispiti i prve dvije sedmice nastave odvijali u isto vrijeme. To po naem miljenju uope nije prihvatljivo. U ljetnom semestru nastava poinje tree pune sedmice februara, pa bi, po istim kriterijima, sve obaveze prema studentima bile zavrene u prvoj punoj sedmici jula. Ako pretpostavimo da se u jednoj sedmici mogu zavriti preostale obaveze nastavnika, onda do prve sedmice septembra, kada poinju popravni zavrni ispiti, slobodan vremenski raspon za odmor u kontinuitetu bio bi sedam sedmica. To je za sedmicu krae od vremena odmora predvienog u stavku 7 navedenog lana. b) Drugi i trei ciklus Nastava u zimskom semestru poinje prve pune sedmice u novembru. Cjelokupan ciklus (nastava, zavrni ispiti, popravni) bio bi okonan posljednje pune sedmice marta. Budui da je poetak nastave u ljetnom semestru predvien za drugu punu sedmicu marta, to znai da bi se preklapale tri sedmice, od kojih dvije posljednje popravnim ispitima iz zimskog semestra i nastavom iz ljetnog. Sve obaveze u ljetnom dijelu semestra prema studentima, prije odmora, okonale bi se, uz spomenuta preklapanja, posljednje sedmice jula, pa bi za odmor u kontinuitetu, u najboljem sluaju ostalo pet sedmica, to je u suprotnosti sa stavom 7 spomenutog lana, i dakako premalo vremena za odmor. PRIJEDLOG IZMJENA 1. Nastava u zimskom semestru za sva tri ciklusa studija poinje treeg ponedjeljka u septembru i traje 15 sedmica. Po okonanju nastave organiziraju se zavrni ispiti, koji traju najdue dvije sedmice. Vrijeme za pripremu popravnih ispita i popravni ispiti traju najdue tri sedmice. 2. Ovjera zimskog i upis ljetnog semestra traju jednu sedmicu. 3. Nastava u ljetnom semestru za sva tri ciklusa studija poinje drugog ponedjeljka u februaru i traje 15 sedmica. Po okonanju nastave organiziraju se zavrni ispiti, koji traju najdue dvije sedmice. Vrijeme za pripremu popravnih ispita i popravni ispiti traju najdue tri sedmice. 4. Ovjera ljetnog i upis zimskog semestra traju do dvije sedmice. 5. Ljetni odmor traje najmanje sedam sedmica. Primjedbe Filozofski fakultet (odsjek za psihologiju) U lanu 30. kojim se mijenja raniji lan 58. nacrta zakona se definira poetak i zavretak akademske godine za studente I i II ciklusa studija. Kao to je poznato veliki broj nastavnika o saradnika angairan je na predmetima i prvog i drugog ciklusa, te bi prema ovom rasporedu njihova akademska godina trajala dva mjeseca due od akademske godine nastavnika i saradnika koji su angairani na samo jednom ciklusu studija.Time se ograniavaju mogunosti ovih nastavnika da se u svojoj radnoj bave naunim radom, te da podjednako ostvaruju pravo na godinji odmor kao pravo iz radnog odnosa. Primjedbe Filozofski fakultet (dekanat) lan 30. lan 58. treba da ostane isti kao to je bio u vaeem zakonu.

STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: primjedbe Kluba SDA, umarskog fakulteta, Akademije nauka i umjetnosti, Filozofskog fakulteta se prihvataju i postojei lan nacrta se mijenja.

STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. lan 31. U lanu 61. u stavu (2) na kraju taka se brie i dodaju rijei: na nain i pod uvjetima utvrenim statutom i drugim opim aktima visokokolske ustanove. Stav ( 3) se brie. Dosadanji stav ( 4) postaje stav (3). Primjedbe Klub poslanika SDA U l. 61. predvieno je brisanje stava (3), to bi ponovo moglo otvoriti prostor za mogue zloupotrebe koje su prethodnim zakonom bile onemoguene. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: Primjedbe Kluba poslanika SDA, Akademije nauka i umjetnosti, MUP-a, Ekonomskog fakulteta, Muzike akademije, Akademije scenskih umjetnosti, Filozofskog fakulteta i Elektrotehnikog fakulteta se prihvataju na nain da se zadrava se postojei lan zakona, odnosno lan 31. Nacrta se brie jer postojee zakonsko rjeenje obuhvata rjeenje koje se u primjedbama navode. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo.

lan 32. U lanu 63. taka f) mijenja se i glasi: f) 5(FX) ne zadovaljava minimane kriterije, potreban je dodatni rad za dobijanje prolazne ocjene, nosi 54-45 bodova; Iza take f) dodaje se nova taka g) koja glasi: g) 5(F) - ne zadovoljava minimalne kriterije, potrebno je vie rada za dobijane prolazne ocjene, manje od 45 bodova. Iza take g) dodaje se novi stav (2) koji glasi: (2) U indeks i /ili drugu ispravu unose se prolazne ocjene. Ocjena iz stava (1) taka e) je najnia prolazna ocjena. Primjedbe umarski fakultet

Novi stav (2) koji glasi: (2) U indeks i /ili drugu ispravu unose se prolazne ocjene. Ocjena iz stava (1) taka e) je najnia prolazna ocjena. ... dodatno precizirati tekstom koji pojanjava unoenje tipa ocjene: samo nacionalna ili i ocjena uporediva sa (E)CTS sklalom. Primjedbe Filozoski fakultet Primjedbe na prijedlog izmjene u lanu 63. taka f): protivimo se daljnjoj eroziji pedagokih standarda i praksi ocjenjivanja nametanjem minimalnih kriterija po kojima bi 45 od ukupno 100 bodova bilo dovoljno za dobivanje prolazne ocjene.Podsjeamo da je ve jednom Univerzitet u Sarajevu prag zadovoljavajue ocjene s 60 od 100 bodova snizio na 55, to je i krajnji nuni uvjet zadovoljavanja standarda ocjenjivanja u prihvaenim akademskim praksama. Primjedbe Filozoski fakultet (dekanat) lan 32. U lanu 63. ne treba smanjivati kriterij prolaznosti na manje od 55. Primjedbe PMF Nejasan je smisao take g) jer ocjena FX nije prolazna ocjena.To se jasno kae u stavu 2. ovog lana. Zato je potrebno regulisati ocjenu koja je ispod prolazne-ocjena pod 5(F). STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: primjedbe umarskog fakulteta, Filozofskog fakulteta i Prirodnomatematikog fakulteta se prihvataju na nain da se zadrava ranija formulacija iz zakona, s tim da se zadrava novi stav (2). STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. lan 33. U lanu 64. stav (2) mijenja se i glasi: (2) Provjera znanja i ispit vri se putem testa ili pisanog rada. Pisani oblik provjere znanja i ispit traju najdue 90 minuta. U opravdanim sluajevima, na nain i pod uvjetima utvrenim opim aktima organizacione jedinice, provjera znanja i ispit se vre usmenim putem. Primjedbe Klub poslanika SDA U l. 64. nepotrebno se predlae brisanje stava (2). Primjedbe Akademija nauka i umjetnosti

lan 33. (2) Provjera znanja i ispit vri se putem testa ili pisanog rada.. Predlaem da glasi: Provjera znanja i ispit vri se putem testa, pisanog rada ili usmeno, to se utvruje Silabusom s ime se studenti upoznavaju na poetku izvoenja nastave. Obrazloenje: Na humanistikim i fakultetima drutvenih nauka neophodno je ostaviti mogunost da se provjera znanja i zavrni ispit obavljaju i usmeno. Zamislite sociologa, politologa, pravnika (koji se priprema da sutra brani klijenta na sudu) koji zavre studij, a da ih nikad nismo uli kako govore (i znaju li govoriti), kako razmiljaju, koje savjete im dati. lan 33: izostaviti. Izostaviti dio teksta pisani oblik provjere znanja i ispit traju najdue 90 minuta. Obrazloenje: Unifikaciju trajanja pismenog ispita je nemogue provesti na nivou Univerziteta zbog specifinosti naunih oblasti i predmeta koje se izuavaju i ispituju. lan 33. Prema ovom lanu mijenja se stav (2) lana 64. Zakona i glasi: (2) Provjera znanja i ispitPisani oblik provjere znanja i ispit traju najdue 90 minuta Problem je ograniavanje vremena trajanja ispita. Sadanja praksa na veini prirodnomatematikih fakulteta je da ispiti traju 4 sata (240 minuta). Poto se ovdje radi o praktinim ispitima, kao i o ispitivanju sposobnosti studenata da rjeavaju probleme, uvoenje zakonskog ogranienja na duinu trajanja ispita dovelo bi u pitanje sutinu nastavnog procesa na pojedinim fakultetima. Preporuka: izbaciti reenicu: Pisani oblik provjere znanja i ispit traju najdue 90 minuta. Primjedbe MUP Primijeujemo da je ovakav prijedlog u suprotnosti sa akademskom slobodom svakog nastavnika u pogledu djelovanja i naina odravanja nastave shodno lanu 5. Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo, obzirom da se svakom nastavniku u skladu sa Planom i Programom izvoenja nastave na predmetu koji predaje, sadraju u kompleksnosti samog predmeta, treba osigurati sloboda kod odluivanja o modusu ispitivanja studenata. Predlaemo da vaea odredba lana 64. stav (1) kojom je predvieno da oblici provjere znanja studenata mogu biti pismeni, usmeni i praktini i dalje ostane na snazi, obzirom da je ista optimalno najprihvatljivija sa aspekta slobode akademskog osoblja, ali i samih studenata. Primjedbe Ekonomski fakultet
l. 64. St. (2) Provjera znanja i ispit vri se putem testa ili pisanog rada. Pisani oblik provjere znanja i ispit traju najdue 90 minuta. U opravdanim slu ajevima, na nain i pod uvjetima utvrenim opim aktima organizacione jedinice, provjera znanja i ispit se vre usmenim putem. novo Obrazloenje: Nezahvalno je eksplicitno ograni iti duinu trajanja pismenog ispita. Postoje predmeti gdje objektivno nije mogue izvriti adekvatno testiranje za 90 minuta. Primjer: Raunovodstveni predmeti na Ekonomskom fakultetu zahtijevaju niz knjienja na konkretnom primjeru, kreiranje bilansa stanja i uspjeha, te njihovu analizu, to nije mogu e kvalitetno napisati i izra unati za 90 minuta ak ni za jednostavno poslovanje jednog s.t.r.

Primjedbe Muzika akademija izmjenom stava 2. lan 64. usmeni ispit se odrava izuzetno u opravdanim

sluajevima i to pod uvjetima utvrenim Statutom i optim aktom. Ne slaemo se s navedenom formulacijom iz razloga to usmeni ispit mora biti ravnopravan kao i pismeni, s tim da se ovo pitanje (usmeni ili pismeni) ostavi u nadlenost organizacionoj jedinici, shodno stavu 9. kojim je propisano: Vijee organizacione jedinice je obavezno posebnom odlukom utvrditi sve oblike provjere znanja, kao i strukturu sa skalom bodovanja iz svakog nastavnog predmeta. Primjedbe PMF Prema ovom lanu mijenja se stav (2) lana 64. Zakona i glasi: (2) Provjera znanja i ispit ... Pisani oblik provjere znanja i ispit traju najdue 90 minuta. .... Problem je ograniavanje vremena trajanja ispita. Sadanja praksa na veini prirodno-matematikih fakulteta je da ispiti traju 4 sata (240 minuta). Poto se ovdje radi o praktinim ispitima, kao i o ispitivanju sposobnosti studenata da rjeavaju probleme, uvoenje zakonskog ogranienja na duinu trajanja ispita dovelo bi u pitanje sutinu nastavnog procesa na pojedinim fakultetima. Preporuka: Izbaciti reenicu Pisani oblik provjere znanja i ispit traju najdue 90 minuta. Prijedlog za izmjene Akademija scenskih umjetnosti U lanu 33. Nacrta (izmjene lana 64. Zakona) U lanu 64., na kraju stava 2. dodati reenicu koja glasi Provjera znanja i ispit na akademijama vri se i praktino(praktini rad). U stavu 8. na kraju reenice umjesto take staviti zarez i dodati rijei: osim u sluaju da se na ispit prijavi jedan student. (Objanjenje: Na Akademiji je esta situacija da se na ispit prijavi jedan student samostalni praktini rad, polaganje nepoloenog ispita iz prethodne godine studija i uope mali broj studenata) Primjedbe Filozofski fakultet (Odsjek za romanistiku) Smatram da provjeru znanja, bar na jezikim grupama, ne bi trebalo vriti iskljuivo pismenim putem kao to je predloeno u lanu 33. bivi lan 64. stav (2), te da pismena provjera znanja ne moe trajati samo 90 minuta. Primjedbe Filozofski fakultet (Odsjek za anglistiku) Ograniavanjem pismenog oblika provjere znanja na maksimalno 90 minuta ugroava se u pedagokoj praksi dokazanom pristupu raspoloivog vremenskog okvira za takve oblike ocjenjivanja.Smatramo da ova odredba treba biti izmijenjena tako da omoguava pismene provjere u trajanju do 120 minuta.Nadalje, ovakvim ograniavanjem vremenskog okvira zadire se i u specifinost rada nastavnog osoblja koji predlagai ovih izmjena oigledno ne prepoznaju/poznaju. Primjedbe Filozofski fakultet (odsjek za filologiju)

U lanu 33. predloenog teksta Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju, trajanje pisanog oblika provjere znanja ogranieno je na 90 minuta. S obzirom na specifinosti studija jezika uope, a posebno visoke zahtjeve koje studij arapskog jezika postavlja pred studente, smatramo da Zakon ne bi trebao strogo ograniiti trajanje pismenog ispita, te da bi trebao prepustiti visokokolskim ustanovama da ovu materiju utvrde vlastitim aktima u skladu sa specifinim zahtjevima i potrebama studija. Primjedbe Filozofski fakultet (dekanat) lan 33. U lanu 64. treba dodati pored pismene i usmena provjera znanja. Primjedbe Elektrotehniki fakultet U lanu 33. Nacrta predlae se izmjena koja glasi: (2) Provjera znanja i ispit vri se putem testa ili pisanog rada. Pisani oblik provjere znanja i ispit traju najdue 120 minuta. U opravdanim sluajevima, na nain i pod uvjetima utvrenim opim aktima organizacione jedinice, provjera znanja i ispit se vre usmenim putem. Obrazloenje Ogranienja trajanja ispita na 90 minuta smatra se neopravdanim, uzimajui u obzir obim i nain izvoenja pojedinih ispita, odnosno sadrinu pojedinih nastavnih predmeta.

STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: primjedbe Kluba poslanika SDA, Akademije nauka i umjetnosti, Ministarstva unutranjih poslova, Ekonomskog fakulteta, Muzike akademije, Prirodno-matematikog fakulteta, Akademije scenskih umjetnosti i Filozofskog fakulteta se prihvataju na nain da se brie stav (2) nacrta, odnosno zadrava postojei tekst vaeeg zakona. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. lan 34. U lanu 65. stav (1) mijenja se i glasi: (1) Znanje i rad studenata provjerava se i ocjenjuje tokom nastave o emu se vodi evidencija na nain utvren odlukom vijea organizacione jedinice, a konana ocjena se utvruje na ispitu. U stavu (2) iza take na kraju teksta dodaje se nova reenica koja glasi: Utvreni elementi vrednovanja pojedinih aktivnosti,odnosno propisanih oblika provjere znanja, obavezno se provode kao jedinstvena cjelina u tekuoj studijskoj godini.

U stavu (4) iza take na kraju teksta dodaje se nova reenica koja glasi: Zavrni ispit se polae u redovnom i popravnom terminu ispitnih rokova. Iza stava (5) dodaju se novi st. (6), (7), (8) (9) i (10) koji glase: (6) Ispitni rokovi su redovni i popravni. (7) Redovni ispitni rokovi su zimski i ljetni. (8) Redovni zimski i ljetni ispiti odvijaju se u posljednjoj sedmici semestra ili dvije sedmice nakon zavretka semestra. Primjedbe Klub poslanika SDA U l.65. predlae se izmjena sistema rokova za polaganje ispita, to e sigurno izazvati reakcije na VU. Prijedlog Akademija nauka i umjetnosti lan 34.U ovom lanu vano je istai da fakulteti medicinske grupe ne mogu imati vanredne studente. lan 34. Izbaciti dio ovog lana koji se odnosi na lan 65. stav (1) Zakona. Tim lanom se uvodi evidencija tokom nastave ime se fakultet svodi na srednju kolu (uvoenje dnevnika). Primjedbe Saobraajni fakultet
l. 65. Miljenja smo da ovaj lan ne treba mijenjati. Moemo omogu iti organizovanje ljetne kole i dodatnog roka u okviru ljetne kole.

Primjedbe umarski fakultet (8) Redovni zimski i ljetni ispiti odvijaju se u posljednjoj sedmici semestra ili dvije sedmice nakon zavretka semestra nastave. (9) Popravni zimski i ljetnji ispitni rok traje u periodu od dvije sedmice po zavretku zimskih i ljetnih redovnih ispitnih rokova. Vrijeme izmeu izlaska na ispit u redovnim i popravnim ispravnom ispitnom roku iznosi najmanje dvije sedmice. (10) Pored zimskih i ljetnih ispitnih rokova, student ima pravo i na jedan jesenji ispitni rok, koji traje prve dvije sedmice septembra. U ovom ispitnom terminu, student ima pravo polagati ispite na nain i pod uvjetima utvrenim opim aktima visokokolske ustanove. Dosadanji st. od (6), (7) i (8) postaju st. (11), (12) i (13) Primjedbe Filozofski fakultet (Odsjek za amglistiku) Primjedbe na lan 34., tj. ranije lan 65. stav (1): konana ocjena se ne utvruje na ispitu, ve se konana ocjena treba izvesti prema komponentama ocjenjivanja, pri emu ispit moe

biti samo jedna od tih komponenti.Ovakve izmjene dakako nisu u duhu principa i prakse Bolonjskog studija. Primjedbe na lan 34., tj. ranije lan 65. stav (2): propisani oblici provjere znanja utvruju se na poetku svakog semestra kao osnovne jedinice odvijanja nastavnog procesa unutar studijske godine.Budui da su predmeti semestralni, kako je propisano bolonjskim reimom studija, logino je i praktino da se utvruju elementi vrednovanja pojedinih aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja za svaki predmet unutar svakog semestra zasebno. Primjedbe na stav 4: termin zavrni ispit u ovom stavu je nejasan, tj. ako se odnosi na zavrni parcijalni ispit, onda se takav polae samo jednom na kraju semestra.Ispiti koji su integralni polau se u redovnom i popravnom terminu-osim ako zakonodavac ne predvia ovim izmjenama ukidanje jednog ispitnog termina. U stavu (4) iza take na kraju teksta dodaje se nova reenica koja glasi: Zavrni ispit se polae u redovnom i popravnom terminu ispitnih rokova. Jo jedna primjedba: moe li se unijeti odrednica prema kojoj nee biti mogue, tj. dozvoljeno organiziranje bili kakvih dodatnih (popravnih) rokova, osim ovih ovdje definiranih zakonom? U ovom konkretnom sluaju mislim na sad ve uobiajene dodatne majske rokove. Primjedbe Filozofski fakultet (odsjek za bosanski, hrvatski, srpski jezik) 1. lan 34, stav (1): ispred rijei ispitu dodaje se rije zavrnom. 2. lan 34, stav (4):_ iza take na kraju stava dodaje se jo jedna reenica koja glasi: Za stjecanje prava polaganja zavrnog ispita student mora osvojiti najmanje 55% bodova predvienih u toku trajanja nastave. 3. lan 34, stav (8) mijenja se i glasi: Redovni zimski i ljetni ispiti organiziraju se nakon zavretka nastave u semestru i traju dvije sedmice. 4. lan 34, stav (9) mijenja se i glasi: Popravni zimski i ljetni ispiti organiziraju se dvije sedmice nakon redovnih zimskih i ljetnih ispita i traju jednu sedmicu. Primjedbe PMF lan 34. Izbaciti dio ovog lana koji se odnosi na lan 65. stav (1) Zakona.Tim lanom se uvodi evidencija tokom nastave ime se fakultet svodi na srednju kolu (uvoenje dnevnika). STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvataju se primjedbe Kluba poslanika SDA, Akademije nauka i umjetnosti, Filozofskog fakulteta i Prirodno-matematikog fakulteta. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. lan 35. U lanu 66. u stavu (1) rijei prvoj sedmici zamjenjuju se rijeima prve dvije sedmice. Stav (2) mijenja se i glasi:

(2) Student koji ne osvoji potreban broj bodova na aktivnostima i provjerama znanja u toku semestra kao i na zavrnom ispitu, moe polagati popravni ispit iz predmeta koji nije poloio na kraju jednog semestra, odnosno studijske godine u svim ispitnim rokovima. Primjedbe Akademija nauka i umjetnosti lan 35. (2) Na kraju teksta se kae popravni ispit iz predmeta koji nije poloio na kraju jednog semestra, odnosno studijske godine u svim ispitnim rokovima. Koji su to svi ispitni rokovi? U lanu 35. Dilema je koliko su fakulteti u mogunosti izvoenja dopunske nastave za polaganje popravnog ispita. lan 35. Ne mijenjati stav (2) lana 66. Zakona. Obrazloenje: Zakonodavac poveeva broj ispitnih rokova, vjerovatno da bi zadovoljio zahtjeve studenata. Ovakva izmjena e dovesti do problema u organizaciji ispita. Naime, ve sada je jako teko organizovati ispite s obzirom na to da su predmeti jednosemestralni, a prema zakonu, studentima se ne smije dati vie od jednog ispita dnevno. Ako, kako pie na kraju lana 35. stav (2) Nacrta, student moe polagati popravni ispit u svim ispitnim rokovima to e biti nemogue praktino izvesti. Primjedbe PMF Ne mijenjati stav (2) lana 66. Zakona. Obrazloenje: Zakonodavac poveava broj ispitnih rokova, vjerovatno da bi zadovoljio zahtjeve studenata. Ovakva izmjena e dovesti do problema u organizaciji ispita. Naime, ve sada je jako teko organizovati ispite s obzirom na to da su predmeti jednosemestralni, a, prema zakonu, studentima se ne smije dati vie od jednog ispita dnevno. Ako, kako pie na kraju lana 35. stav (2) Nacrta, student moe polagati popravni ispit u svim ispitnim rokovima to e biti nemogue praktino izvesti. Iza stava (3) dodaje se novi stav (4) koji glasi: (4) Ispit se polae na temelju literature predviene izvedbenim planom nastavnog predmeta vodei rauna o stvarnom optereenju studenta u odnosu na ECTS studijske bodove-kredite po nastavnom predmetu, a predmetni nastavnik u skladu sa obavezama utvrenim nastavnim planom i programom ima pravo i obavezu da utvrdi sadraj koji se prati i ocjenjuje kontininuirano tokom nastave i ispita. Primjedbe Akademije nauka i umjetnosti lan 35. (4) Stoji tekst Ispit se polae na temelju literature predviene izvedbenim planom Zato studentima, pored toga, ne dopustiti da koriste i neku drugu literature, domau ili stranu, do koje su sami doli , a u kojoj se obrauje gradivo predvieno izvedbenim planom? To bi trebalo biti ne samo mogue, ve i poeljno na fakultetima humanistikih i drutvenih nauka. Primjedbe umarski fakultet u stavu (1) Zakona brisati rijei u toku posljednje sedmice nastave. Primjedbe Filozofski fakultet (odsjek za romanistiku)

Nismo saglasni sa lanom 35. odnosno 66. stav (2) po kojem student koji nije poloio neki ispit moe polagati dati ispit u svim ispitnim rokovima.Znaaj ovog lana je dalekosean jer nam on udvostruava broj ispita to nije izvodljivo ni obzirom na kadrovsku ni obzirom na prostornu organizaciju na Fakultetu. Primjedbe Filozofski fakultet (odsjek za bosanski, hrvatski, srpski jezik)

lan 35, stav (2): izostavljaju se rijei: Na aktivnostima i provjerama znanja u toku semestra kao i. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: primjedbe Akademija nauka i umjetnosti, Prirodno-matematikog fakulteta, umarskog fakulteta i Filozofskog fakulteta se prihvataju, brie se raniji stav i predlae novi stav (2) u duhu navedenih primjedbi. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. lan 36. U lanu 70. u stavu (2) rijei obimom ne moe biti manji od 120 zamjenjuju se rijeima se vrednuje u rasponu od 60-90" Primjedbe Akademija nauka i umjetnosti lan 36: izostaviti. Obrazloenje: Veina preporuka datih u dokumentu Salzburki principi I i II kod koncipiranja doktorskih studija preporuuju i favorizuju nauno-istraivaki rad u odnosu na nastavnu komponentu na treem ciklusu studija. Predloena izmjena od ukupno 180 ECTS kredita, svega 60 do 90 predvia za nauno-istraivaki rad i rad na disertaciji, ime nastavna komponenta dominira nad istraivakim radom.

Primjedbe umarski fakultet Stav 3. potrebno je dopuniti odredbom kojom bi se precizirao status studenta koji ne pristupi odbrani zavrnog rada do kraja semestra tj. prije poetka upisa u naredni semestar (da li obnavlja godinu, da li mu se moe odlukom Nastavno naunog vijea produiti status studenta ili sl.?) STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: prihvata se primjedba Akademije nauka i umjetnosti i umarskog fakulteta na nain da se lan 36. brie.

STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

lan 37. U lanu 71. dodaje se novi stav (5) koji glasi: (5) Postupak izbora teme, odreivanja i zamjene mentora, postupak odbrane zavrnog rada kao i druga pitanja relevantna za zavrni rad blie e se urediti pravilima studiranja za odgovarajue cikluse studija.

lan 38. U lanu 72. stav (1) mijenja se i glasi: (1) Odbrana zavrnog rada sastoji se od usmenog izlaganja rezultata rada i obrazloenja izdvojenih zakljuaka, kao i od prezentacije eventualnog praktinog rada i odgovora na pitanja lanova komisije u vezi sa rezultatima i zakljucima rada. Stav (3) mijenja se i glasi : (3) Pisani zavrni rad kao i usmena obrana rada moraju biti ocijenjeni prolaznom ocjenom. Zavrni rad u okviru prvog ciklusa studija i njegova odbrana ocjenjuju se jedinstvenom ocjenom od 10 (A) do 5 (F,FX). Primjedbe Klub poslanika SDA U l.72. stav (3) stoji: Pisani zavrni rad kao i usmena odbrana rada moraju biti ocijenjeni prolaznom ocjenom. Zavrni rad u okviru prvog ciklusa studija i njegova odbrana ocjenjuju se jedinstvenom ocjenom od 10(A) do 5( F, FX). Ove dvije reenice su u direktnoj koliziji. Primjedbe Akademija nauka i umjetnosti lan 38. (3) Kae se da Pisani zavrni rad kao i usmena odbrana rada moraju biti ocijenjeni prolaznom ocjenom . Treba izbjei rije moraju. Zar nije bolje rei : Pisani zavrni rad kao i usmena odbrana rada ocjenjuju se ocjenom od do. lan 72. (lan 38. Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama) (3) Pisani zavrni rad kao i usmena odbrana rada moraju biti ocijenjeni prolaznom ocjenom.Zavrni rad u okviru prvog ciklusa studija i njegova odbrana ocjenjuju se jedinstvenom ocjenom od 10 (A) do 5 (F, FX). Zato: moraju? lan 38. U lanu 72. Zakona stav (3) se mijenja i glasi: (3) Pisani zavrni rad kao i usmena odbrana rada moraju biti ocijenjeni prolaznom ocjenom. Zavrni rad u okviru prvog ciklusa studija i njegova odbrana ocjenjuju se jedinstvenom

ocjenom od 10 (A) do 5 (F, FX). Ovaj stav je kontradiktoran. Zar je 5 prolazna ocjena? Preporuka: preformulisati stav (3). Primjedbe PMF Ovaj stav je kontradiktoran. Zar je 5 prolazna ocjena? Preporuka: Preformulisati stav (3) umjesto moraju biti ocijenjeni da se stavi ocjenjuje se. lanovima 2 i 3 u zakonu zamijeniti redoslijed pa e lan 3 postati lan 2 a lan 2 postati lan 3. Primjedbe umarski fakultet Stav (3) mijenja se i glasi : (3) Pisani zavrni rad kao i usmena obrana rada moraju biti ocijenjeni prolaznom ocjenom. Zavrni rad u okviru prvog ciklusa studija i njegova odbrana ocjenjuju se jedinstvenom ocjenom od 10 (A) do 5 (F,FX). Ukoliko se ne izbrie ova reenica onda su Stav 3. i 4. ovog lana su u koliziji. Iza stava (3) dodaje se novi stav (4) koji glasi: "(4) Uspjeh studenta na zavrnom radu u okviru drugog i treeg ciklusa studija izraava se ocjenama: odbranjen sa odlikom, odbranjen i nije odbranjen. Ocjena se donosi veinom glasova lanova komisije. Dosadanji stav (4) postaje stav (5). Primjedbe Akademija scenskih umjetnosti U lanu 38. Nacrta (izmjene lana 72. Zakona) U lanu 72., stav 3. brisati prvu reenicu koja glasi Pisani zavrni rad kao i usmena obrana rada moraju biti ocijenjeni prolaznom ocjenom. (Objanjenje: Nejasno je regulisanje obaveze o davanju prolazne ocjene, a i odredba je u kontradikciji sa stavom 4. istog lana.) Primjedbe Filozofski fakultet 3) Pisani zavrni rad kao i usmena odbrana rada moraju biti ocijenjeni prolaznom ocjenom. Zavrni rad u okviru prvog ciklusa studija i njegova odbrana ocjenjuju se jedinstvenom ocjenom od 10 (A) do 5 (F,FX). Zato moraju? Primjedba na lan 38.: ovakav nain ocjenjivanja ovdje predloen nespojiv je s duhom i praksom Bolonjskog naina studija.Radove treba ocijeniti ocjenom kao i ispite. (4) Uspjeh studenta na zavrnom radu u okviru drugog i treeg ciklusa studija izraava se ocjenama: odbranjen sa odlikom, odbranjen i nije odbranjen.Ocjena se donosi veinom

glasova lanova komisije. Primjedbe Filozofski fakultet (odsjek za psihologiju) U lanu 38. kojim se mijenja lan 72. obrauje se proces odbrane zavrnog rada. Sam lan glasi: lan 38. (3) Pisani zavrni rad kao i usmena odbrana rada moraju biti ocijenjeni prolaznom ocjenom. Zavrni rad u okviru prvog ciklusa studija i njegova odbrana ocjenjuju se jedinstvenom ocjenom od 10 (A) do 5 (F, FX). Ova formulacija je kontradiktorna jer 5 nije prolazna ocjena, te smatramo da istu treba preformulirati. U stavu (4) predviene su ocjene za odbrane zavrnih radova studenata drugog i treeg ciklusa, kao odbranjen sa odlikom, odbranjen i nije odbranjen. Smatramo sa studenti drugog ciklusa trebaju biti ocjenjivani ocjenama kao i studenti prvog ciklusa jer e to omoguiti bolje razlikovanje studenata prema postignuima, te bolji uvid poslodavaca u budue kandidate za posao. Za studente treeg ciklusa treba ostaviti predloene ocjene. Primjedbe PMF Stav 3. spreava da se zavrni rad ocijeni negativno.Dakle, proizilazi da se mora poloiti i ocijeniti prolaznom ocjenom.Student mora poloiti zavrni ispit.Ovo treba izbaciti jer se prolaznom ocjenom moe ocijeniti zavrni rad samo ako student uspjeno poloi ispit. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvataju se primjedbe Kluba poslanika SDA, Akademije nauka i umjetnosti, Prirodno-matematikog fakulteta, Akademije scenskih umjetnosti i Filozofskog fakulteta i ovu bi materiju trebalo urediti pravilima studiranja odgovarajueg ciklusa. Iz tih razloga struna grupa predlae da se ovaj lan nacrta brie. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

lan 39. U lanu 73. rijei propisani broj primjeraka zamjenjuju se rijeima: tri primjerka, a rije Sarajevu zamjenjuje se rijeima: Bosni i Hercegovini.

lan 40. U lanu 78. stav (2) mijenja se i glasi: (2) Edukacija iz stava (1) ovog lana realizira se na visokokolskoj ustanovi odnosno organizacionoj jedinici koja je matina za odreenu oblast. Edukaciju realizira akademsko

osoblje visokokolske ustanove kao strunjaci iz prakse na nain i pod uvjetima utvrenim ovim Zakonom. Stav (3) mijenja se i glasi: (3) Dodijeljena zvanja u okviru programa neciklinog obrazovanja ne mogu predstavljati ekvivalent zvanjima iz lana 76. ovog Zakona. Poloeni ispiti i ostvareni bodovi mogu biti dio studijskog ciklusa utvrenim ovim Zakonom na nain i pod uvjetima utvrenim statutom visokokolske ustanove.

Primjedbe Klub poslanika SDA U l. 78. stav (3) moe biti zloupotrijebljen na nain da se poloeni ispiti i ostvareni bodovi u okviru neciklinog obrazovanja mogu prezentirati (?) kao dio studijskog ciklusa. U istom stavu zakona koji se mijenja jasno je stajalo da poloeni ispiti i ostvareni bodovi u okviru programa neciklinog obrazovanja ne mogu predstavljati ekvivalent ispitima, odnosno dijelu ispita u okviru ciklusa studija. Prema tome, potpuno je jasno da je prethodno rjeenje bilo mnogo bolje jer nije ostavljalo prostora za zloupotrebu. Primjedbe PMF Stav (3) Ne treba se dozvoliti da poloeni ispiti i ostvareni bodovi na neciklinim vidovima obrazovanja se priznaju kao dio studijskog ciklusa. Paradoksalno je da dodijeljena zvanja u okviru programa neciklinog obrazovanja ne mogu predstavljati ekvivalent zvanjima iz lana 76. ovog Zakona, a da se mogu priznavati poloeni ispiti i ostvareni bodovi kao dio studijskog ciklusa. Ovo prijeti komercijalizaciji visokog obrazovanja i daljnjem uruavanju obrazovnog sistema.

Primjedbe Akademija nauka i umjetnosti lan 40. (2) Zadnja reenica, iza rijei osoblje visokokolske ustanove kao dodati i (Pa bi bilo visokokolske ustanove, kao i strunjaci )

STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: Primjedbe Kluba poslanika SDA i Prirodno-matematikog fakulteta se prihvataju (stav (3) se brie).

STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo lan 41. U lanu 79. stav (2) se brie. Primjedbe Muzika kademija Ukoliko je brisan stav 2. potrebno je s tim u vezi i stav 3. preformulisati. Ovako ostavljen nema smisla. Primjedbe Pedagoki fakultet
Dopuniti lan 79. (2) rijeima: ...i da mu vae finansijske obaveze koje su utvrene pri upisu.

Primjedbe Klub poslanika SDA U l. 79. stav (3) upuuje na rok iz stava (2) ovog lana iako je taj stav (2) u novom prijedlogu izbaen. Primjedbe umarski fakultet Nacrtom je brisan stav (2), pa je potrebno da se stav (3) izmijeni. Primjedbe PMF Ukoliko se provede ova izmjena onda ostaje nedefiniran stav (3) ovog lana. Potrebno je vratiti stav (2) jer stav (3) upuuje na stav (2). STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: prihvataju se primjedbe Muzike akademije, Pedagokog fakulteta, Kluba poslanika SDA, umarskog fakulteta i Prirodno-matematikog fakulteta. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

lan 42. U lanu 81. stav (7) se mijenja i glasi: (7) Status redovnog studenta, ije se kolovanje finasira iz sredstava osnivaa, prestaje kada redovni student najvie jednom obnovi istu studijsku godinu i ne stekne uvjete za upis u narednu studijsku godinu, osim u opravdanim sluajevima to e biti ureeno statutom visokokolske ustanove.

Primjedbe Sindikat srednjeg i visokog obrazovanja

lan 42.

Stav 7 nacrta iza rije i najvie brisati rijei jednom i dodati rije dva puta Primjedbe Pedagoki fakultet (pristigle nakon zatvaranja Javne rasprave) lan 81. stav (7) mijenja se i glasi: (7) Status redovnog studenta prestaje kada redovni student dva puta obnovi istu studijsku godinu i ne stekne uvjete za upis u narednu studijsku godinu. Primjedbe Klub poslanika SDA U l. 81. nepotrebno je promijenjen stav (7) koji je bio potpuno jasan jer je govorio o tome da redovni student gubi taj svoj status ako dva puta zaredom obnovi istu studijsku godinu i ne stekne uvjete za upis u narednu studijsku godinu. U novopredloenom rjeenju stoji da student gubi status redovnog studenta ako najvie jednom zaredom obnovi istu studijsku godinu. Jeziki i logiki gledano, ako se neto dogaa jednom, onda ne moe biti zaredom. Meutim, ukoliko ipak postoji problem pravilnog razumijevanja navedene sintagme, ovda bi najbolje bilo kazati dva puta uzastopno (misli se, naravno, na obnovu studijske godine). Primjedbe Saobraajni fakultet U l.81 treba umjesto jednom zaredom zamijeniti sa jednom obnovi. Primjedbe umarski fakultet (7) Status redovnog studenta, ije se kolovanje finasira iz sredstava osnivaa, prestaje kada redovni student najvie jednom obnovi istu studijsku godinu i po drugi put ne stekne uvjete za upis u narednu studijsku godinu, osim u opravdanim sluajevima to e biti ureeno statutom visokokolske ustanove. U lanu 81. stav (8) se brie. Primjedbe PMF Predloena odredba je u koliziji sa lanom 42. stav 1. Okvirnog Zakona o visokom obrazovanju u BiH koji ureuje ovu oblast: Status redovnog studenta moe prestati i ako visokokolska ustanova izrekne takvu disciplinsku mjeru. Status redovnog studenta prestaje i kada redovni student dva puta obnovi istu studijsku godinu i ne stekne uvjete za upis u viu godinu studija. Odredba Okvirnog Zakona o visokom obrazovanju u BiH se odnosi na redovne studente, i ne razlikuje studente koji se finansiraju iz Budeta i redovne studente koji sami finansiraju svoj studij. Predloena odredba u nacrtu uvodi kategoriju redovnog studenta ije kolovanje se finansira iz sredstava osnivaa , dok Okvirni Zakon o visokom obrazovanju obuhvata obje kategorije redovnih studenata i to one koji se finansiraju iz sredstava Budeta i one koji sami finansiraju

svoj studij, te za obje kategorije redovnih studenata kada se dva puta obnovi ista studijska godina i ne stekne uvjet za upis u viu godinu studija. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: Primjedbe Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, Kluba poslanika SDA, Saobraajnog fakulteta, umarskog fakulteta i Prirodno-matematikog fakulteta se prihvataju na nain da se clan 42. Nacrta mijenja. Primjedba Pedagokog fakulteta se ne prihvata jer je ista dostavljena nakon zatvaranja javne rasprave. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

lan 43. Iza lana 92. dodaje se novi lan 92a. koji glasi: "lan 92a. (Prijelazi studenata) (1) Studentu koji studira na nekom drugoj visokokolskoj ustanovi u BiH ili inostranstvu moe se odobriti prijelaz samo na odgovarajui studij Univerziteta/organizacione jedinice. (2) Prijelaz je mogue odobriti iskljuivo poetkom studijske godine. Student zahtjev za prijelaz podnosi najkasnije tri mjeseca prije poetka studijske godine i uz zahtjev prilae indeks, ovjereni prijepis ocjena poloenih ispita, studijski program matie visokokolske ustanove i potvrdu da je ispisan s prethodnog studija. (3) Prijelaz odobrava dekan/direktor organizacione jedinice na na nain i pod uvjetima utvrenim statutom. (4) Odlukom o odobravanja prijelaza utvruje se nastavna godina koju ima pravo upisati takav student, status studenta, predmeti iz kojih se priznaju ili ne priznaju ispiti poloeni na matinoj visokokolskoj ustanovi, te eventualni razlikovni predmeti. (5) Nepriznate ispite kao i ispite iz razlikovnih predmeta student ima pravo polagati u dogovoru s predmetnim nastavnikom. (6) Studenti su duni poloiti ispite iz stava (5) ovog lana prije polaganja ispita iz godine koju upisuje. Primjedbe Akademija nauka i umjetnosti lan 43. stav (5): preformulisati. Umjesto teksta u dogovoru s nastavnikom staviti tekst prema rasporedu kojeg utvruje studentska sluba.

Obrazloenje: Na ovaj nain se izbjegavaju neformalni dogovori i proces ini transparentnijim. Primjedbe umarski fakultet (2) Prijelaz je mogue odobriti iskljuivo poetkom studijske godine. Student zahtjev za prijelaz podnosi najkasnije tri mjeseca prije poetka studijske godine i uz zahtjev prilae indeks, ovjereni prijepis ocjena poloenih ispita, studijski program matie visokokolske ustanove i potvrdu da je ispisan s prethodnog studija. (4) Odlukom o odobravanja prijelaza utvruje se nastavna godina koju ima pravo upisati takav student, status studenta, predmeti iz kojih se priznaju ili ne priznaju ispiti poloeni na matinoj visokokolskoj ustanovi, te eventualni razlikovni predmeti. Pri realizaciji ove odluke student je duan podnijeti potvrdu da je ispisan s prethodnog studija. (5) Nepriznate ispite kao i ispite iz razlikovnih predmeta student ima pravo polagati u dogovoru s predmetnim nastavnikom. (6) Studenti su duni poloiti ispite iz stava (5) ovog lana prije polaganja ispita iz godine koju upisuje. Primjedbe Ekonomski fakultet
l. 92a. St. (2) Prijelaz (sa drugih VU op.) je mogu e odobriti iskljuivo poetkom studijske godine. Student zahtjev za prijelaz podnosi najkasnije tri mjeseca prije po etka studijske godine i uz zahtjev prilae indeks, ovjereni prijepis ocjena poloenih ispita, studijski program matine VU i potvrdu da je ispisan sa prethodnog studija. novo Obrazloenje: Studente ne treba ograniavati na iskljuivo prijelaz u jednom roku. Nastava je organizovana i izvodi se semestralno, pa studenti trebaju imati mogu nost prijelaza bar nakon svakog semestra. Takoer, ograniavanjem na ispis sa matine VU tri mjeseca prije poetka godine, student nije u mogunosti da izae na ljetne zavrne i popravne ispitne rokove, to je moda presudno u njenoj/njegovoj odluci o promjeni VU. Bolonjski proces podrazumijeva mobilnost studenata, polaganje predmeta na razli itim univerzitetima putem redovne nastave ili Ljetne kole, te nema potrebe ih ograni avati u administrativnim obavezama upisa u tano odreenom roku. Pred njih se postavljaju akademske obaveze koje trebaju ispuniti, a ne administrativna ogranienja.

Primjedbe ALU U stavu 2. Prijelaz je mogue odobriti iskljuivo poetkom studijske godine. Student zahtjev za prijelaz podnosi najkasnje tri mjeseca prije poetka studijske godine i uz zahtjev prilae indeks, ovjereni prijepis ocjena poloenih ispita, studijski program matine visokokolske ustanove i potvrdu da je ispisan a predhodnog studija Miljenja smo da je dati rok za podnoenje zahtjeva za prijelaz na drugu visokokolsku ustanovu , odreen tako da uskrauje pravo na polaganje ispita u junsko-julskom roku na matinoj visokokolskoj ustanovi. Primjedbe Filozofski fakultet

Primjedbe na lan 92a.: je li nuno da student mora podnijeti zahtjev za prijelaz najkasnije 3 mjeseca prije poetka studijske godine mnogi studenti zavravaju u julu, pa samim time ne bi mogli ispotovati ovaj rok. Na taj nain bi morali pauzirati jednu godinu ili nastaviti studij na nekom od privatnih univerziteta. Primjedbe Klub zastupnika SDP lan 43. stav (5) Umjesto teksta: u dogovoru s predmetnim nastavnikom staviti tekst prema rasporedu kojeg utvruje studentska sluba. Obrazloenje Na ovaj nain bi se izbjegli neformalni dogovori i proces uinio transparentnijim Primjedbe PMF Stav 1. je nejasan jer ne precizira ta se podrazumijeva pod odgovarajui studij. U stavu 2. se navodi da je prijelaz mogue odobriti iskljuivo poetkom studijske godine, to je neprecizno.Potrebno je kazati ili prije poetka studijske godine ili npr. u prvoj sedmici studijske godine. Takoe, predvieno je da student uz zahtjev prilae potvrdu da je ispisan s prethodnog studija to je vrlo opasno jer se onda ne radi o studentu nego o licu koje nema status studenta, odnosno o licu koje se ispisalo sa visokokolske ustanove. Trebalo bi predvidjeti da student uz zahtjev prilae izjavu da e napustiti studij na visokokolskoj ustanovi ukoliko njegov zahtjev za prelazak bude pozitivno rijeen, jer ta se deava ako se zahtjev studenta ne rijei pozitivno i ne odobri mu se prelazak i nastavak studija, a on se ve ispisao sa visokokolske ustanove. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: primjedbe Akademije nauka i umjetnosti, umarskog fakulteta, Ekonomskog fakulteta, Akademije likovnih umjetnosti, Filozofskog fakulteta, Kluba zastupnika SDP-a i Prirodno-matematikog fakulteta se prihvataju, a struna radna grupa je nakon analize primjedbi i sugestija uesnika u javnoj raspravi zakljuila da je materija koju ureuje ovaj lan iskljuivo u nadlenosti visokokolskih ustanova, odnosno ista spada u domen akademskih pitanja. Iz tih razloga opredjeljenje je da se zadre stavovi (1) i (3) uz manje izmjene, a da se stavovi (2), (4), (5) i (6) briu i da se ta pitanja urede opim aktom visokokolske ustanove. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

lan 44. lan 94. mijenja se i glasi:

lan 94. (Akademskih zvanja) (1) Akademska zvanja na visokokolskim ustanovama su: naunonastavna, umjetnikonastavna, nastavna i saradnika. (2) Naunonastavna i umjetnikonastavna zvanja na univerzitetu su: a) redovni profesor, b) vanredni profesor, c) docent.

(3) Nastavna zvanja na vioj koli su: a) profesor visoke kole, b) predava visoke kole. Primjedbe PMF Zamijeniti vioj koli sa visokoj koli. lan 44. nacrta je suprotan lanu 27.stav 1. Okvirnog Zakona o visokom obrazovanju, koji propisuje: Visokokolske ustanove dodjeljuju akademska zvanja, koja mogu biti nastavna, naunonastavna ili umjetnika. Predloeni lan 44. predvia umjetnikonastavna i saradnika zvanja koje ne poznaje Okvirni Zakon o visokom obrazovanju. (4) Saradnika zvanja na univerzitetu su: a) lektor, b) vii asistent, c) asistent.

(5) Saradniko zvanje na visokoj koli je asistent. (6) Na univerzitetu odnosno visokoj koli mogu se sticati i druga saradnika zvanja na nain i pod uvjetima utvrenim statutom. Primjedbe Klub poslanika SDA

U l. 94. akademska zvanja su predloena suprotno lanu 27 Okvirnog zakona o visokom obrazovanju koji je u prethodnom rjeenju bio doslovno prepisan iz Okvirnog zakona. Posljedica ove promjene (uvoenje saradnikih zvanja) prisutna je u prijedlozima izmjena lanova 96. i 97. Primjedbe Muzika akademija u stavu 6. lana 94. insistiramo izmjenu teksta koji treba da glasi: 6. Na univerzitetu odnosno visokoj koli mogu se sticati i druga saradnika zvanja. 7. Na Muzikoj akademiji saradnika zvanja su: umjetniki saradnik, vii umjetniki saradnik i samostalni umjetniki saradnik 8. Saradnici iz stava 7. pijanistiki surauju sa studentima na umjetnikim odsjecima 9. Blii uvjeti za izbor i vrijeme izbora iz st. 6. i 7. utvrdit e se Statutom Univerziteta i opim aktiom organizacione jedinice. Shodno dopuni navedenog lana potrebno je u prelaznim odredbama Zakona regulisati: da e se za umjetnike saradnike do donoenja Statuta Univerziteta primjenjivati odredbe Pravila Muzike akademije kojima su regulisani uvjeti za izbor i vrijeme na koje se izbor vri.

Primjedbe Akademija scenskih umjetnosti U lanu 44. Nacrta (izmjene lana 94. Zakona) Nije opravdano iskljuivanje akademskih zvanja: lektor, vii asistent, asistent iz naunonastavnih i umjetnikonastavnih zvanja. Navedena akademska zvanja su Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju naznaena kao naunonastavna i umjetnikonastavna zvanja, pa bi rjeenje u Nacrtu bilo u suprotnosti sa OZVO. Predlaemo da navedena zvanja ostanu u stavu 2. lana 94., ali da se u posebnom stavu odredi koja su od naunonastavnih i umjetnikonastavnih zvanja nastavna, a koja saradnika. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: primjedbe Prirodno-matematikog fakulteta, Kluba poslanika SDA, Muzike akademije i Akademije scenskih umjetnosti se prihvataju jer je nakon analize svih primjedbi zakljueno da je predloeni lan nacrta u suprotnosti sa lanom 27. Okvirnog zakona o visokom obrazovanju, te je zakljueno da se treba zadrati formulaciju lana 94. Zakona o visokom obrazovanju (22/10) i dodati novi stav (4). STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

lan 45. U lanu 95. u stavu (1) taka f) rije trajno zamjenjuje se rijeima: na neodreeno vrijeme. Stav (2) se brie. U stavu (3) taka c) rije trajno zamjenjuje se rijeima: na neodreeno vrijeme. Stav (4) mijenja se i glasi: (4) S osobama izabranim u nauno-nastavna, umjetniko-nastavna, nastavna i saradnika zvanja zakljuuje se ugovor o radu na neodreeno ili odreeno vrijeme u skladu sa opim propisima o radu i zapoljavanju i statutom univerziteta uz obavezu provenja ponovnog izbora u isto ili vie zvanje po isteku perioda na koje su izabrani. U stavu (5) rije znanje zamjenjuje se rijeju zvanje. U stavu (6) broj (6) zamjenjuje se brojem (5). Dosadanji st. (3), (4), (5), (6) i (7) postaju st. (2), (3), (4), (5) i (6). Iza stava (6) dodaje se novi stav (7) koji glasi: (7) Visokokolska ustanova je obavezna da uz nastavnika sa navrenih 55 godina ivota, na nastavnom predmetu, ima izabranog vieg asistenta ili docenta. Primjedbe Pedagoki fakultet (pristigle nakon zatvaranja Javne rasprave) lan 95. mijenja se i glasi: Rokovi za izbor u isto ili vie zvanje akademskog osoblja produit e se za vrijeme provedeno na porodiljnom odsustvu, bolovanju duem od 6 mjeseci, javnoj dunosti, dunosti rukovodioca organizacione jedinice do ispunjenja uvjeta za izbor tokom drugog izbornog perioda, kao i iz drugih opravdanih razloga koji se preciznije utvruju statutom visokokolske ustanove.
Dopuniti lan 95. (6) u kojem treba precizirati mjere za stvaranje uvjeta za napredovanje akademskog osoblja i plan kadrovskih potreba za petogodinji period, naglasiti da Univerzitet treba isplanirati uvjete napredovanja i finansijski podrati uposlenike visokokolskih ustanova pri napredovanju budui da su uposlenici primorani iz vlastitih sredstava podmirivati sve obaveze za napredovanje, a imaju obavezu napredovati. Univerzitet, odnosno visokokolske ustanove kao poslodavci duni su sistemski rijeiti problem finansiranja edukacije i napredovanja svojih uposlenika i zakonski ga treba obavezati da to uini. Posebno se to odnosi na magistrante i doktorante koji studiraju na Univerzitetu u Sarajevu, a njegovi su uposlenici.

Primjedbe Graevinski fakultet

Predlaemo se da se u prijedlog Zakona unese da se nastavnici, saradnici (asistenti) koji se prvi

puta primaju u radni odnos primaju s obaveznim probnim radom u trajanju od 1 godine. Nakon zavretka ovog perioda nastavnici kojima je pomagao u nastavnom procesu, kao i nastavnici koji su analizirali njegov rad, treba da nastavno-nau nom vijeu dostave Izvjetaj o analizi rada asistenta kojim e utvrditi njegovu podobnost/nepodobnost za nastavni proces. Ukoliko u prijedlogu izvjetaja bude prijedlog o nastavku angamana asistenta sa istim Visokokolska ustanova potpisuje ugovor o radu na neodre eno vrijeme, a u protivnom mu se prekida radni odnos. Nadalje trebalo bi da se u Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju unese da nastavnici i saradnici koji su zate eni u radnom odnosu na odreeno vrijeme, nakon stupanja na snagu ovog Zakona, postaju nastavnici i saradnici sa radnim odnosom na neodre eno vrijeme. Nastavnicima i saradnicima-asistentima treba omogu iti da ostanu u zvanju u kojem su izabrani i to pravo im se ne treba vremenski ograni avati. Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama, kao i vaeim Zakonom o visokom obrazovanju, na fakultetima se za saradnike biraju zavreni studenti s najboljim prosjekom ocjena i kao ''nagradu'' za svoje zalaganje bivaju primani u radni odnos na odreeno vrijeme. Takva diskriminirajua pravila ne vrijede za uposlenike drugih Kantonalnih institucija i ustanova. Potrebno je da se u Zakon uvede pojam napredovanja, kojim bi se izbor u vie nastavniko/saradniko zvanje proveo internim konkursom (kada se za to steknu uslovi). U ovakvim sluajevima prioritet prilikom izbora u vie zvanje imali bi uposlenici mati ne visokokolske ustanove. Ukoliko je nemogue prethodne zahtjeve uvrstiti u Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju onda se trebaju napraviti izmjene u lanu 54 Nacrta Zakona o visokom obrazovanju

Primjedbe Akademsko drutvo za meunarodne odnose l 45. (7) Visokokolska ustanova je obavezna da na nastavnom predmetu uz nastavnika sa navrenih 55 godina ivota ima izabranog vieg asistenta, odnosno da uz nastavnika sa navrenih 60 godina ivota ima izabranog docenta. Primjedbe Akademija nauka i umjetnosti lan 45. (7) regulira da nastavniku s 55 godina ivota treba osigurati izabranog vieg asistenta ili docenta. Time se stvara obaveza instituciji ija realizacija zahtijeva dodatna materijalna sredstva. Moe li ih osniva osigurati (do sada nije dao progovoriti da se otvara takvo radno mjesto)? lan 45. stav (7): preformulisati. Umjesto teksta na nastavnom predmetu staviti tekst na naunoj oblasti, odnosno nastavnom predmetu. Obrazloenje: Trenutno se izbori vre na jednu ili vie naunih oblasti ili predmeta ili oboje. Dodavanje ovog lana u tekst Zakona stvara dodatne finansijske obaveze osnivau. lan 95. (lan 45. Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama) (1) Akademsko osoblje na Univerzitetu bira na odreen izborni period i to: a) asistent na period od etiri godine bez mogunosti ponovnog izbora ; b) vii asistent na period od pet godina s mogunou ponovnog izbora iskljuivo ako postigne steepen treeg ciklusa studija; c) lektor na period od pet godina bez mogunosti ponovnog izbora;

d) docent na period od pet godina s mogunou jednog ponovnog izbora; e) vanredni profesor na period od est godina s mogunou jednog ponovnog izbora; (2) redovni profesor trajno; (3) period na koji se bira akademsko osoblje na visokoj koli je: a) asistent na period od etiri godine bez mogunosti ponovnog izbora; b) predava visoke kole na period od pet godina s mogunou jednog ponovnog izbora; c) profesor visoke kole trajno; Lektor ne treba biti izborno zvanje jer nije nauno zvanje. lan 45. stav (4) U estom redu zamijeniti U stavu (6) broj (6) zamjenjuje se brojem (5). sa U stavu (7) broj (6) zamjenjuje se brojem (5). Primjedbe PMF U estom redu zamijeniti U stavu (6) broj (6) zamjenjuje se brojem (5). U stavu (7) broj (6) zamjenjuje se brojem (5). (7) Visokokolska ustanova je obavezna da uz nastavnika sa navrenih 55 godina ivota, na nastavnom predmetu, ima izabranog vieg asistenta ili docenta. Primjedbe Muzika akademija izostalo je propisivanje uvjeta za ponovni izbor vieg asistenta za umjetnike predmete, kao to su propisani za teoretske predmete. Primjedbe Stomatoloki fakultet Period izbora... assistent na etiri godine bez mogunosti ponovnog izbora ? Gdje e taj assistent u lanu 96. pod a. Najmanje 240 ECTS bodova, kome e biti asstent ako studenti za drugi stepen moraju imati najmanje 300 ECTS bodova kako e ih oni koji nemaju kompetencije neemu poduavati. Moe biti asistent samo studentima prvog ciklusa. Kako e napredovati mogu li sa 240 ECTS upisti doktorski studij i zavriti za tri godine.Poslije etiri godine automatski dobijaju otkaz ? Prijedlog : Nerjeivo ! Mogue rijeenje : Assistent najmanje 300ECTS bodova na period od 5 godina , period za postizanje zvanja doktora je etiri godine, vii assistent doktor nauka u oblasti na period od pet godina sa viekratnim reizborom, docent doktorat i vie radova sa viekratnim reizborom, vanredni profesor docent plus knjiga, radovi i mentorstvo prema zakonu, reizbor viekratno

Primjedbe umarski fakultet Iza stava (6) dodaje se novi stav (7) koji glasi: (7) Osniva je obavezan obezbjediti uslove pri kojima e visokokolskoj ustanovi biti omugu eno je obavezna da uz nastavnika sa navrenih 55 godina ivota, na nastavnom predmetu, ima izabranog vieg asistenta ili docenta. Primjedbe Akademija scenskih umjetnosti U lanu 45. Nacrta (izmjene lana 95. Zakona) Predlaemo izmjenu u stavu 1. taka b., tako da glasi b) vii asistent(naunonastavno zvanje) na period od pet godina s mogunou ponovnog izbora iskljuivo ako postigne stepen treeg ciklusa studija, avii asistent (umjetnikonastavno zvanje) bira se na period od pet godina s mogunou ponovnog ukoliko ima javno predstavljene oblike umjetnikog stvaralatva, od posljednjeg izbora i pokazanu sklonost u nastavnom radu. (Objanjenje: Ovom odredbom dovode se u ravnopravan poloaj vii asistentiumjetnikonastavno zvanje i naunonastavno zvanje) U stavu 7., dodati tekst koji bi obavezivao i osnivaa, odnosno Vladu Kantona da obezbijedi finansiranje vieg asistenta ili docenta, jer se u praksi ne moe realizirati ova odredba ukoliko nema odobrenje za zaposlenje mlaeg akademskog osoblja. Primjedbe Filozofski fakultet lan 95. 1. Akademsko osoblje na Univerzitetu bira se na odreeni izborni period i to: c) lektor na period od pet godina bez mogunosti ponovnog izbora Lektor ne treba biti izborno zvanje jer nije nauno zvanje. Primjedbe Elektrotehniki fakultet U lanu 45. Nacrta predloena izmjena koja se odnosi na lan 95. stav (1) taka f) vaeeg Zakona koja glasi na odreeno vrijeme se brie, te se zadrava trenutna formulacija trajno. Obrazloenje Praksa izvan Bosne i Hercegovine je da je zvanje tedovni profesor trajno zvanje, dok je termin na odreeno vrijeme pojam radnog prava i trajanja ugovora o radu, odnosno radnog odnosa, ime se na ovaj nain akademsko zvanje poistovjeuje sa trajanjem radnog odnosa, to sa stanovita naune teorije, ali i postojee prakse u razvijenim zemljama svijeta nema nikakvu utemeljenost i opravdanost (npr. to bi se moglo aplicirati na situaciju u medicini kada bi se steeno zvanje primarijusa oduzimalo odlaskom u penziju). STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvata se primjedba Elektrotehnikog fakulteta i ponueno

obrazloenje fakulteta moze posluiti kao odgovor na ostale primjedbe i sugestije, te u tom smislu brie se dio teksta nacrta kojim se mijenja taka f) u stavu (1), odnosno zadrava se raniji tekst zakona koji je doslovno preuzet iz Okvirnog zakona o visokom obrazovanju. Isti stav radne grupe se odnosi i na stav 3 taka c). Takoe je zakljueno da se u stavu (4) nacrta naprave odreene korekcije jer je zadnji dio stava neprecizan i u tom smislu ga je potrebno brisati. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

lan 46. U lanu 96. u naslovu poslije rijei naunonastavna dodaju se rijei i saradnika. U stavu (1) iza rijei naunonastavna dodaju se rijei i saradnika, a rijei visokokolskoj ustanovi zamjenjuju se rijeju univerzitetu. U stavu (1) taka a) se mijenja i glasi: a) asistent: zavren odgovarajui stepen univerzitetskog prvog ciklusa s najmanjom prosjenom ocjenom 8 ili 3,5 U taki b) rije (magisterij) se brie. U taki c) rije (magisterij) se brie. Primjedbe Pedagoki fakultet (pristigle nakon zatvaranja Javne rasprave) lan 96. taka (a) mijenja se i glasi: (a) Asistent: odgovarajui univerzitetski stepen sa 300 ECTS bodova i prosjenom ocjenom 8 ili 3,5. U lanu 96. taka (f) iza rijei mentorstvo brie se preostali dio teksta i zamjenjuje rijeima: najmanje jednog kandidata za stepen III ciklusa.
U lanu 96. stav (1) taka b) iza rijei studija, dodaje se tekst koji glasi: "ili zavreni studij u trajanju od pet godina (deset semestara) koji je priznat kao ekvivalent studiju od 300 ECTS bodova. ***Ova izmjena odnosi se na akademsko osoblje koje ima zavrenih 10 semestara po starom planu i programu u okviru dodiplomskog studija, a nije im priznata ekvivalencija sa magisterijem po Bolonji, te se ne mogu birati u zvanje vieg asistenta, ime im se automatski ugroava egzistencija i dalje napredovanje (npr. kolege sa Gra evinskog, Arhitektonskog i slinih fakulteta).

Primjedbe Ekonomski fakultet

l. 96. St. (1) taka (a) Asistent: zavren odgovarajui stepen univerzitetskog prvog ciklusa sa najmanjom prosjenom ocjenom 8 ili 3,5. novo Obrazloenje: Obzirom da na sistem obrazovanja podrazumijeva intenzivan rad asistenta sa studentima, asistent nakon zavenog trogodinjeg prvog ciklusa nema dovoljno specifi nih znanja ni vjetina za takav vid angamana. Kako neke VU imaju izuzetno visoke standarde i zahtjeve za akademskom rigoroznou, trebalo bi se omoguiti da se dodatni kriteriji za izbor u zvanje mogu propisati posebnim aktima VU.

Primjedbe Akademija nauka i umjetnosti lan 46. stav (1a): izostaviti. Obrazloenje: Nije u skladu sa Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju, lan 28. (mada ostaje pitanje kako moe neko biti zaposlen puno radno vrijeme obavljajui dunost asistenta na univerzitetu i istovremeno biti redovni student drugog ciklusa studija na kojem se oekuje da student pohaa redovno predavanja, vjebe, seminare, projekte i sl., te polae ispite, bude (kao asistent ili bilo kako? Ovo je uvijek bilo protuzakonito). Primjedbe Muzika akademija Izmijenjenom odredbom devalvirani su uvjeti za izbor asistenta u odnosu na Okvirni zakon, jer je brisan uvjet od 240 ECTS, to znai da asistent moe biti i sa 180 ECTS bodova. S predloenom izmjenom se ne slaemo jer u osnovnim i srednjim kolama nastavnik mora imati zavren najmanje prvi ciklus sa 240 ECTS bodova. Primjedbe umarski fakultet Ova odredba nije u skladu sa Okvirnim zakonom koji propisuje minimalne uslove za izbor asistenta (najmanje 240 ECTS bodova). Primjedbe Filozofski fakultet (odsjek za psihologiju) lan 46. i lan 47. koji mijenja lan 96. predvia da se kao asistent na fakultetu moe zaposliti osoba koja ima zavren odgovarajui stepen univerzitetskog prvog ciklusa s najmanjom 8 ili 3,5. Smatramo da je nedopustivo da se omogui zapoljavanje osoba sa zavrene tri godine fakulteta u okviru najvie obrazovne instance. Nove intencije u obrazovanju insistiraju na master diplomi za nie nivoe obrazovanja (od vrtia do srednjih kola), te stoga smatramo da bi ovakav nain zapoljavanja vidno umanjio kvalitet visokog obrazovanja. Hipotetski se moe desiti da kandidat bude primljen kao asistent na predmete drugog ciklusa koje sam nije ni poloio. Na prijedlog je da se u zvanje vieg asistenta mogu birati kandidati koji imaju zavren II ciklus studija. Izbor u zvanje vieg asistenta treba odrediti na drugaiji nain, ne samo stjecanjem titule magistra struke. Primjedbe PMF Naslov lana je suprotan lanu 27.stav 1. Okvirnog Zakona o visokom obrazovanju koji

propisuje da : Visokokolske ustanove dodjeljuju akademska zvanja, koja mogu biti nastavna, naunonastavna ili umjetnika. Predloeni lan 46. predvia saradnika zvanja koja ne poznaje Okvirni Zakon o visokom obrazovanju. Primjedbe prof.dr. Jasmin Velagi (Elektrotehniki fakultet) U lanu 46. Nacrta predlae se izmjena stavova e) i f) koji glase: e) vanredni profesor: proveden najmanje jedan izborni period u zvanju docenta, najmanje pet naunih radova objavljenih u priznatim publikacijama, objavljena knjiga i originalni struni uspjeh kao to je project, patent ili originalni metod, sve nakon izbora u zvanje docenta, te mentorstvo najmanje jednog kandidata za stepen drugog ciklusa studija; objavljena knjiga moe biti ekvivalentirana jednim radom u asopisu kojeg prati CC (Current Contents) baza ili sa tri objavljena rada na meunarodnim konferencijama koje prate za te oblasti referentne meunarodne baze. f) redovni profesor: proveden najmanje jedan izborni period u zvanju vanrednog profesora, najmanje dvije objavljene knjige, najmanje osam naunih radova objavljenih u priznatim publikacijama, sve nakon sticanja zvanja vanrednog profesora, te mentorstvo najmanje po jednog kandidata za steepen drugog i treeg ciklusa studija; objavljene knjige mogu biti ekvivalentirane sa po jednim radom u asopisu kojeg prati CC (Current Contents) baza ili sa po tri objavljena rada na meunarodnim konferencijama koje prate za te oblasti referentne meunarodne baze. Obrazloenje: Dopuna uslova za napredovanje se predlae kako bi se stimulirale i druge forme kreativnog rada, koje proizilaze iz rezultata nauno-istraivakog rada. Ovo naroito ima smisla kada ve postoji adekvatna literature za naunu oblast, koja dodatnu knjigu ini suvinom.

Primjedbe Elektrotehniki fakultet U lanu 46. Nacrta predlae se izmjena koja glasi: U stavu (1) taka a) se mijenja i glasi: a) asistent: zavren odgovarajui stepen univerzitetskog prvog ciklusa sa najmanje 240 ECTS bodova i s najmanjom prosjenom ocjenom 8 ili 3,5; Obrazloenje Ovakva dopuna smatra se neophodnom iz razloga to se u sluaju nenavoenja broja steenih ECTS bodova moe biti izabran za asistenta osoba sa zavrenim prvim ciklusom i 180 ECTS bodova na naunu oblast ili predmet, pri emu nema ogranienja u Zakonu kojem ciklusu (prvom ili drugom) pripada predmet, pa se realno moe desiti situacija da navedena osoba bude angaovana na predmetu drugogo ciklusa, iako uopte nije zavrila drugi ciklus studija, te samim tim ni stekla dovoljno znanja da moe na odgovarajui nain odgovoriti takvom poslu. U lanu 46. Nacrta nakon predloenih izmjena koje se odnose na taku c), dodaju se izmjene koje se odnose na taku e) i taku f) koje glase:

e) vanredni profesor: proveden najmanje jedan izborni period u zvanju docenta, najmanje osam naunih radova objavljenih u priznatim publikacijama, objavljena knjiga i originalni struni uspjeh kao to je project, patent ili originalni metod, te mentorstvo najmanje jednog kandidata za stepen drugog ciklusa studija; f) redovni profesor: proveden najmanje jedan izborni period u zvanju vanrednog profesora, najmanje tri objavljene knjige, najmanje 16 naunih radova objavljenih u priznatim publikacijama, te mentorstvo najmanje dva kandidata za stepen drugog i jednog kandidata za stepen treeg ciklusa studija. Obrazloenje Potrebno je eksplicitno navesti da se, prilikom izbora u vie zvanje, trebaju uvaiti sve relevantne reference (radovi, knjige, mentorstva itd.) kumulativno , u periodu od izbora u prethodno zvanje do podnoenja prijave za napredovanje, neovisno o tome da li je kandidat prethodno imao izbor u isto zvanje (reizbor), kako bi se izbjegla neopravdana praksa ponitavanja/anuliranja/restart-ovanja dostignutog. U lanu 46. Nacrta nakon predloenih izmjena koje se odnose na taku c), dodaju se izmjene take f) koje glase: f) redovni profesor: proveden najmanje jedan izborni period u zvanju vanrednog profesora, najmanje osam naunih radova objavljenih u priznatim publikacijama, sve nakon sticanja zvanja vanrednog profesora, mentorstvo najmanje po jednog kandidata za stepen drugog i treeg ciklusa studija i dvije objavljene knjige ili monografije. Obrazloenje Na ovaj nain se uslovi raunaju kumulativno, odnosno tokom cjelokupne akademske karijere, umjesto od posljednjeg izbora. Time se osigurava kontinuitet i izbjegava situacija u kojoj se obajvljeni radovi, knjige i ostali uslovi ispunjeni od prijave na konkurs za izbor u zvanje pa do izbora u to zvanje uopte ne uzimaju u obzir (ni za taj, a ni za naredni izbor). Takoe se otklanja dilema oko toga ta se deava sa uslovima prilikom ponovnog izbora u isto zvanje (da li se broje ponovo od nule ili ne). U lanu 46. Nacrta, nakon predloenih izmjena koje se odnose na taku c), dodaje se sljedee: Na kraju take e) dodaje se reenica koja glasi : Knjiga moe biti ekvivalentirana jednim radom u CC asopisu ili sa tri rada na meunarodnim konferencijama. Na kraju take f) dodaje se reenica koja glasi: Knjiga moe biti ekvivalentirana jednim radom u CC asopisu ili sa tri rada na meunarodnim konferencijama. Obrazloenje Dopuna minimalnih uslova za izbor u pojedino naunonastavno zvanje se predlae kako bi se stimulirale i druge forme kreativnog rada, koje proizilaze iz rezultata nauni-istraivakog rada. Ovo naroito ima smisla u sluajevima kada ve postoji adekvatna literature za naunu oblast, koja dodatno knjigu ini suvinom. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: prihvata se primjedba Akademije nauka i umjetnosti, umarskog fakulteta, Muzike akademije, Filozofskog fakulteta, Prirodno-matematikog fakulteta i

Elektrotehnikog fakulteta u dijelu koji se odnosi na stav (1) taka a) lana 96. zakona, tako da se u tekst zakona vraaju raniji naslov zakona stav (1) i taka a) stava (1) iz ranijeg teksta vaeeg zakona. Primjedbe Pedagokog fakulteta, prof.dr. Jasmina Velagia i Elektrotehnikog fakulteta koje se odnose na taku e) i f) se ne prihvataju jer je ponueno rjeenje preciznije i usklaeno je sa Okvirnim zakonom. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

lan 47. U lanu 97. u naslovu iza rijei umjetnikonastavna dodaju se rijei i saradnika. U stavu (1) taka a) se mijenja i glasi: a) asistent: zavren odgovarajui stepen univerzitetog prvog ciklusa s najmanjom prosjenom ocjenom 8 ili 3,5; Primjedbe Pedagoki fakultet (pristigle nakon zatvaranja Javne rasprave) lan 97. taka (a) mijenja se i glasi: (a() Asistent: zavren stepen II ciklusa studija, s najmanje 300 ECTS bodova o prosjenom ocjenom 8 ili 3,5. Primjedbe Akademija nauka i umjetnosti lan 47. stav (1a): izostaviti. Obrazloenje: Nije u skladu sa Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju, lan 29. Primjedbe Muzika akademija stav 1. taka a ista primjedba kao prethodna Za umjetniko-nastavna zvanja predlaemo pojaane uvjete za izbor, a to je najmanje zavren drugi ciklus studija izostalo je propisivanje uvjeta shodno prethodnom lanu (najmanje jedan izborni period u zvanju docenta odnosno vanrednog profesora) primjedbe ALU U lanu 97.Zakona o visokom obrazovanju , izvriti dopune kako slijedi :

c) docent: zavren stepen drugog ciklusa, odnosno stepen prvog ciklusa, ve i broj javno predstavljenih oblika umjetni kog stvaralatva i pokazani rezultati u nastavnom radu; d)vanredni profesor: zavren stepen drugog ciklusa, odnosno stepen prvog ciklusa (240 ECTS), vei broj javno predstavljenih oblika umjetnikog stvaralatva, priznanja za uspjeno djelovanje u odgovarajuoj oblasti umjetnosti i pokazani rezultati u nastavnom radu; e) redovni profesor: zavren stepen drugog ciklusa, odnosno stepen prvog ciklusa (240 ECTS), vei broj javno predstavljenih oblika umjetnikog stvaralatva koji su znaajno doprinijeli razvoju kulture i umjetnosti i doprinos podizanju nastavnog i umjetnikog kadra.

( ovim ispravkama usaglaavamo prirodni slijed kvalifikacija nastavni kih zvanja u odnosu na propisane uslove za vieg asistenta. Obzirom da pozitivni Zakon o visokom obrazovanju propisuje samo za vieg asistenta zavren stepen drugog ciklusa, dok je za sva via zvanja(nastavni ka) propisao prvi ciklus, to je nelogi no. Primjedbe Akademije scenskih umjetnosti U lan 47. Nacrta (izmjene lana 97. Zakona) U lanu 97. izvriti dopune kako slijedi (oznaeno crvenim tiskom<): c) docent: zavren stepen drugog ciklusa, odnosno stepen prvog ciklusa , vei broj javno predstavljenih oblika umjetnikog stvaralatva i pokazani rezultati u nastavnom radu; d)vanredni profesor: zavren stepen drugog ciklusa, odnosno stepen prvog ciklusa (240 ECTS), vei broj javno predstavljenih oblika umjetnikog stvaralatva, priznanja za uspjeno djelovanje u odgovarajuoj oblasti umjetnosti i pokazani rezultati u nastavnom radu; e) redovni profesor: zavren stepen drugog ciklusa, odnosno stepen prvog ciklusa (240 ECTS), vei broj javno predstavljenih oblika umjetnikog stvaralatva koji su

znaajno doprinijeli razvoju kulture i umjetnosti i doprinos podizanju nastavnog i umjetnikog kadra.

(Objenjenje: ovim ispravkama usaglaavamo prirodni slijed kvalifikacija nastavnikih zvanja u odnosu na propisane uvjete za vieg asistenta. Naime Okvirni zakon je propisao samo za vieg asistenta zavren stepen drugog ciklusa, dok je za sva via zvanja(nastavnika) propisao prvi ciklus, to je nelogino. Ova intervencija je mogua u ovom zakonu jer je Okvirni zakon propisao minimalne uvjete , dakle uvjete ispod kojih se ne moe ii.) Iza lana 97. Zakona dodati novilan 97. b) 97. b) Za predmete i oblasti specifinog sadraja, akademija moe vriti izbor nastavnika i saradnika primjenom odredaba zakona propisanih za nastavnonauna i umjetnikonastavna zvanja. Nastavne predmete iz prethodnog stava na prijedlog akademije utvruje senat, na prijedlog akademija. ( Ova odredba je nuna jer je u nastavnim programima akademija uspostavljeni su predmeti iji programi imaju u podjednakoj mjeri teorijski i umjetniki sadraj, a i raniji ZVO je poznavao ovu odredbu) Primjedbe Filozofskog fakulteta Primjedbe na lan 47.: greka u pisanju rijei: treba univerzitetskog umjesto univerzitetog. a) asistent: zavren odgovarajui stepen univerzitetskog prvog ciklusa sa najmanjom prosjenom ocjenom 8 ili 3,5; STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: prihvataju se primjedbe Pedagokog fakulteta, Akademije nauka i umjetnosti, Muzike akademije, Akademije likovnih umjetnosti, Akademije scenskih umjetnosti i Filozofskog fakulteta jer je ponueni tekst nacrta u suprotnosti sa odredbama Okvirnog zakona o visokom obrazovanju, te u tom smislu je neophodno zadrati raniji tekst vaeeg Zakona o visokom obrazovanju. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

lan 48. Iza lana 99. dodaje se novi lan 99a. koji glasi:

lan 99a. Nastavu stranih jezika i nastavu sporta/vjetina na nematinom fakultetu moe izvoditi i lice u zvanju predavaa na nain i pod uvjetima utvrenim statutom visokokolske ustanove. Primjedbe Pedagoki fakultet
Nastavu stranih jezika i sporta / vjetina na nemati nom fakultetu/akademiji moe izvoditi i lice u nastavnom zvanju predava a pod uvjetima iz lana 98.stav 1. taka b). Predava iz stava 1. ovog lana bira se na nain i po postupku utvrenom za izbor akademskog osoblja u naunonastavnom i umjetnikonastavnom zvanju. Blii uvjeti za izbor predavaa u smislu ovog lana utvruju se statutom visokokolske ustanove. Obrazloenje: Smatramo da je odredba lana 99. a) opravdana s obzirom na kadrovsku situaciju na Univerzitetu koja ne obezbjeuje dovoljan broj akademskog osoblja u nau nonastavnom zvanju koji bi mogao izvoditi nastavu iz stranog jezika i sporta na svim fakultetima i akademijama na kojima su ovi predmeti nemati ni. Kako predavae po sadanjem Zakonu bira visoka kola, smatramo da izbor predava a u smislu ovog lana treba da biraju fakulteti/akademije i Senat tako da smo predloili da procedura izbora bude kao i za druga akademska zvanja koja daje Univerzitet. Treim stavom smo ostavili mogunost da se statutom razrade dodatni uvjeti kako je to i predloeno u l. 99 a) Nacrta.

Primjedbe Filozofski fakultet (dekanat) lan 48. U lanu 99a novog teksta iza rijei:predavaa treba da stoji i lektora. Primjedbe Klub poslanika SDA Iza l.99. predlae se novi lan 99a) u kojem se kae da nastavu stranih jezika i nastavu sporta na nematinom fakultetu moe izvoditi i lice u zvanju predavaa. Moe se s pravom oekivati negativna reakcija na ovaj lan sa dva fakulteta koji su matini za navedene oblasti. Primjedbe PMF Ovo je suprotno lanu 27. Okvirnog Zakona o visokom obrazovanju kojim se propisuju zvanja koja se mogu dodjeljivati od strane visokokolske ustanove.U tom lanu nije predvieno da visokokolska ustanova moe dodjeljivati zvanje predavaa. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: Primjedbe Pedagokog fakulteta, Filozofskog fakulteta i Kluba poslanika SDA su prihvaene i clan 48. nacrta se brie jer je ponueni lan zakona uvredljiv za matine fakultete, te je radna grupa jednoglasno zakljuila da je potrebno isti brisati. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

lan 49. U lanu 101. stav (1) mijenja se i glasi: (1) Registar domaih i meunarodnih baza podataka donosi Ministarstvo u saradnji sa Savjetom za nauku i Akademijom nauka BiH na prijedlog Senata. U stavu (2) iza rijei objavljeni u dodaje se rije indeksiranim. U stavu (4) rije registar zamjenjuje se rijeima Prijedlog registra. Primjedbe Pedagoki fakultet (pristigle nakon zatvaranja Javne rasprave) lan 101. stav (1) mijenja se i glasi: (1) Registar domaih i meunarodnih baza podataka donosi Ministarstvo na prijedlog Senata Univerziteta. Primjedbe Saobraajni fakultet
l.101: Predlaemo da ostane u istom obliku.

Primjedbe Klub poslanika SDA U l. 101. raniji stav (1) je izbaen, a Senat VU je novim rjeenjem sveden na ulogu predlagaa registra domaih i meunarodnih baza podataka, premda je u prethodnom rjeenju Senat bio taj koji uspostavlja navedeni registar, Primjedbe Akademija nauka i umjetnosti lan 49. stav (2): preformulirati. Iza indeksiranim dodati u meunarodnim bibliografskim bazama podataka. lan 49. Nacrta stav (3) (re: lan 101. Zakona, stavovi (4) i (5)): izostaviti.) Obrazloenje: Registar indeksiranih bibliografskih baza podataka se ne radi na bazi prijedloga organizacionih jedinica ili njihovih vijea, nego se prihvataju meunarodno priznate bibliografske baze podataka (Thomson Reuter ISI, Scopus, Google Scholar i slini za oblasti umjetnosti). lan 101. (lan 49. Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama) (1) Registar domaih i meunarodnih baza podataka donosi Ministarstvo u saradnji sa Savjetom za nauku i Akademijom nauka BiH na prijedlog Senata. Obrazloenje: nepotpun naziv; upisati: Akademijom nauka i umjetnosti BiH. lan 49. Nacrta; lanovi 100. i 101. Zakona Vrednovanje priznatih publikacija koje je kljuno kod izbora u naunonastavna zvanja predstavlja osnovni problem koji do sada nije rijeen na adekvatan nain. Kao i svi dosadanji zakoni, i ovaj preputa da se taj problem rijei u budunosti. Praksa je pokazala da se

odgovarajui registar, odnosno pravilnik, nije donio ni pored zakonskih obaveza. Ostavljeno je na volju fakultetima, odnosno komisijama za izbore u zvanja, da oni odrede ta je to priznata publikacija. Ovu oblast bi trebalo regulisati na nain kao to se radi u zemljama u naem okruenju jer ovako BiH ostaje crna rupa i nazaduje zato to se neadekvatni kadrovi biraju u naunonastavna zvanja. lan 100. Zakona stav (3) odnosi se na to da se sadraj pojmova priznata publikacija itd. preciznije ureuje statutom visokokolske ustanove. Smatram da nije u redu da svaka visokokolska ustanova sama za sebe odreuje sadraje ovih pojmova. Takoer se, u stavu (4) lana 101. Zakona, kae da je prijedlog registra visokokolska ustanova obavezna dostaviti Ministarstvu u roku od 30 dana Postavlja se ponovo pitanje da li to svaka visokokolska ustanova pravi svoj registar. Dalje, u stavu (6) lana 101. se kae da e se radovi objavljeni do uspostave registra smatrati relevantnim u postupku izbora. Ovo je apsurdno jer se registar upravo i uspostavlja da se utvrdi koji radovi su relevantni. Stav (3) lana 101. obavezno treba izbaciti iz Zakona. On omoguava da se bilo koji rad smatra relevantnim u postupku izbora ako je kandidat naao dva recenzenta (svjedoka) za rad. Da zakljuim, lanove 101. i 101. Zakona treba u potpunosti promijeniti u skladu sa navedenim primjedbama, a izradi registra, odnosno odgovarajueg pravilnika, treba pristupiti i prije usvajanja ovog zakona. Potrebno je uvesti iodgovarajui bodovni sisitem. Ako se to ne uvede, onda treba uvesti ekvivalenciju, odnosno supstituciju uslova za objavljene knjige kod izbora u zvanje vanrednog i redovnog profesora. Primjedbe PMF Zamijeniti Akademijom nauka BiH sa Akademijom nauka i umjetnosti BiH. Zamijeniti Senata sa Senata Univerziteta u Sarajevu. Postavlja se pitanje ko je nadlean da utvrdi i donese Registar domaih i meunarodnih baza podataka osim fakulteta, odnosno odsjeka i katedre, jer u Savjetu za nauku ne moraju sudjelovati predstavnici svih nauka. Stav (4) je kontradiktoran stavu (1) jer predvia da visokokolska ustanova dostavlja Ministarstvu prijedlog registra i to od dana njegove uspostave. Primjedbe Filozofski fakultet lan 101. 1. Registar domaih i meunarodnih baza podataka donosi Ministarstvo u saradnji sa Savjetom za nauku i Akademijom nauka BiH na prijedlog Senata. Obrazloenje: nepotpun naziv upisati: Akademijom nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Primjedbe Filozofski fakultet (odjek za bosanski, hrvatski, srpski jezik) lan 49: Nepotrebna je izmjena lana 101, stava 2 rije indeksiranim nita ne znai budui da je precizirano da su to radovi objavljeni u domaim i meunarodnim publikacijama koje prate meunarodne baze podataka.

Primjedbe prof.dr. Jasmin Velagi (Elektrotehniki fakultet) U lanu 49. Nacrta predlae se izmjena koja glasi: (1) Registar meunarodno priznatih bibliotenih baza podataka donosi Ministarstvo na prijedlog Senata. Obrazloenje: Akademija nauka BiH se ne moe pojavljivati kao subjekt ili organ u Kantonalnom zakonu o visokom obrazovanju. Razlog za to je da ova institucija na dravnom nivou, kakve su kantonalne institucije. Savjet za nauku moe biti savjetodavno tijelo ministra, a nikako organ vie ingerencije od same visokokolske institucije, odnosno Univerziteta. Primjedbe Elektrotehniki fakultet U lanu 49. stavu (1) Nacrta, na kraju reenice, nakon rijei na prijedlog Senata dodaje se dio reenice koji glasi: u roku od mjesec dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Obrazloenje Definiranje odreenih rokova smatra se potrebnim u cilju preciziranja samog postupka i krajnjih rokova za uspostavljanje registra publikacija, iji je znaaj enorman prilikom izbora akademskog osoblja u naunonastavna zvanja. U lanu 49. Nacrta predlae se dopuna koja glasi: lan 101. stav (3) se brie. Obrazloenje Ovaj stav otvara mogunost koritenja nerelevantnih publikacija ili ak neobjavljenih materijala za ispunjavanje minimalnih uslova za napredovanje u akademskim zvanjima. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: primjedbe Medicinskog fakulteta, Akademije nauka i umjetnosti, Kluba poslanika SDA, Pedagokog fakulteta, Filozofskog fakulteta i Elektrotehnikog fakulteta se prihvataju i iz tih razloga Struna radna grupa 1 smatra da je neophodno zadrati postojei stav (1) iz vaeeg zakona o visokom obrazovanju uz dopunu tako da zadnji dio stava glasi meunarodnih bibliografskih baza podataka. Primjedba Saobraajnog fakulteta je djelomino prihvaena jer je radna grupa miljenja da postojei clan 101. nije dovoljno precizan, te iz tih razloga neophodno je isti dopuniti. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

lan 50. lan 102. mijenja se i glasi:

lan 102. (Vrednovanje prilikom izbora u isto ili vie zvanje) Prilikom izbora u isto ili vie zvanje uzimaju se u obzir samo objavljeni radovi, knjige i rezultati vlastitih istraivanja u primjeni, projekti te mentorstva odnosno javno predstavljeni oblici umjetnikog stvaralatva odnosno rezultati ostvareni u radu akademskog osoblja utvreni u lanu 100. ovog Zakona i to nakon sticanja zvanja vanrednog profesora, i koji se obavezno prilau prilikom svakog izbora u zvanje za naunu oblast ili nastavni predmet za koji se vri izbor. Akademsko osoblje moe imati samo jedan izbor za jednu naunu oblast/predmet na univerzitetu.

Primjedbe Klub poslanika SDA U izmijenjenom lanu 102. u posljednjoj reenici iza rijei imati, rije samo se brie, a iza rijei jedan dodaju se rijei ili vie. Obrazloenje Na univerzitetu moe postojati mogunost za izbor akademskog osoblja u dvije ili vie naunih oblasti pored one u koju su prvobitno birani. To je bila i ranija akademska praksa, a na tragu je racionalizacije optereenja u skladu sa Standardima i normativima u visokom obrazovanju. Primjedbe Medicinski fakultet U izmijenjenom lanu 102 u posljednjoj reenici iza rijei imati, rije samo se brie, a iza rijei jedan, dodaju se rijei ili vie. Obrazloenje Na univerzitetu moe postojati mogunost za izbor akademskog osoblja u dvije ili vie naunih oblasti pored one u koju su nastavnici prvobitno birani.To je bila i ranija akademska praksa, a na tragu je racionalizacije optereenja u skladu sa Standardima i normativima u visokom obrazovanju KS. Primjedbe Akademija nauka i umjetnosti lan 50. S obzirom na suvremena kretanja, mislim da treba izbaciti iz teksta izbor na predmet, a ostaviti da se nastavnik bira na oblast. lan 102. (lan 50. Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama) Akademsko osoblje moe imati samo jedan izbor za jednu naunu oblast/predmet na Univerzitetu. Promijeniti: Akademsko osoblje moe imati samo jedan izbor za jednu naunu oblast/predmet na Univerzitetu. Izbaciti rije predmet jer u jednoj naunoj oblasti moe biti vie predmeta. Ista primjedba kao i lanu 116.

lan 50. Zamijeniti nakon sticanja zvanja vanrednog profesora sa nakon sticanja zvanja docenta ili vanrednog profesora. Primjedbe Klub poslanika SDA U l. 102. nove izmjene koje se predlau unose mnogo vie nejasnoa nego to pomau u preciziranju problematike. Iako se moe pretpostaviti dobra namjera predlagaa, potrebno ju je propratiti kvalitetnim i nedvosmislenim tekstom. Primjedbe prof.dr. Jasmin Velagi (Elektrotehniki fakultet) U lanu 50. Nacrta predlae se izmjena koja glasi: Prilikom izbora u isto ili vie zvanje uzimaju se u obzir samo objavljeni radovi, knjige i rezultati vlastitih istraivanjau promjeni, projekti, te mentorstva, odnosno javno predstavljeni oblici umjetnikog stvaralatva, odnosno rezultati ostvareni u radu akademskog osoblja utvreni u lanu 100. ovog Zakona i koji se obavezno prilau prilikom svakog izbora u zvanje za naunu oblast ili nastavni predmet za koji se vri izbor. Akademsko osoblje moe imati izbor na vie od jedne naune oblasti/predmeta na Univerzitetu, ukoliko iz istih ima objavljene publikacije u meunarodno priznatim bibliotenim bazama podataka. Obrazloenje: dio teksta i to nakon sticanja zvanja vanrednog profesora nema smisla u ukupnom kontekstu ovog lana Zakona, budui da to nije jedino nastavniko zvanje. Ograniavati izbor nastavnika na samo jednu naunu oblast nije u duhu bavljenja naukom i vrednovanja rezultata nastavnikog i naunoistraivakog rada. Sasvim je normalno da nastavnik moe imati uspjeha u bavljenju naukom u vie naunih oblasti. U suprotnome, kvalitetni nastavnici i naunici bi se sputavali u bavljenju naunoistraivakim radom. Primjedbe PMF Zamijeniti nakon sticanja zvanja vanrednog profesora sa nakon sticanja zvanja docenta ili vanrednog profesora. Predloena izmjena je suprotna lanu 32. Okvirnog Zakona o visokom obrazovanju u BiH koji propisuje: Prilikom izbora u isto ili vie zvanje uzimaju se u obzir samo objavljeni radovi, knjige i rezultati vlastitih istraivanja u primjeni, projekti, te mentorstva, odnosno javno predstavljeni oblici umjetnikog stvaralatva u vremenu od posljednjeg izbora. Primjedbe Muzika akademija lan kojim se regulie vrednovanje prilikom izbora u isto ili vie zvanje je neprecizan i nejasan. Prije rijei vanredni profesor dodati i rije docent. I ovim lanom je je isputena umjetnika oblast. Nejasna je formulacija u zadnjoj reenici da: akademsko osoblje moe imati samo jedan izbor za jednu naunu oblast (dodati i umjetniku)/predmet na Univerzitetu.

Primjedbe Stomatoloki fakultet Nije korektan za ponovni reizbor ili je izbor , a kako moe biti izbor u isto zvanje ?, novi radovi za reizbor? Prijedlog: reizbor plus prijevremeni izbor Primjedbe umarski fakultet Treba brisati rijei vanredni profesor iz predloenog teksta l. 50 Nacrta jer se lan odnosi na sva akademska zvanja (?) Takoer treba precizirati formulaciju da akademsko osoblje moe imati samo jedan izbor za jednu naunu oblast/predmet na Univerzitetu". ? Primjedbe ALU Predlaemo brisanje rijei vanrednog profesora. Primjedbe Medicinski fakultet U izmijenjenom lanu 102 u posljednjoj reenici iza rijei imati, rije samo se brie, a iza rijei jedan dodaju se rijei ili vie Obrazloenje Na univerzitetu moe postojati mogunost za izbor akademskog osoblja u dvije ili vie naunih oblasti pored one u koju su nastavnici prvobitno birani. To je bila i ranija akademska praksa, a na tragu je racionalizacije optereenja u skladu sa Standardima i normativima u visokom obrazovanju KS. Primjedbe Akademija scenskih umjetnosti U lanu 50. Nacrta (izmjene lana 102. Zakona) U lanu 102. izbaciti rijei vanrednog profesora. Primjedbe Filozofski fakultet lan 102. (lan 50. Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama) Akademsko osoblje moe imati samo jedan izbor za jednu naunu oblast/predmet na Univerzitetu. Promijeniti: Akademsko osoblje moe imati samo jedan izbor za jednu naunu oblast/predmet na Univerzitetu. Izbaciti rije predmet jer u jednoj naunoj oblasti moe biti vie predmeta. Primjedbe Filozofski fakultet (odsjek za bosanski, hrvatski, srpski jezik)

lan 50: Mislimo da se u Nacrtu zakona kojim se predvia izmjena lana 102 Zakona potkrala gruba greka i da umjesto rijei: sticanja zvanja vanrednog profesora trebaju stajati rijei: posljednjeg izbora u zvanje. Primjedbe doc.dr. Sadeta Hamzi (Medicinski fakultet) U izmijenjenom lanu 102. u posljednjoj reenici iza rijei imati, rije samo se brie, a iza rijei jedan dodaju se rijei ili vie. Obrazloenje Na Univerzitetu moe postojati mogunost za izbor akademskog osoblja u dvije ili vie naunih oblasti pored one u koju su prvobitno birani. To je i bila ranija praksa, a na tragu je racionalizacije optereenja u akladu sa Standardima i normativima u visokom obrazovanju. Primjedbe Elektrotehniki fakultet U lanu 50. Nacrta predlae se izmjena da posljednja reenica ovog lana koja glasi: Akademsko osoblje moe imati sami jedan izbor za jednu naunu oblast/predmet na univerzitetu. se brie. Obrazloenje Ova reenica moe biti protumaena tako da prilikom napredovanja, akademsko osoblje ne moe biti ponovo birano na istu naunu oblast. S druge strane, ova reenica ograniava i eventualno opravdane sluajeve izbora iste osobe na vie razliitih oblasti u okviru univerziteta. A moe se se desiti i realna situacija da je osoba strunjak iz dvije naune oblasti, ako se bavi multidisciplinarnim istraivanjima, to je inae praksa u razvijenim zemljama. lan 50. Nacrta brie se. Obrazloenje Na ovaj nain se uslovi za izbor u naunonastavna zvanja raunaju kumulativno, odnosno tokom cjelokupne akademske karijere, umjesto od posljednjeg izbora. Time se osigurava kontinuitet i izbjegava situacija u kojoj se objavljeni radovi, knjige i ostali uslovi ispunjeni od prijave na konkurs za izbor u zvanje pa do izbora u to zvanje uopte ne uzimaju u obzir (ni za taj, a ni za naredni izbor.) Takoe se otklanja dilema oko toga ta se deava sa uslovima prilikom ponovnog izbora u isto zvanje (da li se broje ponovo od nule ili ne). STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: primjedbe Kluba poslanika SDA, Medicinskog fakulteta, Akademije nauka i umjetnosti, prof.dr. Jasmina Velagia, Prirodno-matematikog fakulteta, Muzike akademije, Stomatolokog fakulteta, umarskog fakulteta, Akademije likovnih unjetnosti, Akademije scenskih umjetnosti, Filozofskog fakulteta i Elektrotehnikog fakulteta se prihvataju jer je struna radna grupa razmatrajui primjedbe uesnika u javnoj raspravi, zauzela stav da je neophodno zbog obima primjedbi i njihove specifinosti preformulisati postojei lan nacrta. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

lan 51. U lanu 103. iza stava (2) dodaju se novi st. (3), (4), (5), (6), (7) i (8) koji glase: (3) Javni konkurs za izbor nastavnika i saradnika raspisuje se na prijedlog nauno-nastavnog odnosno umjetniko-nastavnog vijea organizacione jedinice, odnosno naunog vijea instituta (u daljem tekstu: vijee), odnosno senata visoke kole, kojom se utvruje nastavna potreba za akademskim osobljem ili pokree postupak izbora u isto ili vie zvanje. (4) Konkurs za izbor nastavnika i saradnika na osnovu utvrene nastavne potrebe obavezno se raspisuje za izbor u sva zvanja, a konkurs za izbor nastavnika i saradnika u isto ili vie zvanje u sluajevima isteka izbornog perioda lanu akademskog osoblja organizacione jedinice, raspisuje se za zvanje za koje lan akademskog osoblja ispunjava uvjete. Primjedbe PMF U lanu 51., stav (4), pie Konkurs za izbor nastavnika i saradnika ... raspisuje se za zvanje za koje lan akademskog osoblja ispunjava uslove. Zadnji dio ovoga stava je nelogian jer e tek komisija za izbor ocijeniti da li neko ispunjava uslove. Druga bi stvar bila kada bi postojao bodovni sistem (kao to je to sluaj u zakonima nekih susjednih zemalja) na osnovu kojeg bi kandidat i sam znao da li ispunjava uslove. Stav 4. je suprotan lanu 34. Okvirnog Zakona o visokom obrazovanju u BiH koji propisuje: Izbor akademskog osoblja se u svim sluajevima vri javnim konkursom, u skladu sa kriterijima odreenim zakonom, statutom visokokolske ustanove i opeprihvaenim standardima u datoj struci. Stav 6. Ne precizira dnevni list u kojem treba biti objavljen konkurs: da li je to domaa ili strana novina, prepoznatljivost novine, teritorij pokrivenosti i sl. Primjedbe umarski fakultet Stav 4. ne moe biti ovako formulisan jer niti jedan organ ne moe pretpostaviti za koje zvanje lan akadedmskog osoblja ispunjava uslova (sluaj isteka izbornog perioda). (5) Konkurs za izbor u isto ili vie zvanje lana akademskog osoblja visokokolska ustanova obavezno raspisuje i isti mora biti okonan do kraja studijske godine u kojoj istie izborni period. Primjedbe Klub poslanika SDA U l. 103. trebalo bi stav (4) podijeliti u dva dijela jer govori o dva razliita sluaja konkursa za izbor nastavnika. To bi pomoglo da se i predloeni stav (5) moe pozvati na prethodni stav. Stavovi (3), (4), (5), (6), (7) i (8) iz l. 103. Zakona koji se mijenja imali su puno opravdanje, odnosno razloge za njihovo postojanje. Pitanje je zato su u prijedlogu novih zakonskih rjeenja izbaeni. Isto je i sa veinom stavova iz l. 104. zakona koji se mijenja.

Primjedbe prof.dr. Jasmin Velagi (Elektrotehniki fakultet) U lanu 51. Nacrta predlae se izmjena koja glasi: (5) Konkurs za izbor u isto ili vie zvanje lana akademskog osoblja, visokokolska ustanova obavezno raspisuje i isti mora biti okonan prije isteka izbornog perioda na koji je izabran, odnosno raspisan nakon provedenog izbornog perioda od minimalno tri godine u sluaju da je kandidat ispunio sve uvjete za napredovanje u vie zvanje. Obrazloenje: Stav (5) je proiren sa dijelom koji ukljuuje minimalno provedeni izborni period u nastavnikom zvanju od tri godine i time stimulira i podstie nastavnike da u kraem vremenskom periodu postiu znasjno bolje rezultate, kako u nastavi, tako i na polju naunoistraivakog rada. Insisitiranje na obaveznom trajanju jednog cjelokupnog izbora u nekom zvanju, kao uslovu za dalje napredovanje, predstavlja destimulativnu mjeru koja za posljedicu moe imati ne razvijanje nego guenje naunoistraivakog rada. (6) Konkurs se objavljuje u najmanje jednom dnevnom listu i na web-stranici organizacione jedinice, odnosno visokokolske ustanove. (7) Izbor u zvanje nastavnika i saradnika visokokolska ustanova obavlja u roku od est mjeseci od dana objave konkursa. Konkursi iz stava (4) ovog lana, moraju se objaviti do kraja maja tekue studijske godine. (8) Ako se na osnovu javnog konkursa iz stava (3) ovog lana ne izvri izbor u zvanje, visokokolska ustanova je obavezna prije poetka svake studijske godine blagovremeno raspisati javni konkurs za upranjeno radno mjesto, odnosno procedura iz ovog lana provodi se prije poetka svake studijske godine. Dosadanji st. (3), (4), (5), (6), (7) i (8) se briu. Primjedbe Muzika akademija Izmijenjena odredba uveliko e olakati provoenje konkursne procedure, s tim da: U stavu 4. potrebno je preformulisati tako da stoji: da se u sluajevima isteka izbornog perioda konkurs raspisuje za isto ili vie zvanje. Predloena formulacija da se konkurs raspisuje za zvanje za koje ispunjava uslove nije dobra, jer koji organ e prije konkursa utvrditi da je lan akademskog osoblja ispunio uvjet za izbor u vie zvanje?! Primjedbe Akademija scenskih umjetnosti U lanu 51. Nacrta (izmjene lana 103. Zakona) U lanu 103.,u stavu 4. brisati rijei raspisuje se za zvanja za koje lan akademskog osoblja ispunjava uvjete. (Objanjenje: U momentu raspisivanja konkursa struno tijelo koje raspisuje konkurs nema osnova da procjenjuje uvjete koje kandidat ispunjava kako bi odredilo za koje zvanje da raspie konkurs, naroito u situaciji kada se kandidat moe birati ponovo u isto ili vie zvanje)

Primjedbe Akademija nauka i umjetnosti lan 103. (lan 51. Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama) Javni konkurs za izbor nastavnika i saradnika raspisuje se na prijedlog nauno-nastavnog, odnosno umjetniko-nastavnog vijea organizacione jedinice. Treba da pie: nastavno-naunog. lan 51. U lanu 51. stav (4) pie: Konkurs za izbor nastavnika i saradnika raspisuje se za zvanje za koje lan akademskog osoblja ispunjava uslove. Zadnji dio ovog stava je nelogian jer e tek komisija za izbor ocijeniti da li neko ispunjava uslove. Druga bi stvar bila kada bi postojao bodovni sistem (kao to je to sluaj u zakonima nekih susjednih zemalja) na osnovu kojeg bi kandidat i sam znao da li ispunjava uslove. Primjedbe Pedagoki fakultet
U lanu 103. dodati jo i da prilikom izbora u vie zvanje treba dati prednost kandidatu koji je zaposlen na toj visokokolskoj ustanovi i koji je ve proveo odreeno vrijeme u izvoenju nastave na datom predmetu ili nastavno-nau noj oblasti na toj instituciji. Podravamo zahtjev za zasnivanje radnog odnosa na neodre eno vrijeme za docente i vanredne profesore.

Primjedbe Filozofski fakultet: lan 103. (lan 51. Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama) Javni konkurs za izbor nastavnika i saradnika raspisuje se na prijedlog nauno-nastavnog, odnosno umjetniko-nastavnog vijea organizacione jedinice. Treba da pie: nastavno-naunog. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: Struna radna grupa 1: primjedba Prirodno-matematikog fakulteta se ne prihvata jer je odredba lana 34. Okvirnog zakona sadrana u stavu (1) lana 103. Zakona o visokom obrazovanju, a isti nije bio predmet nacrta, odnosno izmjena i dopuna zakona. Primjedba Kluba poslanika SDA se ne prihvata jer podjelom stava (4) na dva dijela bi se bespotrebno optereavao tekst zakona. Primjedba prof.dr. Jasmina Velagia se ne prihvata jer bi prihvatanje primjedbe predstavljalo krenje odredbi Okvirnog zakona o visokom obrazovanju koji je definisao uvjete za izbor i ne poznaje izuzetke koje pominje prof.dr. Velagi. Primjedbe umarskog fakulteta, Muzike akademije, Akademije scenskih umjetnosti i Akademije nauka i umjetnosti se ne prihvataju jer nastavnik i saradnik je angaovan na visokokolskoj ustanovi, gdje bi se trebao rad nastavnika kontinuirano pratiti, a i akademsko osoblje ima interes da prije isteka izbornog perioda, upozna menadment ustanove o ispunjenosti uvjeta za dalje napredovanje, odnosno reizbor. Primjedba Pedagokog fakulteta se ne prihvata jer je u suprotnosti sa odredbama Okvirnog zakona o visokom obrazovanju.

Primjedba Filozofskog fakulteta se prihvata. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

lan 52. lan 104. mijenja se i glasi: lan 104. (Radni angaman bez zasnivanja radnog odnosa)

(1) Visokokolska ustanova moe, bez raspisivanja konkursa, da angaira akademsko osoblje sa druge domae ili strane visokokolske ustanove, odnosno druge organizacione jedinice ako: a) se na raspisani konkurs za izbor lana akademskog osoblja nije prijavio nijedan kandidat ili po provedenom konkursu nije izabran nijedan od prijavljenih kandidata; b) lan akademskog osoblja koji je u radnom odnosu na matinoj organizacionoj jedinici univerziteta da ili dobije otkaz, odnosno bude suspendiran odlukom nadlenog tijela, i to dok se u konkursnom postupku ne izabere novi lan akademskog osoblja; c) nastupe okolnosti iz lana 121. st. (5) i (6) ovog Zakona. (2) Visokokolska ustanova moe na prijedlog vijea organizacione jedinice, bez raspisivanja konkursa, da angaira nastavnika sa druge domae ili strane visokokolske ustanove u svojstvu gostujueg profesora. (3) Angairanje lica iz st. (1) i (2) ovog lana vri se na osnovu sporazuma izmeu visokokolskih ustanova odnosno ugovora o angairanju na nain i pod uvjetima utvrenim statutom visokokolske ustanove. (4) U cilju upoznavanja studenata sa odreenim naunim odnosno umjetnikim dostignuima, sa primjenom naunih rezultata u praksi, praktinim radom i drugim vidovima strunog usavravanja ili u cilju izvoenja pojedinih specifinih predavanja, vjebi, seminara i drugih oblika rada, organizaciona jedinica moe angairati istaknutog naunog radnika, umjetnika, odnosno strunjaka iz prakse da uestvuje u ostvarivanju dijela nastave na nastavnom predmetu na viskokolskoj ustanovi na nain i pod uvjetima utvrenim statutom. (5) Izuzetno, u opravdanim sluajevima, na nain i pod uvjetima utvrenim statutom, nastava iz pojedinih predmeta u sva tri ciklusa moe se, bez raspisivanja konkursa, povjeriti

izabranom akademskom osoblju pod uvjetom da se radi o predmetima na kojim utvreno do jedne polovine fonda sati u skladu sa Standardima i normativima. (6) Odluku o povjeravanju nastave za tekuu studijsku godinu iz stava (5) ovog lana, na osnovu pisanog obrazloenja, donosi vijee organizacione jedinice na prijedlog dekana, katedre, odsjeka uz saglasnost senata. (7) Povjeravanje nastave iz stava (5) ovog lana moe se vriti samo akademskom osoblju koje ima najmanje tri referentna rada iz predmetne naune discipline. (8) Visokokolska ustanova moe na nain i pod uvjetima utvrenim statutom zbog specifinih potreba pojedinih studijskih programa vriti izbor akademskog osoblja te angairati tako izabrano akademsko osoblje bez zasnivanja radnog odnosa. (9) Visokokolska ustanova moe akademsko osoblje izabrano odnosno imenovano na neku javnu dunost angaovati u nastavno-naunnom procesu na osnovu ugovora. Vremenski period proveden na javnoj funkciji se ne moe iskoristiti za akademsko napredovanje. (10) Visokokolska ustanova moe u opravdanim sluajevima (porodiljsko odsustvo, bolovanje due od est mjeseci, javna dunost) bez zasnivanja radnog odnosa za izvoenje nastavnih aktivnosti angaovati i druga lica na nain i pod uvjetima utvrenim statutom. Primjedbe Sindikat srednjeg i visokog obrazovanja U lanu 52. Nacrta brisati alineje: 9 i 10. Primjedbe umarski fakultet U stavu 10. definisati pojam "druga lica". Primjedbe Muzika akademija

Izmjena ove odredbe je bila nuna i dobro je rijeena, s tim da je u stavu 7. potrebno utvrditi i uvjete za povjeravanje nastave akademskom osoblju izabrano na umjetnike predmete (opet je utvreno samo za naune discipline ?!) - u stavu 10. nejasno je ta znai druga lica Primjedbe Klub poslanika SDA U l. 104. nejasan je stav (5) tako da moe biti zloupotrijebljen . Takoe i stav (8), ukoliko se u ovom Nacrtu zakona ne odredi odgovarajui okvir, moe biti zloupotrijebljen. Isto je i sa stavom (10). U izmijenjenom lanu 104. stav (5) treba dodati reenicu: Nastavnik kojem je povjerena nastava ostvaruje sva prava i obaveze kao izabrani nastavnik. Obrazloenje Razlog za ovo je da nastavnik kojem se povjerava nastava moe bti upisan u indeks, moe

provoditi ispite, odnosno u tom momentu imati sva prava i obaveze kao izabrani nastavnik. Primjedbe Pedagoki fakultet
U lanu 104. preciznije odrediti pojam planiranja kadrovske politike na Univerzitetu.

Primjedbe Medicinski fakultet U izmijenjenom lanu 104, stav (5) treba dodati reenicu: Nastavnik kojem je povjerena nastava ostvaruje sva prava i obaveze kao izabrani nastavnik. Obrazloenje Razlog za ovo je da nastavnik kojem se povjerava nastava moe biti upisan u indeks, moe provoditi ispite, odnosno u tom momentu imati sva prava i obaveze kao izabrani nastavnik. Primjedbe ALU U stavu 1. i 2. Predlaemo da se utvrdi i precizno odredi karakter domae visokokolske ustanove. Primjedbe Medicinski fakultet U izmijenjenom lanu 104, stav (5) treba dodati reenicu: Nastavnik kojem je povjerena nastava ostvaruje sva prava i obaveze kao izabrani nastavnik. Obrazloenje Razlog za ovo je da nastavnik kojemu se povjerava nastava moe biti upisan u indeks, moe provoditi ispite, odnosno u tom momentu imati sva prava i obaveze kao izabrani nastavnik. Primjedbe Filozofski fakultet Primjedbe na lan 104.: greka u pisanju rijei: ispraviti na visokokolskoj umjesto viskokolskoj. (3) U cilju upoznavanja studenata sa odreenim naunim, odnosno umjetnikim dostignuima, sa primjenom naunih rezultata u praksi, praktinim radom i drugim vidovima strunog usavravanja ili u cilju izvoenja pojedinih specifinih predavanja, vjebi, seminara i drugih oblika rada, organizaciona jedinica moe angairati istaknutog naunog radnika, umjetnika, odnosno strunjaka iz prakse da uestvuje u ostvarivanju dijela nastave na nastavnom predmetu na visokokolskoj ustanovi na nain i pod uvjetima utvrenim statutom. Primjedbe Klub zastupnika SDP lan 52. U izmijenjenom lanu 104. stav (5) treba dodati reenicu: Nastavnik kojem je povjerena nastava ostvaruje sva prava i obaveze kao izabrani nastavnik.

Obrazloenje Razlog za ovo je da nastavnik kojem se povjerava nastava moe biti upisan u indeks, moe provoditi ispite, odnosno u tom momentu imati sva prava i obaveze kao izabrani nastavnik. Primjedbe doc.dr. Sadeta Hamzi (Medicinski fakultet) U izmijenjenom lanu 104. stav (5) treba dodati reenicu: Nastavnik kojem je povjerena nastava ostvaruje sva prava i obaveze kao izabrani nastavnik. Obrazloenje Razlog za ovo je da nastavnik kojem se povjerava nastava moe biti upisan u indeks, moe provoditi ispite, odnosno u tom momentu imati sva prava i obaveze kao izabrani nastavnik. Primjedbe Elektrotehniki fakultet U lanu 52. Nacrta u stavu (2) brisati rije visokokolske, tako da pomenuti stav ubudue glasi: (2) Visokokolska ustanova moe na prijedlog vijea organizacione jedinice, bez raspisivanja konkursa, da angaira nastavnika sa druge domae ili strane ustanove u svojstvu gostujueg profesora. Obrazloenje Ako se brie rije visokokolske tada se otvara mogunost angairanja istaknutih znanstvenih radnika iz istraivakih i/ili znanstvenih institucija (koje po osnivanju ne moraju nuno biti visokokolske, nego su u pitanju nauno-istraivake jedinice, zavodi, institute, organizacije). To bi na najbolji nain omoguilo toliko potrebnu saradnju i povezivanje visokokolskih ustanova i privrede. Takoer, time bi bila otvorena mogunost nesmetanog angairanja znanstvenika koji su uposleni u privredi kao i u javnom sektoru. Na taj nain bilo bi mogue, bez zapreka, koristiti vaan znanstveni potencijal u naoj dravi. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: Struna radna grupa 1: Primjedba Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja se ne pprihvata jer predlaga primjedbe istu nije obrazloio, a postoji neupitna potreba da se i ovo pitanje zakonom uredi. Primjedba umarskog fakulteta se ne prihvata jer je zakonom utvreno da se angaman drugih lica vri na nain i pod uvjetima utvrenim statutom, te je nepotrebno optereavati zakon. Primjedba Muzike akademije se prihvata i u stavu (7) (novi stav (6)) se dodaju rijei odnosno tri oblika umjetnikog stvaralatva. Primjedba Kluba poslanika SDA se prihvata na nain da se stavovi (5) i (6) spajaju, a povjeravanje nastave izabranom akademskom osoblju se vri iskljuivo na osnovu odluke nastavno-naunog vijea. Dakle, na taj nain je osiguran mehanizam od eventualnih zloupotreba. Dio primjedbe koji se odnosi na dopunu stava (5) se ne prihvata jer je opeprihvaen stav da nastavnik kome je povjerena nastava ostvaruje sva prava i obaveze kao izabrani nastavnik i to pitanje je materija za odluku o povjeravanju nastave i suvino je optereavati zakon.

Primjedba Pedagoke akademije se ne prihvata jer se primjedba ne odnosi na predmet nacrta. Primjedbe Medicinskog fakulteta, Kluba zastupnika SDP-a i doc.dr. Sadete Hamzi se ne prihvataju jer je opeprihvaen stav da nastavnik kome je povjerena nastava ostvaruje sva prava i obaveze kao izabrani nastavnik i to pitanje je materija za odluku o povjeravanju nastave i suvino je optereavati zakon. Primjedba Akademije likovnih umjetnosti se ne prihvata jer se primjedba ne odnosi na predmet nacrta. Primjedba Filozofskog fakulteta se prihvata i u tekstu je ispravljena navedena greka. Primjedba Elektrotehnikog fakulteta se ne prihvata jer je mogue angaovanje samo lica koja rade na visokokolskoj ustanovi u svojstvu gostujuih profesora, a strunjake iz prakse je mogue angaovati na nain i pod uvjetima utvrenim ovim zakonom. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

lan 53. U lanu 106. u stavu (1) rije usklaenost zamjenjuje se rijeima potpunost i blagovremenost, a iza rijei konkursom rije/veznik i zamjenjuje se rijeju t

lan 54. U lanu 114. stav (1) mijenja se i glasi: (1) Kada lan akademskog osoblja nakon isteka izbornog perioda iz lana 95. stav (1) ne bude izabran u isto ili vie zvanje, visokokolska ustanova je obavezna, prije otkazivanja ugovora o radu, ponuditi lanu akademskog osoblja zakljuivanje novog ugovora o radu na poslovima za koje se ne trai izbor u akademsko zvanje ako za to postoji mogunost i potreba. Primjedbe Sindikat srednjeg i visokog obrazovanja Stav 1. Iza rijei zvanje brisati slijedei tekst ako za to postoji mogunost i potreba. Primjedbe Akademsko drutvo za meunarodne odnose Dodati novi stav (6) iza stava (5): (6) lan suradnikog osoblja u zvanje vieg asistenta moe biti izabran u vie zvanje i prije isteka perioda na koji je biran ukoliko ispuni sve uvjete za izbor u vie (nastavno) zvanje i ukoliko je proveo u nastavi najmanje dvije godine nakon posljednjeg izbora. Primjedbe Graevinski fakultet

U lanu 114. stav (1) mijenja se i glasi: (1) Kada lan akademskog osoblja nakon isteka izbornog perioda iz lana 95. stav (1) ne bude izabran u isto ili vie zvanje, visokokolska ustanova je obavezna, prije otkazivanja ugovora o radu, ponuditi lanu akademskog osoblja zakljuivanje novog ugovora o radu na poslovima za koje se ne trai izbor u akademsko zvanje ako za to postoji mogu nost i potreba. Stav (2) se brie. Dosadanji stav (3) postaje stav (2), stav (4) postaje stav (3), a st. (5), (6), (7) i (8) se briu. Na prijedlog bi bio da se u stavu 1 briu rije i ako za to postoji mogunost i potreba. Umjesto navedenog predalemo da se stavi: u skladu sa njegovim kvalifikacijama. Ovim bi se barem djelimino zatitili uposlenici Univerziteta u Sarajevu koji rade u nastavi.

Primjedbe Ekonomski fakultet

l. 114. St. (5) lan akademskog osoblja u zvanju docenta i vanrednog profesora moe biti izabran u vie zvanje i prije isteka perioda na koji je biran ukoliko ispuni uvjete za izbor u vie nastavno zvanje i ukoliko je proveo u nastavi najmanje tri godine nakon posljednjeg izbora. brie se Obrazloenje: Svjetska praksa pokazuje da se uspjeno akademsko osoblje ne sputava na putu breg razvoja i napredovanja, te da ne postoje ovako dugoro na ogranienja po kojim akademsko osoblje od doktoriranja do trajnog izbora u zvanje redovnog profesora mora ekati jedanaest godina. Svjetska vodea praksa pokazuje pootravanje zahtjeva za NIR-om i objavljivanje u referentnim asopisima, a ne podizanje proteka vremena potrebnog za izbor u vie zvanje. Ovakav pristup destimulie uspjene da aktivno rade i da budu bolji od drugih. Navedeni stav u postojeem Zakonu glasi: lan akademskog osoblja u zvanju docenta vanrednog profesora moe biti izabran u vie zvanje prije isteka perioda na koji je biran ukoliko ispuni uvjete za izbor u vie nastavno zvanje ukoliko je proveo u nastavi najmanje tri godine nakon posljednjeg izbora. Miljenja smo da se navedeni stav ne treba brisati jer se time dovode u neravnopravan poloaj demotiviraju za napredovanje docenti vanredni profesori koji svojim trudom zalaganjem zasluuju priliku za napredovanje. Brisanje ovog stava bi bilo demotiviraju e diskriminatorno iz razloga to je ve godinama na snazi to je dao priliku za napredovanje mnogim kadrovima.

Primjedbe Klub poslanika SDA U l. 114. pogreno se predlae brisanje stava (5) (napredovanje nastavnika i prije isteka roka ukoliko ispuni uvjete za to) kao i stava (7) koji se odnosi na asistenta i mogunost njegovog napredovanja u vie zvanje ukoliko prije vremena ispuni uvjete za to. To su bili dobri stimuli za vrijedne i produktivne nastavnike i asistente. Primjedbe Akademija nauka i umjetnosti lan 54. Primjedba se odnosi na promjene lana 114. Zakona stav (1). Kae se da je visokokolska ustanova obavezna ako postoji mogunost i potreba. Ovo je kontradiktorno. Imalo bi smisla ako bi umjesto rijei obavezno stajalo moe. Preporuka: izbaciti ovaj lan . Primjedbe prof.dr. Jasmin Velagi (Elektrotehniki fakultet)

U lanu 54. stav (3) Nacrta predlae se izmjena koja glasi: Dosadanji stav (3) postaje stav (2), stav (4) postaje stav (3), stav (5) postaje stav (4), a stavovi (6), (7) i (8) se briu: Obrazloenje: Neopravdano je brisati stav (5) vaeeg Zakona o visokom obrazovanju , lan 114. Ograniavati kvalitete i uspjehe nastavnika, odnosno naunika, na nain da nemaju adekvatnu satisfakciju za ono ime se bave je poraavajue. Ovo bi znailo da nastavnici/naunici koji za krae vrijeme mogu postii bolje rezultate ne trebaju biti za ti adekvatno stimulirani, to je do sada bilo ranije napredovanje. U suprotnom to bi dalo negativnu poruku nastavnicima da se ne bave ozbiljno naunoistraivakim radom to bi imalo za posljedicu stagnaciju u razvoju obrazovanja, nauke i privrednog rasta drave, a koje nije nikome u interesu. Primjedbe PMF Primjedba se odnosi na promjene lana 114. Zakona, stav (1). Kae se da je visokokolska ustanova obavezna ... ako postoji mogunost i potreba. Ovo je kontradiktorno. Imalo bi smisla ako bi umjesto rijei obavezno stajalo moe. Preporuka: Izbaciti ovaj lan. Stav (2) se brie. Dosadanji stav (3) postaje stav (2), stav (4) postaje stav (3), a st. (5), (6), (7) i (8) se briu. Primjedbe umarski fakultet Miljenja sam da stav 5,6,7 i 8. ne treba brisati. Primjedbe Muzika akademija Postavlja se pitanje zato je brisano: - prijevremeno napredovanje ? - produetak perioda od tri godine za asistente koji nisu magistrirali (a prelaznom odredbom to pitanje nije rijeeno za one asistente kojima je visokokolska ustanova, shodno ovom lanu, produila period za tri godine) ? - postupak izbora docenta koji se odvija u skladu sa odredbom lana 103. stav 1. Zakona ? Primjedbe Stomatoloki fakultet Stav 1. nije definisano da li je lan akademskog osoblja ispunio ili nije ispunio zakonom predviene uslove za izbor u isto ili vie zvanje. Ako je ispunio a nema nastavne potrebe kandidat nemoe biti odgovoran za to. Stav 2. kae da je VU obavezna ako za to postoji potreba , ako je neto obavezno onda je obavezno, nejasno ? Stav 6. zato assistent iz ovoga stava moe ostati u zvanju tri godine od dana donoenja ovoga zakona, je li to kazna ili gubitak kadra koji je kompetentan, jer se za tri godine ne moe zavriti doktorski studij i napredovati., predpostavka da te godine nije upisao

doktorski studij i pored elje ne moe zavriti doktorski studij, ekvivalencija stari studij i novi studij, najbolje je ukinuti zvanje asistent? Prijedlog novoga lana. lan akademskog osoblja u reizbornom zvanju, vii assistent,docent i vanredni profesor koji ispuni sve zakonom propisane uslove u zakonom predvienom roku za izbor u pripadajue vie zvanje a nemoe biti izabran u pripadajue vie zvanje, zbog nastavne potrebe, moe biti reizabran vie puta u isto zvanje do sticanja uslova za izbor u pripadajue vie zvanje. OBRAZLOENJE U sluaju da se desi opisano stanje stvarali bismo kvalitetan kadar i onda mu davali otkaz sa poslijedicom istovremenog nadostatka ovoga kadra, ovaj kadar odlazio bi na privatne fakultete, univerzitete ili novi uposlenici nebi htjeli raditi na UNSA a rezultat bi ponovo bio nedostatak kadra, to vodi gaenju UNSA. Primjedbe Filozofski fakultet (odsjek za romanistiku) Predlaemo izmjenu lana 114. stav (8) po kojem vii asistent mora provesti pet godina u tom zvanju prije izbora u zvanje docenta i predlaemo da taj lan glasi: lan akademskog osoblja u zvanju vieg asistenta moe biti izabran zvanje docenta i prije isteka perioda na koji je biran ukoliko ispuni uvjete za izbor u to zvanje. Primjedbe MUP lan akademskog osoblja u zvanju docenta i vanrednog profesora moe biti izabran u vie zvanje i prije isteka perioda na koji je biran ukoliko ispuni uvjete za izbor u vie nastavno zvanje i ukoliko je proveo u nastavi najmanje tri godine nakon posljednjeg izbora. Smatramo da je navedeni prijedlog neprihvatljiv, naroito ako se ima u vidu da za isti ne postoji adekvatno injenino obrazloenje niti opravdan razlog za predlaganje norme na nain kako ista glasi. Primjedbe Klub zastupnika SDP lan 54. Nacrta, a u vezi sa lanom 114. trenutnog Zakona U ovom lanu je neprihvatljivo i sporno to predvia brisanje stava (5) lana 114. trenutnog Zakona, gdje navedeni stav propisuje: Stav (5) lan akademskog osoblja u zvanju docenta i vanrednog profesora moe biti izabran u vie zvanje i prije isteka perioda na koji je biran ukoliko ispuni uvjete za izbor u vie nastavno zvanje i ukoliko je proveo u nastavi najmanje tri godine nakon posljednjeg izbora. Obrazloenje Brisanjem ovakve odredbe ostvario bi se dugoroni negativni utjecaj na kvalitetu nastavnog kadra, jer se njima ograniava nepredovanje akademskog osoblja u zvanja. Na taj nain, postaje jasno vidljivo da napredovanje ne bi vie primarno ovisilo o kvaliteti i intenzitetu rada

nastavnika, ve vremenskom okviru koji treba da protekne. Ovakav prijedlog je takoer u direktnoj suprotnosti sa misijom obrazovanja studenata i unapreenja znanja, kao i akademskoj odgovornosti koja implicira da nastavnici svije zvanje u kontekstu napredovanja moraju podrediti propisanim strogim uslovima recenziranja svog rada. Takoe, ovakvim ograniavanjem bi se nastavio trend da se na vodeim nastavnim mjestima nalaze nastavnici ija je nauna aktivnost ve odreeno vrijeme u silaznoj putanji iz razliitih razloga, gdje takvi nastavnici nisu upoznati s najnovijim dostignuima u podruju svoje naune djelatnosti, i samim tim nisu u mogunosti da takve spoznaje prenesu svojim saradnicima i studentima. Time se, naime, onemoguava da kvalitetniji nastavnici sa niim nastavnikim zvanjima ne mogu naapredovati i zamijeniti nekvalitetnije (ili one koji su ve stekli uslove za penziju). Stoga je izuzetno vano da se kreativnim naunicima (pogotovo mlaim naunicima), omogui nesmetan nauni razvoj , ukoliko su ispunili sve zakonske uslove za izbor u naunonastavna zvanja i prije isteka izbornog perioda, pogotovo ako se ima u vidu da se propisani kriteriji od strane pojedinaca ispunjavaju u uslovima nepostojanja materijalne osnove i potpore na fakultetima (bar kad je rije o Univerzitetu u Sarajevu), koja bi im omoguila uslove rada za postizanje vrhunskih naunih rezultata. Primjedbe Elektrotehniki fakultet U lanu 54. stav (3) Nacrta predlae se izmjena koja glasi: Dosadanji stav (3) postaje stav (2), stav (4) postaje stav (3), stav (5) postaje stav (4), a stavovi (6), (7) i (8) se briu. Obrazloenje Smatra se opravdanim zadrati stav (5) vaeeg Zakona koji glasi: lan akademskog osoblja u zvanju docenta i vanrednog profesora moe biti izabran u vie zvanje i prije isteka perioda na koji je biran ukoliko ispuni uvjete za izbor u vie nastavno zvanje i ukoliko je proveo u nastavi najmanje tri godine nakon posljednjeg izbora., iz razloga to insistiranje na obaveznom trajanju jednog cjelokupnog izbora u nekom zvanju, kao uslovu za dalje napredovanje predstavlja destimulativnu mjeru koja za posljedicu moe imati ne razvijanje nego guenje nauno-istraivakog rada.

STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: primjedbe Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja i Graevinskog fakulteta se ne prihvataju jer od visokokolske ustanove se ne moe zahtijevati da osigura radno mjesto lanu akademskog osoblja ako za to ne postoji mogunost i potreba. Primjedba Akademskog drutva za meunarodne odnose se ne prihvata jer je ugraivanje tog stava u suprotnosti sa Okvirnim zakonom. Primjedbe Ekonomskog fakulteta, Kluba poslanika SDA, prof.dr. Jasmina Velagia, Filozofskog fakulteta, Ministarstva unutranjih poslova, Kluba zastupnika SDP-a i Elektrotehnikog fakulteta se ne prihvataju, jer su iste u suprotnosti sa Okvirnim zakonom, a dosadanja praksa je ukazala na brojne zloupotrebe u sluaju prijevremenog napredovanja.

Primjedbe Akademija nauka i umjetnosti i Prirodno-matematikog fakulteta se prihvataju i rije obavezno se mijenja u rije moe. Primjedba Stomatolokog fakulteta se ne prihvata jer je u suprotnosti sa Okvirnim zakonom. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

lan 55. U lanu 115. u stavu (5) u taki c) iza rijei rukovodioca organizacione jedinice dodaju se rijei odnosno upravnog odbora ako se radi o rektoru visokokolske ustanove. Stav (13) se brie. Primjedbe prof.dr. Kasim Tati Konkretno, lan 115. stav 13. Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo (Slubene novine 22/10) u sluaju angamana nastavnika na drugom fakultetu zahtijeva potpisivanje ugovora izmeu dvije visokoobrazovne ustanove, dok Zakon o visokom obrazovanju Zeniko-dobojskog Kantona zahtijeva potpisivanje ugovora izmeu fakulteta i pojedinog angaovanog nastavnika/saradnika (bez ukljuivanja matine institucije na kojoj je nastavnik/saradnik angaovan). Na ovaj nain, mada se sutinski zagovara prohodnost nastavnog osoblja, zbog praktine nemogunosti zakljuivanja i potpisivanja ugovora o angamanu, prohodnost nastavnog osoblja je formalno I sutinski onemoguena, ak I u onim sluajevim u kojim nastavnici imaju formalnu saglasnost matine institucije za angaman na drugoj visokokolskoj instituciji. Sugeriram da je jako vano razrijeiti uoenu neusaglaenost u rjeenjima pojedinih kantonalnih zakona i pokrenuti proceduru potrebnu za prevazilaenje ovog problema, jer je postojee stanje u suprotnosti sa principima Bolonjske deklaracije o prohodnosti nastavnog osoblja. Primjedbe Klub poslanika SDA U l. 115. sporno je brisanje stava (13) jer bi to moglo izazvati zloupotrebe i derogirati poziciju ustanove u odnosu na pojedinca. Primjedbe Elektrotehniki fakultet Na kraju lana 55. Nacrta dodaje se novi stav koji glasi: (7) lan akademskog osoblja koji navri 65 godina ivota ne moe na osnovu konkursa biti biran u isto ili vie zvanje. Obrazloenje Ovaj stav je sadran u lanu 116. vaeeg Zakona, a u Nacrtu je izbaen, ime se ostavlja

mogunost da lan akademskog osoblja koji je navrio 65 godina bude biran u isto ili vie zvanje, to je u suprotnosti sa ogranienjem da se planiranje angamana lana akademskog osoblja sa navrenih 65 godina sprovodi svake godine, ali tek nakon sprovedene konkursne procedure. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: Primjedba prof.dr. Kasima Tatia se ne prihvata jer Skuptina Kantona Sarajevo nije u mogunosti da usaglaava kantonalne zakone. Primjedba Elektrotehnikog fakulteta se ne prihvata jer se ne odnosi na predmet clana 55. nacrta. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

lan 56. lan 116. mijenja se i glasi: lan 116. (Izbor lana akademskog osoblja) (1) lan akademskog osoblja se bira za naunu, odnosno umjetniku oblast ili za nastavni predmet i moe sudjelovati u realizaciji nastavnog procesa samo iz nastavnog predmeta za koji je biran odnosno koji pripada naunoj/umjetnikoj oblasti za koju je izvren izbor i to u sva tri ciklusa studija. Primjedbe Pedagoki fakultet (pristigle nakon zatvaranja Javne rasprave) lan 116. (Izbor lana akademskog osoblja) mijenja se i glasi: (2) Odluku o utvrivanju naunih, odnosno umjetnikih oblasti, kao i predmeta koji pripadaju istim, donosi Ministarstvo na prijedlog visokokolske ustanove, odnosno organizacionih jedinica. (3) Akademskom osoblju u nauno-nastavnom, umjetniko-nastavnom i nastavnom zvanju (u daljem tekstu: nastavnik) prestaje radni odnos na visokokolskoj ustanovi na kraju studijske godine u kojoj je navrio 67 godina ivota. (4) Nastavnik u zvanju redovnog profesora, koji je navrio 67 godina ivota, moe ostati u radnom odnosu na visokokolskoj ustanovi ako za takav angaman postoji nastavna potreba. (5) Nastavna potreba za nastavnikom sa navrenih 67 godina ivota utvruje se prije poetka svake studijske godine, u skladu sa odredbama lana 3. Zakona o visokom obrazovanju. (6) Zavretkom studijske godine u kojoj navrava 70 godina ivota nastavniku prestaje

mogunost nastavnikog angamana po bilo kojem osnovu, uz izuzetak profesora emeritusa. Primjedbe prof.dr.Jasmin Velagi (Elektrotehniki fakultet) Stav (1): ograniavati izbor nastavniku na samo jednu naunu oblast nije u duhu bavljenja naukom i vrednovanja rezultata nastavnikog i naunoistraivakog rada. Sasvim je normalno da nastavnik moe imati uspjeha u bavljenju naukom u vie naunih oblasti. Na temelju predloene izmjene u Nacrtu zakona, kvalitetni nastavnici i naunici bi se sputavali u njihovom bavljenju naunoistraivakom radom. (2) Odluku o utvrivanju naunih, odnosno umjetnikih oblasti, kao i predmeta koji pripadaju istim, donosi Ministarstvo u saradnji sa Savjetom za nauku i Akademijom nauka BiH, na prijedlog visokokolske ustanove, odnosno organizacionih jedinica. Primjedbe prof.dr.Jasmin Velagi (Elektrotehniki fakultet) Stav (2): Akademija nauka BiH se ne moe pojavljivati kao subjekt ili organ u kantonalnom zakonu o visokom obrazovanju. Razlog za to je da je ova institucija na dravnom nivou i ne mogu joj se davati ingerencije institucije nieg nivoa, kakave su kantonalne institucije, Savjet za nauku moe biti savjetodavno tijelo ministra, a nikako organ koji bi imao vie ingerencije od same visokokolske institucije, odnosno Univerziteta. Primjedbe Klub poslanika SDA U l. 116. predvia se izmjena stava (2) na nain da visokokolske ustanove vie ne donose odluku o utvrivanju naunih, odnosno umjetnikih oblasti kao i predmeta koji im pripadaju, nego to sada ini Ministarstvo u saradnji sa Savjetom za nauku i ANUBIH, dok se VU svodi na ulogu predlagaa. Ovo rjeenje predstavlja atak na akademsku autonomiju Univerziteta. Primjedbe Saobraajni fakultet
l.116: Predlaemo da se lan 116. ne mijenja.

Primjedbe Akademija nauka i umjetnosti lan 116. stav (7) Ovaj stav treba istai potrebu katedre za tim nastavnikom, a taj nastavnik bi trebao biti u zvanju redovnog profesora. lan 116. ( lan 56. Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama) (Izbor lana akademskog osoblja) (1) lan akademskog osoblja se bira za naunu, odnosno umjetniku oblast ili za nastavni predmet i moe sudjelovati u realizaciji nastavnog procesa samo iz nastavnog predmeta za koji je biran, odnosno koji pripada naunoj/umjetnikoj oblasti za koju je uzvren izbor i to u sva tri ciklusa studija. Izbor treba vriti za naunu oblast, a ne za predmet; singular imenice PREDMET ovdje je posebno problematian jer jedan nastavnik moe predavati i vie predmeta iz jedne naune oblasti. lan 56. stav (2) Zamijeniti Akademijom nauka BiH sa Akademijom nauka i umjetnosti BiH.

Primjedbe PMF Zamijeniti Akademijom nauka BiH sa Akademijom nauka i umjetnosti BiH. Stav (2) je izuzetno upitan jer podrazumijeva saradnju sa Savjetom za nauku koji je ovim nacrtom izbaen iz zakona. Takoe, stav (2) je neprecizan jer ne navodi rok do kojeg e Ministarstvo donijeti Odluku o naunim/umjetnikim oblastima i predmetima koji pripadaju tim oblastima.Ovo je izuzetno vano pitanje i potrebno je propisati rok za izvrenje ove obaveze.Nadalje, ovaj stav ne odgovara na pitanje na koji nain e se izvriti izbori u akademska zvanja dok ova odluka ne bude donesena.Nesporno je da se zbog potreba nastavnog procesa, izbori u akademska zvanja moraju provoditi kontinuirano. Na kraju, ostaje nejasno ko je nadlean da o naunim/umjetnikim oblastima i predmetima donese odluku za visokokolske ustanove kao ustanove, odnosno za tzv. privatne ustanove. (3) Akademskom osoblju u nauno-nastavnom, umjetniko-nastavnom i nastavnom zvanju (u daljem tekstu: nastavnik) prestaje radni odnos na visokokolskoj ustanovi na kraju studijske godine u kojoj je navrio 65 godina ivota. (4) Nastavnik koji je navrio 65 godina ivota moe ostati u radnom odnosu na visokokolskoj ustanovi ako postoji nastavna potreba i ako nakon provedene konkursne procedure nije izabran drugi nastavnik.

Primjedbe prof.dr.Jasmin Velagi (Elektrotehniki fakultet) Stav (4): Predloena dopuna stava ima za svrhu da podri one nastavnike koji su navrili 65 godina, a koji su uloili napor da obezbijede obrazovanje novog nastavnika na oblasti na kojoj su izabrani. Primjedbe PMF U stavu (4) je potrebno umjesto rijei moe predvidjeti ima pravo ostati. jer se deavalo da dekani fakulteta ne ele omoguiti ostanak u nastavi nastavniku koji je navrio 65 godina ivota, a istovremeno vre angairanje nastavnika sa druge domae ili strane visokokolske ustanove.Formulacija moe ostavlja veliki prostor slobode neodgovornim dekanima. (5) Nastavna potreba za nastavnikom sa navrenih 65 godina ivota utvruje se prije poetka svake studijske godine, a visokokolska ustanova je obavezna raspisivati konkurs za izbor potrebnih nastavnika prije poetka svake studijske godine u skladu sa odredbama lana 103. ovog Zakona. (6) Zavretkom studijske godine u kojoj navrava 70 godina ivota nastavniku prestaje mogunost nastavnikog angamana po bilo kojem osnovu, uz izuzetak profesora emeritusa. Primjedbe Sindikat srednjeg i visokog obrazovanja

U lani 56. Nacrta brisati slijedee alineje : 4., 5. i 6. Primjedbe Muzika akademija izmijenjeni st. 3. i 4. su nejasni i neprecizni. Mnogo bolje rjeenje u vaeem Zakonu. Postavlja se pitanje da li nastavniku u svakom sluaju prestaje radni odnos krajemstudijske godine sa navrenih 65 godina i da li, ako po konkursu ne bude izabran drugi nastavnik, kao penzioner ponovo zakljuuje ugovor o radu na 1 godinu, ili mu ne prestaje radni odnos tj. produava raditi (kako je u vaeem Zakonu). Zato su brisani stavovi kojima je bilo jasno precizirano: ukoliko mu to omoguava odluka o izboru, odnosno: da nastavnik sa 65 godina ivota ne moe na osnovu konkursa biti biran u isto ili vie zvanje. Sa ovakvim rjeenjem ponovo imamo nedoreenu odredbu za koju je neophodno traiti autentino tumaenje Skuptine Kantona. Naime, penzionisanje nastavnika sa 65 godina ivota je trei put predmet izmjena u Zakonu. Zato predlaemo da nastavniku prestaje radni odnos sa 68 godina ivota, kako su to rijeili Zakonom o visokom obrazovanju u Republici Srpskoj. Primjedbe umarski fakultet U stavu jedan (1) iza rijei "predmet" treba da stoji "/predmete". Stav 3. i 4. nisu precizni. Postojei zakon je jasniji, jer ne predvia prestanak te i produetak radnog odnosa. Primjedbe Akademija scenskih umjetnosti U lanu 56. Nacrta (izmjene lana 116. Zakona) U lanu 116. stav 2. brisati rijei kao i predmeta koji pripadaju istim. (Objanjenje: Promjena predmeta i izmjene u nastavnom programu se mijenjaju relativno esto, tako da pripadnost nastavnih predmeta odreenim naunim/umjetnikim oblastima treba prepustiti strunim tijelima visokokolske ustanove, a naznaene institucije u stavu 2. trebale bi utvrditi naune oblasti, grane itd.) Primjedbe Filozofski fakultet (1) lan akademskog osoblja se bira za naunu, odnosno umjetniku oblast ili za nastavni predmet i moe sudjelovati u realizaciji nastavnog procesa samo iz nastavnog predmeta za koji je biran, odnosno koji pripada naunoj/umjetnikoj oblasti za koju je uzvren izbor i to u sva tri ciklusa studija. Izbor treba vriti za naunu oblast, a ne za predmet; singular imenice PREDMET ovdje je posebno problematian jer jedan nastavnik moe predavati i vie predmeta iz jedne naune

oblasti. Primjedbe na lan 116.: ovaj lan nije prihvatljiv u ovom obliku jer ograniava angaman nastavnog osoblja u sluaju odsustva ili drugih okolnosti.Stoga preporuujemo dopunu na kraju ili novu reenicu u smislu: lan akademskog osoblja moe sudjelovati u realizaciji nastavnog procesa i iz nastavnog predmeta za koji nije biran odlukom Nastavno-naunog vijea fakulteta na preporuku odsjeka kao zamjena u sluaju odsustva drugog lana akademskog osoblja ili drugih okolnosti utvrenih statutom visokokolske institucije. Primjedbe Filozofski fakultet (dekanat) lan 56. lan 116. stav 4. novog teksta se mijenja i glasi: lan akademskog osoblja koji je navrio 65 godina ivota moe biti angairan na visokokolskoj ustanovi ukoliko nakon provedene konkursne procedure nije izabran drugi nastavnik. Angaman nastavnika sa navrenih 65 godina ivota vezuje se za nastavnu potrebu koja se utvruje prije poetka svake studijske godine. Angaman nastavnika izi prethodnog stava mora biti odobren prije poetka kolske godine. Primjedbe Akademija likovnih umjetnosti Predlaemo da se u odredbi koja regulie uzbor lana akademskog osoblja doda sljedee: Nastavno umjetniko vijee akademija, moe povjeriti odravanje nastave iz oblasti ili predmeta lanu akademskog osoblja unutar visokokolske ustanove, nakon valorizacije njegovih javno predstavljenih radova iz oblasti ili predmeta na koje nije biran, s tim da se uslovi i procedura za primjenu ove odredbe detaljno reguliu u Statutu visokokolskih ustanova. Predlaemo da nastavnicima na umjetnikim akademijama radni odnos prestaje sa navrenih 70 godina ivota, osim ukoliko isti nakon 65 godina ivota pisanom izjavom volje eli prekinuti radni odnos. Primjedbe Elektrotehniki fakultet U lanu 56. stav (3) Nacrta vri se izmjena gdje se dio reenice koji glasi: 65 godina ivota mijenja sa 68 godina ivota. U lanu 56. stav (4) vri se izmjena gdje se dio reenice koji glasi: 65 godina ivota mijenja sa 68 godina ivota. U lanu 56. stav (5) vri se izmjena gdje se dio reenice koji glasi: 65 godina ivota mijenja sa 68 godina ivota. Obrazloenje Podizanjem starosne granice sa 65 na 68 godina ivota je opravdano u cilju unifikacije starosnih ogranienja kod angamana lanova akademskog osoblja na itavom prostoru Bosne i Hercegovine. Starosna granica u Republici Srpskoj je 68 godina.

U lanu 56. Nacrta nakon stava (5) dodaje se stav (6) koji glasi: lan akademskog osoblja iz stava (5) ovog lana ostaje u random odnosu na visokokolskoj ustanovi do navrene 70. godine ivota ukoliko nakon provedene konkursne procedure u skladu sa lanom 104. ovog Zakona na to mjesto nije izabran drugi nastavnik i ukoliko mu to omoguava odluka o izboru u zvanje, te ukoliko ima pet radova upisanih u referentnim meunarodnim bazama podataka u posljednjih 10 godina i jedno mentorstvo na treem ciklusu studija ili na doktorskom studiju pop red Bolonja sistemu. Dosadanji stav (6) lana 56. Nacrta postaje stav (7). Obrazloenje Predloena dopuna koja se odnosi na dodavanje novog stava (6) ima za svrhu da podri one nastavnike koji su navrili 65 godina, a koji su uloili napor da obezbijede obrazovanje novog nastavnika na oblasti na kojoj su izabrani. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: Primjedbe Pedagokog fakulteta se ne prihvataju jer su dostavljene nakon zatvaranja javne rasprave. Primjedba prof.dr. Jasmina Velagia se prihvata i brisan je drugi dio teksta u stavu (1) ovog lana. Primjedbe prof.dr. Jasmina Velagia, Kluba poslanika SDA i Prirodno-matematikog fakulteta, Primjedba Akademije nauka i umjetnosti se ne prihvata jer postoji neupitna potreba da se pitanje naunih oblasti uredi na jedinstven nain na podruju Kantona Sarajevo. Iz cijelog procesa, nakon analize primjedbi i sugestija isskljuena je Akademija nauka i umjetnosti, a zadrana je uloga Savjeta za nauku imajui u vidu nadlenosti Savjeta za nauku, u iji rad su ukljueni lanovi akademske zajednice predstavnici svih naunih/umjetnikih grupacija. Primjedba Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja se ne prihvata jer ovaj stav nema alineje. Primjedbe umarskog fakulteta i Filozofskog fakulteta se prihvataju i stav (1) se mijenja na nain da se umjesto rijei predmet koristi rije predmeti. Stav radne grupe 1 kada su u pitanju primjedbe na stav (4) je sljedei: zbog obima primjedbi i njihovih razliitih prijedloga grupa se odluila da ponudi novi stav (4). STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

lan 57. U lanu 122. u stavu (1) iza take c) dodaje se nova taka d) koja glasi: d) grupacije organizacionih jedinica na visokokolskoj ustanovi, a dosadanja taka d) postaje taka e).

U stavu (4) taka b) se mijenja i glasi: b) nastavno-nauno vijee. Primjedbe PMF Predloena izmjena u stavu 4. je suprotna lanu 13. stav 4. Okvirnog Zakona o visokom obrazovanju koji propisuje da su tijela Visoke kole upravni odbor, senat i direktor. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvata se primjedba Prirodno-matematikog fakulteta i brie se taka d). STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

lan 58. U lanu 126. naslov se mijenja i glasi: (Nadlenost i sastav senata i nastavno-naunog vijea visoke kole) Stav (3) mijenja se i glasi: (3) Senat univerziteta odluuje o akademskim pitanjima na prijedlog strunih tijela fakulteta, akademija, naunih instituta, kao i drugih tijela univerziteta i predstavnikih tijela studenata u skladu sa zakonom i statutom. Odgovornost za doputenost i zakonitost prijedloga upuenih senatu snose rukovodioci i struna tijela organizacione jedinice, odnosno rukovodna lica grupacija. Primjedbe PMF Naslov lan kako ga predvia lan 58. nacrta bi bio suprotan lanu 13. stav 4. Okvirnog Zakona o visokom obrazovanju BiH.Potrebno je iz naslova brisati nastavno-naunog vijea visoke kole, iz razloga kako je prethodno pojanjeno u vezi sa lanom 57. nacrta. Takoe, u tom smislu sasvim je nepotrebna izmjena stava 3. gdje se akcenat stavlja samo na senat Univerziteta, dok je postojee rjeenje podrazumijevalo senat i univerziteta i visoke kole. Primjedbe Akademija nauka i umjetnosti lan 126. (Nadlenost i sastav Senata) (lan 58. Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama) U lanu se ne navodi koliko traje mandat lanovima Senata; navodi se da je mandatni period rektora 4 godine, s mogunou jo jednog izbora. - dodjeljuje poasno zvanje profesor emeritus, zvanje poasni doktor nauka; Dodati: te druga priznanja u skladu sa Pravilnikom o priznanjima Univerziteta

lan 131. (lan 58. Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama) (Vijee organizacione jedinice) (1) Vijee fakulteta ili akademije ini akademsko osoblje iz reda nastavnika, predstavnici asistenata, viih asistenata i predstavnici studenata u skladu sa statutom visokokolske ustanove.lan vijea fakulteta ili akademije sa pravom glasa je i lan akademskog osoblja sa navrenih 65 godina ivota, a koji se nalazi u radnom odnosu u skladu sa lanom 116. ovog Zakona. (2) Vijee organizacione jedinice posebno je nadleno da: a) donosi odluke o svim akademskim, nastavnim, naunim, umjetnikim i strunim pitanjima u okviru svoje nadlenosti; b) inicira i vri preispitivanje nastavnih planova i nastavnih programa za sve cikluse studija; c) bira i razrjeava dekana i prodekane; d) donosi ope akte organizacione jedinice; Prema Zakonu o izmjenama i dopunama , izbor dekana nije u nadlenosti Upravnog odbora, un bilo kojoj fazi! Primjedbe Akademija scenskih umjetnosti U lanu 58. Nacrta (izmjene lana 126. Zakona) U lanu 126. napraviti dopune u nazivu, tako da iza rijei nastavno-naunog vijea, dodati rijei nastavno-umjetnikog vijea. Predlaemo izmjene stava 1., tako da glasi: 1) Odgovornost za akademska pitanja na univerzitetu ima senat, a na visokoj koli nastavno-nauno vijee, odnosno umjetniko-nastavno vijee kao najvie akademsko tijelo koje ine predstavnici akademskog osoblja i predstavnici studenata, a da se u stavu 2. briu rijei (2)Senat visokokolske ustanove u svom akademskom djelovanju ima nadlenost da: , a da se dopie tekst koji glasi Senat univerziteta, odnosno nastavno-nauno/umjetniko-nastavno vijee visoke kole u svom akademskom djelovanju ima nadlenost da: Primjedbe Klub poslanika SDA U l. 126. predviena je izmjena stava (3) koja je nelogina jer za doputenost i zakonitost prijedloga o kojima odluuje Senat odgovornost snose rukovodioci i struna tijela organizacionih jedinica, odnosno rukovodna lica grupacija, dok je Senat amnestiran od odgovornosti. To je nelogino. Primjedbe Filozofski fakultet U lanu se ne navodi koliko traje mandat lanovima Senata; navodi se da je mandatni period rektora 4 godine, s mogunou jo jednog izbora. - dodjeljuje poasno zvanje profesor emeritus, zvanje poasni doktor nauka; Dodati: te druga priznanja u skladu sa Pravilnikom o priznanjima Univerziteta

Prema Zakonu o izmjenama i dopunama , izbor dekana nije u nadlenosti Upravnog odbora, un bilo kojoj fazi!

STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: prihvataju se primjedbe Prirodno-matematikog fakulteta, Akademije nauka i umjetnosti, Kluba poslanika SDA i Filozofskog fakulteta na nain da se lan 58. Nacrta brie, a zadrava lan 126. vaeeg zakona. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

lan 59. U lanu 127. u stavu (9) rijei 15. novembar zamjenjuju se rijeima do 15.marta za prethodnu kaledarsku godinu. Primjedbe PMF Nejasno je zato se uvodi u tekst Zakona kalendarska godina kada je cjelokupan koncept rada visokokolskih ustanova podeen prema studijskim/akademskim godinama. Primjedbe Klub poslanika SDA U l. 127. predviena je izmjena stava (9) po kojoj je rektor, umjesto do 15. novembra (kako je bilo dosadanje zakonsko rjeenje) duan podnijeti izvjetaj o poslovanju VU za prethodnu studijsku godinu najkasnije do 15. marta za prethodnu kalendarsku godinu. Ovo u praksi nee biti mogue realizirati jer VU ne rade po kalendarskim nego po akademskim, odnosno studijskom godinama. Ta nemogunost realizacije obaveze iz stava (9) odmah se potvruje u stavu (10) koji nabraja elemente meu kojima su i oni o uspjenosti rada VU u oblasti nastavnog poslovanja (?!) STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: prihvataju se primjedbe Prirodno-matematikog fakulteta i Kluba poslanika SDA na nain da se rijei studijska godina mijenjaju rijeju godina, a rijei 15. marta mijenjaju rijeima 15. aprila naredne kalendarske godine. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

lan 60.

U lanu 131. u stavu (1) rijei: lan vijea fakulteta ili akademije sa pravom glasa je i lan akademskog osoblja sa navrenih 65 godina ivota, a koji se nalazi u radnom odnosu u skladu sa lanom 116. ovog Zakona. se briu. U stavu (2) taka b) iza rijei studija dodaju se rijei: i to najmanje jednom po isteku ciklusa studija. U stavu (2) taka f) iza rijei jedinicu dodaju se rijei: imajui u vidu funkcionalnu integraciju univerziteta. Primjedbe Pedagoki fakultet (pristigle nakon zatvaranja Javne rasprave) lan 131. stav (1) mijenja se glasi: (1) lan Vijea fakulteta ili akademije sa pravom glasa je i lan akademskog osoblja u radnom odnosu sa navrenih 67 godina ivota, u skladu sa lanom 116. ovog Zakona. Primjedbe Ekonomski fakultet
l. 131. St. (1) lan vijea fakulteta ili akademije sa pravom glasa je i lan akademskog osoblja sa navrenih 65 godina ivota, a koje se nalazi u radnom odnosu u skladu sa lanom 116. Ovog Zakona. brie se Obrazloenje: Akademskom osoblju sa navrenih 65 godina ivota se daje mogu nost angamana u svim oblicima izvoenja nastave i aktivnom ueu u svim akademskim aktivnostima, te im ne treba osporiti punopravno lanstvo u radu Vijea fakulteta. Ovakav stav je diskriminirajui, jer ovo akademsko osoblje ostaje u radnom odnosu do slijede e akademske godine i vidi se nikakav razlog da budu u druga ijem poloaju.

Primjedbe Akademija nauka i umjetnosti lan 60: izostaviti. Obrazloenje: Predloena odredba je diskriminatorna. S obzirom na to da lan akademskog osoblja koji je nastavio raditi i poslije 65. godine ivota (jer nije bilo prijavljenih kandidata na raspisani konkurs), ima pravo uestvovati u svim djelatnostima vezanim za nastavu i nauku (ispitivati studente, biti mentor, biti lan raznih komisija, objavljivati naune radove sa adrese dotinog fakulteta, uestvovati na projektima i sl.), onda treba da ima i pravo glasa na NNV-u na kojem se odluuje upravo o tim temama. Primjedbe Klub poslanika SDA U l. 131. stav (2) taka b) uvodi se pojam isteka ciklusa studija, a ostaje nejasno ta se tano pod tim podrazumijeva jer ciklus studija se i naziva ciklusom uoravo zato to nema svoj istek. Primjedbe Filozofski fakultet (dekanat) lan 60. U lanu 131. vaeeg teksta stav (1) mijenja se i glasi: Vijee fakulteta ili akademije ine predstavnici akademskog osoblja svake matine katedre

fakulteta, odnosno akademije. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: ne prihvataju se primjedbe Pedagokog fakulteta, Ekonomskog fakulteta i Filozofskog fakulteta jer je prvi dio stava jasno ukazao ko su lanovi vijea, a to su svi nastavnici koji uestvuju u realizaciji nastavnog procesa i nepotrebno je posebno isticati nastavnike starije od 65 godina i tim tekstom optereavati zakon. Ne prihvata se primjedba Kluba poslanika SDA koja se odnosi na stav (2) taku b) jer svaki ciklus ima svoj poetak i kraj. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

lan 61. U lanu 132. u stavu (9) rijei 15.oktobra zamjenjuju se rijeima 31. januara tekue godine za prethodnu akademsku godinu. Primjedbe PMF Nejasno je zato se uvodi u tekst Zakona kalendarska godina kada je cjelokupan koncept rada visokokolskih ustanova podeen prema studijskim/akademskim godinama. Primjedbe Klub poslanika SDA U l. 132. stav (9) se mijenja tako da se uvodi obaveza dekanu da podnese izvjetaj Vijeu i rektoru o izvravanju nastavnog procesa i poslovanju fakulteta, odnosno akademije ta studijsku godinu najkasnije do 31. januara tekue godine za prethodnu akademsku godinu. Postavlja se pitanje zato dekan ovdje podnosi izvjetaj za prethodnu akademsku godinu, a rektor u l. 127 stav (9) za prethodnu kalendarsku godinu (a podnese izvjetaj o potpuno istim pitanjima, to se vidi iz stava (10) ovog i stava (10) iz l. 127.) Primjedbe Saobraajni fakultet U l.132 stav (9): Predlaemo da Vije e zajedno sa dekanom podnese Izvjetaj Rektoru. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: prihvataju se primjedbe Prirodno-matematikog fakulteta i Kluba poslanika SDA na nain da se rijei studijska godina mijenjaju rijeju godina, a rijei 31. januara mijenjaju rijeima 15. marta naredne kalendarske godine. Primjedba Saobraajnog fakulteta se ne prihvata jer se ne odnosi na tekst nacrta. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

lan 62. U lanu 145. u stavu (3) rijei: , a u skladu sa lanom 50. ovog Zakona, se briu. Primjedbe Pedagoki fakultet (pristigle nakon zatvaranja Javne rasprave) U lanu 145. iza stava (3) dodaju se novi stavovi: (4) Ministarstvo snosi trokove pohaanja, izrade i odbrane doktorske radnje na III ciklusu studija saradnika u radnom odnosu na visokokolskim ustanovama Univerziteta u Sarajevu. (5) Odobrenje o finansiranju navedenih trokova donosi se na prijedlog visokokolske ustanove i uz obrazloenje kojim se potvruje da je saradnik obavljao poslove prema kriterijima i zahtjevima Zakona o visokom obrazovanju. Primjedbe Fakultet za javnu upravu U lanu 145. vaeeg Zakona o visokom obrazovanju doda novi lan 145a. koji glasi: lan 145a. (Status zateenih visokokolskih ustanova kao ustanova pridruenih lanica Univerziteta u Sarajevu kao javne ustanove) Zateene visokokolske ustanove kao ustanove (fakulteti) sa statusom pravnog lica pridruene lanice Univerziteta u Sarajevu zadravaju taj status u skladu sa odlukom Skuptine Kantona Sarajevo o sticanju statusa pridruene lanice. Fakulteti iz stava (1) ovog lana u domenu akademskog poslovanja imaju nadlenost organizacionih jedinica Univerziteta u realizaciji nastavne, naunonastave i naunoistraivake djelatnosti u sva tri ciklusa Bolonjskog studija i shodno tome primjenjuju odgovarajue odredbe Zakona o visokom obrazovanju i druge propise koji se odnose na tu oblast. Sve poslove iz nadlenosti senata senat Univerziteta obavlja i za fakultet pridruenu lanicu pod uslovima utvrenim posebnim ugovorom. Fakulteti iz stava (1) ovog lana primjenjuju zakone i druge propise na osnovu kojih su osnovani u domenu upravljanja, rukovoenja i poslovanja.

Obrazloenje lanom 63. stav 2. Okvirnog zakona o visokom obrazovanju utvreno je da e se sva pitanja koja nisu reglisana tim zakonom regulisati zakonima kantona.

lanom 6. Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo propisano je da se na pitanja koja nisu regulisana Zakonom o visokom obrazovanju primjenjuje Okvirni zakon i drugi propisi koji regliu datu oblast. Kako je pitanje statusa Fakulteta za javnu upravu regulisano i odredbama Odluke Skuptine Kantona Sarajevo o davanju saglasnosti na sticanje statusa pridruene lanice Univerziteta u Sarajevu sa statusom pravnog lica kao i Ugovorom izmeu Fakulteta i Univerziteta, smatramo da ovo predstavlja valjan pravni osnov za prihvatanje predloenog lana 145a. Takvu mogunost predvia i stav 1. lana 145. vaeeg Zakona kojim je propisano da fakulteti, akademije i centri kao ustanove mogu stei status pridruene lanice univerziteta kao javne ustanove. Treba napomenuti da su pridruene lanice Univerziteta u Sarajevu kao javne ustanove i teoloki fakulteti koji su takoer osnovani i posluju po drugim propisima.

S obzirom na to da zakon uope nije regulisao pitanje statusa zateenih pridruenih lanica bilo je neophodno predloiti rjeenje. Smatramo da predloeni nain regulisanja statusa zateenih pridruenih lanica kao ustanova predstavlja jedino ispravno rjeenje u odnosu na njihova ve steena prava i pravnu sigurnost. U konkretnom sluaju drugaije regulisanje bi se posebno negativno odrazilo na studente Fakulteta za javnu upravu. Primjedbe Klub poslanika SDA l. 145. osporavaju se u pojedinim njegovim dijelovima predstavnici nekih pridruenih lanica. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: stav (3) ne mijenjati, ve zadrati formulaciju stava (3) iz vaeeg Zakona (22/10). STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

lan 63. U lanu 148. stav (1) mijenja se i glasi: (1) Priznavanje inostrane visokokolske kvalifikacije je formalno potvrivanje vrijednosti inostrane visokokolske obrazovne kvalifikacije, odnosno razdoblja obrazovanja, koje je izdalo nadleno tijelo u svrhu pristupa obrazovanju ili zapoljavanju. Stav (5) mijenja se i glasi:

(5) U postupku akademskog priznavanja vri se vrednovanje inostranih studijskih programa i time utvruje pravo nastavka kolovanja na visokokolskim ustanovama na podruju Kantona Sarajevo. Stav (6) mijenja se i glasi: (6) U postupku akademskog priznavanja vrednovanje i usporedba se vri na osnovu dokumentacije i procedura blie odreenih statutom visokokolske ustanove. Stav (7) mijenja se i glasi: (7) Jednom izvreno pozitivno vrednovanje odreenog inostranog studijskog programa vai za sve budue sluajeve.

lan 64. U lanu 149. u stavu (1) rijei univerzitet i visoka kola zamjenjuje se rijeju Ministarstvo. U stavu (2) brie se taka, stavlja se zarez i dodaju se rijei u saradnji sa Centrom za informisanje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja U stavu (5) iza rijei Postupak provoenja dodaju se rijei akademskog priznavanja. Primjedbe Klub poslanika SDA U l. 149. predloene izmjene u stavovima (1), (2) i (5) mogi izazvati negativne reakcije UNSA jer im Ministarstvo preuzima ulogu koju su oni ranije imali u postupku strunog priznavanja inostranih visokokolskih kvalifikacija. Primjedbe Saobraajni fakultet
l.149: Miljenja smo da ne treba nita mijenjati.

STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: zadrati formulaciju lana 149. ZVO (22/10), odnosno brisati lan nacrta, te je suvino se izjanjavati na primjedbe. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

lan 65. U lanu 150. stav (2) mijenja se i glasi:

(2) Ukoliko se u postupku akademskog priznavanja utvrdi da je rije o interdisciplinarnim/multidisciplinarnim studijskim programima, postupak priznavanja provodi fakultet, akademija u saradnji sa univerzitetom odnosno visokom kolom. Iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi: (3) Zahtjev iz st. (1) i (2) ovog lana obavezno sadri podatke utvrene pravilima za priznavanje inostranih visokokolskih kvalifikacija, a posebno naznaku o fakultetu/akademiji na kojoj se eli nastaviti studij. Dosadanji st. (3), (4), (5) i (6) postaju st. (4), (5), (6) i (7).

lan 66. lan 151. mijenja se i glasi: lan 151. (Provoenje postupka strunog priznavanja)

(1) Struno priznavanje visokokolske kvalifikacije provodi Ministarstvo.

(2) Za provoenje postupka iz stava (1) ovog lana Ministarstvo imenuje posebnu komisiju.

(3) Komisija iz stava (2) ovog lana sainjava izvjetaj koji dostavlja Ministarstvu, na osnovu kojeg Ministarstvo donosi rjeenje.

(4) Protiv rjeenja Ministarstva nije dozvoljena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor pred nadlenim sudom u Sarajevu na nain i pod uvjetima predvienim Zakonom.

(5) Ministarstvo je obavezno voditi registar zaprimljenih i rijeenih zahtjeva za strunim priznavanjem visokokolskih kvalifikacija. Izgled i sadraj registra, te trokove provoenja postupka na podruju Kantona Sarajevo donosi Vlada na prijedlog Ministarstva. Primjedbe Klub poslanika SDA Na l. 151 mogue su reakcije sline reakcijama na lan 149.

STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvata se primjedba Kluba poslanika SDA, te se brie ovaj lan nacrta. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

lan 67. U lanu 155. u stavu (1) alineja 30) se mijenja i glasi: 30) a ne izvri obavezu iz lana 126. stav (3) ovog Zakona. lan 68. Iza lana 157. dodaje se novi lan 157a. koji glasi: lan 157a. (Implementacijske mjere)

(1) S ciljem promocije i osiguranja integracije, akademskog, finansijskog i prostornog razvoja djelatnosti visokog obrazovanja, Kanton Sarajevo poduzee sve potrebne mjere i aktivnosti, te osigurati potrebna sredstva za poetak rada Univerziteta u Sarajevu (u daljem tekstu: Univerzitet) kao integrirane visokokolske ustanove. (2) Kanton Sarajevo e posebnim aktom utvrditi rokove za krajnji zavretak procesa integracije na Univerzitetu. Do utvrenog roka, fakulteti, akademije i nauni instituti koji imaju status pravne osobe zadravaju taj status na nain i pod uvjetima utvrenim Statutom Univerziteta. (3) Odredbe ovog Zakona, kojima se utvruje nadlenost organizacionih jedinica integriranog univerziteta, shodno se primjenjuju i na nadlenost fakulteta i akademija sa pravnim subjektivitetom. (4) Do dana potpune integracije Univerziteta, u pogledu pokretanja i provoenja procedure za izbor akademskog (nastavnog i saradnikog) osoblja i drugih zaposlenika, organa i tijela, te upisa studenata, primjenjuju se odredbe opih akata univerziteta, fakulteta, akademija i naunih instituta. (5) Odredbe ovog Zakona, u pogledu ispunjenosti uvjeta za izbor iz stava (4) ovog lana primjenjuju se zajedno sa odredbama opih akata u pogledu pokretanja i provoenja odgovarajuih postupaka." Primjedbe Klub poslanika SDA

l. 157a izaziva posebno interesovanje jer govori o implementacijskim mjerama integracije UNSA, ali predloena rjeenja ostaju prepuna nejasnoa i uopenih formulacija iz kojih se nikako ne prepoznaje namjera predlagaa da zakonsku obavezu integracije univerziteta, koja je zapoeta i u dobroj namjeri definirana u prethodnom periodu u svim svojim elementima (Elaborat kao i Akciono plan o integraciji Univerziteta usvojila je Skuptina Kantona Sarajevo) realizira ozbiljno i do kraja. Primjedbe umarski fakultet Stav 4. i 5. nisu precizni. Do potpune integracije Univerziteta potrebno je jasnije definisati primjenu Zakona i opih akata.

lan 82. Nacrta (izmjena l. Zakona 171, stav 6) - krajem studijske godine 2010/11 zamjenjuje termin 30. 09. 2012. Prijedlog: produiti mogunost prijave po predbolonjskom programu do kraja zimskog semestra kolske godine 2012/13 godine, odnosno 30. 09. 2013. godine. Obrazloenje: veina fakulteta nema uveden trei ciklus studija zbog nedostatka tehnikih i ljudskih resursa pa stoga treba ostaviti mogunost zapoinjanja sticanja naunog zvanja doktora nauka po predbolonjskom programu. Primjedbe Akademija scenskih umjetnosti U lanu 68. Nacrta (izmjene lana 157a. Zakona) U lanu 157a., u stavu 2. zamijeniti rijei Kanton Sarajevo sa nekim od organa Kantona Sarajevo: Skuptina, Vlada, Ministarstvo i sl. U istom lanu, u stavu 4. i 5. jasnije definisati primjenu Zakona i opih akata do potpune integracije Univerziteta. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: primjedbe umarskog faklulteta i Akademije scenskih umjetnosti se prihvataju i u stavu (4) se dodaju rijei koji su usklaeni sa zakonom i na koje je data saglasnost nastavno-naunog vijea. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

lan 69. lan 158. mijenja se i glasi: lan 158.

(Rokovi za donoenje podzakonskih akata,opih akata i drugih mjera)

(1) Propisi za provoenje ovog Zakona bit e doneseni najkasnije u roku od 12 mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu, osim ako ovim Zakonom nije izriito drugaije odreeno. (2) Univerzitet u Sarajevu e najkasnije u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti Statut i druge akte na osnovu kojih se Univerzitetu omoguava provedba vieg nivoa integracije. (3) Stupanjem na snagu Statuta Univerziteta u Sarajevu prestaju da vae pravila dosadanjih fakulteta, akademija i instituta lanica Univerziteta u Sarajevu. (4) Do dana integracije univerziteta, statut donosi upravni odbor na prijedlog senata na nain i pod uvjetima predvienim ovim Zakonom." Primjedbe PMF Da bi se neki tekst analizirao neophodno je da isti ima logiku konstrukciju.Predloeni tekst sadri odreene pojmove kao funkcionalne integracije ili vii nivo integracije koji nisu konzekventno objanjeni. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: primjedba Prirodno-matematikog fakulteta se ne prihvata jer je stav radne grupe da je lan dovoljno precizan. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

lan 70. lan 159. mijenja se i glasi: lan 159. (Priznavanje akreditacije i licence visokokolske ustanove) (1) Visokokolske ustanove, kojima je bila priznata akreditacija i licenca u skladu sa ovim Zakonom, obavezne su obezbjediti licenciranje i institucionalnu i programsku akreditaciju u skladu sa odredbama l. 29. i 30. ovog Zakona, najkasnije do poetka studijske 2013./2014.godine. (2) Visokokolske ustanove koje imaju programsku akreditaciju kroz izvrenu vanjsku ocjenu kvaliteta za sva tri ciklusa studija akreditovane su do isteka roka iz stava (1) ovog lana. Prijedlog Akademija nauka i umjetnosti

lan 70. stav (1): izostaviti. Obrazloenje: Predloeni rok (poetak kolske 2013/2014 godine) za akreditaciju studijskih programa (preko 800 na Univerzitetu u Sarajevu) je nerealan, pogotovo ako se ima u vidu da dokument Kriteriji za akreditaciju studijskih programa jo nije donesen od strane Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta. lan 70 stav (2): preformulisati Umjesto teksta akreditovane su do isteka roka iz stava (1) ovog lana staviti tekst: akreditovane su do roka isteka akreditacije. Obrazloenje: Rok na koji je izdata akreditacija moe biti promijenjen samo od strane institucije koja je izdala akreditaciju i to oduzimanjem iste. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: primjedba Akademija nauka i umjetnosti se ne prihvata jer bi izmjena roka za akreditaciju bila u suprotnosti sa Okvirnim zakonom. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

lan 71. lan 160. se brie. lan 72. U lanu 161. u stavu (1) rijei do roka utvrenog u lanu 160. stav (3) ovog Zakona zamjenjuju se rijeima do roka utvrenog u lanu 157a. stav (2) ovog Zakona, na nain i pod uvjetima utvrenim Statutom Univerziteta u Sarajevu. U stavu (2) uvodni dio mijenja se i glasi: Univerzitet kao javna ustanova integrira funkcije svojih lanica na nain i pod uvjetima utvrenim ovim Zakonom, statutom i drugima aktima donesenim na osnovu zakona i statuta,a akademije i fakulteti djeluju pod nazivima: Primjedbe Klub poslanika SDA U l. 161 stav (2) kae se da Univerzitet kao javna ustanova integrira funkcije svojih lanica na nain i pod uvjetima utvrenim ovim zakonom, statutom i drugim aktima. Meutim, iz teksta zakona se uope ne vidi jasno ni nain ni uvjeti integracije tih funkcija. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: primjedba Kluba poslanika SDA se ne prihvata jer se pitanje integracije preciznije ureuje statutom i drugim aktima donesenim na osnovu zakona i statuta, te u tom smislu uvjete i nain integracije univerziteta nije potrebno ureivati zakonom jer ovaj zakon tretira i druge visokokolske ustanove, a ne samo Univerzitet u Sarajevu.

STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo lan 73. U lanu 162. u stavu (1) rijei u Elaboratu o integraciji Univerziteta u Sarajevu ("Slubene novine Kantona Sarajevo", broj:37/09), a nakon toga nastavljaju sa radom kao organizacione jedinice Univerziteta u Sarajevu kao javne ustanove sa nadlenostima koje e biti definirane statutom zamjenjuju se rijeima: na nain iz odredbe lana 157a. stav (2) ovog Zakona i pod uvjetima utvrenim Statutom Univerziteta u Sarajevu,.

Primjedbe Klub poslanika SDA U l. 162. se kae da e nauno-istraivaki instituti zadrati svojstvo pravnih lica do roka utvrenog na nain iz odredbe lana 157a stav (2), ali se pri tom zanemaruje da u stavu (2) nije jasno ko e, kojim aktom utvrditi koje rokove za krajnji zavretak procesa integracije. Takoe se zanemaruje da su u prethodnom periodu odgovori na sva ova pitanja dati i usvojeni na Skuptini Kantona Sarajevo i da bi sada trebalo krenuti u realizaciju obaveza, a ne vraati process na sami poetak. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: primjedba Kluba poslanika SDA se ne prihvata jer se pitanje integracije preciznije ureuje statutom i drugim aktima donesenim na osnovu zakona i statuta, te u tom smislu uvjete i nain integracije univerziteta nije potrebno ureivati zakonom jer ovaj zakon tretira i druge visokokolske ustanove, a ne samo Univerzitet u Sarajevu. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

lan 74. lan 163. mijenja se i glasi: lan 163. (Nastavne baze) (1) lanice univerziteta kao javne ustanove iz podruja biomedicine i zdravstva izvode kliniku nastavu i klinika nauna istraivanja u zdravstvenim ustanovama koje imaju status univerzitetske klinike bolnice odnosno odobrenje za obavljanje zdravstvene nastave (nastavne baze) u skladu sa propisima iz predmetne oblasti. (2) Univerzitet odnosno lanice univerziteta iz podruja biomedicine i zdravstva iz stava (1) ovog lana nastavu izvode na nain i pod uvjetima koji se utvruje zakljuivanjem ugovora sa zdravstvenim ustanovama koje po zakonu imaju uvjete za izvoenje nastave.

Primjedbe Akademija nauka i umjetnosti U lanu 163. stav (3) trebalo bi jasnije definirati odnos visokokolske ustanove i Klinikog centra. Primjedbe Medicinski fakultet
Stav 1. Brisati koje imaju status univerzitetske klini ke bolnice odnosno. Obrazloenje: U prvom stavu i u drugom je jasno precizirano odobrenje tj. koje imaju uvjete za obavljanje nastave, jer u praksi se pokazalo da pojedine Univerzitetske bolnice ne posjeduju npr. suvremene laboratorije i sl. dok se to moe na i ak u privatnim laboratorijama, poliklinikama pa i u klinikama. Nema razloga da ako institucija posjeduje akreditacijski dokument i certifikaciju da se ne prevede i za nastavnu bazu.

Primjedbe PMF Terminologija koja se koristi u stavu (1) i (2) nije koherentna tekstu Zakona, jer se ovdje za organizacione jedinice koristi naziv lanice univerziteta. Takoe, nepotrebno je koristiti termine klinika nastava i klinika istraivanja jer se radi o nastavi. Primjedbe Klub poslanika SDA U l. 163 u stavu (2) predloenih izmjena se predvia zakljuivanje ugovora lanica univerziteta iz podruja biomedicine i zdravstva sa zdravstvenim ustanovama koje po zakonu imaju uvjete za izvoenje nastave, to bi moglo znaiti da e neke ugovore morati potpisati dekani fakulteta sa samima sobom. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: primjedbe Akademije nauka i umjetnosti, Medicinskog fakulteta i Prirodno-matematikog fakulteta se prihvataju na nain da se stav (1) brie, a stav (2) mijenja. Primjedbe Akademije nauka i umjetnosti, Medicinskog fakulteta i Prirodnomatematikog fakulteta se prihvataju na nain da se stav (1) brie, a stav (2) mijenja i glasi:

STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

lan 75.

lan 164. mijenja se i glasi: lan 164. (Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH)

(1) U cilju cjelovitog razvoja djelatnosti visokog obrazovanja,a posebno naunoistraivakog rada, visokokolske ustanove u svoje nastavne i naunoistraivake procese ukljuuju i Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku BiH. (2) Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH je baza za nastavne,naunoistraivake i istraivake procese na visokokolskim ustanovama kao javnim ustanovama.

Finansiranje nastavne, naunonastavne i naunoistraivake djelatnosti koja se realizira u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH vri se na osnovu posebnih ugovora koji se zakljuuju izmeu lanica univerziteta/ Univerziteta i Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH."

Primjedbe Akademija likovnih umjetnosti Naziv Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH u istom lanu ponavlja se na pet mjesta. Primjedbe Asocijacija BAM Sekcija za fakultetske i specijalne biblioteke lan 164. mijenja se i glasi: lan 164. (Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH) (1) U cilju cjelovitog razvoja djelatnosti visokog obrazovanja, a posebno naunoistraivakog rada, visokokolske ustanove u svoje nastavne i nauno-istraivake procese ukljuuju i Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku BiH. (2) Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH je baza za nastavne, nauno-istraivake i istraivake procese na visokokolskim ustanovama kao javnim ustanovama. (2a) Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH je nosilac jedinstvenog bibliotekoinformacionog sistema na visokokolskim ustanovama Univerziteta. (3) Finansiranje nastavne, nauno-nastavne i nauno-istraivake djelatnosti koja se realizira u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH vri se na osnovu posebnih ugovora koji se zakljuuju izmeu lanica univerziteta / Univerziteta i Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH.

lan 75a

lan 164a (Fakultetske i visokokolske biblioteke) (1) Fakulteti u svom sastavu imaju biblioteke, odnosno biblioteko-informacione centre. (2) Biblioteko-informacioni centri su izvor informacijskih usluga kao podrka nastavnom i nauno-istraivakom procesu na fakultetu i daju doprinos sveukupnom kvalitetu visokog obrazovanja. Primjedbe PMF Nejasno je kako moe kantonalni nivo odluivati o ukljuivanju u odreene procese institucije koja je na dravnom nivou.Postavlja se pitanje ta e biti ako Nacionalna i univerzitetska BiH odbije ukjuivanje u nastavne i naunoistraivake procese visokokolskih ustanova. U stavu 2 se spominju visokokolske ustanove kao javne ustanove pluralizam visokokolskih ustanova kao javnih ustanova kao i pria o funkcionalnoj integraciji i viem nivou integracije bez osnova. Stav 3. predvia da i lanica Univerziteta zakljui ugovor sa Nacionalnom i univerzitetskom bibliotekom BiH, to ukazuje da fakulteti i akademije zadravaju pravni subjektivitet, to je u suprotnosti sa lanom 19. i 20. Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u BiH. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: ne prihvata se primjedba Akademije likovnih umjetnosti jer je logino da se naziv Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH ponavlja vie puta u lanu koji ureuje poloaj te ustanove. Primjedbe Asocijacije BAM se ne prihvataju jer definisanje poloaja fakultetske biblioteke nije predmet nacrta. Primjedba Prirodno-matematikog fakulteta se ne prihvata jer se odnos izmeu visokokolske ustanove i Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH ureuje ugovorom, a do potpune integracije univerziteta je ostavljena mogunost i lanicama da potpisuju takve ugovore, STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

lan 76. lan 166. mijenja se i glasi: lan 166. (Poloaj visokokolskih ustanova teolokih nauka)

(1) Odredbe ovog Zakona ne odnose se na teoloke fakultete, visoke teoloke kole i teoloke akademije. (2) Ustanove iz stava (1) ovog lana mogu biti u sastavu univerziteta kao pridruene lanice, na nain i pod uvjetima utvrenim ovim zakonom i statutom univerziteta. Primjedbe Klub poslanika SDA Stav (1) novopredloenog lana 76. Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju nije pravno odriv jer: - Zakon se odnosi na sve ustanove koje se bave visokim obrazovanjem, pa tako i one koje se bave visokim obrazovanjem u podruju teolokih nauka; - Ve se u dosadanjem stupnju dostignute integracije teolokih fakulteta u Univerzitet u Sarajevu Zakon o visokom obrazovanju u znaajnom broju svojih odredbi odnosi na teoloke fakultete; Stav (2) novopredloenog lana 76. Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju u kojem se kae kako teoloki fakulteti mogu biti u sastavu Univerziteta kao pridruene lanice takoer je pravno neodriv jer: - je u suprotnosti sa stavom (1) novopredloenog lana 76; - jer su teoloki fakulteti (Fakultet islamskih nauka i Katoliki bogoslovni fakultet), u veem ili manjem obimu, pridruene lanice Univerziteta u Sarajevu s pravima i obavezama koje se ostvaruju na temelju postignutih sporazuma i ugovora. (U sluaju Fakulteta islamskih nauka ta postignuta prava i obaveze Univerziteta i Fakulteta islamskih nauka ostvaruju se na temelju Zakona o visokom obrazovanju (lan 166), na temelju Ugovora o meusobnim pravima i obavezama od 29. septembra 2004. i Aneksa ugovora o meusobnim pravima i obavezama, a na temelju aglasnosti Senata od 22.decembra 2010. godine. Prijedlog rjeenja: lan 76 Zakona o visokom obrazovanju glasi: (1) Teoloki fakulteti koji su osnovani po opim aktima vjerskih zajednica imaju prava i obaveze iz ovog zakona pod uvjetom da ispunjavaju uslove iz ovog zakona; (2) Fakultet islamskih nauka u Sarajevu i Katoliki bogoslovni fakultet punopravne su lanice Univerziteta u Sarajevu sa svim pravima i obavezama; (3) Poloaj teolokih fakulteta iz stava (1) ovog lana koji djeluju u sastavu Univerziteta u Sarajevu ureuje se posebnim ugovorom izmeu Univerziteta i osnivaa fakulteta; Primjedbe Akademija nauka i umjetnosti lan 76. Ve se u javnoj polemici moglo uti miljenje, od strane profesora sa teolokih fakulteta da ih se ponovo izbacuje s Univerziteta. Ako smo svi jednaki, zato teoloke fakultete, koji su pristali ui u Univerzitet, izdvajati da se na njih ne odnose odredbe ovog Zakona. Ispada da su se ti fakulteti pridruili Univerzitetu samo radi novca. To nije u redu. Ako su ti fakulteti u okviru Univerziteta, sve odredbe oko imenovanja, izbora itd. moraju se odnositi i na njih.

Primjedbe Klub poslanika SDA Predloeno je potpuno brisanje dosadanjeg lana 166. koji je predstavljao vrlo napredno i kvalitetno rjeenje za poloaj visokokolskih ustanova teolokih nauka. Novopredloeno rjeenje decidno, i svakako pogreno i suprotno dosadanjem ZVO, kae da se odredbe ovog zakona ne odnose na ove visokokolske ustanove (pa zar se i oni bave visokim obrazovanjem kao djelatnou od posebnog znaaja?!) i istovremeno ne spominju nikakvu mogunost obezbjeivanja sredstava za njihov rad od strane Kantona Sarajevo (opet suprotno dosadanjem zakonu). To znai da novi prijedlog zakonskih rjeenja zanemarujevrlo vanu i drutveno korisnu djelatnost ovih VU. Jo gore, prema ovim ustanovama se novopredloenim rjeenjima iskazuje potpuno neuvaavanje, i ne priznaje im se njihova pozitivna drutvena uloga. To je za SDA potpuno neprihvatljiv odnos prema ovim VU. Primjedbe Filozofski fakultet (odsjek za psihologiju) Takoer bismo voljeli dobiti objanjenje o lanu 76. koji mijenja lan 166. i prema kojem se odredbe ovog Zakona vie ne odnose na teoloke fakultete, visoke teoloke kole i teoloke akademije, osim u sluaju da su pridruene lanice. Kojim zakonom e se onda regulirati i kontrolirati njihov rad kao obrazovnih institucija? STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: primjedbe Kluba poslanika SDA, Akademije nauka i umjetnosti i Filozofskog fakulteta se prihvataju na nain da se lan 76. Nacrta brie i zadravaju odredbe vaeeg zakona koje su to pitanje na kvalitetniji nain uredile. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

lan 77. lan 167. mijenja se i glasi: lan 167. (Tijela visokokolske ustanove) Do dana potpune integracije, postojee javne ustanove u sastavu Univerziteta, lanove upravnih i nadzornih odbora biraju na nain i pod uvjetima utvrenim Zakonom o ustanovama. Primjedbe PMF Bez objanjenja je sintagma potpuna integracija.Ovaj pojam je suprotan lanu 19. i 20. Okvirnog Zakona o visokom obrazovanju. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: primjedba Prirodno-matematikog fakulteta se ne prihvata, nije jasno na

osnovu ega je iznesen zakljuak da je ova odredba suprotna lanu 19. i 20. Okvirnog zakona jer do potpune integracije visokokolske ustanove, odnosno njene lanice moraju imati upravne i nadzorne odbore koji su u funkciji nadzora nad zakonitou rada. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

lan 78. U lanu 168. stav (2) se brie. lan 79. U lanu 169. naslov se mijenja i glasi: (Nastavak rada) St. (1) i (2) se briu. Dosadanji stav (3) postaje stav (1).

lan 80. U lanu 170. stav (1) mijenja se i glasi: (1) Osnivanje visokokolskih ustanova vri se u skladu sa Strategijom razvoja visokog obrazovanja na podruju Kantona Sarajevo. Primjedbe PMF Zato se osnivanje visokokolskih ustanova vri samo u skladu sa Strategijom visokog obrazovanja na podruju Kantona Sarajevo, a ne i u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju, posebno imajui u vidu injenicu da Zakon propisuje i razrauje postupak i uvjete za osnivanje visokokolskih ustanova. Potrebno je ovaj stav dopuniti na nain da se osnivanje visokokolskih ustanova vri kako u skladu sa Strategijom razvoja visokog obrazovanja na podruju Kantona Sarajevo, tako i u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju koji propisuje postupak i uvjete za osnivanje visokokolskih ustanova. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: Primjedba Prirodno-matematikog fakulteta se prihvata. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

lan 81. Iza lana 170. dodaje se novi lan 170a. koji glasi: lan 170a. (Zavretak studija)

(1) Studenti upisani na dodiplomski i postdiplomski studij prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovog Zakona mogu zavriti ove studije po zapoetom nastavnom planu i programu, uvjetima i pravilima studiranja, najdue do 30.09.2015. godine. (2) Studenti koji ne dovre dodiplomski i postdiplomski studij u roku predvienom u stavu (1) ovog lana, studije mogu nastaviti u skladu sa ovim zakonom na nain i pod uvjetima utvrenim statutom. Primjedbe Stomatoloki fakultet lan 170 dodaje se novi lan 170a Daje se mogunost zavravanja postdiplomskog studija po propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga Zakona mogu zavriti ove studije po zapoetom nastavnom planu i programu, uvjetima i pravilima studiranja , najdue do 30.09.2015. Ovaj lan je u suprotnosti sa lanom 82. Zakona o izmjenama i dopunama ... U lanu 171 u stavu 6. rijei krajem studijske godine 2010-2011 zamjenjuje termin 30.09.2012.a broj 2015 zamjenjuje broj 2016. Neloginost je u slijedeem, neko ko se ponaa po lanu 170a ima zakonsko pravo da doktorira do 2015. godine, taj student moe prijaviti doktorsku tezu 2013., 2014. i 2015. i da je zavri do 2015. uz opravdane razloge produenja, bolest, bolovanje, trudniko bolovanje.... Ovo iskljuuje izmjene u lanu 171, stav 6. U eventualnom sudskom postupku student e biti u pravu. Prijedlog izmjene : u lanu 170a mjenja se ,najdue do 30.09.2015. na 2017. u lanu 171 termin 30.09.2012. zamjenjuje se terminom 2015. a broj 2016. zamjenjuje broj 2017. Sve bi se pomjerilo za jednu godinu sa 2016. na 2017. dalo bi se prostora da svi koji su zavrili postdiplmski studij mogu ostvariti svoje zakonom steeno i zagarantovano pravo, assistenti posebno na biomedicinskoj grupaciji. Primjedbe Klub zastupnika SDP

lan 81. U lanu 170a mijenja se najdue do 30.09.2015. na 2017. u lanu 171. termin 30.09.2012. zamjenjuje se terminom 2015., a broj 2016. zamjenjuje broj 2017. Obrazloenje Promjenom za jednu godinu sa 2016. na 2017. dalo bi se prostora da svi koji su zavrili postdiplomski studij mogu ostvariti svije zakonom steeno i zagarantovano pravo, asistenti posebno na biomedicinskoj grupaciji. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: primjedbe Stomatolokog fakulteta se ne prihvataju jer nije mogue donoenje novih lanova koji nisu bili predmet nacrta. Primjedbe Kluba zastupnika SDP-a se ne prihvataju jer bi se promjena termina negativno odrazila na organizaciju studija po Bolonjskom procesu.

STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

lan 82. U lanu 171. u stavu (6) rijei krajem studijske godine 2010/2011 zamjenjuje termin 30.09.2012, a broj 2015 zamjenjuje broj 2016. Stav (7) se brie. Stav (11) mijenja se i glasi: (11) Lica zateena u zvanju naslovni docent, danom stupanja na snagu ovog Zakona imaju pravo biti birana u zvanje docenta ili vie akademsko zvanje prema odredbama ovog Zakona. Izborni period proveden u zvanju naslovnog docenta rauna se kao razdoblje potrebno za izbor u zvanje vanrednog profesora. Licima u zvanju naslovnog docenta, Senat Univerziteta, na prijedlog nastavno-naunog vijea fakulteta, akademije, moe dati saglasnost za izbor u zvanje docenta na period do isteka pet godina od dana dodjeljivanja zvanja naslovnog docenta, bez provoenja konkursne procedure, ukoliko ispunjavaju sve uvjete za izbor u zvanje docenta po ovom Zakonu. Stav (13) mijenja se i glasi: (13) U sluaju izmjene naziva nastavnog predmeta ili naune/umjetnike oblasti, senat univerziteta na prijedlog fakulteta, akademija, donosi odluku o ekvivalenciji izvrenih izbora u akademska zvanja,u roku od 30 dana od dana dostaljanja prijedloga. U postupku ekvivalenicije izvreni izbor za nastavni predmet ne moe se zamjeniti izborom na

naunu/umjetniku oblast. U opravdanim sluajevima, utvrenim statutom univerziteta, Senat univerziteta na prijedlog fakulteta, akademija, moe izvreni izbor za nastavni predmet zamjeniti izborom na naunu/umjetniku oblast. U postupku ekvivalencije, izvreni izbor na naunu/umjetniku oblast moe obuhvatiti i nastavne predmete koji prilikom izbora nisu pripadali predmetnoj naunoj/umjetnikoj oblasti. Izvrena ekvivalencija vai do isteka izbornog perioda propisanog ovim Zakonom za odgovarajue akademsko zvanje. Iza stava (15) dodaje se novi stav (16) koji glasi: (16) lan akademskog osoblja u zvanju docenta i vanrednog profesora moe biti izabran u vie zvanje i prije isteka perioda na koji je biran ukoliko ispuni uvjete za izbor u vie nastavno zvanje u toku akademske 2011./2012. godine i ukoliko je proveo u nastavi najmanje tri godine nakon posljednjeg izbora. Dosadanji stav (16) se brie. Primjedbe Pedagoki fakultet (pristigle nakon zatvaranja javne rasprave) lan 171. stav (6): odrednica krajem studijske 2010/2011. godine zamjenjuje se odrednicom: 30.09.2012. godine, a formulacija: zakljuno sa 30.09.2015. godine zamjenjuje se tekstom: zakljuno sa 30.09.2016. godine. lan 171. stav (15) mijenja se u oznaci godina ivota (u prvom i treem navedenog stava, umjesto 65 godina ivota, treba da stoji 67 godina ivota). Primjedbe Klub poslanika SDA u l. 171. stav (11) nudi dobro rjeenje kojim se dugo prisutni problem naslovnih docenata rjeava. U izmijenjenom lanu 171. stav (11) iza poetnog dijela prve reenice koji glasi: Lica zateena u zvanju naslovni docent, dodati i lica koja su u zvanju naslovni docent provela izborni period od 5 (pet) godina, te ispunila uvjete za izbor u zvanje vanrednog profesora, ali su prema vaeem zakonu izabrana u zvanje docent, ostali dio ostaje nepromijenjen. Obrazloenje Izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo koje su na snazi (avgust 2010.) predvidjele su izbor naslovnog docenta u zvanje docent na koji nain su uskraena prava onih koji su ispunili uvjete za izbor u zvanje vanredni profesor, to je bila praksa prema Zakonu od prije 31.12.2008. godine po kiojem su oni birani u zvanje naslovni docent. Neki od tadanjih naslovnih docenata su ve birani u zvanje vanredni profesor, tako da su uskraena njihova prava da budu birani u zvanje vanredni profesor. Na ovaj nain se ovoj kategoriji docenata prua prilika da budu odmah po stupanju na snagu ovih izmjena i dopuna Zakona birani u zvanje vanrednog profesora. Primjedbe Ekonomski fakultet
Miljenja smo da prelazna odredba u stavu 16. lana 82. Nacrta koja glasi: (16) lan akademskog osoblja u zvanju docenta vanrednog profesora moe biti izabran u vie zvanje

prije isteka perioda na koji je biran ukoliko ispuni uvjete za izbor u vie nastavno zvanje u toku akademske 2011./2012. godine ukoliko je proveo u nastavi najmanje tri godine nakon posljednjeg izbora. takoe ima demotivirajui, ali diskriminatorni karakter. Na bazi navedenog predlaemo sljede e: 1. Brisanje prijedloga navedenog u lanu 54. Nacrta zakona koji se odnosi na brisanje stava 5. lana 114. postojeeg Zakona, odnosno zadravanje stava 5. lana 114. postojeeg Zakona. 2. Rok predvien u stavu 16. lana 82. Nacrta treba produiti za minimalno tri godine tako da predlaemo da navedeni lan glasi: (16) lan akademskog osoblja u zvanju docenta vanrednog profesora moe biti izabran u vie zvanje prije isteka perioda na koji je biran ukoliko ispuni uvjete za izbor u vie nastavno zvanje u toku akademske 2014./2015. godine ukoliko je proveo u nastavi najmanje tri godine nakon posljednjeg izbora.

Primjedbe Medicinski fakultet

lan 82. U lanu 171. u stavu (6) rijei krajem studijske godine 2010/2011 zamjenjuje termin 30.09.2012, a broj 2015 zamjenjuje broj 2016. Obrazloenje: Ako se u l. 170a omoguuje upis u jo jedan poslijediplomski studij po starom (ante bolonja) programu studiranja, neophodno je u l. 82. Zamijeniti termin na 30.09.2013., a broj 2016 na 2017.

U iznijenjenom lanu 171, stav (11) iza poetnog dijela prve reenice koji glasi: Lica zateena u zvanju naslovni docent, dodati i lica koja su u zvanju naslovni docent provela izborni period od 5 (pet) godina, te ispunila uvjete za izbor u zvanje vanrednog profesora, ali su prema vaeem zakonu izabrana u zvanje docent, ostali dio ostaje nepromijenjen. Stav (16) brisati. Obrazloenje Na ovaj nain Zakon titi samo vrlo mali broj akademskog osoblja koji e napuniti tri godine od posljednjeg izbora u periodu od momenta stupanja na snagu Zakona do poetka akademske godine po Bolonji. Stav (11) mijenja se i glasi: Lica zateena u zvanju naslovni docent, (DODATI) i lica koja su u zvanju naslovni docent provela izborni period od 5 (pet) godina, te ispunila uvjete za izbor u zvanje vanrednog profesora, a zatim prema vaeem zakonu izabrana docent, danom stupanja na snagu ovog Zakona imaju pravo biti birana u zvanje docenta ili vie akademsko zvanje prema odredbama ovog Zakona.Izborni period proveden u zvanju naslovnog docenta rauna se kao razdoblje potrebno za izbor u zvanje vanrednog profesora.Licima u zvanju naslovnog docenta, Senat Univerziteta, na prijedlog nastavno-naunog vijea fakulteta, akademije, moe dati saglasnost za izbor u zvanje docenta na period do isteka pet godina od dana dodjeljivanja zvanja naslovnog docenta, bez provoenja konkursne procedure, ukoliko ispunjavaju sve uvjete za izbor u zvanje docenta po ovom Zakonu.

Primjedbe prof.dr. Jasmin Velagi (Elektrotehniki fakultet) U lanu 82. Nacrta predlae se: Brisati stav (16). Obrazloenje: Brisanje predloenog stava (16) je u skladu sa Amandmanom V, kojim je predvieno zadravanje stava (5) lana 114. Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo. Primjedbe Elektrotehniki fakultet U lanu 82. Nacrta predlae se izmjena u stavu (15) tako da isti glasi: lan akademskog osoblja koji je prije odlaska u mirovinu imenovan za mentora ili lana komisije za ocjenu i odbranu zavrnog rada, magistarskog rada, doktorske disertacije ili lana komisije za izbor nastavnika i saradnika ima pravo zadrati te statuse dok kandidat ne stekne odreeno zvanje, odnosno dok se ne zavri procedura izbora. Obrazloenje Uveden je pojam mirovine umjesto ogranienja godinama starosti ivota jer tada prestaju sva prava iz radnig odnosa. Kod akademskog osoblja koje je zbog starosne granice prolo postupak izbora, zadravaju se sva prava iz radnog odnosa kao i kod akademskog osoblja zaposlenog na neodreeno vrijeme, pa se na njih ovaj lan ne odnosi. U lanu 82. Nacrta nakon stava (169 dodaje se novi stav (17) koji glasi: Vii asistenti koji su stekli stepen magistra i koji su birani po prvi put u zvanje vieg asistenta, a koji zbog nemogunosti prijavljivanja doktorata po pred Bolonja sistemu nakon 30.09.2011. godine, u skladu sa stavom (6) ovog lana, te usljed nepokretanja treeg ciklusa studija po Bolonjskom sistemu na matinom fakultetu, mogu ponovo biti birani u isto zvanje. Obrazloenje Prema vaeem Zakonu, magistri nauka su u nepovoljnijem poloaju u odnosu na mastere drugogo ciklusa studija. Naime, masteri se prvo biraju u zvanje asistenta na etiri godine, a onda u zvanje vieg asistenta u trajanju od pet godina, to im omoguava da u periodu od devet godina steknu uslovetza napredovanje. Magistri nauka se biraju u zvanje vieg asistenta na period od pet godina, ime im je vrijeme za stjecanje uvjeta za napredovanjeogranieno na pet godina. Meutim, jedan broj viih asistenata je doveden u nepovoljan poloaj zbog nepokretanja treeg ciklusa studija, jer do kraja trajanja izbora u zvanje imaju 3-4 godine, ovisno o pojedinanom sluaju. Pri tome treba uzeti u obzir da studij treeg ciklusa studija nee biti pokrenut prije poetka studijske 2012/2013. godine, ime se vii asistenti dovode u situaciju da bi kompletnu procedure trebali zavriti u periodu od 2-3 godine. Po trenutno vaeem Zakonu, Univerzitet u Sarajevu sa svojim organizacionim jedinicama je bio duan pokrenuti doktorski studij sa poetkom studijske 2011/2012. godine. U lanu 82. Nacrta nakon stava (16) dodaje se novi stav (17) koji glasi:

Vii asistenti koji su stekli stepen magistra i koji su birani po prvi put u zvanje vieg asistenta, a koji zbog nemogunosti prijavljivanja doktorata po pred Bolonja sistemu nakon 30.09.2011. godine, u skladu sa stavom (6) ovog lana, te usljed nepokretanja treeg ciklusa studija po Bolonjskom sistemu na matinom fakultetu, mogu ponovo biti birani u isto zvanje. Obrazloenje Prema vaeem Zakonu, magistri nauka su u nepovoljnijem poloaju u odnosu na mastere drugogo ciklusa studija. Naime, masteri se prvo biraju u zvanje asistenta na etiri godine, a onda u zvanje vieg asistenta u trajanju od pet godina, to im omoguava da u periodu od devet godina steknu uslovetza napredovanje. Magistri nauka se biraju u zvanje vieg asistenta na period od pet godina, ime im je vrijeme za stjecanje uvjeta za napredovanjeogranieno na pet godina. Meutim, jedan broj viih asistenata je doveden u nepovoljan poloaj zbog nepokretanja treeg ciklusa studija, jer do kraja trajanja izbora u zvanje imaju 3-4 godine, ovisno o pojedinanom sluaju. Pri tome treba uzeti u obzir da studij treeg ciklusa studija nee biti pokrenut prije poetka studijske 2012/2013. godine, ime se vii asistenti dovode u situaciju da bi kompletnu procedure trebali zavriti u periodu od 2-3 godine. Po trenutno vaeem Zakonu, Univerzitet u Sarajevu sa svojim organizacionim jedinicama je bio duan pokrenuti doktorski studij sa poetkom studijske 2011/2012. godine. Primjedbe Akademija nauka i umjetnosti lan 171. stav (12) Treba prolongirati termin. Primjedbe Akademija likovnih umjetnosti lan 82. Nacrta Stav (5) lektorski srediti. Primjedbe umarski fakultet lan 82. Nacrta (izmjena lana Zakona 171, stav (6)) krajem studijske godine 2010/11 zamjenjuje termin 30.09.2012. Prijedlog: produiti mogunost prijave po predbolonjskom programu do kraja zimskog semestra kolske godine 2012/2013, odnosno 30.09.2012. godine. Obrazloenje: veina fakulteta nema uveden trei ciklus studija zbog nedostatka tehnikih i ljudskih resursa, pa stoga treba ostaviti mogunost zapoinjanja sticanja naunog zvanja doktora nauka po predbolonjskom programu. Primjedbe Medicinski fakultet Stav (16) brisati. Obrazloenje

Na ovaj nain Zakon titi samo vrlo mali broj akademskog osoblja koje e napuniti tri godine od posljednjeg izbora u periodu od momenta stupanja Zakona na snagu do poetka akademske godine po Bolonji. Primjedbe Filozofski fakultet

lan 82. (13) U sluaju izmjene naziva nastavnog predmeta ili naune/umjetnike oblasti, senat univerziteta na prijedlog fakulteta, akademija, donosi odluku o ekvivalenciji izvrenih izbora u akademska zvanja u roku od 30 dana od dana dostaljanja prijedloga.U postupku ekvivalenicije izvreni izbor za nastavni predmet ne moe se zamijeniti izborom na naunu/umjetniku oblast. U opravdanim sluajevim, utvrenim statutom univerziteta, Senat univerziteta na prijedlog fakulteta, akademija, moe izvreni izbor za nastavni predmet zamijeniti izborom na naunu/umjetniku oblast. U postupku ekvivalencije, izvreni izbor na naunu/umjetniku oblast moe obuhvatiti i nastavne predmete koji prilikom izbora nisu pripadali predmetnoj naunoj/umjetnikoj oblasti.Izvrena ekvivalencija vai do isteka izbornog perioda propisanog ovim Zakonom za odgovarajue akademsko zvanje. Primjedbe Filozofski fakultet (odsjek za bosanski, hrvatski, srpski jezik)

lan 82: brisati predloeni stav 16 lana 171. Primjedbe Klub zastupnika SDP lan 82. U izmijenjenom lanu 171. stav (11) iza poetnog dijela prve reenice koji glasi: Lica zateena u zvanju naslovni docent, dodati i lica koja su u zvanju naslovni docent provela izborni period od 5 (pet) godina, te ispunila uvjete za izbor u zvanje vanrednog profesora, ali su prema vaeem zakonu izabrana u zvanje docent, ostali dio ostaje nepromijenjen. Obrazloenje Izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo koje su na snazi (avgust 2010.) predvidjele su izbor naslovnog docenta u zvanje docent na koji nain su uskraena prava onih koji su ispunili uvjete za izbor u zvanje vanredni profesor, to je bila praksa prema Zakonu od prije 31.12.2008. godine po kojem su oni birani u zvanje naslovni docent. Neko od tadanjih naslovnih docenata su ve birani u zvanjedocent, tako da su uskraena njihova prava da budu birani u zvanje vanredni profesor. Na ovaj nain se ovoj kategoriji docenata prua prilika da odmah po stupanju na snagu ovih izmjena i dopuna Zakona budu birani u zvanje vanrednog profesora. lan 82. Stav (16) brisati.

Obrazloenje Na ovaj nain Zakon titi samo vrlo mali broj akademskog osoblja koje e napuniti tri godine od posljednjeg izbora u periodu od momenta stupanja Zakona na snagu do poetka akademske godine po Bolonji. Primjedbe doc.dr. Sadeta Hamzi (Medicinski fakultet) U izmijenjenom lanu 171. stav (11) iza poetnog dijela prve reenice koji glasi: Lica zateena u zvanju naslovni docent, dodati i lica koja su u zvanju naslovni docent provela izborni period od 5 (pet) godina, te ispunila uvjete za izbor u zvanje vanrednog profesora, ali su prema vaeem zakonu izabrana u zvanje dosent, ostali dio ostaje nepromijenjen. Obrazloenje Izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo koje su na snazi (avgust 2010.) predvidjele su izbor naslovnog docenta u zvanje docent na koji nain su uskraena prava onih koji su ispunili uvjete za izbor u zvanje vanredni profesor, to je bila praksa prema Zakonu od prije 31.12.2008. godine po kojem su oni birani u zvanje naslovni docent. Neki od tadanjih naslovnih docenata su ve birani u zvanje docent, tako da su uskraena njihova prava da budu birani u zvanje vanredni profesor. Na ovaj nain se ovoj kategoriji docenata prua prilika da budu odmah po stupanju na snagu ovih izmjena i dopuna Zakona birani u zvanje vanrednog profesora. Stav (16) brisati. Obrazloenje Na ovaj nain Zakon titi samo vrlo mali broj akademskog osoblja koje e napuniti tri godine od posljednjeg izbora u periodu od momenta stupanja Zakona na snagu do poetka akademske godine po Bolonji. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: primjedbe Pedagoke akademije, Medicinskog fakulteta i umarskog fakulteta se prihvataju i brie se dio nacrta kojim se mijenja stav (6) postojeeg zakona.Ne prihvata se primjedba Pedagoke akademije jer nije predmet nacrta. Primjedbe Ekonomskog fakulteta, Kluba poslanika SDA, Elektrotehnikog fakulteta i doc.dr. Sadete Hamzi se prihvataju na nain da se novi stav (16) brie jer je isti u suprotnosti sa odredbama Okvirnog zakona i dosadanja praksa je pokazala mogunost zloupotrebe ove odredbe.Primjedba Elektrotehnikog fakulteta na stav (15) se ne prihvata jer nije predmet nacrta. STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

lan 83. U lanu 172. naslov se mijenja i glasi: (Uvoenje treeg ciklusa) Broj 2011./2012. zamjenjuje broj 2012./2013. Primjedbe Akademija nauka i umjetnosti lan 172. Treba prolongirati termin. Primjedbe Medicinski fakultet
lan 83. U lanu 172. naslov se mijenja i glasi: (Uvo enje treeg ciklusa) Broj 2011./2012. zamjenjuje broj 2013./2014. Obrazloenje: Slijedom prijedloga za izmjenu datuma od 30.09.2011. na 30.09.2012. godinu. STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvataju se primjedbe Akademije nauka i umjetnosti na nain da se broj 2012/2013. zamjenjuju brojem 2013/2014.

STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaa se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

lan 84. Ovlauje se Zakonodavno-pravna komisija Skuptine Kantona Sarajevo da utvrdi preieni tekst Zakona o visokom obrazovanju. lan 85. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenim novinama Kantona Sarajevo.

Napomena: Uneseni tekst bold italic su primjedbe fakulteta koje se odnose na nacrt teksta izmjena po lanovima kako su i poredane, a primjedbe Stomatolokog fakuklteta koje se nalaze ispod teksta su primjedbe koje se odnose na tekst ZVO KS a ne na tekst nacrta.

PREDSJEDAVAJUA SKUPTINE KANTONA SARAJEVO

Prof.dr. Mirjana Mali

PRIMJEDBE VU UNIVERZITETA U SARAJEVU KOJE NISU OBUHVAENE TEKSTOM NACRTA Zakona o VOKS 22/10

Primjedbe Akademija nauka i umjetnosti lan 38. stav (3) Organizacione jedinice univerziteta nemaju svojstvo pravnog lica, dok stav (4) glasi: Statutom univerziteta se ureuju pitanja prenosa ovlatenja sa univerziteta na organizacione jedinice u svim segmentima rada i odluivanja, ukljuujui i zastupanje u pravnom prometu. Postavlja se pitanje da li je stav (4) u koliziji sa stavom (3), mada lanovi Odjeljenja smatraju da organizacione jedinice univerziteta (fakulteti) trebaju imati status pravnog lica. lan 77. stav 1) Trebalo bi razdvojiti diplomu od dodatka diplomi i navesti da se izdaju odvojeno. lan 87. stav (2) U ovom stavu trebalo bi odrediti reciprocitet meudravnim ugovorima. U poglavlju Akademsko osoblje i akademska zvanja trebalo bi poblie formulirati priznate publikacije. lan 117. stav (1) Na prijedlog organizacione jedinice (fakulteta) visokokolska ustanova (univerzitet) moe penzionisanom profesoru dodijeliti poasno zvanja profesor emeritus. lan 135. stav (2) a) treba dodati plaa ili dio plae. lan 143. stav (2) je nelogian ako organizaciona jedinica nema status pravnog lica jer u tom sluaju ne moe ni ostvarivati prihod. lan 24. (Nije zahvaen Nacrtom Zakona o izmjenama i dopunama) (Imenovanje i rad komisije matiara) (1) Prilikom osnivanja visokokolske ustanove kao javne ustanove komisiju matiara, koja broji najmanje pet lanova, imenuje Vlada, a prilikom osnivanja visokokolske ustanove kao/ dodati: javne/ ustanove komisiju imenuje osniva.Komisija matiara imenuje se iz reda istaknutih naunih radnika i strunjaka za odgovarajue naunonastavne, odnosno umjetnikonastavne oblasti. (2) Komisija matiara obavlja sljedee poslove: a) donosi nastavni plan i program /dodati: na prijedlog organa visokokolske ustanove/ lan. 38. (nije zahvaen Nacrtom Zakona o izmjenama i dopunama) (3) Organizacione jedinice Univerziteta nemaju svojstvo pravnog lica. U koliziji sa lanom 39. lan 39. (nije zahvaen Nacrtom Zakona o izmjenama i dopunama) (2) Visoka kola realizira najmanje jedan nastavni program iz jedne naune ili umjetnike

oblasti. Obrazloenje: broj studijskih programa ne bi trebalo da bude kriterij. (3) Visoka kola ima svojstvo pravnog lica. U koliziji sa lanom 38. lan 56. (Nije zahvaen Nacrtom Zakona o izmjenama i dopunama) Visokokolska ustanova, odnosno organizacione jedinice su obavezni da prije upisa studenata u studijsku godinu na javan i transparentan nain objavom na oglasnoj ploi i svojoj WEBstranici upoznaju sve studente sa pravilima studiranja, koja se tokom studijske godine ne mogu mijenjati. Podvueni dio zamijeniti tekstom: Koja za njih vae tokom njihovih studija. Senat visokokolske ustanove kao ustanove/vjerovatno treba : ..ustanove kao javne ustanove/, odnosno vijee organizacione jedinice visokokolske ustanove kao javne ustanove, posebnom odlukom koju je duna objaviti na svojoj WEB stranici prije poetka svakog ciklusa studija, utvruje obavezne i preporuene udbenike i prirunike, kao i drugu preporuenu literaturu na osnovu koje se priprema i polae ispit. lan 88. (Nije zahvaen Nacrtom Zakona o izmjenama i dopunama) Kandidat koji je stekao srednjokolsko obrazovanje izvan Bosne i Hercegovine ima pravo uea na konkursu za upis na prvi ciklus studija i prijen izvrene nostrifikacije, odnosno ekvivalencije svjedoanstva o zavrenom srednjokolskom obrazovanju u inostranstvu. Kako e se izvriti bodovanje takvog kandidata i kako ga rangirati ako nije izvrena nostrifikacija/ekvivalencija svjedoanstva/diploma? lan. 89. (Nije zahvaen Nacrtom Zakona o izmjenama i dopunama) (1) Visokokolska ustanova kao ustanova i student Upisati: Visokokolska ustanova kao javna ustanova lan 100. (Nije zahvaen Nacrtom Zakona o izmjenama i dopunama) (Definicija i sadraj pojmova iz minimalnih uvjeta za izbor) (1) Pod objavljenom knjigom u smislu ovog Zakona podrazumijeva se tematski cjelovit i kompaktan recenziran nauni, struni ili umjetniki sadraj u tampanoj ili elektronskoj formi koji: a) tematizira odreenu oblast b) nikada prije nije bio publiciran c) je katalogiziran d) je putem biblioteke organizacione jedinice i visokokolske ustanove dostupan studentima i akademskoj zajednici Obrazloenje: potrebno je precizirati odnos naunog i strunog rada u formi knjige.Do sada se u proceduri izbora uzimala u obzir samo knjiga/knjige kao nauni, odnosno naunoistraivaki rad, a ne i struni rad (izrada rjenika, prevodi vanih knjievno-umjetnikih djela).Struni rad treba ukljuiti u vrednovanje, ali i naglasiti da nisu iste vrijednosti, primjera

radi, studija i prevedena knjiga. lan 117. (Nije zahvaen Nacrtom Zakona o izmjenama i dopunama) (2) Kriteriji i postupak izbora profesora emeritusa se utvruju statutom visokokolske ustanove./treba da pie: Pravilnikom Senata/ lan 119. (Nije zahvaen Nacrtom Zakona o izmjenama i dopunama) (1) Visokokolska ustanova je obavezna nakon zavretka svake studijske godine provoditi postupak evaluacije rada akademskog osoblja, odnosno uspjenosti realizacije nastavnih programa. Ovo je preesto; veliko optereenje i administriranje; lan 130. (Nije zahvaen Nacrtom Zakona o izmjenama i dopunama)

(Tijela organizacionih jedinica) Tijela organizacionih jedinica Univerziteta su. a) dekan, odnosno direktor b) vijee c) druga struna i savjetodavna tijela ije se osnivanje, sastav i nadlenost utvruju statutom ili drugim opim aktom U ovom lanu nema upravnog odbora, a navodi se u l. 124./l. 124. Sastav upravnog odbora visokokolske ustanove/ te na drugim mjestima; treba ga uvesti i ovdje; lan 149. (Nostrifikacija i ekvivalencija inostranih visokokolskih kvalifikacija) (Nije zahvaen Nacrtom Zakona o izmjenama i dopunama) Zakon razlikuje struno i akademsko priznavanje, te u skladu s tim razliite postupke u nostrifikaciji i ekvivalenciji, to mi se ini opravdanim jer oba vode ka istom cilju zapoljavanju: (2) Struno priznavanje je priznavanje inostrane visokokolske kvalifikacije u svrhu zapoljavanja; (3) Akademsko priznavanje je priznavanje inostrane visokokolske kvalifikacije u svrhu nastavka obrazovanja (3) Podnosilac zahtjeva je obavezan u svom zahtjevu naznaiti da li zahtjev za priznavanjem inostrane visokokolske kvalifikacije podnosi u svrhu zapoljavanja ili u svrhu nastavka obrazovanja. Obrazloenje: Pogreno je praviti ovakvu razliku jer obje diplome, u krajnjem, vode ka istom cilji. lan 161. (Nije zahvaen Nacrtom Zakona o izmjenama i dopunama) (Status visokokolskih ustanova kao javnih ustanova u sastavu Univerziteta) (1) Postojee visokokolske ustanove kao javne ustanove, koje su u sastavu Univerziteta u Sarajevu, za koje je Kanton preuzeo osnivaka prava Zakonom o visokom obrazovanju (Slubene novine Kantona Sarajevo, broj 9/07 Preieni tekst), zadravaju svojstvo pravnog lica do roka utvrenog u lanu 157a, stav ovog Zakona, a taj lan (Izmjene i dopuneglasi: (2) Kanton Sarajevo e posebnim aktom utvrditi rokove za krajnji zavretak procesa

integracije na Univerzitetu.Do utvrenog roka, fakulteti, akademije i nauni instituti koji imaju status pravne osobe zadravaju taj status na nain i pod uvjetima utvrenim Statutom Univerziteta. Primjedbe Klub poslanika SDA U l. 28 stav (2) i (7) trebalo bi jeziki popraviti jer je nejasno kako je u preienom tekstu postojeeg zakona ostao tekst koji nije preciziran po znaenju. U l. 51. stav (2) je izlian jer predstavlja ponavljanje stava (1) i nejasno je kako se naao u preienom tekstu ZVO. Primjedbe Ekonomski fakultet Elektronski indeks nije definiran u Zakonu Obrazloenje: Pratei svjetske standarde, treba omogu iti studentima i institucijama da pojednostave i unaprijede administrativne procedure. Primjer da se elektronski indeks moe jednostavno aplicirati je Ekonomski fakultet u Sarajevu, gdje 7.000 studenata ve drugu akademsku godinu koristi studentske kartice (zajedno sa tradicionalnim indeksom). Elektronski indeks omoguava praenje prisustva studenata na nastavi, omogu ava jednostavno i brzo printanje. Primjedbe Filozofski fakultet (biblioteka) Smatramo da u Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju treba unijeti i lan koji glasi: 1. Fakulteti u svom sastavu imaju biblioteke pod nazivom Biblioteko-informacioni centri fakulteta. 2. Biblioteko-informacioni centar fakulteta je informacijsko-komunikacijski i obrazovni centar fakulteta, te podrka nastavnom i nauno-istraivakom procesu. Primjedbe Akademija scenskih umjetnosti U lanu 87. Zakona brisati stav (3) Objanjenje. Smatramo da strani dravljani iz regiona mogu imati u pogledu finansiranja status kao i studenti dravljani BiH, uz potpisan meunarodni ugovor o reciprocitetu. U lanu 88. Zakona Termine nostrifikacija i ekvivalencija zamijeniti sa terminima akademsko priznavanje kvalifikacija i priznavanje perioda studija, a u skladu sa Lisabonskom konvancijom o priznavanju kvalifikacija i kako je dalje naznaeno u lanovima 148-151. Zakona. lan 136. Zakona Dodati novu taku: e) dio trokova za realizaciju nastave: material za vjebe, praktini i umjetniki rad.

Objanjenje:fakulteti/akademije koje imaju velike trokove u realizaciji nastave i ispitne produkcije u strukturi finansiranja ttebali bi imati sredstva iskljuivo za ove namjene. lan 140. Zakona Dodati novi stav: (2) Vlada moe, na osnovu procjene posebnih specifinih elemenata rada i izvoenja nastave u nekim oblastima nauke i umjetnosti, utvrditi posebne standarde i normative za tu grupaciju nauke ili umjetnosti. Obrazloenje: akademije imaju zajedniki stav da je nastavnoumjetniki rad u velikoj mjeri razliit po svojim procesima i zahtijeva posebne normative tako da predlaemo da se mogunost posebnih standarda i normativa predvidi u Zakonu . Primjedbe prof.dr. Jasmin Velagi (Elektrotehniki fakultet) Prijedlog za izmjenu stavova (2) i (3) lana 102. Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo koji nisu obuhvaeni Nacrtom, a koji bi po miljenju predlagaa Amandmana poboljali kvalitet Zakona: (2) Radovi objavljeni u meunarodnim publikacijama koje prate za tu oblast relevantne meunarodne bibliotene baze podataka, a koje su definirane u registru iz stava (1) ovog lana smatrat e se relevantnim u postupku izbora u akademska zvanja. (3) Brisati stav (3). Obrazloenje: za stavove (2) i (3) Zakona: Meunarodno priznate baze treba ukljuiti umjesto meunarodne baze, budui da postoje meunarodne baze koje nemaju kredibilitet od strane akademske zajednice. Stoga treba uzeti popis meunarodnoh baza koje koriste kvalitetniji Europski srodni fakulteti i univerziteti. Predlae se brisanje stava (3) Zakona budui da se rad publiciran u publikaciji koju ne prati referentna baza podataka ne moe smatrati adekvatnim za izbor, budui da je irok dijapazon kvaliteta konferencija ili asopisa i postoje isti koji imaju nisku razinu izvrsnosti. Takoed, autori radova mogu nai kao recenzente svoje prijatelje i poznanike koji bi na neprofesionalan nain obavili posao recenzenta. Osim toga, stav (3) otvara mogunost koritenja nerelevantnih materijala za ispunjavanje uslova za napredovanje u akademskim zvanjima. Predlae se izmjena lana 100. Zakona o visokom obrazovanju, stavovi (2) i (3) i predlae se: (2) Pod mentorstvom iz lana 96. taka e) i f) podrazumijeva se mentorstvo u drugom i treem ciklusu studija, odnosno mentorstvo ostvareno u postupku sticanja naunog stepena magistra nauka ili doktora po predbolonjskom procesu. (3) Sadraj pojmova: objavljen nauni rad, priznata publikacija, katalogizirana knjiga, univerzitetski udbenik, originalni struni uspjeh, projekt, patent i originalni metod, priznanje za uspjeno djelovanje u odgovarajuoj oblasti umjetnosti, pokazani rezultati u nastavnom. Obrazloenje: Brisanje termina uspjeno uz mentorstvo opravdano je zbog injenice da period za definiranje, izradu i odbranu, prije svega doktorskog rada, moe trajati dulje od izbornog perioda u nastavniko zvanje. Stoga je dovoljno da nastavnik ima dodijeljeno

mentorstvo od strane visokokolske ustanove, odnosno organizacione jedinice. Primjedbe Elektrotehniki fakultet U lanu 105. stav (2) Zakona nakon rijei vanredni profesor brie se veznik ili, dodaje se zarez, a nakon redovni profesor dodaje se ili profesor emeritus. Obrazloenje Potreba eksplicitnog navoenja da u komisiji za izbor mogu sudjelovati i profesori emeritusi. lan 105. stav (3) Zakona mijenja se tako da glasi: Veina lanova komisije mora biti iz srodne naune, odnosno umjetnike oblasti za koju se kandidat bira. Obrazloenje U praksi je vrlo esto osigurati veinu lanova Komisije za izbor iz ue naune oblasti, pogotovo meu lanovima akademskog osoblja unutar jednog univerziteta. U lanu 105. stav (4) se mijenja i glasi: Kandidat iz stava (1) ovog lana koji se bira u nastavniko zvanje, a koji nije ranije sudjelovao u realizaciji nastavnog procesa na visokokolskoj ustanovi obavezan je da pred studentima i komisijom iz stava (1) ovog lana odri pristupno predavanje iz nastavnog predmeta, odnosno ue naune, odnosno umjetnike oblasti za koju je konkurisao. Obrazloenje Pristupno predavanje pri izboru u saradnika zvanja nema osnovu, ak ni zakonsku obzirom da asistenti i vii asistenti ne izvode samostalna predavanja pred studentima. U lanu 143. stavu (3) nakon rijei usvaja upravni odbor visokokolske ustanove kao javne ustanove i to u roku od est mjeseci od stupanja na snagu ovog Zakona, dodaje se reenica koja glasi: U periodu do integracije Univerziteta, organizacione jedinice su obavezne u roku od 6 mjeseci donijeti pravilnike o regulisanju sufinansiranja nauno-istraivake djelatnosti, a u skladu sa stavom (2) ovog lana. Obrazloenje Iako je Zakon usvojen u avgustu 2010. godine, implementacija ovog stava je bila uvjetovana integracijom univerziteta. Kako bi se obezbijedila podrka nauno-istraivakom radu u periodu do integracije univerziteta, predlae se pomenuta dopuna. Primjedbe ALU Predlaemo da se u odredbi koja regulie izbor lana akademskog osoblja doda slijedee, Nastavno umjetniko vijee akademija, moe povjeriti odravanje nastave iz oblasti ili predemeta , lanu akademskog osoblja unutar visokokolske ustanove, nakon valorizacije njegovih javno predstavljenih radova, iz oblasti ili predmeta na koje nije

biran, s tim da se uslovi i procedura za primjenu ove odredbe detaljno reguliu u Statutu visokokolskih ustanova. KOMENTAR: Uvaavajui akademske slobode, akademija tj nastavnih vijea i njenih komisija za valorizaciju kreativnosti "javno prezentiranih radova" tj. uslova za izbore, kao i zakonom predvienu specifinost povjeravanja nastave, unutar akademija, akademskom osoblju iz umjetnikih oblasti na koje nemaju "zvanine izbore" u zvanja za tu oblast ili predmet, s obzirom na to da niko bolje od nastavno umjetnikog vijea ne moe ocjeniti kompetencije i vrijednosti nastavnika. Iz prakse ALU Mi imamo sluajeve da su odreeni nastavnici silom prilika birani u zvanja za neke predmete a imaju iste a nekada, moda i vee kompetencije i rezultate( i dokazali su se svojim umj. radom i interesovanjima) iz "drugih" umj. oblasti a nemamo zakonskih mogunosti da im povjerimo nastavu, poto nisu birani na tu umj. oblast( koje su nekada i nama samim nemogue za razdvajanje ali laicima su potpuno razliite). Primjer-Crtanje, Grafika, Grafika tehnologija.. Grafikom se nije mogue baviti, niti je predavati bez grafike tehnologije i crtanja, koji su dio grafike.U sluaju grafike, grafika tehnologija je kreativni segment koji razdvaja umjetniku autorsku grafiku od industrijske.Meutim to su "zasebne" tri oblasti....grafika tehnologija potpada pod oblast Likovne tehnologije koju u principu predaje slikar a ne grafiar...a ni jedan "likovni tehnolog" ne moe biti kompetentniji za grafiku tehnologiju od grafiara koji je sigurno i bolje poznaje jer je njegov medij izraavanja.

Stav 4 Predlaemo da nastavnicima na umjetnikim akademijama radni odnos prestaje sa navrenih 70 godina ivota, osim ukoliko isti nakon 65 godina ivota pisanom izjavom volje eli prekinuti radni odnos.

KOMENTAR: Ova formulacija je od velikog znaaja, s obzirom na nastavnici u obavljanju svog rada na akademijama godinama grade ime koje postaje sinonim za odreenu umjetniku oblast ili predmet , i koje akademije nerijetko ele zadrati u nastavi. Stoga ukoliko bude zadrano rjeenje koje predvia Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju ( provoenje konkursne procedure , a koja preferira prednost nastavnog kadra mlae starosne strukture) govorei sa aspekta umjetnikih predmeta, sa specifinim referencama nastavnog kadra i deficitarnosti broja i kvalitete istog, predstavljao bi zakonsko ogranienje za uspostavljanje visokih standarda za odvijanje nastave , koji su pretpostavka u prepoznavanju ovih specifinih visokokolskih ustanova.

lan 164. Nacrta Naziv Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH , u istom lanu ponavlja se na pet mjesta.

lan 82. Nacrta Stav 5. lektorski srediti.

Primjedbe PMF lan 49. Nacrta; lanovi 100. i 101. Zakona Vrednovanje priznatih publikacija koje je kljuno kod izbora u naunonastavna zvanja predstavlja osnovni problem koji do sada nije rijeen na adekvatan nain. Kao i svi dosadanji zakoni, i ovaj preputa da se taj problem rijei u budunosti. Praksa je pokazala da se odgovarajui registar, odnosno pravilnik, nije donio ni pored zakonskih obaveza. Ostavljeno je na volju fakultetima, odnosno komisijama za izbore u zvanja, da oni odrede ta je to priznata publikacija. Ovu oblast bi trebalo regulisati na nain kao to se to radi u zemljama u naem okruenju jer ovako BiH ostaje crna rupa i nazaduje zato to se neadekvatni kadrovi biraju u naunonastavna zvanja. lan 100. Zakona, stav (3) odnosi se na to da se sadraj pojmova priznata publikacija itd. preciznije ureuje statutom visokokolske ustanove. Nije u redu da svaka visokokolska ustanova sama za sebe odreuje sadraje ovih pojmova. Takoer se, u stavu (4) lana 101. Zakona, kae da je prijedlog registra visokokolska ustanova obavezna dostaviti Ministarstvu u roku od 30 dana .... Postavlja se ponovo pitanje da li to svaka visokokolska ustanova pravi svoj registar. Dalje, u stavu (6) lana 101. se kae da e se radovi objavljeni do uspostave registra smatrati relevantnim u postupku izbora. Ovo je apsurdno jer se registar upravo i uspostavlja da se utvrdi koji radovi su relevantni. Stav (3) lana 101. obavezno treba izbaciti iz Zakona. lanove 100. i 101. Zakona treba u potpunosti promijeniti u skladu sa navedenim primjedbama, a izradi registra, odnosno odgovarajueg pravilnika, treba pristupiti i prije usvajanja ovoga zakona. Potrebno je uvesti odgovarajui bodovni sistem. Ako se to ne uvede, onda treba uvesti ekvivalenciju odnosno supstituciju uslova za objavljene knjige kod izbora u zvanje vanrednog i redovnog profesora. Primjedbe Stomatolokog fakulteta lan. 65. Otkud vremenski termin od 08 do 20 sati, ako je radno vrijeme u jednom danu 7,5 sati. lan 68. Razjasniti satavove 1. , 2. i 3.

Da li je student koji prenosi u narednu kolsku godinu jedan predmet, student iz take 2. istoga lana. Ako jeste kako e studirati upisanu godinu ako ponovo mora sluat predmet koji je prenio. Ako nije tako zato bi student iz stava 2. morao ponovo sluati predmet koji nije poloio? Prijedlog : Student koji obnavlja studijsku godinu nije obavezan ponovo prisustvovati nastavi iz predmeta koji nije poloio , a isti polae u propisanim ispitnim rokovima. Primjedbe PMF Generalne primjedbe na Nacrt Zakona: 1) Odgaa se integracija Univerziteta u Sarajevu, koja je zakonska obaveza prema Okvirnom zakonu. Integracija bi znatno doprinijela funkcionalnijem i efikasnijem radu univerziteta i negovom pribliavanju evropskim standardima. Primanja zaposlenih na Univerzitetu bi se ujednaila, to bi bilo potenije. 2) Ne postoji pravilnik o vrednovanju naunog rada i naunih publikacija, koji bi bio osnova za izbore nastavnika i saradnika. Ovo je u otrom kontrastu sa evropskim standardima i zakonima i pravilima koja vae u nama susjednim zemljama. Bez donoenja takvog pravilnika nam nema daljeg napretka. 3) Iz principa bolonjskog procesa se izdvaja samo ono to nekome odgovara. Po Bolonji je cilj da studenti kontinuirano rade i stiu znanja uz stalnu podrku nastavnog osoblja. Ovo je shvaeno kao da se fakultet svodi na srednju kolu (uvodi se evidencija dnevnik, skrauje se vrijeme trajanja ispita na 90 minuta), to je pogreno. S druge strane, uvodi se mogunost da studenti polau ispite u svim ispitnim rokovima. Time e studenti izgubiti kontinuitet u radu. Naime, nee se moi koncentrisati na ono to trenutno treba da ue, ve e spremati ispite koje nisu poloili u prethodnom semestru. Dalje, uvodi se mogunost poveanja angaovanja osoblja koje nije stalno zaposleno na visokokolskim ustanovama. Takvo osoblje nije u mogunosti kontinuirano raditi sa studentima. 4) Pri donoenju ranijih zakona nije bilo predvieno dodatno finansiranje provoenja bolonjskog procesa. Nije predvieno finansiranje drugog ciklusa koji je zamijenio magistarski studij koji su ranije plaali studenti. Ovo je dovelo do preoptereenja nastavnog osoblja kojem je obim predavanja i vjebi povean u prosjeku za 20%, a da nije omogueno zapoljavanje novog osoblja koje bi djelimino preuzelo te nove obaveze. Takoer je dolo do problema u primjeni zakona jer su neki fakulteti uveli naplaivanje drugog ciklusa. Ovaj problem bi se moglo pokuati prevazii izdvajanjem sredstava Kantona Sarajevo za zapoljavanje novih saradnika i nastavnika.

OBRAZLOENJE

I PRAVNI OSNOV

Pravni osnov za donoenje ovog Zakona sadran je u odredbama l. 12. taka b) i 18. stav (1) taka b) Ustava Kantona Sarajevo (''Slubene novine Kantona Sarajevo'', broj: 1/96, 2/96Ispravka, 3/96-Ispravka, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04). U skladu sa l. 12. taka b) i 28. Ustava Kantona Sarajevo Vlada Kantona Sarajevo nadlena je za predlaganje i izvravanje zakona Kantona Sarajevo koje donosi Skuptina Kantona Sarajevo, u skladu sa lanom 18. taka b) Ustava Kantona Sarajevo. Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo u skladu sa Programom rada Skuptine i Vlade Kantona Sarajevo za 2011. godinu, dostavlja Vladi i Skuptini Kantona Sarajevo Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju. U skladu sa l. 22. i 24. stav 4. Zakona o Vladi Kanotna Sarajevo (Slubene novine Kantona Sarajevo, broj: 24/03 Preieni tekst), Vlada na sjednici utvruje zakljukom nacrte zakona i predlae Skuptini Kantona Sarajevo da u skladu sa Poslovnikom Skuptine Kantona Sarajevo (Novi preieni tekst) ("Slubene novine Kantona Sarajevo", broj: 25/10), pretrese utvrene nacrte zakona i stavi ih u dalju proceduru donoenja. Zato Ministarstvo predlae Vladi da utvrdi Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju i predlai Skuptini Kantona Sarajevo da u skladu sa Poslovnikom Skuptine Kantona Sarajevo pretrese Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju i stavi ga u dalju proceduru donoenja.

II RAZLOZI ZA DONOENJE ZAKONA Odredbama lana 63. Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini utvreno je da e se zakoni Republike Srpske i kantonalni zakoni iz oblasti visokog obrazovanja uskladiti sa odredbama tog zakona u periodu od est mjeseci nakon njegovog stupanja na snagu, a u skladu sa kriterijima definiranim tim zakonom. Bosna i Hercegovina je usvojila osnovne principe i standarde za sticanje visokog obrazovanja, u skladu s relevantnim odredbama jedinstvenim za evropski prostor visokog obrazovanja i potpisala Deklaraciju evropskih ministara visokog obrazovanja iz Bolonje (1999) koja vodi stvaranju evropskog prostora visokog obrazovanja i omoguava poveanu mobilnost studenata i nastavnika i meunarodne konkurentnosti evropskog visokog obrazovanja, te uspostavljanju zajednikog okvira razumljivih i uporedivih diploma. Na podruju Kantona Sarajevo u primjeni je Zakon o visokom obrazovanju (Preieni tekst) (Slubene novine Kantona Sarajevo, broj: 22/10), koji je u temeljnom tekstu objavljen u Slubenim novinama Kantona Sarajevo, broj: 43/08, a mijenjan je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju (Slubene novine Kantona Sarajevo, broj: 18/10). Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo u obavezi je da pristupi promjeni postojeih odredaba Zakona o visokom obrazovanju (Preieni tekst) (Slubene novine Kantona Sarajevo, broj: 22/10) zbog naznaka (pismenih i usmenih) koje zaprima od visokokolskih ustanova i graana u odnosu na smetnje koje imaju prilikom primjene pojedinih odredaba ovog zakona. Prvenstveni razlog predstavlja neizvrena integracija Univerziteta u Sarajevu prema vaeem Zakonu o visokom obrazovanju, bez koje je bi bilo

nemogue donijeti kantonalni zakon o visokom obrazovanju koji bi bio u skladu sa Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini. Zato se ovo ministarstvo odluilo da pokrene proceduru izmjena i dopuna postojeeg Zakona o visokom obrazovanju, kojim bi bio predvien blai oblik integracije Univerziteta u Sarajevu i time bi se stvorile predpostavke za laku primjenu zakonskih odredbi. U postupku pripreme ovog zakona Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo je ukljuilo i predstavnike akademske zajednice kao i predstavnike studenata, najznaajnijih subjekata na koje se ovaj zakon odnosi, koji su dali svoje primjedbe i sugestije na postojee odredbe Zakona o visokom obrazovanju (Preieni tekst) (Slubene novine Kantona Sarajevo, broj: 22/10) i takoe uzeli u obzir pismene primjedbe, prijedloge i sugestije visokokolskih ustanova i graana na postojee zakonske odredbe, koje je zaprimilo ovo ministarstvo, a koje su se pokazale u primjeni da trebaju pretrpiti promjenu u smislu preciznije, lake, primjene u praksi, s tim da e omoguiti punu integraciju djelatnosti visokog obrazovanja u Kantonu Sarajevo u evropski prostor visokog obrazovanja.

III PRAVNA RJEENJA Nacrt zakona pripremljen je na nain da je i dalje prvenstveno voeno rauna da isti bude usaklaen sa odredbama Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini, iji je osnovni cilj reforma visokog obrazovanja kroz prihvatanje principa i standarda jedinstvenog evropskog prostora visokog obrazovanja. Izmijenjena je organizacija rada Univerziteta u Sarajevu koji djeluje na teritoriji Kantona Sarajevo i to na nain da dosadanji fakulteti i akademije ne gube pravni subjektivitet, s tim da e postati organizacione jedinice integriranog univerziteta koja se u konanii predvia. To znai da su, visokokolske ustanove u koritenju termina univerzitet, ograniene samo na one visokokolske ustanove koje realiziraju najmanje pet razliitih studijskih programa iz najmanje tri razliite naune oblasti, a koje nude akademske stepene sva tri ciklusa. Visokokolske ustanove koje nisu u mogunosti osigurati gore navedene standarde mogu koristiti termin visoka kola i te visokokolske ustanove mogu izdavati diplome stepena prvog ciklusa. Pravno-tehniki, zakon je pripremljen u skladu sa Jedinstvenim pravilima za izradu pravnih propisa u institucijama vlasti u Bosni i Hercegovini, te u skladu sa Uredbom o postupku i nainu pripremanja, izrade i dostavljanja propisa.

IV OBRAZLOENJE POJEDINIH ODREDABA ZAKONA

Dio prvi Osnovne odredbe:

lan 3. - Ovaj lan je preciznije formulisan u podnaslovu i alinejama 1), 3), 10), 13) i 17) koje se odnose na precizniju formulaciju akademskog osoblja, akademije kao organizacione jedinice univerziteta, fakulteta kao organizacione jedinice, katedre kao osnovne podorganizacione jedinice univerziteta, fakulteta, akademija, visoke kole, odsjeka kao podorganizacione jedinice univerziteta, fakulteta, akademija, visoke kole. U istom lanu taka 20) je brisana jer se odnosi na Savjet za visoko obrazovanje koji se u svim odredbama ovog Zakona brie kao nepotrebno tijelo, to je dokazano u dosadanjoj primjeni ovog Zakona. Isti lan dopunjen je sa tri nove alineje: 23a), 24a) i 28a) koje se odnose na definicije studija na daljinu, umjetnikoistraivakog rada i zajednikog studija. lan 7. - U ovom lanu izmijenjen je podnaslov.

Dio drugi Nadlenost kantonalnih organa u oblasti visokog obrazovanja Poglavlje I. Nadlenost kantonalnih organa lan 8. - U ovom lanu taka e) se brie jer je Elaborat o integraciji Univerzitea donesen. lan 9. - U ovom lanu taka g) se brie jer se odnosi na Savjet za visoko obrazovanje za koji je ve reeno da se brie u cijelom Zakonu. Dio drugi (Poglavlje II. Savjet za visoko obrazovanje) brie se Poglavlje II. Savjet za visoko obrazovanje i l. 11., 12., 13., 14., 15. i 16. obrazloenje je kao u l. 3. i 9. Dio trei Vrste, osnivanje, akreditiranje i licenciranje visokokolskih ustanova: Poglavlje II. Postupak osnivanja, statusne promjene, transformacija, reorganizacija i ukidanje visokokolskih ustanova) lan 19.- U ovom lanu stav (3) dopunjen je preciznijom definicijom garancije za osnivanje visokokolske ustanove u pogledu unaprijed obezbijeenih i planiranih finansijskih sredstava, osiguranje uvjeta za poetak rada i dalji rad to je u dosadanjoj primjeni Zakona izazivalo dvostruka tumaenja (novana sredstva ili hipoteka). U stavu (4) ovog lana period od najmanje pet godina smanjen je na period trajanja prvog ciklusa studija (tri ili etiri godine). lan 27.- Ovaj lan je u potpunosti izmijenjen u smislu pojedinanih formulacija u stavu (1) osnivanje novih fakulteta, akademija, instituta, u stavu (2) osnivanje novih organizacionih jedinica na visokokolskoj ustanovi, u stavu (3) osnivanje podorganizacionih jedinica unutar lanica univerziteta i u stavu (4) precizirana je primjena stava (1) ovog lana u sluajevima kada je univerzitet nema odgovarajuu unutranju organizaciju. Dio trei - Poglavlje III. Licenciranje i akreditacija

lan 29.- Ovaj lan je u potpunosti izmijenjen u smislu pojedinanih formulacija u stavu (1) licenciranje visokokolskih ustanova, u stavu (2) licence, u stavu (3) Standarda i normativa i u stavu (4) Pravilnika kojim se definira postupak licenciranja visokokolskih ustanova. lan 29a.- Iza lana 29. dodaje se novi lan 29a. kojim se reguliraju svi potrebni dokumenti za sticanje licence visokokolske ustanove sa precizno razraenim nadlenostima Ministarstva u postupku rjeavanja zahtjeva za licenciranje. lan 30.- Ovaj lan je u potpunosti izmijenjen u smislu pojedinanih formulacija i preciznije regulative postupka akreditacije visokokolskih ustanova u odnosu na nadlenost Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta i Ministartsva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo. lan 31.- brie se, jer su odredbe lana 31. sadrane u lanu 29. lan 32. - Ovaj lan se mijenja iz razloga to je preciznije navedena nadlenost Nezavisne komisije eksperata koju imenuje Agencija. lan 33. - Ovaj lan je u potpunosti izmijenjen u smislu konkretizacije provoenja postupka i dodjele akreditacije. lan 34. - Ovaj lan je u potpunosti izmijenjen u smislu provoenja postupka i oduzimanja licence i akreditacije. lan 34a. - Iza lan 34. dodaje se novi lan 34a. Kojim se predviaju pravne posljedice za visokokolske ustanove kao javne ustanove koje dva puta zaredom ne dobiju institucionalnu akreditaciju. Dio etvrti Statusne promjene i statut visokokolske ustanove: lan 35.- U ovom lanu izmijenjen je stav (7) kojim se precizira obaveza visokokolskih ustanova koje prestaju sa radom prema upisanim studentima u smislu obezbjeenja zavretka studija. Dio peti Djelatnost i uvjeti za obavljanje djelatnosti visokokolske ustanove, unutranja i vanjska ocjena kvaliteta: Poglavlje I. Djelatnost i uvjeti za obavljanje djelatnosti visokokolske ustanove lan 39. - U ovom lanu u stavu (1) predvieno je da je visoka kola akreditirana i licencirana za dodjelu diploma pored prvog i za drugi ciklus studija kako bi se studentima omoguio nastavak kolovanja na drugom ciklusu studija. lan 41. - Ovaj lan je u potpunosti izmijenjen u smislu razgranienja nadlenosti prilikom priznavanja inostranih visokokolskih kvalifikacija, to e ubudue biti podijeljena nadlenost Ministarstva i Univerziteta s tim da e Ministarstvo obavljati postupak strunog priznavanja radi zaposlenja, a Univerzitet akademako priznavanje radi nastvaka studija, kontunuiranog razvijanja sistema upravljanja kvalitetom s ciljem ukljuivanja u Jedinstveni evropski prostor visokog obrazovanja, ostale obaveze i prava su preispitani, objedinjeni i preciznije regulirani.

lan 44.- U podnaslovu ovog lana dodaje se rije studija radi preciznije formulacije, a isto je i u stavu (3). U istom lanu stav (5) se brie, jer institut ne moe organizovati drugi i trei ciklus studija to je u skladu sa Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u BiH. lan 45.- Ovaj lan je u potpunosti izmijenjen u smislu preciznijeg definisanja nastavnih planova i programa odnosno obaveze univerziteta, visoke kole pri realizaciji istih. lan 46.- Ovaj lan je u potpunosti izmijenjen u smislu preciziranja nastavnih predmeta na obavezne, izborne i zajednike. lan 47.- Ovaj lan se brie, jer je sadran u izmijenjenom lanu 45. lan 48. - Ovaj lan se brie, jer je sadran u izmijenjenom lanu 45. lan 49.- Ovaj lan je u potpunosti izmijenjen u smislu primjene nastavnog plana i nastavnih programa, vodei rauna o zahtjevima korisnika usluga, evaluaciji, kao i uvoenje novih ili inoviranje postojeih nastavnih planova i programa, te obavezu osnivaa da obezbijedi novana sredstva u sluaju uvoenja novih ili inoviranja postojeih nastavnih planova i programa. lan 50.- Ovaj lan se brie, jer je sadran u izmijenjenom lanu 49. Poglavlje II. Unutranja i vanjska ocjena kvaliteta lan 52. - Ovaj lan je u potpunosti izmijenjen u smislu uspostave i preciziranja postupka razvijanja sistema osiguranja i sistema upravljanja kvalitetom, te odreivanje vremenskog perioda za postupak provoenja samovrednovanja. lan 53. - Ovaj lan je u potpunosti izmijenjen u smislu uspostave, preciziranja postupka i odreivanja vremenskog roka razvijanja vanjskog sistema osiguranja i sistema upravljanja kvalitetom. Dio esti Ciklusi studija i diplome lan 54. U ovom lanu izmijenjen je stav (3) u smislu da se zavretkom integriganih studijskih programa prvog i drugog ciklusa stie najmanje 300 ECTS bodova. lan 55. - Ovaj lan je izmijenjen na nain da je detaljno opisano organiziranje redovnog, vanrednog studija (kao i krajnji rok za upis studenata na vanredni studij) i studija na daljinu. lan 57.- Ovaj lan je izmnijenjen dodavanjem dva nova stava koja preciziraju sadraj studijskog programa, te njihovu usklaenost sa strategijom razvoja visokog obrazovanja i potrebom profesionalnog sektora na nivou najnovijih naunih saznanja itd. lan 58. - U ovom lanu promijenjena je regulativa dosadanjeg stava (3) koji sada odreuje poetak nastave u zimskom semestru prvog, drugog i treeg ciklusa studija. Na isti nain je izmijenjen i stav (6) koji sada odreuje poetak nastave u ljetnom semestru za drugi i trei ciklus studija. Takoe je dodan novi stav (7) kojim je odreen sedmini broj asova. U istom lanu brisana su posljednja dva stava, jer su sadrana u l. 65. i 66.

lan 61. - U ovom lanu stav (2) je dopunjen tako da je odreen nain i uvjeti pribavljanja saglasnosti u odnosu na podzakonsku regulativu. U istom lanu stav (3) se brie, jer su predvieni drugaiji uvjeti i nain pribavljanja saglasnosti, a sadran je u stavu (2). lan 63. - U ovom lanu taka f) je izmijenjena tako da su ocjene F i FX razdvojene i preciznije definisane, a dodat je novi stav (2) u kojem je odreeno da se samo prolazne ocjene upisuju u indeks ili drugu ispravu. lan 64. - U ovom lanu izmijenjen je stav (2) kojim je predvieno trajanje ispita, kako se obavljaju ispiti, sada je to drugaije predvieno od dosadanje odredbe, a predvieni su i opravdani sluajevi. lan 65. - Izmijenjen je tako da je uvedena evidencija o provjeravanju znanja i rada studenta tokom nastave, utvreni su elementi vrednovanja pojedinih aktivnosti, detaljnije je opisan redovni i popravni ljetni i zimski, kao i jedan jesenji ispitni rok za studente koji imaju pravo sada polagati ispite na nain i pod uvjetima utvrenim opim aktom visokokolske ustanove. lan 66. - U ovom lanu stav (1) je izmijenjen tako da je produeno vrijeme za obavljanje zavrnog ispita, stav (2) je izmijenjen tako da je studentu data mogunost da moe polagati iz predmeta koji nije poloio na kraju semestra/studijske godine u svim ispitnim rokovima. U istom lanu dodat je novi stav (4) kojim je odreeno polaganje ispita vodei rauna o stvarnom optereenju studenta (ECTS bodovi) te prava i obaveze nastavnika. lan 70. - U ovom lanu u stavu (2) je uveden manji broj studijskih bodova za vrednovanje zavrnog ispita treeg ciklusa (doktorskog rada), jer je prvobitnih 120 ECTS bio prevelik broj bodova za vrednovanje zavrnog rada. lan 71. - O vaj lan je dopunjen stavom (5) u kojem je navedeno da e se sva relevantna pitanja u vezi sa zavrnim radom regulisati pravilima studiranja. lan 72. - U ovom lanu stav (1) je izmijenjen tako da je sada detaljno opisan postupak odbrane zavrnog rada. Stav (3) je izmijenjen na nain da je sada utvreno ocjenjivanje studenata na zavrnom ispitu drugog i treeg ciklusa. lan 73. - Ovaj lan je izmjenjen tako da je propisani broj primjeraka preciziran brojem tri, a naziv Nacionalne i univerzitetske bilioteke usklaen sa stvarnim nazivom i statusom koji je imala i danas ima (ne za podruje Sarajeva, nego za podruje Bosne i Hercegovine). lan 78. - U ovom lanu su izmijenjeni stavovi (2) i (3) tako da je utvreno ko realizira edukaciju u okviru programa cjeloivotnog uenja i da poloeni ispiti i ostvareni bodovi u okviru ovih programa mogu biti priznati kao dio studijskog ciklusa utvrenim ovim zakonom i statutom visokokolske ustanove. lan 79. - U ovom lanu stav (2) se brie, jer je ova odredba prebaena u Prelazne i zavrne odredbe Dio sedmi Student lan 81. - U ovom lanu izmijenjen je stav (7) na nain da student redovnog studija najvie jednom zaredom moe obnoviti istu studijsku godinu odnosno kada gubi status redovnog

studenta ije se kolovanje finansira iz sredstava osnivaa. U istom lanu stav (8) se brie, jer je lan 79. stav (2) brisan. lan 92a. - Iza lana 92. dodaje se novi lan 92a. koji regulira prelaze studenata i nain postizanja istih. Dio osmi Akademsko osoblje i akademska zvanja Poglavlje I. Akademska zvanja lan 94. - Ovaj lan je u potpunosti izmijenjen tako to su precizno definisana akademska zvanja u smislu naunonastavnikih, umjetnikonastavnikih, nastavnikih i saradnikih zvanja. lan 95. - U ovom lanu u stavu (1) taka f) je izmijenjena terminoloki. Stav (2) se brie, jer je sadran u izmijenjenoj taki f). Stav (3) se mijenja koji preciznije regulira zakljuivanje ugovora o radu akademskom osoblju. U stavu (5) ispravljena je pravopisna greka, umjesto rijei znanje sada stoji zvanje. U istom lanu dodaje se novi stav (8) kjim se uvodi obaveza visokokolskoj ustanovi da na nastavnom predmetu uz nastavnika sa navrenih 55 godina ivota ima izabranog vieg asistenta ili docenta, kako bi se podmladio nastavni kadar na univerzitetima. lan 96.- Podnaslov i stav (1) se dopunjavaju izborom u saradnika zvanja, te je usklaen sa izmijenjenim lanom 94., a taka a) se mijenja zato to prvi ciklus moe imati i 180 i 240 ECTS bodova, uskaen je sa bodovanjima prvog ciklusa. U takama b) i c) brie se zagrada, jer je suvina. lan 97. - Ovaj lan je izmijenjen na isti nain kao i lan 96. lan 99a. - Iza lana 99. dodaje se novi lan 99a. Kojim se uvode u nastavu lica u zvanju predavaa za nastavu stranih jezika i sporta/vjetina na nematinim fakultetima. lan 101. - U ovom lanu izmijenjen je stav (1) na nain da je uspostavljanje registra domaih i meunarodnih baza podataka preneseno na Ministarstvo, Savjet za nauku, Akademiju nauka BiH i na prijedlog Senata. U istom lanu u stavu (2) je precizirano da su baze domaih i meunarodnih publikacija indeksirane kako bi se na taj nain podigla vrijednost istih. Stav (4) je izmijenjen na nain da je usklaen sa izmijenjenim stavom (1). lan 102.- Ovaj lan je izmjenjen tako da je precizirano da se rezultati u radu akademskog osoblja nakon sticanja zvanja docenta i vanrednog profesora obavezno prilau prilikom izbora u zvanje za naunu oblast ili nastavni premet, te da se ovim lanom ograniava izbor akademskog osoblja na jedan izbor na univerzitetu za jednu naunu oblast, ime bi se uveo red u izborima u zvanja akademskog osoblja. Poglavlje II. Akademsko osoblje i kriteriji za izbor l. 103, 104, 106, 114, 115. i 116. - Ovi lanovi su izmijenjeni u odnosu na primjedbe koje su se odnosile na neprecizno propisanu regulativu provoenja konkursnog postupka za izbor u akademska zvanja, te angaman istih bez zasnivanja radnog odnosa u svim pojedinanim sluajevima koji ne mogu biti obuhvaeni opom normom koja se odnosi na provoenje

nastavnog plana i programa odreenog predmeta odnosno naune oblasti, angaovanje naunih radnika, umjetnika odnosno strunjaka iz prakse, kako bi uestvovali u ostvarivanju dijela nastave na nastavnom predmetu na visokokolskoj ustanovi to e se preciznije utvrditi statutom visokokolske ustanove. Svi navedeni lanovi mijenjani su u smislu otklanjanja svih nejasnoa u primjeni kao i otvaranja mogunosti povjeravanja nastave bez zasnivanja radnog odnosa akademskom osoblju koje ima najmanje tri referentna rada iz predmetne naune discipline, a sve u cilju da nastava u akademskoj godini bude zastupljena sa odgovarajuim akademskim osobljem kako studenti nedostatakom istih ne bi bili oteeni u toku akademske godine. Takoe, bitno je napomenuti da je predviena obaveza visokokolske ustanove da lanu akademskog osoblja koji ne bude izabran u isto ili vie zvanje, prije otkazivanja ugovora o radu, ponudi zakljuivanje novog ugovora o radu na poslovima za koje se ne trai izbor u akademsko zvanje ako za to postoji mogunost i potreba. Precizirano je i da akademskom osoblju u naunonastavnom, umjetnikonastavnom i nastavnom zvanju prestaje radni odnos na visokokolskoj ustanovi na kraju studijske godine u kojoj je navrio 65 godina ivota, s tim da moe ostati u radnom odnosu ukoliko nakon provedene konkurne procedure nije izabran drugi nastavnik, tako da se angaman nastavnika sa navrenih 65 godina ivota vezuje za nastavnu potrebu, koja se utvruje prije poetka svake studijske godine. Dio deveti Tijela visokokolskih ustanova i organizacionih jedinica Poglavlje I. Tijela visokokolske ustanove l. 122., 126. i 127. - Uvedena je grupacija organizacionih jedinica na visokokolskoj ustanovi kao struno i savjetodavno tijelo, a senat je zamijenjen nastavno-naunim vijeem na visokoj koli. U smislu navedenih izmjena ostali lanovi ovog poglavlja su usklaivani. Znaajno je napomenuti da je precizirano da senat univerziteta odluuje o akademskim pitanjima na prijedlog strunih tijela fakulteta, akademija, naunih instituta kao i drugih tijela univerziteta i predstavnikih tijela studenata u skladu sa zakonom i statutom, s tim da odgovornost za doputenost i zakonitost prijedloga upuenih senatu snose rukovodioci i struna tijela organizacione jedinice, odnosno rukovodna lica grupacije. Vremenski rok za podnoenje izvjetaja o radu visokokolske ustanove pomjeren je sa 15. novembra na 15. mart za prethodnu kalendarsku godinu, kako bi se pokazatelji iz izvjetaja imali vremena uzeti u obzir do poetka naredne akademske godine. Poglavlje II.Tijela organizacionih jedinica l. 131. i 132. - an 131. stav (1) je usklaen sa izmjenama lana 116., a dalje izmjene su se odnosile na preciziranje preispitivanja nastavnih planova i programa za sve cikluse studija najmanje jedanput po isteku ciklusa studija. Organizacione jedinice se usmjeravaju na funkcionalnu intergraciju univerziteta u smislu unutranje organizacije i sistematizacije radnih mjesta organizacione jedinice. Vremenski rok za podnoenje izvjetaja od strane dekana vijeu i rektoru pomjeren je sa 15. oktobra na 31. januar tekue godine za prethodnu akademsku godinu, analogno Poglavlju I Devetog dijela. Dio jedanaesti Dokumentacija, evidencija i javne isprave l. 148., 149., 150. i 151. - Izmjenama u ovom dijelu precizirana je definicija i postupak akademskog priznavanja inostranih visokokolskih kvalifikacija, za to nadlenost ima univerzitet, putem fakulteta i akademija, i visoka kola u saradnji sa Centrom za informiranje i priznavanje kvalifikacija iz oblasti visokog obrazovanja, te da jednom izvreno pozitivno

vrednovanje odreenog inostranog studijskog programa vai za sve budue sluajeve, dok za struno priznavanje inostranih visokokolskih kvalifikacija nadlenost ima Ministarstvo sa preciziranim postupkom priznavanja i obaveze Ministarstva da za obavljanje tih aktivnosti imenuje komisiju, kao i da vodi registar zaprimljenih i rijeenih zahtjeva za strunim priznavanjem visokokolskih kvalifikacija. Dio trinaesti Kaznene odredbe lan 155. - U ovom lanu u stavu (1) izmijenjena je alineje 30) koja se odnosi na usklaivanje sa izmijenjenim lanom 126. stav (3). Dio etrnaesti Prijelazne i zavrne odredbe l. 157a., 158., 159., 160., 161., 162., 163., 164., 166., 167., 168., 169., 170., 170a., 171., i 172. - Novim lanom 157a. uvedene su implementacijske mjere za poetak rada Univerziteta u Sarajevu kao integrirane visokokolske ustanove, utvreni rokovi za krajnji zavretak procesa integracije, te da fakulteti, akademije i nauni instuti do tog roka imaju status pravne osobe na nain i pod uvjetima utvrenim Statutom Univerziteta, kao i da se do dana potpune integracije Univerziteta u pogledu pokretanja i provoenja procedure za izbor akademskog osoblja i drugih zaposlenika, organa i tijela i upisa studenata primjenjuju odredbe opih akata univerziteta, fakulteta, akademija i instituta. Dalje izmjene odnose se na utvrivanje roka od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona za donoenje Satatuta i drugih akata na osnovu kojih se Univerzitetu omoguava provedba vieg nivoa integracije, a stupanjem na snagu Statuta Univerziteta prestaju da vae pravila fakulteta, akademija i instituta lanica Univerziteta. Visokokolske ustanove su obavezne obezbijediti licenciranje i institucionalnu i programsku akreditaciju najkasnije do poetka studijske 2013./2014. godine. l. 161. i 162. su izmjenjeni u skladu sa dodavanjem novog lana 157a. koji se odnosi na implementacijske mjere. Dalje izmjene se odnose na nastavne baze u koje se ubrajaju univerzitetske klinike bolnice. Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH potvruje se status institucije dravnog nivoa, kao i baze za nastavni, naunoistraivaki proces na visokokolskim ustanovama. Precizira se finansiranje Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH na osnovu posebnih ugovora izmeu lanica univerziteta/univerziteta i Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH. lan 166. je usklaen sa Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u BiH. lan 167. rjeava pitanje dosadanjih upravnih i nadzornih odbora koji rade u neprekidnom trajanju od imenovanja 2005. godine pa do danas, jer se ovom odredbom do dana potpune integracije lanovi upravnih i nadzornih odbora javnih ustanova u sastavu univerziteta biraju na nain i pod uvjetima utvrenim Zakonom o ustanovama, jer odredbe ovog Zakona u rjeavanju ovih pitanja mogu biti u primjeni tek nakon potpune integracije Univerziteta u Sarajevu, a to je u skladu sa Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u BiH. lanom 170a. regulirano je pitanje okonanja studija upisanim studentiama na dodiplomski i postdiplomski studij (predbolonjski studij) najdue do 30.09.2015. godine, s tim da im je, nakon isteka navedenog roka, omoguen nastavak studija u skladu sa ovim Zakonom na nain i pod uvjetima utvrenim statutom. Lica koja su stekla nauno zvanje magistra nauka/umjetnosti ili su zapoela studij za sticanje tog zvanja po propisima koji su vaili prije Bolonjskog procesa imaju pravo zapoeti postupak za sticanje naunog stepena doktora nauka prema odredbama ranijih propisa zakljuno sa 30.09.2012., s tim da se nauni stepen doktora nauka na ovaj nain moe stei zakljuno sa 30.09.2016. godine. Preciznije je regulisano da lica zateena u zvanju naslovnog docenta, stupanjem na snagu ovog Zakona, imaju pravo biti birana u zvanje docenta ili vie akademsko zvanje prema odredbama ovog Zakona. Takoe je preciziran sluaj izmjene naziva nastavnih predmeta ili naune/umjetnike oblasti na nain da je

utvrena obaveza senata univerziteta da na prijedlog fakulteta/akademija donosi odluku o ekvivalenciji izvrenih izbora u akademska zvanja. Tako se, u postupku ekvivalencije, izvreni izbor za nastavni predmet, ne bi mogao zamijeniti izborom na naunu/umjetniku oblast, osim u opravdanim sluajevima utvrenim statutom univerziteta. U lanu 172. precizirano je uvoenje treeg ciklusa do poetka studijske 212./2013. godine, jer sve visokokolske ustanove nisu istovremeno otpoele sa primjenom Bolonjskom procesa. FINANSIJSKA SREDSTVA ZA PROVOENJE OVOG ZAKONA Za provoenje ovog Zakona nisu potrebna dodatna finansijska sredstva, s obzirom na zadravanje dosadanjeg broja fakulteta i akademija, koji e u konanici postati organizacione jedinice integriranog Univeziteta u Sarajevu. Napominjemo, finansijska sredstva za rad Savjeta za visoko obrazovanje vie nisu potrebna, jer su te odredbe brisane iz Nacrta zakona. Pogledati kao pravni osnov za ove primjedbe:

Ustav Kantona Sarajevo (''Slubene novine Kantona Sarajevo'', broj: 1/96, 2/96Ispravka, 3/96-Ispravka, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04); Zakon o Vladi Kantona Sarajevo(Slubene novine Kantona Sarajevo, broj: 24/03 Preieni tekst), Zakon o visokom obrazovanju (Preieni tekst) (Slubene novine Kantona Sarajevo, broj: 22/10), Miljenje Ureda za zakonodavstvo Vlade Kantona Sarajevo, Miljenje Ministarstva pravde i uprave Kantona Sarajevo.

Univerzitet u Sarajevu Sarajevo, 04. 04. 2012. godine

PRILOZI