Povijest Utopija

Lewis Mumford POVIJEST UTOPIJA
Biblioteka Labirint
Mumford_final.indd 1
10/22/08 8:45:02 PM
Lewis Mumford: POVIJEST UTOPIJA

Naslov originala: The Story of Utopias (1922) Nakladnik: Naklada Jesenski i Turk Za nakladnika: Mio Nejami Urednik biblioteke: Petar Bujas Recenzenti: dr. sc. Vjeran Katunari dr. sc. Saa Boi Prevoditeljica: Paulina Tomi Grafiki urednik: Boris Kuk Tisak: Zrinski d.d., akovec
Copyright za hrvatski jezik: Jesenski i Turk, 2008.
10/22/08 8:45:02 PM
Lewis
Mumford
POVIJEST UTOPIJA
S engleskoga prevela
Paulina Tomi
Naklada Jesenski i Turk Zagreb, listopad 2008.
10/22/08 8:45:03 PM
Objavljivanje ove knjige potpomoglo je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
10/22/08 8:45:03 PM
Sadraj
ZAHVALE / 7 PRVO POGLAVLJE / 9
Kako zbog volje-za-utopiju ivimo u dva svijeta, i kako stoga iznova itamo povijest utopija drugu stranu povijesti ovjeanstva. Kako su Grci ivjeli u Novom svijetu i kako se inilo da je utopija nadohvat ruke. Kako se Platon u Dravi uglavnom bavi pitanjem to e idealni grad drati na okupu. Kako se izmeu Platona i Thomasa Morea neto dogodilo s utopijom; i kako je dolo do njena ponovna otkria, zajedno s Novim svijetom. Kako nas novi humanizam renesanse dovodi do Christianopolisa; i kako prvi put nailazimo na traak suvremene utopije. Kako su Bacon i Campanella, premda na glasu kao veliki utopisti, gotovo tek odjeci svojih prethodnika. Kako se u osamnaestom stoljeu dogodilo neto to je potaknulo ljude da se dobro zamisle, i kako je itava skupina utopija izniknula iz preobrazbi industrijalizma.
DRUGO POGLAVLJE / 27
TREE POGLAVLJE / 55
ETVRTO POGLAVLJE / 77
PETO POGLAVLJE / 97
ESTO POGLAVLJE / 105
10/22/08 8:45:03 PM
Lewis Mumford
SEDMO POGLAVLJE / 123
Kako su neki utopisti smatrali da dobra zajednica poiva na pravednoj raspodjeli i koritenju zemlje; i kakvu su vrstu zajednica osmislila ova iva bia to hodaju i ive na zemlji. Kako je tienne Cabet sanjao o novom Napoleonu zvanom Ikar i novoj Francuskoj zvanoj Ikarija; i kako nam njegova utopija, zajedno s utopijom Edwarda Bellamyja u romanu Pogled unatrag, nagovjetava to bi nam strojevi mogli donijeti ako se industrija nacionalizira. Kako William Morris i W. H. Hudson obnavljaju klasinu tradiciju utopija; i kako, konano, H. G. Wells saima i pojanjava utopije prolosti, povezujui ih s dananjicom. Kako su Ladanjska Kua i Coketown postali utopije suvremenog doba; i kako su promijenili svijet prema svome uzoru. Kako stoje stvari s jednostranim utopijama stranara. Kako prolaze polovini svjetovi i kako moe zaivjeti eutopija; te to nam je potrebno za gradnju Jeruzalema u bilo kojem kraju lijepom i zelenom.
OSMO POGLAVLJE / 139
DEVETO POGLAVLJE / 159
DESETO POGLAVLJE / 177
JEDANAESTO POGLAVLJE / 217
DVANAESTO POGLAVLJE / 247
BIBLIOGRAFIJA / 291 BILJEKA UZ MUMFORDOVU POVIJEST UTOPIJA (Rade Kalanj) / 301
10/22/08 8:45:03 PM
ZAHVALE
Nacrt za ovu knjigu nastao je jo prije deset godina, otkada sam ga esto u mislima razvijao. S pisanjem sam poeo na poticaj Van Wycka Brooksa, bez ijega se ohrabrenja moda nikada ne bih ni prihvatio toga posla ili ga barem ne bih priveo kraju. Osnovne zamisli pod snanim su utjecajem doticaja s profesorom Patrickom Geddesom, preko njegovih knjiga i korespondencije, i duan sam mu izraziti zahvalnost koju nisam uvijek imao priliku izraziti direktno ga spominjui ili citirajui. Prilikom pregledavanja rukopisa od velike su mi pomoi bili velikoduni savjeti i kritike mnogih prijatelja, napose Clarencea Brittena, Herberta Feisa, Geroida Robinsona i Sophie Wittenberg, od kojih je svatko na svoj nain pomogao. Gospodi Victoru Branfordu i Alexanderu Farquharsonu iz Sociolokog drutva Velike Britanije zahvalan sam na mnogim vrijednim prijedlozima. Takoer zahvaljujem urednicima asopisa The Freeman za doputenje koritenja izvadaka iz dva lanka: Ususret humanistikoj sintezi (Towards a Humanist

10/22/08 8:45:04 PM
Lewis Mumford
Synthesis) i Ljepota i pitoreskno (Beauty and the Picturesque). I konano, duan sam izraziti veliku zahvalnost Hendriku van Loonu za njegovo prijateljsko zanimanje. Lewis Mumford
10/22/08 8:45:04 PM
PRVO POGLAVLJE
Kako zbog volje-za-utopiju ivimo u dva svijeta, i kako stoga iznova itamo povijest utopija drugu stranu povijesti ovjeanstva.
1
Utopija je dugo bila drugi naziv za neto nestvarno i nemogue, suprotstavljeno zbiljskomu svijetu. A zapravo nam upravo nae utopije taj svijet ine podnoljivim: u gradovima i velebnim zdanjima o kojima sanjaju ljudi naposljetku i ive. to vie reagiramo na okolinu i preinaujemo je po nekom modelu, to vie ivimo u utopiji; no u sluaju rascjepa izmeu stvarnog svijeta i nadsvijeta utopije postajemo svjesni uloge koju volja-za-utopiju ima u naim ivotima, pa utopiju poinjemo smatrati odvojenom realnou.
Autor aludira na knjigu Povijest ovjeanstva (The story of mankind) Hendrika van Loona, nap. prev.
10/22/08 8:45:04 PM
Lewis Mumford
Upravo je ta odvojena realnost utopije predmet istraivanja ove knjige utopija kao svijet po sebi, podijeljen u idealne drave, sa zajednicama okupljenima u ponosne gradove, neustraivo usmjerene ka ostvarenju dobra ivota. Rasprave o idealnim dravama crpe okus i miris iz vremena svoga nastanka. Platonova Drava potjee iz razdoblja drutvenog rasula koje je uslijedilo nakon Peloponeskog rata. Stoga je njena britkost vjerojatno barem dijelom uzrokovana beznadnim prilikama kojima je Platon svjedoio. U slinom je razdoblju nereda i nasilja i Thomas More poloio temelje za svoju zamiljenu dravu: Utopija je bila most kojim je pokuavao premostiti jaz izmeu staroga poretka srednjeg vijeka te novih preokupacija i obiaja renesanse. U prikazivanju ove povijesti i kritike utopija moda nas vode isti motivi koji su vodili Platona i Morea, jer tek se iza oluje moemo nadati dugi. Pad u bezdan kojim gubimo sve iluzije potaknuo nas je da pomnije razmotrimo vrhunska dobra, osnovne ciljeve, to jest itavu koncepciju dobra ivota koja nas usmjerava danas, u suvremenom dobu. Usred mlakih i malodunih rasprava bez kraja i konca o zakonima o prohibiciji, trajkovima i mirovnim konferencijama, zabranimo razgovor o opim mjestima pozabavimo se utopijom!
10
10/22/08 8:45:04 PM
Povijest utopija
2
ovjek stoji nogama na zemlji, a glava mu je na nebu; povijest zbivanja na zemlji povijest gradova, vojski i svega to ima tijelo i oblik tek je jedna strana povijesti ovjeanstva. Vanjska kulisa pred kojom se odigravala ljudska drama uglavnom je uvijek bila vie-manje ista. Mijenjale su se klima i Zemljina kora, velike civilizacije, poput Maya u Sredinjoj Americi, cvjetale su na mjestu gdje je danas samo prauma. Ipak, brda oko Jeruzalema ista su ona brda koja je gledao David; poplava u nekom nizozemskom gradu ili du obale New Jerseyja gotovo je usporediva s blijeenjem boje ili pukotinama na buci. Bjelodano je da je ono to nazivamo materijalnim svijetom u neprestanoj mijeni: planine ostaju bez drvea i pretvaraju se u pusto, pustinje se navodnjavaju i postaju vrtovi. No glavne konture ostaju, pa bi nam u rimsko doba bolje posluila kakva suvremena karta negoli najbolja Ptolomejeva mapa. Da je svijet u kojemu ive ljudi svijet kakvoga zna geograf, bilo bi nam lako. Mogli bismo posluati Whitmanov savjet i ivjeti poput ivotinja, te napokon prestati jadikovati zbog svojih grijeha i mana. Ono to ljudsku povijest ini tako nepouzdanom i fascinantnom priom jest to to ovjek ivi u
Charles Otis Whitman (18421910), ameriki zoolog, nap. prev.
11
10/22/08 8:45:04 PM
Lewis Mumford
dvama svjetovima unutarnjem i vanjskom a unutarnji svijet u ljudskim glavama prolazio je preobrazbe koje su rastavljale materijalne stvari snano i brzo poput radija. Bit u slobodan nazvati ovaj unutarnji svijet naim idolumom (ido'-lum) ili svijetom ideja. Rije ideje ne koristim ovdje u uobiajenom smislu. Njome elim opisati ono to bi filozofi nazvali subjektivnim svijetom, a teolozi moda duhovnim svijetom; i njome obuhvaam sve filozofije, fantazije, racionalizacije, projekcije, predodbe i uvjerenja pomou kojih ljudi oblikuju svoje ponaanje. Ovaj svijet ideja, primjerice u sluaju znanstvenih istina, ponekad u grubim crtama odgovara onome to ljudi nazivaju svijetom. Ali, vano je napomenuti da on ima i vlastite konture, sasvim nezavisne od materijalne okoline. Fiziki je svijet neto tono odreeno, neizbjeno. Njegove su granice stroge i oite. Poelite li, moete s kopna otii na more, ili iz tople klime u hladnu; ali iz fizike se okoline ne moete izdvojiti bez da si okonate ivot. U dobru i u zlu morate udisati zrak, jesti hranu, piti vodu; a odbijete li ispunjavati ove uvjete, kazne su nemilosrdne. Samo bi luak odbio priznati fiziku okolinu, temelj naega svakodnevnog ivota. Ako je fizika okolina zemlja, onda svijet ideja odgovara nebesima. Spavamo pod svjetlom zvijezda koje odavno vie ne postoje, i ponaamo se u skladu s idejama koje gube svoju realnost im ih prestanemo cijeniti. Ali dok sve to inimo, ovaj svijet ideja ovaj idolum gotovo je jednako vrst, gotovo jednako stvaran, gotovo jednako neizbjean kao cigle
12
10/22/08 8:45:04 PM
Povijest utopija
naih kua ili asfalt pod naim nogama. Vjerovanje da je svijet stvoren bilo je neko vanije od injenice da je okrugao, i to je vjerovanje spreavalo srednjovjekovne pomorce da odlutaju daleko od kopna jednako uspjeno poput niza topovnjaa ili plutajuih mina. Ideja je vrsta injenica, teorija je vrsta injenica, praznovjerje je vrsta injenica sve dok se ljudi ponaaju u skladu s tom idejom, teorijom ili praznovjerjem, koji nisu nita manje vrsti jer se prenose u obliku predodbe ili zvuka.
3
Ovaj svijet ideja slui mnogim svrhama. Dvije su od njih usko povezane s naim istraivanjem utopije. S jedne strane pseudo-okolina ili idolum jest temelj vanjskoga svijeta; to je neka vrsta utoita u koje bjeimo kada na dodir sa vrstim injenicama postane presloen ili prenaporan da bismo se s njime suoili. S druge pak strane pomou idoluma prikupljamo, sortiramo i filtriramo injenice svakodnevnog svijeta, a natrag u vanjski svijet projiciramo jednu novu vrstu stvarnosti. Prva funkcija jest bijeg ili kompenzacija; cilj je trenutno izbavljenje od tekoa ili ivotnih frustracija. Druga je funkcija stvaranje uvjeta za izbavljenje u budunosti. Utopije koje odgovaraju ovim dvjema funkcijama nazvat u utopije bijega i utopije rekonstrukcije. Prve ostavljaju vanjski svijet onakvim kakav jest; druge ga nastoje prilagoditi. U prvoj gradimo
13
10/22/08 8:45:05 PM
Lewis Mumford
kule u zraku; u drugoj se savjetujemo s geodetom, arhitektom i zidarom, te poinjemo s gradnjom kue koja zadovoljava nae potrebe, kao to ih zadovoljavaju kue od kamena i buke.
4
Meutim emu uope priati o utopiji i svijetu ideja? Zato ne bismo radije poivali sigurni u njedrima materijalne okoline, bez bjeanja u podruje koje je oito izvan prostora i vremena? No ponuena alternativa nije hoemo li ivjeti u stvarnomu svijetu ili prosanjati ivot u utopiji, jer ovjek je po prirodi takav da jedan od ta dva svijeta moe ukloniti iz svijesti jedino svjesnom disciplinom kao u sluaju hinduistikog asketa ili amerikog biznismena. Prava alternativa za veinu nas jest izbor izmeu beskorisne utopije bijega i svrhovite utopije rekonstrukcije. Jer ivei u svijetu prepunom frustracija kao onom stvarnom, ionako velik dio svoga duevnog ivota moramo provoditi u utopiji. Pa ipak, ima izuzetaka. Nedvojbeno je da neki ljudi ne osjeaju potrebu za osobnim utopijama, kao i da, ini se, u nekim zajednicama one uope ne postoje. Divljaci s otoja Marquesas, koje je opisao Hermann Melvill, ini se da su bili tako sretno i potpuno prilagoeni svojoj okolini da se, osim kada je rije o upadima neprijateljskih plemena (a i za to se ispostavilo
Dio Francuske Polinezije, nap. prev.
14
10/22/08 8:45:05 PM
Povijest utopija
da je uglavnom samo igra koja potie apetit na gozbi nakon bitke), sve potrebno za dobar ivot u junim morima moglo dobiti jednostavnim uzimanjem. Stanovnici tih otoka nisu morali sanjati o nekom sretnijem ivotu; trebali su ga jednostavno uzeti. Katkada, moda u djetinjstvu, ivot ima istu ovu cjelovitost; takoer se mnogi ljudi i kada odrastu uspiju dobro prilagoditi svojoj okolini, i time se zadovoljavaju. Oni ne osjeaju potrebu ni za kakvom utopijom. Sve dok uspijevaju drati se okvira svakodnevice, samo bi ciljani upad iz vanjskoga svijeta mogao stvoriti takvu potrebu. Oni su poput bolesnika u paraboli perzijskog pjesnika ija je jedina elja da neto eli; i nema razloga da im zavidimo. Ljudi nedovoljno odvani da se otisnu na otvoreno more plaaju kaznu tako to nikada ne pogledaju opasnosti u oi; u najboljem sluaju, oni poznaju samo jednu stranu ivota. Ono to bi takvi nazvali dobrim ivotom jednostavno nije dovoljno dobro. Ne moemo se zadovoljiti jednim segmentom ivota, bez obzira koliko smo mu dobro prilagoeni, kad uz samo malo truda moemo obii itav krug. No malobrojna su podruja, drutveni poreci i ljudi kod kojih je prilagodba potpuna. Usprkos neprestanim tekoama i zaprekama klimatskim nepogodama, utjecajima drugih ljudi i obiajima koji su odavno nadivjeli svoju prvotnu namjenu postoje, ugrubo, tri naina na koje ovjek moe reagirati. Moe pobjei; moe pokuati ostati pri svome; moe krenuti u napad. Pogledamo li nae suvremenike koji su preivjeli rat, oito je da se veina njih nalazi u prvoj fazi panike i oaja. U jednom
15
10/22/08 8:45:05 PM
Lewis Mumford
zanimljivu lanku pod nazivom Rasplet nihilizma (The Dnouement of Nihilism) Edward Townsend Booth tvrdi da generacija roena kasnih osamdesetih pati od potpune paralize volje ili, kako kae, ako im je ostalo imalo inicijative, emigriraju u Europu ili na otoke junih mora, ili se zavuku u neki miran kutak Sjedinjenih Drava no veina ostaje tamo gdje ve jest, ivei poput ivih mrtvaca (The Freeman). Openito, bijeg ne znai uvijek fiziko bjeanje, niti napad nuno znai neto konkretno, ovdje i sada. Posluimo se primjerom dr. Johna Deweyja i pretpostavimo da je nekom ovjeku uskraena komunikacija s udaljenim prijateljima. Jedna vrsta njegove reakcije jest zamiljanje da se susree s prijateljima, prolazei tako, u mislima, itav ritual susreta, ala i razgovora. Druga vrsta reakcije, smatra dr. Dewey, jest utvrditi potrebne uvjete za uvrenje prijateljstva s udaljenim prijateljima, te potom izumiti telefon. Takozvani ekstrovert, tip ovjeka koji nema potrebu za utopijom, zadovoljit e svoju elju razgovaranjem s najbliim ljudskim biem. (Moe pokuati ostati pri svome.) Meutim prilino je jasno da ekstrovert, upravo zbog slabosti i nedosljednosti svojih ciljeva, nije sposoban doprinijeti boljitku zajednice iim drugim osim svojom dobrodunou, pa bi u njegovim rukama i umjetnost i izumiteljstvo vjerojatno propali. Ali, ostavimo li po strani ekstroverta, otkrivamo da su dva preostala tipa reakcije nala svoj izraz u svim povijesnim utopijama. Moda nije naodmet prvo ih
16
10/22/08 8:45:05 PM
Povijest utopija
promotriti u njihovu uobiajenom, svakodnevnom okruenju, prije negoli krenemo istraivati idealne drave prolosti. Manje-vie svi smo imali priliku vidjeti trake utopije bijega: ona gotovo svakodnevno nastaje, uruava se i ponovo gradi. Usred bunih strojeva tvornice papira naiao sam na portret jedne filmske glumice, privren za stroj. I nije bilo teko rekonstruirati osobnu utopiju ovjeka koji je radio za strojem, ili zamisliti svijet u koji je pobjegao od lupe, buke i prljavtine strojeva. Postoji li itko tko jo od adolescencije nema ovu utopiju elju da posjeduje i da bude posjedovan od lijepe ene? Vjerojatno je za veliku veinu mukaraca i ena ta mala, osobna utopija jedina za koju osjeaju stalno, strastveno zanimanje; konano, svaka druga utopija mora se za njih moi prevesti u neki slian intiman oblik. Njihovo bi nam ponaanje mnogo reklo, ak i ako njihove rijei to ne govore. Oni izlaze iz sumornih ureda i prljavih tvornica, i svake se veeri slijevaju u kino kako bi na trenutak ivjeli u zemlji nastanjenoj lijepim, koketnim enama i njenim, strastvenim mukarcima. Stoga uope ne udi to velika i mona religija koju je osnovao Muhamed u prvi plan drugoga svijeta stavlja upravo tu utopiju! Na neki nain, ta je utopija najelementarnija meu utopijama; jer, prema tumaenju psihoanalitiara, ona u sebi nosi duboku enju za povratkom i ostankom u majinoj utrobi savrenoj okolini koju svi mogui strojevi i zakonodavstvo neobuzdana svijeta nikada nisu uspjeli stvoriti.
17
10/22/08 8:45:06 PM
Lewis Mumford
U svomu najelementarnijem obliku ova utopija bijega zahtijeva potpun raskid s mesarom, pekarom, trgovcem mjeovitom robom, odnosno stvarnim, ogranienim, nesavrenim ljudima. Kako bi bila to savrenija, ukidamo mesara i pekara te se prenosimo na neki samodostatan otok u junim morima. Naravno, ovo je velikim dijelom tek isprazan san, te ako nam on nije dovoljan za rast, moramo mu dodati jo neto; no, za veliku veinu nas, ispraznost bez sna jedina je alternativa. Iz takvih su fantazija o blaenstvu i savrenstvu, koje u stvarnomu ivotu nisu dugoga vijeka, ak i kada povremeno zabljesnu, u velikoj je mjeri izrasla umjetnost i knjievnost. Teko je zamisliti drutveni poredak koji bi bio tako cjelovit i zadovoljavajui da bi nas liio potrebe da s vremena na vrijeme uteknemo u imaginarni svijet u kojemu nae patnje nestaju a uitci rastu. ak i na velikoj idili slikara Williama Morrisa ene su prevrtljive a ljubavnici ostaju razoarani; a kada zbiljski svijet postane preteak i presumoran, ravnoteu vraamo bijegom u jedan drugi svijet koji potpunije zadovoljava nae najdublje interese i elje u svijet knjievnosti. Meutim nakon prestanka oluje opasno je i dalje se zadravati u utopiji bijega; jer to je zaarani otok, i ostati ondje znai izgubiti sposobnost suoavanja sa stvarima kakve jesu. Djevojku koja je predugo zamiljala prineva milovanja odbit e nespretni mladievi zagrljaji, koji se dok je izvodi u kazalite pita kako e dovraga platiti stanarinu ako na medenom mjesecu ostanu vie od tjedna. tovie, ivot u utopiji bijega pretjerano je lagodan i odvie bezlino sa18
10/22/08 8:45:06 PM
Povijest utopija
vren nema niega za otrenje zuba. Nisu zbog toga ljudi ili u dunglu loviti zvijeri i obraivali polja, i nisu zbog toga u malim otvorenim barkama pobjeivali strah i trepet vjetra i mora. Ako ne elimo oslabiti, u svakodnevnoj prehrani moramo imati vie vlakana nego to e nam pruiti ova matanja. Na naem putovanju u utopiju nakratko emo ostati u ovim utopijama bijega, ali neemo se ondje dugo zadravati. Mnogobrojne su i razasute po vodama naeg imaginarnog svijeta poput otoka u Egejskome moru koje je posjeivao Odisej. Ove utopije pripadaju istoj knjievnosti, a i u njoj zauzimaju tek sporedno mjesto. Mnogih bismo se mogli odrei u zamjenu za jo jednu Anu Karenjinu ili Brau Karamazove. Druga vrsta utopije s kojom emo se susresti jest utopija rekonstrukcije. Prva vrsta predstavlja, rekli bi psihoanalitiari, jedan vrlo primitivan nain miljenja, u kojemu slijedimo svoje udnje bez uzimanja u obzir bilo kakvih ograniavajuih uvjeta s kojima bismo se nedvojbeno morali suoiti kada bismo se vratili na zemlju i u praktinom ivotu pokuali ostvariti svoje elje. Rije je o mutnom, neurednom i logiki nedosljednom nizu slika koje se pune bojom i blijede, koje nas uzbuuju i ostavljaju ravnodunima, i koje zato to nai susjedi daleko vie cijene nau sposobnost da postavimo skelu ili izblanjamo komad drveta radije zatvaramo u neobinu kutiju sa zapisima zvanu mozak. I ovaj drugi tip utopije moe biti obojen primitivnim udnjama i eljama, ali one se hvataju u ko19
10/22/08 8:45:06 PM
Lewis Mumford
tac sa svijetom u kojemu se nastoje ostvariti. to je utopija rekonstrukcije, govori nam sam naziv: vizija rekonstruirane, odnosno preureene, okoline koja vie odgovara ljudskoj prirodi i ciljevima negoli ona trenutna; i ne samo da vie odgovara njihovoj istinskoj prirodi ve i njihovu moguem razvoju. Ako prva utopija vodi natrag u utopistov ego, druga vodi van van u svijet. Pod rekonstruiranom okolinom ne podrazumijevam samo neku fiziku stvar ve i nov skup navika, novu ljestvicu vrijednosti, drukiju mreu odnosa i obiaja te, ako je mogue (jer gotovo sve utopije naglaavaju faktor odgoja), promjenu fizikih i mentalnih karakteristika pomou obrazovanja, bioloke selekcije i slino. Rekonstrukcija okoline kojoj svi pravi utopisti tee obuhvaa rekonstrukciju i fizikog svijeta i idoluma. Utopist se upravo u ovome razlikuje od praktinog izumitelja i industrijalca. Svaki pokuaj pripitomljavanja ivotinja, kultiviranja biljaka, jaruenja rijeka, kopanja kanala i, u suvremeno doba, koritenja suneve energije za tehnike naprave bio je pokuaj rekonstrukcije okoline; i u mnogim je sluajevima korist za ljude bila neosporna. Sigurno je da utopist ne prezire Prometeja koji je donio vatru ili Franklina koji je uhvatio munju. Kao to kae Anatole France: Bez utopista prolosti ljudi bi jo uvijek ivjeli u piljama, bijedni i goli. Utopisti su bili oni koji su iscrtali granice prvoga grada. (...) Iz plemenitih je snova nastala blagotvorna stvar
Benjamin Franklin (17061790), ameriki fiziar, filozof i dravnik, nap. prev.
20
10/22/08 8:45:06 PM
Povijest utopija
nost. Utopija je naelo svakog napretka i pokuaj stvaranja bolje budunosti. Meutim nae su fizike rekonstrukcije bile ograniene; uglavnom su doticale samo povrinu stvari. Kao posljedica toga ljudi ive u modernoj fizikoj okolini, a u glavama nose jedan udan asortiman duhovnih relikata iz gotovo svakoga drugog doba, od onog primitivnog divljaka voenog tabuima do energinih viktorijanskih uenika Gradgrinda i Bounderbyja. Kao to Hendrik van Loon jezgrovito kae: ovjek s umom zanatlije iz esnaestog stoljea koji vozi Rolls-Royse iz 1921. godine i dalje je ovjek s umom zanatlije iz esnaestog stoljea. Ovaj je problem u osnovi ljudski problem. to ovjek potpunije upravlja fizikom prirodom, to je nunije da se zapitamo to bi trebalo voditi i drati na uzdi upravljaa. Ovaj problem ideala, cilja, svrhe ak i ako je cilj pomicati brda utopistov je temeljni problem. Osim u pisanim djelima utopista, a to je vano primijetiti u naem putovanju kroz utopije, rekonstrukcija materijalne okoline i rekonstrukcija mentalne strukture bia koja ive u toj okolini drale su se u dvama odvojenim pretincima. Pretpostavlja se da jedan pretinac pripada praktinom ovjeku, a drugi idealisti. Ciljevi prvoga pretinca mogu se ostvariti Ovdje i Sada; drugi je odgoen za slatku budunost. Ni praktini ovjek ni idealist nisu htjeli
Likovi u Dickensovu romanu Teka vremena (1854). Obojica su ljudi injenica, Gradgrind narodni zastupnik grada Coketowna i tiranski odgajatelj, a Bounderby beskrupulozni tvorniar i bankar, nap. prev.
21
10/22/08 8:45:06 PM
Lewis Mumford
priznati da se bave samo jednim problemom, da obojica pristupaju razliitim licima iste stvari. U ovom smislu utopija rekonstrukcije uvjerljivo pobjeuje. Ona ne samo da prikazuje itav svijet ve i promatra svaki njegov dio. Premda klasine utopije neemo istraivati bez svijesti o njihovim slabostima, njihovim ponekad uznemirujuim idiosinkrazijama, zasada je samo vano prepoznati njihove vrline; na putovanje bismo trebali krenuti bez podcjenjivanja koje rije utopist obino pobuuje u umovima zavedenima Macaulayevim podrugivanjem da bi radije imao jedan ral zemlje u Middlesexu nego kneevinu u utopiji.
5
Napokon, budite sigurni da su utopije stvarne. Nije li kao trag ostala kakva graevina, knjiga ili neki drugi znak, sve to se dogodilo u onome to nazivamo ljudskom povijeu jednako je udaljeno i u nekom smislu jednako mitsko kao i tajanstveni otok kojega je Rafael Hitlodej, uenjak i moreplovac, opisao Thomasu Moreu. Velik dio ljudske povijesti jo je manje pouzdan: Ikarani koji su ivjeli jedino u umu tiennea Cabeta, ili stanovnici Slobodne Zemlje u imaginaciji jednog suhoparnog, malog austrijskog ekonomista, vie su utjecali na ivote naih suvremenika nego Etruani koji su neko ivjeli na po
Thomas Babington Macaulay (18001859), britanski povjesniar, politiar i knjievnik, nap. prev.
22
10/22/08 8:45:07 PM
Povijest utopija
druju Italije, premda Etruani pripadaju onome to nazivamo stvarnim svijetom, a stanovnici Slobodne Zemlje i Ikarani nastanjuju Nigdinu. Nigdina moe biti neka zamiljena zemlja, ali vijesti iz Nigdine stvarne su vijesti. Svijet ideja, vjerovanja, fantazija i projekcija (moram to ponovno naglasiti) jednako je stvaran sve dok se prema njemu ponaamo kao prema kamenu kojega je dr. Johnson udario kako bi pokazao da je vrst. ovjek koji potuje pravo vlasnitva dri se podalje od susjedova zemljita moda ak vie nego onaj kojemu je pristup zabranjen samo znakom zabrane. Ukratko, ne moemo ignorirati svoje utopije. One postoje na isti nain kao to postoje sjever i jug; ako i ne poznajemo njihove klasine postavke, onda im barem svjedoimo dok svakodnevno nastaju u naim glavama. Nikada neemo dosegnuti krajnje toke na kompasu, i stoga zasigurno nikada neemo ivjeti u utopiji. No bez magnetske igle uope ne bismo mogli razborito putovati. Besmisleno je odbaciti utopiju govorei da ona postoji samo na papiru. Odgovor na ovo glasi: isto se moe rei i za arhitektov nacrt kue, a kue stoga nisu nita manje stvarne.
Autor aludira na naziv utopijskog romana Williama Morrisa (18341896), Vijesti iz Nigdine (News from Nowhere), nap. prev. Samuel Johnson (17091784), engleski knjievnik, nap. prev. James Boswell (17401795) u biografskom djelu ivot Samuela Johnsona navodi kako je Johnson na pitanje je li mogue pobiti Berkleyjev idealizam, odnosno nijekanje stvarnosti materijalnih tijela, odgovorio tako to je iz sve snage nogom udario kamen, nap. prev.
23
10/22/08 8:45:07 PM
Lewis Mumford
Polazei na ovo istraivanje idealnih drava, koje su plod nekih od velikih umova prolosti, moramo izgubiti osjeaj za udaljenost i napor. Nai ideali nisu neto to moemo odvojiti od osnovnih injenica naega ivota, kao to nae bake katkada neki hladan, sumoran i obino pljesniv salon odvoje od ostalih soba u kui: ba naprotiv, stvari koje sanjamo esto svjesno ili nesvjesno prodiru u svakodnevicu. Nae su utopije jednako ljudske, tople i draesne kao i svijet od kojega su potekle. Gledajui s vrha neke visoke zgrade, iznad krovova Manhattana, vidim neki nejasan toranj sa zlatnom kupolicom kako sjaji kroz meku jutarnju maglu; i na trenutak sve one neskladne i rune linije u krajobrazu iezavaju. Tako je i kod promatranja utopija. Ne moramo napustiti stvarni svijet kako bismo uli u mogue svjetove, jer ovi se drugi uvijek raaju iz prvih. Naposljetku jedno predvianje i jedno upozorenje. U naemu putovanju kroz utopije prolosti neemo se zadovoljiti prelaskom itava podruja izmeu Platona i najnovijega suvremenog pisca. Ako pria o utopiji ita govori o povijesti ovjeanstva, onda je to ovo: nae su utopije bile bijedno slabe i neprikladne; i ako nisu imale mnogo praktinog utjecaja na tijek zbivanja, to je zato jer, kao to kae Violet Paget u Gospels of Anarchy, jednostavno nisu bile dovoljno dobre. Putujemo kroz utopiju jedino kako bismo stigli iza utopije: kada naputamo povijesnu domenu ulazei kroz vrata Platonove Drave, inimo to kako bismo se to uspjenije ponovno ukljuili u pranjavi podnevni promet suvremenoga svijeta. Stoga emo nakon istrai24
10/22/08 8:45:07 PM
Povijest utopija
vanja klasinih utopija promotriti odreene drutvene mitove i krnje utopije koje su u posljednjih nekoliko stoljea igrale vanu ulogu na Zapadu. Na kraju dajem obeanje da neu pokuati predloiti neku novu utopiju; bit e dovoljno ispitati temelje na kojima drugi mogu graditi. U meuvremenu, na je brod spreman za polazak, a sidro ponovno sputamo tek kad ugledamo obale Utopije.
25
10/22/08 8:45:07 PM
10/22/08 8:45:07 PM
DRUGO POGLAVLJE
Kako su Grci ivjeli u Novom svijetu i kako se inilo da je utopija nadohvat ruke. Kako se Platon u Dravi uglavnom bavi pitanjem to e idealni grad drati na okupu.
1
U doba prije nego to su velika carstva Rim i Makedonija poela iriti svoje logore irom Sredozemlja, ini se da je vizija idealnoga grada zaokupljala mnoge umove. Ba kao to su u osamnaestom stoljeu golema nenapuena prostranstva Amerike nadahnjivala Europljane da pomiljaju na stvaranje civilizacije bez pogreaka, poroka i praznovjerja Staroga svijeta, tako su i rijetko naseljene obale Italije, Sicilije, Egejskih otoka i Crnoga mora vjerojatno pruale nadu u okretanje nove stranice. To razdoblje izmeu est stotina i tri stotine godina prije Krista bilo je vrijeme kada su matini gra27
10/22/08 8:45:07 PM
Lewis Mumford
dovi u Grkoj osnivali nove gradove. Pretpostavlja se da je grad Milet zaeo oko tri stotine gradova, a vjerojatno i ostali njemu slini gradovi nisu bili nita manje plodni. Budui da se moglo osnivati nove gradove, otvarale su se brojne prilike za varijacije i eksperimente, a oni koji su sanjali o nekom plemenitijem drutvenom poretku mogli su zasukati rukave i upregnuti mozgove kako bi krenuli od samoga dna. Od rekonstrukcijskih planova i programa koji su se vjerojatno predlagali tijekom ovih stoljea ostala je samo aica. Aristotel nam govori o idealnoj dravi Faleje iz Halkedona, koji je kao i Bernard Shaw vjerovao u potpunu jednakost graana u posjedovanju bogatstva; od Aristotela takoer saznajemo o jo jednoj utopiji, koju je opisao Hipodam iz Mileta, veliki arhitekt, urbanist i sociolog. Hipodam je bio jedan od prvih u povijesti poznatih urbanista i u drevnom je svijetu stekao slavu planiranjem gradova u obliku donekle monotone ahovske ploe, dobro nam poznate danas u Americi. On je oito shvatio da je grad neto vie od puke skupine kua, ulica, trgova i hramova; stoga se osim fizikim izgledom grada bavio i temeljnijim pitanjem drutvenog poretka. Ako e nam zbog toga na put kroz utopiju djelovati imalo stvarnije, priznat u da je upravo primjer jednog drugog Hipodama, Patricka Geddesa, autora plana Jeruzalema i mnogih drugih gradova, nadahnuo pisanje ove knjige. Na mnoge je naine udaljenost izmeu Geddesa i Aristotela ili Hipo
Patrick Geddes (18541932), engleski urbanist, nap. prev.
28
10/22/08 8:45:08 PM
Povijest utopija
dama zapravo mnogo manja nego ona to razdvaja Geddesa i Herberta Spencera. Pogledamo li utopije koje su nam ostavili Faleja, Hipodam i Aristotel, i usporedimo li ih s Platonovom Dravom, vidjet emo da su im meusobne razlike beznaajne, a slinosti oite. Zato u nae istraivanje grke utopije ograniiti na onu koju je Platon izloio u Dravi, a pojasnio i dopunio u Zakonima, Dravniku i Kritiji.
2
Platonova Drava okvirno potjee iz vremena duga i pogubna ratovanja Atenjana protiv Sparte. U takvu ratu, usred bombastinih izjava domoljubnih graana, ljudi koji uspiju zadrati zdrav razum silom prilika vrlo dobro upoznaju svoga neprijatelja. Ako se potrudite proitati Plutarhov prikaz Likurgovih zakona i velianstven opis stare Grke Alfreda Zimmerna, vidjet ete kako Sparta i Atena tvore osnovu i potku Drave samo to Platon ima na umu idealnu Spartu i idealnu Atenu. Dobro je prisjetiti se da je Platon pisao usred poraza; velik dio njegove regije Atike bio je opustoen i spaljen, i vjerojatno je smatrao da su privremena rjeenja i reforme sasvim uzaludni kada neki novi Peloponeski rat moe poljuljati same temelje njegova svijeta. Prema Platonu, za plovidbu po olujnom moru loe konstruiranim brodom zvanim drava nije dovoljno dobro poznavati umijee navigacije: ako
29
10/22/08 8:45:08 PM
Lewis Mumford
mu neprestano prijeti potapanje, onda je krajnji as da se vratimo na brodogradilite i raspitamo o naelima na osnovi kojih je sagraen. U skladu s tim i mi emo se vratiti temeljima.
3
U opisivanju idealne zajednice Platon, poput vjeta obrtnika, kree od fizikih temelja. Daleko od toga da svoju utopiju smjeta na mitski otok Avalon, gdje ne pada ni tua, ni kia, ni snijeg, Platon u vie navrata jasno govori o tlu na kojem je osnovana Atena i o gospodarskom ivotu koji je izrastao iz toga tla. Budui da se obraao vlastitim zemljacima, zbog zajednikog je znanja mogao prijei preko mnogih stvari koje mi, kao stranci, moramo pomnije promotriti elimo li ispravno shvatili njegovu utopiju. Razmatranja fizike strane Drave temeljimo na Aristotelu i Platonu, kao i na suvremenim grecistima kao to su Zimmern, Myres i Murray. Danas kada govorimo o dravi prvenstveno mislimo na neko veliko prostranstvo, tako prostrano da u veini sluajeva ne bismo mogli vidjeti njene granice i kada bismo se za vedra dana popeli pet milja iznad tla. ak i ako je drava malena, kao to je Nizozemska ili Belgija, vrlo je vjerojatno da ima posjede udaljene tisuama milja, koje zajedno s matinom zemljom smatramo sastavnim dijelom drave. Dodue, teko je predoiti kako naprimjer Nizozemac u Rotterdamu posjeduje otok Javu; on ne
30
10/22/08 8:45:08 PM
Povijest utopija
ivi na otoku, ne poznaje njegove stanovnike, ne dijeli njihove ideje ili obiaje. Njegov interes za Javu, ako uope ima ikakva interesa, jest interes za eer, kavu, poreze ili kranske misije. Njegova drava nije zajednica u smislu zajednikog posjeda. Nasuprot tomu, za Grka Platonova vremena drava je bila neto to aktivno dijeli sa svojim sugraanima. Bio je to omeen komad zemlje ije su se granice vjerojatno mogle vidjeti s bilo kojeg brda, a oni koji su ivjeli unutar tih granica imali su zajednike bogove, zajednika kazalita i vjebalita te mnotvo zajednikih interesa koje su mogli zadovoljiti jedino ako zajedno rade, ako se zajedno igraju, zajedno razmiljaju. Platon vjerojatno nije mogao zamisliti dravu s civilizirajuim tenjama u kojoj na jednoj etvornoj milji prosjeno ivi deset stanovnika; a kada bi posjetio takvo podruje, zasigurno bi rekao da ga nastanjuju barbari ljudi iji ivot ne odgovara graanskom nainu ivota. Gledano dakle zemljopisno, idealna je drava bila grad-drava, to jest grad okruen s dovoljno zemlje da se uglavnom zadovolje potrebe stanovnitva za hranom te prikladno smjeten uz more. Popnimo se sada na jedno visoko brdo i pogledajmo ovu grad-dravu. Prua nam se pogled slian onome kojega je i sam Platon mogao imati nekog jasnog proljetnog jutra kada bi se popeo na vrh Akropole i pogledao dolje na uspavan grad, sa zelenim poljima i suhim panjacima na visoravnima, i sa suncem koje se ljeska na udaljenome moru nekoliko kilometara dalje.
31
10/22/08 8:45:08 PM
Lewis Mumford
Bilo je to planinsko podruje, gdje se u neveliku prostoru od vrha planine do mora nalazilo jednako mnogo razliitih oblika poljodjelskog i obrtnikog ivota koliko ih ima danas u dolini rijeke Hudson, koja tee od planinskog lanca Adirondack do njujorke luke. Kao osnovu za svoj idealni grad Platon je imao na umu idealni predio, a to je dolina. Da su se ove razne skupine ljudi nalazile na podruju slinom priobalnoj nizini New Jerseyja, on ih ne bi mogao okupiti u svome gradu. Grka je osobitost da su se unutar tako malena podruja mogla susresti tako raznolika zanimanja, poevi od vrha nizine sa zimzelenim umama i drvodjeljom, sputajui se dalje obronkom do pastira i njegova stada koza na panjaku, zatim dnom doline do ratara i njegovih usjeva, dok se napokon ne doe do ua rijeke gdje se ribar u amcu otiskuje na puinu, a trgovac dolazi iz ostalih predjela sa svojom robom. U slinim su se dolinama hranile velike svjetske civilizacije, pri emu mislimo na rijeku Nil i Aleksandriju, Tiber i Rim, Senu i Pariz itd. Zanimljivo je da se naa prva velika utopija trebala temeljiti na idealnom predjelu, dolini.
4
U ekonomskim temeljima Drave uzalud traimo pitanje rada. U suvremenom je svijetu to pitanje temeljni problem, a Platon ga, naizgled, preolako zaobilazi. No pogledamo li pozornije ivot ljudi u
32
10/22/08 8:45:08 PM
Povijest utopija
jutarnjim zemljama kako ih Nijemci nazivaju vidjet emo da nam Platon ne nudi rjeenje jer on, uistinu, nije niti bio suoen s tim problemom. Uzmemo li u obzir dolinu koja nije bezobzirno ogoljena od drvea, zatim umijee zemljoradnje i stoarstva, pa klimu bez ekstremnih vruina i hladnoa te mogunost osnivanja novih kolonija kada se stari grad prenapui problem rada mogao se pojaviti jedino u mati. ovjek je mogao postati robom ako ga zarobe u ratu, ali ne i zato jer je pod prijetnjom gladi prisiljen raditi za strojem. O odravanju ivota brinula se sama priroda sve dok su ljudi pristajali ivjeti u skladu s njom. Platonova se utopija temelji dakle na jednostavnome zemljoradnikom ivotu, uzgoju penice, jema, maslina i groa umijeima kojima su ljudi prilino dobro ovladali i prije njegova vremena. Ako tlo nije isprano i iscrpljeno, nema problema; Platon je samo morao osigurati dovoljno prostora za uzgoj hrane i ne dopustiti da elje stanovnika premae dareljivost prirode. Platon opisuje temelje svoje zajednice s nekoliko jednostavnih ali majstorskih opaski. Oni koji smatraju da u njegovu shvaanju dobra ivota postoji neto pomalo nehumano kada raspravlja o odgoju i dunostima vladajuih stalea neka dobro pogledaju sliku koju donosi. Platonovo drutvo nastaje iz ljudske potrebe. Budui da nitko nije samodostatan i da svi imaju mnoge potrebe, za njihovo su zadovoljenje potrebne mnoge vrste ljudi. Kada se svi ovi pomonici, partneri i suradnici okupe u nekom gradu, taj skup stanovnika naziva se dravom. Njeni la33
10/22/08 8:45:09 PM
Lewis Mumford
novi rade i meusobno razmjenjuju dobra radi zajednike koristi: stoar dobiva jeam za svoj sir i tako dalje sve do sloenih razmjena u gradu. Kakav e dakle fiziki ivot nastati u regiji koju opisuje Platon? Pravei hranu, vino, odjeu i obuu i sagradivi stanove, ljeti e veinom raditi lako odjeveni i bosi, a zimi dobro odjeveni i obuveni. Za hranu e pripravljati od jema jemeno, od penice penino brano, jedno e skuhati, drugo e umijesiti; kau e sjajnu i kruh postavljati na kakvu trstiku ili isto lie, lei e na slamnjau od tisova i mirtova lia, gostit e se sa svojom djecom, pripijat e vina, ovjenat e se i slavit e bogove u veselu drutvu; djeca nee imati vie nego prema imovini i uvat e se siromatva i rata. Tako Sokrat, u ovom dijalogu o dravi, opisuje svojim sluateljima osnove dobra ivota. Jedan od njegovih sluatelja, Glaukon, moli ga da to malo pojasni jer govori samo o osnovama. Usput, to je ista vrsta primjedbe koju je fiziar H. Poincar uputio Tolstojevoj filozofiji. Sokrat odgovara da bi dobra drava imala zdravo ureenje koje je upravo opisao, ali da nema nita protiv razmatranja kako nastaje i drava blagostanja. Pod dravom blagostanja Sokrat podrazumijeva nain ivota u kojeg danas gotovo svi ljudi Zapadne Europe i Amerike bez obzira na vjeroispovijest, ekonomski status i politiko uvjerenje gotovo jednoduno vjeruju; premda je
Ovaj i ostali Platonovi citati preuzeti su iz Platon, Drava, prev. Martin Kuzmi, Naklada Juri, Zagreb, 1997, nap. prev.
34
10/22/08 8:45:09 PM
Povijest utopija
dakle suprotna Platonovoj idealnoj dravi, nastaviti u je prikazivati jer rasvjetljava nae vlastite obiaje i navike. Nepravedna drava nastaje, kae Platon kroz Sokratova usta, umnaanjem potreba i vikova. Kao posljedica sve veih potreba, moramo iriti svoje granice jer je izvorna, zdrava drava premalena. U gradu e se tako osim nunih zanimanja pojaviti i ona suvina, koja ne zadovoljavaju niti jednu prirodnu potrebu; nastat e sva sila parazita i povlatenih; i naa e zemlja, neko dovoljno velika da uzdrava svoje stanovnike, poeljeti dio susjedovih panjaka i oranica; a oni e htjeti komad nae ako, kao i mi sami, prelaze granice nunoga i odaju se neogranienu gomilanju bogatstva. Iza toga emo ratovati, Glaukone, ili kako e biti? Ove nam kritike govore da je Platon jasno uvidio da idealna zajednica mora imati jedan zajedniki fiziki standard ivljenja, i da beskonano bogatstvo ili neograniene elje i uici nemaju nikakve veze s dobrim standardom. Dobro je ono to je nuno, a ono to je nuno nije, zapravo, mnogo dobara. Poput Aristotela, Platon je hvalio nain ivota koji nije ni siromaan ni luksuzan: oni koji imalo poznaju grku povijest prepoznat e da je ovaj atenski ideal dobra ivota simboliki stajao izmeu Sparte i Korinta, izmeu gradova koji su s jedne strane bili povezani sa strogim, vojnikim ivotom, a s druge s mekoputnim, izrazitom ulnim esteticizmom. Trebamo li smanjiti svoje elje ili poveati proizvodnju? Platon s lakoom odgovara. Smatrao je naime da e razuman ovjek smanjiti svoje elje i
35
10/22/08 8:45:09 PM
Lewis Mumford
da nee, eli li ivjeti kao dobar ratar ili dobar filozof, pokuavati oponaati rastronost obina kockara koji je itaricama zasijao samo komadi zemlje, ili obinu kurtizanu koja je upravo osvojila kockara koji je itaricama zasijao samo komadi zemlje. Bogatstvo i siromatvo, kae Platon, dva su uzroka kvarenja umijea: radi obojega, i radi siromatva i radi bogatstva, gore su tvorevine obrta, a gori su i sami obrtnici () jer jedno stvara rasko, lijenost i prevrat, a drugo pored prevrata prostotu i ravu radnu djelatnost. Platon ne predlae isti standard ivljenja za vladajue stalee i za obian puk. Svakome bi dao sva materijalna sredstva nuna za ivot i svakome bi bio spreman oduzeti sve to mu nije nuno. Shvatio je da posjedovanje dobara nije sredstvo dolaska do sree, ve traenje nadomjeska za duhovno zakrljao ivot. Prema Platonovu miljenju, srea je ono to ovjek moe dati ivotu a ne ono to od njega moe uzeti: to je vie srea plesaa negoli srea prodrljivca. Platon je prikazao zajednicu koja ivi razboritim, umjerenim, atletskim, otroumnim ivotom; zajednicu koja e se uvijek drati, da tako kaemo, unutar granica. U njegovoj dravi vlada strah od rasputenosti i lagodna ivota. Njegovo je drutvo lieno suvine akcije. Miris koji ispunjava sliku dobra ivota nije teak miris ruinih latica i tamjana to pada na meke leajeve; to je miris jutarnje trave, i miris zgnjeene metvice i maurana pod nogama.
36
10/22/08 8:45:09 PM
Povijest utopija
5
Kolika je veliina Platonove zajednice, kako su razvrstani njeni lanovi, u kakvim meusobnim odnosima ive? Sada kada smo raspravili zemljopisni poloaj ove utopije i promotrili njezine fizike osnove, spremni smo se pozabaviti ljudima; jer postojanje i trajanje svake zajednice dobre ili loe, stvarne ili zamiljene temelji se na interakciji ljudi, rada i okoline.
6
Iz onoga to smo rekli o Platonovu okruenju proizlazi da idealna zajednica ne smije imati neogranienu populaciju. Upravo suprotno. Platon kae da se drava moe poveavati dotle, dok moe sauvati svoju jedinstvenost, a dalje ne. Suvremeni politolog, koji ivi u dravi s milijunima stanovnika, i koji kada govori o veliini drava poglavito misli na veliinu njihove populacije, podsmjehuje se injenici da je Platon svoju zajednicu ograniio na 5 040 osoba, to je otprilike broj kojemu se moe obratiti jedan govornik. Zapravo, u Platonovoj definiciji nema nieg smijenog: on nije govorio o hordi barbara, ve je postavljao temelje za aktivnu zajednicu graana. Sasvim je jasno da ako se broj lanova neke zajednice poveava, smanjuje se broj stvari koje oni mogu zajedniki dijeliti. Platon nije
37
10/22/08 8:45:10 PM
Lewis Mumford
mogao predvidjeti beini telefon i dnevne novine, no vjerojatno ne bi preuveliavao razliku koju su takva pomagala napravila u onom bitnom. Ograniavanjem populacije svoga grada, predvidio je unaprijed vie od dva tisuljea miljenje suvremenih urbanista kao to je Raymond Unwin. Ljudi nisu lanovi zajednice zato to ive pod istom politikom upravom ili borave u istoj zemlji. Oni postaju istinski graani u onoj mjeri u kojoj obiaje i nain ivota dijele sa slino odgojenim ljudima. Platona je prvenstveno zanimalo stvaranje uvjeta koji bi drali zajednicu na okupu bez utjecaja neke vanjske sile kao to na modernu Nacionalnu Dravu utjee rat ili prijetnja ratom. ini se da ovaj problem lei u podlozi svake reenice u Dravi. U njegovu rjeavanju relativno se nevanim inio posao zadovoljavanja fizikih potreba grada; i premda je Grka u Platonovo vrijeme naveliko trgovala sa itavim Sredozemljem, Platon nije pogreno shvatio trgovaku zajednicu kao graansku zajednicu. Stoga je rad ratara i trgovca bio podreen. Vana stvar kojom se trebalo pozabaviti bili su opi uvjeti pod kojima bi svi pojedinci i skupine u zajednici mogli skupa skladno ivjeti. Ovo je neto sasvim drukije od utopija devetnaestog stoljea, kojima emo se poslije pozabaviti; i stoga je vano ispravno shvatiti Platonovo gledite i slijediti njegovu raspravu.
38
10/22/08 8:45:10 PM
Povijest utopija
7
Prema Platonu, dobra je zajednica poput zdrava tijela; skladno djelovanje svake funkcije uvjet je snage i vitalnosti. Iz toga nuno slijedi da dobra zajednica ne moe jednostavno biti skupina pojedinaca, od kojih svaki eli ostvariti neku osobnu i pojedinanu sreu, ne uzimajui u obzir dobrobit i interese svojih sugraana. Platon je vjerovao da se dobrota i srea jer, prema njemu, izmeu te dvije osobine gotovo da i nema razlike sastoje od ivljenja u skladu s prirodom, to jest od poznavanja samoga sebe, od pronalaenja neije prirodne sklonosti i obavljanja onog posla za koji je netko najsposobniji. Prevedemo li Platonov jezik u suvremeni politiki argon: tajna dobre zajednice lei u naelu drutvene uloge. Svaka vrsta posla, kae Platon, zahtijeva odreenu vrstu sposobnosti i obrazovanja. elimo li imati dobre cipele, cipele nam mora napraviti postolar a ne tkalac. Isto je tako svaki ovjek od prirode predodreen za odreeno zanimanje, te on pronalazi sreu za sebe i korist za svoje sugraane kada se bavi upravo tim zanimanjem. Dobar ivot nastaje kada svaki ovjek ima neku ulogu i kada su sve nune uloge meusobno usklaene. Drava je poput fizikog tijela. Zdravlje davati znai uspostaviti takav prirodni odnos sila tjelesnih, da meusobno vladaju i sluaju, a bolest je uspostaviti takav neprirodan odnos, da jedno drugome protiv prirode vlada i pokorava se. Najvea vrlina u dravi jest
39
10/22/08 8:45:10 PM
Lewis Mumford
pravednost, to jest odgovarajua raspodjela rada ili uloge pod pravilom mjesto za svakog ovjeka i svaki ovjek na svome mjestu. Je li takvo drutvo ikada postojalo? Ne urite s odgovorom da nije. Platonov ideal potpuno je ostvaren u suvremenom simfonijskom orkestru. Platon je meutim bio svjestan da postoje i drugi recepti za sreu. On izriito naglaava da u osnivanju drave ne eli niti jednu osobu ili stale uiniti sretnijim od ostalih; on bi radije da itav grad bude maksimalno sretan. Lako bi bilo ratare obui u sveano ruho, zlatom ih obloiti i rei neka zemlju obrauju kad im se svidi; tako bi Platon svakom pojedincu mogao dati lani osjeaj sree. No tada bi nastupilo samo kratko razdoblje bezbrinosti i banenja prije nego bi sve otilo k vragu. U tome je Platon beskompromisan realist: on ne trai put za bijeg; spreman je suoiti se sa cestom, sa svim njenim usponima i padovima, s njenim strmim uzbrdicama i s dalekim vidicima; i on ne misli nita loije o ivotu jer smatra da glavna zadovoljstva lee u djelovanju, a ne, kao to su epikurejci svih vrsta uvijek vjerovali, u osloboenju od djelovanja.
8
Platon do raspodjele uloga dolazi jednom staromodnom metodom koju bi oni upoznati sa suvremenom psihologijom smatrali racionalizacijom. Pokuavajui dati vrstu osnovu za svoju podjelu
40
10/22/08 8:45:10 PM
Povijest utopija
stalea, usporeuje dravu s ljudskim biem, koje posjeduje vrline mudrosti, hrabrosti, trijeznosti i pravednosti. Svaku od navedenih osobina Platon povezuje s odreenim staleom. Mudrost je svojstvena vladarima drave. Tako nastaje stale uvara. Hrabrost je karakteristika branitelja grada i stoga je tu vojniki stale, zvan pomonici. Trijeznost, odnosno umjerenost, vrlina je koja se povezuje sa svim staleima. I konano, tu je pravednost. Ako bi trebalo presuditi to e nam od toga dravu najvema dobrom uiniti, teko bi se bilo odluiti; naime da li slono miljenje vladar i podlonika, ili uvanje zakonita miljenja kod ratnika o tome, to je strano a to nije, ili mudrost i nadzor kod vladar, ili dravu najvema dobrom ini to, naime to svaki pojedinac radi samo svoj posao, a ne mnoge. Pa ipak, jasno je da je pravednost osnova Platonove utopije. Ne smijemo pogreno shvatiti Platonovu podjelu na stalee. Aristotel kritizira Platona s obzirom na jednostavniji sustav demokracije; no Platon nije namjeravao uvesti fiksan poredak; u njegovoj dravi vlada napoleonski moto: la carrire est ouverte aux talents. U podlozi Platonove tvrdnje stoji uvjerenje koje, ini se, potvruju dananja istraivanja u psihologiji uvjerenje da se djeca raaju sa sklonostima koje su ve ugraene u njihov fiziki i psihiki ustroj. Platon zagovara, istina je, aristokraciju ili vlast najboljih, ali on nije vjerovao u lane
Drutveni je poloaj dostupan darovitima (bez obzira na roenje ili imetak, nap. prev.).
41
10/22/08 8:45:10 PM
Lewis Mumford
aristokracije koje se nastavljaju nasljeivanjem bogatstva i poloaja. Poto je utvrdio da njegova drava treba sadravati tri stalea, vladare, ratnike i radnike, jo uvijek se morao suoiti s glavnom tekoom: kako e svaki pojedinac pronai put do pravog stalea i pod kojim e uvjetima najbolje obavljati svoju ulogu? Odgovor na ovo pitanje dovodi nas do najistaknutijih i najosebujnijih odlomaka Drave, do dijela koji je izazvao najvie protivljenja i odbojnosti zbog drastina razlikovanja od mnogih ustaljenih obiaja kao to su prije svega individualni brak i individualno vlasnitvo. Kako bi odrao svoje idealno ureenje, Platon se oslanja na tri metode: bioloku selekciju, obrazovanje i disciplinu u svakodnevnom ivotu. Razmotrimo uinak ovih metoda na svaki od stalea. Staleom obrtnika i ratara pozabavit emo se samo ukratko. Nije sasvim jasno je li Platon smatrao da se sustav brakova odnosi i na pripadnike ovog stalea. to se tie obrazovanja, jasno je da nije vidio mane u sustavu egrtovanja prema kojemu je kova, lonar ili ratar poduavao ostale u svome zvanju; i stoga nije imao razloga odustajati od metoda koje su se pokazale sasvim zadovoljavajuima. elimo li saznati koliko je taj sustav uistinu bio zadovoljavajui, dovoljno je pogledati neku atensku ruevinu, vazu ili pehar. Svako poboljanje do kojeg bi moglo doi u ovim zvanjima poteklo bi iz platonovskog naela pravednosti, a Platon je svoje naelo slijedio dovoljno strogo da se dri podalje od tuega posla.
42
10/22/08 8:45:11 PM
Povijest utopija
Kao to sam ve spomenuo, nama koji ivimo u svijetu gdje su vjena tema industrija i radniki pokreti, ovo dakako izgleda kao neobian i prenagljen pristup. Ali Platon ga opravdava govorei da ako krpai [postolari] loi postanu i pokvare se i stanu se takvima graditi, premda to nisu vie, nije za dravu nikakvo zlo. A uvari zakon i drave, koji to nisu, nego se samo ine takvima, vidi da zaista cijelu dravu stubokom upropauju, a opet i da jedino oni imaju prilike za to, da se drava dobro upravlja i sretna bude. Stoga Platon ciljano napada izvor velike opasnosti: dok postolar, u pravilu, zna kako raditi svoj posao, dravnik uglavnom ne zna posao koji bi trebao obavljati, i sklon je nemarnosti, ak i kada ima neku maglovitu predodbu o tome to bi taj posao trebao biti a spreman je olako ga rtvovati za naklonost lijepe ene. Kao to smo vidjeli u Platonovu izvornom opisu drave, obini bi puk nesumnjivo uivao u mnogim radostima uobiajenima u grkim gradovima; i nesumnjivo, premda se Platon o tome ne izjanjava, bilo bi im doputeno posjedovati dobra potrebna za voenje posla ili ivot u domainstvu. Sama injenica to za njih nije propisao nikakvo posebno pravilo navodi nas na pretpostavku da je Platon bio voljan ostaviti da se te stvari odvijaju na uobiajen nain. Sljedei je stale poznat kao ratnici ili pomonici. Oni se po karakteru razlikuju od uvara koji vladaju dravom, premda Platon esto spominje uvare kao jedan stale, ukljuujui pomonike, i ini se da su oni prema njegovoj zamisli sluili kao svjetovna ruka tog stalea. U svakom sluaju, po43
10/22/08 8:45:11 PM
Lewis Mumford
monici, kako su prikazani u Kritiji, dijalogu u kojem je Platon pokuao prikazati svoju dravu u djelovanju, ive zajedno u jednom ograenom prostoru, imaju zajednike obroke i zajednike hramove. Pretpostavljamo da oni ivjeli slino viim uvarima, osim to nisu u stanju dosegnuti jednak stupanj intelektualnog razvoja. Napokon, ovi Platonovi ratnici ne razlikuju se mnogo od redovne ili priuvne vojske u nekoj suvremenoj dravi: vode vlastiti ivot u vojarnama, obueni su i uvjebani da budu vrlo izdrljivi i ue ih da bespogovorno sluaju vlast. Pogledamo li posao ratnika i obrtnika, otkrit emo da, kada se sve uzme u obzir, Platon nije tako daleko od suvremene zbilje. Ako zanemarimo injenicu da enama nije doputeno ravnopravno mjesto meu mukarcima u ivotu tabora, vjebalita i akademije, stvarna se razlika javlja samo u sluaju odgoja i selekcije. Napokon dolazimo do vladara ili uvara. Kako uvar stjee poloaj i mo? Platon je pomalo sustezljiv u odgovoru na to pitanje. Daje nam do znanja da se to moe dogoditi na samom poetku ako je osoba s umom filozofa roena kao kralj. No to emo preskoiti. Kako se uvari raaju i odgajaju? Evo kako. Radi dobrobiti drave uvari smiju govoriti umjesne lai. Jedna od njih je kazati sljedee mladima kada njihovo obrazovanje dosegne toku u kojoj je uvarima mogue odrediti prirodne nadarenosti i sklonosti. Jer ste zaista braa vi svi u dravi rei emo im mi pjesnici ali je bog, dok vas je pravio, kod
44
10/22/08 8:45:11 PM
Povijest utopija
poroda primijeao zlata onima izmeu vas, koji su sposobni vladati, zato su oni najvredniji; onima, koji su pomonici primijeao je srebra, a ratarima i ostalim obrtnicima eljezo i mjed. A budui da ste svi jednog roda, raali biste veinom djecu nalik na vas same, ali bi se kadto od zlatna rodio srebrn porod i od srebrna zlatan, a tako je i kod ostalih. Vladarima dakle bog nalae najprije i najvie, da ni nad im ne budu tako dobri uvari ni tako pomno nad niim ne bdiju kao nad potomstvom, da bi spoznali to li je njima od toga u duama primijeano; pa ako se njihov porod rodi mjeden ili eljezan, da ga ni na kakav nain ne poale, nego da dadu primjerenu ast njegovoj priroenoj sposobnosti i da ga ture meu obrtnike ili ratare; ako se opet od ovih rodi netko zlatan ili srebrn, da poaste i uzvise jedne meu uvare, a druge meu pomonike. Kao jamstvo naela prirodne selekcije drutvene uloge Platon je predloio sustav zajednikog braka. Da svete ene budu zajednike svim tima mukarcima, a da nijedna ni s jednim ne ivi napose; i opet djeca da budu zajednika, i roditelj da ne pozna svojega poroda ni dijete roditelja. Nego koja se djeca poslije onoga dana, kada se koji od mukaraca oenio, rode deseti i sedmi mjesec, nju e svu zvati muku sinovima a ensku kerima, a ona njega ocem. (...) a onu djecu, koja se rode u vrijeme, kada su njihovi oci i majke raali zvat e braom i sestrama. Jedna od znaajki ovog sustava jest da se najbolji primjerci najjai, najmudriji i najljepi potiu na razmnoavanje. No to se ne ostvaruje u potpunosti. Meu uvarima vlada pot45
10/22/08 8:45:11 PM
Lewis Mumford
puna sloboda spolnog odabira, s tim da najistaknutiji u svojoj slubi imaju i pristup najveem broju ena. Ali, osim ohrabrivanja uvara da budu plodni, izgleda da Platon nije razmatrao mogunosti mijeanja razliitih stalea. Openito, moglo bi se rei da Platon nalae uvarima da se na prikladan nain razmnoavaju i stavlja do znanja da je to jedna od njihovih glavnih zadataka. Njegov dobar odgoj je bioloki a ne socijalni odgoj. On je prepoznao za razliku od nekih naih suvremenih eugeniara da dobri roditelji mogu ponekad roditi loeg potomka, a da loi roditelji mogu imati izuzetno dobrog potomka. ak i ako se uvari potiu da imaju dobru djecu, Platon nalae da sama djeca moraju dokazati svoju izvrsnost prije nego ih se prizna za uvare. A to se tie djece nie vrste ona bi trebala biti rigorozno ograniena s obzirom na potrebe i prihode zajednice. Platon je ivio u vremenu kada su mnoga djeca dolazila na svijet samo da bi ih ubili takozvanim naputanjem; i on oito nije gajio sumnje u vezi toga da se uvari rijee djece s loim nasljednim osobinama. Ako njegova populacija ne moe dobro rasti na suncu bez uklanjanja korova, on je bio za uklanjanje korova. Osobe koje su fiziki ili mentalno pretjerano deformirane za sudjelovanje u dobru ivotu trebalo je ukloniti. Platon je, kao jedan robustan Atenjanin, bio za drastine lijekove u lijeenju bolesti; i nije davao mnogo anse priroenim invalidima.
46
10/22/08 8:45:12 PM
Povijest utopija
9
No odgoj uvara samo je jedna strana problema. Drugu stranu ini obrazovanje i disciplina, i kada Platon raspravlja o ovim stvarima on ne govori, kao to bi moda govorio neki suvremeni dekan fakulteta, samo o uenju iz knjiga: on misli na sve aktivnosti koje oblikuju ovjekov ivot. Postavljanjem ivotnog pravila za svoje uvare, Platon slijedi jednog starijeg filozofa, Pitagoru, i anticipira jednog velikog organizatora, Benedikta. On nije smatrao da se nesebina djela, prostrane misli i otroumnost mogu pojaviti kod ljudi koji vlastitu udobnost i sreu po prirodi stavljaju ispred dunosti svoje slube. Moramo priznati dubinu Platonova uvida. Jasno je da on nije prezirao ono to suvremeni psiholozi nazivaju normalnim biolokim razvojnim putom. Za veliku veinu ljudi srea se sastoji od uenja odreenog zanata ili profesije, od svakodnevnog rada na poslu, od izlazaka, a kada dnevna napetost popusti, od uivanja u jednostavnim uicima kao to su hrana, pie, pjevanje, voenje ljubavi i slino. Ovaj normalni bioloki tok povezan je s domom i s ogranienim obzorima doma, a itava svita malih vjernosti, ljubomora i interesa upletena je u samo tkivo takva ivota. Svaki dom, svaki mali krug roaka i prijatelja esto poprima oblik minijaturne utopije. Tu imamo
Benedikt IV. (16751758), papa od 1740. do 1758, nap. prev.
47
10/22/08 8:45:12 PM
Lewis Mumford
ogranienu zajednicu dobara, prilagoavanje vlastita ponaanja dobrobiti te male cjeline i, openito, naviku dranja skupa protiv svijeta. No dobro je, suprotno izreci, esto neprijatelj boljega, a malena obiteljska utopija neprijatelj je doista glavni neprijatelj voljene zajednice. To je opepoznata injenica. Posvuda moemo pronai sliku voe trgovakog sindikata kako ga prikazuje John Galsworthy u drami Strife, iju elju da djeluje u korist zajednice potkopavaju zahtjevi nametnuti obiteljskim vezama. eli li slobodno djelovati za dobrobit neke vee institucije, pojedinac se mora odrei mnogobrojnih sputavajuih veza i sentimentalnosti. Isus je zapovjedio svojim sljedbenicima neka napuste obitelj i odreknu se svjetovnih dobara; a i Platon je, kako bi sauvao svoju idealnu dravu, postavio slino pravilo. Tko kao uvar treba upravljati u sklopu dravnih slubi, privatni ivot, privatne dunosti i privatne interese treba ostaviti po strani. to se tie obrazovanja uvara, premalo je mjesta da se detaljno bavimo njegovim formalnim dijelom, jer izmeu ostalog, kao to istie Jowett, Drava je zapravo rasprava o obrazovanju, a Platon nam predstavlja jedan prilino razraen plan. Dvije grane grkog obrazovanja, glazbu i gimnastiku, uenici ue odmalena, kako bi se odgajali tijelo i duh, te oba spola obje ove grane zajedno ue. Poduavanje tijekom ranog djetinjstva obavlja se kroz igru, kao to je to sluaj danas u jednoj dravnoj koli u New Yorku; a tek ulaskom u muevno doba uenik pri
Benjamin Jowett (18171893), britanski pedagog i grecist, nap. prev.
48
10/22/08 8:45:12 PM
Povijest utopija
stupa svojim predmetima na formalniji i sustavniji nain. Tijekom obrazovanja se esto provjeravaju uenikova otroumnost, pamenje i hrabrost; i samo oni koji su proli kroz vatru, proieni i osnaeni, bivaju primljeni u stale uvara. Dnevni je ivot uvara podvrgnut strogom, vojnikom reimu. ive u zajednikim vojarnama, a kako bi se sprijeilo da obraaju pozornost na privatne stvari umjesto na dobrobit cijele zajednice, vrijedi sljedee pravilo: ponajprije da nijedan nema nikakve svoje imovine, ako nije posve nuno; zatim da nijedan nema stana ni takve riznice, u koje ne bi mogao ulaziti svatko, tko e htjeti; a sve to trebaju trijezni i hrabri ratnici, da toliko po odredbi primaju od ostalih dravljana kao plau za uvanje da im za godinu dana ne bude ni previe ni premalo; da kao u taboru polaze zajednike ruke i da skupa ive. Zlata i srebra (treba im rei), da imaju uvijek u duama od bogova boanskog, i da im nita vie ne treba ovjejega. Svi ovi propisi slue, naravno, kako bi uvari ostali nesebini. Platon je vjerovao da veina ljudi ne zna kako upravljati javnim poslovima, jer inilo mu se da ureivanje ivota zajednice zahtijeva svojevrsno umijee koje obini ovjek ne posjeduje. Uistinu, u dravi s tisuu ljudi sumnjao je da postoji pedeset dovoljno upuenih u ono to danas zovemo sociologijom da bi mudro obavljali javne poslove jer teko bi se moglo pronai i toliko prvorazrednih igraa dame. Istodobno ako e se vlast povjeriti nekolicini, ta nekolicina mora biti istinski nesebina. Ako bi oni posjedovali zemlju, kue i
49
10/22/08 8:45:12 PM
Lewis Mumford
novac kao privatno vlasnitvo, postali bi gazde i ratari umjesto uvari; bili bi mrski gospodari umjesto saveznici ostalih dravljana; i tako mrzei i omrznuti, proganjajui i izloeni progonima, bojei se mnogo vie i vema neprijatelj iznutra nego izvana; ali tada se ve i oni sami kao i cijela drava kreu putom propasti. Ostaje nam jo promotriti zrelu dob i starost uvara. Kao mladii, uvari pripadaju pomonicima; a budui da im nije doputeno bavljenje bilo kakvim manualnim vjetinama jer bavljenjem bilo kojim obrtom ovjek lako postane izopaen i jednostran poput Hefesta, simbolinog boga kovaa njihova fizika snaga odrava se tjelovjebom i vojnim pohodima. Vojnim sam stavio u navodnike jer najvei dio svoga vremena ratnici ne provode u ratu, nego u pripremanju za rat. Jasno je da je Platon smatrao rat nepotrebnim zlom, jer plod je nepravedne drave, i stoga je ratnu disciplinu vjerojatno koristio zbog obrazovnih vrijednosti. Od svoje trideset i pete do pedesete godine ivota potencijalni uvari bave se praktinim poslovima, zapovijedaju vojskom i skupljaju ivotno iskustvo. Nakon pedesete godine oni koji su za to sposobni posveuju se filozofiji: svojim iskustvom i unutarnjim promiljanjem tvore istinsku bit dobre zajednice; a povremeno svaki uvar na neko vrijeme naputa boansku filozofiju, preuzima vodstvo drave i pouava svoje nasljednike.
50
10/22/08 8:45:13 PM
Povijest utopija
10
to je zadatak uvara? Po emu se Platonov idealni dravnik razlikuje od Julija Cezara ili Theodorea Roosevelta? Zadatak uvara jest osiguravanje slobode. Prema Platonovu miljenju, beznaajni zakoni, propisi i reforme kojima se bave obini dravnici nemaju nita zajedniko s pravim zadatkom vladara. Tako Platon izriito odustaje od donoenja zakona za regulaciju trita, obrtnitva, mita, korupcije, krae i tome slino; smatra da se ljude moe pustiti da sami, dobrovoljno razviju pravila igre za svako zanimanje; nije posao uvara mijeati se u takve stvari. U valjanoj bi dravi veina manjih neprilagodljivosti jednostavno otpala, dok u drugim dravama silne prtljarije i reforme ne mogu popraviti njihove organske nedostatke. To su prividni dravnici, koji se pokuavaju okuati u zakonodavstvu i uvijek popravljaju i misle da e doi na kraj nepotenju u poslovnom () a ne znaju da zaista sijeku stoglavu zmiju. Prava bi briga uvara trebalo biti temeljno ureenje drave, koje se unapreuje odgojem, odabirom zvanja i obrazovanjem. Ako dravno ureenje jednom dobro poe, napreduje kao na krunoj putanji. Jer trajno dobro obrazovanje i odgoj stvaraju dobre priroene sposobnosti, a opet dobre priroene sposobnosti postaju jo bolje od preanjih kraj takvog odgoja; uz ostalo bolje i u raanju, kao to vidimo i kod ostali ivih stvorenja. Sve to se zbiva u dravi treba imati za uzor utopiju koju u51
10/22/08 8:45:13 PM
Lewis Mumford
vari vide svojim unutarnjim okom. Tako se zajednica postupno pretvara u istinski zdravo, ivue jedinstvo.
11
to nam nedostaje kada pogledamo ovu Platonovu utopiju? Veze s vanjskim svijetom? Njih bismo mogli uzeti zdravo za gotovo. Meki kreveti, korintske djevojke, luksuzno pokustvo? Lako moemo i bez njih. Prilika za zadovoljavajui intelektualni i fiziki ivot? Ne, ima tu i jednog i drugog. Ono to je Platon ispustio su pjesnici, dramaturzi i slikari. Knjievnost i glazba, kako bi doprinijele plemenitu obrazovanju uvara, strogo su ograniene i po temi i po pristupu. Platon ima svoja ogranienja, a ovo je glavno: nije imao povjerenja u emocionalni ivot. Premda je otvoreno priznavao ovjekove senzualnosti, bojao se emocija kao to se plesa na uetu boji vjetra jer one prijete njegovoj ravnotei. U jednom vanom odlomku ljubav naziva boleu i pijanou, pukom nezgodom; i mada je bio spreman dopustiti aktivno izraavanje emocija, naprimjer u plesu ili spolnom inu, puko igranje osjeajima, bez aktivnog sudjelovanja, smatrao je oblikom neumjerenosti. Zbog toga je velik dio glazbenog i dramskog oponaanja bio tabu. Ma koliko ovo uenje suvremenom itatelju neobino zvualo, u njemu moda ipak ima istine: William James je uio da na koncertu ili u kaza52
10/22/08 8:45:13 PM
Povijest utopija
litu ne bismo smjeli pasivno doivjeti neku emociju bez nastojanja da je, im se za to ukae prilika, pokuamo aktivno izraziti. U svakom sluaju, ostavimo ovo pitanje koje Platon otvara slobodna duha, i usput primijetimo da u utopiji Williama Morrisa romani prirodno iezavaju jer je ivot odve aktivna ekstaza da bi se hranio onim to je patetino, sentimentalno i nezdravo.
12
Naputajui ovaj Platonov gradi, smjeten u brdima, dok se blagi, pouni Platonov glas koji nam je neprestano bio u blizini postupno gubi kakvu impresiju konano nosimo sa sobom? U poljima, mukarci moda oru zemlju za jesensku sjetvu; na terasama, skupina mukaraca, ena i djece paljivo bere masline, jednu po jednu; u vjebalitu navrh Akropole odrasli mukarci i mladii vjebaju, i dok vjebaju s kopljem, tu i tamo ono uhvati sunevu zraku i odbije ju u nae oi; odvojen od ovih skupina, na sjenovitu puteljku to gleda na grad, jedan uvar hoda tamo-amo, razgovarajui otroumnim i ozbiljnim tonom sa svojim uenicima. Tu su zanimanja kojima su se, u primitivnom ili naprednom obliku, ljudi oduvijek bavili; i ovdje u dravi jo uvijek se njima bave. A to se promijenilo? Ono to se duboko promijenilo nisu stvari koje ljudi ine, ve njihovi meusobni odnosi dok ih ine. U
53
10/22/08 8:45:13 PM
Lewis Mumford
Platonovoj zajednici nema ropstva, prisile, pohlepe i lijenosti. Ljudi rade kako bi ivjeli dobro, u pravednim odnosima s itavom zajednicom. Oni ive, u najstroem smislu rijei, u skladu s prirodom; i zato to nikome nisu doputene osobne privilegije, svaki ovjek moe neometano duhovno rasti i uivati sve povlastice graanskog statusa. Kada Platon kae ne obiajima i nainima ivota koje su ljudi slijepo podupirali, on otvorenih oiju gleda u svjetlo.
54
10/22/08 8:45:14 PM
TREE POGLAVLJE
Kako se izmeu Platona i Thomasa Morea neto dogodilo s utopijom; i kako je dolo do njena ponovna otkria, zajedno s Novim svijetom.
1
Platona i Thomasa Morea dijeli gotovo dvije tisue godina. ini se da je u tom razdoblju, bar to se tie Zapada, utopija nestala iza obzorja. Plutarh se u Likurgovu ivotopisu osvre na mitsku povijest; Ciceronov esej o dravi od manjeg je znaaja; a djelo Sv. Augustina O dravi Bojoj uglavnom je vano zbog briljantnog, gotovo urnalistikog napada na stari rimski poredak, koji podsjea na suvremene kritike Maximiliana Hardena. Osim ovih djela, bar koliko
55
10/22/08 8:45:14 PM
Lewis Mumford
je meni poznato, jedva da postoji ijedno drugo pisano djelo o utopiji, osim ako pod utopijom podrazumijevamo neko zlatno doba u dalekoj prolosti kada su svi ljudi bili kreposni i sretni. No premda je utopija ieznula iz knjievnosti, i dalje ivi u umovima ljudi. Tako se utopija prvih tisuu i pol godina nakon Krista preselila na nebo, kao kraljevstvo nebesko. Tu je prvenstveno rije o utopiji bijega. Svijet koji poznajemo prepun je grijeha i patnje. I jedino to nam preostaje jest pokajati se i u zagrobnom ivotu pronai utoite bez patnje. Tako je nastala kranska utopija: ako mu je odobrena putovnica, ovjek moe ui u kraljevstvo nebesko, ali to nebo ne moe ni na koji nain stvarati ili mijenjati. Promjena, borba, astohleplje i usavravanje pripadaju pokvarenom svijetu i ne dovode do zadovoljstva. Srea ne lei u djelu, ve u osiguranu kreditu prilikom konanog svoenja rauna srea, drugim rijeima, lei u konanoj naknadi. Ovaj svijet nestalnih carstava i razruenih gradova nije istinski dom, osim za nasilnike i sve ostale koji su prigrlili svjetovno. Premda u ovom razdoblju ideja o utopiji ostaje bez praktinog uporita, volja-za-utopiju i dalje ostaje. Jaanje samostanskog sustava i pokuaji velikih papa od Hildebranda naovamo da osnuju jedno univerzalno carstvo pod patronatom Crkve pokazuju da je, kao i uvijek, postojao jaz izmeu ideja koje ljudi imaju u glavi i onoga to doista ine, prisiljeni realnim ivotnim okolnostima i institucijama. Nema potrebe razmatrati ove krnje, institucionalne utopije sve dok ne doemo do devetnae56
10/22/08 8:45:14 PM
Povijest utopija
stog stoljea. Ono to nas u ovom asu zanima jest injenica da su ljudi prestali biti privreni kraljevstvu nebeskom, kao utopiji bijega, kada su otkrili neke druge putove i mogunosti. Pomak od nebeske utopije ka onoj svjetovnoj dogodio se tijekom tog razdoblja promjena i nemira na zalazu srednjega vijeka. Njegov prvi izraz jest Utopija Thomasa Morea, velikog kancelara u slubi Henrika VIII.
2
itajui uvod u Moreovu Utopiju, stjeemo ivu predodbu silnica koje su ljude izbacivale iz ivotne koloteine. ovjek koji navodno opisuje dravu Utopiju jest portugalski uenjak, izvrstan poznavatelj grkoga jezika. Svoja je dobra razdijelio roacima, a sam se osmjelio krenuti na putovanje s Amerigom Vespuccijem na druge kontinente. Ovaj Rafael Hitlodej suncem je opaljen moreplovac kakav se vjerojatno gotovo svakodnevno mogao susresti u Bristolu, Cadizu ili Antwerpenu u drugoj polovici petnaestoga stoljea. On je napustio Aristotela, kojega su skolastiari potpuno iskrivili, a ovladavanjem grkim jezikom postalo mu je dostupno ono novo znanje koje potjee jo od Platona; duh mu vrvi kriticizmom i natruhama jedne neobine, poganske filozofije. tovie, posjetio je Amerike, odnosno Indije, i spreman je priati svakomu tko eli sluati o udesnoj zemlji na drugoj strani svijeta gdje, kao
57
10/22/08 8:45:14 PM
Lewis Mumford
to Sterne kae za Francusku, rade stvari bolje. Niti jedna institucija nije odve fantastina da ne bi mogla postojati na drugoj strani svijeta. Niti jedan nain ivljenja nije odve razborit da ga ne bi mogla slijediti filozofska populacija na drugoj strani svijeta. Zamislite kako se svijet ideja iz grke knjievnosti obruava na novootkrivena podruja koja ovjek, ohrabren kompasom, poinje istraivati, a utopija, nova koncepcija dobra ivota, postaje uzbudljiva mogunost.
3
Krenuvi put Utopije, Thomas More ostavio je za sobom prizor koji po politikom nasilju i ekonomskim neprilikama neobino podsjea na ovaj na dananji. Doista, prilian je broj odlomaka kod kojih bi samo trebalo promijeniti nekoliko imena i jezik u suvremeni engleski da se dobije uvodnik za neki radikalni tjednik. Pogledajmo ovog Rafaela Hitlodeja, ovog lutajueg pripadnika inteligencije. ivot kakav poznaje u Europi svoga vremena vie ga ne privlai. Bogati se debljaju na raun siromanih; zemlja se, barem u Engleskoj, okuplja u velike parcele i pretvara u panjake za ovce. Ljudi koji su neko obraivali zemlju prisiljeni su napustiti svojih nekoliko rala i pre
Laurence Sterne (17131768), engl. knjievnik, autor romana Sentimentalno putovanje po Francuskoj i Italiji, nap. prev.
58
10/22/08 8:45:14 PM
Povijest utopija
puteni su sami sebi. Vojnici koji su se vratili iz ratova ne mogu pronai zaposlenje; osakaeni veterani i otputeni sluge plemia ostaju bez osnovnih sredstava za ivot. S jedne strane raste ekstravagantan luksuz, a s druge jad i bijeda. Koji su siromani, prose; koji uz to imaju imalo ponosa, kradu; a zbog svojih patnji lopovi i skitnice bivaju osueni na vjeala, gdje na desetke vise na trgu pred oima mnotva. Ba kao i danas, ljudi se ale da zakoni nisu dovoljno strogi ili da se ne primjenjuju; a svi tvrdoglavo odbijaju pogledati stvari kroz oi Rafaela Hitlodeja te uvidjeti da razbojstvo i nasilje kojih je na sve strane nisu uzrok tekih vremena, ve njihova posljedica. to jedan intelektualac moe uiniti u takvu svijetu? Moreov prijatelj Pieter Gilles, prikazan kao Rafaelov mecena, pita se zato ovjek Rafaelove darovitosti ne stupi u slubu nekog kralja ukratko, zato se ne bavi politikom. Rafael odgovara da ne eli postati sluga, niti eli pokuavati pronai sreu na nain tako odbojan njegovoj prirodi jer najvei broj vladara, skoro svi, radije se bave vjetinom ratovanja, nego korisnim mirnodopskim umijeima. Mnogo revnije bave se pitanjima kako da si, poteno ili nepoteno, priskrbe nova kraljevstva nego to bi nastojali dobro vladati onim koja su ve stekli. Nema koristi govoriti im o mudrijim institucijama
Ovaj i ostali citati iz Utopije preuzeti su iz Thomas More, Utopija, prev. Gorana Stepani, priredio Damir Grubia, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2003, nap. prev.
59
10/22/08 8:45:15 PM
Lewis Mumford
Utopljana: ako ne uspiju pobiti va argument, kau da su stari naini bili dovoljno dobri njihovim precima pa zato ne bi i njima, premda su se drage volje odrekli svih istinski dobrih stvari koje su mogli naslijediti iz prolosti. Toliko o pomoi koju bi intelektualac mogao pruiti u unutarnjim pitanjima zemlje. A to se tie meunarodnih poslova, to je koloplet smicalica, spletki i razbojnitva. Dok se tolike birane glave natjeu u iznoenju savjeta o voenju rata, kakve bi izglede imao siromaan intelektualac kao to je Hitlodej kada bi ustao i rekao da bi trebalo povui vojsku iz stranih zemalja i posvetiti se poboljavanju uvjeta kod kue, umjesto to se narod tlai porezima i prolijeva njegova krv bez ikakve koristi; jedino mu se vladanje kvari dugotrajnim ratovanjem, a zakoni se ne potuju, i na svakom je koraku samo pljaka i ubojstvo. More, kroz usta Rafaela Hitlodeja, prikazuje sliku ivota kakvog vidi oko sebe; ali u njoj kao da se ogledaju sve crte naeg nacionalnog lica. Ovaj nepotovani i dezorijentirani intelektualac tipina je slika nekih naih najvrsnijih duhova dananjice. Previe je tete ve napravljeno da bi se ona mogla ikako drukije popraviti osim da se krene od samoga dna; i tako Hitlodej otvoreno priznaje da ondje gdje postoji privatno vlasnitvo i gdje svi sve mjere novcem, teko da se ikada dravom moe upravljati pravedno i uspjeno; ne poteno, jer najbolje stvari dospijevaju u ruke najgorih ljudi; niti uspjeno, jer se sve dijeli u malenom krugu ljudi koji se ni sami ne osjeaju potpuno lagodno budui
60
10/22/08 8:45:15 PM
Povijest utopija
da ostali ive u krajnjoj bijedi. Ukratko, kae Hitlodej, jedini je spas posluati Utopljane. Tako nam novi svijet istraivanja otkriva jedan nov svijet ideja, a prieljkivana zajednica, ije je sjeme Platon nastojao usaditi u ljude, ponovno klija, nakon pustog razdoblja od gotovo dvije tisue godina. O kakvoj je dravi rije?
4
Zemljopisno gledano, otok Utopija postoji samo u Moreovoj mati. Sve to moemo o njemu rei jest da je po sredini irok dvjesta milja, otprilike je u obliku polumjeseca, s ulazom u njegov veliki zaljev koji ima i obrambenu svrhu. Na otoku su pedeset i etiri grada; najblii je dvadeset i etiri milje udaljen od svoga susjeda, a najudaljeniji nije dalje od jednog dana hoda. Glavni grad Amaurot smjeten je u sreditu otoka, a svaki pojedini grad u svim smjerovima okruuje barem dvanaest milja zemlje; tako i ovdje nalazimo grad-dravu kao jedinicu politikog ivota.
5
Gospodarska osnova ove drave jest poljoprivreda, i svi su upueni u to umijee. Izvan grada su prikladno rasporeena seoska domainstva, opskr-
61
10/22/08 8:45:15 PM
Lewis Mumford
bljena poljoprivrednim alatom. Dok oni koji su dobro prilagoeni za seoski ivot mogu slobodno ivjeti na selu tijekom cijele godine, ostali radnici naizmjenino dolaze iz grada kako bi radili u domainstvu. Svako poljodjelsko dobro ili obitelj broji ak etrdeset mukaraca i ena. Iz svakog domainstva po dvadesetoro ljudi svake se godine vraa u grad nakon dvije godine boravka na selu, a umjesto njih drugih dvadeset odlazi iz grada, tako da mogu uiti posao na selu od onih koji imaju barem jednogodinje iskustvo. Agrarna je ekonomija toliko napredna da selo zna tono koliko je hrane potrebno gradu i njegovoj okolici; mada Utopljani siju i goje vie nego to im je potrebno kako bi viak podijelili svojim susjedima. Uzgoj peradi takoer je vrlo napredan. Utopljani uzgajaju nebrojeno mnogo pilia, i to na udan nain: ne putaju kvoke da sjede na jajima, nego veliku koliinu jaja griju na ujednaenoj temperaturi i tako potiu u njima ivot i navode pilie da se izlegu ukratko, otkrili su inkubator! U doba etve magistrati seljakih domainstava javljaju gradskim magistratima koliko im etelaca nedostaje; iz grada se odaberu radnici, i posao obino vrlo brzo bude gotov. Osim to svaki mukarac, ena i dijete zna kako obraivati zemlju, jer to ue dijelom u koli a di
Prireiva hrvatskog izdanja Utopije napominje kako se inkubator o kojem je rije po prvi put spominje u opisu putovanja po Orijentu Jeana (Johna) de Mandevillea, objavljenom 1480. u Lyonu pod naslovom De la Terre de promission, tako da se, izgleda, ipak ne radi o originalnom izumu Utopljana, nap. prev.
62
10/22/08 8:45:15 PM
Povijest utopija
jelom na poljima, svatko izuava jo jedan zanat: izradu vune, tkanje platna ili pak zanate zidara, kovaa, stolara i niti jedan se zanat ne cijeni vie nego ostali. (Ovo je velik skok u odnosu na Platonovu dravu u kojoj se obrtnika zanimanja smatraju po prirodi neasnima i servilnima!) Isti zanat obino prelazi s oca na sina jer za svaku je obitelj karakteristino jedno zanimanje; ali ovjeka s drukijim sklonostima moe primiti obitelj koja se bavi nekim drugim zanatom; a ako on nakon to je izuio taj zanat poeli ovladati jo nekim, i ta se promjena provodi na isti nain. Izuivi oba, obavlja onaj koji hoe, osim ako za onim drugim u dravi ne postoji vea potreba. Glavni i gotovo jedini zadatak magistrata jest nadgledati da nitko ne ljenari. Ovo ne znai da se Utopljani satiru poput stoke radei neprekidno od ranog jutra do kasno naveer, jer odreeno im je osam sati za san i est za rad, a ostatak dana preputen je slobodnoj volji svakog pojedinca. Oni mogu smanjiti duljinu vremena potrebna za posao, bez naih takozvanih strojeva za utedu radne snage, tako to se koriste uslugama stalea koji su se u Moreovo vrijeme veinom odavali besposliarenju plemii, bogatai, zdravi prosjaci i slino. Jedina iznimka u ovom pravilu o radu jesu magistrati koji to obino ne zloupotrebljavaju i svi uenjaci, koji su nakon dokazivanja svoje sposobnosti osloboeni od manualnih poslova. Ako nastane prevelik viak radne snage, mukarci se alju na popravljanje cesta; a ako nema potrebe ni za ovakvim ili slinim poslom, skrauje se radno vrijeme.
63
10/22/08 8:45:16 PM
Lewis Mumford
6
Toliko o svakodnevnom radu Utopljana. Pogledajmo sada kako se rasporeuju dobra? Grad i selo jednom mjeseno meusobno izmjenjuju dobra. Tom se prilikom organizira proslava blagdana; seljaci dolaze u grad i uzimaju robu koju su izradili graani, a gradski im dunosnici to dodjeljuju bez ikakve naknade. U pozadini ove izravne razmjene dobara izmeu grada i sela, kao i izmeu domainstva i domainstva, nesumnjivo postoje pravila; ali na nau nesreu Rafael Hitlodej nije smatrao potrebnim ulaziti u njih. Treba jo dodati da u gradovima postoje skladita u kojima se svakodnevno izmjenjuju dobra. Domainstvo ne samo da je temeljna jedinica distribucije ve i proizvodnje; grad dakle ine ove jedinice, a ne mnotvo odijeljenih pojedinaca. Svaki se grad dijeli na etiri jednaka dijela. U sreditu svakoga dijela nalazi se trnica sa svim vrstama robe. Svako domainstvo onamo u posebne zgrade dovozi svoje proizvode, a pojedine vrste proizvoda zasebno se rasporeuju u skladita. Starjeina svakoga domainstva odande trai sve to trebaju on i njegovi ukuani i odnosi sve to je traio bez plaanja, uope bez ikakve naknade. A i zato bi mu se to odreklo kad svega ima u dovoljnim koliinama i nema straha da bi netko poelio traiti vie nego to mu je potrebno? Jer, zato bi mislili da e netko traiti viak ako taj dobro zna da mu nikada nita nee nedostajati?
64
10/22/08 8:45:16 PM
Povijest utopija
More nastavlja objanjavati i opravdavati ovaj sustav neposredne razmjene. Strah od nestaice ini svako ivo bie pohlepnim i gramzivim, a ovjeka, osim toga, takvim ini i oholost koja smatra da je velika ast nadmaiti ostale razmeui se suvikom dobara. Takvu poroku nema mjesta u utopijskom nainu ivota. Uz trnice koje sam ve spomenuo smjetene su i trnice sa ivenim namirnicama na koje se dovozi ne samo povre, voe i kruh nego i ribe i meso etverononih ivotinja i ptica, dovezeno iz podruja izvan grada gdje se meso pere pod tekuom vodom i tako ispiru sukrivca i neistoe. Osim mjesene raspodjele dobara za koju su zadueni lokalni magistrati, veliko vijee koje se jednom godinje sastaje u Amaurotu pregledava proizvodnju svakog podruja, te se ona podruja u kojima nedostaje dobara snabdijevaju od vika ostalih podruja, tako je cijeli otok kao jedna obitelj. Openito, ovdje vlada prilino slino mjerilo blagostanja kao i u Dravi. Premda More priznaje instinkt za samoisticanjem i ekshibicionistiki element u ovjekovoj prirodi, on mu ne podilazi. Utopljani na dragocjene metale gledaju s prezirom: zlato koriste za izradu nonih posuda i okova za robove; bisere daju djeci koja se njima hvale i ponose dok su mala, no kasnije ih se srame kao to se srame svojih lutaka i ostalih igraaka. Kiena odjea i nakit takoer nisu u modi u Utopiji. Vlasnicima trgovina u Bond Streetu ili Petoj aveniji ovdje bi se slomilo srce jer nemogue je potroiti novac ili tui rad na stvari koje slue iskljuivo upadljivom razmetanju,
65
10/22/08 8:45:16 PM
Lewis Mumford
i koje inae nisu ni korisne ni lijepe. U usporedbi s vizijom neba Sv. Ivana, Moreova svjetovna Utopija djeluje prilino ogoljeno i strogo. No stotinu godina kasnije, u Pennovu gradu Philadelphiji, mogli bismo pomisliti da hodamo ulicama Amaurota.
7
Gradski ivot Utopljana, kao to sam ve spomenuo, temelji se na poljoprivredi; prisutna je takva mjeavina grada i sela kakvu je Petar Kropotkin prikazao u djelu Polja, tvornice i radionice. A sada zamislimo grad Amaurot i pogledajmo okolinu u kojoj graani provode dane. Naalost, na utopijski grad pomalo nas podsjea na svoje konkurente u suvremenoj Americi jer Rafael nam kae da tko poznaje jedan od njihovih gradova, poznaje ih sve. Amaurot lei na blagoj padini; u obliku je gotovo pravilnog etverokuta sa stranicom dugom oko dvije milje; gleda na rijeku Anidar koja izvire osamdeset milja iznad grada, a gubi se u oceanu ezdeset milja nie. Grad je opasan visokim, debelim zidom; ulice su prilagoene koijama i zatiene od vjetra; kue su graene u nizovima tako da itava strana ulice djeluje kao jedna jedinica. (Na taj su nain veliki ljudi gradili svoje kue u Londonu i Edinburghu osamnaestog stoljea, kao to nam pokazuju Belgrave
William Penn (16441718), engleski politiar i voa kvekera; osnovao koloniju Pennsylvaniju i u njoj grad Philadelphiju, nap. prev.
66
10/22/08 8:45:16 PM
Povijest utopija
Square, Portland Square i Adelphi Mansion, koje su dizajnirali braa Adam.) Ulice su iroke dvadeset stopa; iza zgrada su vrtovi, u ijem odravanju svi sudjeluju; stanovnici pojedinih ulica meusobno se natjeu u obraivanju vrtova, tako da u cijelome gradu teko da se moe nai neto to bi graanima bilo korisnije i zabavnije. U svakoj su ulici prostrane dvorane, svaka s posebnim imenom i meusobno jednako udaljene. U svakoj dvorani stanuje magistrat okruga koji je zaduen za trideset domainstava, po petnaest sa svake strane ulice; a budui da svako domainstvo ne obuhvaa manje od deset ni vie od esnaest odraslih lanova, ovaj je magistrat ili takozvani filarh voa zajednice koja broji oko etiri stotine lanova. U ovim se dvoranama svi susreu i zajedno blaguju. Dobavljai namirnica pojedinih dvorana odlaze na trnicu u odreeno doba dana i, u skladu s brojem lanova u svojoj dvorani, donose namirnice. Najbolju hranu dobivaju smjeteni u bolnicama koje se nalaze malo izvan gradskih zidina i koje su tako prostrane da bi mogle biti i omanji gradovi. U vrijeme ruka i veere na znak mjedene trube okuplja se itav okrug, osim onih koji lee bolesni u bolnici ili kod kue, ba kao to studenti i nastavnici i danas zajedno ruaju na Oksfordskom sveuilitu. Posao prireivanja hrane i postavljanja stolova obavljaju iskljuivo ene, na smjenu iz svakog domainstva. U istoj je zgradi zajednika djeja soba kako bi ene koje imaju djecu mogle nesmetano raditi.
67
10/22/08 8:45:16 PM
Lewis Mumford
Ruak se posluuje bez velike ceremonije; no veeru uvijek prati glazba, pale se i posipaju mirisna ulja, i ine sve da se gosti osjeaju ugodno. Bond Street i Peta avenija mogu samo plakati jer u Utopiji nema rasipnitva; ali u vrijeme veere, ako nita drugo, William Penn bio bi nezadovoljan. U opisu veernjeg obroka osjeamo miris neobino dobra restorana: miris vojarni ili ubonice, kojeg emo kasnije nai u zajednikim dvoranama Roberta Owena, ne osjeti se ni na trenutak. Pogledamo li pomnije, More ipak ne zaboravlja sasvim prosjenog ulnog ovjeka koji povremeno ivi u svakome od nas!
8
Poto smo postavili temelje materijalnog ivota, vrijeme je da pogledamo pravila koja ureuju svakodnevne aktivnosti Utopljana. To nas dovodi do problema upravljanja. Osnova politike drave Utopljana, kao i gospodarstva, jest domainstvo. Svake godine po trideset domainstava bira po jednog magistrata, poznatog kao filarh; a iznad svakih deset filarha i njihovih domainstava stoji protofilarh. Filarsi, kojih je ukupno dvjesto, imenuju poglavarom jednog od etvorice kandidata koje su predloili stanovnici svake gradske etvrti. Poglavar svoju dunost vri doivotno, osim ako ga ne osumnjie da sprema tiraniju. Filarsi se biraju na jednu godinu, s tim da
68
10/22/08 8:45:17 PM
Povijest utopija
se esto ponovno biraju isti. Kako bi sprijeili kovanje urote poglavara i filarha, niti jedno vano pitanje ne moe se pokrenuti bez da se prvo iznese pred skuptinu filarha, koji ga pretresaju s domainstvima iji su predstavnici, potom se meusobno posavjetuju i svoje miljenje javljaju senatu; a ponekad predmet, ako je jako znaajan, iznosi se i pred vijee cijeloga otoka. Prisjetite se da je svako domainstvo ujedno i proizvodna i obiteljska jedinica, kao to je to bio obiaj u srednjem vijeku, pa ete vidjeti da se radi o otroumnoj kombinaciji industrijske i politike demokracije utemeljene na zajednikom interesu. Vei dio posla vlasti odnosi se na ekonomski ivot stanovnika. No preputene su joj i neke druge stvari; a te stvari ine mrlju u Moreovoj koncepciji idealne drave. Jedna su propisi o putovanju, druga je tretiranje zloina, a trea je rat. Zanimljivo je primijetiti da kada se radi o zloinima i ratu dva pitanja koja je More htio popraviti u vlastitoj zemlji on u svojoj Utopiji postavlja uvjete koji su prilino daleko od idealnih ili humanih. . je vrlo dobro rekao da ovjek postaje slika stvari koje mrzi. Sve to Rafael iznosi protiv engleske Vlade u Uvodu u Utopiju moglo bi se, vjerujem, u gotovo jednakoj mjeri upotrijebiti protiv same drave koja bi trebala sluiti kao uzor. Premda svaki ovjek moe putovati ako nije neim zauzet doma bilo da eli posjetiti prijatelje ili vidjeti neko mjesto on za to mora imati dozvolu
Pseudonim Georgea Williama Russella (18671935), irskog pjesnika, nap. prev.
69
10/22/08 8:45:17 PM
Lewis Mumford
poglavara. Ako se na nekom mjestu zadri vie od jednoga dana, ondje mora obavljati svoj zanat; ode li tko na svoju ruku izvan grada ili ga nau gdje luta bez dozvole, biva kanjen kao bjegunac, a ako ponovno poini isti prekraj, osude ga na ropstvo. Ovo je jasan primjer nematovite strogosti koju je teko opravdati; niti mi je to namjera. More oito nije mogao zamisliti savreno sretnu dravu za veinu njenih stanovnika ako i dalje moraju obavljati prljave poslove, kao to je klanje goveda; tako on pokuava ubiti dvije muhe jednim udarcem: stvara stale robova, a popunjava ga tako to osuuje one koji su poinili kakav lak zloin. No tako previa konani prigovor ropstvu u svim oblicima, to jest da lako kvari gospodara. Budui da razmatramo imbenike koji potkopavaju Moreovu dravu, moemo tu spomenuti i rat; razlika je u tome to Utopljani nastoje postii strategijom, podmiivanjem i, kako bismo danas rekli, propagandom ono to manje inteligentni narodi ine pukom oruanom silom. Ako utopljanski inkubator anticipira suvremeni izum, njihov nain ratovanja takoer anticipira suvremene tehnike slabljenja neprijateljeva morala: Utopljani su, u dobru i u zlu, nai suvremenici! Meu opravdane razloge kretanja u rat Utopljani ubrajaju zaposjedanje teritorija, ugnjetavanje trgovaca iz neke prijateljske drave i zabranjivanje pristupa neobraivanu zemljitu narodima koji bi ga htjeli obraivati. Kao to ulau znatne napore da najbolje ljude koriste
Vidi bilj. br. 3, III poglavlje, nap. prev.
70
10/22/08 8:45:17 PM
Povijest utopija
u dobru svrhu, tako trae najgore ljude da ih iskoriste u ratu. Drugim rijeima, rat smatraju, izmeu ostalog, sredstvom iskorjenjivanja nepoeljnih elemenata u zajednici. S olakanjem se okreemo od ovih nepravdi ka braku i religiji! U braku nalazimo zanimljivu mjeavinu individualnog shvaanja seksualnih veza, to je suvremena odlika, i vjerovanja u odreena formalna pravila, to je izrazito srednjovjekovno obiljeje. Tako se s jedne strane Utopljani brinu da se mlada i mladoenja prije obreda meusobno upoznaju potpuno goli; a pretpostavke za razvod su preljub i nepodnoljiva odbojnost naravi. Ako se dvoje ljudi ne slae, dozvoljeno im je sporazumno se rastati, ali samo uz doputenje senata, nakon pomne istrage. S druge pak strane razbludnost se strogo kanjava te preljubnici bivaju kanjeni ropstvom i gube povlasticu ponovnog sklapanja braka. U religiji vlada potpuna tolerancija svih vjerovanja, s jednom iznimkom: oni koji se nasilno spore oko religije ili koji koriste bilo koju drugu silu osim onu blagog uvjeravanja kanjavaju se zbog izazivanja nereda u narodu.
9
Nemamo prostora detaljno prikazati ivot Utopljana. Vrijeme je da razmotrimo svijet ideja u skladu s kojima Utopljani usmjeravaju svoj svakodnevni ivot. Taj
71
10/22/08 8:45:17 PM
Lewis Mumford
prikaz temeljnih utopijskih vrijednosti tako je dobro napravio sam Thomas More da e vei dio naeg zakljuka neizbjeno biti u navodnim znacima. Utopljani odreuju vrlinu kao ivljenje u skladu s prirodom i to smatraju svrhom za koju nas je Bog stvorio. A u skladu s prirodom ivi onaj koji se koristi razumom kad prieljkuje jednu stvar, a drugu izbjegava. (...) Razum nas opominje i potie da provodimo to manje tjeskoban i to radosniji ivot i da svima ostalima, s kojima smo vezani prirodnim vezama, pomaemo da postignu to isto. Jo se nije rodio tako zagrien i tvrd zagovornik vrline i protivnik uitka koji bi ti odredio da teko radi, bdije i svega se odrie, a da ti istodobno ne bi naredio da u granicama svojih mogunosti olakava tuu neimatinu i muke. (...) Radostan ivot, a to znai bogat uivanjima, ili je dobar ili je lo. Ako je lo, ne samo da nikome ne treba pomagati da ga ivi nego bi od njega kao neeg tetnog i smrtonosnog trebao koliko god moe sve udaljavati. No ako je takav ivot neto dobro, i ako ne samo da ga smije nego i mora drugima omoguavati, zato ga ne bi omoguio i sebi? Pa u redu je da prema sebi budemo jednako dobri kao prema drugima (...). Tako vrlinu odreuju kao ivot u skladu sa zakonima prirode. A budui da priroda poziva ljude da se uzajamno pomau i tako ostvare to radosniji ivot (a to ini s pravom; nitko nije toliko iznad sudbine ostatka ljudskog roda da bi se priroda brinula samo o njemu, jer priroda jednako voli sva stvorenja koja obuhvaa zajednitvom istovrsna
72
10/22/08 8:45:18 PM
Povijest utopija
izgleda), svakako ti nalae da pazi da, dok radi u svoju korist, drugima ne ini tetu. Zbog toga Utopljani smatraju da ne treba potivati samo dogovore meu pojedincima nego i dravne zakone o ravnomjernoj podjeli ivotnih dobara koja su temelj uitka, zakone koje je donio neki poten poglavar ili ih je uz opu suglasnost potvrdio narod, bez tiranske prisile i varke. Raditi u svoju korist, pod uvjetom da se pridrava tih zakona, znak je mudrosti; raditi k tomu za opu korist znak je istinske odanosti. No zbog vlastitog zadovoljstva razarati tue uistinu je nepravda, dok liiti se neega i dati to drugima predstavlja in ljudskosti i dobrohotnosti koji uvijek donosi vie zadovoljstva nego to ga oduzima. I zato oni smatraju, nakon to su paljivo pretresli i ispitali stvar, da svi nai postupci, pa i sve u njima sadrane vrline, tee uitku i radosti kao krajnjem cilju. Zadovoljstvom zovu svaki pokret i stanje tijela ili due u kojem po prirodi osjeamo ugodu. Ne dodaju uzalud ovo 'po prirodi'. ula i zdrav razum slijede, naime, sve ono to je ugodno po prirodi, a to je sve do ega se ne dolazi nepravdom, zbog ega se ne mora izgubiti vee zadovoljstvo i to ne uzrokuje patnju. Tako Utopljani razlikuju prava zadovoljstva i ona koja esto u sebi nose i mnogo gorine. Ljubav prema lijepoj odjei Utopljani smatraju zadovoljstvom ove druge vrste; takva je i udnja onih koji posjeduju lijepu odjeu da bi im se ostali ljudi dodvoravali. U istu vrstu spadaju i oni koji zgru bogatstvo bez da ga koriste, kao i oni koji kockaju ili
73
10/22/08 8:45:18 PM
Lewis Mumford
se bave lovom jer u Utopiji je lov preputen mesarima, a mesari su robovi. Utopljani zadovoljstva koja zovu pravima dijele na nekoliko vrsta. Jedna su zadovoljstva duhovna, druga su tjelesna. U duhovna zadovoljstva ubrajaju zadovoljstvo znanja i ugodu koja nastaje razmatranjem istine. Ovamo pripadaju i sjeanje na dobro proivljen ivot i sigurna nada u sretnu budunost. Razlikuju dva oblika tjelesnih zadovoljstava: u prvi spadaju ona koja naa utila preplavljuju vidljivom slau. S jedne strane, to se dogaa kad obnavljamo snagu u dijelovima tijela iscrpljenima od unutranjeg sagorijevanja, a koja se nadoknauje hranom i piem; s druge, to se dogaa kada izbacujemo sve ega u tijelu ima prekomjerno, kao kad utrobu praznimo od izmeta, kad se trudimo oko potomstva ili kad trljanjem ili eanjem ublaavamo svrbe negdje na tijelu. Ponekad uitak ne nastaje ni iz toga to tijelu vraamo to mu nedostaje niti iz toga to izbacujemo ono to ga mui; stvara ga neka skrivena, no ipak razaznatljiva sila koja draka i obuzima naa utila i njima ovladava. Takav je uitak koji stvara glazba. Sljedei im je oblik tjelesnoga zadovoljstva onaj koji se sastoji u smirenom i uravnoteenom stanju tijela, to znai u niim poremeenom zdravlju svakog pojedinca. Stanje zdravlja, ukoliko mu ne smeta bol, samo po sebi prua osjeaj ugode (...) i mnogi ga Utopljani dre najveim uitkom i gotovo ga svi priznaju temeljem i osnovom svih ostalih uitaka, jer jedino zdravlje moe osigurati ugodan ivot kakav bi svatko poelio, a kad se ono narui, nema vie mjesta ni za
74
10/22/08 8:45:18 PM
Povijest utopija
koju drugu vrstu uitka. Vrhunski uitak za Utopljane jest kultiviranje duha; a svoje slobodno vrijeme narod, kao i profesionalni uenjaci, posveuje knjizi i sluanju predavanja.
10
Ovo su ciljevi u skladu s kojima Utopljani grade svoj drutveni poredak. Ove se vrijednosti, gotovo je suvino rei, temelje u samoj prirodi ovjeka, a ne u nekom skupu vanjskih institucija. Cilj svake utopijske institucije jest pomoi svakom ovjeku da si sam pomogne. Izreeno u obliku ovih prozainih fraza, ono to nam More donosi ini se plitkim i otrcanim. No ipak, u pozadini se krije jedna vana ideja: nae pokuaje da ivimo dobrim ivotom neprestano osujeuju naa nastojanja da podjarmimo ivot; idui za zaradom i ostalim probicima, udei za moi, bogatstvom i au, proputamo priliku da ivimo kao cjelovita ljudska bia. Ljudi postaju sluge svoga pokustva, imetka, titula, poloaja; i tako ostaju bez neposrednog zadovoljstva koje bi pokustvo ili imetak mogli pruiti. Obraivati zemlju radije nego jednostavno osloboditi se posla; jesti i piti radije nego zaraivati novac; razmiljati, sanjati i smiljati nove stvari radije nego poveavati vlastiti ugled; ukratko, prigrliti ivu stvarnost a odbaciti sjenu to je sr utopljanskog naina ivota. Mo, bogatstvo, ast i slava su apstrakcije, a ovjek ne moe ivjeti samo od ap75
10/22/08 8:45:18 PM
Lewis Mumford
strakcija. U ovoj Utopiji Novoga svijeta ovjek ima priliku biti ovjek jer nitko drugi nema priliku biti udovite. Ovdje je glavni ovjekov cilj razviti se do svoga vrhunca.
76
10/22/08 8:45:18 PM
ETVRTO POGLAVLJE
Kako nas novi humanizam renesanse dovodi do Christianopolisa; i kako prvi put nailazimo na traak suvremene utopije.
1
Prolo je stotinu godina i sada nas u Utopiju uvodi jedan humanistiki skolastiar. U skladu s onodobnim obiajem odaziva se na latinizirano ime Johann Valentin Andre. On je putnik, drutveni reformator, no prije svega propovjednik; i stoga njegova slika Christianopolisa kao da na trenutke blijedi dok nam dri moralne poduke i ponekad zamorno govori o svojim pogledima na ivot te pogotovo o tokama u kranstvu oko kojih se spore njegovi sunarodnjaci Nijemci. Upustimo li se u itanje njegove utopije, on e nam ponekad dosaivati dugom tiradom o pokvarenosti svijeta i o nunosti usmjeravanja na ivot poslije smrti jer ini se da prote77
10/22/08 8:45:19 PM
Lewis Mumford
stantizam nije nita manje onosvjetovan nego katolicizam. No sliku kranskoga grada vie nam slika Andre humanist nego Andre luteran, te dok govori o Christianopolisu, njegov je uvid dubok, sudovi ispravni i prijedlozi razboriti, pa nas nee jedanput zadiviti idejama za koje se ini da su tri stotine godina ispred njegova vremena i sredine. Nemogue je zanemariti Andrein osobni ton: njegova profinjena inteligencija i iskrenost ine na susret s Christianopolisom sasvim razliitim od jednolinih nacrta koje e nam predstaviti neki od kasnijih utopista. Druga dva utopista koji su pisali u istoj polovici stoljea kao i Andre Francis Bacon i Tommaso Campanella s njim u usporedbi sasvim su drugorazredni; Bacon sa svojim upornim afektiranjem oko detalja na odjei i praznovjernim shvaanjem formi i ceremonija, te Campanella, samotni redovnik iji Grad Sunca nalikuje braku Platonove drave i Montezumina dvora. Kada Bacon govori o znanosti, nalikuje dvorskom kostimeru koji je navikao opisivati izgled scene za maskeratu i teko je rei zanimaju li ga vie eksperimenti znanstvenika Nove Atlantide ili odjea koju nose dok eksperimentiraju. Kod Andree nema nieg snobovskog ili diletantskog: pogled mu je vrsto uperen u bit, koju nikada ne isputa iz vida osim kada jer on je nuno ovjek svojega vremena pobono upravlja pogled ka nebu.

Azteki vladar, nap. prev. Drama u stihovima, esto s glazbom, plesom i bogatim kostimima; izvodila se najee u renesansi za vrijeme karnevala, nap. prev.
78
10/22/08 8:45:19 PM
Povijest utopija
Ovaj krcati, izmueni europski svijet kojemu Andre okree lea dobro mu je poznat; jer ivio je u Herrenburgu, Knisborgu, Tbingenu, Strasbourgu, Heidelbergu, Frankfurtu, enevi, Vaihingenu i Calwu, te se dopisuje s uenim ljudima iz inozemstva, pogotovo sa Samuelom Hartlibom, koji ivi u Engleskoj, i s Johnom Amosom Comeniusom. Poput kancelara Christianopolisa, on udi za mjestom pod suncem, no iznad triarija poznata nam svijeta. I tako se nakon brodoloma naao na obali otoka kojim vlada grad Christianopolis. Nakon to su preispitali njegove ideje o ivotu i moralu, njegovu osobnost i kulturu, primaju ga u zajednicu.
2
Ovaj je otok itav jedan svijet u malom. Kao i u Platonovoj Dravi, jedinica je opet dolina, jer otok je bogat itom i panjacima, navodnjavan rijekama i potocima, ureen umama i vinogradima, bogat ivotinjama. Christianopolis se po vanjskom izgledu ne razlikuje mnogo od slika gradova koje moemo nai u putopisima iz sedamnaestog stoljea, osim u pogledu sklada i reda koji tim gradovima ponekad nedostaju. Oblik mu je kvadrat sa stranicom dugom 700 stopa, dobro je utvren s etiri kule i zidom. (...) Gleda dakle na etiri strane svijeta. Dva su reda zgrada, odnosno etiri ako brojimo sjedite vlade i skladita; samo je jedna javna ulica i jedan trg, ali
79
10/22/08 8:45:19 PM
Lewis Mumford
prilino velik. Usred grada je okrugao hram, promjera 100 stopa; sve su zgrade trokatnice. Kue su zatiene od vatre tako to su graene od peenog kamena i odvojene zidovima otpornima na vatru. Openito, sve je posvuda prilino slino, nita ekstravagantno, ali niti neisto; posvuda je osiguran dovod svjeeg zraka i provjetravanje. Oko etiri stotine graana ivi ovdje u dubokoj pobonosti i miru. Grad je podijeljen na tri dijela: jedan za opskrbu hranom, drugi za obuku i vjebanje, a trei je reprezentativan. Ostatak je otoka namijenjen poljodjelstvu i radionicama.
3
Osvrnemo li se ponovno na Dravu, ija vanjska organizacija nedvojbeno ima za uzor vojniku Spartu, vidimo da su tabor i vojnik obrazac za ivot itave zajednice. U Utopiji je temeljna jedinica domainstvo i obitelj; a obiteljska disciplina, koja se prirodno raa u ruralnim uvjetima, prenosi se na grad. U Christianopolisu pak radionica i radnik postavljaju okvire za razvoj zajednice; i ma to drugo ova zajednica bila, ona je prije svega drava radnika, koji ive u ravnopravnosti, ele mir i odbacuju bogatstvo. Ako je Utopija izraz obiteljskog komunizma, Christianopolis je predstavnik cehovskog komunizma. to se tie proizvodnje, u Christianopolisu postoje tri okruga. Jedan od njih posveen je ratarstvu i uzgoju stoke. Svaki od ovih okruga ima odgova80
10/22/08 8:45:19 PM
Povijest utopija
rajue zgrade, nasuprot kojih je prilino visok toranj preko kojega su spojene s gradskim zgradama; ispod tornja velik nadsvoeni ulaz vodi u grad, a jedan manji u pojedine kue. Kupola ovog tornja ujedno je krov gradske vijenice, gdje se graani pojedinih etvrti po potrebi sastaju kako bi raspravljali kako o svetim tako i o graanskim pitanjima. Jasno je da ovi radnici nisu ovce koje vode mudri pastiri, kao u Dravi, ve lanovi autonomnih, samoupravnih skupina. U sljedeoj su etvrti mlinovi, pekarnice, mesnice i tvornice za proizvodnju svega to se izrauje bez uporabe vatre. Budui da se potie inventivnost, svjedoimo raznim inovacijama kao to su biljke za proizvodnju papira, pilane i postrojenja za bruenje i latenje oruja i orua. Tu su takoer zajednike kuhinje i praonice; jer, kao to emo uskoro vidjeti, ivot u ovom idealnom gradu slian je ivotu u dananjem New Yorku, Londonu i mnogim drugim suvremenim industrijskim gradovima. Trea je etvrt namijenjena metalurgiji, kao i proizvodnji stakla, cigle i zemljanog posua svega to zahtijeva stalan izvor vatre. Treba istaknuti da su u planiranju proizvodnih etvrti Christianopolisa ovi utopisti iz sedamnaestog stoljea anticipirali najbolju praksu koja je ostvarena tek danas, nakon itavog stoljea neplanske gradnje. Podjela grada na zone, razlikovanje teke i lake industrije, grupiranje slinih proizvodnih postrojenja, poljoprivredna zona u blizini grada po svemu su ovome nai vrtni gradovi tek zakanjela kopija Christianopolisa.
81
10/22/08 8:45:20 PM
Lewis Mumford
tovie, u Christianopolisu se znanost koristi za poboljanje proizvodnih procesa; gotovo bi se moglo rei da su ovi obrtnici vjerovali u plansko i uinkovito upravljanje, jer ovdje uistinu vidite ispitivanje same prirode. Ljudi ne rade posao koji ne poznaju, poput teglee marve, ve su prethodno temeljito znanstveno obrazovani, sve na temelju teorije da ako ne analizira stvar eksperimentom, ako nedostatak znanja ne ispravi monijim alatima, bezvrijedan si. Ovisnost industrijskog usavravanja o znanstvenom istraivanju moda je novo otkrie za praktinog ovjeka, ali je stara pria u Utopiji.
4
Kako izgleda ta obrtnika demokracija? Odgovor na ovo pitanje sadran je u jednoj od onih poslovica koje Andre dobacuje usput usred svog energinog izlaganja. Biti mudar i raditi nije nespojivo ako je s mjerom. Stoga slijedi da su obrtnici gotovo uvijek obrazovani ljudi. Jer ono to ljudi smatraju obiljejem nekolicine (a u sluaju nenaviknutosti na uenje obiljejem prevelikog broja ljudi) trebali bi, tvrde stanovnici, postii svi pojedinci. Oni smatraju da ni slova ni rad nisu toliko teki da svaki ovjek, ako ima dovoljno vremena, ne bi mogao ovladati i jednim i drugim.
82
10/22/08 8:45:20 PM
Povijest utopija
Njihov rad, ili, kako ga vole nazivati, 'rad njihovih ruku', obavlja se na propisan nain, i sve se stvari iznose na javni tand. Odatle svaki radnik dobiva sve to mu je potrebno za rad u sljedeem tjednu. Jer cijeli je grad naime jedna radionica, ali s raznim obrtima. Oni koji su zadueni da o ovome brinu borave u malim tornjevima na kutovima zida; oni unaprijed znaju to treba napraviti, u kojoj koliini i u kojem obliku, te o tome izvjetavanju obrtnike. Ako na skladitu ima dovoljno materijala, radnici mogu pustiti mati na volju i izraziti svoju inventivnost. Nitko ne posjeduje novac, niti ima potrebe za privatnim novcem; no drava ipak ima riznicu. I u ovom su pogledu stanovnici posebno blagoslovljeni jer nitko ne moe biti nadmoan drugom u pogledu bogatstva, vrijednost se mjeri sposobnostima i darovitostima te se najvie cijene moralnost i pobonost. Imaju vrlo malo radnih sati, no uinkovitost nije nita manja nego drugdje jer smatraju neasnim odmarati se dulje no to je doputeno. Osim posebnih zanata tu su i zajednike dunosti u javne svrhe koje su svi graani duni obavljati, kao to su uvanje strae, obrana, berba ita i groa, izgradnja cesta, podizanje zgrada, isuivanje tla; zatim odreene dunosti pomaganja u tvornicama koje obavljaju svi po redu ovisno o dobi i spolu, ali ne vrlo esto niti dugo vremena. Naime premda su za sve poslove zadueni iskusni ljudi, i ostali po potrebi, ako ih se zamoli, rado slue zajednici. Jer to su nama nai domovi, to je njima grad, kojeg opravdano smatraju svojim
83
10/22/08 8:45:20 PM
Lewis Mumford
domom. I stoga nije sramota obavljati bilo koju javnu dunost. (...) Tako se svaki posao, ak i onaj najdosadniji, obavlja na vrijeme i bez mnogo muke jer pripravnost velikog broja radnika omoguuje lako skupljanje ili raznoenje velike koliine stvari. U Christianopolisu je, kazao bi Bertrand Russell, u prvom planu kreativnost a ne sebinost. Rad je osnovni uvjet ivota i ova dobra zajednica ne bjei od njega. To je sasvim suprotno stavu dokoliarskih klasa koje se, kako kae Andre, s potpuno pogrenim smislom za profinjenost gnuaju dodirivanja zemlje, vode, ugljena i tome slino, a smatraju uzvienim imati konje, pse, bludnice i ostale sline stvorove.
5
Uloga je trgovine u ovakvom ivotu vrlo jednostavna. Ona ne postoji radi osobnog profita. Trgovinom se nitko ne bavi na svoju ruku jer takve su stvari preputene onima koji su za to zadueni. Cilj trgovanja nije zarada novca, ve poveanje raznolikosti stvari dostupnih lokalnoj zajednici; tako da opet uskae Andre svako podruje daje vlastite osebujne proizvode, a kada smo povezani, plodove svih podruja imamo na jednom mjestu.
84
10/22/08 8:45:20 PM
Povijest utopija
6
Obiteljska struktura u Christianopolisu u velikoj mjeri odgovara gradskim zanimanjima. Budui da je Andre graanin i da ne prezire prednosti ivota u gradu, ne gnua se niti njegovih posljedica. Jedna od ovih posljedica svakako je ogranienje kunog ivota, odnosno prenoenje na grad funkcija koje bi se u domainstvu obavljale u krilu obitelji. Kada su mladiu dvadeset i etiri godine a djevojci osamnaest, doputena im je enidba, u skladu s kranskim obredima i uz dolino izbjegavanje pijanstva i prodrljivosti nakon ceremonije. Brak je jednostavna stvar. Nema miraza, nema tjeskobe oko odabira zanimanja, nema pomanjkanja stambenog prostora i, moda vanije od svega, nema kuevlasnika kojeg treba umirivati novcem jer sve su kue gradsko vlasnitvo i pojedincima se dodjeljuju na koritenje. Vrlina i ljepota jedine su odlike koje vladaju brakom u Christianopolisu. Pokustvo se dobiva zajedno s kuom iz javnog skladita. Ako su u Utopiji obitelji zajedno grupirane u patrijarhalnom domainstvu, kakvo je i sam More imao u Chelseaju, u Christianopolisu se obitelji sastoje od izdvojenih parova, s ukupno etiri do est osoba ena, mukarac i djeca predkolske dobi. Poimo sada u posjet jednom mladom branom paru u Christianopolisu. Do kue dolazimo ulicom irokom dvadeset stopa na koju gledaju kue s proeljem irine oko etrdeset stopa, a u dubinu dugake od
85
10/22/08 8:45:20 PM
Lewis Mumford
petnaest do dvadeset i pet stopa. U dananjim prenapuenim gradovima, gdje ljudi plaaju za zemlju po irini parcele, proelje je usko a kue dugake u dubinu; zbog toga se suoavamo sa strahovitim pomanjkanjem svjetlosti i zraka; ali u Christianopolisu, kao i u nekim starijim europskim gradovima, kue su graene tako da primaju to je mogue vie zraka i suneve svjetlosti. Ako prilikom naeg posjeta pada kia, zatitit e nas natkrivena pjeaka staza, iroka pet stopa i poduprta stupovima visokima dvanaest stopa. Nai prijatelji ive, rekli bismo, u prosjenom stanu: imaju tri sobe, kupaonicu, spavau sobu i kuhinju. Sredinji dio unutar tornja ima malen otvoren prostor sa irokim prozorom gdje se drva i tee stvari koloturom podiu uvis ukratko, dizalo. Pogledamo li kroz prozor otraga, vidimo dobro odravan vrt; a ako nas na domain eli ponuditi vinom, moemo togod izabrati meu pauinom malog privatnog vinskog podruma. Ako je dan hladan, upaljena je pe; ako smo doli u posjet ljeti, navuena je tenda. Na se domain moda ispriava zbog drvenih otpadaka i strugotina u kutu kuhinje jer upravo je u slobodno vrijeme postavljao nekoliko polica, a alat je posudio iz javnog opskrbnog centra. (Budui da nije stolar, ovi mu alati ne trebaju cijelu godinu; tako se i drugi mogu njime sluiti.) Doavi iz Utopije, ono to nas iznenauje jest izostanak kune posluge; kada o tome upitamo nau domaicu, ona nam kae kako ne doputa da je netko posluuje dok ona ljenari. Ima li mnogo posla koji morate sami obavljati? pitamo mi.
86
10/22/08 8:45:21 PM
Povijest utopija
Ne za obrazovana ovjeka, odgovara ona. Moete vidjeti da nam je pokustvo sasvim jednostavno; i budui da nema nikakvih sitnih ukrasa s kojih treba brisati prainu, ni sjajnih stolova koje treba latiti, ni tepiha koje treba istiti, niti iega to slui samo za pokazivanje da si moemo priutiti da ivimo bolje od susjeda, posao je taman dovoljan za odravanje dobra zdravlja i raspoloenja. Naravno, kuhanje je uvijek pomalo dosadno, a pranje jo vie. No suprug i ja dijelimo sve poslove osim ivanja i pranja odjee, i iznenadili biste se kako se sve brzo zgotovi. Posao obino izaziva ljutnju ako jedno odmara dok drugo radi; ali kada mu i ena ravnopravno dijele poslove, kao u Christianopolisu, zbilja nema prigovora. Ostanete li na ruku, vidjet ete kako je to lako. Kako si niste ponijeli obrok, suprug e donijeti malo kuhana mesa iz javne kuhinje, i to e biti dovoljno za sve nas. Ne treba se uditi prilino skuenim stanovima, ubacuje se Andre. Ljudi koji primaju pod krov tatinu (...) nikada nemaju dovoljno prostora. Takvi su teret i sebi i drugima. (...) Ah, bogati su samo oni koji imaju sve to im je istinski potrebno, koji ne prihvaaju nita vie od toga, ak i kada bi mogli imati neega u izobilju. Dovedenu do krajnosti, ovu je filozofiju ovjekovjeio Thoreau u djelu Walden. Vjerujem da dijelom Utopije postajemo kada utvrdimo od ega se zapravo sastoji ivotno bogatstvo.
Walden, ili ivot u umi, djelo amerikog knjievnika Henryja Davida Thoreaua (18171862), utemeljeno na njegovim iskustvima dok je dvije godine ivio sam u umskoj kolibi na jezeru Walden, nap. prev.
87
10/22/08 8:45:21 PM
Lewis Mumford
7
Pretpostavimo da nai prijatelji imaju djecu. Tijekom ranih godina njihova ivota o njima brine majka. Kada djeca navre est godina, predaju ih na skrb zajednici te oba spola provode u koli djetinjstvo, mladenatvo i rano zrelo doba. Niti jedan roditelj ne prua vie brinosti svojoj djeci nego to je dobivaju ovdje, jer o njima brinu najuzorniji uitelji, kako muki tako i enski. tovie, kad god imaju slobodnog vremena, roditelji mogu posjeivati svoju djecu, ak i kada ih djeca ne primijete. Jer ovo je ustanova za javno dobro, njome se skladno upravlja kao zajednikom brigom svih graana. Ovdje se brinu da je hrana ukusna i zdrava, da su kaui i postelje isti i udobni te da je odjea ista. (...) Dobije li tko neku konu ili tjelesnu bolest, pravovremeno mu pomognu; a kako bi se izbjeglo irenje zaraze, bolesnike stave u karantenu. Nema potrebe navoditi program uenja osim u glavnim crtama. Dovoljno je spomenuti da mladii ue ujutro, djevojke poslijepodne, a uitelji su im matrone i ueni muevi. (...) Ostatak vremena posveuju manualnom radu i uenju kuanskih poslova svatko se bavi onim poslom za kojeg je prirodno nadaren. U slobodno vrijeme doputeno im je baviti se dostojanstvenom tjelovjebom, bilo na otvorenom u gradu bilo na poljima izvan grada. Meutim dvije stvari zasluuju nau pozornost. Prva je da se kolom upravlja kao dravom u malom. Druga su osobine uitelja. Uitelji, kae na va88
10/22/08 8:45:21 PM
Povijest utopija
treni humanist, nisu ljudi s drutvenog dna niti oni koji nisu sposobni za ostala zanimanja, ve najbolji meu graanima, osobe koje su u dravi na glasu po svom ugledu i koje vrlo esto zauzimaju najvie dravne poloaje. Posljednja me reenica ponovno vraa u suvremeni svijet. Vidim kako ovaj predivni humanistiki ideal cvjeta na jednom drugom mjestu. Ovoga puta u ljetnoj koli u brdima New Hampshirea, gdje djeca vladaju sama sobom, gdje nema kazne osim privremenog iskljuenja iz skupine i gdje je, prije svega, svaki uitelj izabran zbog svog kreativnog iskustva u predmetu kojeg pouava: vrhunski nadaren skladatelj pouava glazbu, sporta pouava tjelovjebu, a pjesnik knjievnost. Zatim pomislim na sve one neiskoritene talente ljudi koji bi samo da ih se zamoli podijelili svoju ljubav prema umjetnosti i znanosti s djeicom, samo kada oni koji o tome odluuju ne bi bili tako slijepi ili bojaljivi da ih iskoriste. Faradayeva klasina predavanja o fizici svijee i Ruskinovi govori u internatu za djevojke o ulozi knjievnosti takvih bi stvari moglo biti vie. Nije potrebno smiljati ovu utopijsku metodu, to je ve napravljeno: treba je samo iriti. Djeca bi mogla ii u kolu jednako veselo kao to zamamnim ljetnim jutrima idu u kolu u Peterboroughu, u New Hampshireu; i ljudi ne bi okretali lea uenju jednako kao to ne bi okrenuli lea ivotu. Misli li tko da recept Johanna Andree za nastavno osoblje nije izvediv, neka posjeti kolu
John Ruskin (18191900), engleski knjievnik, teoretiar umjetnosti i drutveni reformator, nap. prev.
89
10/22/08 8:45:22 PM
Lewis Mumford
u Peterboroughu i pregleda dokumente o njenim uspjesima. Ostaje nam da prikaemo daljnje faze uenja. Dvorane sredinje tvrave podijeljene su na dvanaest odsjeka te su, izuzmemo li oruarnicu, arhiv, tiskaru i riznicu, u potpunosti posveene umjetnostima i znanostima. Tu je, za poetak, laboratorij za fizikalne znanosti. Ovdje se svojstva metala, minerala, biljaka, pa ak i ivotinja prouavaju, proiavaju, poveavaju i sjedinjuju kako bi bila dostupna ljudskoj vrsti i koristila zdravlju. (...) Ovdje se ui kako upravljati vatrom, koristiti zrak, cijeniti vodu i istraivati zemlju. Do spomenutog je laboratorija smjeten zavod za proizvodnju lijekova, gdje se na znanstvenoj osnovi razvijaju lijekovi za lijeenje fizikih bolesti. Uz njega je medicinska kola, odnosno, kao to kae Andre, mjesto posveeno anatomiji. (...) Samo bi neuki poput barbara mogli poricati vrijednost utvrivanja poloaja organa i pomaganja prirodi u borbi protiv bolesti. (...) Stanovnici Christianopolisa na temelju anatomije ue svoj pomladak o ivotnim funkcijama i raznim organima. Zatim dolazimo do laboratorija za prirodne znanosti, koji je zapravo prirodoslovni muzej. Ta je ustanova osnovane u Utopiji stoljee i pol prije svoje djelomine i manjkave zamjene pukog produetka dvorane s rijetkim umjetninama Ladanjske Kue predstavljene zadivljenom svijetu kao Britanski muzej. Za ovo, kae Andre, nema dovoljno lijepih rijei da se opie, i potpuno se s
90
10/22/08 8:45:22 PM
Povijest utopija
njim slaem; jer on prikazuje sliku muzeja koju su Ameriki muzej u New Yorku ili South Kensington u Londonu tek poeli ostvarivati unutar jednog ili dva desetljea svoga postojanja. Povijest prirode ovdje je detaljno i vrlo vjeto naslikana na zidovima. Nebeske pojave, prikazi zemlje u razliitim podrujima, razne rase ljudi, prikazi biljaka i ivotinja, vrste dragog kamenja sve ovo nije samo izloeno nadohvat ruke i imenovano, ve je i popraeno raznim informacijama o svojstvima prikazanoga. (...) Nije li doista uenje zemaljskih stvari mnogo lake ako je pomognuto preglednim prikazom, s ilustracijama koje stoje nadohvat ruke i koje slue kao znakovi za pamenje? Jer uenje mnogo lake ulazi kroz oi negoli kroz ui, i mnogo ugodnije u prisutnosti plemenitog nego neplemenitog. Varaju se oni koji misle da se poduavati moe samo u mranim piljama i smrknuta ela. ovjek otvorena duha najrevniji je kad ima povjerenja u svoje uitelje. Nadalje imamo laboratorij za matematiku i odsjek za matematike instrumente. Prvi je znamenit po dijagramima neba, kao to se dvorana fizike dii dijagramima zemlje. (...) Prikazana je karta zvjezdanog neba, (...) kao i razliiti prikazi alata i strojeva, mali modeli, geometrijski likovi; tehniki instrumenti, nacrtani, imenovani i objanjeni. Moram ovdje izraziti divljenje konkretnoj imaginaciji ovog izuzetnog uenjaka: on je promiljeno anticipirao, i to ne u nejasnom, alegorinom obliku kao kod Bacona, ve lucidno poput kakva arhitekta ili kustosa muzeja, vrstu instituta kojoj su South Kensington,
91
10/22/08 8:45:22 PM
Lewis Mumford
sa svojim Odsjekom za fizikalne i prirodne znanosti, ili moda Smithsonian Institute u Americi tek poeli nalikovati. Da su nai muzeji poeli s idealom kojeg je Andre imao na umu, umjesto s kojekakvim glupostima koje su tvorile jezgru njihovih kolekcija i koje su i dalje jezgra mnogih manje naprednih ustanova prezentacija znanosti bila bi daleko bolja nego to jest. Zaboravlja li Andre na svojoj slici lijepe umjetnosti? Nipoto. Nasuprot ljekarni nalazi se vrlo prostran atelje za slikarstvo, umjetnost u kojoj grad silno uiva. Jer osim to je grad posvuda ukraen prikazima raznih stupnjeva Zemljina razvoja, slike se koriste i za poduavanje mladih i lake prenoenje znanja. (...) Osim toga posvuda su izloene slike i kipovi slavnih ljudi, to je vrlo vano za mlade koji nastoje oponaati njihovu krepost. (...) Uza sve to toliko uivaju u ljepoti oblika da svim srcem prihvaaju unutarnju ljepotu same kreposti. Na vrhuncu umjetnosti i znanosti u Christianopolisu oekivano nalazimo hram vjere. Ali jao! Tu su imali posla Calvinovi prsti sjetimo se da je Andre jedno vrijeme ivio u enevi i divio se njenim zakonima tako da je prisustvovanje molitvama obavezno. Kako bismo stekli predodbu o ovom velikom krunom hramu, opsega tri stotine esnaest stopa i visokog sedamdeset stopa, trebamo se sjetiti golemog kina u nekoj suvremenoj metropoli. Usporedba zapravo nije svetogrdna, i vjerujem da e oni koji si daju truda da pogledaju ispod povrine lako pronai zajedniki nazivnik spomenute profane i vjerske ustanove. (Pohaanje kina u suvremenim
92
10/22/08 8:45:22 PM
Povijest utopija
metropolama, moram brzo dodati radi nekog budueg historiara, jo uvijek nije obavezno.) U jednoj se polovici hrama odravaju javna okupljanja, dok je druga rezervirana za podjelu sakramenata i glazbu. Uza sve to u hramu se svaka tri mjeseca izvode kazaline predstave s vjerskim motivima.
8
Govorili smo dakle o ljudima, poslovima i mjestima u Christianopolisu, dok smo se kulturom i umjetnou pozabavili samo u kratkim crtama. Sada je red osvrnuti se na politiki poredak; tu moramo spomenuti da se Andrein opis ovoga puta premjeta na alegorijski plan, ali da nimalo ne odstupa od njegova realistinog pristupa znanostima i umjetnostima. U osnovi politikog poretka nalaze se traci lokalnog saveza za proizvodnju koji se okuplja u zajednikim dvoranama u tornju svake pojedine proizvodne etvrti; saznajemo da grad predstavljaju dvadeset i etiri vijenika, dok izvrnu vlast ini trijumvirat sastavljen od sveenika, suca i ravnatelja kolstva, od kojih je svaki oenjen, metaforiki reeno, za Savjest, Razumijevanje, odnosno Istinu. Svaki voa izvrava svoju dunost, no ipak ne bez znanja ostalih; svi se meusobno dogovaraju oko stvari koje se tiu dravne sigurnosti. Christianopolis nas po cenzuri knjiga podsjea na Dravu, a po iskljuenju odvjetnika slian je
93
10/22/08 8:45:23 PM
Lewis Mumford
gotovo svakoj drugoj utopiji; no to se tie stava prema zloinu, odlikuju ga umjerenost i popustljivost, i to je iskljuivo njemu svojstveno obiljeje, jer suci ovog kranskoga grada posebno dre do obiaja da najstroe kanjavaju ona nedjela koja su uperena izravno protiv Boga, manje strogo ona koja nanose tetu ovjeku, a najblae ona koja otete imovinu. Budui da kranski graani nerado prolijevaju krv, nisu skloni smrtnoj kazni. (...) Jer svatko moe ubiti ovjeka, a samo ga najbolji moe popraviti. to rei o ovoj vladavini u nekoliko rijei? Najbolje e biti da posluamo samog Andreu jer on najbolje poznaje svoju dravu. Ovdje prebivaju religija, pravda i znanje te upravljaju gradom. (...) esto se pitam zato ljudi razdvajaju svoje snage kad im zdruivanje moe donijeti najveu moguu sreu na zemlji. Ima onih koji se smatraju religioznima, koji odbacuju sve ljudsko; ima nekih koji vole vladati, no bez vjere; znanje podie veliku buku, laska sad ovom, sad onom, no pljee najvie sebi. to na koncu moe initi jezik osim razgnjeviti Boga, zbuniti ovjeka te unititi samoga sebe? ini se stoga da potrebu za suradnjom moe zadovoljiti jedino kranstvo kranstvo koje izmiruje Boga s ovjekom i sjedinjuje ljude, tako da imaju pobone misli, da ine dobra djela, da poznaju istinu i, konano, da sretno umru kako bi uli u ivot vjeni. Neki bi mogli prigovoriti da ova tvrdnja previe mirie na onosvjetovnu religiju, ali ona ostaje jednako valjana ako je prevedemo u pojmove bez te94
10/22/08 8:45:23 PM
Povijest utopija
olokog upliva. Imati osjeaj za vrijednosti, poznavati svijet u kojem se one nalaze i znati ih rasporediti to je naa verzija Andreina shvaanja religije, znanja i pravde. Uz malo potrage vjerojatno bismo otkrili jo neki jednako cjelovit i velianstven izraz humanistikog ideala, ali sumnjam da bismo nali neki bolji. Zapravo, ovaj otvoreni i poteni njemaki uenjak stoji rame uz rame s Platonom: njegov Christianopolis neunitiv je kao i ono najbolje u ovjeku.
95
10/22/08 8:45:23 PM
10/22/08 8:45:23 PM
PETO POGLAVLJE
Kako su Bacon i Campanella, premda na glasu kao veliki utopisti, gotovo tek odjeci svojih prethodnika.
1
Genovski pomorski kapetan gost je viteza hospitalca. Kapetan mu pria o jednoj velikoj zemlji juno od ekvatora kojom vlada Grad Sunca. Izvanjski izgled ove zemlje pomalo je udan grad sa sedam pojaseva koji nose imena sedam planeta, i sa etvora vrata okrenuta na etiri strane svijeta, i s brdom na ijem je vrhu velik hram, i sa zidovima prekrivenima zakonima, osnovnim naelima i crteima prirodnih pojava, s vladarima Moi, Mudrou i Ljubavlju, sa slubenicima Astrologom, Kozmografom, Aritmetiarem i drugima: to je pojava kakva jo nije viena ni na kopnu ni na moru. Nikakvo udo, jer ovaj Grad Sunca postojao je samo u neobinom umu jednog
97
10/22/08 8:45:23 PM
Lewis Mumford
kalabrijskog redovnika, Tommassa Campanelle, ija je utopija postojala u rukopisu prije nego to je Andre napisao svoj Christianopolis. Neemo se dugo zadravati u Gradu Sunca. Nakon to se upoznamo s vanjskim izgledom i krajolikom, otkrivamo da ne istraujemo neku nepoznatu zemlju, ve slagalicu sastavljenu od Platonovih i Moreovih djelia. Kao u Platonovoj dravi, i ovdje je sva imovina zajednika, a zajednike su i ene, te vlada ravnopravnost spolova; kao u Utopiji, mlai slue starije; kao u Christianopolisu, znanstvene spoznaje prenose se zornim prikazima i pokusima. Kada se oduzme ono to su ove ostale utopijske drave doprinijele, doista ostaje vrlo malo. No ne smijemo prijei preko dvije vane toke. Jedna je od njih prepoznavanje uloge koju bi u idealnoj dravi moglo imati izumiteljstvo. Stanovnici Grada Sunca imaju teretna kola s pogonom na vjetar i brodove koji plove po moru bez vesala, pomou neke udne naprave; ali imaju i takvih koji se pokreu pomou vjetrova i vesala. Tu vidimo jasnu anticipaciju tehnikih izuma koji su se vrlo brzo poeli mnoiti u osamnaestom stoljeu. Na samom kraju kapetanova pripovijedanja hospitalac uzvikuje: O, da samo zna to kau na temelju astrologije i naih proroka o buduem stoljeu, i o tome da se u naem stoljeu odigrava vie dogaaja za sto godina nego to ih se u svijetu odigralo za etiri tisue godina; da je vie knjiga izdano u naem sto
Ovaj i ostali Campanellini citati preuzeti su iz Tomazo Kampanela, Grad Sunca, prev. Darinka Grabovac, Kultura, Beograd, 1964, nap. prev.
98
10/22/08 8:45:24 PM
Povijest utopija
ljeu nego za pet tisua godina; i o divnom izumu tiska, arkebuze i o upotrebi magneta... Zahvaljujui razvoju mehanike rad u Gradu Sunca postao je dostojanstven: nije obiaj imati robove. Budui da svatko sudjeluje u zajednikom radu, nema potrebe za vie od etiri sata rada dnevno. Oni su bogati jer imaju sve, a siromani jer ne posjeduju nita. Oni ne slue stvarima, ve stvari slue njima. Druga stvar o kojoj je Campanellino zapaanje izuzetno otroumno jest njegovo objanjenje odnosa privatne imovine i privatnog kuanstva prema dravi: Kau da se cjelokupna imovina stvara i odrava na taj nain to svako od nas ima vlastiti dom i vlastitu enu i djecu. Otuda se i javlja samoljublje, jer da bismo svoga sina podigli do bogatstva i poloaja i da bismo ga nainili nasljednikom velikog imanja, svatko od nas ili poinje pljakati dravu, jer se niega ne boji kao bogat i znatan ovjek, ili postaje tvrdica, spletkari i biva licemjer kad nema dovoljno snage, imetka, i kad nije ugledna podrijetla. Ali kada se oslobodimo samoljublja, ostaje nam samo ljubav prema zajednici. Kako sprijeiti zanemarivanje zajednike utopije jer se svatko brine o vlastitoj, privatnoj utopiji? Ovo je kljuni problem s kojim se moraju suoiti svi nai utopisti, a Campanella vjerno slijedi Platonovo rjeenje. Moda se osobno ivotno iskustvo svakog utopista nuno mora ugraditi u njegovo rjeenje i nadmono ga obojiti; i tu se kriju jasna ogranienja naih utopista. More i Andre oenjeni su mukarci, pa se zalau za individualnu obitelj. Platon i Campanella bili su neenje, pa su predlagali da mu99
10/22/08 8:45:24 PM
Lewis Mumford
karci ive kao redovnici ili vojnici. No moda ova dva tabora nisu tako udaljena kao to se ini. Pogledamo li tumaenje jednog vrsnog antropologa, profesora Edwarda Westermarcka, vjerujem da e nas ono uvjeriti da je brak bioloka institucija, a da je potpun promiskuitet u najmanju ruku jedan neobian oblik spolnog ponaanja. Platon je moda ovo priznao ostavivi nas u dvojbi bi li se zajednica supruga prakticirala i kod obrtnika i ratara. Tako on moda utire put rjeenju prema kojem bi uobiajen ivot za veinu ljudi bio brak, s njemu pripadajuim brigama i vjernostima, dok bi se kod aktivnih, kreativnih elemenata u zajednici prakticirao jedan manje iskljuiv oblik spolnog ponaanja. Slikar Van Gogh dao nam je povod za razmiljanje kada je rekao da spolni ivot umjetnika mora biti ili onaj redovnika ili vojnika jer inae ga ometa u kreativnom radu. Ovo pitanje moemo ostaviti otvorenim sve dok smo svjesni da se sve nae utopije temelje na naoj sposobnosti da iznaemo neko rjeenje.
2
Nova Atlantida Francisa Bacona nije vrsta utopije koja bi zadovoljila naelo odabira navedeno u uvodu bibliografiji. To je samo fragment, i to ne odve prikladan kao to fragmenti znaju biti; i potpuno bi ispala iz naeg pregleda da nije precijenjene reputacije koju Bacon uiva kao filozof prirodnih znanosti doista, kao najvei filozof nakon Aristotela.
100
10/22/08 8:45:24 PM
Povijest utopija
Vei dio Baconovih ideja anticipirao je i potpunije izrazio Andre. Kada izuzmemo Baconove brojne molbe i savjete, kada uklonime njegove razvuene opisa dragulja, baruna, satena i ceremonijalne odjee, nalazimo da je sr njegove drave Salomonov dom, poznat i kao Saborite radova est dneva, koje on opisuje kao najplemenitiju ustanovu na zemlji i svjetiljku kraljevstva. Svrha ove ustanove je spoznavanje uzroka i tajni kretanja stvari, i irenje granica ljudskog gospodarenja, radi postizanja svega to je mogue. Ova ustanova raspolae raznovrsnom opremom i oruem. Ima laboratorije ukopane u obronke brda, i zvjezdarnice s tornjevima visokima pola milje; ima velika jezera sa slanom i slatkom vodom koja kao da anticipiraju pomorske laboratorije kakve danas poznajemo; i ima sprave za stavljanje u rad raznih vrsta kretanja. Osim toga tu su prostrane zgrade gdje se demonstriraju fizikalne pojave, i sanatoriji gdje se iskuavaju razni novi lijekovi; tu su takoer eksperimentalne poljoprivredne stanice gdje se isprobavaju kalemi i kriaju pasmine. Uz ovo su tu jo i farmaceutski laboratoriji, industrijski laboratoriji te brojne zgrade posveene naprimjer eksperimentiranju sa zvukom, svjetlom, mirisima i okusima to Bacon prikazuje potpuno zbrkano, bez imalo voenja rauna o osnovnim znanostima s kojima je povezano to to opisuje a u jednoj se uva popis bogatstava Salomonova doma.
Ovaj i ostali Baconovi citati preuzeti su iz Fransis Bekon, Nova Atlantida, prev. Borivoje Nedi, Kultura, Beograd, 1967, nap. prev.
101
10/22/08 8:45:24 PM
Lewis Mumford
Dvanaest lanova putuje u strane zemlje kako bi donijeli knjige i saetke, izvjetaje o eksperimentima i izumima. Trojica prikupljaju saetke eksperimenata. Trojica sakupljaju eksperimente iz svih mehanikih umijea, kao i iz slobodnih umijea. Trojica provjeravaju nove eksperimente. Trojica su zaduena za klasificiranje; a druga trojica, poznati kao darodavci ili dobroinitelji, promatraju eksperimente svojih kolega i domiljaju se nainima kako da iz njih izvuku stvari korisne za ljudski ivot i spoznaju. Tri lana savjetuju se sa svim ostalim lanovima i daju upute za nove smjerove u istraivanju; a trojica, koji se zovu tumai prirode, nastoje rezultate pojedinanih istraivanja uzdii na razinu opih zapaanja i aksioma. U ovim opisima, kao i u ostatku Nove Atlantide, Bacon je nevjerojatno djetinjast i nesuvisao: on opisuje Salomonov dom kao to bi kakav estogodinji kolarac opisivao svoj posjet Rockefellerovoj fondaciji. No ipak, ispod ovih nespretnih tumaenja vidimo da je Bacon poznavao neke od osnova znanstvenog istraivanja kao i ulogu koju bi znanost mogla igrati u osloboenju ovjekovom. Nova Atlantida nije nita vie od nagovjetaja no pametnom dosta. Promatrajui suvremeni svijet, vidimo da, barem to se tie njegova materijalnog vida, veliki znanstveni instituti i ustanove naprimjer ameriki Nacionalni biro za standarde igraju ulogu prilino slinu onoj Saborita radova est dneva.
Od 1989. nosi naziv Nacionalni institut za standarde i tehnologiju, nap. prev.
102
10/22/08 8:45:25 PM
Povijest utopija
Campanella sa svojim snom o monim tehnikim izumima, u kojem ga je anticipirao Leonardo, i Bacon sa svojom skicom znanstvenih instituta s ovom dvojicom utopista stojimo na ulazu u utopiju sredstava, to jest mjesto na kojem je usavreno sve to poboljava materijalnu stranu ivota. Ranije utopije nastojale su prvenstveno utvrditi ciljeve kojima bi ljudi u ivotu trebali teiti. Utopije kasne renesanse uzele su ove ciljeve zdravo za gotovo i razmatrale kako proiriti ovjekovo podruje djelovanja. Ovi su utopisti jednostavno zrcalili karakter svoga vremena, umjesto da su ga nastojali promijeniti. Kao posljedica nae zaokupljenosti sredstvima, mi u zapadnom svijetu ivimo u raju za izumitelje. Posjedujemo znanstveno znanje i tehniku mo, vie znanja i vie moi nego to su Bacon i Campanella mogli i sanjati. No danas se ponovno suoavamo sa zagonetkom koju su pokuavali rijeiti Platon, More i Andre: to bi ljudi trebali initi sa svojim znanjem i moi? etajui kroz Utopije sljedea tri stoljea, ovo e se pitanje sve vie nametati.
103
10/22/08 8:45:25 PM
10/22/08 8:45:25 PM
ESTO POGLAVLJE
Kako se u osamnaestom stoljeu dogodilo neto to je potaknulo ljude da se dobro zamisle, i kako je itava skupina utopija izniknula iz preobrazbi industrijalizma.
1
Izmeu sedamnaestog i devetnaestog stoljea nailazimo na prazninu u utopijskoj tradiciji. Utopija, mjesto koje treba sagraditi, pretvorila se u niiju zemlju, mjesto bijega; a utopije Denisa Vayrassea, Simona Beringtona i drugih romantiara ovog prijelaznog razdoblja srodnije su Robinsonu Crusoeu nego Dravi. Naznaku ove promjene nalazimo u djelu Tiphaignea de la Rochea Giphantie, prikazu onoga to je bilo, to jest i to e biti i, prije svega, istraivanju babilonskog naina ivota. Autor nam donosi parabolu o Sofiji, utjelovljenju Mudrosti,
105
10/22/08 8:45:25 PM
Lewis Mumford
koja odbija ponude rasipnika, trgovca, vojnika i studenta, a prihvaa pronju jednog srameljivog mladia koji se povukao u osamu na selo, kako bi ivio kao profinjen gospodin. Prisjetimo li se kako je Montaigne proveo posljednje godine svoga ivota, prisjetimo li se Voltairea, uvidjet emo u kojoj je mjeri ideal Robinsona Crusoea kultivirana Robinsona Crusoea, okruena knjigama i daleko od kralja i dvora utjecao na najdublje tenje ovog razdoblja. Rousseau, koji je pisao o negativnom utjecaju umjetnosti i znanosti, i Chateaubriand, koji je traei plemenitog divljaka u amerikoj divljini napokon uspio pronai ga u samome sebi ova su dvojica dala glavni ton osamnaestom stoljeu. U stoljeu koje je ve bilo pretjerano izvjetaeno i namjeteno institucije Likurga i Utopa vjerojatno su djelovale jednako represivno poput onih Luja XIV. Tako e proi gotovo dva stoljea prije pojave nekog novog podruja u Utopiji koje moemo istraivati.
2
Utopija Thomasa Morea, kao i utopije renesansnih autora nakon njega, nastala je, ve sam napomenuo, iz kontrasta novootvorenih mogunosti s druge strane oceana i turobnih uvjeta koji su pratili slom gospodarstva srednjovjekovnih gradova. Poput Platonove Drave, ona je pokuala izii na kraj s tekim problemom tranzicije.
106
10/22/08 8:45:25 PM
Povijest utopija
U sljedea tri stoljea pustolovno istraivanje nepoznatih zemalja prestaje pobuivati matu; u sredite zanimanja dolazi jedna nova vrsta aktivnosti. Premda osvajanje stranih zemalja i primamljivost zlata u potpunosti ne zamiru, podreeni su novoj vrsti osvajanja osvajanju prirode. Tu i tamo, napose u Velikoj Britaniji, nekolovani ljudi sa smislom za praktino poinju se baviti poboljavanjem mehanikih strojeva koji se koriste u svakodnevnom radu. U jednom seoskom upnom dvoru sveenik po imenu Arkwright izumio je tkalaki stan na vodeni pogon; jedan kot po imenu MacAdam otkriva novu metodu postavljanja cesta; iz stotinu takvih izuma krajem osamnaestog i poekom devetnaestog stoljea nastao je jedan novi svijet svijet u kojem energija dobivena iz ugljena i tekue vode zamjenjuje ljudsku energiju, u kojem roba proizvedena strojno zamjenjuje robu koja se neko tkala, pilila ili kovala runo. Unutar stotinu godina dolazi do promjene i zbiljskog svijeta i idoluma. U ovom novom svijetu gdje se koristi energija vodenog pada, izgaranja ugljena i zujanja strojeva ponovno se raa utopija. Lako je shvatiti zato se to dogodilo, i zato je oko dvije treine utopija napisano u devetnaestom stoljeu. Svijet se naoigled mijenjao, pa je bilo lako zamisliti neki drukiji po Autor tono navodi Arkwrighta kao izumitelja tkalakog stana na vodeni pogon, ali on nije bio sveenik, ve je to bio Edmund Cartwright, izumitelj mehanikog tkalakog stana vjerojatno je zbog slinosti imena i izuma dolo do zabune, nap. prev. Tzv. makadam, nain gradnje ceste pomou nabijena pijeska, ljunka i kamena, nap. prev.
107
10/22/08 8:45:26 PM
Lewis Mumford
redak stvari i bez odlaska na drugu stranu planeta. Zbivale su se politike promjene monarhiji je prijetio republiki oblik vladavine; zbivale su se industrijske promjene poveao se broj gladnih usta: tamo gdje su prije bila jedna sada su bila dvoja; zbivale su se drutvene promjene slojevi drutva pomicali su se i rasjedali, a oni koji bi u prethodnom vremenu moda bili osueni na neki zamoran i poniavajui posao sada su stajali rame uz rame s onima koji su naslijeem stekli sve povlastice bogatstva i odgoja. Nasuprot ovim novim mogunostima stajala je turobna stvarnost koju su lako opaali ljudi koji su stajali izvan ovog novog poretka ili ija se narav bunila protiv ponienja, represije i pokvarenosti koje su ga pratile. Nije mi ovdje namjera baviti se povijesnim injenicama, ali bez njihova poznavanja utopije koje u prikazati gube dobar dio svojega znaenja. Ti strojevi koje su imali dovoljno veliku proizvodnu mo da odjenu sve ljude; te nove poljoprivredne metode i novi poljoprivredni alati koji su obeavali toliki urod da se svi ljudi mogu nahraniti sprave koje su trebale itavoj zajednici osigurati fiziku osnovu dobra ivota ispostavilo se da su, za veliku veinu ljudi koji ne posjeduju ni kapital ni zemlju, nita drugo nego sprave za muenje. Ne govorim preotro o ranom industrijskom dobu; nemogue je govoriti preotro. Potrudite se proitati Esej o oblikovanju ovjekova karaktera (Essay on the Formation of Human Character, Manchester, 1837) Roberta Owena, pa ete vidjeti kakvi su uvjeti vladali u prosjenoj tvornici kojom
108
10/22/08 8:45:26 PM
Povijest utopija
upravlja kakav prosvijeen poslodavac: slika je to istinske brutalnosti. Trebalo bi se vratiti u najcrnja razdoblja drevnog ropstva kako bi se pronalo neto slino, ako bi se uope uspjelo pronai, jer piramide koje se gradilo pod biem imaju odreenu velianstvenost i trajnost koje opravdavaju njihovo postojanje, dok se roba koju su u Yorkshireu proizvodila osakaena tijela siromane djece pokazala prolaznom poput ivota rtvovanih za njenu izradu. Oni koji su se nali unutar ovog novog poretka predstavnici Gradgrinda i Bounderbyja koje Dickens oslikava u Tekim vremenima nastojali su ostvariti svoju utopiju eljeznog doba na zemlji. Nakon to istraimo istinske utopiste, pogledat emo i idolume prema kojima su se ravnali praktini ljudi devetnaestog stoljea, Marx i Macaulay. Oni koji su istupali protiv novog poretka nisu bili toliko protiv novih metoda koliko protiv svrha u koje se koriste: smatrali su da se sustavno osvajanje prirode pretvorilo u divlji grabe za plijenom, i da se sve dobrobiti koje je obeavao industrijalizam gube u korist aice agresivnih i neciviliziranih pojedinaca. Iz mase kritiara, tumaa i reformatora koji su se pojavili u devetnaestom stoljeu izdvojit emo samo neke: oni koji nas zanimaju pripadaju liniji Platona, Morea i Andree jer su nastojali sagledati drutvo kao cjelinu te braniti novi poredak koji bi imao i zdrave temelje i bio povrinski poboljan. No izuzmemo li utopije koje su se bunile protiv industrijalizma, eseji iz devetnaestoga stoljea krnji su i pristrani; jer skloni su, poput Gradgrinda i Bounderbyja, preuveliavati vanost industrijskog poretka,
109
10/22/08 8:45:26 PM
Lewis Mumford
gubei tako iz vida cjelovitost ljudskog ivota. Ove industrijske utopije ne bave se vrijednostima, ve sredstvima; sve su one instrumentalistike. Sumnjam da bi neki inteligentan seljak u Indiji ili Kini iz itave gomile ovih utopija uspio izvui jednu jedinu misao koja bi bila vana za njegov ivot; ostavimo li po strani pitanja u vezi mehanike i politike organizacije, kako nam malo ostaje onog bitnog za ovjeka! Jedan od simptoma ovog nedostatka individualnosti, nedostatka bitnih pitanja, to se u staromodnom smislu obino naziva filozofijom, jest injenica da sve ove industrijske utopije moemo svrstati u skupine. Prvu od njih zvat u, moda donekle arbitrarno, asocijacionistima.
3
Najutjecajniji utopist meu asocijacionistima jest Charles Franois Marie Fourier. On je bio plodan, ali nesuvisao pisac, te njegova utopija, ako emo pravo, postoji vie kao disjecta membra nego kao jedno jedinstveno djelo; ali u njegovu u sluaju odstupit od kriterija za odabir jer u svakom drugom pogledu on zasluuje nau pozornost. Fourier je bio jedan suhonjav francuski trgovaki putnik, koji je osobni imetak izgubio u Francuskoj revoluciji i ije je nade za osnivanje neke stvarne utopije unitila Srpanjska revolucija 1830. godine. esto je mijenjao vrstu robe koju prodaje kako bi pokrivao to vee
110
10/22/08 8:45:26 PM
Povijest utopija
podruje i tako to vie nauio o funkcioniranju drutva. Stoga u njegovim djelima nalazimo obilje konkretnih detalja, ali i znakova osobnih hirova i svojeglavosti koji gotovo neizbjeno prate prekomjernu samou. Ono to slijedi jest destilat Fourierove misli, proiene od suvina taloga. Fourier se od prethodnih utopista uvelike razlikuje po tome to se prvenstveno ne bavi mijenjanjem ljudske prirode, ve otkrivanjem to ona uistinu jest. Njegova se utopija temelji na razumijevanju ovjekova stvarnog fizikog i umnog ustrojstva, a njene institucije trebaju omoguiti slobodno izraavanje ovjekove izvorne prirode. Motiv koji okuplja njegovu zajednicu jest privlanost; sila koja pokree njegove institucije jesu strasti. Pod pojmom strasti izvorne bioloke opreme Fourier navodi popis duevnih pobuda koji ugrubo odgovara popisu nagona suvremenih psihologa. Fourier smatra da su ove strasti zadane; cilj njegove utopije nije mijenjanje naih strasti, (...) njihov e se smjer promijeniti bez promjene njihove prirode. Kao to kae Brisbane u Uvodu u Fourierovu filozofiju, drutvene su institucije za ove strastvene sile isto to i strojevi za materijalne sile. Dobra zajednica, prema Fourieru, jest ona koja e sve ove strasti staviti u pogon, sa svim njihovim sloenim djelovanjima i meudjelovanjima. Kao i u Dravi, ideal u podlozi Furierove utopije
Albert Brisbane (18091890), ameriki socijalni reformator; po uzoru na Fouriera osnovao nekoliko falanga u SAD-u; smatra se prvim amerikim socijalistom, nap. prev.
111
10/22/08 8:45:27 PM
Lewis Mumford
jest harmonija; jer ovjek ima trovrsnu sudbinu, to jest industrijsku sudbinu da harmonizira materijalni svijet, socijalnu sudbinu da harmonizira svijet strasti ili morala te intelektualnu sudbinu da otkrije zakone univerzalnog poretka i harmonije. Nedostatak modernih civiliziranih drutava jest necjelovitost, zbog ega nastaje socijalna distanca. Kako bi se ovo nadvladalo, kae Fourier, ljudi se moraju ujediniti u harmonijske asocijacije koje e omoguiti sve njihove aktivnosti i koje e, osnivanjem zajednikih institucija, ukinuti nepotrebne gubitke koji nastaju kada pojedinac samostalno ini ono to bi inae uinila jedna cjelovita zajednica. Za ovu savrenu asocijaciju Fourier prua detaljne planove i tablice; no mi emo je prikazati samo u glavnim crtama. Kao prvo, i Fourier se vraa na dolinu. Temeljni nukleus njegove utopije ini zajednica od 1500 do 1600 osoba koja posjeduje zemljite veliine barem 18 etvornih kilometara. Budui da bi ova eksperimentalna falanga, kako ju je Fourier nazivao, trebala biti neovisna i samodovoljna, bez potpore susjednih falangi, kao posljedica ove izolacije bit e mnogo rupa u privlanosti i mnogo strasti kojih se treba pribojavati. Da bi se ovo izbjeglo, Fourier smatra nunim smjestiti falangu na tlo prikladno za razne djelatnosti. Ravnica poput one u kojoj su smjeteni Antwerpen, Leipzig i Orleans bila bi potpuno neprikladna (...) zbog jednolinosti tla. Stoga e biti nuno odabrati raznoliko podruje, kao to je okolica Laussanne, ili barem neka zgodna dolina, s tekuom vodom i umom, poput doline oko Brussela ili Hallea.
112
10/22/08 8:45:27 PM
Povijest utopija
Ovo bi se podruje sastojalo od polja, vonjaka, vinograda i slino, ve prema prirodi tla i zahtjevima proizvodnje. Posveivanjem vrtlarstvu, smatra Fourier, intenzivan bi razvoj izdano zadovoljio potrebe kolonije. Glavna gospodarska grana falange bila bi poljoprivreda ovo je moda velika razlika izmeu Fouriera i kasnijih utopista no, unutar falansterije bi se obavljala i sva ostala umijea jer inae bi asocijacija bila nepotpuna. Osnovno naelo asocijacije utjelovljeno je u golemu zdanju u sreditu podruja: Palaa s potrebnom opremom slui kao rezidencija lanova asocijacije. U njoj su tri krila koja odgovaraju materijalnom, drutvenom i intelektualnom polju. U jednom su krilu radionice i dvorane za potrebe proizvodnje; u drugoj su knjinica, znanstvene zbirke, muzeji, umjetniki ateljei i tome slino; u sreditu su, posveene drutvenosti, dvorane za bankete, dvorana za primanje i veliki saloni. Na jednom je kraju palae Hram materijalnih harmonija, posveen pjesmi, glazbi, poeziji, plesu, gimnastici, slikanju i tome slino. Na drugom je kraju Hram jedinstva, u kojem se prikladnim obredima slavi ovjekovo jedinstvo s univerzumom. Na vrhu je opservatorij s telegrafskim i signalnim tornjem za komuniciranje s ostalim falangama. lanovi falange su asocijacionisti, ali iz Fourierove teorije strasti slijedi da oni imaju i privatne i javne interese, a ovim privatnim interesima dozvoljeno je bujati sve dok ne ometaju drutvenu solidarnost. Nepotrebne gubitke karakteristine za samostalno voenje kuanstva izbjegavaju tako to
113
10/22/08 8:45:27 PM
Lewis Mumford
imaju javne kuhinje u kojima se, usput budi reeno, djeca odmalena ue kuhanju, kao to je to danas u nekoliko eksperimentalnih kola; no ipak je mogue i ruati u osami. U skladu s tim svakom lanu falange bez obzira na njegov posao zajamen je minimum hrane, odjee, stanovanja, pa ak i zabave; istodobno je dozvoljeno privatno vlasnitvo, i svaki lan dobiva iz zajednike banke dividendu ovisno o koliini dionica koje ima u asocijaciji. Ova je dividenda, da pojasnimo, znatno smanjena jer sustav dijeljenja profita zamjenjuje isti najamni sustav. Tako vlada svojevrsna ravnotea izmeu osobne sebinosti i javne dobrobiti. Kako bi se roba proizvodila to ekonominije, gdje god je mogue uvedena je proizvodnja na veliko, a podjela rada dovedena je do krajnjih granica. Fourier je meutim svjestan da bi tako dolo do monotonije, pa predlae da se ona ublai povremenom promjenom poslova i zanimanja. to se tie trgovinske razmjene, falanga djeluje kao jedna jedinica; ona je jedno veliko samoupravno tijelo koje trguje robnim vikovima sa slinim asocijacijama, bez ikakva posrednika, na nain moda donekle slian onomu kojeg danas nalazimo kod zadruga. Ukidanjem individualnog kuanstva falanga prua enama novu vrstu slobode; a jednom kada ena stekne mogunost slobodnog izbora partnera, Fourier ne vidi nain da se odri sustav monogamnog vlasnitva. Stoga ene u falangi nisu intelektualne nitice; a budui da vie ne upravljaju individualnim domom, pomau radom u zajednici. Treba li uope dodati da su tu i zajednike djeje sobe,
114
10/22/08 8:45:28 PM
Povijest utopija
javne kole, neformalno obrazovanje djece i razne druge stvari koje proizlaze iz ove emancipacije? Moda je jedna od najupeatljivijih karakteristika ove utopije njeno koritenje moralnog ekvivalenta rata, i to mnogo prije nego to je profesor William James skovao tu frazu. Jedna od vanih funkcija falange jest okupljanje proizvodne vojske, ak i kada civilizacija okuplja destruktivnu vojsku. U jednom lijepom odlomku Fourier prikazuje industrijsku vojsku zlatnih mladia i djevojaka koja umjesto da u svome pohodu opustoi trideset provincija, ova e vojska mostovima premostiti trideset rijeka, poumiti trideset golih planina, iskopati trideset kanala za navodnjavanje i isuiti trideset movara. Upravo zato to nema ovakvu industrijsku vojsku, kae Fourier, civilizacija nije u stanju stvoriti ita veliko.
4
Kada poput slagalice posloimo dijelove Fourierove utopije, u oi nam upada injenica da se on suoava s raznolikou i nejednakou ljudske prirode. Umjesto postavljanja standarda prema kojem ljudi moraju ivjeti, i odbacivanja ovjeanstva kao neprikladnog za utopiju jer je standard postavljen daleko iznad ljudskog dosega, standard odreuje najvia toka koju je zajednica u stanju dosei. Fourier polovino zadovoljava ljudsku prirodu: elja mu je osmisliti drutvo s prikladnim kanalima za
115
10/22/08 8:45:28 PM
Lewis Mumford
sve njene raznolike impulse, koji bi sprijeili njihovo asocijalno izlijevanje. U njegovu postavljanju tog cilja mnotvo je slabih toaka i besmislica, i priznajem da je ovog patetinog ovjeuljka teko ozbiljno shvatiti, no kada dublje uronimo u Fourierovu misao, uviamo da zasluuje pozornost. Fourier je umro, a da nikoga nije uspio uvjeriti u pokuaj osnivanja asocijacije. No, njegovo djelo ipak nije ostalo bez praktinog utjecaja. Utopijski eksperiment Farma Brook u Americi bio je nespretan pokuaj osnivanja falansterije bez voenja rauna o uvjetima koje je Fourier smatrao nunima; a Godinove familisterije u Guiseu, u Francuskoj, druga je izravna posljedica Fourierova nadahnua. Vjerujem da je on bio prvi ovjek koji je imao plan za naseljavanje divljine industrijskog barbarstva poetkom devetnaestog stoljea i pretvaranja te divljine u civilizaciju.
5
Premda se ime Roberta Owena obino povezuje s utopizmom, njegov rad vie pripada stvarnom svijetu nego idolumu utopije. Dotaknut u ga se samo u najkraim crtama jer njegovi planovi za industrijski uzor-grad vie nalikuju sirotinjskoj koloniji negoli
Jean-Baptiste Andr Godin (18171886), francuski industrijalac i socijalni reformator; u svojem je poduzeu pokuao ostvariti Fourierove ideje o proizvodno-potroakoj asocijaciji, nap. prev.
116
10/22/08 8:45:28 PM
Povijest utopija
naseobini produktivne ljudske zajednice. Priznat emo mu dobre namjere, organizacijsku vjetinu i moralnost: on je nesumnjivo jedna plemenita figura, ak i onda kada se dri usiljeno i govori tonom koji para ui. Njegove brojne eseje o ljubavi i braku odlikuje plemenito suosjeanje i zdrav razum, pa je teta to nisu jednako poznati kao njegovi planovi za jedan nov moralni svijet. Nadam se da e ova mala opaska barem donekle ispraviti tu nepravdu: kao aktivna figura u engleskom i amerikom javnom ivotu on je opravdan predmet istraivanja socijalnih povjesniara. Zajedno s Owenom moram odbaciti i Johna Ruskina koji je u drugoj etvrtini devetnaestoga stoljea poeo razvijati planove za Ceh Sv. Jurja. Ovaj je ceh trebao stvoriti otoi potenog radnitva i vrsnog obrazovanja usred uzburkana mora industrijalizma; ali on nije obuhvaao itavo drutvo i bio je utopijski jedino u smislu u kojem se primjerice za zajednicu Oneida moe rei da je bila utopijska. Premda obiluju plodnim prijedlozima, planovi za Ceh jednako su nepotpuni kao i Nova Atlantida.
6
Jedna od zanemarenih utopija sredine devetnaestoga stoljea jest utopija Jamesa Buckinghama.
James Buckingham bio je jedan od onih ekscen-
Utopijska zajednica osnovana 1848. u gradu Oneida, drava New York, nap. prev.
117
10/22/08 8:45:28 PM
Lewis Mumford
trinih poslovnih ljudi koji se pojavljuju na plodnom tlu britanskog individualizma i koje kruti britanski zdravi razum uporno ignorira. Poput Owena, i Buckingham je poznavao iznutra industrijske i trgovake poslove: puno je putovao i o raznim je temama pisao s onim naglaenim, amaterskim dogmatizmom zbog kojeg bismo ga mogli nazvati malograanskim dvojnikom Johna Ruskina. Ako prijanje utopije izraavaju ideale vojnika, zemljoradnika i obrtnika, zajednica koju je Buckingham osmislio utjelovljuje ideal buroazije. Buckinghamova Victoria idealni je aspekt Coketowna kojeg emo pokuati opisati u jednom od narednih poglavlja. Premda se uz devetnaesto stoljee obino vee individualizam, u tom su razdoblju zapravo cvjetala udruenja. Podruje djelovanja dionikih drutava neizmjerno se povealo. Zajedno s udrugom Mudfog, udrugom za unapreenje svega i svaega, koju Dickens ismijava, izniknulo je stotinu raznih drutava za obavljanje neke posebne funkcije u industrijskom sustavu ili za ostvarivanje nekog osobitog cilja u drutvu. Buckingham nam prua sliku i ujedno kritiku svojih suvremenika: Imamo vladu koja provodi zakone parlamenta za bolji odvod vode u gradovima i za obilniju opskrbu vodom i zrakom za ventilaciju. (...) Stoga takoer nastaju udruge plemia i ostalih za gradnju nastambi za radniku klasu; udruge za poboljanje stanova siromanih; drutva za osiguravanje ku
U zbirci kratkih pria The Mudfog Papers Dickens pod Udrugom Mudfog zapravo satirizira Britansku udrugu za unapreenje znanosti, utemeljenu 1831, nap. prev.
118
10/22/08 8:45:28 PM
Povijest utopija
paonica obiteljima koje su presiromane da imaju vlastite; udruge za osnivanje prigradskih radnikih naselja, kako bi se radnike barem nou udaljilo od guve i gradskih poroka. Imamo zatim trezvenjaka drutva, kranske misije, azile za posrnule ene, utoita za nezaposlene mornare i ubonice, s pukim kuhinjama i ostalim vidovima privremene pomoi... emu sve ovo vodi? Neka sam Buckingham odgovori: To su, na kraju krajeva, samo palijativna sredstva jer ne doseu do korijena bolesti. (...) A to se moe postii jedino ujedinjavanjem snaga ovih dobronamjernih, ali samo djelomino ljekovitih drutava, kako bi zdruivanjem svojih sredstava poveala svoju mo, kako bi se osnovalo jedno uzordrutvo, sa svojim uzor-farmama, uzor-panjacima, uzor-rudnicima, uzor-manufakturama, uzor-gradom, uzor-kolama, uzor-radionicama, uzor-kuhinjama, uzor-knjinicama te mjestima za rekreaciju, zabavu i izobrazbu; sve bi se to moglo ujediniti u jednu novu Asocijaciju. I bez dubljeg istraivanja to je tono uzor-panjak, moemo priznati da ideja u podlozi Buckinghamova prijedloga nije bila neosnovana. Industrijsko drutvo njegova vremena nalazilo se u nerazvijenu, doista kaotinu stanju. Ako bi se eljelo uzeti najnunije ustanove i postaviti ih na vrste te
U originalu: Temperance Societies, Tract Societies, Home Missions, Asylums for Repentant Magdalens, Homes for Seaman out of Employ, Houses of Rrefuge for the Destitude, nap. prev.
119
10/22/08 8:45:29 PM
melje, pametnije je bilo poeti otpoetka na nekom novom komadu zemlje i pokuati isplanirati razvoj zajednice kao cjeline. Istina je da u Buckinghamovu prijedlogu nema Fourierove briljantne intuicije za istinski drutveni poredak, niti Buskinova kritikog promiljanja to ini dobar ivot: Buckingham je vrijednosti svoga vremena uzeo zdravo za gotovo, i te je vrijednosti nastojao sustavno i u potpunosti ostvariti. Evo osnovnih crta njegova prijedloga. Treba osnovati uzor-asocijaciju s ogranienom odgovornou, s ciljem podizanja jednog novog grada pod imenom Victoria. Grad treba imati sve pogodnosti to se tie poloaja, nacrta, drenae, ventilacije, arhitekture, vodoopskrbe, rasvjete, kao i sve ostale prednosti. Trebao bi se prostirati na jednoj etvornoj milji i broj stanovnika ne bi smio biti vei od 10 000. Raznovrsne manufakture i obrti trebaju se nalaziti uz rub grada, koji je okruen s 4 000 hektara poljoprivrednog zemljita. Sva zemljita, kue, tvornice i alati trebaju biti vlasnitvo drutva a ne bilo kojeg pojedinca; tim e se vlasnitvom koristiti svi razmjerno svome udjelu. lan drutva ili stanovnik grada moe biti samo onaj tko je bona fide dioniar u iznosu od barem dvadeset funti, i tko je spreman pristati na skup strogih zakona koji, dok s jedne strane doputaju slobodu ispovijedanja vjere i spreavaju rad djece, zabranjuju alkohol, drogu, pa ak i duhan. Osim navedenih propisa, zajednike trebaju biti i praonice rublja, kuhinje, blagovaonice i djeje sobe; medicinske usluge pruat e se besplatno, kod kue ili u bolnici, kao i u vojsci i mornarici. Za
10/22/08 8:45:29 PM
obrazovanje se treba brinuti zajednica. to se tie pravde, neka na ovo posebno obrate pozornost oni koji su upoznati s eksperimentom to je nedavno zapoeo u New Yorku: pravdu e dijeliti arbitri upueni u pisani zakon, bez troka, odgode i neizvjesnosti redovnih pravnih postupaka. Svi lanovi trebaju potpisati izjavu da prihvaaju arbitrau i da se odriu svih ostalih pravnih postupaka protiv lanova drutva. Sve je ovo, pogotovo nain na koji treba podii grad, razraeno do najsitnijih pojedinosti; tako su veliina i izgled kua unaprijed utvreni na planu, i predvieno je da svaki radnik ima barem jednu cijelu i odvojenu prostoriju samo za sebe, dok svaki brani par bez djece dobiva dvije sobe, a svaka obitelj s djecom dobiva barem tri sobe za potrebe kuanstva. Ove sam pojedinosti iznio suhoparno jednostavno stoga to je i sam plan suhoparan; i nema naina da ga se ukrasi. Buckinghamovo drutvo ne temelji se na potpunoj kritici ljudskih ustanova: svrha radi koje ovo drutvo postoji nesumnjivo je ona koju su drali dobrom i primjerenom predstavnici Macaulayja i Martineaua. Ono to je zanimljivo u Buckinghamovoj utopiji jesu precizni planovi i specifikacije, popraeni crteima; jer ovo je zasigurno jedan od prvih pokuaja da se problemu iz podruja drutvenog inenjeringa prui osnova za rad inenjera ili arhitekta. Buckingham je smatrao da bi se, poto se osnuje uspjean uzor-grad, ostatak Engleske vremenom mogao kolonizirati vikom stanovnitva, te bi se tako uklonili stari centri crne industrije. I dijelom
121
10/22/08 8:45:29 PM
Lewis Mumford
je bio u pravu. Njegova je utopija bila ograniena, ali iz tih se ogranienja izrodio uspjeh. Godine 1848. ova je utopija bila tek pusta tlapnja; no 1898. Ebenezer Howard rekonstruirao ju je i stavio u jednu privlanu knjiicu pod nazivom Juer (Tomorrow), te je kao direktna posljedica planova koje je zagovarao Howard nastao rascvjetan vrtni grad Letchworth, to se dalje prenijelo na jo jedan vrtni grad, Wellwyn; istovremeno je prokren put za brojne druge vrtne gradove i vrtna predgraa u raznim dijelovima Europe i Amerike. S ovim viktorijanskim teoretiarom prelazimo s predznanstvenog naina miljenja na onaj koji umjetniku imaginaciju rtvuje realistinom shvaanju injenica; u tom se prijelazu neto dobilo a neto izgubilo. Buckingham dobiva ograniavanjem svojih prijedloga na ono to je neposredno izvedivo. No gubi time to nema snagu imaginacije da kritizira naine, sredstva i ciljeve koje odobrava trenutna praksa. S obzirom da utopija poinje s Platonovim uzvienim snom o organskoj zajednici, slici savrenog pravednika, ne moe tek tako zavriti s Buckinghamovim izumom prazne ljuture. Pa ipak, u devetnaestom stoljeu prevladavaju povrni utopisti, graditelji ljutura, i nema nam druge nego nastaviti pregledavati ih.
122
10/22/08 8:45:29 PM
SEDMO POGLAVLJE
Kako su neki utopisti smatrali da dobra zajednica poiva na pravednoj raspodjeli i koritenju zemlje; i kakvu su vrstu zajednica osmislila ova iva bia to hodaju i ive na zemlji.
1
Prije nego je industrijska revolucija naruila socijalnu ravnoteu, u Engleskoj je bilo malenih sela u kojima se, bez nekih velikih pretenzija, vjerojatno vodio miran, tih i prilino veseo ivot. Zemlja je u tim selima bila ili u neogranienom vlasnitvu sitnih zemljoposjednika ili je jo uvijek bilo zajednikih panjaka i pustopoljina koje su mogli koristiti svi stanovnici. Vladalo je dakle blagostanje koje su mogli omesti jedino vremenske nepogode i rat. Dio ozraja ovakva ivota W. H. Hudson prenio je u djelu A traveler in little things, a stoljee prije Cobbett je donio niz izvrsnih impresija u djelu Rural Rides.
123
10/22/08 8:45:30 PM
Lewis Mumford
Nakon uruavanja srednjovjekovnog poretka, veliki su posjednici poeli prisvajati zajedniku zemlju. Ovo se prisvajanje nezadrivo nastavilo i u osamnaestom stoljeu, pod inicijativom krupne poljoprivrede temeljene na znanosti. Seljak bezemlja bio je prisiljen migrirati u nove gradove, to su J. L. Hammond i Barbara Hammond prikazali u ivopisnu djelu Gradski radnik (Town Laborer). Tako je rad seljaka i njegove obitelji hranio strojeve koje su u osamnaestom stoljeu razvijali izumitelji poput Jamesa Watta i Richarda Arkwrighta. Industrijski napredak i siromatvo ili su ruku pod ruku. Razdoblje prije industrijske revolucije u usporedbi s novonastalim prilikama izgledalo je kao prava utopija, a klju za ovu utopiju bila je zemlja. Vanost zemlje u ustroju graanskog drutva naglaavali su kopai iz doba Cromwella; jedan od njih, Gerard Winstanley, napisao je jednu manje znaajnu utopiju kako bi dokazao da zemlja treba biti zajednika. Ovo je stajalite jo vie naglaeno samo bez primjese komunizma u jednoj isto politikoj utopiji iz istog razdoblja pod nazivom Oceana, iji je tvorac James Harrington. On je zagovarao raspodjelu zemljita prema kojoj bi pripadnici zemljoposjednikog plemstva bili voe, dok bi puk imao veu mo. Meu suvremenim utopijama koje zavreuju nau pozornost istaknut emo napose dvije kod
Engleski seljaki pokret iz 17. stoljea; naziv kopai (Diggers) dobili su po tome to su kopali dravnu zemlju kako bi na njoj sijali, nap. prev.
124
10/22/08 8:45:30 PM
Povijest utopija
kojih je zajedniko vlasnitvo zemljita temelj svih ostalih ustanova. To su Spensonija i Posjet Slobodnoj Zemlji.
2
Za prvu polovicu devetnaestoga stoljea znakovito je to su mali dioniari, obino samoobrazovani, nastojali poboljati ivotne uvjete svoje klase. Tako u Londonu imamo jednog seljaka po imenu William Cobbett, krojaa po imenu Francis Place te prodavaa knjiga i izdavaa po imenu Thomas Spence svi su oni dobar dio slobodnog vremena koje bi im ostalo nakon posla posveivali planovima za unapreenje ovjekova poloaja. Thomas Spence imao je duan u ulici High Holborn iz kojeg je objavljivao kratke pamflete neizbruene filozofije pod nazivom Svinjsko meso (Pig's Meat); 1795. objavio je Opis Spensonije, a 1801. uslijedio je Ustav Spensonije: drave u vilinskoj zemlji smjetenoj izmeu Utopije i Oceane, kojeg je odanle donio kapetan Swallow. Za Spencea se moe rei da je napisao savrenu utopiju jer predlae povratak u okruenje koje je neko, na neki nain, zaista bilo savreno. Spensonija poinje parabolom o ocu koji je imao nekoliko sinova. Sagradio im je trgovaki brod i odredio da se dobit od trgovine zajedniki dijeli. No brod se razbije o jedan otok, a sinovi ubrzo zakljue da ako ustav koji im je dao otac ne budu primje125
10/22/08 8:45:30 PM
Lewis Mumford
njivali na zemljine posjede, vrlo e ih brzo zadesiti nesagledive nevolje. Stoga odlue da vlasnitvo nad otokom bude zajedniko, jednako kao to je bio i brod, i da na isti nain dijele i dobit. Otok nazvae Spensonija, po brodu kojeg im je dao otac. Potom izabrae dunosnike da obiljee parcele koje je zauzeo svaki ovjek ili obitelj; korisnik svake parcele primat e, ovisno o njenoj vrijednosti, odreenu rentu za njeno javno koritenje. Ovu e rentu koristili za javne potrebe ili je dijeliti meusobno na nain koji smatraju ispravnim. No kako bi ouvali sjeanje na svoja prava, odluie da e uvijek, u za to odreeno vrijeme, dijeliti jednaku dividendu, bez obzira koliko malena ona bila, i bez obzira koliko javni zahtjevi bili hitni. (...) U skladu s odlukom da svaki brod kojeg sagrade (...) bude vlasnitvo posade, odluie i da svaki okrug ili upa koju nasele, zajedno s pripadajuom rentom, bude vlasnitvo stanovnika. (...) Narodna skuptina ili kongres kojeg ine zastupnici iz svih upa brine o dravnim pitanjima, snosi dravne trokove i financira stvari od javne koristi, jednom funtom iz svake upe bez ikakvog drugog poreza. to je upa i koji joj je zadatak? Dovoljno je da pogledamo englesko selo. upa je prvenstveno dio drave, ne prevelik kako bi stanovnici lake upravljali njegovim prihodima. upe grade i popravljaju kue, grade ceste, sade ivice i drvee, jednom rijeju, obavljaju posao vlastelina. (...) upa ima mnogo glava kako bi se mogli obaviti svi potrebni poslovi. Umjesto raspravljanja
126
10/22/08 8:45:30 PM
Povijest utopija
o popravljanju drave, (...) (jer naoj nisu potrebni nikakvi popravci) mi svoju domiljatost koristimo blie kui, pa se praktine posljedice rasprava mogu vidjeti u svakoj upi kako iskopati taj i taj rudnik, kako tu i tu rijeku uiniti plovnom, isuiti tu i tu movaru ili poboljati tu i tu pustopoljinu. Za takva se pitanja svi zanimamo i svatko svojim glasom sudjeluje u izvravanju. Ovu utopiju odlikuje jednostavnost, i trebalo bi posjetiti engleska sela u New Forestu ili Chiltern Hillsu, gdje jo uvijek ima zajednikog zemljita, da bi se vidjelo kako bi izgledala ruralna utopija kada bi se uspjela ouvati od uljeza koji bi htjeli uivati bez rada. Spence je bio svjestan da nad ovim egalitarnim ureenjem treba budno straariti. Stoga on svoju utopiju stavlja pod zatitu dvaju anela uvara tajnog glasovanja i uporabe oruja. Treba napomenuti da su ovi aneli u prvom desetljeu devetnaestoga stoljea djelovali mnogo monije nego danas u dvadesetom jer tada je prvog tek trebalo isprobati, a drugi je bio mnogo manje zamren prije izuma strojnica i otrovnih plinova. U osnovi Spenceove utopije lei uvjerenje koje dijeli s Platonom i svim ostalim pravim utopistima, a to je da, kako kae Thoreau, tisuu ljudi koji sjeckaju grane zla postiu manje nego jedan koji sijee korijenje. Spence je, prisjetimo se, pisao u jeku rasprava o parlamentarnoj reformi koja je davala ton mnogobrojnim aktivnostima u devetnaestom stoljeu artistiki pokret, parlamentarni socijalizam i slini pokreti kao mnogobrojne duge na balonu politikog nastojanja koji je snano puknuo izbija127
10/22/08 8:45:31 PM
Lewis Mumford
njem Prvoga svjetskog rata. Spence je uvidio jalovost ovih povrnih zahtjeva. Rekao je: Svakodnevno se predlau tisue promaenih planova za ukidanje nedaa i popravljanje ustava, a cipele su toliko loe napravljene u samom poetku, i toliko iznoene, trule i ve zakrpane da nisu vrijedne ni truda ni troka, ve bi ih trebalo baciti u smee; nov bi par trebalo napraviti, ist, vrst i lagan kao za stopalo onoga tko ljubi slobodu i udobnost. Tada bi nestalo vaih vjeitih sporova o ovom ili onom nainu krpanja, te biste po neravnu i blatnu ivotnom putu hodali udobno i suhih nogu.
3
Naa sljedea utopija, Slobodna Zemlja, oznaava prijelaz izmeu utopije u kojoj je samo zemlja vlasnitvo zajednice i utopije u kojoj zemlja, kapital i svi strojevi za proizvodnju pripadaju nacionalnoj dravi. Autor ove utopije jedan je austrijski ekonomist, Theodor Hertzka; u knjizi Slobodna Zemlja: slika drutva budunosti (Freiland: ein soziales Zukunftsbild) najprije je prilino detaljno iznio svoje poglede na aktualne ekonomske doktrine. Te je doktrine saeo u jednoj drugoj knjizi pod nazivom Posjet Slobodnoj Zemlji ili povratak novog raja, u pokuaju da oslika ovu zajednicu na djelu.
128
10/22/08 8:45:31 PM
Povijest utopija
Ove su knjige tvorile sredite vrtloga agitacije: pokrenut je nov asopis, u raznim europskim i amerikim gradovima organizirana su drutva te je napravljen odluan pokuaj koloniziranja jednog podruja Afrike kojeg je odabrao sam Hertzka pokuaj koji je, naalost, ubrzo propao zbog tuposti i meunarodne ljubomore raznih kolonijalnih inovnika. Prva je knjiga objavljena 1889. godine, a svi ovi dogaaji odigrali su se ranih devedesetih. Moda je jedini praktini efekt bio samo nagaam da su se neki cionisti, primjerice Israel Zangwill, okrenuli od osnivanja Ciona u Jeruzalemu i poeli se baviti milju o njegovu podizanju u nekom prikladnijem podruju u srcu Afrike. Slobodnu Zemlju moemo opisati kao individualistika utopija sa socijalnim temeljima. Hertzka je bio pun simpatija i divljenja prema uenjima koja je Adam Smith izloio u Bogatstvu naroda, pa je elio ostvariti drutvo u kojem e vladati maksimum individualne slobode i inicijative, napose u industrijskim poduzeima. Ovo je dovelo do paradoksa, to jest da bi se osigurala sloboda, nemogue je prakticirati laissez faire; jer laissez faire doputa sluajno gomilanje bogatstva i moi to moe ugroziti slobodu koju bi manje sretni pojedinci htjeli uivati. Daleko od toga da bi bila anarhistika utopija, Slobodna Zemlja je zadruna zajednica u kojoj drava djeluje kao zainteresirana strana u proizvodnji i raspodjeli dobara. Ona se od socijalizma razlikuje

Wiener Allgemeine Zeitung, nap. prev. Punim nazivom Istraivanje prirode i uzroka bogatstva naroda, nap. prev.
129
10/22/08 8:45:31 PM
Lewis Mumford
po imenu, ali i od praktinog socijalistikog agitiranja toga vremena razlikovala se po tome to se nije oslanjala na mijenjanje postojeih institucija u Europi, ve na okretanje nove stranice u planinskom podruju Kenije; no Hertzkin se individualizam svodi gotovo na isto.
4
Posjet Slobodnoj Zemlji pomalo nas ui umijeu druvenog suivota, odnosno ustroju dobroga drutva. Moemo nauiti jednu od metoda pomou koje se barem teorijski moe kontrolirati industrijski mehanizam. U Slobodnoj Zemlji vlada pet osnovnih zakona od kojih je najvaniji prvi, a glasi: Svaki stanovnik ima jednako pravo na zajedniku zemlju i na proizvodna sredstva koja osigurava drava. Ostali temeljni zakoni odnose se na uzdravanje ena, djece, staraca i radno nesposobnih, tako da svi imaju pravo na uzdravanje, ovisno o veliini kredita koji pripada dravi; zatim na ope pravo glasa svih starijih od dvadeset i pet godina, te na uspostavu nezavisne zakonodavne i izvrne grane vlasti. Poimo sada za posjetiteljem Slobodne Zemlje, koji po prvi put upoznaje Rajsku Dolinu, njezin glavni grad, i saznaje kako se u njemu vode poslovi. Ako ovo i jest individualistika utopija, ona nipoto nije liena usluga birokracije; posjetitelj se
130
10/22/08 8:45:31 PM
Povijest utopija
naime prvo obraa Sredinjem uredu za statistiku koji vodi registar o slobodnim radnim mjestima i veliini plae koja se nudi za svako. Svaki stanovnik Slobodne Zemlje, primjeuje posjetitelj, ima pravo postati sudionikom bilo kojeg posla, po svojoj elji. Sve to treba jest ponuditi se za njega; jer upravitelji samo odluuju o poslovima koje e lanovi raditi, a ne i tome gdje pripadaju. U praksi, izgleda da je broj osoba s privatnim firmama i partnerstvima ogranien, jer velika trgovaka drutva ne samo da upravljaju tvornicama ve i pruaju usluge prehrane, grade kue i ak osiguravaju kunu poslugu za pojedince i kuanstva. (Posjetitelju je jedan od ovih slugu ulatio izme, a njegova mu domaica objanjava kako se usluge dostavljaa hrane i pospremaa mogu dobiti pozivom u sredinju distribucijsku agenciju.) Jedini uvjet pod kojim je privatnoj osobi ili trgovakom drutvu doputeno baviti se nekim poslom jest da informacije o svim poslovnim transakcijama budu dostupne javnosti. Trgovaka drutva su stoga obavezna otvoreno voditi svoje knjigovodstvo. U vremenskim razmacima koje odredi sredinji ured moraju stavljati na uvid cijene po kojima robu kupuju i prodaju, te neto dobit i broj radnika. Primijetimo da Hertzka rauna s injenicom da je u industrijskom drutvu pristup strojevima jednako vaan kao i pristup zemlji, jer se na neki nain sve nae suvremene djelatnosti, pa ak i poljoprivreda, koriste strojevima. Zato se prikupljanjem i raspodjelom kapitala upravlja u interesu itave zajednice; prikupljanje se provodi godinjim porezom
131
10/22/08 8:45:32 PM
Lewis Mumford
koji uklanja potrebu a moda i mogunost individualne utede, dok se kapital beskamatno raspodjeljuje posebnim drutvima, koja za to podnesu zahtjev. Zajednica plaa industrijski pogon kroz dodatni namet koji snose potroai, a dodijeljeni kredit se iskupljuje kroz proizvodnju. Taj aranman ukida stalni namet za obnovu kapitala koji u dananjoj proizvodnji ostaje ak i nakon isplate poetnog kapitala u obliku dividendi; tovie, tako se ukida praksa kapitaliziranja poveanih prinosa poveanjem stalne otplate kapitala. U Slobodnoj Zemlji priznaje se drutvena upotreba kapitala za unapreenje proizvodnje, a ne za osiguranje fiksnog dohotka rentijera. Budui da je na posjetitelj inenjer, prijavljuje se u postrojenje za proizvodnju eljeznike opreme i doznaje da u njemu vrijede sljedea pravila. 1. Svatko se moe slobodno pridruiti Trgovakom drutvu Rajske Doline za proizvodnju motora i eljeznike opreme, ak i ako istovremeno radi i za neko drugo drutvo. Svakome je takoer doputeno napustiti drutvo kad god to poeli. Upravni odbor odluuje u kojem e se ogranku novi lan zaposliti. 2. Svaki lan ima pravo na odreeni iznos neto prihoda drutva, ovisno o koliini obavljena rada. 3. Koliina rada izraunava se prema broju sati, na to se dva posto dodaje starijim lanovima, deset posto poslovoama i deset posto za rad nou. 4. Inenjeri su plaeni kao da rade od deset do petnaest sati, u skladu sa strunosti. Vrijed-
132
10/22/08 8:45:32 PM
Povijest utopija
5. 6.
7.
8. 9. 10.
nost upravitelja procjenjuje se na opoj skuptini. Od profita drutva prvo se odbiijaju trokovi otplate kapitala, a zatim se plati porez dravi. Ostatak se dijeli lanovima. Doe li do zatvaranja ili likvidacije drutva, lanovi su odgovorni ovisno o iznosu profita koji dobivaju od prihoda drutva, i ova odgovornost za iznos koji se jo uvijek duguje proporcionalno se prenosi na nove lanove. Kada neki lan napusti drutvo, njegova odgovornost za dug koji je ranije uzet ne ukida se. U sluaju zatvaranja, likvidacije ili prodaje, ova je odgovornost jednaka potraivanju odgovornog lana prema sredstvima drutva koja preostaju ili njegovu udjelu u onome to je prodano. Glavno sudbeno tijelo drutva jest opa skuptina na kojoj svaki lan ima jednako pravo govora, kao i jednako aktivno ili pasivno izborno pravo. Opa skuptina donosi svoje odluke jednostavno prebrojavanjem glasova. Za mijenjanje statuta i za zatvaranje ili likvidaciju drutva potrebna je troetvrtinska veina. Opa skuptina obnaa svoja prava neposredno ili preko izabranih dunosnika koji joj odgovaraju za svoje postupke. Poslovanjem upravlja uprava od tri lana koji obavljaju slubu po volji ope skuptine. Dunosnike nieg ranga biraju upravitelji. Opa skuptina svake godine izabire inspekcijski odbor od pet lanova. Ovo tijelo kontrolira i izvjeuje o poslovnim knjigama i o nainu upravljanja drutvom.
133
10/22/08 8:45:32 PM
Lewis Mumford
Tako bi naem posjetitelju, kao lanu drutva, za iznos kojeg bi zaradio bio otvoren kredit u Sredinjoj banci, u kojoj je otvoren njegov raun i koja mu svaki tjedan alje izlist; preko ove bi banke obavljao veinu svojih isplata. Proizvode drutva vrednuje, skladiti i prodaje Sredinje skladite, na isti slian nain kao to u dananjem reimu proizvoa moe svoju cjelokupnu proizvodnju rasprodati preko neke velike robne kue ili potanskom dostavom. Da samemo: za prikupljanje i raspodjelu kapitala zaduena je zajednica; ukupni kapital koji je svake godine dostupan za daljnju proizvodnju direktno se temelji na produktivnim kapacitetima zajednice, bez nepotrebnih rasipanja i gubitaka koji u dananjem drutvu nastaju zbog, kako kae Thorstein Veblen, upadljive potronje odnosno ispraznih rashoda dokoliarskih klasa. Sumnjam da bi prikupljanje ovog poreza na dohodak bilo imalo tee nego prikupljanje dananjeg korporacijskog poreza ili poreza na osobni dohodak, od kojeg se oko 90 posto rasipa na vojsku i mornaricu. Osim toga praksa otvorenog knjigovodstva omoguuje Sredinjoj banci i Sredinjem skladitu da raspolau preciznim podacima o procijenjenoj proizvodnji, to slui kao pouzdana osnova za razdiobu kredita. Istodobno se vrijednost robe tako dovodi u neposrednu vezu s trokovima proizvodnje, a ne s onim to daje trina razmjena. Sigurno je da bi struan ekonomist mnoge toke naprijed reenog doveo u pitanje; no u osnovnim crtama niti u jednoj od navedenih toaka nema grubog odstupanja od dananje prakse, niti moda postoji opravdan razlog zato ih se ne bi potpunije uvelo.
134
10/22/08 8:45:32 PM
Povijest utopija
Raznim prilagodbama industrije i korporacijskih financija grada Rajske Doline ovdje se neu baviti; dovoljno smo odmakli da vidimo kako nam je uistinu vrlo malo ostalo kada smo istraili pitanje sredstava. ini se da je sloboda u poslovnim poduhvatima glavno dobro kojeg prua Slobodna Zemlja. Neko udruenje moe na zahtjev dobiti zemlju i kapital te se posvetiti bilo poljoprivredi bilo preraivakoj industriji; rizik od neuspjeha minimiziran je cjelovitim poznavanjem vjerojatne potranje i proizvodnje prema izraunima ureda za statistiku. Ako nema dovoljno velike svote za industriju putem udruivanja, ostaje samo zemljite, za individualnu obradu. Svaka obitelj u Slobodnoj Zemlji ivi u vlastitoj kui, i svaka kua okruena je velikim vrtom od tisuu etvornih metara. Kue su u privatnom vlasnitvu stanovnika i slue, kao i vrtovi, za privatno uivanje. Stanovnici Slobodne Zemlje u pravilu ne priznaju bilo kakvu vrstu vlasnitva nad zemljitem; oni se radije dre naela da zemlja mora biti svima na slobodnom raspolaganju. To u najdoslovnijem i najirem znaenju rijei znai da svaki stanovnik Slobodne Zemlje kad god poeli moe obraivati bilo koji komad zemlje. Meutim to vrijedi samo za zemlju izdvojenu za obraivanje, a ne i za onu koja je namijenjena da se na njoj ivi. (...) Stanovnici Slobodne Zemlje su se sloili glede pravila o veliini i raspolaganju zemljitem za gradnju kua, te su uspostavili neku vrstu graevinskog suda (...) koji odreuje na kojem e se zemljitu graditi a na kojem nee, te parcelizira zemlju za gradnju,
135
10/22/08 8:45:33 PM
Lewis Mumford
nadgleda izgradnju ulica, kanala i tome slino, i posebno se brine da se na jednoj graevinskoj parceli ne podigne vie od jedne graevine.
5
Kakav ivot izrasta iz ove vrste industrijske asocijacije, ovih propisa za zajedniko koritenje strojeva i zemlje? Sve je to prilino suhoparno i bezbojno, poput svojevrsne razglednice iz obeane zemlje. Saznajemo da u Edendaleu postoji mnogo javnih zgrada upravna palaa, Sredinja banka, sveuilite, umjetnika akademija, tri javne knjinice, etiri kazalita, veliko sredinje robno skladite, velik broj kola i ostalih zgrada. Osim toga golema se sredstva ulau za javnu istou, a vodovodu u Edendaleu kao da itamo izvjetaj trgovake komore! gotovo da nema ravna u svijetu, tovie, svakodnevno se dalje grade. Smee se isti sustavom pneumatskih aparata za usisavanje. Sve su ulice graene u obliku makadama. Elektrini tramvaji prelaze ih u svim smjerovima i predgraa povezuju s gradom. Ovakvi letimini pogledi na Edendale podsjeaju nas, zapravo, na neki napredan grad u Kaliforniji ili Junoj Africi. Utopija Slobodna Zemlja doista je vrlo napredna, jer mnoge od ovih mehanikih naprava 1889. godine bile su tek maglovite slutnje, to je u tehnikom smislu vrlo napredno; i kada je pozorno pogledamo, ini se da ljudi u njoj
136
10/22/08 8:45:33 PM
Povijest utopija
ive na isti nain kao to to ine u kakvom modernom europskom ili amerikom gradu. Naravno, postoje razlike, i nije mi namjera umanjivati njihovu vanost: nema siromanog proletarijata; svi pripadaju srednjoj klasi i uivaju blagodati vieg inovnika, inenjera ili nieg slubenika. Ovo je osobitost utopija devetnaestoga stoljea: one ne kritiziraju vrijednosti svoga vremena, ve ih zahtijevaju u veoj koliini! Buckingham i Hertzka, premda razliiti u detaljima, vrijednosti srednje klase ele proiriti na cijelo drutvo udobnost, sigurnost i obilje sapuna i higijene. ak i kada su sredstva koja predlau revolucionarna, institucije koje bi osnovali vrlo su nalik ve postojeoj upotrebi i potrebi, i neizrecivo su krotke. Kako se od Hertzke pribliavamo Bellamyju, ove nam se injenice uporno nameu. Blagi dojam dosade kojeg nisam uspio zamaskirati dok sam prikazivao ove utopije javlja se, vjerujem, zbog nae pretjerane upoznatosti s njihovim sadrajem. Utopije iz devetnaestog stoljea, izuzmemo li one Fouriera, Spencea i jo nekoliko istaknutijih do kojih emo uskoro doi, ne sanjaju o obnovljenom svijetu: one na ve postojee izume nastavljaju dodavati nove. Te se utopije pretvaraju u goleme mree elika i birokracije, dok konano ne osjetimo da smo uhvaeni u nonu moru doba strojeva, i da nikada iz nje neemo pobjei. Ako se ova karakterizacija ini neopravdanom, molim itatelja da utopije prije Bacona usporedi s utopijama nakon Fouriera, pa e vidjeti koliko malo znaajnog za ljudsko bie ostaje u utopijama nakon osamnae137
10/22/08 8:45:33 PM
Lewis Mumford
stog stoljea ako se zanemare strojevi za pruanje dobra ivota. Ove se utopije iskljuivo svode na strojeve: sredstva su postala ciljem, a istinsko pitanje ciljeva palo je u zaborav.
138
10/22/08 8:45:33 PM
OSMO POGLAVLJE
Kako je tienne Cabet sanjao o novom Napoleonu zvanom Ikar i novoj Francuskoj zvanoj Ikarija; i kako nam njegova utopija, zajedno s utopijom Edwarda Bellamyja u romanu Pogled unatrag, nagovjetava to bi nam strojevi mogli donijeti ako se industrija nacionalizira.
1
tienne Cabet otvorio je oi godinu dana prije sazivanja Narodne skuptine 1788. godine, a zatvorio ih u vrijeme Carstva Napoleona III. Bilo bi smijeno prikazati Cabetov Voyage en Icarie bez spomena ovih injenica jer Cabetove najprijemivije godine bile su natopljene bljetavilom napoleonskih osvajanja i napoleonske tradicije koje se jo neko vrijeme zadralo i nakon prestanka samih osvajanja. Nacionalizirana Crkva i nacionaliziran obrazovni sustav, ije su se slube
139
10/22/08 8:45:33 PM
Lewis Mumford
golemim birokratskim sustavom pruale do i najmanje opine, zasigurno su njegovim snovima pruale sigurnost koju je Napoleonov prvi osobni slom mogao jedino uvrstiti. Da bismo razumjeli zato je Put u Ikariju, kako ga moemo zvati, bilo jedno od najprodavanijih djela meu radnicima 1845. godine, i da bismo shvatili zato je Louis Blanc 1848. pokuao osnovati organizaciju pod imenom Nacionalne radionice, moramo uzeti u obzir povijesni moment Napoleonove diktature. Cabet je svjesno ili nesvjesno idealizirao napoleonsku tradiciju koju je u Ikariji usavrio. To to je Cabeta, nadahnuta Owenom, njegova uzaludna volja za mo odvela u movare Missourija kao vou jedne malene skupine komunistikih pionira ironian je obrat sudbine: njegova Ikarija bila je nacionalna drava, sa svom pompom, ponosom i sjajem, a ne tek bijedna skupina koliba usred prerijske pustoi. Cabet je umro u Americi, i za njegovu smrt moda nije nita vie zasluna kakva fizika bolest nego povrijeen osjeaj ponosa. Njegova je utopija ostala bez ikakva ploda sve dok joj Edward Bellamy u Pogledu unatrag nije podario svje izgled.
2
Nemam namjeru baviti se romantinim elementom u Putu u Ikariju engleskim lordom i ikarijskom obitelji koju posjeuje, te raznim prijateljstvima i ljubavnim aferama prikazanima na njenim strani140
10/22/08 8:45:34 PM
Povijest utopija
cama. Sve to uslonjava Cabetovu sliku bez da je mnogo rasvjetljava. Ikarija je zemlja podijeljena na stotinu pokrajina gotovo jednake veliine i broja stanovnika. Ove su pokrajine opet podijeljene na deset takoer jednakih opina; pokrajinski glavni grad sredite je pokrajine, a svaki opinski grad sredite opine. Elegancija i preciznost ovog decimalnog sustava zanemaruju injenice o zemljopisnom poloaju, i pogledamo li kartu ove imaginarne zemlje sjetit emo se da je i Francuska revolucija podijelila Francusku u arbitrarna administrativna podruja zvana departmani, poremetivi tako one drevne regionalne podjele koje su ugrubo odgovarale prirodnim jedinicama tla, klime, stanovnitva i povijesnog kontinuiteta. Usred Ikarije nalazi se grad Ikara. Ona je rekonstruirani Pariz, sagraen na rekonstruiranoj Seni. Otprilike je krunog oblika i na dva jednaka dijela podijeljena rijekom ije su obale poravnane i zatvorene s dva ravna zida, a korito je produbljeno kako bi moglo primiti oceanske brodove. Rijeka se usred grada rava u dva rukavca koja tvore jedan prilino velik otok okrugla oblika premda otoci nastali prirodnim dijeljenjem rijeke nisu krunog oblika! gdje se nalazi gradsko sredite sa zasaenim drveem usred kojega je palaa. Na povienoj je terasi impresivan vrt, a u njegovu sreditu golem stup s kolosalnom statuom koji nadvisuje sve graevine. S obje strane rijeke je pristanite koje granii s javnim uredima. Dojam je nesumnjivo metropolitski.
141
10/22/08 8:45:34 PM
Lewis Mumford
Grad je podijeljen u gradske etvrti: Ikara ima ezdeset opina priblino jednake veliine. U svakoj su etvrti kola, bolnica, hram, duani, javna mjesta i spomenici. Ulice su ravne i iroke; grad presijeca pedeset avenija paralelnih s rijekom i pedeset okomitih na nju. Kako je mogue spojiti ovakav plan ulica s gradom krunog oblika nemam pojma; a Cabet se oito nije trudio pretoiti svoje verbalne opise u neku jasnu sliku ili plan. Svaki blok sa svake strane ima po petnaest kua, s jednom javnom zgradom u sredini i po jednom na svakom kraju; izmeu redova kua su vrtovi koje stanovnici Ikarije, poput Utopljana, s velikim ponosom ureuju. Blokovi su poredani oko trgova, vrlo nalik londonskim etvrtima Belgravia i Mayfair; no vrtovi su javni i o njima brinu stanovnici. Ikarijska su sela gotovo jednako metropolitska kao i glavni grad. Primjetna je velika zaokupljenost sanitarijama i sanitarnim propisima. Imamo tu posebne skupljae praine, pjeake staze natkrivene staklom koje titi od kie, ba kao i natkrivene stanice za omnibus. Ulice su dobro osvijetljene i poploane. Konjunice, klaonice i bolnice smjetene su na periferiji sela. Tvornice i skladita smjeteni su uz eljeznice i kanale, a polovica ulica zatvorena je za sav promet osim za lake jednoprene dvokolice. Ukratko, Ikarija uiva visoko sofisticiran i metropolitski oblik ivota. Sve je ureeno, o svemu se brine. Nema nieg uznemiravajueg. ak je i klima ukroena. Sve bi to mogla postii samo neka vrlo snana i uporna organizacija. O kakvoj je organizaciji rije?
142
10/22/08 8:45:34 PM
Povijest utopija
3
U poetku bijae Ikar, diktator koji je utemeljio ikarijsku vlast. Od Ikara su nastala brojna ministarstava, uredi i komiteti. Pogledajmo sada dan tipinog Ikaranina i institucije s kojima dolazi u dodir. Na je Ikaranin nuno ranoranilac jer ve se u 6 sati u tvornikom restoranu posluuje doruak. To nije bilo kakav doruak; to je doruak o kakvom moda sanjaju zagovornici Battle Creeka u Michiganu. Hranu koja se posluuje u Ikariji propisuje odbor znanstvenika; svatko dobiva sve to je za njega dobro, a to je tono dobro i u kojim koliinama, netko je unaprijed odredio. Tako je danas u naim vojskama i mornaricama, i do neke mjere u jeftinim zalogajnicama, s jedinom razlikom to izvan Ikarije ostaje mogunost bijega od rutine i udovoljavanja hiru i nepcu bez obzira na odbor nutricionista. Nakon to je na Ikaranin dorukovao, odlazi na posao koji traje sedam sati ljeti a est zimi. On radi jednak broj sati kao i svi ostali Ikarani, i bilo da radi u polju bilo u radionici, roba koju proizvede odlae se u javna skladita. Tko mu je poslodavac? Drava. Tko posjeduje proizvodna i usluna sred
Poznat i kao Grad itarica, Battle Creek glavno je sredite jednog od najveih svjetskih proizvoaa itnih pahuljica kojeg su 1906. utemeljila braa Kellogg pod nazivom Battle Creek Toasted Corn Flake Company, kasnije Kellogg Company; braa Kellogg osmislila su zdrav doruak od itarica kao alternativu tradicionalnom mesnom doruku, nap. prev.
143
10/22/08 8:45:35 PM
Lewis Mumford
stva, sve do konja i koija? Drava. Tko organizira radnike? Drava. Tko podie skladita i tvornice, brine o obradi zemlje, o gradnji kua i izrauje sve potrebno za odijevanje, stanovanje i prijevoz? Isto. U teoriji, drava je jedini vlasnik i upravitelj industrije; u praksi Cabet nam ne govori drukije i to nuno slijedi iz sustava nacionalne industrije skupina inenjera i dunosnika preuzela je Ikarovu diktaturu i upravlja zajednicom. Nakon to zavri posao, na Ikaranin vjerojatno presvue odjeu. Izgled nune i doputene odjee ve je propisao komitet za odjeu, to znai da je svaka odjea Ikarana uniforma, a svaki Ikaranin dravni sluenik. Hranjenje, rad, odijevanje, spavanje nema bijega od dravnih propisa. Uniformnost koja nam je mrska u modernom ivotu i koja iritira sve one kojima je ostalo imalo slobodnog duha, a rade u dravnim slubama, da i ne spominjemo vojsku, u Ikariji je dovedena do krajnosti. Prevladava Napoleonova koncepcija naoruanog naroda; jedino to je to sada narod u radnim odijelima. Otac i majka naeg Ikaranina vjenali su se nakon est mjeseci hodanja. Budui da su sklopili brak u najranijem trenutku kojeg doputa zakon, njemu je bilo dvadeset a njoj osamnaest godina. Odgojem su nauili cijeniti branu vjernost kao veliku dragocjenost; znaju da bi prilenitvo i preljub javnost smatrala zloinima, ak i ako te zloine ne kanjava zakon. Prije nego se na Ikaranin rodio, njegova je majka primila javne poduke o majinstvu. Do svoje pete godine Ikaranin je stjecao kuni odgoj; od pete do sedamnaeste ili osamnaeste go144
10/22/08 8:45:35 PM
Povijest utopija
dine kuno poduavanje nadopunjavalo se intelektualnim i moralnim obrazovanjem, pod programom kojeg je donio komitet nakon konzultiranja svih obrazovnih sustava, kako drevnih tako i suvremenih. Svi Ikarani imaju jednako ope i osnovno obrazovanje, no u dobi od sedamnaest godina za djevojke i osamnaest za mladie poinje profesionalna izobrazba. Jedina zanimanja otvorena Ikaranima su ona koje priznaje i doputa drava; svake se godine objavljuje popis s brojem radnika potrebnih u svakoj struci. Broj radnika odreuje komitet za industriju koji planira koliinu robe koju treba proizvesti u narednoj godini. Na Ikaranin poinje raditi s osamnaest godina, a njegova sestra sa sedamnaest; on biva osloboen posla u dobi od ezdeset i pet godina, a ona u dobi od pedeset. Drava, kaimo usput, zahtijeva od svake opine onu vrstu industrijske i poljoprivredne proizvodnje koja se najbolje slae s njenim prirodnim resursima; viak proizvoda daje drugim opinama, a od njih zauzvrat dobiva ono to joj nedostaje. Cabet sve ove institucije opisuje u najsitnijim detaljima, sve do prozora koji ne proputaju buku, a kojima je opremljena kua svakog Ikaranina. No u ovoj su slici takoer sadrani obrisi industrijskog i drutvenog sustava. Pred sobom vidimo Nacionalnu Dravu, dobro pripremljenu za rat, koja takvom ostaje i usred mirnodopskog ivota. Ono to nije od nacionalne vanosti nije ni od kakve vanosti, a oni koji odluuju to jest a to nije od nacionalne vanosti su dravni dunosnici teko mi je
145
10/22/08 8:45:35 PM
Lewis Mumford
pronai neki utopijski ekvivalent za ovu rije ili zamisliti ikakav velik napredak u utopiji u glavnom gradu. Politike aktivnosti koje reguliraju ove ikarijske institucije ne razuvjeravaju nas mnogo. Iz svake od tisuu opina biraju se na dvije godine po dva zastupnika: oni su narodni predstavnici. Osnova ovog sustava je opinska skuptina, iz koje se biraju pokrajinski zastupnici. Nacionalnu izvrnu vlast ini esnaest lanova, od kojih je svaki zaduen za jedno ministarstvo; i jasno je da se ovdje nalazi sjedite moi jer teko je rei to zapravo ostaje u rukama dvije tisue zakonodavaca kada komitet za hranu odredi koliinu i vrstu hrane, komitet za industriju koliinu i vrstu proizvoda, a komitet za obrazovanje metode, predmete i ciljeve obrazovanja. Nema novina i nema sredstava organizirane kritike, osim prava da se podnesu prijedlozi narodnim skuptinama. Jedino to imalo nalikuje javnom miljenju jest kolektivno miljenje ovih skuptina. Novine izdaje vlada, jedne za itavu dravu, jedne za pokrajinu i jedne za opinu, i one su u cijelosti posveene prikazivanju novosti, bez izraavanja miljenja. Za ovu vrstu politikog sustava, i za svu mo koju ima u rukama, u filozofiji postoji rije koja nema zamjenu epifenomen. Sustav narodnog zastupnitva u Ikariji samo je sjena diktatorske moi koju je prvo imao Ikar, a koja je zatim predana komitetima i uredima. Ako sam kritizirao Ikariju s obzirom na posljednje stoljee politikog iskustva, mogu se jedino braniti da je to stoga to je Ikarija toliko malo
146
10/22/08 8:45:35 PM
Povijest utopija
nalik Utopiji i toliko mnogo slina novijoj povijesti. Doista, u ranim danima Druge ruske revolucije prilino se pribliila gotovoj injenici u zaecima Sovjetske Rusije bilo je moda vie Cabeta negoli samog Marxa! Ikarija u biti nije ideal ve idealizacija, a kako ovo dvoje ne bismo mijeali, naglasio sam njene male slabosti. to je u Ikariji dobro, dobro je u organizaciji vojske; to je loe, loe je u voenju rata. Kada bi dobar ivot mogla provoditi skupina zabadala, kao to ih je Platon nazvao, Ikarija bi bila uzor-zajednica.
4
Gledajui unatrag u budunost: u obliku ovog paradoksa mladi romanopisac iz Nove Engleske, Edward Bellamy, bavio se pitanjem dobrobiti svoje zajednice, pitanjem kojim su se bavili i Thoreau, Emerson i ostali pripadnici konkordske kole, prelazei iz knjievnosti u sociologiju. Bellamy je uzburkao umove tisua ljudi u Americi na slian nain kao to je svojedobno Theodor Hertzka uskomeao svoje europske suvremenike. Premda je na poetku samo romantizirao o stvarnosti, Bellamy se tijekom desetljea koje je uslijedilo nakon objavljivanja Pogleda unatrag posvetio ostvarivanju svoje romance. U jednom kasnijem djelu, Jednakost (Equality),
Ralph Waldo Emerson (18031882), ameriki filozof i knjievnik, glavni predstavnik amerikog transcendentalizma, nap. prev.
147
10/22/08 8:45:36 PM
Lewis Mumford
mnogo je detaljnije prikazao sliku novog drutva iz godine 2000; kao da ga je popularnost prvog djela obvezala da se ozbiljno prihvati posla ekonomista i dravnika. Danas nam je glavni uitak dok itamo obje ove knjige to to prepoznajemo dananjicu; jer ako Bellamy nije portretirao neku bolju budunost, on je svakako, kao i H. G. Wells u svojim ranim romancama, ocrtao mnoge luke budunosti koje su za nas, u dvadesetom stoljeu, postale stvarnost. To je ujedno injenica zbog koje nam se jasno nameu ogranienja njegove utopije. Bellamy gradi priu vrlo uredno i vjeto, s odreenom dozom uvjerljivosti i pristupanosti koja nesumnjivo objanjava injenicu da ovo djelo jo uvijek moemo vrlo lako pronai na policama s fikcijom u javnim knjinicama. Predgovor za Pogled unatrag datiran je: Odsjek za povijest, Shawmut Colledge, Boston, 26. prosinca 2000. U tom je uvodu djelo predstavljeno kao priznata romanca koja e omoguiti itateljima iz godine 2000. da premoste rascjep koji ih odvaja od njihovih predaka, i da cijene udesnu preobrazbu u moralnom i materijalnom smislu koja se zbila u samo nekoliko generacija. Julius West je osoba koju na povjesniar iz Shawmuta smilja kako bi premostio jaz izmeu dva doba Julius West, imuan mladi, osjetljiv na sramotnost svoga poloaja, koji osjea da je, kao bogata koji ivi meu siromanima, obrazovan meu neobrazovanima, poput
Ovaj i ostali Bellamyjevi citati preuzeti su iz Edward Bellamy, Pogled unatrag, prev. Adnan Melki, Demetra, Zagreb, 2008, nap. prev.
148
10/22/08 8:45:36 PM
Povijest utopija
onoga koji ivi u osami meu stranom i neprijateljskom rasom. Kako bi nadvladao nesanicu, West spava u jednoj podrumskoj prostoriji svoje kue gdje ga uspavljuje hipnotizer. I tako jednom dramatinom omakom on prespava 113 godina, i probudi se meu nepoznatim licima. Suvino je rei, West u starom svijetu ima ljubavnu vezu koja se nastavlja i u ovom novom, preko potomka djevojke kojom se trebao oeniti, i jednako je suvino kazati da se ponovno budi u svijetu iz 1887. im su institucije iz 2000. opisane i ljubavna veza raskinuta. Uzmimo zdravo za gotovo Westovu smetenost, njegovo uenje i njegov osjeaj osame, i slijedimo ga dok istrauje novi svijet u koji je baen.
5
Ako Platon u Dravi galantno rjeava pitanje rada tako to uglavnom ostavlja stvari onakvima kakve ve jesu, za Bellamyja su u njegovoj utopiji organizacija rada i raspodjela bogatstva kljune za sve ostale institucije. U Sjedinjenim Dravama 1887. godine porast organiziranosti rada i okupljanje kapitala u trustove bili su dva glavna ekonomska initelja: dr. Leete, domain Juliusa Westa, pripovijeda kako se ovo okupljanje i udruivanje nastavljalo sve dok najednom epoha trustova nije svoj kraj nala u Velikom trustu. Jednom rijeju, narod Sjedinjenih Drava odluio je preuzeti vodstvo nad vlastitim
149
10/22/08 8:45:36 PM
Lewis Mumford
poslovanjem, ba kao to je prije neto vie od stotinu godina preuzeo vodstvo nad vlastitom dravom, organizirajui se sada u industrijske svrhe na istim onim temeljima na kojima se bio organizirao u politike svrhe. Je li ovu tranziciju pratilo nasilje? Nipoto! Javno je mnijenje bilo potpuno sazrelo za nju, velike korporacije postupno su svakoga privoljele da prihvati veliku organizaciju, tako da se konani korak ujedinjavanja svih velikih korporacija u jednu nacionalnu korporaciju dogodio bez mnogo buke. Budui da je nacija preuzela sve tvornice, strojeve, eljeznice, farme, rudnike i kapital openito, nestala su sva radnika pitanja jer svi su graani na temelju svoga graanskoga prava postali namjetenici drave, a raspodjela je zasnovana na potrebama industrije. Godine 2000. industrijska vojska nije tek govorna figura: doista se radi o vojsci jer nacija je jedna jedina industrijska jedinica, a naelo prema kojem se novai radna snaga jest obavezna opa industrijska sluba. Nakon to netko zavri svoje obrazovanje unutar zajednikog obrazovnog sustava koji obuhvaa i fakultet, mora prvo odsluiti tri godine u neklasificiranoj industrijskoj vojsci, koja obavlja sve grube i niske poslove. Nakon ovog mu je razdoblja doputeno javiti se kao egrt u bilo kojem obrtu ili zvanju kojeg vlada proglasi otvorenim te se u dravnim kolama i institutima moe kolovati za svoj poziv sve do tridesete godine ivota. Kako bi se privukli ljudi u deficitarna zanimanja, smanjuje se broj radnih sati, a za posebno opasne poslove pozivaju se dobrovoljci. No nema diskrimi150
10/22/08 8:45:36 PM
Povijest utopija
nacije u plaama. Svaka osoba kreditira se sa etiri tisue dolara godinje u Nacionalnoj banci, i tu sumu prima zbog svojih potreba kao ovjek, a ne zbog svojih sposobnosti kao radnik. Umjesto da se nagrauje za davanje maksimuma svoje energije i sposobnosti, radnik se kazni ako to ne ini. Uz izvjesna je ogranienja mogua promjena zvanja, kao to je ak i u mornarici mogue promijeniti specijalnost i prijaviti se u slubu na nekom drugom brodu ili u nekoj drugoj bazi. Meutim, osim u sluaju prijevremenog umirovljenja s upola manjim primanjima u dobi od trideset i tri godine, svatko radi do etrdeset i pet godina starosti. Od ovog pravila postoji samo jedan izuzetak; mogli bismo ironino dodati da on ide u prilog autorovoj struci. Ako netko napie knjigu, moe navesti svoje tantijeme i ivjeti od njih onoliko dugo koliko mu to doputa prodaja; a ako eli pokrenuti novine ili asopis, i ako uspije pronai dovoljan broj ljudi koji e kreditirati njegov poduhvat, slobodno moe umanjiti svoju slubu u iznosu kojeg su njegovi jamci spremni odbiti od svojih osobnih prihoda. Drugim rijeima, ovjek mora svojom knjievnom, umjetnikom ili izumiteljskom produktivnou obetetiti naciju za gubitak njegovih usluga ili pak mora nai dovoljan broj drugih ljudi koji e doprinjeti takvoj odteti. Ovo je jedina otvorena rupa u naoj militariziranoj, industrijskoj utopiji; i mislim da je najprihvatljivija osobina itavog sustava. Zajednica organizirana kao jedna jedinica, kojom upravlja glavni stoer u Washingtonu, i u kojoj vlada kompleks stada, kojeg svaka institucija
151
10/22/08 8:45:37 PM
Lewis Mumford
prirodno potie, moda ne bi ba bila plodno tlo za umjetniku duu. Ali ako zamislimo da jest, ovi instrumenti potpore bili bi nesumnjivo dobri za podupiranje umjetnosti. Vratimo se sada naoj vojsci. Cijelo podruje proizvodnje i distribucije podijeljeno je u deset velikih odjela, od kojih svaki predstavlja skupinu udruenih privrednih grana. Svaku pojedinu privrednu granu predstavlja po jedan podreeni ured koji vodi potpunu evidenciju o postrojenjima i radnoj snazi te o trenutanoj proizvodnji i sredstvima kojima se treba poveati. Procjene distributivnih odjela, nakon to ih usvoji uprava, alju se kao nalozi u tih deset velikih odjela, a ovi ih doznauju podreenim uredima koji predstavljaju pojedine privredne grane, koje onda radnicima odreuju to trebaju raditi. Nakon to se odrede potrebni kontingenti za razne privredne grane, sva radna snaga koja je preosatla za druge svrhe koristi se u stvaranju stalnoga kapitala, poput zgrada, mainerije, inenjerskih djela i tako dalje. Kako bi se potroae zatitilo od hirova uprave, novi se artikl mora proizvesti im se na osnovi potroake peticije pokae osnovana potreba za njim, a stari se artikl treba nastaviti proizvoditi sve dok za njega ima potroaa, uz propis da cijena raste u skladu s porastom trokova proizvodnje po jedinici proizvoda. Vrhovni zapovjednik ove industrijske vojske je predsjednik Sjedinjenih Drava. On se izabire iz redova predstojnika odjela, i svaki asnik u vojsci, od predsjednika do narednika, mora se penjati lje152
10/22/08 8:45:37 PM
Povijest utopija
stvicom polazei od obinog radnika. Glavna osobitost ovog sustava jest nain glasovanja. Glasai su poasni lanovi cehova, to jest mukarci stariji od etrdeset i pet godina; ovako se bira ne samo deset generala-pukovnika ve i vrhovni zapovjednik, s tim da se predstojnici ureda ne mogu kandidirati za predsjednika sve dok odreeni broj godina ne provedu izvan svoje funkcije. Predsjednika biraju glasovanjem svi muevi nacije koji nisu povezani s industrijskom vojskom; svaki drugi nain, smatra Bellamy, tetio bi disciplini. Razni su nazivi za ovu praksu, a jedan od njih je gerontokracija, odnosno vladavina staraca. Kada se sjetimo da muke vojne slube djeluju prilino lako i ugodno ovjeku koji to iskustvo ima iza sebe, sumnjam da bi mladi u industrijskoj vojsci imali mnogo izgleda za poboljanje svoje sudbine ako inicijativa za promjenu treba doi od staraca. No znamo to bi ak i osnivanje radnikog savjeta znailo u industrijskoj vojsci: pobunu. Kritika vodstva bila bi izdaja, divljenje obiajima neke druge zemlje bila bi nelojalnost, a zagovaranje promjene naina industrijske proizvodnje bio bi ustanak. Istina: mito i korupcija i svi prljavi skandali koje danas povezujemo s financijskom oligarhijom u ovoj bi utopiji ieznuli; no s manama starog poretka nestale i njegove vrline. Ostale bi samo mane koje nastaju kada je nacija u stanju ratne pripravnosti, i kada od njenih institucija ne moemo pobjei ni putovanjem ni povlaenjem u sebe; ukratko, mane ratnog stanja. Besmisleno je nazivati ovo mirnodopskom zajednicom: onda bismo i bojne brodove
153
10/22/08 8:45:37 PM
Lewis Mumford
mogli zvati izletnikim brodovima, jer ovi moderni imaju orkestar i kino dvoranu. Ustroj ove utopije jest ustroj za rat, i jedino pravilo koje takva zajednica ne bi tolerirala jest ivi i pusti druge da ive. Ako je ovo mir kakvog jami industrijska pripravnost, onda je on jedva vrijedan ivljenja. U zajednici kojoj se istinski svia ovakav ivot teko da bi bilo potrebno stalno poticanje narednika za novaenje ili, u krajnoj mjeri, prisilno novaenje.
6
Velik dio Pogleda unatrag ini rasprava o ovom usavrenom obliku industrijske organizacije, nainu na koji se ona provodi te o posljedicama potpune ekonomske jednakosti, uz ukidanje potrebe za veim dijelom dananjeg pravnog aparata jer bi ekonomski motivirani zloini, kae Bellamy, bili gotovo nezamislivi. Tu i tamo meutim u novom dobu nailazimo i na trake drutvenog ivota. Kao prvo, pred oima nam se ukazuje slika velikog broja staraca, koji uglavnom ive ivot karakteristian za druenje u kakvu ladanjskom klubu. Oni mogu putovati, jer ostale zemlje svijeta takoer su nacionalizirane, i pomou jednostavnog sustava knjigovodstva strani kredit za robu i osobne usluge moe se prenijeti iz jedne zemlje u drugu. I u starosti se mogu baviti raznim zanimanjima i hobijima, ali jednako tako je oito da rad nije mnogo pridonio razvoju njihove intelektualne i emocionalne
154
10/22/08 8:45:37 PM
Povijest utopija
zrelosti, s obzirom da se drava prema graanima postavlja kao Veliki Sijedi Otac. I moda postoji dobar razlog za velik interes za sport koji vlada u Bellamyjevoj utopiji. Igre se, oito, organiziraju na temelju rivalstva izmeu strukovnih cehova; jer ako je kruh prva ivotna potreba, rekreacija dolazi odmah iza njega, a nacija prua oboje. Zahtjev za kruhom i igrama, objanjava nam na vodi, u godini 2000. smatra se potpuno razboritim. Meutim i rad i zabava izvanjski su u odnosu na unutarnje sklonosti i interese graana, pa nas ne bi trebalo iznenaditi ako u ovoj sretnoj dravi prevladava infantilnost. Ovaj eksternalizam, ova impersonalnost, ini se da obiljeava itavu sliku. Slijedimo Juliusa Westa i njegovu novu ljubav Edith u jednu modernu trgovinu, gdje svaki artikl ima izlobeni uzorak, a narudba za konkretnu robu alje se u sredinje skladite. No, osim neupitnih uteda prostora i vremena, primjeujemo da vlada gotovo potpuna odsutnost osobnih kontakata i odnosa: vie no ikada radnik je postao samo kotai u stroju, vie no ikada suoen je s ispraznim, sterilnim, apstraktnim, papirnatim svijetom, vie no ikada zatomljena je njegova udnja za socijalnim kontaktima; i tako, vie no ikada, u ovom novom dobu moraju biti dostupni stimulansi i oblici drutvenosti u usporedbi s kojima bi vlak smrti na Coney Islandu i promiskuitet
Poluotok na jugu Brooklyna, izmeu 1880-ih i Drugoga svjetskog rata najvee podruje za zabavu u Sjedinjenim Dravama, s nekoliko velikih zabavnih parkova, nap. prev.
155
10/22/08 8:45:38 PM
Lewis Mumford
suvremenih plesnih dvorana bili prilino dosadni. Bellamy nam ne otkriva to bi bile te kompenzacijske ustanove: ali izumio je snaan motor represije, i ne taji nam bez razloga sigurnosni ventil. Da nema sigurnosnog ventila, njegova bi vojska, pod rigoroznom disciplinom dvadeset i etiri godine, natetila poslu. Kada itamo jeftine ilustrirane novine, kada idemo u kino, kada promatramo ponaanje svjetine na Broadwayu, moemo zamisliti kako bi izgledala ova utopija u dvadeset i prvom stoljeu bila bi sve to je i neki suvremeni grad, samo uveano. U Novom drutvu (Die neue Gesellschaft) dr. Walter Rathenau prikazao je sliku socijaliziranog modernog drutva, koje se kree dananjim putom bez promjene svojih ciljeva i ideala; ovom njegovom nonom morom treba upotpuniti Bellamyjev san. Isto je i sa svim ostalim institucijama. U velikoj zajednikoj blagovaonici svaka obitelj iz etvrti ima vlastitu sobu; to je mjesto gdje obitelj naruuje glavni obrok, a posluuju ga unovaeni konobari. Grijeim li ako primijetim da je ova gostionica pomalo pretjerano izvjetaena i mehanika, da istinsku utopiju vie obeaju Platonove masline, sir i grah, jednostavno poslueni, nego zahtjev kojim se novo doba hvali da ugostiteljstvo i hrana koja se kuha budu savreni. Mogli bismo nabrajati tehnika udesa koja zauzimaju mjesto istinski humaniziranog ivota; udesa kao to su telefonski koncerti i propovijedi koje vie od trideset godina unaprijed anticipiraju radio prijenos koji je sada glavna manija u Americi. Jesu li ove stvari, kao to bi Ari156
10/22/08 8:45:38 PM
Povijest utopija
stotel rekao, materijalne osnove dobra ivota ili su one pak zamjene za dobar ivot? U Bellamyjevo je vrijeme moda i bilo dvojbe u vezi ovog pitanja, ali mislim da ga danas ne bi trebalo biti. U mjeri u kojoj su ova pomagala u skladu s humanim ciljevima, ona su dobra; u mjeri u kojoj su irelevantna, ona su zaista bezvezarije idiotske bezvezarije. Besplatna javna knjinica dobra je stvar; ali umjesto besplatne javne knjinice posveene iskljuivo distribuiranju romana Gene Stratton Porter i knjiga za samopomo Orisona Swetta Mardena korisnija bi bila kakva opepoznata uzreica o ivom i poticajnom drutvu. Nema naina da se izbjegne problem krajnjih ciljeva, a problem krajnjih ciljeva, da se posluim igrom rijei, vee se uz poetak. Podreeni humanim ciljevima, strojevi i organizacija da, sloeni strojevi i organizacija nesumnjivo doprinose ostvarenju dobre zajednice; ali nepodreeni, ili podreeni jedino u smislu inenjerova shvaanja uinkovite industrijske opreme i osoblja, i najneduniji stroj moe biti jednako poguban za ovjeka kao i strojnica Lewis. Sve je ovo Bellamy previdio u Pogledu unatrag, pa ipak neto i ostaje. Ostaje iskrena strast to nadahnjuje, velikodunost, stalno naglaavanje da nije zabavno ruati s bogataem dok Lazar obilazi oko stola. Bellamy je
Gene Stratton Porter (18631924), spisateljica popularnih romantinih romana, nap. prev. Strojnica koju je 1911. konstruirao brigadir amerike vojske Isaac Newton Lewis; koristila se u Prvom svjetskom ratu, nap. prev. Vidi Lk 16, 1931, nap. prev.
157
10/22/08 8:45:38 PM
Lewis Mumford
elio da svi budu jednako obrazovani, tako da mu svatko moe biti drug; elio je da svi budu pristojno nahranjeni i smjeteni; elio je i sam sudjelovati u prljavim poslovima i osigurati da sluaj kojim netko postaje bogat ne spreava i ostale da to budu. elio je da privatni ivot bude jednostavan a javni ivot bogat. elio je da se mukarci i ene vole bez da ih sputavaju obaveze prema ocu, majci, mesaru, pekaru, trgovcu, jednom rijeju prema drutvenoj sredini. elio je da velikoduni, pravedni i milosrdni imaju jednako kao i beutni, pohlepni i sebini. Zalagao se za nestanak usiljenosti i suzdranosti u odnosu dvaju spolova, za otvorenost koja je danas hvala Bogu! moda ponovno u modi, otvorenost koja doputa enama fiziku slobodu u odijevanju te duhovnu slobodu u izjavljivanju ljubavi i njenom slobodnom davanju. Sve su ovo dobre strane. I ne dovodim u pitanje plemenitost Bellamyjevih pobuda; dovodim u pitanje jedino oduke koje je za njih zamislio. Vlada rascjep izmeu Bellamyjeve koncepcije dobra ivota i zgrade koju je podigao da je zatiti. Za ovaj je rascjep, vjerujem, odgovorno pretjerano naglaavanje uloge koju bi mehanika organizacija na veliko, kojom upravlja aica ljudi, igrala u takvoj jednoj rekonstrukciji. Ako je Bellamy ponekad i preuveliavao loe stvari u modernom drutvu, sa zbrkom kompetitivnih privilegija, on je takoer precjenjivao dobro koje ono sadri. No bio je vie nego poten prema trenutnom poretku kada je budunost napravio tako nalik njenoj stvarnoj slici.
158
10/22/08 8:45:38 PM
DEVETO POGLAVLJE
Kako William Morris i W. H. Hudson obnavljaju klasinu tradiciju utopija; i kako, konano, H. G. Wells saima i pojanjava utopije prolosti, povezujui ih s dananjicom.
1
Bilo bi doista tuno kada bi Utopije devetnaestoga stoljea bile nalik onima Buckinghama i Bellamyja. Openito moemo rei da je sve utopije rekonstrukcije odlikovala velika slinost ciljeva i ogranienost interesa; i premda su promatrale drutvo kao cjelinu, problem rekonstruiranja drutva smatrale su jednostavnim problemom organizacije industrije. Sreom, utopije bijega mogu ponuditi neto to utopijama rekonstrukcije nedostaje; ako primjerice William Morris djeluje odvie udaljeno od Manchestera i Minneapolisa da bi bio od bilo kakve koristi, on je time malo blii sutinskoj ljudskoj stvar159
10/22/08 8:45:39 PM
Lewis Mumford
nosti: on zna da temeljno ovjekovo dostojanstvo ne lei u onome to troi, ve u onome to stvara, i da je ideal Manchestera poraavajue potroaki ideal. Prije nego ponem s prikazom ovih utopija bijega, elio bih istaknuti kako se tri utopije koje emo pregledati na neobian nain vraaju svojim klasinim uzorima, s tim da autori utopija, prilino je jasno, nisu svjesni tog povratka. W. H. Hudson vraa se na Morea: u Kristalnom dobu (A Crystal Age) domainstvo i obitelj temeljna je jedinica drutvenog ivota. U Vijestima iz Nigdine ponovno oivljava grad radnika o kakvom je sanjao Andre, a u Modernoj utopiji (A Modern Utopia), s redom samuraja, ponovno vlada visokodiscipliniran stale platonovskih uvara. Hudson je naturalist s dubokom simpatijom prema ruralnom ivotu Engleske; William Morris je bio obrtnik koji je poznavao izgled engleskog grada prije nego ga je unitila industrijalizacija; stoga kod obojice osjeamo bliskost sutinskom ljudskom ivotu i sutinskim zanimanjima.
Tijekom industrijske revolucije Manchester je bio poznat po tekstilnoj industriji, a jedno vrijeme i najvee sredite proizvodnje pamuka. Kao sredite kapitalizma bio je predmet Engelsova Poloaja radnike klase u Engleskoj. Jo je i danas jedno od najveih sredita tekstilne industrije u Velikoj Britaniji, nap. prev.
160
10/22/08 8:45:39 PM
Povijest utopija
2
Kako se zamueni vid putnika u kristalno doba razbistrava, on razaznaje da je primljen u jednu veliku ladanjsku kuu u kojoj ivi velika skupina mukaraca i ena. Oni obrauju zemlju i obavljaju jednostavne poslove kao to su tkanje, klesanje kamena i slino. ini se da su ove velike ladanjske kue irom svijeta razasute po krajoliku. Svaka od njih nije tek vikend-centar drutvenog ivota, ve trajni dom; njihova je trajnost gotovo nevjerojatna jer u svakoj se kui tradicija prenosi tisuama godina. Velikih gradova i sloenih velegradskih obiaja koji ih prate odavna vie nema, uklonjeni su poput plijesni. Svijet je stabiliziran; nestalo je elje za stjecanjem i troenjem. Na se putnik mora zaposliti na godinu dana kako bi platio odjeu koju mu tkaju njegovi suukuani, odjeu ije tkanje i kroj odiu klasinom notom. U kristalnom je dobu temeljna drutvena jedinica, kao to sam ve rekao, domainstvo: otac obitelji donosi zakone i obiaje, naprimjer onoga tko prekri pravila kue kanjava izdvajanjem iz zajednice na odreeno vrijeme. Ukuani zajedno rade, zajedno jedu, zajedno se igraju i zajedno sluaju glazbu mehanikog instrumenta zvanog glazbena kugla. Nou spavaju u odvojenim malim kabinama, s otvorima kroz koje ulazi noni zrak. Konji i psi kristalnoga doba posjeduju stupanj inteligencije kakav nae obine pasmine nemaju, tako da konji sve rade sami osim to ih treba upregnuti u plug,
161
10/22/08 8:45:39 PM
Lewis Mumford
a pas daje putniku znakove kada treba prestati s radom. Svako domainstvo ne samo da ima vlastite zakone i tradicije ve ima i svoju knjievnost, svoju pisanu povijest; a djevojka u koju se putnik zaljubljuje nalikuje portretu jedne nesretne majke obitelji koja je ivjela i patila u dalekoj prolosti. Ove kue, ove obitelji, ovi drutveni odnosi sagraeni su za vjenost. Koja je tajna njihove snage? Tajna utopije kristalnoga doba jest tajna konice: matica. Kristalci su dokinuli tekoe branog ivota tako to su u svakoj kui zaduili po jednu enu u da bude majka obitelji, ija je glavna dunost nastavljanje obitelji: itav teret svake generacije pada na njena ramena, a zauzvrat za tu rtvu iskazuje joj se potovanje dostojno boanstva, poput mladia izabranog u Kraljevstvu Montezume, kako prie kau, da predstavlja glavno boanstvo sve dok mu na kraju godine ne izvade utrobu. Majina elja je zapovijed; majina rije je zakon. Jer ena koja e postati majka godinu dana prije preuzimanja svoje uloge intenzivno prouava tajne knjige kue, tako da raspolae riznicom znanja kojoj ostatak konice nema pristup. Ona je ta koja odrava vatru ivota. Za sve osim za majku obitelji spol je isto fizika pojava. Kristalci su, ako smijem govoriti bez potovanja, zadovoljni biljnom ljubavlju koja meni svakako ne bi odgovarala niti je, kako se ini, odgovarala naem putniku u kristalno doba, kada je otkrio da njegova voljena nikada nee moi uzvra
If hes content with a vegetable love, / which would certainly not suit me stihovi iz komine opere Patience (1881) Gilberta i Sullivana, nap. prev.
162
10/22/08 8:45:39 PM
Povijest utopija
titi njegovu strast, ak i kada bi toliko prekrila zakone domainstva da mu popusti. Protiv pojave strasti i svih stranih muka koje ona sa sobom nosi majka obitelji ima lijek. Kada joj se shrvan oajem na putnik obrati za savjet i utjehu, ona mu daje boicu s tekuinom. On je popije uvjeren da e ga ona uiniti slobodnim od strasti poput njegovih suukuana; i ne vara se jer umire. Drutveni ivot domainstva ne smije trpjeti zbog strastvenih bura i oluja pojedinca. Pogonski motori ivota nisu vie opasni: gorivo je uklonjeno! Ledeni spokoj mjeseine jedino je to ostaje.
3
Ponekad se na itavu pustolovinu civilizirana ivota moe gledati kao na neku vrstu Odiseje pripitomljavanja; u tom smislu Kristalno doba ini krajnju postaju u ovom osobitom aspektu pustolovine. Na primjedbu da ova vrsta utopije podrazumijeva promjenu ljudske prirode odgovor, u terminima moderne biologije, glasi da nema oitog znanstvenog razloga zato odreene elemente u ljudskoj prirodi ne bismo odabirali i stavljali u prvi plan, a istaknutost drugih smanjivali dok ih potpuno ne uklonimo. Tako, praktino gledajui, nema oitog razloga zato se ljudska priroda ne bi mijenjala, ili zato ne bismo bili spremni vjerovati da se u prolosti doista i mijenjala zajednice koje su selektivnim razmnoavanjem poticale borbenost i agre163
10/22/08 8:45:40 PM
Lewis Mumford
sivnost poinile su samoubojstvo i tako otvorile put zajednicama koje su odabirale neke druge osobine bitne za preivljavanje. Mogue je da je u prolosti ovjek uinio dosta toga da bi samoga sebe pripitomio i prilagodio skladnom ivotu u zajednici, a utopija koja poiva na ideji da bi u naem razmnoavanju trebao postojati neki smjer nije sasvim izvan pameti; doista, danas je ona to manje nego ikada prije jer je mogue odvojiti romantinu ljubav od fizike prokreacije bez da, poput Atenjana, pribjegnemo homoseksualnosti. Ako Kristalno doba otvara nae umove za ove mogunosti, ne bi ga trebalo smatrati tek romantinom priom; usprkos injenici da kao romanca ima dijelove usporedive sa Zelenim palaama (Green Mansions). Izmeu individualnih domainstava i zajednikih brakova utopija pelinje konice trea je alternativa koju tek treba dublje istraiti.
4
Ima mjesta na svijetu kao to su moda visoravan June Afrike i dolina Mississippija gdje bi utopiju, kada bi netko o njoj sanjao, trebalo podupirati divovskom elinom mreom, a goleme ljudske zajednice prirodno bi se okupile u sloenim obrascima, moda slinima onima koje H. G. Wells opisuje u
Egzotina romanca W. H. Hudsona o putniku u praumu Venecuele i njegovu susretu s djevojkom koja ivi u umi; 1959. snimljena je istoimena filmska adaptacija, nap. prev.
164
10/22/08 8:45:40 PM
Povijest utopija
romanu Kad se spava probudi (When the Sleeper Awakens). Mislim da bi u tim podrujima bilo gotovo nemogue sanjati o jednostavnom ivotu i aicama ljudi: jednostavnost bi bila jalovost, a aica ljudi bi propala. No, druga je pria s dolinom Temze, rjeice koja izvire nedaleko iznad Oxforda i krivuda izmeu obala s bujnim travama i vrbama, zatim prolazi kroz Marlow gdje se od davnina pravi pivo, pa pokraj Windsora izmeu Velikog parka i gorja Chiltern Hills, kroz Richmond i dolje do Hammersmitha, gdje bi se rijeka za vrijeme oseke moda mogla i pregaziti da nije eljeznoga mosta, dok se ispod Londona estuarij ne pretvori u iroku vodenu struju, koja se ponosno iri sve dok se ne spoji s morem. Priroda je ovu dolinu skrojila po mjeri ovjeka: kue nisu zasjenjene krajolikom, a osim golema labirinta po imenu London za kojeg nije krivac priroda vlada sklad izmeu glumca i scene koja, premda ne prua nijedan grandiozan trenutak, ostavlja prostoduan, veseo i srdaan efekt koji moemo nai u kakvom dobrom engleskom lovakom asopisu ili recimo u Posmrtnim spisima Pickwickova kluba. U takvu ozraju, pogotovo kada na to pomislimo nekog dana u kasnom lipnju, ljudska narav prirodno prti od veselja, a ako i ostane poneto ozbiljnosti, isprat e je vr piva. Upravo se u ovoj dolini Temze William Morris probudio kako bi pronaao vlastitu utopiju, nakon

Distopijski roman H. G. Wellsa iz 1899, nap. prev. Dickensov roman koji prati putovanja glavnih likova po engleskoj provinciji, nap. prev.
165
10/22/08 8:45:40 PM
Lewis Mumford
povratka u svoj dom u Hammersmithu, posljednjoj istinski urbanoj londonskoj etvrti ako se poe uz rijeku. Iz tog krajolika, ljupkijeg, svjeijeg i osloboenog tipino londonskih znamenja, Morris zaziva boga rijeke, kao to Sokrat i Fedar, pokraj obala Ilisa, dozivaju duha Pana. Uz svu prljavtinu i zamornost sumornih osamdesetih koje mu pritiu duu, Morris se odjednom nae u nekom svijetu gdje je revolucija izbrisala veinu obiljeja devetnaestoga stoljea. Trava je svojim pokrivaem prekrila mnoge nepopravljive ruevine. Kua u kojoj je legao u krevet sada je konaite; u ovom obnovljenom svijetu prvi ga doekuje laar koji ga vodi na jutarnje plivanje u Temzi, i koji zna vrijednost novca jedino u smislu u kojem bi ga mogao znati kolekcionar rijetkih bakrenih novia. Za dorukom se nalazi meu skupinom srdanih ljudi koji ga nazivaju Gostom; vrsto, ugodno i prilino spokojno u svoje ga ruke preuzimaju zgodne mlade ene koje vode konaite. Ove su ene, kao i svi ostali u ovoj novoj dolini Temze, zdrave, punokrvne, atletski graene, razborite i slobodne od bolesti koje su enama u devetnaestom stoljeu donosili dokonost ili pretjeran rad. Ostali gosti su tkalac, koji je doao sa sjevera preuzeti laarov posao jer ovaj kree prema Oxfordu da bi pomagao u sakupljanju sijena, te razgovorljiv smetlar u gizdavu ruhu s utkanim zlatnim nitima. U ovoj novoj Engleskoj rad je postao poput igre u djejem vrtiu: budui da je ivot pojednostavljen
Rjeica u Atici, nap. prev.
166
10/22/08 8:45:40 PM
Povijest utopija
i osloboen od pritisaka umjetno izazvanih potreba, sredstva za ivot lako je osigurati te je svakomu glavna briga kako posao obavljati na to ugodnije; stoga oivljavaju mnogi manualni poslovi i, openito, manualne vjetine. Premda su mehanika umijea donekle usavrena na se gost na ovom putovanju uz Temzu susree s barkom koju pogoni nekakva unutarnja pogonska sila, recimo elektrina struja mnogobrojni su ureaji izili iz uporabe jer, mada bi proizvodnja roba mogla biti vea, rad za strojem i nain ivota kojeg za sobom nosi nisu tako blagotvorni kao jednostavne metode runoga rada. Posvuda su jednostavnost, neposredno djelovanje, direktna opskrba i razmjena dobara iz lokalne proizvodnje zauzeli mjesto udovino kompliciranog trgovakog sustava koji je prevladavao u ranijem imperijalistikom svijetu. Radi se besplatno, a besplatno se razmjenjuju i proizvodi rada, kao to bismo danas svoja dobra i usluge ponudili prijatelju kada ga ugostimo u svojoj kui. Velik dio energije ove nove zajednice odlazi u izgradnju: arhitektura, kiparstvo i slikarstvo cvjetaju u vijenicama i zajednikim blagovaonicama kojima se ponosi svako selo. Iz ovoga slijedi da je nestalo velikih gradova. London je opet skupina sela, ratrkanih po prostranim umama i meama gdje ljeti djeca lutaju i logoruju, usvajajui jednostavne vjetine ruralnog ivota. Od svih ponosnih spomenika Londona koje je devetnaesto stoljee ostavilo, ostala je samo zgrada Parlamenta, kao skladite za gnoj. Tu su trgovine, u kojima je dovoljno jednostavno zatraiti eljeni
167
10/22/08 8:45:41 PM
Lewis Mumford
artikl, bez potrebe ikakva plaanja, te zajednike blagovaonice u kojima ljudi jedu i razgovaraju, kao to to rade u restoranima jedino to su ovi novi prekrasni, prostrani i s dobrom uslugom. Budui da nema ekonomskih pritisaka, stanovnici doline Temze ini se da ivot provode u dokolici; ali to nije besciljna dokolica ladanjske kue s umjetnim stimulansima, umjetnim tjelovjebama i tome slino: ivot proveden u dostojanstvenoj dokolici jest radni ivot. Ukratko, ivot umjetnika. Ako su drugi ljudi govorili o nunosti rada, o dostojanstvu rada, o herojstvu rada, ovi jednostavni Englezi otkrili su ljepotu dokona rada jednostavnu draesnost koja se javlja ak i kada se praktina umijea obavljaju kao da su slobodna umijea. U ovoj utopiji kreativnost ima potpunu slobodu, a budui da veina ljudi nisu ni uenjaci niti znanstvenici, kao to bi to htio Thomas More, pronalaze svoje ispunjenje u oplemenjivanju ljepotom svog svakodnevnog rada. Bez obzira vodi li posao ka nekom korisnom cilju, kao u uzgoju itarica ili trave, radost posla izvire iz drugarstva te dobra zdravlja i raspoloenja koji povezuju one koji ga obavljaju, kao i iz priline lakoe zadataka za koje se mnoge ruke gotovo natjeu koja e ih obaviti. Uinke ovakva ivota najlake je vidjeti na licima ovih ljudi. ene su deset ili petnaest godina starije nego to bismo sudili prema njihovu izgledu; na licima se ocrtava zdravo spokojstvo svojstveno ljudima koji rade dobar posao, s dobrim duhom, na dobru mjestu. Vladaju otvorenost, jednostavnost, zdravlje i spokojstvo; ova je zajednica ostva168
10/22/08 8:45:41 PM
Povijest utopija
rila maksimum zadovoljstva i sree. Naravno, jo uvijek se nae i pokoje gunalo. Jedan od njih je angrizavi starac koji je itao o drevnoj povijesti pa uzdie za okrutnim praksama kompetitivnog doba; i jo jedan koji se ali na pitomost utopijske literature u usporedbi s onom koja se bavi patnjama i nastranim strastima ranijeg doba. Jedina nesrea u ovoj utopiji raa se iz sutinski ljudske tragedije nesklada izmeu ciljeva i postignua, izmeu elja i okolnosti koje prijee njihovo ispunjenje. Kako je mogue potpuno ukloniti patnju dok su djeve prevrtljive a ljubavna strast snana? Laar je naprimjer ljubovao s jednom prelijepom djevojkom koja ga je napustila radi drugog mukarca; ali dosadila joj nova ljubav, pa pred Gostom laarov pradjed ponovno spaja par, a drama udvaranja i ljubovanja opet se nastavlja. Meutim nema tog zakona koji bi mogao zdruiti dvoje ljudi ako ih svaka ilica njihova bia razdvaja. to se tie djece, u civilizaciji koja skrbi ak i o odraslima prirodno je da ona dobivaju svu potrebnu panju jer, u veini sluajeva, nesretni u ljubavi junaki nose svoj teret, bez jadikovanja nad imaginarnim zabludama, nastalima zbog tovanja nemoguih ednosti i uzdrljivosti; svoje osujeene osjeaje oni preusmjeravaju u rad i poeziju. Znai li ovo povratak arkadijskog doba nevinosti? Jesu li brutalnost i pouda zauvijek iskorijenjeni? Nipoto. U iznenadnoj navali strasti dogaaju se ak i ubojstva, bez obzira koliko drutveni poredak bio dobar i koristan; ali umjesto da se jedno ubojstvo namiri jo jednim dodatnim ubojstvom,
169
10/22/08 8:45:41 PM
Lewis Mumford
krivac se preputa vlastitoj grinji savjesti. Ustaljeni obiaj snaniji je od zakona, pa je itav jedan stale koji u naem drutvu ivi od trvenja i razdora otiao u ropotarnicu. U skladu s tim nestalo je i podmukle igre vlade i opozicije koju nazivamo politikom; jer jedino to ovu zajednicu zanima jest treba li jedno novo polje preorati, ili sagraditi most preko neke rijeke, ili podii vijenicu; o takvim pitanjima lokalna zajednica odluuje bez izmiljanja bilo kakva unutarnjeg suparnitva.
5
Razboritost, zdravlje, srdanost i tolerantnost veslajui Temzom iznad Richmonda jednog nedjeljnog jutra, meu veselim izletnicima i etaima, nije nemogue zamisliti jedan nov drutveni poredak koji se razvija na jednostavnim temeljima i oivljava sve ove stvari. Kada bi u Engleskoj bilo pet milijuna ljudi, i moda pola milijuna u dolini Temze, to moda i ne bi bilo nemogue. Tada bi se itava provincija ponovno zaogrnula zelenilom, u krajoliku bi kue nicale poput cvijea, a ljubaznost i spontana suradnja svojstvene kakvom sretnom prazniku vladale bi i u radnom tjednu. Znali bismo kako provoditi vrijeme i ime zaposliti glavu i ruke samo kada bi London nekako nestao iz doline Temze, zajedno sa svim onim jeftinim tricama koje je stvorio. Sve bismo to znali jer nam je William Morris priao o tome; i sve bismo to inili jer u dubini due znamo da je to dobro.
170
10/22/08 8:45:41 PM
Povijest utopija
6
Utopija koju jo trebamo razmotriti jest posljednja vanija u ovom vremenu; ona je, zanimljivo, najia utopija, jer pisana je slobodno i kritiki te s prilinim poznavanjem vanijih knjiga koje su joj prethodile. Istina, H. G. Wells vie je puta zalazio u imaginarne drave: Vremenski stroj njegova je najranija a Osloboeni svijet (The World Set Free) moe se smatrati njegovom posljednjom takvom dravom. Moderna utopija spaja ivu fantaziju prve slike sa stroim osvrtom na dananju stvarnost koji obiljeava drugu; sve u svemu, moemo rei da je to jedan vrstan i lucidan proizvod mate. Nain na koji Wells stupa u svoju utopiju razlikuje se od onih brodoloma i mjesearenja koji obino karakteriziraju nae moderne utopije. On zamilja modernog ovjeka, pomalo zdepastog, kako sjedi za stolom i razmilja o mogunostima ljudske budunosti; ova slika polako oivljava i njegov glas prelazi u neto slino pripovijedanju predavaa, ubacujui povremeno slike nekog novog svijeta. On u utopiju stupa hipotetski, to jest bez ma kojeg drugog izgovora osim ina imaginacije. Stvarnost utopijske zajednice, prvo otkrivene u jednom alpskom klancu, postaje sve opipljivija, i on se nae u drutvu jednog sentimentalnog botaniara koji pati zbog ljubavne veze i cmizdri zbog psa te koji neprestano ometa istraivanje utopije stavljajui u prvi plan neki beznaajan zaplet sa zemlje o svojoj dragoj ili o svome psiu!
171
10/22/08 8:45:42 PM
Lewis Mumford
Gdje je i to je ova moderna utopija? Hipotetski, to je planet identian onom na kojem ivimo; ima iste oceane i kontinente, iste rijeke i kopnene mase, iste ivotinje i biljke; da, ak i iste ljude, tako da svatko od nas ima svog utopijskog dvojnika. Ova nova Zemlja nalazi se iza zvijezde Sirijus, i povijest joj je veim dijelom paralelna naoj, osim to se ne tako davno zbio kritian zaokret na bolje dok su tehniki izumi i znanost na tono istoj razini kao i kod nas, drutveni je poredak potpuno razliiti. I doista je razliit. Utopija je svjetska zajednica, jedinstvena civilizacija s mreom eljeznica i postaja, s uredima za identifikaciju te zakonima i propisima jednakima u Engleskoj kao i u vicarskoj, i vjerojatno jednakima u Aziji i Africi kao u Europi. No prije svega, to je moderna utopija. Vanu ulogu igraju strojevi, a odsutnost posluge uoljiva ve u prvim kontaktima kada nai putnici odsjedaju u jednom konaitu gdje opaaju da unutarnja dekoracija nalikuje stilu suvremenog restorana i postaje podzemne eljeznice, tako da itavu sobu nakon koritenja moe pospremiti sam gost. Nema vraanja u prolost bilo u industriji, bilo u arhitekturi, bilo u nainu ivljenja. Sve to strojevi mogu ponuditi prihvaeno je i prilagoeno ovjeku; u ovoj svjetskoj zajednici vlada istoa, nema prljavtine niti metea, to sugerira da utopija nije postignuta bijegom. Cijena ovog poretka i slobode koju on prua nije tako velika kao ona koju je Bellamy bio spreman platiti u Pogledu unatrag. Zemlja sa svojim prirodnim bogatstvima u vlasnitvu je zajednice i pod zatitom regionalnih vlasti, a sredstva komunika172
10/22/08 8:45:42 PM
Povijest utopija
cije i prijevoza u rukama su jednog zajednikog upravnog tijela. Tu su velika drutvena poduzea naprimjer eljeznice koje se granaju po itavom planetu; tu su regionalne industrije, i tu je mnotvo manjih poslova koje i dalje vode privatnici i privatna trgovaka drutva. Farme su u rukama zadruga poljodjelaca zakupnika, u skladu s Hertzkinim prijedlozima u Slobodnoj Zemlji. Moda je najupeatljivija znaajka utopijske organizacije registriranje svakog pojedinca, s njegovim imenom, brojem, otiskom prsta, promjenama prebivalita i ivotnim promjenama; sve se to biljei u jednom golemom sredinjem arhivu kako bi postalo dio trajnog dosjea do smrti pojedinca. Utopijsko registriranje dovodi nae putnike u neprilike jer, naravno, zamjenjuju ih s njihovim utopijskim dvojnicima, ali, osim koritenja u prii, ovaj mali izum ini se da nema nikakvu svrhu i nastao je, vjerujem, iz Wellsove strasti prema urednosti urednosti u planetarnim razmjerima stavljanju ceduljica i etiketiranju kao u nekoj dobro voenoj trgovini... Stanovnici moderne utopije ugrubo su podijeljeni na etiri stalea: kinetiki, poetiki, priprosti i tupi. Kinetici su aktivni i organizacijski elementi u zajednici: aktivni kinetici su upravitelji, poduzetnici i veliki organizatori, dok su pasivni kinetici nii inovnici, ugostitelji, trgovci, farmeri i slino. Poetici su kreativni elementi u zajednici; mogli bismo ih nazvati intelektualcima. Ovo je u skladu s Comteovim postavkama voe, narod, intelektualci i emotivci, a moda dijelom slinu klasifikaciju nalazimo i kod Mora u njegovim filarsima, narodu, sveeni173
10/22/08 8:45:42 PM
Lewis Mumford
cima i uenjacima. Ova je podjela stalea drevnog podrijetla. Prema Bhagavad Giti, drevnom hinduskom spisu, ljudi se dijele na brahmane, katrije, vajije i udre, a njihove su dunosti odreene vrijednostima koje prevladavaju u njihovim razliitim naravima. Priprosti i tupi odgovaraju udrama; oni su, naravno, talog drutva; a aktivni elementi u ovoj klasi kriminalci, pijanci i njima slini odvoze se na razne otoke u Atlantiku gdje imaju vlastitu zajednicu u kojoj do mile volje mogu varati, smiljati smicalice i initi nasilje. Poput Platona, Wells obrazovanje, disciplinu i uzdravanje povjerava onima koji su dovoljno nesebini i razboriti da upravljaju ovim golemim sustavom za to nije sposoban niti jedan obian politiar ili kapetan industrije. Stoga nastaje stale samuraja. Ovi su samuraji rigoroznim umnim i fizikim testovima odabrani iz redova mladia starijih od dvadeset i pet godina, jer prije te dobi mogu jo uvijek biti neozbiljni, nemirni i skloni ludovanju. Samuraji su visoko inteligentni, vode jednostavan ivot, podvrgavaju se strogoj moralnoj disciplini i potuju detaljna pravila o odijevanju i ponaanju. Ne mogu se eniti izvan svoga stalea. Jednom godinje alju ih u umu, u planine ili na neko nenapueno mjesto kako bi se brinuli sami o sebi; odlaze bez knjiga i oruja, bez olovke i papira, bez novaca, a vraaju se s novom vrstoom, istananou i snagom duha. To je vrsta organizacije kakva se mogla razviti u doba reformacije da je isusovaki red uspio nametnuti diktaturu kranstva. Govorim ovo bez podcjenjivanja bilo isusovaca bilo samuraja, ve kako bih naglasio da su ovi uvari iz
174
10/22/08 8:45:42 PM
Povijest utopija
Moderne utopije mogui povijesni likovi. Svi vani ekonomski i politiki pothvati drave te vana zanimanja kao to je ono lijeniko u rukama su samuraja. Oni su u Modernoj utopiji jednako nuni za organizaciju drutva kao to su istraivaki laboratoriji nuni za industrijsku organizaciju.
7
Pogled na ovu utopiju pun je boja, svjetla i pokreta; tu su dobro ureeni gradovi, okrueni prostranim predgraima i koji nisu graeni od papira i alabastra. Zaljubljeni parovi eu u sumrak ulicama drei se za ruke; kod ena je primjetno odmereno dostojanstvo; obuene su u vesele, seksualno nenaglaene haljine koje naprosto oaravaju. Tranicama irom Europe tiho vijugaju elektrini tramvaji, prolazei ispod kanala La Manche podzemnom eljeznicom i izranjajui u Londonu bez buke, kripe i prljavtine suvremene vonje eljeznicom. Tu su dobro odravana polja i prikladna konaita. Nema razmetljivog patriotizma kao to bi se moglo naslutiti u Pogledu unatrag; nema zabuavanja kojeg bismo se mogli plaiti u Vijestima iz Nigdine. (Dok nai putnici ekaju identifikaciju, neko vrijeme ostaju u stambenom bloku zgrada u Lucerneu i dobivaju posao u jednoj radionici igraaka.) Manje je dogmatizma u pogledu vjere nego u Christianopolisu, i nema sluga, to je u suprotnosti s Moreovom Utopijom.
175
10/22/08 8:45:43 PM
Lewis Mumford
Ova moderna utopija spaja, usporeuje i kritizira vana pitanja koja su sve ostale utopije postavile; i sve to ini sa spretnou i humorom koji su najbolja pohvala samom Wellsu. Iznad svega, Moderna utopija daje jedan nov ton ton stvarnosti, ton svakidanjice iz koje uzaludno pokuavamo pobjei. Vie ili manje, sve druge utopije pretpostavljaju da se zbila kakva promjena s populacijom: da je brojano smanjena, da su slijepi, kljasti i gluhi izlijeeni, da je prosjeni ulni ovjek preobraen i spreman mahati krilima i pjevati aleluja! U Modernoj utopiji imamo minimum ovih pretpostavki. To je prije svega prikaz i kritika, te stoga ini prikladan uvod u ostatak nae knjige.
176
10/22/08 8:45:43 PM
DESETO POGLAVLJE
Kako su Ladanjska Kua i Coketown postali utopije suvremenog doba; i kako su promijenili svijet prema svome uzoru.
1
Pretresli smo literaturu o idealnim dravama tragajui za primjerima utopijskih vizija i utopijskih metoda, a kako bismo zaokruili sliku, ostaje nam da se pozabavimo s jednom drugom vrstom utopija. Sve utopije s kojima smo se dosada bavili filtrirane su kroz individualni um, i s obzirom da su, kao svako knjievno djelo, proizvod odreenog vremena i tradicije misli, opasno je precjenjivati njihovu vanost bilo kao zrcala postojeeg poretka bilo kao projekcijskog aparata nekog novog poretka. Dok uvijek iznova svjedoimo kako san nekog utopista u jednom dobu postaje stvarnost u sljedeem, kao to
177
10/22/08 8:45:43 PM
Lewis Mumford
pjeva O'Shaughnessy u svojim slavnim stihovima, ta se povezanost moe samo nagaati i rijetko se, pretpostavljam, moe dokazati. Bilo bi pomalo neozbiljno pokuavati dokazati da je izumitelj suvremenog inkubatora bio uenik Thomasa Morea. Sve do dananjeg dana idolumi koji su imali najvei utjecaj na stvarni ivot zajednice djelomino su bili izraeni u stotinama djela i moda nikada potpuno u jednom. Kako bismo razlikovali ove idolume od onih koji nas zaokupljaju sve do danas, trebali bismo ih moda zvati kolektivnim utopijama ili drutvenim mitovima. Postoji obimna literatura na francuskom povezana s ovim mitovima, meu kojima je jedno od najpoznatijih djela Razmiljanja o nasilju (Rflexions sur la violence) Georgesa Sorela; i u praksi je esto prilino teko rei gdje zavrava utopija a poinje drutveni mit. Povijest drutvenih mitova uglavnom tek treba napisati. Djelomian pokuaj da se to uini za jedno ogranieno razdoblje nalazimo u djelu Srednjovjekovni um (The Mediaeval Mind) Henryja Osborna Taylora; no to je tek poetak, a druga razdoblja gotovo su netaknuta. Vrsta mita koja nas ovdje najvie zanima nije isti akcijski mit kojeg je analizirao G. Sorel; vie nas zanimaju mitovi koji su idealni sadraj postojeeg poretka stvari, mitovi koji, poto ih se svjesno formulira i stvori u mislima, skloni odravati i usavravati taj poredak. Ovaj tip drutvenog mita vrlo je blizak klasinoj utopiji, i slino
Arthur OShaughnessy (18441881), britanski pjesnik, nap. prev. Vidi bilj. br. 3, III poglavlje, nap. prev.
178
10/22/08 8:45:43 PM
Povijest utopija
ga moemo podijeliti na mitove bijega i mitove rekonstrukcije. Tako primjerice mit o politikoj slobodi, u obliku u kojem su ga formulirali pisci iz doba amerike revolucije, esto slui kao izvrsno utoite za nemirnu savjest kada Ministarstvo pravde ili Imigracijski ured postanu pretjerano revni u napadanju politikih agitatora. Naalost, naviknuti smo smatrati nae idolume lijepima i uzvienima, predstavnicima bolje strane ljudske prirode. No zapravo, mitovi koji su u zajednici nastali pod religijskim, politikim ili ekonomskim utjecajima ne mogu se nazvati ni dobrima ni loima: njihova priroda ovisi o njihovoj sposobnosti da pomognu ovjeku da kreativno reagira na svoju okolinu i se razvije u humano bie. Jo uvijek trebamo shvatiti da vjerovanje u ove idolume nije samo po sebi hvale vrijedan stav. ak i sasvim priproste i priglupe ljude esto vode njihovi ideali; doista, u mnogim su sluajevima upravo ideali odgovorni za njihovu priprostost i glupost. Niti je navika reagiranja na idolume bilo kakav dokaz racionalnog miljenja: ljudi reagiraju na ideje to jest na uzorrijei kao to reagiraju na svjetlosne ili toplinske podraaje, zato to su ljudska bia a ne zato to su filozofi, i iz istoga razloga reagiraju na projekcije, tj. idolume, a ne zato to su sveci. Nai mitovi mogu biti posljedica racionalnog miljenja i ponaanja, ali i ne moraju; no reagiranje na ove mitove vjerojatno nije vie od deset u stotinu sluajeva iskljuivo posljedica sluanja razuma. Na nae idolume trebamo gledati kao na neku vrstu okoline ili atmosfere koja se kod svakog po179
10/22/08 8:45:44 PM
Lewis Mumford
jedinca razlikuje po kemijskom sastavu i veliini. Neki od ovih idoluma toliko su uniformno obuzimali ljudske umove u odreenom dobu da su inili dio okoline u kojoj se dijete raa, poput pokustva. Sociolozi koji slijede Emila Durkheima nazvali su jedan dio ovih idoluma kolektivnim reprezentacijama, ali smatram da nisu u pravu kada ove reprezentacije ograniavaju na uroenike ili neuke skupine, jer one su vaan dio prtljage svakog civiliziranog ovjeka. Usporedno s Povijesti ovjeanstva i Povijesti utopija koju sam upravo ispriao, bilo bi zgodno napisati Povijest mitova. To bi djelo meutim iziskivalo uenost i marljivost jednog novog Leibniza, a sve to ja ovdje elim jest okupiti na jednom mjestu glavne drutvene mitove koji su igrali ulogu u Zapadnoj Europi i Americi suvremenog doba, usporediti ove idolume s utopijama prolosti i djelominim lijekovima za sadanjost, i ukazati na vanost svega ovoga za neka nova putovanja na koja emo moda krenuti. U odabiranju ovih idoluma Ladanjske Kue, Coketowna i Megalopolisa bio sam prisiljen procijeniti njihovu snagu i testirati njihovu kakvou uglavnom prema njihovim stvarnim posljedicama u svakidanjici, i donekle je teko oistiti ih od raznih institucija, starih i novih, s kojima su pomijeani. No usprkos tim primjesama stvarnosti, ovi su idolumi manje uvjerljivi od Drave i pomoi e ako shvatimo da se jo uvijek nalazimo na podruju utopije te da se moemo koristiti svim utopijskim povlasticama.
180
10/22/08 8:45:44 PM
2
Kako bismo razumjeli utopiju Ladanjske Kue, moramo se vratiti nekoliko stoljea natrag u povijesti. Svatko tko je obilazio europske dvorce sagraene prije etrnaestog stoljea shvatit e da su bili graeni za udobnost jednako koliko i bojni brodovi. Bili su to zapravo garnizoni naoruanih mukaraca iji je glavni posao bio kraa, nasilje i ubojstvo, a svako obiljeje njihove okoline odraz je najnunijih stvari za ivot. Ove se dvorce podizalo na kakvoj litici ili strmu brdu, a zidovi i potporni stupovi bili su od ogromnih, grubo klesanih kamenih blokova. Njihov nain ivota nalikovao je ivotu u vojarnama, s gotovo potpunim nedostatkom onoga to danas smatramo normalnim stvarima za pristojan ivot i privatnost, osim moda u sluaju feudalnog gospodara i njegove gospe; a ivot ovih feudalnih bandi bio je nuno surov i ogranien. Sve do etrnaestoga stoljea u Zapadnoj je Europi utvreni gradi, ili neutvreni grad pod zatitom garnizona na brdu, bio jedina drutvena jedinica koja se natjecala s jo ogranienijim obzorima seljakova sela, ili s rairenim tvrdnjama o ovom i drugom svijetu koje je propagirala Rimska crkva. Sanjati o golemim metropolama, velikim vojskama i hrani donesenoj s drugog kraja planeta bilo bi u to vrijeme lue nego ita prikazano u Moreovoj Utopiji. Tijekom petnaestog stoljea u Engleskoj, a ini se da se isto prije ili kasnije zbilo i u ostalim dije181
10/22/08 8:45:44 PM
Lewis Mumford
lovima Europe, dolo je do poremeaja ovog ivota koji se sastojao od obraivanja zemlje, ratovanja i sitne trgovine: feudalna mo vladajueg plemstva nalazila se u rukama vrhovnog gospodara, kralja; a kralj sa svojim arhivima i dvorom bio je smjeten u nacionalnoj prijestolnici, umjesto da se seli od mjesta do mjesta u uskomeanom kraljevstvu. Teritoriji feudalnih gospodara nisu vie bili raspreni; posjedi su se sve vie i vie zatvarali u takozvane nacionalne granice, a umjesto ostanka u dvorcima velikai su se odrekli surovog, barbarskog naina ivota i preselili u prijestolnicu kako bi se uljudili. Vremenom je novac zauzeo mjesto davanja danka u naturi; umjesto primanja brana, jaja i radne snage feudalni je gospodar stekao rentu koja se mogla izraziti u funtama i penijima, rentu kojom se u novim trgovakim gradovima mogla kupiti roba iz ostalih dijelova svijeta. Fascinantna slika ove promjene moe se pronai u Ekonomskoj povijesti (Economic History) W. J. Ashleyja; a stari nain ivota opisan je, s bogatstvom znaajnih detalja, u Spomenicima jorkirske upe (Memorials of a Yorkshire Parish) J. S. Fletchera. Istovremeno s ovom promjenom u fizikom ivotu Zapadne Europe odgovarajua se promjena zbivala i na podruju kulture. Kopajui oko ruevina Rima i drugih gradova, ljudi iz kasnoga srednjeg vijeka otkrili su ostatke jedne velike i bogate civilizacije; istraujui rukopise i tiskane knjige koje su poele cirkulirati, nali su se suoeni licem u lice s jednom neobinom ivotnom koncepcijom, s navikama profinjenosti, udobnosti i ulnog luksuza koje
182
10/22/08 8:45:44 PM
Povijest utopija
teki ivot logora i dvorca nikada zapravo nije doputao. Uslijedila je reakcija protiv starog naina ivota, gotovo ravna istinskom gaenju. U toj su reakciji izale iz mode dvije velike institucije: ljudi su prestali graditi dvorce za zatitu od fizikih opasnosti i prestali su stupati u samostane kako bi sauvali svoju duu za drugi svijet. I duhovni i svjetovni ivot selili su se u jednu novu instituciju Ladanjsku Kuu. Idolum Ladanjske Kue postupno je zadobivao svoj oblik; koledi u Oxfordu iz doba renesanse, kao poznati simboli ove promjene, po arhitektonskim se detaljima gotovo i ne razlikuju od palaa koje je u istom razdoblju gradila aristokracija; a nae banke i upravne zgrade jo i danas gotovo redovito nose biljeg rimskih i grkih ostataka pronaenih na periferiji srednjovjekovnoga grada.
3
Ne poznajemo Ladanjsku Kuu dok ne upoznamo, za poetak, njen fiziki izgled. Mnogo je opisa koje itatelj moe pronai ako i ne ivi u susjedstvu neke velike Ladanjske Kue; ali umjesto obilaska suvremene Ladanjske Kue moda je bolje da se vratimo njenim poecima i pogledamo kako je bila prikazana u svom punom sjaju na samom poetku renesanse u okruju kojeg je Franois Rabelais, u jednom od nekoliko sasvim ozbiljnih odlomaka svoga velikog djela Gargantue, traio za osiguranje dobra ivota.
183
10/22/08 8:45:45 PM
Lewis Mumford
Gargantua kani sagraditi novu opatiju koju naziva Telemska opatija. Ova bi opatija trebala biti u svakom pogledu ono to srednjovjekovna opatija nije bila. Tako opatija, za razliku od dvorca, treba leati u nizini; a za razliku od samostana, nee imati bedeme. Svaki e lan dobiti prostran stan s klijeti, odajom, runicom i kapelicom, a sama e zgrada sadravat ne samo knjinice na raznim jezicima ve i lijepe i prostrane galerije sa slikama. Osim ovih stanova bit e tu borilita, konjsko trkalite, kazalite i kupalita. Uz rijeku, jer opatija je smjetena uz rijeku Loiru, bit e vrt uitka, a izmeu dva od est tornjeva heksagona, oblika u kojem je sagraena graevina, nalazit e se igralita za igre s malom i velikom loptom. Dodajte jo ovome vonjake pune voaka, zvjerinjak s raznim divljim ivotinjama i strjelite, obloite sve dvorane i odaje bogatim tapiserijama, pokrijte sav poploani pod zelenim suknom i potpuna je Telemska opatija. Ruho stanara jednako je raskono i dotjerano. A da bi se odjea za ene i mukarce lake pribavljala, ukraj Telemske ume bijae velik sklop kua, dugaak pola milje, s dosta svjetla i dobro proviene, gdje su boravili zlatari, draguljari, vezioci, krojai, izvlaitelji zlata, barunari, ilimari i tapetari Njih je na sirovinama i tkaninom na svoju ruku opskrbljivao velmoa Nausiklet koji im svake godine s Bisernoga i Ljudoderskoga otoja slae sedam brodova s tovarima zlatnih poluga, sirove svile, biserja i dragulja.
Ovaj i ostali Rabelaisovi citati preuzeti su iz F. Rabelais, Garganuta i Pantagruel, prev. Mate Maras, Matica hrvatska, Zagreb, 2004, nap. prev.
184
10/22/08 8:45:45 PM
Povijest utopija
ene primljene u Telemsku opatiju moraju biti lijepe, stasite i dobroudne; mukarci moraju biti pristali i dobra zdravlja. Svako biva slobodno primljen i doputeno mu je bilo kada slobodno otii; a umjesto pokuavanja prakticiranja istoe, siromatva i poslunosti, stanari se mogu asno eniti, biti bogati i ivjeti u slobodi. Sloboda Thelemea doista je potpuna; to je sloboda kakva se danas uiva u Ladanjskoj Kui, pod skrbi obzirne domaice. Svi slijede jedino vlastitu slobodnu volju i uitak, ustaju iz postelje kad im se mili, piju, jedu i rade kad im elja doe. Od svih pravila i strogih dunosti njihova reda, kako kae Rabelais, treba se drati samo jednoga: ini to htjedne.
4
Skrenemo li pogled od Rabelaisove zamisli antimonakog reda, otkrivamo da nam je prikazao izvrsnu sliku Ladanjske Kue i onoga to u biti slobodan zvati kulturom Ladanjske Kue. Vrlo sline obrise nalazimo i u uvodu Boccacciova Dekamerona; isto je detaljno opisano na primjeru najpotpunije Ladanjske Kue, Hampton Courta, u Popeovoj pjesmi Otmica uvojka (Rape of the Lock); ivo je to doarao Meredith u prikazu Egoista, analizirao H. G. Wells u surovu opisu vile Bladesover u romanu Tono-Bungay, kao i Bernard Shaw u Kui slomljenih srdaca (Heartbrake House). Bez obzira
185
10/22/08 8:45:45 PM
Lewis Mumford
prikazuje li nam W. H. Mallock u Novoj dravi (The New Republic) primjer Ladanjske Kue ili prepoznaje li Anton ehov njenu besciljnost i ispraznost u Vinjiku, Ladanjska Kua jedna je od vjenih tema u knjievnosti. Dakle ovaj je renesansni idolum Ladanjske Kue snaan i potpun: nije mi poznat niti jedan drugi obrazac koji je svoje standarde i prakse s takvim potpunim uspjehom nametnuo veem dijelu europske civilizacije. Dok je Ladanjska Kua u poetku bila aristokratska institucija, sada je prodrla u svaki stratum drutva. I premda ne moramo odmah uoiti povezanost, vjerujem da je ona odgovorna za osobito kretanje i smjer kojim je pola industrijska revolucija. Potroaka mjerila Ladanjske Kue odgovorna su za nae potroako drutvo.
5
Narav institucija Ladanjske Kue moda emo najbolje opisati ako kaemo da su one tona suprotnost svega to je Platon smatrao poeljnim u dobroj zajednici. Ladanjska Kua ne brine za sreu itave zajednice, ve za zadovoljstvo vladara. U podlozi ovog ogranienog i nepotpunog dobrog ivota nalaze se politika mo i ekonomsko bogatstvo, a kako bi ivot cvjetao, i jedno i drugo potrebno je imati u gotovo neogranienim koliinama. Posjedovanje i pasivno uivanje glavna su naela u ovom drutvu.
186
10/22/08 8:45:45 PM
Povijest utopija
Moemo dakle ustvrditi da se posjedovanje u Ladanjskoj Kui temelji na povlasticama a ne na radu. Vlasnitvo nad zemljom, koje se kroz povijest uglavnom stjecalo silom i prijevarom, ekonomska je osnova ivota Ladanjske Kue. Kako bi se obrtnike i radnike koji ive uokolo nje natjeralo na rad, nuno je osigurati da ne posjeduju vlastitu zemlju, pa uivanje zemlje uvijek pripada vlasniku a ne radniku. Ovo naglaavanje pasivnog vlasnitva govori da u Ladanjskoj Kui nema aktivne komunikacije izmeu ljudi i njihova okolia. Aktivnosti u Ladanjskoj Kui primjerice lov na divlja u igri oponaaju aktivnosti koje su neko imale vitalnu ulogu ili su za nju pripremale, kao to je djeja igra s lutkom priprema za majinstvo. Ideal Ladanjske Kue jest potpuno nedjelatan ivot ili, u najboljem sluaju, ivot u kojem sve funkcije namijenjene civiliziranu ovjeku izvravaju dunosnici. Budui da ovaj ideal nije mogue ostvariti u stvarnom svijetu, jer je u potpunoj suprotnosti s ovjekovim biolokim naslijeem, nuno je inae poeljnu prazninu u utopiji Ladanjske Kue ispuniti raznim igrama. Ladanjska Kua promijenila je ovo stanje. Kultura vie ne znai sudjelovanje u kreativnim aktivnostima vlastite zajednice, ve stjecanje proizvoda drugih zajednica; i gotovo je svejedno odnosi li se to na duhovnu ili materijalnu sferu. Poeke ovog raskola moemo nai u srednjovjekovnoj knjievnosti, s vulgarnim rableovskim priama i profinjenim dvorskim romancama; ali s integracijom idoluma Ladanjske Kue ovo je razdvajanje naglaeno i u svim ostalim aktivnostima zajednice. Kao
187
10/22/08 8:45:46 PM
Lewis Mumford
jedna od posljedica ovog raskola, puke ustanove izgubile su kontakt s opim svijetom kulture, te propale; ili su pak transformirane, kao to su javne kole u Engleskoj pretvorene u ustanove ograniene za viu klasu. Moda je daleko vanije od ovoga injenica da je svaka zasebna Ladanjska Kua bila prisiljena pribaviti za svoj ogranieni krug sve elemente nune za dobar ivot u itavoj jednoj zajednici kakvu je opisao Platon. Pogledajmo koje to posljedice za sobom povlai.
6
Priznajmo ono to je vrijedno u utopiji Ladanjske Kue. Uitak je nuan element rada, i s panjom prema blagodatima ivota, prema takvim stvarima kao to su lijepo ponaanje, tean govor, nadmetanje umova i osjeaj za lijepe stvari, Ladanjska je Kua nepobitno imala uljuujui utjecaj. U mjeri u kojoj je njegovala kontemplaciju i umjetnost odvojeno od bilo kakve utilitarnosti, u mjeri u kojoj je poticala da se sve nae pragmatine aktivnosti ostvaruju u stvarima koje su same po sebi vrijedne posjedovanja ili izvoenja, Ladanjska Kua bila je u pravu, sasvim u pravu. To nije bio snobizam kada je rusko sovjetsko inovnitvo pretvorilo neke Ladanjske Kue u odmaralita za seljake i radnike, i zatim zahtijevalo da se tu steknu i maniri Ladanjske Kue, umjesto grubog rada u talama i na polju. Ruskin i Samuel Butler moda su
188
10/22/08 8:45:46 PM
Povijest utopija
imali pravo kada su tvrdili da je savreni gospodin finiji proizvod od savrenog seljaka ili obrtnika: on je finiji proizvod jer je po svojoj naravi ivlji. I premda je Ladanjska Kua naglaavala iskazivanje potovanja, ipak nije podrazumijevala sluganstvo; jer znala je da postoje trajnije vrijednosti vrijednosti koje su zajednike svim umjetnostima Grke i Kine od onih koje se smatraju dovoljnima u regionalnom podruju. Ukratko, Ladanjska Kua naglaavala je ono najbolje u ovjeku, koje je zbroj niza pojedinanih savrenosti; i stoga je sve to je bilo sirovo i neprikladno u starim regionalnim kulturama izneseno na svjetlo dana i kritizirano. Sve ove vrline priznajem; i one vrijede jednako danas kao i bilo kada u prolosti. No ovim priznanjem tim jasnije izlazi na vidjelo kobna slabost Ladanjske Kue. Ona nije uvidjela da uitak lei u radu, i da je doista neodvojiv od rada. Ladanjska je Kua eljela staviti rad u jednu a uivanje u drugu ladicu, a posljedica je bila da zanatlija koji nije vie mogao uivati u lijepim umjetnostima nije ih vie mogao niti stvarati. Uinak izoliranog, rutinskog uitka jednako je zatupljujui, jer uitak je gospodarima Ladanjske Kue dolazio pretjerano lako, naime na puko pucketanje prstima, i poznavatelji umjetnosti esto su stavljali osobinu novosti iznad intrinzine vrijednosti. Otuda izmjena stilova zbog koje je dekoracija Ladanjske Kue postala predmetom ismijavanja: kineski u jednom dobu, indijski u drugom, perzijski u sljedeem, s egipatskim, srednjoafrikim i sam bog zna kakvim sve ne stilom to ekaju u redu. Ni na to se ne
189
10/22/08 8:45:46 PM
Lewis Mumford
moemo osloniti jer nema zadae koju bi trebalo obaviti niti problema kojeg bi trebalo rijeiti; im izblijedi prvi okus nekog stila, on ubrzo biva zamijenjen drugim. Bilo bi nemogue izraunati razmjere u kojima je Ladanjska Kua degradirala na ukus, no dvojim u vezi izvora te degradacije. Stilizam koji je iskvario umjetnosti i sprijeio razvoj nekog skladnog modernog stila bio je djelo kulture Ladanjske Kue. Dobro se sjeam ogorenja s kojim mi je jedan proizvoa namjetaja u Chiltern Hillsu priao o nainu na koji izrauje originalni Sheraton: njegovo znanje o dobrom dizajnu namjetaja podreeno je neijem tuem znanju o stilu, te ga je ovo neuvaavanje njegove strunosti toliko ozlojedilo da se inilo kao da je itao Teoriju dokoliarske klase Thorsteina Veblena. Isto je i s ostalim umjetnostima. Posjet industrijskim odjelima muzeja Metropolitan u New Yorku pokazat e kako ukus za novo, koji je u jednom dobu tjerao Sheratona i Chippendalea da pronalaze klasine motive, navodi dananje dizajnere da trae motive Sheratona i Chippendalea. Toliko o tome to se dogodilo umjetnostima kada se uitak odvojio od rada.
Engleski neoklasini stil izrade pokustva s kraja 18. stoljea nazvan prema majstoru pokustva Thomasu Sheratonu (17511806), nap. prev. Thomas Chippendale (17181779), engleski majstor pokustva, stvorio Chippendale-stil; znatno utjecao na ukus europske graanske klase 18. stoljea, nap. prev.
190
10/22/08 8:45:46 PM
Povijest utopija
7
Industrijsko usmjerenje renesansnog ideala od kljune je vanosti. U srednjem se vijeku naglaavala proizvodnja opipljivih proizvoda: obrtniki cehovi postavljali su visoke standarde za dizajn i vjetinu izrade, a radnikov cilj je u veini zanimanja bio ivjeti od svoga rada, a ne jednostavno imati dovoljno novca da vie nije potrebno raditi. Ovo je, naravno, vrlo iroka generalizacija, i obilje je dokaza o traenju mogunosti najbolje zarade. Ali mislim da je pravedno rei da su dominantni ideali starijeg industrijskog poretka bili vie industrijski nego komercijalni. U trgovakim poduhvatima koje je Ladanjska Kua promicala pod svojim inaicama Drakea and Raleigha, poduhvatima koji su im bili potrebni kako bi dobili Brodove s Bisernoga i Ljudoderskoga otoja, naglasak se pomaknuo od vjetine izrade ka prodaji, a ideja o radu i kockanju kako bi se stekla raznorazna dobra zauzela je mjesto starijeg ideala kojega je Henry Adams tako suosjeajno opisao u knjizi Mont St. Michael i Chartres. Tako je dobar ivot, kao to sam ve spomenuo, postao ivot dobara: mogao se kupiti. Ako zajednica vie nije nudila uvjete za dobar ivot, ovjek je eljenu stvar mogao ukrasti iz duana,
Francis Drake (15401596), engl. gusar, pomorski istraiva i vojskovoa, nap. prev. Walter Raleigh (15541618), engl. pomorac i istraiva, nap. prev.
191
10/22/08 8:45:47 PM
Lewis Mumford
i nastojati za sebe ili svoju obitelj drati monopol nad svim onim to je potrebno za dobar ivot. Koji je glavni ekonomski ishod ovog ideala? ini mi se da je glavni ishod pretjerana potreba za dobrima i pojava strahovito rasipnikog umnaanja potroakog aparata. Ako je ogranienje neijeg imetka jednostavno debljina njegove lisnice; ako se do sree dolazi osiguravanjem komfornog i luksuznog ivota; ako se ovjek koji posjeduje jednu kuu smatra sretnim, a ovjek koji posjeduje pet kua pet puta sretnijim; ako je jedini standard ivljenja onaj nezasitni standard postavljen u Ladanjskoj Kui e pa onda zaista nema granice zaraivanju i troenju, i nai ivoti postaju puko djelo koijaa, kuhara i konjuara. Tada naa Ladanjska Kua nee biti samo kua: bit e tu kapelica, umjetnika galerija, kazalite, borilite, kao to je zamislio Franois Rabelais. Dok javna imovina zajednice nestaje, umnaa se privatna imovina pojedinaca. Od zajednice napokon ostaje samo mnotvo anarhinih pojedinaca od kojih svaki iz sve snage nastoji stvoriti za sebe Ladanjsku Kuu, ne isputajui iz vida injenicu da je neto rezultat njegovih napora ovo je tuna pria i konana stvar koju moemo dometnuti moda nita vie nego est sobiaka bogu iza nogu u predgrau Philadelphije. Ladanjska je Kua dakle glavni uzor prema kojem se srednjovjekovni poredak transformirao u onaj moderni. Nije bitno je li Ladanjska Kua neko imanje na Long Islandu ili ljetnikovac na Montclairu; je li to kua u Golders Greenu ili obiteljsko
192
10/22/08 8:45:47 PM
Povijest utopija
imanje u Devonshireu: to je samo pitanje veliine, a slinost koja ih povezuje sasvim je oita. Idolum Ladanjske Kue prevladava ak i kada unajmimo stan u centru metropole. Danas vie nego ikada Ladanjska Kua nastoji obiljem fizikih dobara nadoknaditi sve to je izgubila odvojivi se od zajednice iz koje je potekla; vie nego ikada pokuava biti samodostatna unutar granica otmjenog predgraa. Automobil, fonograf i radiotelefonija samo su poveali ovu samodostatnost, i nije potrebno mnogo dokazivati kako su ova pomagala produbila elju za posjedovanjem i pasivno, nekreativno, mehaniko uivanje. Strastveni zahtjev Ladanjske Kue za fizikim dobrima doveo je do nastanka jedne druge institucije, Coketowna; i upravo je idolum Coketowna, doprinosa industrijskog doba Ladanjskoj Kui, ono to emo sljedee promotriti.
8
Individualne utopije devetnaestog stoljea razlikuju se od kolektivnih reprezentacija poput Coketowna uglavnom po tome to su nastojale popraviti odreene toke u kojima Manchester, Newark, Pittsburgh i Elberfeld-Barmen nisu ispunjavali ideal. U tom su popravku Bellamy i Hertzka bili spremni promijeniti ustaljene naine posjedovanja dobara i zemlje te gomilanja kapitala. No konani je cilj bio isti, pa su razlike vie prividne nego stvarne.
193
10/22/08 8:45:47 PM
Lewis Mumford
Ako je Telemska opatija slikovit primjer Ladanjske Kue, primjer Coketowna jasno je doaran u Dickensovoj slici industrijalizma u Tekim vremenima. Coketown, kako ga vidi Dickens, jest sr industrijskoga doba. On je moda jedan od nekoliko idoluma suvremenog svijeta koji nemaju niti jednu paralelu u bilo kojoj ranijoj poznatoj nam civilizaciji. Kako bismo razumjeli to je Coketown donio na svijet, moramo shvatiti da se prije njegova nastanka sredite svakog vanijeg europskoga grada sastojalo od trga natkriljenog katedralom, trgovakim sudom i gradskom vijenicom; uz to bi jo esto u blizini bilo smjeteno sveuilite. To je bio tipini izgled. Razne gradske etvrti bile su podreene ovim sredinjim ustanovama, i rad koji se izvodio unutar gradskih zidina obavljao se vie ili manje u lokalnoj zajednici. Coketown je s druge pak strane bio posljedica drukijih uvjeta i potreba. Sredie zbivanja u Coketownu bila je tvornica, isprva smjetena izvan grada u blizini vodopada, a zatim, poto je parne motore poeo pogoniti ugljen, premjetena u podruja pristupanija ugljenokopima. Tvornica je postala nova drutvena jedinica; zapravo, postala je jedina drutvena jedinica. Kao to Dickens otroumno kae: zatvor je mogao biti bolnica, a bolnica zatvor; gradska vijenica ili jedno ili drugo, ili oboje a svi zajedno izgledali su kao tvornica, sumorna zgrada od tamne opeke koja je neko bila
Izmiljeni industrijski gradi, mjesto zbivanja u Dickensovim Tekim vremenima, nap. prev.
194
10/22/08 8:45:47 PM
Povijest utopija
crvena ili uta. Jedini cilj tvornice jest proizvodnja robe za prodaju; i svaka druga ustanova u Coketownu dobiva potporu jedino u mjeri u kojoj ozbiljno ne ometa taj cilj. Koja su vanjska, fizika obiljeja Coketowna? Kao prvo, plan grada izradio je inenjer; sagraen je s matematikom tonou i bez imalo ukrasa. Ako su na mjestu gdje treba stajati Coketown brda, ona bivaju sravnjena; ako su tu movare, movare se zatrpaju; ako su jezera, jezera se isue. ivot u Coketownu organiziran je u skladu s mreastim uzorkom; nema odstupanja i slobodnog prostora u provedbi ovoga plana; ne moe se dogoditi da ulica i mrvicu skrene kako bi se sauvalo drvee ili otvorio pogled. to se tie prijevoza i prometa, cilj je Coketowna da se negdje dospije; i pretpostavka je da se ovaj cilj olakava postavljanjem ravnih linija i njihovim povezivanjem u pravokutnike; usprkos dokazu u svakom starijem gradu da je zrakasti sustav prometnog povezivanja mnogo ekonominiji nego mreasti. Posljedica je da niti na jednoj aveniji Coketowna nema krajnje postaje, jer one poinju na ahovskoj ploi a zavravaju u beskonanosti. Nemogue je s prednje strane prii zatvorima, bolnicama i sanatorijima kojima se Coketown toliko dii; tendencija je da se pokraj njih proe. Toliko o fizikom izgledu industrijskoga grada; ono to ostaje zakriveno je oblakom dima. Tvornica je sredite drutvenog ivota Coketowna i mjesto gdje veina graana provodi dane. U svom najiem obliku, odnosno u prvoj polovici devetnaestoga stoljea, kao i u mnogim da195
10/22/08 8:45:48 PM
Lewis Mumford
nanjim centrima, tvornica je jedina ustanova koja prua ita nalik drutvenom ivotu, usprkos injenici to neprestan rad svodi druenje na takav minimum da su pijanstvo i kopulacija jedine vrste zabave kojima se stanovnici mogu odati kako bi se odmorili od svoje plemenite dunosti opskrbljivanja ostatka svijeta raznim potreptinama, komforom, luksuzom i ostalim triarijama. U posljednja dva desetljea idolum Coketowna donekle se raspao pod utjecajem pokreta za vrtne gradove, i svjestan sam da u odreenim podrujima slavim izgubljeni sluaj i naputeni idealizam. Meutim na hektarima i hektarima radnikih stanova, kakve moemo nai u Batterseau i Philadelphiji, u starinskim eljeznikim postajama i u zgradama kao to su Mechanics Hall u Pittsburghu i Bostonu jo uvijek ivi predodba onoga to je Coketown znaio u vrijeme kada ga se, poput Frankensteinova udovita kojeg je stvorila Ladanjska Kua, njegov tvorac jo nije bio odrekao. Coketown se bavi proizvodnjom materijalnih dobara; i sve je podreeno tom cilju. Ljudima naviknutima na rutinu Coketowna dostupno je samo jedno zadovoljstvo mehaniki rad; to jest aktivnost u skladu s industrijskim i komercijalnim naelima; a jedini je rezultat ovog rada jo vie rada. Proizlazi da su sva vaea mjerila u Coketownu kvantitativne vrste: toliko i toliko strojeva, toliko i toliko tona triarija, toliko i toliko kilometara cjevovoda, toliko i toliko dolara profita. Mogunosti za samoisticanje i konstruk
Londonski okrug, nap. prev.
196
10/22/08 8:45:48 PM
Povijest utopija
tivan rad u takvoj su zajednici zapravo neograniene. Kada pogledam tehnike pogodnosti koje prua jedna tiskara, moram priznati da su te mogunosti vrlo fascinantne i da u velikoj mjeri zadovoljavaju odreene elemente u ljudskoj prirodi. No problem je to su to jedine mogunosti koje se nude, a rad s kvalitativnim mjerilima, rad uenjaka, umjetnika i znanstvenika, ili je iskljuen iz zajednice namjernim ostracizmom ili je pak privezan uz stroj. Tako je umjetnik naprimjer prisiljen pjesmom slaviti bogove Coketowna ili slikati portret vrhovnog estetskog postignua Coketowna, a to je self-made man10. U svom prvobitnom stanju Coketown nije cjelovita zajednica. Stoga on nuno ima odreene dodatke. Kao prvo, aktivnosti Coketowna, bile one korisne ili beskorisne, zadovoljavaju samo odreene elemente u ljudskoj prirodi. I premda obavezno obrazovanje moe mnogo pomoi u navikavanju mlae generacije na stroj i u pokazivanju da bi nerad nuno omeo neprestan rad stroja jer rad u Coketownu, kao to je Samuel Buler predvidio u romanu Erewhon11, uglavnom se svodi na rad za strojem tu i tamo eruptivni instinkti radnika probit e kroz stvrdnuti sloj navika nametnutih kolom i tvornicom i pritajena energija ljudi potei e bilo u Ladanjsku Kuu bilo u onaj drugi simulakrum graanskog ivota, Broadway.
ovjek koji se zahvaljujui vlastitim naporima obogatio ili postao uspjean, nap. prev. 11 Rije Erewhon, u Butlerovu romanu naziv zamiljene drave, nastala je obrtanjem rijei nowhere (nigdje), pa bi hrvatski prijevod bio Edjgin, nap. prev.
10
197
10/22/08 8:45:48 PM
Lewis Mumford
Coketown za radni tjedan, Ladanjska Kua za vikend, kompromis je prihvatljiv u praksi; ak i ako su ladanjske kue radnike klase tek siuni produetak gradskog slama u blizini mora ili planine. No mora se priznati da u idealnijim oblicima ovog poretka postoji trajna populacija Ladanjske Kue i trajna populacija Coketowna. Wells je u Vremenskom stroju prikazao sliku jedne sretne i bezbrine populacije Ladanjske Kue, koja ivi na povrini zemlje, usred svih draesti sretnog vikenda, te sliku tvornike populacije, Morloka, koji ive u utrobi zemlje i obavljaju sve potrebne industrijske poslove. Wellsov je prikaz meutim pomalo pretjeran, a ovdje moramo teiti jasnom i neuvijenom opisu kakav bi se svidio gospodi Bounderbyju i Grandgrindu. Dakle sve to ne doprinosi nunim fizikim potrebama naziva se komforom, a sve to ne doprinosi bilo komforu bilo nunim potrebama naziva se luksuzom. Ova tri stupnja uivanja dobara odgovaraju trima klasama drutva: nune potrebe odnose se na nii red manualnih radnika, zajedno sa sveenicima, uiteljima i niim inovnicima; komfor je za komforne klase, to jest malobrojne trgovce, bankare i industrijalce; a luksuz je za aristokraciju, ako takva nasljedna skupina uope postoji, i za one koji se uspiju izdii iz dva prethodna reda. Najvei je luksuz, gotovo je suvino rei, umjetnost te bilo koja druga uzvienija potreba ljudskog ivota. Pogledajmo prednosti triju klasa u Coketownu u odnosu na tri klase u Platonovoj Dravi. Svoenje zarade pripadnika radnike klase na rub pre198
10/22/08 8:45:48 PM
Povijest utopija
ivljavanja vrlo ih uinkovito vee uz posao proizvodnje sve dok na tritu nema vikova koji bi ih istisnuli s posla i stoga je ta praksa uvar uinkovitosti i proizvodnje kojeg Platon, potpuna neznalica u ovim stvarima, nije predvidio. Isto je tako oito da je graanin iz srednje klase, okruen jelom i piem, kojemu ivot titi policija, lisnicu osiguravajue drutvo, a duevnu sreu Crkva, kojemu ljudsku suut tite dobrotvorna drutva, inteligenciju novine, a ekonomske povlastice drava ovaj graanin iz srednje klase mnogo je sretniji nego Platonovi ratnici iji se ivot sastoji od stalnog napora da duh i tijelo odravaju snanima. to se tie uvara drave, jasno je da im Platon nije ponudio nikakav poticaj za njihov rad koji bi privukao kakvog normalnog trgovca: svatko vrijedan stotinu tisua dolara godinje dvaput bi promislio prije nego bi prihvatio vodstvo u Platonovoj siromanoj dravi, dok bi u Coketownu saznao da bi se njegova jednostavna sposobnost stvaranja novca uzimala kao dovoljan dokaz njegova obrazovanja, njegova uvida i njegove mudrosti u svakom segmentu ivota. tovie, Coketown, na kraju krajeva, prima umjetnika sa srdanou koja posramljuje Platona: Coketown si moe priutiti svoje luksuze jer, pogledamo li pravo, neka rijetka slika moe vrijediti koliko i neka rijetka potanska marka; i to je takoer prihvatljiv dodatak Coketownovom miljeu. Coketown, zapravo, postavlja umjetnostima jedno jedino pitanje: emu slue? Ako se odgovor moe izraziti u novcu, uzima se da je dana umjet199
10/22/08 8:45:49 PM
Lewis Mumford
nost gotovo jednako korisna kao i neko sredstvo za utedu rada, za poveanje brzine ili za umnoavanje prihoda.
9
Ostaje nam da objasnimo jo jedan gospodarski fenomen u Coketownu: jedan monumentalan instrument bez kojega bi se kotai Coketowna prestali okretati, bez kojeg bi sam ivot Coketowna utrnuo. Mislim na hrpe smea. Cilj je proizvodnje u Coketownu, naravno, jo vie proizvodnje, a strojevi Coketowna mogu bez prestanka raditi samo ako se stvari izrauju dovoljno nekvalitetno da se brzo pohabaju ili ako se dovoljno brzo mijenja moda. Mahnitu proizvodnju Coketowna mora uravnoteiti jednako mahnita potronja umjerenost je kobna. Stoga u Coketownu nita nije dovreno ili trajno: ove su osobine drugo ime za smrt. Coketown izrauje porculansko posue kako bi se razbilo, odjeu kako bi se pohabala, a kue kako bi se sruile; a ako nae neto iz ranijeg doba koje je kvalitetnije izraivalo stvari, to se ili zatvori u muzej, ili se ismijava kao spomenik nenaprednog doba, ili se pak uniti kao neto tetno. (Idolum Coketowna toliko je moan da danas zgrada za zgradom biva nepopravljivo unitena dospjevi u ruke barbara iz Coketowna: vidio sam ak nevine kuice sagraene od drveta i
200
10/22/08 8:45:49 PM
Povijest utopija
kamena iz petnaestog stoljea ija je proelja unitio tukater iz devetnaestog stoljea, sve u ime napretka.) Ekonomski status svake obitelji u Coketownu moemo prepoznati po veliini hrpe smea. Zapravo, napraviti hrpu na trnicama Coketowna u konanici znai napraviti jo jednu hrpu otpadaka i smea na rubu grada gdje se prua industrijska zona. Tako u Coketownu potronja nije tek potreba: ona je drutvena dunost, sredstvo pokretanja kotaa civilizacije. Ponekad se ini da bi ova utopija mogla osujetiti vlastite ciljeve proizvodei robu tolikom brzinom da hrpe smea zaostaju za proizvodnjom; ovo naruavanje savrenstva drutvenog ustroja nadoknauje se u vrijeme rata kada je trite nezasitno, a blagostanje Coketowna poveava se do toke u kojoj radnika klasa ide prema tome da postane dokoliarska klasa. No problem je to radnika klasa nije dovoljno obrazovana u stvaranju hrpa smea ozbiljna situacija u kojoj bi radnika klasa Coketowna mogla iskoristiti guvu kako bi smanjila broj radnih dana i uivala u slobodnom vremenu bez da dovoljno troi. Tako dakle izgleda idolum Coketowna. Neka njegova obiljeja zasluuju posebnu pozornost. Prvo je da u Coketownu postoji vrsta stvarnost koja ostaje kada se uklone sve njegove pretencioznosti i budalatine. Ambijent posveen iskljuivo proizvodnji materijalnih dobara oito nije ambijent prikladan za dobru zajednicu jer ivot je vie od osiguravanja hrane i odjee: on je interakcija sa itavim svijetom prirode, ivih bia i ideja, u us201
10/22/08 8:45:49 PM
Lewis Mumford
poredbi s im je Coketown tek mjehuri na povrini zemlje. Pa ipak, s obzirom na taljenje elika, izgradnju cesta i izvoenje odreenih bitnih industrijskih zahvata, ciljevi Coketowna ipak nisu beznaajni: ve smo ih susreli u Andreinom Christianopolisu. Nema potrebe odbacivati dobro koje lei unutar industrijalizma jer ne obuhvaa dobro koje lei izvan njega. Do odreene je mjere koritenje mehanike umjesto ljudske snage dobro; isto vrijedi za proizvodnju na veliko i podjelu rada; isto vrijedi za brz transport, za preciznu metodologiju inenjera, kao i za razne druge pojave u modernom industrijskom svijetu. Mogla bi se ak rei i koja rije u prilog efikasnosti, nasuprot radu ofrlje. No Coketown je uinio teku greku jer je vjerovao da su sve te stvari dobre same po sebi. Nove su tvornice naprimjer privukle vie ljudi u grad: Coketown nije opazio, kao to je Platon istaknuo, da iza odreene granice grad kao drutvena jedinica prestaje postojati. Vee i bolje to je bilo geslo Coketowna; ali odluno je odbio vidjeti da ova dva pridjeva nisu nuno povezana. itav sluaj za i protiv Coketowna poiva na naem priznavanju fraze do odreene mjere. Do odreene je mjere industrijalizam dobar, pogotovo u svojoj modernoj, neotehnikoj, elektrinoj fazi: Coketown s druge strane vjeruje da korisnost industrijalizma nema granice. Do odreene mjere ali koja je to mjera? Odgovor glasi: do mjere u kojoj njegovanje humanog ivota u zajednici humanih ljudi postaje teko ili nemogue.
202
10/22/08 8:45:50 PM
Povijest utopija
Ljudi se okupljaju, kae Aristotel, kako bi ivjeli, a ostaju skupa kako bi dobro ivjeli. Ova tenja ka dobru ivotu jedini je prigovor kojeg moemo dati Coketownu; i moda su upravo stoga jer smo tako malo brinuli o toj injenici praktine posljedice idoluma Coketowna bile toliko poraavajue. Izumi i organizacija, kao to George Santayana divno kae, koji su trebali poveati dokolicu stvarajui sve potrebno za ivot uz malo rada, jedino su poveali populaciju, degradirali rad i rasprostranili luksuz. William Morris zamiljao je da bi ljudi u budunosti odbacili mnoge sloene strojeve jer bi sretnije ivjeli i radili bez njih. Bi li se doista velik dio suvremene organizacije i strojeva mogao odbaciti, moda je sporno pitanje: ali mogunost odbacivanja u najmanju je ruku zamisliva ako se vie ponemo zanimati za stvarni uinak industrijalizma na ivot i sreu ljudi koji su dio organizacije nego za profit koji se gomila na papiru, da bi se u konanici pretvorio u sve veu hrpu smea.
10
Na koji nain Ladanjska Kua moe osigurati da Coketown radi za nju? Idolum Ladanjske Kue, nastao u doba renesanse, i idolum Coketowna, uoblien u prvoj polovici devetnaestoga stoljea, oito su dva odvojena svijeta. A kako bi svaki mogao zaivjeti u svakodnevnom ivotu, bilo je nuno stvoriti neko vezivno tkivo koje e ih povezivati. Ovo je tkivo
203
10/22/08 8:45:50 PM
Lewis Mumford
bilo drutveni mit, odnosno kolektivna utopija Nacionalne Drave. U nekom smislu na Nacionalnu Dravu moemo gledati kao na injenicu; no jedan veliki filozof Nacionalne Drave, Mazzini, uoio je da Nacionalnu Dravu neprestano treba htjeti. Stoga se njena egzistencija jasno razlikuje od egzistencije dijela teritorija, zgrade ili grada. Zapravo, jedino stalnom projekcijom ove utopije u posljednje tri ili etiri stotine godina njena je egzistencija postala uvjerljiva. Jer svi detaljni opisi kojima povjesniar politike opisuje Nacionalnu Dravu, njeno podrijetlo, ustanove i njene graane, uvelike podsjeaju na onu zgodnu priu Hansa Andersena o kralju koji je hodao ulicama gol jer su ga dva lupeka krojaa uvjerila da su mu istkali i saili prekrasno ruho. U procjenjivanju ove prekrasne izmiljotine zvane Nacionalna Drava pomoi e nam ako na tren skrenemo pogled na stvarni svijet kakav je poznat geografu i antropologu. Tu imamo fizike injenice usprkos kojima je sklepana utopija Nacionalne Drave.
11
Zemlja koju premjerava geograf podijeljena je u pet velikih kopnenih masa. Ove kopnene mase mogu se opet podijeliti na niz prirodnih regija od kojih svaka unutar svojih grubih i priblinih granica posjeduje specifian sklop tla, klime, vegetacije i s njima povezanih primitivnih zanimanja kojima su se stanovnici
204
10/22/08 8:45:50 PM
Povijest utopija
dane regije izvorno bavili a kasnije ih, napretkom trgovine i izumiteljstva, usavrili. Izmeu ovih prirodnih regija ponekad nalazimo dravne granice, kao to prirodna prepreka Pireneja odvaja Francusku od panjolske; ali ove prirodne prepreke nikada nisu u potpunosti spreavale kretanje ljudi iz jednog podruja u drugo. eli li zadobiti potpuniji uvid u regionalne grupacije u nekim vanijim podrujima, itatelju bi mogla pomoi Humana geografija u Zapadnoj Europi (Human Geography in Western Europe) profesora Fleurea. Ove prirodne regije temelj su za ljudske regije, to jest nepolitiko grupiranje populacije s obzirom na tlo, klimu, vegetaciju, ivotinjski svijet te obrtniku i povijesnu tradiciju. U svakoj od ovih regija populaciju ne ini mnotvo odvojenih pojedinaca: naprotiv, kada geograf na topografskoj karti ucrtava kue i zgrade, on otkriva da se ljudi i kue okupljaju u vee ili manje skupine zvane velegradovi, gradovi, sela i zaselci. Izmeu ovih se grupacija obino odvija bogata razmjena, a u srednjem vijeku, prije nastanka utopije Nacionalne Drave, hodoasnik, lutajui uenjak, nadniar i putujui glumac mogli su se susresti na svim glavnim putovima Europe. No podjelom Nacionalne Drave populacija, kao to istie njemaki ekonomist Bcher, obino postaje manje pokretna te mi radije prevozimo robu nego ljude. Vano je shvatiti da je, bar koliko je geografu poznato, ova trgovina i razmjena izmeu lokalnih skupina bila dio zapadnoeuropske civilizacije jo barem od neolitskoga doba: ona se neprestano odvija izmeu pojedinaca i korporacija,
205
10/22/08 8:45:50 PM
Lewis Mumford
i bar to se tie geografskih injenica mogla bi se lake odvijati izmeu naprimjer Dovera i Calaisa12 nego izmeu Calaisa i Pariza. U vezi utopije Nacionalne Drave zanimljivo je to ona nema mnogo veze sa zemljopisnim injenicama. Gdje god to odgovara uvarima drave, injenice se ignoriraju i hoe se umjetna veza. Ljudske zajednice koje prepoznaje sociolog ne poklapaju se uvijek s onima koje dravnik eli pripojiti kao nacionalni teritorij, i kada doe do ovakvog protuslovlja, obino pobjeuje ideja a ne stvarnost, po potrebi i uporabom brutalne sile. U utopiji Nacionalne Drave nema prirodnih regija; a jednako prirodno grupiranje ljudi u gradove, sela i velegradove koje je, kao to Aristotel istie, moda glavna razlika izmeu ljudi i drugih ivotinja, doputeno je samo na osnovi fikcije da drava ovim skupinama daje dio svoje svemone vlasti, odnosno suverenosti, i doputa im da vode zajedniki ivot. No na alost ovog divnog mita, kojeg su generacije odvjetnika i dravnika marljivo izgraivale, gradovi su postojali davno prije drava Rim na Tiberu postojao je davno prije Rimskoga Carstva a milostivo doputenje drave jednostavno je formalni peat na ve gotovu injenicu. Umjesto priznavanja prirodnih regija i prirodnih skupina ljudi, utopija nacionalizma osniva, pomou linija koje iscrtavaju geometri, odreeno podruje zvano nacionalni teritorij, i sve stanovnike ovog teritorija proglaava lanovima jedne, nedjeljive sku12
Koje dijeli samo kanal La Manche, nap. prev.
206
10/22/08 8:45:50 PM
Povijest utopija
pine, nacije, za koju se pretpostavlja da ima vee pravo i veu mo od ostalih skupina. Ovo je jedina drutvena formacija koja se unutar nacionalne utopije slubeno priznaje. Ono to je zajedniko svim stanovnicima ovog teritorija smatra se daleko vanijim od bilo ega to povezuje ljude u odreene graanske ili industrijske skupine. Pogledajmo ovaj svijet nacionalnih utopija. Kontrast izmeu politiareve i geografove karte bio bi gotovo nevjerojatan da nae oi nisu naviknute na njega i da nas u modernom vremenu ne ue da gledamo na njega kao na neto neizbjeno. Umjesto prirodnog grupiranja kopnenih masa i regija vidimo mnotvo sasvim arbitrarnih linija: granice poput onih koje razdvajaju Kanadu i Sjedinjene Drave, ili Belgiju i Nizozemsku, jednako su este kao prirodna granica mora koje okruuje Englesku. Katkada su ovi nacionalni teritoriji veliki, a katkada maleni; no veliina imperija poput onog Francuske, Engleske ili Sjedinjenih Drava nije nastala zahvaljujui bilo kakvoj sutinskoj jednakosti interesa izmeu raznovrsnih zajednica ovih imperija, ve zahvaljujui injenici da ih prisilno dri na okupu politika vlast. Nacionalne granice, drugim rijeima, postoje sve dok se stanovnici ponaaju u skladu s njima: dok su spremni plaati poreze za financiranje carina, imigracijskih ureda, graninih patrola i obrazovnih sustava; i dok su spremni, konano, poloiti svoje ivote kako bi druge skupine sprijeili da neovlateno prijeu ove zamiljene linije. Glavna briga nacionalne utopije jest podupiranje sredinje vlasti, jer vlast je uvar teritorija
207
10/22/08 8:45:51 PM
Lewis Mumford
i povlastica. Glavni posao te vlasti jest drati teritorij i, kada je to mogue, iriti granice ne bi li se povealo podruje oporezivanja. Isticanjem vanosti ovih okolnosti i neprestanim naglaavanjem opasnosti kojom ostale nacionalne utopije prijete, drava gradi most izmeu Ladanjske Kue i Coketowna, uvjeravajui radnike u Coketownu da imaju vie zajednikoga s klasama koje ih eksploatiraju nego s drugim skupinama unutar neke ue zajednice. Reklo bi se da je ovo pomirenje Coketowna i Ladanjske Kue gotovo ravno udu, ak i kao ideal; i moda bi bilo zanimljivo pomnije promotriti sredstva pomou kojih se ono provodi.
12
Glavni instrument Nacionalne Drave jest Magalopolis, njezin najvei grad, mjesto gdje je idolum Nacionalne Utopije zaet i gdje se neprestano hoe. Kako bismo shvatili bit Megalopolisa, moramo postati slijepi za opipljivu zemlju s platem od biljaka i atorom od oblaka i zamisliti kako bi ljudska okolina izgledala kada bi se mogla nainiti potpuno od papira; jer krajnji je cilj Megalopolisa dirigirati itavim ljudskim ivotom kroz medij papira. Prvi dio svoga ivota mladi graanin Megalopolisa provodi u stjecanju alata potrebnog za koritenje papira. Nazivi za ove alate su pisanje, itanje i raunanje, i neko su oni inili glavne elemente obrazovanja svakog stanovnika Megalopo208
10/22/08 8:45:51 PM
Povijest utopija
lisa. No bilo je i dosta nezadovoljstva, na papiru, protiv ovog donekle suhoparnog nastavnog plana, pa se prilino rano u povijesti Megalopolisa nastavnom planu dodalo razne druge predmete kao to su knjievnost, znanost, tjelovjeba i runi rad na papiru. Doista je mogue da uenik u Megalopolisu zna atomsku formulu gline, a da je nikada nije vidio u sirovoj zemlji, da obrauje borovinu u radionici, a da nikada nije etao borovom umom, da prouava remekdjela poezije, a da nikada nije iskusio niti jednu emociju koja bi ga pripremila da cijeni ita razliito od nekog utjecajnog megalopoliskog asopisa pod nazivom Prljave prie. No sve dok je sate njegova pohaanja nastave mogue zabiljeiti na papiru, a rezultate uenja prikazati na ispitnom papiru, njegova je priprema za ivot potpuna; i tako on s papirnatom svjedodbom stupa u neku od industrija Coketowna ili u neki od brojnih ureda samog Megalopolisa. Zavretak ovog papirnatog tutorstva samo je uvod u njegov nastavak u drugom obliku, jer briga o papiru, i to briga s vjerskim arom, ivotno je djelo stanovnika Megalopolisa. Dnevne novine, raunovodstvena knjiga i kartoteka sredstva su pomou kojih on dolazi u dodir sa ivotom, dok su fikcijski asopisi i ilustrirane novine sredstva pomou kojih od njega bjei. Kroz prozirnu formu papira poznatu kao celuloid postalo je mogue ukinuti na pozornici ljude od krvi mesa, pa se ivotna drama, kako je priaju megalopoliski pisci, moe prikazivati s odmakom od stvarnosti. Umjesto da sam putuje, svijet se kree pred oima stanovnika Megalopo209
10/22/08 8:45:51 PM
Lewis Mumford
lisa, na papiru; umjesto da se on odvai koraati cestama svijeta, pustolovine dolaze k njemu, na papiru; umjesto da ima stvarnu djevojku, u njoj moe uivati samo na papiru. Zapravo, stanovnik Megalopolisa postaje toliko naviknut na doivljavanje svih svojih emocija na papiru da ga moe zabaviti prikaz statine vaze sa cvijeem na filmskom platnu, a njegovo nepoznavanje prirode toliko je veliko da neki vodviljski glumac, elei ga zabaviti oponaanjem glasanja ptica i zvijeri, smatra dobrom idejom imati filmsku snimku pijetla, psa i make kako bi njegovo oponaanje djelovalo stvarnije u umovima lienima bilo kakve osobne predodbe. Ideja o neposrednom djelovanju, neposrednom komuniciranju i neposrednom povezivanju Megalopolisu je strana. eli li itava zajednica ili neka skupina unutar nje ita poduzeti, to parlament Megalopolisa mora potvrditi na papiru, nakon to su bezbrojni ljudi, koje ta stvar nimalo ne zanima, svoje poglede o njoj stavili na papir. Ako treba doi do bilo kakve komunikacije, ona se mora uglavnom odvijati na papiru; a ako taj medij nije direktno dostupan, koriste se zamjenska sredstva poput telefona. Glavni oblik udruivanja u Megalopolisu jest politika stranka; kroz nju stanovnik Megalopolisa izraava svoje poglede, na papiru, glede onoga to je potrebno kako bi se poboljao papirnati ustav ili unaprijedila dobrobit papirnate zajednice; premda zna da su obeanja politikih stranaka napisana na onome to stanovnici Megalopolisa u svojim cininim trenucima nazivaju neutrivim papirom, i da nikada nee ui u promet.
210
10/22/08 8:45:52 PM
Povijest utopija
Trgovanjem raznim proizvodima Coketowna i upravljanjem odreenim vrstama papira poznatima kao hipoteke i obveznice Megalopolis osigurava opskrbu stvarnom hranom i stvarnim sirovinama sa sela. Kroz neprestanu proizvodnju asopisa, novina i formulara Megalopolis odrava ivim u glavama stanovnika idolum Nacionalne Utopije. Konano, zahvaljujui sredstvima nacionalnog obrazovanja i nacionalnog oglaavanja svi stanovnici Nacionalne Utopije uvjereni su da je dobar ivot onaj koji se ivi, na papiru, u glavnom gradu; i da se pribliavanje ovom ivotu moe postii jedino jedenjem hrane, odijevanjem odjee, dranjem miljenja i kupovanjem robe koju prodaje Megalopolis. Stoga je glavni cilj svakog drugog grada u Nacionalnoj Utopiji postati poput Megalopolisa; njegova najvea nada jest postati velik kao Megalopolis; izvor njegova ponosa jest da je drugi Megalopolis. Kad graani Megalopolisa sanjaju o nekom boljem svijetu, to je samo papirnato savrenstvo one Nacionalne Utopije kojoj se Edward Bellamy nadao u Pogledu unatrag. Zajedno s industrijom Coketowna, Megalopolis postavlja standard ivljenja kojeg je mogue izraziti u komercijalnim terminima, na papiru, ak i ako ne nudi bilo kakvo opipljivo zadovoljstvo robama i uslugama. Glavni ponos ovog standarda jest uniformnost, to jest njegova jednaka primjenljivost na svaku osobu u zajednici bez obzira na njezinu prolost, uvjete u kojima ivim, na njezine potrebe, plau. Stoga robe koje Megalopolis obilato proizvodi uglavnom idu ruku pod ruku s izradom cjevovoda i
211
10/22/08 8:45:52 PM
Lewis Mumford
sanitarnih ureaja koji, ako i ne poveavaju radost ivljenja, onda barem rutinu ivota u Megalopolisu ine lake podnoljivom. Krajnji rezultat ovih standarda i uniformnosti jest da ono to je prvotno bila fikcija vremenom postaje injenica. Dok su stanovnici nacionalne utopije moda izvorno bili razliiti kao drvee u umi, pod utjecajem obrazovanja i propagande postaju sve sliniji poput telegrafskih stupova uz cestu. Velika je zasluga Megalopolisa to je uspio pragmatiki opravdati Nacionalnu Utopiju. On je stvorio svojevrsnu mentalnu okolinu na papiru koja je nuna za glatko pomirenje Coketowna i Ladanjske Kue. to je zapravo Megalopolis ako ne papirnato istilite pomou kojega pali sinovi Coketowna, radnikova pakla, konano mogu dosei bljetavilo Ladanjske Kue, potroaeva raja?
13
Trebalo bi biti jasno da sam u opisivanju Nacionalne Utopije i Megalopolisa nastojao prikazati ono to bi Platon nazvao istom formom. Jednako je jasno, bar se nadam, da je ista forma idolum kojem se bilo koja postojea nacionalna drava ili metropola pribliava jedino u mjeri u kojoj idolum prenapadno ne proturjei stvarnom ovjeku i eni, stvarnim zajednicama, stvarnim regijama i stvarnim profesijama koje nastavljaju, unato vladavini ovih idoluma, postojati i privlaiti veinu nae pozor212
10/22/08 8:45:52 PM
Povijest utopija
nosti. Formalno obrazovanje nije sasvim zauzelo mjesto ivotne kole; lojalnost dravi nije sasvim zamijenila osobna prijateljstva i ljubavi: povremeno tu i tamo ljudi se susreu licem u lice, jedu stvarnu hranu, kopaju stvarnu zemlju, miriu stvarno cvijee umjesto mirisa ugljena koji se iri iz papirnatih buketa, i strastveno se uputaju u stvarne ljubavne veze. Istina je da ove stvarnosti unose nemir: uvijek prijete da e potkopati idolume koje politiari, novinari i akademski nadniari tako junaki i slono grade; ali oni su tu i ak najtvrdoglaviji idealist ne moe si pomoi, a da se povremeno ne suoi sa svijetom kojega porie! Da smo vi i ja savreni graani Megalopolisa, ne bismo nikada dopustili da ita stane izmeu nas i nae lojalnosti dravi: kada drava zatrai poreze, nikada ne bismo alili za uicima kojih se moramo odrei kako bismo ih platili; kada drava zatrai da idemo u rat, nikakve obiteljske ili poslovne obveze ili moralno uvjerenje ne bi stali izmeu nas i nae graanske dunosti. Isto tako nikada ne bismo jeli niti jednu drugu hranu osim onu koju propagira drava, i nikada ne bismo kupovali nita direktno od proizvoaa kada to moemo kupiti od tree osobe u Megalopolisu; nikada ne bismo itali bilo kakvu literaturu koju ne proizvodi naa vlastita zemlja, nikada ne bismo poeljeli neku drugu klimu osim onu kojom se naa vlastita zemlja dii, i nikada ne bismo traili u bilo kojoj kulturi, udaljenoj u vremenu ili prostoru, stvari koje nam nedostaju u naoj okolini. Kada bi ovu utopiju nacionalizma bilo mogue u potpunosti ostvariti, bila bi
213
10/22/08 8:45:52 PM
Lewis Mumford
samodovoljna; a na zemlji, na nebu i u vodama ne bi bilo niega to ne nosi originalni zatitni znak Megalopolisa.
14
Slika Nacionalne Utopije koju sam nacrtao moda je malo previe tamna da bi bila jasna; pa u sada dodati nekoliko svijetlih tonova kako bi poprimila otrije obrise. Kao to u Coketownu postoji mjera do koje je efikasnost u strojnoj proizvodnji dobra stvar, tako i u nacionalnoj utopiji postoji mjera do koje je uniformnost dobra stvar. Nacionalna Drava ini se da je kroz povijest nastala dijelom zahvaljujui olakanju koje su ljudi srednjega vijeka osjeali kada su mogli putovati po kraljevim putovima pod zatitom kraljeva zakona, i njihovu otkriu da su zajedniki zakoni i obiaji te zajednike mjerne jedinice nepobitna prednost pred brojnim besmislenim neujednaenostima koje su vladale u raznim krajevima. Bio je oit trijumf za dobar ivot kada su naprimjer stanovnici Londona i stanovnici Edinburgha uvidjeli da imaju neto zajedniko kao graani jedne drave, i stoga radije naglaavali slinosti koje ih povezuju kao ljude nego suprotnosti koje ih odvajaju kao gradove. Ako je Nacionalna Drava podigla trgovake barijere prema ostalim zemljama, barem je sruila barijere koje su dugo postojale u jo manjim regijama i koje su dugo nastavile postojati u
214
10/22/08 8:45:53 PM
Povijest utopija
odreenim gradovima Italije i Francuske. Utoliko je to dobro. Ali uniformnost nije dobra sama po sebi. Dobra je jedino u mjeri u kojoj povezuje i potie socijalne kontakte. Ruei manje barijere, drava je stvorila one vee, i stvorila je nacionalne uniformnosti u regijama gdje su one bile beznaajne. tovie, nacionalizam je tetan za kulturno jedinstvo i odrava irelevantne konflikte u kraljevstvu duha, gdje ne bi trebalo biti ni robova ni slobodnih, ni bijelih ni crnih, ni graana ni stranaca. Zapravo, dva najvea meunarodna prijenosnika kulture u srednjem vijeku latinski jezik i Rimska crkva uniteni su propagiranjem nacionalnog jezika, onoga koji se govorio u nacionalnoj prijestolnici, i nacionalne crkve, one koja je bila podlona dravi; i nita to je nacionalizam otada uinio nije popravilo ovaj gubitak. S jedne strane idolum Nacionalne Drave preuzak je jer svijet kulture ovjekovo je zajedniko naslijee, a ne tek puki segment koji se zove nacionalna knjievnost ili nacionalna znanost. A s druge strane idolum je prevelik jer nema druge poveznice osim one papirnate izmeu ljudi koji su meusobno udaljeni kao Bermondsey i Bombay ili New York i San Francisco. Svjetovna je zajednica, kako kae Auguste Comte, lokalna, ograniena i raznolika; to je njena sutinska priroda i ogranienje. Duhovna je zajednica univerzalna. Stoga je bio velik kulturni prekraj kada je Nacionalna Utopija, s imperijalizmom kao svojim produetkom, nastojala duhovnu zajednicu ograniiti, a svjetovnu uiniti univerzalnom. Upravo ova
215
10/22/08 8:45:53 PM
Lewis Mumford
hereza prema dobru ivotu ini sve pretenzije nacionalne utopije tako jadnima i licemjernima.
15
Da su Coketown, Ladanjska Kua i Nacionalna Utopija ostale na papiru, zasigurno bi bile zabavni i pouni doprinosi naoj knjievnosti. No naalost, ovi drutveni mitovi bili su moni, utjecali su na nae ivote i izvor su velikih zala koja prijete, poput korova, da e uguiti dobar ivot u naim zajednicama. Ove mitove nisam tako ustrajno kritizirao zato to su utopije, ve stoga jer oni u stvarnosti i dalje ine silnu tetu. No usprkos stvarnim posljedicama ovih mitova, inilo mi se vrijednim istaknuti da oni nisu nita stvarniji nego Platonova drava ili Christianopolis. Moda emo naim drutvenim institucijama pristupiti malo odvanije ako shvatimo da smo ih u cijelosti sami stvorili, i da bi bez stalne volje da vjerujemo ieznuli poput dima na vjetru.
216
10/22/08 8:45:53 PM
JEDANAESTO POGLAVLJE
Kako stoje stvari s jednostranim utopijama stranara.
1
U mnogim su razdobljima ljudi smatrali da je za poboljanje ivota u zajednici nuna promjena ljudske prirode. Ostvarivanje ove promjene bio je jedan od glavnih zadataka religije; meutim nemogue je pretvarati se da je, gledano kroz povijest, dolo do bilo kakvog veeg uspjeha. U osamnaestom su stoljeu ljudi pomalo gubili strpljenje s institucionalnom religijom, te su traili druge naine poboljanja zajednikog ivota poboljavanjem politikih, ekonomskih i socijalnih drutvenih mehanizama. Prije ovog se vremena smatralo da je rad drutvene organizacije mogue promijeniti jedino zakonom. Premda je Aristotel naprimjer predviao da bi nestalo ropstva kada bi tkalaki stan sam pleo a
217
10/22/08 8:45:53 PM
Lewis Mumford
lira svirala bez ljudske ruke, nitko u grkoj zajednici njegova vremena nije smatrao vjerojatnim poboljavanje pomou tehnikih izuma ili inovacija u poljoprivredi; i nitko se, oito, nije ozbiljno bavio tehnikom stranom stvari. Isto je bilo i u srednjem vijeku. Premda ljudi toga vremena nisu bili presretni sa svojom civilizacijom, dogmatski su vjerovali da nita dobro ne moe nastati od roda koji je naslijedio Adamovo prokletstvo roda koji se moe spasiti jedino ako se svi njegovi pripadnici jedan po jedan oiste od grijeha i stupe, zagovorom svetaca i milou Bojom, u bolji drugi svijet. Moda se cipela i mogla malo otpustiti ako stee, ali teko da je itko sanjao o putovanju u cipelama od sedam milja ili o osnivanju Arkadije u kojoj cipele nisu niti potrebne. Bilo je glupo tragati za savrenijim drutvom u svijetu punom nesavrenih ljudi. Renesansa je, ve smo vidjeli, sve ovo promijenila. Uskoro je jedna filozofska kola u stopu pratila utopiste posveene izradi detaljnih planova i opisa za drutveni poredak. U poetku su se ovi planovi odnosili na politiku i reformu kaznenog prava, kao oni Rousseaua, Beccarije, Benthama, Jeffersona, Godwina i openito reformatora iz osamnaestoga stoljea; u devetnaestom je stoljeu naglasak premjeten na ekonomiju, i pojavio se niz pokreta koji vuku korijene od istraivanja Adama Smitha, Ricarda, Proudhona, Malthusa, Marxa i jo pola tuceta drugih vanijih mislilaca, meu koje bismo moda trebali ukljuiti i neke novije figure kao to su Mill, Spencer i Henry George.
218
10/22/08 8:45:53 PM
Povijest utopija
Svi su ovi mislioci na ovaj ili onaj nain utjecali na nae misli i usmjeravali nae ponaanje. A ako ovoj galaksiji dodamo i reformatorske elemente u crkvama, misionarskim bratstvima i filantropskim organizacijama, moemo primijetiti, s porastom u devetnaestom stoljeu, mnotvo fanatinih organizacija i pokreta od kojih svaki gorljivo nastoji ostvariti vlastitu privatnu i stranarsku utopiju. U ovom emo se poglavlju baviti upravo tim privatnim i stranarskim utopijama; no to je podruje toliko iroko da u svoju kritiku ograniiti uglavnom na utopije koje su pokuale promijeniti ekonomski poredak.
2
Za sve djelatnosti kojima se ljudi bave imamo zasebne rijei. To je velika nevolja jer njihovim smo koritenjem skloni vjerovati da se svaka djelatnost odvija u zasebnom odjeljku. Umjesto da za polazinu toku uzmemo cjelovitog ovjeka u cjelovitoj zajednici, skloni smo razmatrati tek djelominog ovjeka u djelominoj zajednici, i kao nekim mentalnim hokus-pokusom, prije nego postanemo toga svjesni, cjelinu smo zamijenili dijelom. Vjerujem da je ova vrsta apstrakcije bila odgovorna za dobar dio pogrenih shvaanja u pogledu mjesta industrije u zajednici. ini se da su tu greku prvi napravili ekonomisti govorei o stvorenju zvanom ekonomski ovjek, stvorenju bez drugih instinkta osim instinkta
219
10/22/08 8:45:54 PM
Lewis Mumford
za graenje i stjecanje, bez drugih navika osim navike rada i tednje, i bez druge krajnje svrhe osim svrhe da postane kapetan industrije koji e biti kandidat za biografske skice Samuela Smilesa13 i njegovih dananjih nasljednika u novinama i popularnim asopisima. Ovaj ekonomski ovjek bio je utjelovljenje potenog rada i razbojnike pohlepe. Na osnovi pozitivnije osobine Karl Marx je prikazao sliku vjernog radnika u Coketownu iji mu gospodari prijevarom oduzimaju viak vrijednosti koji je proizveo; na osnovi spomenute negativnije osobine klasini ekonomisti kao to je Ricardo prikazali su jednako zamamnu sliku dobrotvornog kapitalista, zahvaljujui ijoj se dalekovidnosti, organizacijskoj vjetini i odvanosti posao moe voditi u razmjerima o kojima jednostavnije doba nije moglo ni sanjati. Iz ovih koncepcija, razraenih i racionalno objanjenih u knjigama kao to su Porterov Napredak devetnaestoga stoljea (Progress of the Nineteenth Century)14 i Marxov Kapital, nastala je ideja da je jedini problem u suvremenom svijetu problem rada problem koji se odnosi na pitanje tko bi trebao voditi industriju, tko od nje profitirati i tko posjedovati sloene instrumente pomou kojih se njome upravlja.
Samuel Smiles (18121904), kotski pisac i reformator, poznat po biografijama u kojima hvali dostignua inenjera, nap. prev. 14 George Richardson Porter (17921852), britanski statistiar; autor vjerojatno misli na njegovo djelo The Progress of the Nation, in its Various Social and Economic Relations, from the Beginning of the Nineteenth Century, nap. prev.
13
220
10/22/08 8:45:54 PM
Povijest utopija
U elji da odgovorimo na ovo pitanje neemo pregledavati razne programe ponuene tijekom prologa stoljea; ve bi i samo njihovo navoenje uz najkrai opis njihova cilja bio impozantan zadatak da to ve nije za nas vjeto obavio Savel Zimand. Dovoljno je da uoimo zajedniki element koji povezuje kapitalizam, ortatvo, dravni socijalizam, cehovski socijalizam, zadrugarstvo, komunizam, sindikalizam, inicijativa za stvaranje jednog velikog sindikata i tome slino, bez obzira jesu li ovi pokreti stvarne injenice, kao u sluaju kapitalizma, ortatva i sindikalizma, ili su jednostavno neostvareni planovi, kao to je jedan veliki sindikat. Ako je na izlet kroz klasine utopije imalo koristio, primijetit emo koliko je patetina zamisao da klju dobrog drutva jednostavno lei u vlasnitvu i kontroliranju industrije. Je li ona ita manje apsurdna kada priznamo da je veina pokreta zasnovanih na ovoj pretpostavci bila nadahnuta plemenitim i humanim motivima, i da je Francis Place, kroja iz ulice Charing Cross, koji je vjerovao u radikalnu primjenu naela laissez faire, vjerovao u zajedniko blagostanje jednako iskreno kao Karl Marx koji je proricao diktaturu proletarijata? Premda je velika veina ovih programa sadravala ideju da industrijsku maineriju pod socijalizmom, cehovstvom ili zadrugom treba koristiti na zajedniku korist, nedostajala je bilo kakva zajednika ideja o tome to je to zajednika korist. Jedino zajedniko ovim stranarskim utopijama bila je elja da nestanu nepobitna zla kao to su prekomjeran rad, glad i neredovito zaposlenje. U od221
10/22/08 8:45:54 PM
Lewis Mumford
bacivanju postojeeg poretka Coketowna, s njegovim hrpama smea i njegovim zatvorima, bolnicama, sanatorijima, konaitima, sjeditima Vojske spasa i dobrotvornim organizacijama za uklanjanje ljudskih izmetina industrijalizma u okretanju lea ovim stvarima i zahtijevanju temeljnih elemenata ljudskog dostojanstva svi nai radikalni programi bili su ispravni i neizbjeni. Odbacivanje onoga to je industrijsko drutvo nudilo svojim lanovima u prljavim industrijskim etvrtima i bijednim slamovima Coketowna oito je znailo odbacivanje barbarstva i degradacije najgore vrste: zapravo, nevjerojatna stvar u vezi industrijske revolucije nije to to se tu i tamo diglo nekoliko pobuna protiv uporabe strojeva, ve to industrijska populacija nije bila u stanju neprestanog ustanka, i to se industrijske gradove nije neprestano pljakalo i razaralo. Samo zahvaljujui temeljnoj dobrodunosti i blagosti ljudskih bia trajkovi kojima su radnici izraavali svoju ogorenost nisu unitili straare koje danas stoje u dolinama Yorkshirea, u dolinama rijeke Ohio i njenih pritoka, ili u onom stranom slamu koji se protee iza movara New Jerseyja, od Elizabetha do Pattersona. U ovim je podrujima mnogo etvrti koje gotovo nisu ni vrijedne sustavnog ruenja. Otro odbaciti drutvo koje ih je stvorilo nije dovoljno. Trebalo bi ih unititi trubama Bojega gnjeva poput Jerihona! Toliko o onome to je razborito i valjano u raznim jednostranim programima reforme. Ali ako je njihov stav prema prolim etapama industrijalizma bio ispravan, njihovo dranje prema budunosti i njihov
222
10/22/08 8:45:55 PM
Povijest utopija
stav prema itavom miljeu odraavaju, mogli bismo ak rei, ravnodunost. Trebali su se postii odreeni dobici u novanim nadnicama, u politikoj kontroli, u raspodjeli proizvoda i slino; ali realizacija ovih dobitaka nikada nije isplanirana na neki jasan nain maglovito bratstvo koje ivi u miru i izobilju pod crvenim zastavama bilo je sve to je ostalo kada su se nastojanja da se obrazuju mase, revidira ustav ili organizira revolucija uzela zdravo za gotovo. U djelu Razvitak socijalizma od utopije do nauke Friedrich Engels zahtijevao je realistian nain miljenja, usmjeren na ovdje i sada, nasuprot onomu to je ismijavao kao utopijski nain, pokuaj izoliranog mislioca da prui detaljnu sliku drutva budunosti. No danas je jasno da ako je utopijski socijalizam Owena bio neuinkovit, realistiki socijalizam Marxa bio je jednako neuinkovit. Jer dok je Owenova vrsta socijalizma dijelom ostvarena u zadrunom pokretu, diktatura proletarijata poiva na vrlo klimavim nogama, i za uspjeh kakav je imala moda je jednako zasluna Marxova knjievna slika njenog izgleda koliko bilo to drugo. Ne sumnjam da su stranarski pokreti postigli mnoge specifine koristi; samo potroake zadruge u Engleskoj velikom su mnotvu znatno olakale fiziki teret postojanja. No slabost im je injenica to premda su promijenili nain raspodjele, nisu promijenili sadraj modernog drutvenog poretka. Osim toga velik broj ovih stranarskih utopija, zbog nedostatka bilo kakvog odreenog i koherentnog sustava vrijednosti, raspada se im naie na otpor snanih kolektivnih utopija kao to su Coketown i Ladanjska Kua. Rad223
10/22/08 8:45:55 PM
Lewis Mumford
niki je pokret pogotovo u Americi paraliziran ovim stalnim pokretom ka buroaziji konkretno, prema Predgrau i Ladanjskoj Kui a u Velikoj Britaniji vrlo slinu vrstu naputanja ideala moemo opaziti unutar ue skupine iz koje dolaze voe trgovakih sindikata i Laburistike stranke. Odatle proizlazi i manje zanimljiv problem umornog radikala, kojeg je znakovito prikazao Walter Weyl. Tu je prisutan doista opravdan kriticizam papirnatog svijeta Megalopolisa, naina na koji se ljudi uporno dre apstraktnih programa i pokreta koji se nikada vidljivo ne priblie svome ostvarenju. Zapravo je pravo udo to utopija Ladanjske Kue nema vei utjecaj nego to ga stvarno ima. Usporedimo li golemu koliinu nemira u posljednjem stoljeu artistiki pokret, socijalistiki pokret, meunarodni mirovni pokret sa stvarnim rezultatima u rekonstrukciji rada, okoline i ljudi, ili sa stvarnim posljedicama koje je bilo koja rekonstrukcija imala na nau politiku, kulturu i umjetnost iznenauje da su ovi pokreti uope uspjeli zadobiti ikakvu privrenost. Ljudi e zaista raditi za neku ideju pretpostavka da nee jest praznovjerje ali prije ili kasnije duh se mora otjeloviti u tijelu, a ako se nikada ne rodi, ili ako u najboljem sluaju doe do pobaaja, ideja je osuena na smrt. Koliko bi se dugo mehaniki nastavljalo parlamentarno klepetanje socijalizma da nije uslijedio rat? Koliko bi dugo njegovi apstraktni programi leb
Walter Weyl (18741917), ameriki novinar i ekonomist, autor knjige Umorni radikali (Tired Radicals) (1921), nap. prev.
224
10/22/08 8:45:55 PM
Povijest utopija
djeli u zraku prije nego bi se spustili i preli u detaljan opis? Ja oito ne mogu odgovoriti na ova pitanja; no ini se dovoljno jasnim da su nai radikalni programi imali sentimentalne motive: pokrenuli su ljude, a nisu im dali neku odreenu zadau, uzburkali su njihove emocije, a nisu im osigurali oduak, i stoga su, u najboljem sluaju, samo krnje utopije bijega, koje koriste snagu organizacije, masovnih skupova i proglasa umjesto emocionalne stimulanse koje prava utopija bijega, kao to je ona u Vijestima iz Nigdine, osigurava uvoenjem prekrasne djevojke. Stoga se po psiholokim uincima Socijalistika stranka, sa svojim revolucionarnim zahtjevima, nije razlikovala od Republikanske stranke, koja se specijalizirala za retoriko sredstvo punog tanjura, niti se na bilo koji bitan nain razlikovala od izumrle Progresivne stranke, koja je svojedobno vjerovala da e nakon inicijative, referenduma i opoziva uslijediti novo nebo i zemlja, i to s takvim moralnim uvjerenjem u usporedbi s kojim drutveni revolucionar djeluje sasvim pitomo. Sumnja li itko u potenje i iskrenost veine lanova ovih stranaka? Sumnja li itko u njihovu odanost revoluciji i poletu? Sve je to sporedno. Stroj koji ne radi jer je loe konstruiran jednako je beskoristan kao i onaj koji ne radi jer je njegov proizvoa namjerni prevarant; i sva iskrenost, dobra volja i potenje nita tu ne pomau. Vrijeme je da se suoimo s injenicama i shvatimo da svim naim mehanizmima reforme fali kota u glavi. Ova znaenjem bogata metafora iz industrijskog doba obino se koristi kada govorimo o neurotskom poremeaju, i ja je
225
10/22/08 8:45:55 PM
Lewis Mumford
u ovom kontekstu koristim s kritikim namjerama. Mislim da je utopija stranara, psiholoki govorei, feti; to jest ona je pokuaj zamjene cjeline dijelom i ulijevanja u taj dio cjelokupnog emocionalnog sadraja koji pripada cjelini. Kada se mukarac doepa enina rupia ili podvezice i kada se prema tom predmetu ponaa s jednakim zanimanjem kao to bi se ponaao prema njegovoj vlasnici od krvi i mesa, za rupi ili podvezicu kaemo da je feti. Usuujem se rei da su Socijalizam, Prohibicija, Proporcionalno Predstavljanje i razni drugi apstraktni izmi stranarski fetii: oni su pokuaji da se odreeno sredstvo ili funkcija zajednice postavi kao cjelina. Zasigurno je mnogo lake ugrabiti rupi nego osvojiti djevojku. Isto je tako lake usmjeriti se na toenje alkohola ili posjedovanje strojeva i zemljita nego na sveukupnost aktivnosti u zajednici. Doista je lake, ali je pogubno, jer zbog ovog e fetia djevojka moda ostati bez partnera, a u drutvu nee doi do temeljnih promjena. tovie, ovi reformatorski elementi u drutvu zbog svog fetiizma nisu sposobni zauzeti normalu ulogu u ivotu zajednice, te ostavljaju za sobom mnogo otpadnog materijala u najboljem sluaju, lutaju izmeu dva svijeta, jednog mrtvog, drugog bez snage da se rodi. Poznajemo ove dezorijentirane reformatore, razoarane revolucionare, umorne radikale; mogli bismo navesti i imena da to nije tako bespotrebno i tako
Wandering between two worlds, one dead / The other powerless to be born stihovi iz pjesme Stanzas from the Grande Chartreuse engl. pjesnika Matthewa Arnolda (18221888), nap. prev. 226
10/22/08 8:45:56 PM
Povijest utopija
okrutno. Bez obzira na sve ostalo, osnovna im je pogreka bila to su svoj problem ograniavali na politiku i ekonomiju umjesto da su mu dali oduka prenosei ga na cijeli svijet. Zaboravili su da pukim poboljavanjem neke izolirane aktivnosti ili institucije, bez voenja rauna o svemu ostalome, izbjegavaju samu sr problema kojeg nastoje rijeiti. Ako su antimilitaristi, vidjeli su svijet jednostavno kao vojni logor; ako su socijalisti, vidjeli su ga kao divovski mehanizam eksploatacije; i vidjeli su samo onoliko svijeta koliko se prikladno uklapalo unutar ovih dijagrama. Svijet moda jest vojni logor i mehanizam eksploatacije on je sve to, ali i mnogo vie; no svaki pokuaj hvatanja s njim u kotac uklanjanjem svih ograniavajuih elemenata u problemu osuen je na susret s okrutnom prirodom stvari; a ako je priroda stvari u biti antagonistina, i sama je reforma osuena na propast. Kazivati sve ovo znai naglaavati oito. Ako je potrebno bilo kakvo dodatno naglaavanje, mogli bismo jedino usporediti Marxove doktrine, koje je Lenjin na poetku Ruske revolucije razradio, i Lenjinove doktrine, ublaene iskustvom i okolnostima nekoliko godina kasnije.
3
Stranarske utopije devetnaestog stoljea imale su jo jednu slabu toku eksternalizam. Ako su srednjovjekovni mislioci bili uvjereni da ljudske institucije openito nije mogue popraviti
227
10/22/08 8:45:56 PM
Lewis Mumford
jer su ljudi suvie skloni kvarenju, njihovi nasljednici u devetnaestom stoljeu poinili su suprotnu pogreku i glupost: vjerovali su da je ljudska priroda antisocijalna i svojeglava jer su Crkva, drava i institucija vlasnitva izopaili svaki istinski ljudski impuls. Ljudi poput Rousseaua, Benthama, Godwina, Fouriera i Owena moda su u svojoj kritici drutva meusobno miljama udaljeni, ali iza tih se razlika krije zajedniko vjerovanje u ljudsku prirodu. Smatrali su da su ljudske institucije sasvim izvanjske u odnosu na ljude; to su razne luake koulje koje su lukavi vladari nabacili preko zajednice kako bi se zdravi i dobroduni ljudi ponaali poput luaka. Oni su zamiljali mijenjanje institucija bez promjene navika i preusmjeravanja impulsa onih koji su te institucije stvorili i onih za koje su te institucije stvorene. Kada bi se osmislilo valjano politiko ureenje, s mnotvom raznih sredstava kontrole i odravanja ravnotee, ili kada bi se zasnovale sirotinjske kolonije koje bi pomogle provinciji sve bi bilo dobro. Istina, postojao je jedan veliki izuzetak iz ove predodbe da je institucije mogue reformirati bez mijenjanja samog ovjeka. Mislim pritom na vjeru u obrazovanje koja je pratila ove klasine kritike institucija, to upuuje na shvaanje da su ljudima potrebni posebno kolovanje i disciplina kako bi mogli slobodno stupiti u ivot rekonstruirane zajednice. Ali, kada malo bolje pogledamo, i ovaj izuzetak odlazi u dim. Ti novi programi naglaavali su formalno, institucionalizirano obrazovanje; poeli su od prazne ploe nove generacije, dok je kljuni
228
10/22/08 8:45:56 PM
Povijest utopija
problem bio kako odrasle ljude obrazovati dovoljno, u realnom smislu, da mogu preobraziti svoje obrazovne ustanove. I u ovom su pogledu reformatori bili u oblacima jednako kao i Campanella. Stoga proizlazi da su Ladanjska Kua i Coketown zajedniki zasluni za izgradnju novog obrazovnog sustava; a krajnji cilj obrazovanja u javnoj koli i na fakultetu bio je uiniti ove zastraujue utopije neoborivima. No bilo je tu i odraslih: pogledajmo Roberta Owena! Robert Owen, jedan od najvatrenijih zagovornika obrazovanja naroda, sam je bio ivui primjer potrebe za drukijom vrstom discipline od one koju je mogao smisliti njegov ogranieni i propovjedniki um, s djetinjastim tumaenjima religijskog vjerovanja i jednako djetinjastim racionalizmom. Nitko nikada nije osujetio toliko mnogo dobrih ideja, od plana vrtnih gradova do projekta zadrune proizvodnje, kao ovaj isti Owen, ija su drskost, arogancija i tatina izazivale reakcije kod drugih ljudi koje bi pokvarile ak i planove dragoga Boga. Glavni je plan bio postii bilo kakvo socijalno poboljanje u svijetu punom tvrdoglavih Owena. Lokomotiva moe, u nekom smislu, biti savrenija od ovjeka koji ju je napravio, ali niti jedan drutveni poredak ne moe biti bolji od ljudi koji u njemu sudjeluju. Jer dok lokomotiva moe stajati odvojeno od svojih
U originalu, in Cuckooland; misli se na Cloudcuckooland, kod nas preveden kao Kukumaglajgrad, savren ptiji grad u oblacima, izmeu neba i zemlje, kojeg nalazimo u Aristofanovim Pticama, nap. prev.
229
10/22/08 8:45:57 PM
Lewis Mumford
radnika i uinkovito raditi premda su sami radnici manjkavi u bilo kojem drugom pogledu osim mehanikom, kada je u pitanju drutveni poredak, proizvod i proizvoa ine jednu cjelinu. Da bi zajednica stvorila naprimjer budizam, nije joj dovoljan jedan Buddha; potreban joj je cijeli niz Buddha, osim ako se sama religija nee raspasti u golem broj krhotina kao to se desilo na Tibetu. Ovo naelo vrijedi openito. Drutveni kritiari prologa stoljea pobrkali su mehaniki problem transformacije neke institucije ili stvaranje neke nove organizacije s osobnim i drutvenim problemom poticanja ljudi da provode transformaciju i u tome ustraju. Njihove su taktike nalikovale taktikama generala koji bi iao u bitku bez da je prethodno obuio vojsku; njihova strategija bila je ona demagoga koji govori o milijun naoruanih ratnika koji e se pojaviti preko noi. Pitanje osobnosti, pitanje obrazovanja, bio je jednako tako lagan! elimo li objasniti neuspjeh obnove zajednice, nasuprot velikoj koliini sasvim opravdanog politikog agitiranja, istraivanja i kritike, moda nije sasvim poteno staviti itav teret ovog neuspjeha na lea stranarske jednostrane utopije. Planovi naih reformatora doista su bili sami po sebi slabi i loe osmiljeni. Ali to nije sve: ono to je moda jo vie nedostajalo bili su ljudi obueni da slobodno barataju injenicama, upueni u profinjeno i zahtjevno umijee suradnje sa svojim drugovima; ljudi koji su jednako kritini prema vlastitom miljenju i vlastitim navikama kao to su prema institucijama koje ele promijeniti. Kao to kae Vi230
10/22/08 8:45:57 PM
Povijest utopija
olet Paget: Mnotvo misli i osjeaja usmjerenih ka poboljanju ovjeka nije bilo dovoljno za tu svrhu. Nije bilo dovoljno u smislu nedostatne impersonalnosti i discipliniranosti. Izmeu naih programa, naih utopija i njihova ostvarenja obino bi se isprijeio debeli veo personalnosti; i ak da je sam plan bio zajedniki proizvod najboljih umova na svijetu, kao to je to H. G. Wells satiriki prikazao u romnu Boon, jo uvijek bi morao iskuati sreu s divljim magarcima avla koje bi mogli pustiti ljudska slabost, beutnost, pohlepa i udnja za moi. Walt Whitman rekao je za Carlylea da iza njegova sveukupnog rada i genija stoji trbuh, koji daje neku vrstu odluujueg glasa. Isto se moe rei i za svaki drutvenih pokret: iza njegove sveukupne teorijske podloge i konkretnih programa stoje ljudska bia zdrava i bolesna, neurotina i stabilna, dobronamjerna i zlobna koja daju odluujui glas. Svatko tko je proitao neku utjecajnu knjigu, a onda upoznao autora, tko je cijenio neki utjecajan drutveni pokret, a onda upoznao voe iza scene, shvatit e koliko je teko pomiriti teorijski dogovor s nedokuivostima, predrasudama i proturjenostima pojedinanih personalnosti. Svatko tko se
Aluzija na kratku priu H. G. Wellsa The Wild Asses of the Devil (1908), o divljim magarcima koji su u trenutku nepanje avla koji ih je uvao pobjegli iz pakla na zemlju gdje su spremni initi svakojake nepodoptine, nap. prev. Thomas Carlyle (17951881), kotski knjievnik, povjesniar i filozof, iji je rad bio vrlo utjecajan tijekom viktorijanske ere, nap. prev.
231
10/22/08 8:45:57 PM
Lewis Mumford
prikljui radu ak i nekog najtrivijalnijeg odbora bila to delegacija koja e se rukovati s lanom Kongresa ili tijelo zadueno za reviziju pravila teniskog kluba nuno otkrije da zapoeti posao neprestano koe i ometaju osobine raznih osobnosti. Nije od male vanosti da u svakodnevnom govoru rije personalnost ima peorativno znaenje. Uvijek ponovno svjedoci smo kako uspjeh ili neuspjeh suradnje neke skupine ovisi o ljudskim faktorima koji nemaju veze sa samom stvari. Popeove satirine rijei o bijednicima koji vise kako bi porotnici mogli ruati pogaaju bit. Rekonstrukcijski programi koji ne raunaju sa svojeglavou ljudske prirode i koji ne posjeduju sredstvo za istjerivanje avla jednako su isprazni kao i ona negdanja vjerska uenja koja su eljela da ljudi ive u blagostanju bez promjene drutvenog poretka. Moda bi neto mogli nauiti iz prie o onom drevnom reformatoru koji je lijeio slijepe, sakate, bolesne i hrome prije nego ih je pozvao da uu u kraljevstvo nebesko. Emerson je dobro rekao u eseju o ovjeku reformatoru (Man the Reformer) da je glupo oekivati bilo kakvu stvarnu ili trajnu promjenu od bilo kojeg drutvenog programa koji
Dok personality u engleskom ima istovjetno znaenje hrvatskoj rijei osobnost/linost (skupina osobina karakteristinih za nekog pojedinca), mnoinski oblik personalities (koriten u izvorniku), u znaenju negativnih opaski o nekom pojedincu, naalost nema svog parnjaka u hrvatskom jeziku, nap. prev. Alexander Pope (16881744), engleski knjievnik. Toan navod aforizma glasi: The hungry judges soon the sentence sign, /And wretches hang that jurymen may dine, nap. prev.
232
10/22/08 8:45:57 PM
Povijest utopija
nije u stanju obnoviti ili obratiti ovo su religijske fraze za jednu uobiajenu psiholoku pojavu ljude koji e taj program provoditi. Posao promjene svijeta bio bi jednostavan da se radi samo o konstrukciji strojeva. Vjerojatno nikada nije nedostajalo one vrste energije i talenta koja je potrebna za ovakav posao; u svakom sluaju, u posljednja tri stoljea, s razvojem tehnologije, nai inenjeri i organizatori raspolau monim tehnikim sredstvima. No jo uvijek smo, naalost, u istoj nevolji na koju je Carlyle sarkastino ukazao u eseju Karakteristike (Characteristics): u svijetu hulja iz njihova zajednikog djelovanja raznim lukavtinama pokuavamo stvoriti neto dobro. Ja ne dijelim Carlylov prezir prema ljudskoj prirodi u njenom izvornom stanju, ali vjerujem da je prilino u pravu kada ismijava povrnost naih stranarskih utopija. Ove su utopije bile toliko usmjerene na mijenjanje ljuske institucija da su zanemarile obratiti pozornost na ivotne navike ovog stvora ili pak njegovo stanite. Moda upravo zato tehnike naprave igraju tako vanu ulogu u svim ovim utopijama, od Jeremyja Benthama, s njegovim Panopticonom kao metodom preodgoja kriminalaca, pa sve do pomalo zastraujue utopije zupanika Edwarda Bellamyja. Koncepcije ljudskog ivota koje su imali nai reformatorski pokreti bile su prilino isprazne i nezado
Zatvor krunog oblika sa sredinjim tornjem, konstruiran na nain da je zatvorenike neprestano mogue promatrati, a da sami zatvorenici ne vide tko ih i da li ih tko promatra, nap. prev.
233
10/22/08 8:45:58 PM
Lewis Mumford
voljavajue. Svaka prikladna koncepcija novog drutvenog poretka trebala bi, bar mi se tako ini, sadravati kulise, glumce i dramu. Znak je nae nezrelosti to kao da nikako ne uspijevamo doi iza scene. Nai drutveni teoretiari, ukoliko uope uzimaju u obzir glumce, esto ih tretiraju kao mehanike lutke. A to se tie same drame univerzalne drame udvaranja, kunje, pustolovine, borbe i pobjede sama drama teko da je uope doprla do njihove svijesti. Njihove vrijednosti nisu bile ljudske vrijednosti: to su bile vrijednosti koje su autorizirali trgovina i industrija, vrijednosti kao to su efikasnost, pravedne nadnice i slino. One su, ako nita drugo, bile neposredni ciljevi, a ako su ljudske vrijednosti nejasno stajale u pozadini, do njihova ostvarenja trebalo je doi u nekoj dalekoj i nesigurnoj budunosti. Stoga je est osjeaj da bez obzira koliko suvremena zajednica bila loa i izopaena, ona ipak u cjelini zadrava veu koliinu ljudskih vrijednosti nego to mogu ponuditi mnoge skupine koje napadaju njezinu neadekvatnost. Sve ovo jasno vidimo u stavu radnikih skupina prema tekuoj situaciji. Bilo da su organizirane za politiko djelovanje bilo za industrijsku borbu, njihovi su ciljevi zaprepaujue slini. Samim inom istupanja protiv trenutnog poretka prihvatile su ciljeve tog poretka i zadovoljile se jednostavnim zahtjevom da ti ciljevi postanu opi. Ovo moda objanjava sutinsku nekreativnost radnikog pokreta. Pod revolucijom oni ne misle na prevrednovanje vrijednosti, ve na ublaavanje i irenje ustaljenih praksi i institucija. Doista, moglo bi se nai puno izgovora za ovaj stav u bilo kojoj posebnoj situaciji
234
10/22/08 8:45:58 PM
Povijest utopija
skupina neorganiziranih i poluizgladnjelih radnika poput onih u mnogim amerikim elianama ali najgore od svega jest to to ovaj stav karakterizira naprednije i ekonomski sigurnije skupine, i to se uvlai u takve temeljne programe kao to su programi povezani s pokuajem stvaranja radnikih obrazovnih ustanova kao da bi promjena vlasnitva ili ravnotee moi promijenila lice Coketowna tako da njegove vatre vie ne gore a ugarci ne ae. Istaknuo sam, prema mome miljenju, najslabije toke radnikog pokreta; ne nuno zato to nisam sklon nekoj od predloenih mjera, ve stoga to to openito pokazuje neto drugo to elim dokazati. Pokret za prohibiciju i pokret za dobrotvorne organizacije prema kojima, naprotiv, osjeam iskrenu odbojnost jednako dobro mogu posluiti za ilustraciju, jer svi oni imaju sljedee zajedniko obiljeje: nedostaju im bilo kakvi eksplicitni, svjesno planirani ljudski ciljevi koji bi opravdali bilo koju posebnu ponuenu mjeru.
4
A sada u predvidjeti vjerojatan odgovor na ove kritike. Nekima e se initi da su dananji pokreti za reformu neminovno sekularne prirode; da se nemaju razloga baviti krajnjom vjerom ovjeka; da se neminovno bave ogranienim ovdje i sada, dolarom vie za nadnice, kapi manje alkohola, malo vie uniformnosti i tome slino. Ukratko, nae krnje uto235
10/22/08 8:45:58 PM
Lewis Mumford
pije ne moraju se zamarati bilo kojim pitanjem povezanim s duhovnim ivotom. Jednostavan odgovor na ovu primitivnu filozofiju glasi utoliko gore po njih. Rascjep izmeu institucija koje se bave materijalnim ivotom i onih koje se bave idealnim ivotom rezultira ili potpunim razdvajanjem, ime svaki skup institucija postaje paralitian i imbecilan, ili, kao to se esto zbiva, kapitulacijom duhovne snage u odnosu na svjetovnu mo i njenom potpunom zaokupljenou svjetovnim ciljevima. Svjestan sam da izrazi duhovno i svjetovno zvue pomalo zastarjelo, ali oni tono izraavaju ono to elim rei: jasno je da svaka zajednica sadri odgovarajue institucije jedna je skupina posveena vrijednostima a druga sredstvima. No kada se nae reforme ne bave vrijednostima, isto svjetovni ciljevi uzimaju se kao krajnji, a pojmovi kao to su efikasnost ili organizacija smatraju se kriterijima drutvenog napretka. A to nije nikakav napredak u odnosu na stari poredak stvari koji nam je danas, naalost, vrlo dobro poznat stanje u kojem su nae vrijednosti, poto nisu oploene dodirom s konkretnim i stvarnim svijetom oko nas, ostale udaljene i sterilne. Ukratko, ako se nai reformatori ne budu bavili krajnjim vrijednostima ovjeka, onime to ini dobar ivot, osueni su da se svode na takve prolazne vjere i praznovjerja kao to su Nacionalna Drava, Efikasnost i breme bijelog ovjeka.
Breme bijelog ovjeka (The White Mans Burden) pjesma je engl. knjievnika Rudyarda Kiplinga (18651936) u kojoj otvoreno zagovara kolonijalizam, nap. prev.
236
10/22/08 8:45:58 PM
Povijest utopija
5
Doli smo napokon do konane kritike krnjih utopija: nae su jednostrane reforme imale sljedeu kobnu manu jednostrane su. Ovo se stranarstvo ogleda u njihovu odnosu prema injenicama na kojima su temeljile svoje programe i u njihovu stavu prema ljudima na koje su ti programi trebali djelovati. Stranarska ud nalikuje udi odvjetnika koji priprema argumentaciju traei injenice koje e poduprijeti njegov sluaj. Takva je ud protivna slobodnoj i inteligentnoj misli: cilj joj je retorika pobjeda. esto se dogaa da, kada su u pitanju stvari od velike vanosti za zajednicu, stav neke osobe prema injenicama djeluje vanije od samih injenica; i ne samo to: djeluje toliko vraki vano da se injenice potpuno zanemaruju. Skupine junjakih bijelaca koji e linovati Crnca zbog dojave da je silovao bjelkinju prije nego istrae istinitost te tvrdnje primjer je bestijalnog preuveliavanja sasvim prirodne ljudske sklonosti. Ljudi su stvoreni prije za djelovanje negoli za misao; ili radije, budui da je misao, prema tumaenju psihologa, inhibirano djelovanje, posao inhibiranja prirodno nam je pomalo zahtjevan. A kada se zateknemo na mjestu gdje imamo teak izbor da li probiti zapreku, pod snanim impulsom ljutnje (instinkt borbenosti), ili se mirno povui od zapreke, razmotriti je i smisliti plan djelovanja kako je zaobii, na temeljni impuls je slijediti prvi nain.
237
10/22/08 8:45:59 PM
Lewis Mumford
Lako je vidjeti naprimjer kako je strahovita ljudska patnja koja je pratila porast kapitalistike organizacije i koja jo uvijek postoji! navela socijaliste da usmjere svoju pozornost na pitanje vlasnitva i profita, i kako ih je dugo inila slijepima za specifine probleme organizacije, raspodjele i kontrole unutar industrije, a na koje bi se moglo djelovati programom socijalizacije. Ovo usmjeravanje na jedan aspekt problema, kao i usmjeravanje na jedan aspekt rjeenja, ima nedostatak to zanemaruje cjelovitu situaciju i pretjerano pojednostavljuje tekoe. U urbi da dou do rjeenja i lijekova jer ivot ljudski je kratak a zahtjevi trenutka urni stranari proputaju napraviti cjelovit popis injenica, i odve su spremni dopustiti da opepoznato znanje zamijeni temeljito istraivanje podataka. Ova slabost nastaje iz gotovo instinktivne sklonosti prema stranarstvu, i to je jedan od razloga zato se stranarstvo nastavlja. Ako nita drugo ne sprjeava skupine da se meusobno sloe, onda je za neuspjeh odgovorno njihovo neslaganje oko injenica te nedostatak metode dolaska do injenica i fokusiranja na njih. Ako pregledavanje injenica i ne uini nita drugo, barem moe ukazati na nemogunost izvlaenja bilo kakvog zakljuka na osnovi njih, i tako upozoriti stranare na oprez. Tako su dokazi ponueni za i protiv prohibicije doli od strane prilino velikih autoriteta s obje strane; i da je u strateki jaem taboru bilo ieg slinog ispravnom razlogu, to bi uvjerilo zainteresirane za dobrobit zajednice da je nemogue bilo to mudro
238
10/22/08 8:45:59 PM
Povijest utopija
uiniti prije utvrivanja same osnove za donoenje suda, tj. znanstvene spoznaje o utjecaju alkohola na ljudski organizam. Naravno, mogue je da se ljudi svaaju i razilaze u miljenju kada su im injenice potpuno poznate: prisjetimo se prie o britanskom veleposlaniku koji je priznao svom francuskom kolegi da je razlog zato se ne slae ba najbolje s Amerikancima taj to obje zemlje, na nesreu, govore istim jezikom; ali nemogue je da ikada dou do razumnog slaganja prije nego to zajedno posjeduju injenice. Ignorirajui nunost dokazivanja svojih tvrdnji, stranar esto ne samo da previa cjelovit problem sa svim njegovim implikacijama ve i spreava druge da ga vide. ak i kada stranar nije namjerno slijep, nedostaje mu disciplina kljuna za trezvenu prosudbu. O kakvoj se disciplini radi pokuat u objasniti u narednom poglavlju. Sljedea slabost stranarstva jest to to zajednicu razbija na vertikalne dijelove te potie fiktivne antagonizme i srodstva koji idu protiv horizontalnih veza i privrenosti u ljudskom ivotu. Ovu je tendenciju lijepo prikazao Sv. John Ervine u drami Mjeoviti brak (Mixed Marriage), koja se bavi ljubavnom vezom djevojke i mladia koji su razdvojeni religijama naslijeenima od svojih roditelja. U bijednoj maloj zajednici u Sjevernoj Irskoj ove su religije izlika da se ljudi ne ponaaju prijateljski i ljubazno prema svojim susjedima. Jasno je da su stupanje u ljubavne i prijateljske veze s onima dijelimo iste interese i stavove te slobodno mijeanje s itavom zajednicom izuzetno vani horizontalni interesi;
239
10/22/08 8:45:59 PM
Lewis Mumford
oni povezuju ljude u zajedniki savez koji je temeljan jer su ovi interesi i aktivnosti sutinski ljudski. Antagonizam izmeu dvije kranske sljedbe potkopava dobar ivot u cjelini jer inzistira da ne postoji nikakvo drugo dobro osim religijskog dobra dobro utjelovljeno u papi ili u ismijavanju pape dok je svakome zdravog razuma oito da je ljubljenje zgodne djevojke dobro, i da je puenje lule sa susjedom dobro, i da su institucije koje nekome brane da to ini u prikladno vrijeme izopaene i antisocijalne. Istina je da ljudi koji naglaavaju religijske interese zauzimaju, reklo bi se, visok poloaj, a da se izgleda podrazumijeva da oni koji cijene puenje lule u drutvu s prijateljem zauzimaju nizak poloaj: ali ono to stranari ne vide jest to da postoji dobar ljudski razlog za nizak poloaj i da se, za veliku veinu ljudi, moe pokazati da to nije jedini mogu poloaj, ve za njih dobar i dovoljan. Umjesto katolika i protestanta u drami Sv. Johna Ervina mogao bi biti demokrat i republikanac, pripadnik Bijele i pripadnik Crvene garde, socijalist i financijer, prohibicionist i anti-prohibicionist ishod bi bio jednako alostan. No u cjelovitom ivotu postoji niz interesa koji su u potpunosti izvan ovih kategorija, i glavna je greka stranarstva, nasuprot utopijanizmu, to je sklono omalovaavati ove ope interese, bilo stavljajui ih u slubu danog izma bilo potiui njihovo zanemarivanje u znak odanosti prema stvari. Prvu su metodu koristili pobornici nacionalizma. Nacionalna je Drava, uvidjevi da umjetnost, kulturu i znanost nije mogue potpuno ukljuiti u strategiju politikog ratovanja,
240
10/22/08 8:46:00 PM
Povijest utopija
smjestila ova dobra u odjeljak etiketiran kao nacionalna dobra. Zagovornici Drave govorili su o amerikoj nasuprot njemakoj znanosti, o talijanskoj umjetnosti nasuprot onoj francuskoj, i tako naglaavali ono to ljudi u Americi dijele s ostalim Amerikancima kako bi jasnije oznaili stvari u kojima se razlikuju od ljudi slinih interesa u drugim zemljama. Isto se zbilo u ruskoj komunistikoj dravi kada je pokuala odbaciti zajedniko kulturno naslijee ovjeanstva i osnovati jednu isto proletersku kulturu. Vjerujem da je ishod u svakom sluaju nepopravljivo tetan; stoga oni koji ele promicati dobar ivot moraju prestati s ovom infantilnom praksom tatog tvrenja da moj otac zna vie od tvog oca, moja je majka ljepa od tvoje majke i tako dalje. Druga se metoda uglavnom neumorno koristila. U politikoj dravi stranari istiu ponor koji razdvaja politiku stranku na vlasti od one koja je u opoziciji, a svaki drugi interes u ivotu smatraju sporednim u odnosu na ovaj nepremostivi jaz. U relativno grubim zajednicama kao to su Sjedinjene Drave i Irska ini se da ove razlike velika masa ljudi shvaa doslovno; dok je u Engleskoj, koju bar odlikuje vrlina gubljenja iluzija, velika tradicija Parlamenta da se sva neprijateljstva u raspravama ignoriraju meu zastupnicima Donjeg doma, dok se naglaavaju srodnost i prijateljstvo koji povezuju ljude. Da me ne bi optuili za predrasudu koja ne postoji, dodat u da u najsnanijem pokretu rekonstrukcije u Irskoj mislim na poljoprivrednu zadrugu koju su osnovali Horace Plunkett i horizontalni interesi
241
10/22/08 8:46:00 PM
Lewis Mumford
koji ljude povezuju kao poljoprivrednike i lanove lokalne zajednice uspjeno se naglaavaju sve do iskljuivanja nevanih vertikalnih razlika, barem u pitanjima koja se tiu organizacije i voenja Irish Agricultural Organization Society10. Ova jedna jedina organizacija, bar koliko ja vidim, napravila je vie za poboljanje ivota u Irskoj nego bilo koja druga institucija, uz mogu izuzetak jednako ne-stranarskog knjievnog udruenja nastalog u Dublinu pod vodstvom -a, Williama Butlera Yeatsa, Lady Gregory i ostalih iz te plemenite i slavne ekipe.11 Oito, ljudi se nisu zabadava udruivali u vertikalne organizacije velike kao, recimo, jedan kontinent ili europski svijet. Na neki nain, krani u Jeruzalemu imaju vie zajednikoga s kranima u Rimu nego sa idovima i muslimanima iz svoje regije. Isto tako osjeam se bliskiji nekim svojim prijateljima u Bombayu i Londonu nego svom prvom susjedu, s kojim me vee jedino zajednika antipatija prema lakomom gazdi. Sve dok je vertikalna povezanost s ljudima koji dijele iste poglede u politici, religiji ili filozofiji duhovna povezanost, iz nje moe proizai mnogo dobra. No kada se stvari koje okupljaju ljude kao lanove neke vertikalne skupine koriste kao sredstva nametanja slinih miljenja ili praksa lokalnoj zajednici, bez potivanja njenih regionalnih osebujnosti, rezultati su, moglo bi se rei, katastrofalni. Kia pada i na pravedne i na nepravedne; tovie, hrana koju uzgajamo, kue koje podiemo,
10 11
Irski zadruni pokret, nap. prev Keltski preporod (Celtic Revival ili Irish Literary Revival), nap. prev.
242
10/22/08 8:46:00 PM
Povijest utopija
ceste koje gradimo, misli koje mislimo, pripadaju svima nama kao lanovima ljudske vrste koji su naslijedili zemlju i njeno bogatstvo. Stoga je apsurdno doputati da nas razliitost naih idoluma spreava da ravnopravno dijelimo ovu zajedniku batinu. Na kraju krajeva, stvari koje povezuju ljudska bia kao ljudska bia, drutveno naslijee koje im omoguuje da pojme svoju veliinu kao ljudskih bia, vanije su od bilo kojeg zasebnog elementa kojeg bi se stranar mogao uhvatiti. Bilo da se nae stranarstvo sastoji od toga da se bude prvi i najistaknutiji Amerikanac ili prvi i najistaknutiji teozof, ono ima tendenciju ograniiti svijet s kojim dolazimo u kontakt i tako nas osiromaiti. Onaj koji uporno eli biti stopostotni Amerikanac samim tim isticanjem nije ni pola ovjeka. Usmjeravajui pozornosti na jedan segment svijeta, stranar stvara jedan segment linosti. Upravo se protiv ovih segmenata ili sekta mora boriti svaki pokret kojemu je cilj ope dobro u zajednici. Sve dok je rad za zajedniku dobrobit suoen s irelevantnim stranarstvima, neemo imati orue za stvaranje cjelovitih mukaraca i ena; i dotle e glavne preokupacije civilizacije biti skrenute s glavnog problema.
6
Kakvu li samo sliku pruaju ove stranarske utopije! One su poput razbacanih kostiju koje je prorok vidio u onoj stranoj dolini, ali teko da bi ih ak
243
10/22/08 8:46:00 PM
Lewis Mumford
i dah Gospodov mogao ponovno spojiti u prava tijela...12 Jedna od ovih stranarskih utopija potjee iz redova birokracije; sve je ondje arhivirano, oznaeno i etiketirano; i sve sa im se ne moe postupati na ovaj nain ne postoji. Druga je tehnika novotarija; ona kao da stvara male tehnike novotarije, i cilj joj je, ini se, ukinuti vegetaciju i reprodukciju, tako da se sve pod suncem moe izvoditi sa sterilnom preciznou stroja. Trea utopija stranara naziva ljudska bia, sa svim njihovim osebujnostima, pojedincima, i dobar ivot smatra pitanjem pravnog odnosa bez obzira na njihove potrebe u vremenu i prostoru; takva je utopija u tolikoj mjeri stvar mrtvog slova na papiru da bi se mogla nositi u depu. Ne trebamo ii dalje. Pojedinano gledano, jasno je da niti jedna od ovih utopija ne bi mogla stvoriti sretnu zajednicu; a kada bi se sva ova stranarstva i mogla realizirati, teko da bi proizalo neto drugo nego razdor svaa koja svakim danom postaje sve bunija. Reklo bi se da smo zali u slijepu ulicu. Premda sam do apsurda preuveliao beskorisnost reformatora i revolucionara, bjelodano je da im nedostaje bilo kakav temeljit program i da nisu u stanju zamisliti sutinsku promjenu smjera kojim ide suvremeno drutvo. Da to nije dokazala naa analiza, isto bi govorila atmosfera razoarenja koju danas udiemo i koja proima svaku granu literarnih umjetnosti. U mjeri u kojoj smo prihvatili suvremeni dru12
Vidi Ez 37, 114, nap. prev.
244
10/22/08 8:46:01 PM
Povijest utopija
tveni poredak, nalazimo se meu ruevinama; a rat koji nam prijeti samo e, ako doista do njega doe, jo vie razdrmati stvari. U mjeri u kojoj smo poloili nade u aktualne pokrete za rekonstrukciju ili revoluciju, nai su planovi slabani i nemoni. Zapravo, jedini istinski znakovi ivota ini se da postoje u podrujima kao to su Irska, Danska, Indija i Kina, koja su ostala izvan pokreta industrijske civilizacije i koja su zadrala vrijednosti poretka koji je drugdje podrovan i gotovo potpuno uniten. Stojimo pred nimalo ugodnom situacijom; nije ni udo da toliko oklijevamo uhvatiti se s njome u kotac. Kamo god pogledali, ini se da nam prijeti bankrot. Vrijeme je da pokuamo vie od stranara. elimo li da se naa civilizacija odri na okupu, njenu intelektualnu valutu moramo postaviti na nov temelj; nae apstraktne idealizme, nae apstraktne programe, nau papirnatu potragu za sreom moramo zamijeniti nekim zlatnim noviima ivota, ak i ako ne moemo imati zlato bez da ga mijeamo s manje plemenitim metalima.
245
10/22/08 8:46:01 PM
10/22/08 8:46:01 PM
DVANAESTO POGLAVLJE
Kako prolaze polovini svjetovi i kako moe zaivjeti eutopija; te to nam je potrebno za gradnju Jeruzalema u bilo kojem kraju lijepom i zelenom.
1
Vrsta miljenja koja je stvorila nae utopije postavila je htijenje ispred realnosti; stoga su se one uspjele ostvariti samo u carstvu fantazije. Ovo vrijedi i za klasine utopije koje smo promotrili i za premda moda ne tako oito krnje utopije koje su u prolom stoljeu potekle od raznih rekonstrukcijskih pokreta. Dok su klasine utopije dosada bile blie stvarnosti jer su uzimale u obzir zajednicu u cijelosti,
Parafraza stiha Williama Blakea iz pjesme Jeruzalem: Prestati se nee Duh moj boriti, / Ni ma mi se u ruci nee umoriti, / Sve dok Jeruzalem mi ne podignemo / U Engleskoj, kraju lijepom i zelenom. (Prev. Antun oljan), nap. prev.
247
10/22/08 8:46:01 PM
Lewis Mumford
ukljuujui ivljenje, rad, udvaranje i irenje raspona ovjekove djelatnosti, njihovi su planovi ipak doslovce lebdjeli u zraku jer obino nisu nicali iz neke stvarne okoline ili pokuaja da se zadovolje uvjeti koje ova okolina namee. Taj nedostatak sugerira i samo ime Utopija, jer, kao to prof. Patrick Geddes istie, Thomas More je bio nepopravljivi aljivija te je Utopija aljivo ime ili za Outopiju, odnosno Nigdjezemsku, ili Eutopiju sretno mjesto. Vrijeme je da nae utopijske idolume poveemo s naom svakodnevicom; doista, krajnje je vrijeme jer idolumi koji su nam dosada sluili raspadaju se tolikom brzinom da e na duhovni svijet uskoro ostati bez korisna pokustva poput kakve naputne kue, a ustanovama koje su neko djelovale trajno prijeti potpuno uruavanje. Ako za nae ivote ne istkamo nov uzorak, izgledi za nau civilizaciju gotovo su jednako pesimistini kao oni koje Spengler navodi u Propasti Zapada. Na izbor nije izmeu eutopije i svijeta kakav jest, ve izmeu eutopije i nita ili radije, nitavila. Ostale civilizacije pokazale su se neprijateljskima sretnu ivotu, izjalovile su se i ieznule; i jedino nas naa volja-za-utopiju moe odvratiti da i mi krenemo njihovim putom. Ako ovoj razuzdanosti zapadne civilizacije ipak doe kraj, prvi korak u rekonstrukciji jest preobrazba naeg unutarnjeg svijeta i izgradnja novog temelja za nae znanje i planove. Problem ostvarivanja potencijalnih moi zajednice to je temeljni

Gr. ou = ne; tpos = mjesto, nap. prev. Gr. eu = dobar, sretan, nap. prev.
248
10/22/08 8:46:01 PM
Povijest utopija
problem eutopijske rekonstrukcije nije jednostavno pitanje ekonomije, eugenike ili etike, kao to su naglaavali razni mislioci i njihovi politiki sljedbenici. Max Beer u Povijesti britanskog socijalizma (History of British Socialism) istie da je Bacon traio sreu ljudskoga roda uglavnom u primjeni znanosti i industrije. Ali danas je jasno da kada bi samo to bilo dovoljno, svi bismo sutra ivjeli u raju. Beer istie da je Moore s druge strane oekivao da drutvo transformiraju drutvena reforma i religijska etika. No da se ljudske due mogu transformirati bez promjene materijalnih i institucionalnih temelja, kranstvo, islam i budizam mogli bi stvoriti raj na zemlji gotovo bilo kada u posljednje dvije tisue godina. Istina je, primjeuje Beer, da su ove dvije koncepcije jo uvijek sukobljene: idealizam i znanost i dalje djeluju u odvojenim pretincima, a ovjekova srea na zemlji ovisi upravo o njihovu spoju. Ako emo graditi istinske eutopije, umjesto da slijedimo lane utopije kao to su Coketown, Ladanjska Kua i Nacionalna Drava, te sve ostale krnje i neprikladne mitove, moramo revidirati idolume koji e nam pomoi pri rekonstrukciji nae okoline. Stoga je nuno da razmotrimo ulogu znanosti i umjetnosti u drutvenom ivotu te raspravimo to je potrebno uiniti kako bi one konkretnije utjecale na poboljanje ovjekova poloaja.
Baconove rijei u djelu Advancement of Learning (1605), a odnose se ono to Bacon smatra da bi trebao biti cilj znanosti, nap. prev.
249
10/22/08 8:46:02 PM
Lewis Mumford
2
Neko svijet spoznaje i svijet snova nisu bili odvojeni; to je bilo doba kada su umjetnik i znanstvenik kroz iste naoale promatrali vanjski svijet. Ono to danas nazivamo znanou bilo je u svom prvobitnom stanju sastavni dio one zajednike zalihe spoznaje i vjerovanja koja ini knjievnost zajednice ili, kako bi rekao dr. Beattie Crozier, njezinu Bibliju. Odvajanje znanosti od ovog glavnog korpusa knjievnosti u zapadnom svijetu poinje, vjerojatno, Platonovom smru i uvoenjem Aristotelove podjele prirode. Od tog se trenutka odvojene znanosti sve vie udaljavaju od opeg korpusa spoznaje i koriste metode nepoznate ranijim filozofima i mudracima. Do osvita dvadesetog stoljea ovaj je proces diferencijacije dovren te filozofija, neko sukus znanosti, prestaje postojati osim kao neka vrsta neopipljivog, ljepljivog taloga. Kada je Aristotel svoja pisana djela podijelio na egzoterijska i ezoterijska, na popularna i znanstvena, on je definitivno priznao postojanje dva zasebna naina spoznaje, dva razliita naina zahvaanja svijeta, dvije nespojive metode pristupa problemima. Prvi je nain bio onaj filozofa, proroka, pjesnika i obinih ljudi. U pozadini mu je stajala sveukupnost ljudskog iskustva; njegove metode bile su diskusija i dogovor; njegovi kriteriji, kriteriji formalne dijalektike; njegovi interesi, specifini interesi zajednice, i nita mu ljudsko nije bilo strano. S okamenjenjem grke misli nakon propasti Alek250
10/22/08 8:46:02 PM
Povijest utopija
sandrijske kole drugi je nain polako dolazio na svoje. Jo su se u osamnaestom stoljeu njegovi pristalice nazivali filozofima prirode, kako bi se razlikovali od neke ljudskije varijante; i tek je u devetnaestom stoljeu predmet postao opepoznat kao znanost, a oni koji se njime bave, znanstvenici. Sokrat je u Fedru izrazio antropoloki pogled na spoznaju sljedeim rijeima: Ovi predjeli i ovo drvee nee me niemu nauiti, nego ljudi u gradu. Najkrai nain opisivanja stava znanosti jest kazati da je odluno okrenula lea ljudima u gradu i posvetila se predjelima, drveu, zvijezdama i ostatku divlje prirode. Ako je uope i obraala pozornost na ljude, vidjela ih je ako moemo iskoristiti jedan stari citat kao drvee koje hoda. Sokrat je rekao: Upoznaj samoga sebe. Znanstvenik je rekao: Upoznaj svijet izvan ovjeka. S napretkom znanosti ovi su stavovi, naalost, postajali sve rigidniji, te se sve vie zaotravao sukob izmeu umjetnosti i znanosti te izmeu humanistikih i prirodnih znanosti, to je i na podruju umjetnosti i na podruju znanosti dovelo do jednog osobitog zaokreta kojim emo se ubrzo pozabaviti. Napretke u suvremenoj znanosti moemo pratiti unatrag, preko arapskih mislilaca, sve do stare Grke; ali veliki napreci stari su jedva tri stoljea. Zahvaljujui preciznom poznavanju fizikalnih odnosa u matematici, fizici, mehanici i kemiji nastupile su zapanjujue promjene koje su nazvane in
Vidi Mk 8, 2224, nap. prev.
251
10/22/08 8:46:02 PM
Lewis Mumford
dustrijskom revolucijom. Ako je sutinska povezanost izmeu svijeta ideja i svijeta akcije ikada bila dovedena u pitanje, industrijska revolucija, pogotovo u svojim kasnijim fazama, bila bi konani dokaz. Jer ispod vidljivih nebodera, podzemnih eljeznica, tvornica, telefonskih linija i kanalizacije modernog industrijskog grada lee nematerijalni temelji zapadnjake prirodne znanosti koje su kamen po kamen postavili daleki teoretiari kao to su Boyle, Faraday, Kelvin, Leibniz i ostali iz tog blistavog skupa. Dalekosean efekt idola prirodnih znanosti ne treba ni spominjati. Svatko zna koliko je napredak u tehnologiji ovisio o teorijskoj znanosti, premda je i sam znanstvenik, kao to je istaknuo Kropotkin, ponekad neodluan u odavanju priznanja samoj znanosti za praktino izumiteljstvo. Stvarni svijet strojeva danas je, treba poteno rei, parazit na ovom tijelu znanja koji e ubrzo umrijeti od gladi ako nestane domaina. Znanost je pribavila injenine podatke pomou kojih su industrijalac, izumitelj i inenjer preobrazili fiziki svijet; i nema sumnje da je fiziki svijet preobraen. No, naalost, kada znanost prui podatke, njezin je posao gotov: koristi li netko poznavanje kemijskih spojeva za lijeenje bolesnika ili za trovanje svoje bake, s toke gledita znanosti to je nebitno i nezanimljivo pitanje. Dok je znanost dakle osigurala sredstva za mijenjanje svijeta, ciljevi u skladu s kojima je svijet mijenjan nisu imali zapravo nikakve veze sa znanou. Prema tome, kao to sam ve spomenuo, stvarni smjer ovih preobrazba odredili su idolumi Ladanjske Kue, Coketowna i Naci252
10/22/08 8:46:02 PM
Povijest utopija
onalne Drave koje je stvorila umjetnost. Dosada se znanou nisu koristili oni koji znanstveno prouavaju ovjeka i njegove institucije. Jedva da se ikada pokualo znanstvene metode primijeniti na ovjeka i njegove institucije. ak i kada se ova posljednja generalizacija ublai, njene konture ostaju prilino otre. Razvoj onoga to se naziva drutvenim znanostima nejasno je ocrtan u Baconovu Novom organonu; ali tek je u osamnaestom stoljeu, s Quesnayjem i Montesquieuom, ovaj pokret zaista uhvatio maha, i sve do danas velik dio onoga to nazivamo ekonomskom znanou, politologijom i sociologijom tek je preruena literatura rad u kojem je znanstveni argon prihvaen kao zamjena za znanstvenu metodu dolaska do injenine istine, i u kojem nastojanje oblikovanja ponaanja nadjaava pokuaj dolaska do ispravnih zakljuaka. Doista, meu ekonomistima i sociolozima vladala je stalna rasprava daju li im njihovi predmeti pravo da se die nazivom znanstvenika. Poklonici prirodnih znanosti nisu bez razloga bili nepovjerljivi prema drutvenim i humanistikim znanostima; tako je primjerice Britansko udruenje za unapreenje znanosti dugo vremena imalo samo jedan odjel posveen drutvenim znanostima, u koji je sociologiji, majci svih njih, bilo doputeno pristupiti kao grani antropologije! to se istraiva vie priblii ovjeku, to je suoen s veom sloenou svoga predmeta; i to je u veoj napasti da preuzme brze i lagane stranarske metode novinara, pjesnika i proroka. to se ovaj in zavoenja vie skriva pod
253
10/22/08 8:46:03 PM
Lewis Mumford
grubim, sivim platem znanstvenog argona, to esto znai da drutveni znanstvenik osim to nije dobar znanstvenik, nije ni dobar knjievnik. Stoga vlada velik rascjep izmeu vie eksternalnog dijela svijeta kojim se bavi znanost i onog dijela, blieg ovjeku i njegovim institucijama, kojeg jo uvijek veim dijelom tek treba osvojiti. Dok je fizika okolina New Yorka usporediva s onom Atene iz etvrtog stoljea, kao to bi se i sama Atena mogla usporediti s paleolitikom piljom, ivot u gradu moda je poremeeniji, isprazniji i nepotpuniji nego to je smatrao autor Drave. Ovaj kontrast govori i bez mnogo rijei. Idolum znanosti je nepotpun jer uglavnom zahvaa samo fiziku stranu ivota; ovaj rascjep treba popuniti kako bismo svaku aktivnost i svako stanje mogli opisati, izmjeriti i prikazati u znanstvenim terminima. Dok s jedne strane svjedoimo golemu napretku u fizikom svijetu, s druge strane napredak u drutvenoj domeni ovisi o mnogo temeljitijem i realistinijem poznavanju injenica nego to su drutveni znanstvenici bili u stanju pruiti. Prije nego se vojska pone kretati terenom, dobro je da se kree u neijem umu po topografskoj karti. U nedostatku takve karte, svi nai napreci iz dana su u dan bili samo rastroni izleti u eutopiju, provedeni bez ikakva reda, bez dovoljno opreme i bez ikakva opeg plana.
254
10/22/08 8:46:03 PM
Povijest utopija
3
Do neke mjere svaka znanost moe obraivati svoje polje sebe radi, bez obzira na plodove. Thorstein Veblen, u djelu Uloga znanosti u civilizaciji (The Place of Science in Civilization), ispravno je primijetio da znanost nastaje iz dokone znatielje; ona je stoga, prouavana i unapreivana sebe radi, svakako jedna od velikih igraaka ovjeanstva. U tom pogledu premda znanost traga za jednim sasvim drukijim putom kontemplativnog ivota nego to to ini umjetnost, cilj joj je isti prevladavajui je interes estetske prirode, uitak iste percepcije. Znanost je stoga neka vrsta svijeta za sebe, ona je samodovoljna: nema potrebu dolaziti u dodir sa stvarnim svijetom u kojem se borimo, u kojem volimo i zaraujemo za kruh svagdanji. U svom vlastitom svijetu znanost nije nita ni bolja ni loija od teozofije, astrologije ili mitova o boanstvima. No razdvajanje znanosti od svakodnevnog ivota zajednice nije sasvim pozitivna pojava. Ako to razdvajanje potie zduno bavljenje znanou zbog njenih vlastitih vrijednosti, gubi se iz vida stvarnost bez koje su njene vrijednosti beznaajne. Moda je teko utvrditi toku u kojoj znanost, razdvojena od svakodnevice, prestaje imati bilo kakvo drutveno znaenje, ali ini mi se da takva toka postoji. Kada znanosti postanu meusobno nepovezane i nespojive, sklone su se iz javnog svijeta povui u privatni svijet strunjaka, a znanje steeno u tom svijetu teko se moe ponovno iznijeti van
255
10/22/08 8:46:03 PM
Lewis Mumford
kako bi natapalo javni ivot zajednice. A ako se i iznese, kao u sluaju bakteriologije i lijeenja bolesti, ono je razdvojeno od razmatranja itave situacije, tako da mnogi struni napreci, naprimjer u medicini, postaju okupljalite fanatika. Smatram da je ovaj gubitak kontakta vrlo opasan jer umanjuje utjecaj znanosti na svakodnevni ivot, jednako kao to samostanska religija nametanjem nemoguih propisa otvara vrata za nemar i nemoral, a zahtijevanjem da Pistol i Falstaff ive poput Krista, spreava ove roene lupee da postanu barem nalik Robinu Hoodu. Kao konani efekt ove razdvojenosti znanosti i drutvenog ivota, meu obinim pukom mjesto znanosti zauzima praznovjerje, lake shvatljiva inaica stvarnosti. Danas u itavom korpusu znanja vlada anarhija: nedostaje mu red upravo zato jer mu nedostaju bilo kakve konkretne veze sa zajednicom koja ga stvara i kojoj on zauzvrat prua naoale kroz koje ona promatra svijet. Nasuprot koristima koje imamo od sve vee specijalizacije znanosti, moramo nadoknaditi gubitke koje zajednica ima zbog razvoja grubih oblika znanosti i zbog arlatanstava kao to su astrologija i spiritizam, koji su uspjeli pruiti potpun prikaz ovjekova mjesta u univerzumu u obliku lako shvatljivom laicima. Stoga mi se ini da se u njegovanju znanosti mora utvrditi tono odreena hijerarhija vrijednosti temeljena na sutinskim potrebama zajednice. Nezavisnost znanosti od ljudskih vrijednosti veliko je praznovjerje: elja
Likovi iz Shakespearove drame Vesele ene windsorske, nap. prev.
256
10/22/08 8:46:04 PM
Povijest utopija
za redom, za sigurnou, za estetski zadovoljavajuim uzorcima zajedno sa eljom za slavom ili milou nekoga vladara sve je to utjecalo na razvoj znanosti. Znanstvena logika ide za time da znanost u svom radu to je vie mogue umanji ljudski faktor; meutim nepristranom intelektualnom radu pridaje se tolika vanost da se u suvremenom svijetu odbacuju svi ostali interesi i zahtjevi. Postavimo problem konkretno: zajednica koja njeguje kemijsku znanost u tolikoj mjeri da je u stanju sravniti itav grad s nekoliko eksplozija otrovnog plina nalazi se u prilino nezgodnoj situaciji. Ako znanost koju posjeduje nije pomogla u pronalaenju eutopie, barem je osigurala temelje za kakotopiju, odnosno za loe mjesto: ukratko, za pakao. Doista, znanstveno znanje nije samo povealo mogunosti ivota u suvremenom svijetu: ono je takoer produbilo ponore. Kada znanou ne upravlja osjeaj za vrijednosti, ona djeluje kao to je prilino dosljedno djelovala tijekom prologa stoljea u smjeru potpune dehumanizacije drutvenog poretka. Zahtjev da se svakoj posebnoj znanosti dopusti da nekontrolirano ide vlastitim putom trebalo bi odluno odbiti jer one oito trebaju neko vodstvo s obzirom da su njihove primjene u ratu i industriji bjelodano katastrofalne. Moramo biti spremni priznati da istine ne stoje zajedno na nekom visokom i plemenitom pijedestalu: neke su vane a neke trivijalne, neke su nedune a neke opasne; i dok je traganje za istinom
Oni koji ele zadobiti milost nekoga vladara... tako poinjeMachiavellijev Vladar, nap. prev.
257
10/22/08 8:46:04 PM
Lewis Mumford
samo po sebi dobro a potpuna sloboda u tom traganju jest sine qua non dobrog drutvenog ivota odreena podruja istraivanja moda treba ublaiti i ispraviti radom na drugim poljima. U suvremenoj zapadnoeuropskoj zajednici sociologijski uvid u uzroke i uvjete rata i mira nuan je korektiv za surovosti primijenjene prirodne znanosti, i bez takve korekcije puki porast znanstvenog znanja, kojim se tako isprazno hvalimo, moe biti vrlo tetan za ostvarenje dobra ivota u zajednici.
4
Ako emo znanosti iznova njegovati vodei rauna o hijerarhiji ljudskih vrijednosti, ini mi se da ih moramo ponovno usmjeriti na lokalne zajednice i njihove specifine probleme. Kao to je geometrija u Egiptu nastala iz potrebe za godinjim premjeravanjem granica koje je izbrisao Nil, kao to se astronomija razvila u Kaldeji kako bi se utvrdila izmjena godinjih doba zbog sjetve usjeva, i kao to je geologija u moderno doba nastala iz pitanja s kojima se naao suoen neki praktian klesar poput Hugha Millera tako se i znanosti koje su danas nepotpune i krnje mogu razvijati u skladu s rezultatima istraivanja postojeih uvjeta i intelektualnih resursa u odreenoj zajednici. S jedne strane znanost mora biti povezana sa cjelokupnim idolumom znanstvene misli s tim golemim nadsvijetom znanstvenog nastojanja koji
258
10/22/08 8:46:04 PM
Povijest utopija
nije proizvod niti jednog posebnog mjesta, ovjeka ili vremena. S druge strane mora se povezati s konkretnom lokalnom zajednicom, ogranienom u vremenu i prostoru, u kojoj e se njena istraivanja i njene pretpostavke ostvariti i primijeniti. Vjerujem da bismo pregledom postojeeg stanja pronali da u socijalnoj psihologiji, u antropologiji, u ekonomiji postoji golem broj injenica i odnosa koje tek treba opisati, i da se odreenim granama kao to su kraniologija, pravna znanost i folklor pridavalo previe pozornosti u usporedbi sa zbiljskom vrijednou koju bi njihova istraivanja mogla imati za razvoj zajednice. Takav bi pregled iznio na vidjelo prije svega slabost suvremene sociologijske misli, u kojoj biljeimo inflaciju specijalnih sociologija i nedostatak bilo kakvog opeg slaganja u pogledu podruja koje treba njegovati. Osim njene velike funkcije kao igrake, znanost vrijedi jedino u onoj mjeri u kojoj se njena istraivanja mogu primijeniti na postojee uvjete u odreenoj zajednici, u odreenoj regiji. Razlika izmeu znanosti kao igrake i znanosti kao sredstva koje nam omoguuje uspostavu snanijih veza s drugim ljudima i s ostatkom nae okoline razlika je izmeu gaanja mete i gaanja srndaa za hranu. Gaanje mete je zabavno i uz to poboljava streljaku vjetinu; mogli bismo rei da je ovakva dokona zabava moda jedno od obiljeja civilizirane zajednice. No ako se ne priblii drugima, ona ostaje samo osobno postignue; a zajednica zbog toga nije nimalo bolja. elimo li da znanost igra vanu ulogu koju su Bacon, Andre, Platon i ostali veliki hu259
10/22/08 8:46:04 PM
Lewis Mumford
manisti prieljkivali, mora biti potpuno pribliena i ostvarena ovdje i sada. Potreba za ovom humanizacijom znanosti ve je zamijeena u Velikoj Britaniji. Posljednjih se desetljea u kolama pojavio jedan pokret koji se zatim proirio i na razne udruge. Naziva se istraivanje regije i potekao je, vjerujem, od Outlook Towera u Edinburghu koji je dobro opisan jo prije dva desetljea kao prvi sociologijski laboratorij na svijetu. Cilj istraivanja regije jest uzeti neku zemljopisnu regiju i istraiti sve njene vidove. Ono se razlikuje od istraivanja drutva koje nam je poznato u Americi po tome to nije u prvom redu istraivanje zala; to je vie istraivanje postojeih uvjeta u svim njihovim aspektima, i ono mnogo vie od istraivanja drutva naglaava prirodne karakteristike okoline na nain kako ih vidi geolog, zoolog, ekolog uz povijesni razvoj prirode i ljudskih zajednica kako ih prikazuju antropolog, arheolog i povjesniar. Ukratko, istraivanje regije nastoji postii lokalnu sintezu svih specijalistikih znanja. Takvo je istraivanje provedeno u jugoistonim okruzima Engleske pod pokroviteljstvom raznih lokalnih znanstvenih drutava, a rezultiralo je kompletnim opisom osnova zajednice, njene prolosti, naina rada i ivljenja, ustanova, regionalnih osobitosti i njenog koritenja fizikih, vitalnih i drutvenih resursa. Svaka znanstvena disciplina koristi se opim korpusom znanja kako bi osvijetlila dane probleme, a kada se jave problemi koji upuuju na nedostatak znanstvenih podataka, otvaraju se novi putovi i opisuju nova podruja.
260
10/22/08 8:46:05 PM
Povijest utopija
Promatrajui zajednicu kroz istraivanje regije, istraiva se bavi neim stvarnim, a ne proizvoljnim idolumom. U mjeri u kojoj lokalna zajednica dijeli zajednike elemente sa slinim regijama u drugim dravama, ili je apsorbirala elemente drugih civilizacija, u toj e mjeri doi do izraaja prava vrijednost ovih elemenata, umjesto da ih se podcjenjuje jer slabe identitet lokalne zajednice pomou onog dragocjenog mita, mita o Nacionalnoj Dravi. Vei dio podataka koji je tako prikupljen moe se ucrtati na kartu, grafiki prikazati ili pak fotografirati. U Saffron Waldenu, u Engleskoj, postoji prekrasan mali muzej posveen takvom prikazu vlastite regije; a u Outlook Toweru, u Edinburghu, neko je bila knjinica i camera obscura pomou koje se moglo poeti od mjesta na kojem se stoji i ii naprijed, u mislima, te obuhvatiti itav svijet. Znanje predstavljeno na ovaj nain dostupno je tako da tko god naie moe itati; ono stoga ima sva obiljeja popularne znanosti u jeftinim novinama i asopisima, dok istovremeno ostaje prava znanost i nije predstavljena kao neto to ide od uda prema praznovjerju. Znanje utjelovljeno u istraivanju regije posjeduje koherentnost i jezgrovitost koju ne moe imati niti jedno izolirano znanstveno istraivanje. Ono je prikazano u takvom obliku da ga moe usvojiti bilo koji lan zajednice koji posjeduje osnove obrazovanja, i stoga se razlikuje od izolirane znanosti koja nuno ostaje batina strunjaka. Prije svega, ovo znanje ne odnosi se na predmete kao nepropusne i nepovezane pretince: to je znanje o itavoj regiji, promatranoj u svim njenim aspektima,
261
10/22/08 8:46:05 PM
Lewis Mumford
tako da odnosi izmeu aspekta rada i aspekta tla, izmeu aspekta zabave i aspekta rada, postaju prilino jednostavni i razumljivi. Ovo zajedniko tkivo jasnog, provjerljivog, lokaliziranog znanja ono je to je nedostajalo svim naim stranarskim utopijama i programima rekonstrukcije; a budui da im je to nedostajalo, bili su jednostrani, neuki i apstraktni smiljajui papirnate programe za rekonstrukciju papirnatog svijeta. Istraivanje regije stoga je most koji povezuje strunjaka usmjerenog ka knjinici i laboratoriju te aktivnog radnika na tom polju, usmjerenog ka gradu i regiji u kojoj ivi. Na osnovi ovog kontakta nai planovi i nae eutopije mogu se zasnovati na stabilnom temelju od injenica kojeg moe sagraditi znanstvenik, dok e same znanosti biti njegovane vodei rauna o ljudskim vrijednostima i standardima, utjelovljenima u potrebama i idealima lokalne zajednice. Ovo je prvi korak izlaska iz slijepe ulice u kojoj se trenutno nalazimo: moramo se vratiti stvarnom svijetu, suoiti se s njime i istraivati ga u svoj njegovoj sloenoj cjelokupnosti. Nae kule u zraku moraju imati temelj u vrstu tlu.
5
Reorijentacija znanosti vrlo je bitna, ali sama po sebi nije dovoljna. Znanje je vie alat nego pokreta, te ako poznajemo svijet a ne znamo postaviti se prema njemu, krivi smo za onaj besciljni pragmatizam kada
262
10/22/08 8:46:05 PM
Povijest utopija
smiljamo raznorazne ingeniozne strojeve, a nismo u stanju staviti ih u slubu kakvog suvislog uzora. Ljude pokreu instinktivni impulsi i emocionalno obojene uzor-ideje ili idolumi kakve smiljaju sanjari. Kada stvaramo ove uzor-ideje, proirujemo svoju okolinu i ponaamo se u skladu s uvjetima koje elimo uspostaviti i uivati u imaginarnom svijetu. Koliko god marksistika analiza drutva bila kruta, barem je bila zasluna za pruanje jednog velikog sna sna o titanskoj borbi izmeu posjednika i onih lienih posjeda, u kojoj svaki radnik ima odreenu ulogu. Bez ovakvih snova napreci u drutvenoj znanosti bit e jednako dezorijentirani kao to su primjene prirodne znanosti u materijalnoj domeni, gdje se u nedostatku pravih ljestvica vrijednosti patentni zatvara smatra jednako vanim kao i volframova nit ako donosi izumitelju jednako veliku financijsku dobit.
6
Sve do otprilike sredine sedamnaestoga stoljea, prije nego je suvremena prirodna znanost strogo definirala svoje podruje, rascjep izmeu umjetnosti i znanosti, koji potjee od Aristotela, jo uvijek nije bio potpun. Sve dok je vladao humanistiki ideal, umjetnost i znanost smatrale su se istodobnim fazama ovjekova intelektualnog rada. Dvije dominantne figure renesanse, Leonardo da Vinci i Michelagnelo, bili su umjetnici, inenjeri i ljudi od
263
10/22/08 8:46:05 PM
Lewis Mumford
znanosti; a usporedimo li Michelangelove sonete i fotografije bazilike Sv. Petra, soneti nimalo ne zaostaju. Velik doprinos renesanse bio je ideal ljudskih bia ispunjenih entuzijazmom, kadrih proiriti ivot u svim njegovim oblicima, kao umjetnici, znanstvenici, inenjeri, filozofi i to sve jo ne. Ovaj je ideal snano utjecao na manje znaajne figure kao to su James Crichton i Walter Raleigh, i sve do Descartesova vremena doprinosio je bogatstvu intelektualnog ivota to je bila najbolja strana renesanse. U izvrsnoj knjiici iz 1623, Labirint svijeta i raj srca (Labyrint sveta a rj srdce), Jan mos Komensk sjajno je spojio gledita znanosti i umjetnosti; jer prvi dio ovoga djela jest pitoreskan pregled stvarnoga svijeta kako ga vidi Komensk, a drugi je slika prijelaza u nebeski svijet kojeg obeava kranska religija. Ideja u pozadini njegova Labirinta jest ista ona ideja koja je nadahnula Andreu; i kada ovu teoloku utopiju, Raj srca, ne bi obiljeavala potpuna onosvjetovnost, ova bi rasprava zauzimala visoko mjesto u povijesti utopijske misli. ini mi se da nema logike osnove za razdvajanje znanosti i umjetnosti, spoznavanja i sanjarenja, intelektualnog i emocionalnog ivota. Ova je podjela jednostavno praktine naravi, jer obje ove aktivnosti jednostavno su razliiti naini na koje ljudska bia kaos oko sebe pretvaraju u red. Tako smatraju humanisti. Kao primjer u navesti jednu anegdotu: kada se sredinom sedamnaestoga stoljea u Engle
Za iji je izgled uvelike zasluan Michelangelo, nap. prev.
264
10/22/08 8:46:06 PM
Povijest utopija
skoj osnivalo Kraljevsko drutvo, Johann Andre savjetovao je svojemu prijatelju Samuelu Hartlibu, tada u Londonu, da podupirui prirodne ne zanemari humanistike znanosti. Naalost, ljudi koji su se okupili kako bi oformili Kraljevsko drutvo bili su strunjaci u prirodnim znanostima; a budui da je humanistika tradicija slabila zbog razoaranosti u religiju, oni su bili pomalo izgubili elju za potpunim ivotom. Tako je izvorno drutvo ograniilo svoj rad na prirodne znanosti. Premda danas u analima znanosti ova odluka djeluje beznaajno, meni se ini da oznaava prekretnicu u ljudskoj misli. Otada je znanstvenik trebao biti jedna vrsta ovjeka, a umjetnik druga; otada idolum znanosti i idolum umjetnosti vie nisu trebali biti zdrueni u jednoj jedinstvenoj linosti; otada je, zapravo, poela dehumanizacija umjetnosti i znanosti. Zanimljivo je opaziti da su s razlazom humanistikih i prirodnih znanosti umjetnost i znanost krenule odvojenim putovima koji su, uz sve njihove razlike, iznenaujue slini. Naprimjer i umjetnost i znanost prestale su biti zajedniko vlasnitvo zajednice i obje su se raspale na mnotvo specijalizacija. U ovom su procesu i umjetnost i znanost postigle mnoge znaajne napretke, tako da se o ovom razdoblju obino govori kao o razdoblju prosvjetiteljstva ili napretka; a kakve je to imalo posljedice na zajednicu, otkrili smo u naem ispitivanju Coketowna i Ladanjske Kue.
Punim nazivom Kraljevsko drutvo Londona za unapreenje prirodnog znanja (The Royal Society of London for the Improvement of Natural Knowledge), nap. prev.
265
10/22/08 8:46:06 PM
Lewis Mumford
7
Doao je red da razmotrimo razvoj umjetnosti u modernoj zajednici. Na vrhuncu srednjega vijeka, kao u Ateni petoga stoljea, umjetnosti su zajedno tvorile ivue jedinstvo. Graanin nije iao u koncertnu dvoranu kako bi sluao glazbu, u crkvu da poslua molitve, u kazalite da pogleda dramu, u galeriju da vidi slike: doista, bijedan je bio onaj grad koji se nije mogao ponositi katedralom i nekoliko crkava. U ovim su zdanjima drama, glazba, arhitektura, slikarstvo i skulptura bili ujedinjeni kako bi zajedno utjecali na emocije ljudi i privoljeli ih da prihvate teoloke vizije onosvjetovne utopije. Podjela ovih umjetnosti na niz odvojenih pretinaca bila je dio pokreta prema individualizmu i protestantizmu ije su posljedice veini ljudi poznate jedino na podruju religije. Odonda su se glazba, drama, slikarstvo i ostale umjetnosti uglavnom razvijale odvojeno jedna od druge, i svaka je bila primorana izgraditi zaseban svijet. Veina korisnih dostignua koja su postignuta u ovim svjetovima nije prenesena u zajednicu openito, ve je ostala u vlasnitvu samih umjetnika ili njihovih mecena i kritiara u Ladanjskoj Kui. Uz izuzetke kao to su talijanski i japanski drvorez iz osamnaestog stoljea te nekoliko sauvanih narodnih pjesama i drama iz srednjega vijeka, narodna umjetnost postala je drugo ime za sve prosto, zakrljalo i zaostalo. Narodno graditeljstvo devetnaestoga stoljea tek je otrcani mali zeinjak od cigle: narodnu religiju utje266
10/22/08 8:46:06 PM
Povijest utopija
lovljuje baptistika ili metodistika uboga kapelica od eljeznih ploa ili cigle; narodna glazba je pjesmuljak; narodno slikarstvo je kalendar s litografijama; a narodna knjievnost je undroman. Razdvajanje umjetnosti obrazovanih klasa od umjetnosti ostatka zajednice imalo je tendenciju liiti je bilo kakvih drugih mjerila osim onih koje bi postavio sam umjetnik. I ovdje ponovno vrijedi usporedba sa znanou. Svijet umjetnosti u nekom je smislu odvojen svijet, i neko ga je vrijeme mogue njegovati bez obzira na elje i emocije zajednice iz koje je izniknuo. No ispostavlja se da geslo umjetnost radi umjetnosti u praksi znai neto sasvim drugo umjetnost radi umjetnika. Umjetnost koja ovako nastaje, bez ikakva vanjskog standarda izvedbe, esto je tek umjetnikovo sredstvo za nadvladavanja vlastite neuroze ili uspostavljanje unutarnje ravnotee. Razdvojen od zajednice, umjetnik se usmjerio na samoga sebe: umjesto da nastoji stvoriti ljepotu u kojoj svi ljudi mogu sudjelovati, on stvara vlastiti kut gledanja na stvari kut kojeg u nazvati pitoresknim. Razlog ovog razdvajanja ve sam istaknuo u poglavlju o Ladanjskoj Kui, a ovdje nas zanimaju njegove posljedice, za koje sam umjetnik nije mnogo kriv. Ovaj sukob izmeu ljepote i pitoresknog moda je zajedniki svim umjetnostima, i uz dovoljno bih injeninih detalja mogao pratiti kakve je posljedice imao na knjievnost i glazbu. No radi jasnoe i jednostavnosti ograniit u se na slikarstvo i kiparstvo, uz napomenu da e nai zakljuci vrijediti, u pravilu, za cijelo podruje.
267
10/22/08 8:46:07 PM
Lewis Mumford
Dopustite mi da prije nego nastavim naglasim da termine ljepota i pitoreskno koristim u sasvim drukijim znaenjima od onih koji im se obino pripisuju, i da ih koristim bez ikakva prethodnog suda u pogledu njihova mjesta i vrijednosti u dobru ivotu. Pitoreskno, u sasvim arbitrarnom smislu u kojem tu rije ovdje koristimo, jest apstraktna osobina slike, zvuka ili znaenja koja stvara ono to bismo mogli zvati isto estetskim iskustvom. U slikarstvu, pitoreskno se vjerojatno pojavilo kada su dokoliarske klase Ladanjske Kue otkrile da je vie ili manje dugom kontemplacijom o slici mogue postii ushienje, svojevrstan estetski trans, stanje potpuna blaenstva. Prije ovoga otkria slikarstvo je jednostavno bilo grana unutarnje dekoracije; velike slike kranskoga svijeta sluile su, za narod, kao ilustracije prikaza povijesti kojeg je pruala srednjovjekovna teologija: one su imale habitat, drutveni cilj. S odvajanjem pitoresknog od glavnog korpusa crkvene umjetnosti, slikarstvo je dolo na svoje kao samo po sebi cilj, bez ijedne druge uloge u ivotu zajednice. Simptom ove promjene jest uspon pejzanog slikarstva: u potrazi za istim estetskim iskustvom, slikar poinje traiti teme koje nemaju nita s bilo kakvim ljudskim interesom osim onoga iste kontemplacije. U posljednjem se stoljeu ovaj raskol izmeu slikarstva kao oblika drutvene umjetnosti i slikarstva kao sredstva postizanja kontemplativne ekstaze jo vie produbio: ak niti oni akademski slikari koji su slijedili metode starijih umjetnika nemaju vie isti prostor za rad, dok su revolucinari
268
10/22/08 8:46:07 PM
Povijest utopija
impresionisti u jednom razdoblju, kubisti u drugom, a post-impresionisti ili ekspresionisti u treem prisiljeni zbog niskog statusa umjetnosti u Coketownu stvarati djela koja e cijeniti samo vie ili manje upueni. No, nipoto ne bih htio podcjenjivati dobro koje je nastalo razdvajanjem umjetnosti od cjelokupnog ivota zajednice. Izolirani od drutvene skupine koja ih je stvorila, moderni su umjetnici mogli ii svojim samotnim putovima do granica koje obini ovjek vjerojatno nije u stanju dosei: oni su proirili polje estetskog uitka i u svijet slikarstva uveli nove vrijednosti, vrijednosti koje e ostati ak i ako bolest koja ih je izazvala nestane, kao to biser uzet iz koljke ostane i nakon to se njena bolest izlijei. Pogled s planinskog vrhunca nije nita loiji zato to mnogi ljudi dobiju vrtoglavicu i muninu prije nego dosegnu vrh. Kao i kod traganja za istinom, traganje za estetskim vrijednostima dobro je samo po sebi neovisno o bilo kakvim vrijednostima ostvarivima u zajednici. U skladu s tim Czanne, Van Gogh i Ryder, da spomenemo nekoliko preminulih, odoljet e vremenu, i vjerujem sprijeiti da se umjetnost ikada vie svede na svoje akademske granice. Pa ipak, uinci fokusiranja na pitoreskno u umjetnosti ne smiju se zanemarivati, jednako kao ni opasnosti specijalizacije u znanosti. Gotovo je suvino isticati kako je, povijesno gledajui, dok se u umjetnosti razvijalo pitoreskno, ljepota sve vie nestajala iz ivota. Dok su kultiviranu manjinu proimali istananiji osjeaji nego to su ih njihovi preci vje269
10/22/08 8:46:07 PM
Lewis Mumford
rojatno ikada doivjeli, osakaeno mnotvo moralo je ivjeti u velikim gradovima i u bijednim provincijskim gradiima crnila i runoe kakve svijet, ako emo suditi po postojeim zapisima, nikada prije nije bio vidio. Drugim rijeima, postali smo osjetljiviji na iskustva na sadraje naih unutarnjih svjetova jedino kako bismo postali beutniji prema stvarima, prema lomljivim povrinama vanjskoga svijeta. Usmjereni na svoj unutarnji svijet, u velikoj smo mjeri izgubili ljepotu, u ogranienom smislu u kojem se ta rije ovdje koristi, po kojoj sve, od torza do graevine, pokazuje svoju prilagodbu cilju i osjetljivost za estetske vrijednosti (apstrahirane i pojaane u istoj pitoresknosti) koje sudjeluju u toj prilagodbi. U ovom smislu lijepo, kao to kae Emerson, poiva na temeljima nunoga: ono je vanjski dokaz unutarnjeg sklada, njegova je pojava manifestacija civiliziranog ivota, a njegovo postojanje i razvoj zapravo su svojevrstan pokazatelj vitalnosti zajednice. Razdvajanje umjetnika od zajednice i okretanje njegove energije od ljepote, u kojoj bi se pitoreskno moglo ostvariti, ka samom pitoresknom, odvojenom od bilo kakve praktine potrebe, teko da su kompenzirali napreci postignuti u odvojenom svijetu umjetnosti. Ishod je bio da je posao kojeg su trebali izvoditi umjetnici velikih sposobnosti izvodili ljudi malih ili umanjenih sposobnosti. Anonimni arlatanski graditelji podigli su velik broj naih kua, budalasti inenjeri izgradili su nae gradove ne vodei rauna ni o emu osim o kanalizaciji i asfaltiranju; lakomi i nepismeni ljudi koji su uspjeli u bi270
10/22/08 8:46:07 PM
Povijest utopija
znisu pouavaju mnovo o dobrom ivot i tako dalje. Doista nema kraja bezbrojnim stvarima koje u suvremenoj zajednici inimo krivo, tek radi puke elje umjetnika da ih ini. Ova generalizacija vrijedi za itav niz umjetnosti. Velik dio kreativnog sanjarenja i planiranja koji tvori knjievnost i umjetnost imao je vrlo malo utjecaja na zajednicu u kojoj ivimo, i malo je uinio da nam prui uzore, sa slikama i idealima, pomou kojih bismo mogli kreativno reagirati na nau okolinu. No trebalo bi biti oito da ako e nadahnue za dobar ivot od ikuda doi, ono mora doi ni od koga drugoga doli velikih umjetnika. Nuan uvjet intenzivnog drutvenog ivota, kao to je Gabriel Tarde istaknuo u izvrsnoj utopijskoj fantaziji Fragment iz budue povijesti (Fragment d'histoire future), jest estetski ivot i univerzalno irenje religije istine i ljepote. Obini ovjek kada je zaljubljen tek nasluuje kako se zamorni rad svakodnevice moe preobraziti pomou emocionalnog stimulansa; zadatak je umjetnika uiniti ovu preobrazbu trajnom, jer jedina je razlika izmeu umjetnika i obinog ovjeka to je umjetnik, takorei, neprestano zaljubljen. ivim uzorima svoje ekstaze umjetnik zbliava ljude i daje im viziju prema kojoj e preoblikovati vlastiti ivot i sudbinu svoje zajednice.
271
10/22/08 8:46:07 PM
Lewis Mumford
8
Bez obzira na nain na koji moderni umjetnik koristi ili trati svoje sposobnosti, jasno je da on raspolae golemim spremnikom moi. Zato je naprimjer Amerika toliko posveena osvajanju materijalnih stvari? Zato smo toliko predani skupljanu onih nepreglednih zbirki roba koje su onako primamljivo izloene na reklamnim stranicama naih ilustriranih asopisa? Potreba poboljavanja tekog, surovog ivota prvih naseljenika doista je znaajno utjecala; ali iz tradicija ovakvog ivota zauzvrat su potekli svi oni beznaajni kvaziumjetnici koji piu i crtaju za popularne novine, koji smiljaju zaplete drama i filmskih scenarija. A budui da ovi bijednici veinom nisu nimalo obrazovani u humanistikom smislu jer ne poznaju drugu okolinu osim New Yorka, Los Angelesa ili Gopher Prairieja10, jer ne poznaju dostignua niti jednog drugog doba osim svojega posvetili su se zdunom idealiziranju veine stvari koje su u njihovoj oboavanoj zajednici grube, rune ili glupe. Tako su idolume biznisa odravali umjetnici koji sami poznaju jedino standarde biznismena. Tako zbog skuenih horizonata amerikog umjetnika novi narataj tei za stvarima koje su Jack London, Rupert Hughes, Robert Chambers i sam bog zna tko sve ne smatrali dobrima i profinjenima; mlaa generacija govori poput junaka i
10
Izmiljeni gradi u kojem se odvija radnja romana Sinclaira Lewisa Main Street, nap. prev.
272
10/22/08 8:46:08 PM
Povijest utopija
junakinja kakve melodrame Samuela Shipmana, u kojoj nije postignuta niti via razina komedije; mlaa generacija oduevljava se vrstom ljepote koju im prikazuje Penryhn Stanlaws. Miljenje da obini ovjek prezire umjetnost je apsurdno. Obini ovjek tuje umjetnost i natapa se njome; a kada dobra umjetnost nije dostupna, on uzima drugo po redu od najboljega, ili deseto, ili stoto. Uspjeh Eugenea O'Neilla, moda jedinog dramatiara s imalo dara koji je doprinijeo amerikoj pozornici, dokazuje da je jedini nain da se ljude dri podalje od dobre umjetnosti taj da im se ona uskrati. Uzor-ideje mlae generacije jednako su mogli oblikovati Sofoklo, Praksitel i Platon da nai istinski umjetnici toliko ne bjee od svojih odgovornosti, i da su dovoljno intelektualno zreli da prihvate puni teret svoga poziva. To to je naa istinska umjetnost tako potpuno dezorijentirana i toliko odvojena od zajednice znak je zastraujue neuroze a nikako znak estetske nadarenosti. Da bismo prepoznali klasinu ulogu umjetnika, moramo se okrenuti ovjeku slojevitih uloga kao to je Nicholas Vachel Lindsay. Umjetnost radi umjetnika uvelike je simptom onog neurotinog individualizma koji tjera umjetnika iz svijeta javnosti, koji ga mami u privatni svijet gdje moe vladati u samoi poput samovoljnog demijurga. S druge strane umjetnost radi javnosti porocima ekstroverta zamjenjuje poroke introverta. Kada kaem da umjetnost mora imati ivotni kontakt sa zajednicom, ne mislim pri tom, dopustite mi da naglasim, da umjetnik mora udovoljavati hi273
10/22/08 8:46:08 PM
Lewis Mumford
rovima ili zahtjevima javnosti. Umjetnost u svome drutvenom okruenju nije ni osobna katarza umjetnika ni melem za umirenje nestrpljive tatine zajednice: ona je u biti sredstvo pomou kojega ljudi s bogatim iskustvom svoje aktivnosti emocionalno usmjeravaju u obrasce koje u cijelosti dijele s drugima. ista umjetnost jest neminovno propaganda. Pri tome mislim da je najmijenjena propagiranju, i da su njene tvrdnje neautentine u onoj mjeri u kojoj zajednicu u kojoj postoji ne uspijeva oploditi svojim idejama i slikama, u mjeri u kojoj se pod njenim utjecajem zajednica ne mijenja, bilo na bolje bilo na loije. Propagandistika je umjetnost s druge strane neminovno neista, jer umjesto da zbliava ljude na zajednikom emocionalnom planu, kao ljudska bia, ona radije naglaava njihove razlike, te emocije prikladne umjetnosti uvodi u carstvo gdje iskljuivo vladaju emocije misionarskog atora ili govornice ulinih govornika. Jednostavno stoga to je umjetnik u Americi imao neasne motive propagandist Pollyanne11 nasuprot Euripidu, proagandist obinog naroda nasuprot Swiftu, propagandist pristojnosti nasuprot Rabelaisu podbacio je kao umjetnik, ostavivi nae zajednice preputene samima sebi.
11
Vrlo popularnan djeji roman Eleanor H. Porter, nap. prev.
274
10/22/08 8:46:08 PM
Povijest utopija
9
Kao primjere onoga to bi umjetnik mogao biti i kako bi mogao izgledati njegov odnos sa zajednicom kada bi bio dovoljno zreo da je prizna i podini joj se, pogledajmo Williama Butlera Yeatsa i . U Europi bi se zasigurno moglo pronai mnogo drugih primjera, ali ovi su posebno prikladni. . nam tako u Nacionalnom biu (The National Being) pokazuje kako koncepcije umjetnosti ulaze u tkivo svih njegovih planova za obnovu ivota na irskom selu. U djelu ovih umjetnika i njihovih kolega opaam vrlo obeavajue pokuaje osnivanja konkretne eutopije koja e izrasti iz pravih injenica svakodnevice i, istovremeno, kreativno ih oblikovati to vie u skladu sa eljema srca. U prilogu etiri godine (Four Years) kojeg je Yeats objavio u asopisu The Dial on objanjava svoj stav prema knjievnosti i drutvenom ivotu Irske, te preporuujem ovo djelo svim beznadnim revolucionarima i reformatorima koji se pitaju zato suhe kosti njihovih doktrina ostaju suhe kosti, umjesto da se poveu i oive. Ovaj odlomak izvrsno opisuje odnos umjetnika i prema tradiciji svoje umjetnosti i prema zajednici u kojoj mora pronai korijen: Druba kojoj su pripadali Huxley, Tyndall, Carolus Duran i Bastien-Lepage tvrdila je da slikar i pjesnik moraju slikati i pisati u stilu svoga doba, i to
275
10/22/08 8:46:08 PM
Lewis Mumford
s Vilinskom kraljicom12, Lirskim baladama13 i Blakeovim ranim pjesmama u uima, imajui pred oima, u knjigama i galerijama, ona velika remekdjela Kasnog Egipta, kojima su uzor djela drevnog kraljevstva, jo udaljenijeg u vremenu od Kasnog Egipta nego to je Kasni Egipat od nas. On je odbacio ovu tvrdnju s ispravnom primjedbom da je umjetnik slobodan odabrati bilo koji stil koji odgovara njegovu raspoloenju i temi, jer u svijetu umjetnosti vrijeme i prostor su nebitni; te dalje nastavlja: U Irskoj smo imali matovite prie, koje su neobrazovane klase znale i ak pjevale, pa zar ne bismo mogli rairiti te prie meu obrazovanim klasama, ponovno otkrivajui ono to sam nazvao 'literarnim primijenjenim umjetnostima', to jest spoj knjievnosti s glazbom, govorom i plesom; i napokon, politika strast nacije mogla bi se toliko uveati da svi, slikar i pjesnik, obrtnik i radnik, prihvate zajedniki plan. Moda bi se ak i ove slike, neko stvorene i spojene s rijekom i planinom, mogle same kretati i imati snaan, ak i buran ivot, poput onih naslikanih konja koji gaze riino polje u Japanu. Citirajui Yatesova shvaanja, ne mislim ograniiti umjetnika na jednu jedinu funkciju oblikovanje dobroga ivota. Sasvim je jasno da je isto estetsko iskustvo dobro samo po sebi; i kada umjetnik ovo
Semiopera engleskog baroknog skladatelja Henryja Purcella, nastala kao slobodna adaptacija Shakespearova Sna ivanjske noi, nap. prev. 13 Zbirka koju su 1798. zajedno objavili William Wordsworth i Samuel Taylor Coleridge, smatra se jednom od prekretnica u povijesti knjievnosti (poetak romantizma), nap. prev.
12
276
10/22/08 8:46:09 PM
Povijest utopija
iskustvo pretoi u sliku, pjesmu, roman ili filozofiju, on je izveo jedinstveno i neprocjenjivo djelo. Ako bi kurziv pomogao da se ovaj odlomak ne zanemari, koristio bih ga. Ono to sam nazvao pitoresknim zapravo je jednako samodostatno i ugodno kao i dobro zdravlje koje je Thomas More tako visoko cijenio u svojoj Utopiji. Ako bi zajednica i otila k avlu, ono bi i dalje bilo potpuno samodostatno, sve dok itko ima vremena ili sposobnosti uivati u njemu. Ono to ja ne odobravam jest to to se polje istinskog umjetnika u posljednjih tri stotine godina smanjilo, tako da je obiljeje umjetnika sve vie bavljenje iskljuivo uskim podrujem istog estetskog iskustva i njegovanje potpune odvojenost od bilo ega to lei izvan ovoga carstva. Siguran sam da bi takav stav Euripid, Milton, Goethe i Wagner smatali neplemenitim i glupim, jer umjetnost je velika poput ivota, i ne dobiva na ivosti ili intenzitetu ako suzimo njeno polje djelovanja na ono kazalita lutaka. Radi se o tome da postoji umjetnika uloga koja bi se trebala izvoditi u zajednici, za zajednicu, kao i u svijetu umjetnosti, za one koji su se uzdigli do umjetnosti. Nacije, rase i pojedinci, kako Yates opet kae, sjedinjeni su slikom ili skupinom povezanih slika koje simboliziraju i izazivaju stanje duha koje nije nemogue, ali je najtee tom pojedincu, rasi ili naciji, jer jedino najvea prepreka s kojom se moemo suoiti bez oaja podie volju do punog intenziteta. Hoe li ove slike pruiti ovinisti, piskarala, politiari, oglaivai i komercijalni umjetnici ili
277
10/22/08 8:46:09 PM
Lewis Mumford
e ih stvarati istinski dramatiari, pjesnici i filozofi, vano je pitanje. Uloga stvaranja ovih slika jest umjetnika, a umjetnik koji izbjegava ovu dunost oteava ivot i sebi i drugima jer, dugorono gledano, zajednica iju svetu knjievnost piu Colonel Diver, Scadder i Jefferson Brick14 veliki junaci Civilizacije dok zvijezda carsta odlazi na zapad15 uinit e i najsamotnije njegovanje umjetnosti trnovitom i tekom zadaom. U dobru ivotu isto estetski element ima istaknuto mjesto; ali ako umjetnik nije u stanju potaknuti ljude na dobar ivot, estetski je element osuen da se sve vie udaljava od zajednike stvarnosti, sve dok svijet umjetnika ne bude teko razluiv od fantazija dementiae praecox. Simptomi ove nagrizajue jalovosti ve su se pojavili u knjievnosti i slikarstvu u Zapadnoj Europi i Americi; i od ove umjetnosti isijava samo bljetavilo raspadanja. Ako se umjetnosti ne ele potpuno raspasti, ne bi li se trebale sve vie usmjeravati na eutopiju?
10
Dakle: nai planovi za nov drutveni poredak bili su neostvarivi jer su, kao prvo, bili apstraktni i pri Likovi u Dickensovu romanu Martin Chuzzlewit, nap. prev. 15 Aluzija na sliku Westward the star of empire makes its way amerikog slikara Andrewa Melrosea (18361901), nap. prev.
14
278
10/22/08 8:46:09 PM
Povijest utopija
zemni, te nisu uzimali u obzir golemu raznovrsnost i kompleksnost ovjekove okoline; a kao drugo, nisu stvorili nikakve ive uzore koji bi potaknuli ljude na velike stvari. Nisu bili poueni znanou i oplemenjeni umjetnou. Zbog paraliziranosti umjetnosti i znanosti nai suvremeni programi za revoluciju i reformu uinili su vrlo malo da podignu nae glave iznad poremeene i neiste okoline u kojoj svakodnevno ivimo. Ovaj neuspjeh stvaranja jednog zajednikog uzora dobroga ivota u svakoj regiji doveo je do izvanrednih napora kao to je pokret vrtnih gradova, no ti napori djeluju slabo i neuspjeno ako ih usporedimo s gradovima koje je stvorila srednjovjekovna civilizacija, a koja je imala takav zajedniki uzor. Bez zajednike podloge od eutopijskih idoluma svi nai napori za rehabilitaciju nova arhitektura, pokret vrtnih gradova, elektrifikacija industrije, organizacija velikih industrijskih cehova kakve su Building Trades postigli u Engleskoj i kakve e, ini se, tekstilni radnici postii u Americi bez ovih zajednikih idoluma, tvrdim, svi su nai praktini napori nekonzistentni, nedosljedni i nepotpuni. Podsjetimo se, nisu nikakvim zakonskim propisom gradovi industrijskoga doba bili monotono oblikovani po uzoru na Coketown. Planovi loih graditelja i inenjera savreno su odraavali brutalnost i socijalni nesklad zajednice prvenstveno stoga jer je svatko unutar ovih gadnih centara prihvaao iste vrijednosti i teio istim ciljevima smiljenima od strane ekonomista kao to je Ricardo, industrijalca kao to je Stephenson i lirskih pjesnika kao to je Samuel Smiles. Isti proces koji nam je dao Coke279
10/22/08 8:46:09 PM
Lewis Mumford
town moe nam, ako se preobrazimo svijet ideja, dati neto bolje od Coketowna. Glavna korist od klasinih utopija koje smo pregledali jest to mogu ukazati da se iste metode koje koriste utopijski mislioci za stvaranje idealne zajednice na papiru mogu koristiti, na praktian nain, za razvijanje jedne bolje zajednice na zemlji. Slabost utopijskih mislilaca bila je pogrena pretpostavka da se snovi i planovi bilo kojeg pojedinanog ovjeka mogu realizirati u drutvu openito. Iz gorke frustracije Fouriera, Cabeta, Hertzke, pa ak i Johna Ruskina, oni koji tragaju za prieljkivanom zajednicom mogu izvui lekciju. Kritiari utopijske metode bili su, vjerujem, u krivu jer su drali da je posao smiljanja plemenitijih svjetova isprazna i luckasta razbibriga. Ovi antiutopijski kritiari zanemarili su injenicu da su jedan od glavnih initelja koji uvjetuju bilo kakvu budunost stavovi i vjerovanja koja ljudi imaju u vezi budunosti da je, kao to bi rekao John Dewey, u svakom prosuivanju prakse vjerovanje u neku hipotezu jedna od stvari koje utjeu na njenu realizaciju. Kada osmislimo model idealne zajednice i kada smo voljni promijeniti svoje ponaanje u skladu s tim modelom, svladavamo trenutnu koliinu gibanja stvarnih institucija. Osjeajui se slobodnima da smiljamo nove modele, smatrajui da ljudska bia mogu eljeti promjenu svojih institucija i naina ivota, utopisti su, vjerujem, bili nogama na zemlji; a utopijske filozofije bile su veliko poboljanje u usporedi s maglovitim religijskim i etikim sustavima prolosti jer su prepoznale nunost davanja
280
10/22/08 8:46:10 PM
Povijest utopija
svojim idealima forme i ivota. Zapravo, upravo su se u slikama idealnih zajednica kakva je Platonova susreli idealno i zbiljsko. Istina je da su isti utopisti previdjeli injenicu da svaka institucija posjeduje vlastitu koliinu gibanja: njena se brzina moe poveati ili smanjiti, moe se skrenuti u drugi kolosijek, kao to je Rimska crkva za vrijeme reformacije skrenuta s glavnog puta civilizacije na sporednu stazu; a ponekad, tijekom ratne katastrofe ili revolucije, neka institucija moe potpuno iskoiti iz kolosijeka i razbiti se. Kljuni problem eutopista, problem tranzicije iz jedne skupine institucija u drugu, iz jednog naina ivota u drugi, jest previen. Platonova je Drava naprimjer bila prilino privlano mjesto; ali pitamo se u kojem se grkomu gradu iz etvrtoga stoljea prije Krista mogla zbiti takva tranzicija. Tranzicija ne podrazumijeva samo cilj ve i polazinu toku: ako elimo pomaknuti svijet, kao to je Arhimed prijetio da e uiniti polugom, moramo stajati na nekom vrstom tlu. Jedino uzimajui u obzir ogranienja svake regije, kao i pogonsku silu povijesti, moemo natjerati zemlju da prihvati ovjekove idolume. Ovo je moda najtea lekcija koju eutopist mora nauiti.
11
to je dakle prvi korak izlaska iz dananjeg nereda? Prvi je korak, kako mi se ini, odbacivanje svih lanih utopija i drutvenih mitova koji su u posljednjih ne281
10/22/08 8:46:10 PM
Lewis Mumford
koliko stoljea pokazali bilo jalovima bilo katastrofalnima. Moda nema loginog razloga zato mit o Nacionalnoj Dravi ne bi trebalo sauvati; ali to je mit koji je, gledajui u cjelini, uinio vrlo malo za promicanje dobroga ivota, a uinio je mnogo da dobar ivot onemogui. Stoga je drati ga se i dalje, usprkos neprestanim ratovima, poastima i duhovnim pustoenjima, vrsta fanatizma koja e vjerojatno djelovati jednako slijepo i okrutno buduim naratajima kao to proganjanje kranskih heretika djeluje ovom dananjem. Isto tako postoji niz drugih drutvenih mitova, kao to je proleterski mit, koji su vrlo loe proli test realnosti i koje nije mogue sauvati bez odbacivanja velikog broja vrijednosti koje ine bitan dio ljudske egzistencije; i, gledajui pragmatino, bilo bi dobro i korisno to bre ih baciti u ropotarnicu. Nema razloga misliti kako e ovi mitovi brzo nestati: ope unitenje ratom samo je pojaalo mit o Nacionalnoj Dravi, a nae iskustvo s religijskim mitovima govori nam, naprotiv, da e se forme svakako zadrati jo dugo nakon to nestane i posljednji trun stvarnosti. Ali to prije oni koji su sposobni za intelektualnu kritiku napuste ove mitove, to e bre ovi idolumi doi u stanje koje je dobro opisano kao stanje nekodljivog nekoritenja16. Meutim ako nae znanje o ljudskom ponaanju ita vrijedi, ne moemo odbaciti stare mitove bez
16
Engl. innocuous desuetude izraz kojeg je, vjeruje se, prvi upotrijebio ameriki predsjednik Grover Cleveland u obraanju Kongresu: After an existence of nearly twenty years of almost innocuous desuetude, these laws are brought forth, nap. prev.
282
10/22/08 8:46:10 PM
Povijest utopija
da stvorimo nove. Agnostici iz osamnaestoga stoljea vrlo su mudro shvatili da ako ele zadrati vrijednosti koje je stvorio deizam, ne mogu napustiti Boga bez da ga ponovno izmisle. Okretanjem lea zastarjelim i katastrofalnim drutvenim mitovima ne sugeriram da odustanemo od obiaja stvaranja mitova; jer ini se da je taj obiaj, bio on dobar ili lo, sastavni dio ljudske psihe. Najvie to se moemo pribliiti racionalnosti nije ponititi nae mitove, ve pokuati ispuniti ih pravim razlogom, te ih promijeniti ili zamijeniti drugim mitovima kada se ispostavi da ne funkcioniraju dobro. U ovome se krije najvea korist velike utopijske tradicije. Okretanjem od drutvenih mitova koji nam smetaju, ne skaemo slijepo u nitavilo: prije bismo rekli da se povezujemo s jednom drukijom vrstom drutvenog mita koju su uvijek oivljavale i obogaivale umjetnosti i znanosti. Idolum eutopije kojeg moemo nastojati iznai u ovoj ili onoj regiji nije bjanko ek kojeg bilo tko moe ispuniti po vlastitoj volji i hiru; odreeni obrisi ve su utvreni; odreena prazna mjesta ve su ispunjena. Meu svim utopijskim piscima, za poetak, postoji slaganje da zemljite i prirodni resursi pripadaju iskljuivo zajednici; i ak i kada je obrauju pojedinani ljudi ili udruenja, kao u Utopiji i Slobodnoj Zemlji, dobit od zemlje ekonomska renta pripada cijeloj zajednici. Utopisti se takoer prilino slau da je, s obzirom da je zemlja zajedniko vlasnitvo, takoer i rad zajednika funkcija; i nitko nije izostavljen iz neke vrste tjelesnog ili umnog rada zbog bilo kakve na283
10/22/08 8:46:10 PM
Lewis Mumford
slijeene povlastice ili poasti na koju bi se mogao pozvati. I konano, utopisti su gotovo potpuno suglasni da produavanje vrste ostavlja mnogo mjesta za poboljanje, koje bi se, ukoliko ljudsko znanje i predvianje ita vrijede, trebalo primjenjivati na razmnoavanje; tako da oni nerazboriti i neodgojeni ne optereuju zajednicu uzdravanjem svoga potomstva, dok su oni boljih sposobnosti zanemareni i brojano nadvladani. Osim ovih opih uvjeta dobra ivota koje utopisti slono naglaavaju, postoje neke druge toke u utopijskoj tradiciji o kojima su ovaj ili onaj pisac dali klasinu ocjenu. Kod Platona primjeujemo veliku vanost kontrole raanja i obrazovanja; prepoznajemo ulogu koju dobar odgoj, u svakom smislu rijei, mora imati u dobroj zajednici. Thomas More ukazuje na injenicu da zajednica postaje zajednica u onoj mjeri u kojoj ima zajednika dobra, i predlae da bi lokalna skupina mogla razviti zajedniki ivot u kakvom su uivali stari oksfordski koledi. Kada se okrenemo Christianopolisu, podsjeamo se da svakodnevni ivot i rad zajednice moraju biti natopljeni znanstvenim duhom i da otra praktina inteligencija kakvu danas nalazimo kod inenjera ne smije biti odvojena od prakse humanistikih znanosti. ak i utopije iz devetnaestoga stoljea imaju ime doprinijeti. One nas svojim pretjeranim naglaavanjem podsjeaju da su svi oni dini i moni idealizmi tek sjene ako nemaju potporu itave ekonomske strukture tako da eutopija nije tek stvar duhovnog preobraenja, kao to su mislile drevne
284
10/22/08 8:46:11 PM
Povijest utopija
religije, ve i ekonomske i geotehnike rekonstrukcije. I konano, od Jamesa Buckinghama i Ebenezera Howarda moemo nauiti vanost pretvaranja idoluma eutopije u planove, nacrte i detaljne projekte, kakve bi mogao koristiti urbanist; i moemo pretpostaviti da e eutopija koja se ne moe pretvoriti u takve konkretne planove ostati, kako se kae, i dalje visjeti u zraku. Sve u svemu, u klasinim utopijama koje smo pregledali postoji snaan impuls prema stvaranju dobre okoline za dobar ivot: iz ove ili one utopije moemo izvui mnoge elemente koji e obogatiti svaki aspekt ivota zajednice. Slijedei utopijsku tradiciju, neemo se samo osloboditi lanih utopija koje su nama vladale: vratit emo se u stvarnost. tovie, vratit emo se stvarnosti i moda je tko zna? iznova stvoriti!
12
Raspravljajui o temeljima Eutopije, svjestan sam odreene apstraktnosti moje metode dokazivanja; svjestan sam da nisam bio dobar utopist bavei se ovim dinim idolima koje moemo osmisliti u svakoj regiji. Vratimo se sada na zemlju i pogledajmo to sve ovo znai kada se okrenemo od knjinice i ponovno stupimo na ulice koje vode kraj naih vrata. Kao prvo, smatram da neemo pokuavati zamiljati jednu utopiju za jednu jedinicu zvanu o285
10/22/08 8:46:11 PM
Lewis Mumford
vjeanstvo; to je slaba i blijeda apstrakcija koju e disciplina istraivanja regije nastojati iskorijeniti ak i kod ljudi koji su trenutno obrazovanjem naviknuti da se bave jedino verbalnim stvarima. Sva ljudska bia na ovom planetu su jedinstvo jedino kako bismo o njima lake razgovarali; i to se toga tie, vrlo je malo korisnog razgovora koji se moe primijeniti na Grenlananina, na Parianina i na Kineza, osim puke opaske da su svi oni osueni da ive na istom planetu i da bi vjerojatno bili mnogo sretniji kada bi svatko od njih brao svoju brigu i kada ne bi mnogo navaljivao da susjedima namee svoje ustanove i svoje idolume. Morat emo odbaciti, kao jednako beskorisnu, predodbu da temelj nae Eutopije treba biti samo jedan sloj ovjeanstva, primjerice radnika klasa: predodba da se radnika klasa sastoji samo od gradskih radnika obina je glupost, i im se ona ispravi ukljuivanjem poljoprivredne populacije, opet dobivamo ovjeanstvo. Konano, ako elimo dati eutopiji stan,17 nee se temeljiti na Nacionalnoj Dravi, jer Nacionalna Drava je mit za kojeg pametni ljudi nee rtvovati svoje ivote kao to ne bi bacili svoju djecu u pe kakvog plemenskog Moloha; a dobar idolum ne moe se graditi na temelju loega.
17
U izvorniku, local habitation, vjerojatno aluzija na Shakespeareove stihove iz Sna ivanjske noi: And, as imagination bodies forth / The forms of things unknown, the poets pen / Turns them to shapes, and gives to airy nothing /A local habitation and a name (I dok u mati raaju se slike / Jo nepoznatih stvari, pjesnikovo / Njih pero pretvara u likove / Te zranom nita stan i ime daju. prev. Milan Bogdanovi), nap. prev.
286
10/22/08 8:46:11 PM
Povijest utopija
to se tie veliine ili izgleda teritorija, zapamtit emo da ovaj planet nije gladak poput biljarske kuglice i da granice bilo koje istinske zajednice lee unutar lako ustanovljivih geografskih regija u kojima prevladava odreeni sklop tla, klime, industrije, institucija i povijesnog naslijea. Neemo pokuavati donijeti zakone za sve ove zajednice jednim udarcem; jer potovat emo izreku Williama Blakea da je isti zakon za lava i vola tiranija. Prema potanskom imeniku, na svijetu postoji oko 15 000 000 lokalnih zajednica; i naa e eutopija nuno pustiti korijen u jednoj od ovih stvarnih zajednica, i ukljuiti u svoje zadruge onoliko drugih zajednica koliko ih je sa slinim interesima i osobinama. Moda e naa eutopija obuhvatiti populaciju veliku poput one u londonskoj ili njujorkoj metropoli; ali suvino je rei da se zemlja koja lei iza granica metropole nee vie smatrati nekom vrstom tajne tvornice za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda. Ukratko, kao to Patrick Geddes lijepo kae, u Eutopijskom Kraljevstvu svijetu Eutopiji bit e mnogo palaa. Stanovnici naih eutopija poznavat e svoju lokalnu okolinu i njene resurse, i imat e osjeaj povijesnog kontinuiteta, kojeg su oni koji ive u papirnatom svijetu Megalopolisa i koji dodiruju svoju okolinu uglavnom preko novina i knjiga potpuno izgubili. Stanovnici Newcastlea nee vie ii u London radi ugljena, kao to su to stanovnici u provinciji inili tijekom posljednjeg stoljea i dulje: postojat e neposrednije koritenje lokalnih resursa, za razliku od dananjeg naina koji je unosniji metro287
10/22/08 8:46:11 PM
Lewis Mumford
politskom svijetu koji danas gospodari tritem. U ovim raznovrsnim eutopijama, moemo sa sigurnou kazati, postojat e jedna nova spoznaja injenice da je kultiviran ivot u biti smiren ivot: njihovi e stanovnici otkriti da velika povlastica putovanja od Brooklyna do Bermondseyja18 i od Bermondseyja do Bombaya teko da je vrijedna truda kada su institucije u Brooklynu, Bermondseyju, Bombayu i svim drugim isto industrijskim centrima identine sanitarni vorovi, hrana u limenkama i filmovi isti su gdje god je mehaniko umnaanje roba za svjetsko trite zauzelo mjesto neposredne prilagodbe lokalnim potrebama. Stoga nas ne bi trebalo iznenaditi ako se temelji za eutopiju postave u razorenim zemljama, to jest u zemljama u kojima se metropolitska civilizacija uruila i u kojima se sav njen papirnati presti vie ne prihvaa po njenom papirnatom dnevnom teaju. U Danskoj nakon rata s Njemakom ezdesetih godina nalazimo poetak pravog eutopijskog pokreta: pod vodstvom biskupa Gruntwiga dolo je do oivljavanja pukih tradicija u knjievnosti i do renesanse obrazovanja, to je obnovilo ivot danskog sela i od seljaine napravilo inteligentna farmera i obrazovana ovjeka. Ne bi bilo sasvim bez presedana da se takva eutopijska renesansa dogodila u Njemakoj, Austriji, Rusiji; i moda, na drukiji nain, u Indiji, Kini i Palestini; jer sve ove regije danas se suoavaju sa stvarnou koju je prosperitetno siromatvo nae metropolitske civilizacije uvelike zanemarilo.
18
Dio Londona, nap. prev.
288
10/22/08 8:46:12 PM
Povijest utopija
Premda e stanovnici naih Eutopija moda ivjeti u ogranienijoj okolini nego to je ona velikih metropolitskih centara, njihova duhovna okolina nee biti lokalizirana ili nacionalizirana. Moda su po prvi put u povijesti planeta znanstveni napredak i izumi omoguili da svako doba i svaka zajednica doprinese duhovnom naslijeu lokalne skupine; stoga graanin eutopije nee praviti smijenim samoga sebe tvrdei da je naprimjer sto posto Francuz, kada Grka, Kina, Engleska, Skandinavija i Rusija mogu pruiti hranu za njegov duhovni ivot. Nai eutopisti nuno e uzimati iz ove ire okoline to god lokalna zajednica moe asimilirati; i tako e dodati bilo koje elemente koji bi mogli nedostajati u prirodnom stanju. Glavni posao eutopista saeto je izrazio Voltaire u konanom Candideovu savjetu: Treba obraivati na vrt. Cilj pravog eutopista jest kultura njegove okoline, a nikako kultura, niti pogotovo iskoritavanje, okoline neke druge osobe. Stoga veliina nae Eutopije moe biti velika ili malena; moe zapoeti u jednom jedinom selu; moe obuhvatiti itavu regiju. Od malo kvasca uzai e cijela truca; i ako se istinski model eutopijskog ivota zasije na bilo kojem mjestu, moe se rairiti itavim kontinentom jednako lako kao to se Coketown umnoio irom zapadnog svijeta. Miljenje da u drutvu nije mogue postii niti jednu uinkovitu promjenu dok milijuni ljudi o njoj ne promisle i na nju se odlue, jedna je od racionalizacija dragih lijeninama i nesposobnjakoviima. Budui da je prvi korak prema eutopiji rekonstrukcija naih idoluma, temelje za
289
10/22/08 8:46:12 PM
Lewis Mumford
eutopiju mogue je poloiti, gdje god se mi nalazili, bez daljeg okolianja. Naa najvanija zadaa u ovom trenutku jest da gradimo kule u zraku. Ne moramo se plaiti, kao to nas Thoreau podsjea, da e taj rad propasti. Ako nae eutopije izniknu iz stvarnosti nae okoline, bit e lako podmetnuti pod njih temelje. No bez zajednikoga plana, bez velikog plana, nae ciglice za rekonstrukciju mogle bi ostati u ciglani; jer nesklad izmeu miljenja ljudi pretkazuje, u konanici, ruenje svega to sagrade. Naa zakljuna rije je savjet o savrenstvu: kada doe ono savreno, uminut e ovo nesavreno.19
19
Parafraza biblijskih stihova iz Hvalospjeva ljubavi A kada doe ono savreno, uminut e ovo djelomino (1 Kor 13, 910), nap. prev.
290
10/22/08 8:46:12 PM
BIBLIOGRAFIJA
Imajui u vidu itatelja koji eli nastaviti ii dalje putovima koji su se otvorili na naem istraivanju utopija, navest u popis glavnih knjiga o ovoj temi. Premda ovaj popis ukljuuje sve vane utopije, on nije iscrpan, jer Utopija ima svoje movare i pustinje kao i plodnu i obraenu zemlju; i samo bi se uen istraiva smio odvaiti stupiti u opasnije dijelove ovog carstva. Gotovo da je suvino kazati, bavei se naim povijesnim utopijama, imao sam otar selekcijski kriterij. Odluio sam prikazati one planove za poboljanje ljudske zajednice koji su jasno izraeni u cjelovitim slikama idealne zajednice: ovo je iskljuilo vane rasprave o politici kao to je Hobbesov Levijatan i Harringtonova Oceana; otpala su takoer i sva bavljenja apstraktnim idealizmima koji, ma koliko vani bili, ne ilustriraju sutinsku utopijsku metodu. Nadalje, odluio sam nairoko se baviti jedino onim utopijama koje su imale odreeni utjecaj na misao i ivot, osobito u zapadnoeuropskom svijetu. Tree, nastojao sam naglasiti ono to je zajed-
291
10/22/08 8:46:12 PM
Lewis Mumford
niko u metodama i ciljevima klasinih utopija, rasvjetljavajui njihove odnose unutar svijeta utopija i njihovu vanost za dananjicu, radije nego da pokuam detaljno prikazati drutveni milje u kojem je svaki od utopista pisao. Kada je rije o devetnaestom stoljeu, moj je kriterij postao pomalo labav; i iskreno, birao sam utopije devetnaestoga stoljea vie na temelju njihove povezanosti sa svjetovnim pokretima kao to su dravni socijalizam, jedinstveni porez i sindikalizam, nego zbog zadovoljavanja standarda koji su sluili za odbacivanje irelevantnih utopija ranijih stoljea. Posveujui malo prostora Fourieru i Spenceu te na brzinu svrivi s Owenom, pokuao sam vratiti ove zanimljive i vane figure na mjesto koje zasluuju. Zacijelo e biti neslaganja s mojim odabirom i prostorom kojeg sam dodijelio raznim piscima; ali, ako nita drugo, gdje je bilo ludila, bilo je i metode.20 Neki dijelovi ove rasprave nisu pokriveni ponuenim popisom utopija. Najbolji uvodi u utopijsku literaturu openito su na njemakom; vidi izvrsnu raspravu R. Blhera Moderne Utopien: Ein Beitrag zur Geschichte des Sozialismus, Bonn, 1920. Dok me Van Wyck Brooks nezavisno uputio na Rabelaisovu Telemsku opatiju, moram priznati, posve uljudno, da me Blher pretekao u razumijevanju renesansne kulture; i zasluuje svako priznanje. Najiscrpniji popis utopija prije devetnaestoga stoljea sadran je u Kautskyjevoj knjizi Vorlufer des Neueren Sozialismus. History of British Socialism
20
Parafraza Shakespeareovih stihova iz Hamleta: Premda je to ludilo, u njemu ipak ima metode, nap. prev.
292
10/22/08 8:46:13 PM
Povijest utopija
Maxa Beera sadri izvrsnu raspravu o odnosu utopista prema socijalizmu. Vidi takoer od Moritza Kaufmanna Utopias; or Schemes of Social Improvement, from Sir Thomas More to Karl Maarx, London, 1879. Kao uvod u poglavlje o Ladanjskoj Kui dobro bi mogla posluiti Teorija dokoliarske klase od Thorsteina Veblena, satira koja mi se ini jedinstvenom po svojoj uenosti i originalnosti. Vanost naih drutvenih mitova i naih kolektivnih reprezentacija istie itava kola francuskih sociologa koji slijede milea Durkheima; a dinaminom snagom ideja bavio se Alfred Fouille. O obje ove teme postoji bogata literatura, i stekao bi se laan dojam jednostavnosti kada bi se izdvojio bilo koji pojedinaani esej. U Reflexions on Violence Georgea Sorela i u Science of Power (pogotovo V. poglavlje) moe se nai popularno pisana rasprava o ulozi mitova i ideala. Kao okvirnu ilustraciju ope metode i gledita utjelovljenog u ovoj knjizi spomenut u Making of the Future Series, urednici Patrick Geddes i Victor Branford, izdava William & Norgate, London. Regionalistiki pokret i njegovi temelji izvrsno su izloeni u dvije knjige objevljene u toj seriji, to jest Human Geography in Western Europe profesora Fleurea i The Provinces of England C. B. Fawcetta. Dva rada urednika, The Comming Polity i Our Social Inheritance takoer su znaajna. Profesor Geddes istaknuti je predstavnik eutopijske metode kako u misli tako i u praktinom radu; i itatelj bi trebao konzultirati njegov City Development
293
10/22/08 8:46:13 PM
Lewis Mumford
(1904) i njegov Town-Planning towards City Development: a Report to the Durbar of Indore, 2 sv., Indore, 1918. Obje ove knjige rudnici su iz kojih se mogu iskopati sve vrste dragocjenih misli. Rad profesora Geddesa konkretno ilustrira dobar dio onoga to je nastojao objasniti i odrediti. PLATON (427347. pr. Kr), Drava, prev. Martin Kuzmi, uvod i redakcija Jure Zovko, Naklada Juri, Zagreb, 2004. Vidi takoer Platonovog Kritiju u izdanju Beogradskog izdavako-grafikog zavoda, Beograd, 1983, i Dravnika u izdanju Sveuiline naklade Liber, Zagreb, 1977. Zakoni, u kojima su potpunije opisani detalji dobre drave, toliko su siromani Platonovom originalnom milju da bi se, da nema Aristotelove opaske, lako moglo pomisliti da je to djelo neke druge ruke. MORE, THOMAS (14781535), Utopija. Izvorno objavljena na latinskom 1516. Hrvatsko izdanje objavio Nakladni zavod Globus, 2003. ANDRE, JOHANN VALENTIN (15861654), Christianopolis. Objavljen 1619, a 1916. na engleski ga je jezik preveo Felix Emil Held pod nazivom Christianopolis: An Ideal State of the 17th Century, Oxford University Press. Heldov uvod sadri prikaz Andreina ivota. BACON, FRANCIS (15611626), Nova Atlantida. Objavljena 1627. Vidi izdanje Kulture, Beograd, 1967. Bacon se bavio milju da napie drugi dio koji bi se bavio zakonima njegove idealne zajednice.
294
10/22/08 8:46:13 PM
Povijest utopija
CAMPANELLA, TOMASSO (15681639), Grad Sunca. Objavljen 1637. kao Civitas Solis Poetica: Idea Reipublic Philosophi. Vidi izdanje Zore, Zagreb, 1953. GOTT, SAMUEL (), Nova Solyma, London, 1648. VAYRASSE, DENIS (), LHistoire des Svrambes. Napisana 1672. i prevedena na engleski kao The History of the Sevarites, London, 1675. U Kautskyjevom djelu Vorhufer des Modernen Sozialismus ova utopija je vrlo hvaljena i stoji kao francuska paralela Moreovoj Utopiji; ali, meni se ini da je ovo alosna greka u prosudbi koja je moda nastala iz puke injenice da je prvi zakon velikog diktatora Sevariasa bio sve privatno vlasnitvo staviti u ruke drave, da njime apsolutno raspoloe, te ukunuti razlike u rangu i nasljeivanje poasti. U Vayrasseovom je pristupu meutim malo toga svjeeg ili imaginativnog, i nema ni traga neem slinom Moreovom temeljitom naporu obrane od uzurpacije moi od strane vladajuih klasa. No kao jednostavna fikcija, The History of the Sevarites je itljiva. TIPHAIGNE DE LA ROCHE, C. F. (), Giphantia: or, A view of what has passed, what is now passing, and what will pass, in the world. Prevedena na engleski i objavljena u Londonu, 17601761. Ovo je jezgrovita mala satira koju sam ukljuio u popis utopija iz potovanja prema dobroj literaturi.
295
10/22/08 8:46:13 PM
Lewis Mumford
BERINGTON, SIMON (16801755), The Adventures of Gaudentio di Lucca. Ovo je djelo bilo posveeno biskupu Berkeleyju i objavljeno u Dublinu 1738. To je dijelom roman a dijelom drutvena kritika. MERCIER, LOUIS SEBASTIEN (17401814), Memoirs of the Year 2500. Djelo izvorno bjavljeno u Francuskoj 1772. i prvedeno na engleski, Liverpool, 1802. SPENCE, THOMAS (17501814), Description of Spensonia. Constitution of Spensonia, London, 1795. Privatna naklada Courier Press, Leamington Spa, 1917. FOURIER, CHARLES FRANCOIS MARIE (17721837), Trait de lAssociation domestique agricole , 2 sv., 1822. Le Nouveau Monde Industriel , 2 sv., 1829. Vidi takoer Albert Brisbane u njegovom General Introduction to the Social Sciences (Fouriers Social Destinies), i Selections from the Works of Fourier , prev. Julia Franklin, uvod napisao Charles Gide, London, 1901. CABET, TIENNE (17881856), Voyage en Icarie. Djelo objavljeno 1845. i u narednih pet godina uslijedila su brojna izdanja; vidi ono od Bureau du Populaie, Pariz, 1848. BUCKINGHAM, JAMES SILK (17861855), National Evils and Practical Remedies, with a plan for a model town, London, 1818.
296
10/22/08 8:46:14 PM
Povijest utopija
BULWER-LYTTON, E. (18031873), The Coming Race; or the New Utopia, London, 185. Fantastina romanca o narodu koji ivi ispod zemlje, posjeduje krila koja se mogu skinuti i vlada moi znanoj kao vril. Moda nije nebitno da je ovu novu vladavinu industrijskih anela Lytton smislio u istom desetljeu koje je svjedoilo izgradnji Kristalne palae. PEMBERTON, ROBERT (), The Happy Colony, London, 1854. Ovo je poziv radnikoj klasi, po karakeru i metodi donekle slian Buckinghamovom pozivu srednjoj klasi. Pemberton je imao individualni sustav psihologije kojeg je elio primijeniti u obrazovanju. Ova utopija danas ima ogranienu povijesnu vanost. BELLAMY, EDWARD (18501898), Pogled unatrag, prev. Adnan Melki, Demetra, Zagreb, 2008. Equality, Boston, 1897. HERTZKA, THEODOR (1815?), Freeland: A Social Anticipation. Prvo izdanje objavljeno na njemakom, 1889; engleski prijevod u izdanju British Freeland Association, 1891. A Visit to Freeland, or the New Paradise Regained, gore spomenuti izdava, London, 1894. Prvo djelo polae temelje utopije; drugo je idelana zajednica na djelu. MORRIS, WILLIAM (18341896), Vijesti iz Nigdine, prev. Dinko Telean, DAF, Zagreb, 2007.
297
10/22/08 8:46:14 PM
Lewis Mumford
HOWARD, EBENEZER (1850?), Garden Cities of Tomorrow, London, 1902. Djelo prvi put objavljeno 1898, pod nazivom Tomorrow. Jedinstvena meu utopijskim knjigama po tome to je njena utopija bila realizirana. Vidi brojne opise Letchwortha, prvog vrtnog grada. HUDSON, W. H. (), A Crystal Age, London, 1906. THIRION, EMILE (1825?), Neustria: Utopie Individualiste, Pariz, 1901. Ovo je jedna od rijetkih, namjerno individualistikih utopija, zasnovana na radu, slobodi i vlasnitvu. Pretpostavlja da bi se koloniju irondinaca moglo osnovati u Junoj Americi. TARDE, GABRIEL (18431904), Underground Man, London, 1905. Vjeto i dobro zamiljena fantazija, prepuna izvrsnog kriticizma. U odnosu na prolost to je utopija rekonstrukcije, a u odnosu na budunost ali ovdje lei mnogo arma! to je utopija bijega. WELLS, H. G. (1866?), A Modern Utopia, New York,1905. CRAM, RALPH ADAMS (1863?), Walled Towns, Boston, 1919. Dr. Cram ovo djelo ne klasificira kao utopiju; ali poten kritiar ne moe, a da mu ne da tu oznaku. Dr. Cram ne vidi osnovu bez sustava vrijednosti i propisa koje odrava Kranska crkva; budui da ovo ostavlja vei dio ovjeanstva u tami, ne mogu se s njime sloiti. Dr. Cram je meutim vrstan uenjak i poticajan kritiar; i kad bi se samo mogle prihvatiti njegove pretpostavke, njegovi zakljuci bili bi velianstveni.
298
10/22/08 8:46:14 PM
Povijest utopija
RICHMOND, SIR WILLIAM BLAKE (18421921), Democracy: False or True? London, 1920. MORLEY, HENRY, Ideal Commonwealths: Plutarchs Lycurgus, Mores Utopia, Bacons New Atlantis, Campanellas City of the Sun, and a Fragment of Halls Mundus Alter et Idem, uvod napisao Henry Morley, London, G. Routledge, 1886.
299
10/22/08 8:46:14 PM
10/22/08 8:46:14 PM
BILJEKA UZ MUMFORDOVU POVIJEST UTOPIJA

Problem utopije i utopija tematizra se na razliite naine. Ako izuzmemo argonsku i svakodnevnu upotrebu tih pojmova, koja pretpostavlja neko ve gotovo i vie-manje usuglaeno ope znaenje, tada se moe rei da se o njima raspravlja na etiri osnovna naina. Na prvom je mjestu filozofska refleksija koja propituje smisao utopijskih koncepcija, vizija i konstrukcija i koja nastoji pokazati da taj smisao nije puka akcidencija nego da proizlazi iz ljudske tenje za to boljim ili savrenim poretkom drutvenog ivljenja. To je ono to filozof Ernst Bloch naziva duhom utopije i to predstavlja neku vrstu neugasive nade da je mogue neto bolje i drugaije od onoga to jest. Sve dok postoji takva nada, kao kreativni moment miljenja i djelovanja, neopravdano je i nerealno govoriti o smrti utopije. Njezin nas duh opsjeda ak i onda kada ga realnost ne podnosi, marginalizira ili iskljuuje kao prevladanu i tetnu dimenziju posvemanje racionalizacije sistemskog svijeta i svijeta ivota.
301
10/22/08 8:46:15 PM
Lewis Mumford
Drugi nain raspravljanja o utopiji i utopijama dolazi do izraaja u irokom podruju knjievno-povijesnih, knjievno-teorijskih, estetsko-umjetnikih i arhitektonskih tematizacija. Tu se utopijsko promatra kao stvaralaki anr, kao artificijelna konstrukcija fiktivnog svijeta koji je toliko odmaknut od obine ili uvrijeene zbilje da mu se pridaje karakter potpune alternativnosti ili neobine fantazije. No iako je taj odmak puka fantazijska tvorba on je uvijek upuen na neku realnost. Realnost mu je zbiljski referentni materijal od kojeg polazi i iz njega izvodi raznovrsne imaginarne obrasce koji, za sada, postoje samo u zamislima i mati njihovih tvoraca. Utopijski je imaginarij nadrealan u odnosu na stvarnost iz koje je izveden ali je realan kao specifina dimenzija miljenja i matanja o stvarnosti, o njezinim pozitivnim i negativnim potencijalima. Orwellova 1984., Huxleyev Vrli novi svijet i Wellsov Vremenski stroj, da navedemo samo neke od bestsellerskih primjera, najtipiniji su izrazi tog knjievno-utopijskog anra koji je, u dvadesetom stoljeu, svoje imaginarne projekcije izvodio iz iskustava totalitarnih vladavina i potencijala moderne znanosti i tehnologije. Ma koliko bili utopijski, ti primjeri na iznimno inventivan i opominjui nain daju projektivnu sliku ovjeka, drutva i svijeta koja bi, u nekoj doglednoj ili dugoronoj perspektivi, mogla postati ili ve jest istinska slika stvarnosti. Takve nas utopijske tvorbe, pored svoje knjievno-estetske vrijednosti, nagovaraju ne samo da mislimo o realnom svijetu u kojemu ivimo nego i da matamo o tome kamo taj svijet ide i kamo nas
302
10/22/08 8:46:15 PM
Povijest utopija
vode njegove dominantne tendencije. Ako nita drugo, taj utopijski anr, polazei od sadanjosti, razgara matu o naoj budunosti. Trei nain odnoenja prema utopiji i utopijama zastupljen je u sociolokim analizama drutvenih uvjeta koji proizvode potrebu za utopijskim miljenjem i objektivno odreuju njegovo socijalno znaenje. Taj tip analize nastoji pokazati zato se u pojedinim drutveno-povijesnim okolnostima javljaju intenzivnije ili slabije utopijske energije, to utopijske koncepcije predstavljaju kao odgovor na postojea drutvena stanja i to ih, primjerice, razlikuje od drutveno izvedivih, ideologijskih i racionalno-znanstvenih koncepcija. Tu se utopija javlja kao izrazito socijalnu koncept ili socijalno-teorijska tvorba koja radikalno raskida s drutvenom sadanjou i koncipira sliku idealnog drutva pravednosti, jednakosti, slobode, reda i napretka, koja je u dobroj mjeri povezana s novovjekovnom i prosvjetiteljskom socijalnom filozofijom linearnog progresa civilizacije i cjelokupnog ovjeanstva. Ta je vrsta utopijskog miljenja osobito dola do izraaja u vremanima moderno-kapitalistikog i industrijskog razvitka kada je socijalno pitanje, kao svojevrsni osloboeni Prometej, postalo bitnim pitanjem modernosti. Proizvodno-industrijski razvitak, velika preobrazba u liku slobodnog trita i njemu svojstvena podjela rada i distribucija dobara doveli su do toga da je socijalno pitanje postalo izvorom najrazliitijih znanstvenih, ideologijskih pa, dakako, i utopijskih koncepcija o pravednijem, ak i besklasnom drutvu. Stoga utopija postaje vanim predmetom
303
10/22/08 8:46:15 PM
Lewis Mumford
socioloke analize i u tom se kontekstu postavlja pitanje po emu se ona razlikuje od znanosti i ideologije. U tom pogledu Mannheimovo djelo Ideologija i utopija jo uvijek vrijedi kao klasini i paradigmatski pokuaj da se, sa sociolokog stajalita, utvrdi i definira mjesto utopije u modernim drutvenim procesima i u panorami ideja i pokreta koji su nastali kao opreka ili alternativa tim stvarnim procesima. Mannheim je zapravo shvatio da je pitanje socijalne utopije fundamentalno vano pitanje i stoga se bez pretjerivanja moe rei, a to mu priznaje i Paul Ricoeur, da je on, u okviru svoje sociologije znanja, pokuavao utemeljiti i sociologiju utopije. Ma to iz dananje perspektive mislili o njegovu pokuaju, ostaje injenica da je on utopiju tematizirao kao neporecivu sastavnicu avantura modernosti. Dapae, i bez obzira na opadanje ideologijskih socijalnih konstrukcija, on utopiji pripisuje veu socijalnu vrijednost nego ideologijama. Ideologije su prilagoene stvarnosti kakva jest, a utopija je situaciono transcendentna i utoliko je ona uvijek kritiki otklon od ideoloki legitimiranog i uspostavljenog drutvenog poretka. Ideologija je konformistiki aranman drutvene stvarnosti a utopija je nonkonformistiki otklon od ideoloki oblikovane drutvene stvarnosti. Ideologija je prihvaanje onoga drutvenog stanja koje je uspostavila neka dominantna drutvena snaga a utopija je kritika tog stanja, ma kakvo ono bilo, jer nikada nije tako dobro da ne bi moglo biti jo bolje. Ideologija je podruje socijalno-politikog realizma a utopija je podruje kritike imaginacije. ak i onda kad za304
10/22/08 8:46:15 PM
Povijest utopija
govara posve iluzorne, ponekad i ekstremne ideje, ona hoe neto to je imaginacijski drugaije od postojeeg stanja stvari. Engels je, u poznatom spisu Razvitak socijalizma od utopije do znanosti, pokazivao da utopijski socijalizam poiva na pukim tlapnjama bez znanstvene podloge, ali ni on, gledano sa sociolokog motrita, nije mogao porei da su te utopijske tlapnje proizvod odreenih drutvenih okolnosti i da u tim okolnostima predstavljaju realnu energiju ideja usmjerenih na promjenu sukladnu zamiljenom egalitarnom idealu. etvrti nain ophoenja s ideologijom i ideologijama susreemo u onom podruju istraivake prakse i intelektualnog bavljenja koje se disciplinarno klasificira ka o povijest ideja ili, u irem smislu, kao kulturna povijest. Polazi se od toga da su utopijske ideje, kao i ideje znanosti, tehnike, drutvene organizacije itd., dio ukupne kulturnopovijesne batine ovjeanstva i da su te ideje na ovaj ili onaj nain, nekad vie nekad manje, ali ipak stalno sudjelovale u onome to Alain Touraine naziva drutvenim historicitetom ili samoproizvoenjem drutva. Tako je povijest utopijskih ideja istodobno i povijest drutva, odnosno one dimenzije drutva koja nije samo materijalna nego i imaginativna, utoliko to se drutvenost, kao to je pokazao Cornelius Castoriadis, uspostavlja ne samo na materijalnim nego i na imaginativnim, simbolikim pa, prema tome, i utopijskim osnovama. Te su osnove, u stvarnom ivotu, uglavnom nevidljive i pritajene, ali one s vremene na vrijeme, mogu agirati kao kontrakultura, kao latentna antisistemska
305
10/22/08 8:46:15 PM
Lewis Mumford
kultura ili kao probuena i aktivirana volja za antisistemskim djelovanjem. Njihova se utopijska narav ili njihova djelotvornost racionalno-realistiki moe podcjenjivati, ali im se ne moe osporiti da alternativno i aktivno sudjeluju u borbi za profiliranje drugaije socijalne, ekoloke i etike konstrukcije i slike svijeta u kojemu prebivamo. Povijest utopijskih ideja nije zapravo nita drugo ni manje nego povijest kulture koja se odvojila od prirode te se, u nekoj zamiljenoj budunosti, ponovno vratiti nekoj izgubljenoj ili oekivanoj harmoniji. Povijest utopijskih ideja u stvari je povijest ljudske ideacije o skladnoj organiziranoj drutvenoj zajednici. Utopijske su ideje u neku ruku povijesno permanentna kulturna refleksija drutava o samima sebi, o onome to ih nagoni da ideje o sebi koncipiraju kao univerzalno prihvatljive ideje drutva. Tom etvrtom pristupu utopiji i utopijama, a to znai pristupu koji se disciplinarno svrstava u povijest ideja ili, u irem smislu, u povijest kulture, pripada i Mumfordovo djelo Povijest utopija. Lewis Mumford (1895-1990) svjetski je uvaeni ameriki humanistiki znanstvenik i pisac, poznat osobito po svojim kapitalnim djelima u kojima istrauje i objanjava povijest civilizacije, znanosti, tehnike i tehnologije. Najkrae reeno, glavnina je njegova opusa usredotoena na analizu geneze i konzekvencija industrijskog drutva. Zastupao je otro, ponekad i krajnje kritiko stajalite spram modernog svijeta, a osobito spram vojnih tehnika i tehnologija. Njegovi povijesni nalazi i filozofski stavovi o tehnologiji znaajno su utjecali na veliki broj suvremenih teo306
10/22/08 8:46:16 PM
Povijest utopija
retiara i mislilaca (J. Ellul, W. Rybczynsky, A. Lovins, J. Baldwin, E.F. Schumacher, H. Marcuse, M. Bookchin, M. McLuhan). U vrijeme McCarthyjeva progona vjetica esto je bio na udaru kao tobonji simpatizer komunizma, iako je uvijek naglaavao da komunistiki sustav nema nita ne emu bi mu se moglo pozavidjeti u odnosu na druge ekonomske i drutvene sustave. Bio je, u stvari, izvan i iznad dokrinarnih i ideolokih podjela i sukoba. Tri su njegova djela postigla svjetsku slavu u znanstveno-akademskim, obrazovnim i kulturnim krugovima: Tehnika i civilizacija (1934), Grad u povijesti (1961) i dvosveani Mit o maini (19671970). No ne treba zaboraviti ni druga njegova djela u kojima izrie svoja osnovna znanstveno-humanistika ali i estetska nagnua, kao to su: Povijest utopija (1922), Zlatno doba (1926), Herman Melville. Studija o njegovu ivotu i viziji (1929), Vrijednosti za preivljavanje (1946), Umjetnost i tehnike (1952), Preobrazbe ovjeka (1956), Urbano obzorje (1968) itd. U tom je sklopu zanimljivo napomenuti da je Povijest utopija prvo sustavno i veliko Mumfordovo djelo. Zanimljivo je moda i to da je Mumfordovo djelo objavljeno etrnaest godina prije Mannheimove Ideologije i utopije (1936), to i nije tako veliki povijesni interval, iz ega bi se mogao izvesti zakljuak da su oba autora, u istom duhu vremena (izmeu dva svjetska rata), imali valjanih razloga pozabaviti se problemom utopije. Oigledno je mladi Mumford, ve u poetku svoje intelektualne karijere, bio silno motiviran problemom utopije
307
10/22/08 8:46:16 PM
Lewis Mumford
koji ga je, vjerojatno, i odveo na put dugoronog i temeljitog istraivanja znanstvene i tehnologijske povijesti. Uoio je zapravo da jedno bez drugoga ne ide ukoliko se ozbiljno misli o totalitetu drutvenog razvitka. On ne predlae nikakvu svoju utopiju nego kulturno-povijesno analizira glavne i najkoherentnije utopijske ideje od Platona do svojih suvremenika. U svakom sluaju, Mumfordova je knjiga jedan od najcjelovitijih i najsavjesnijih povijesnih pregleda utopijskih koncepcija koje su obiljeile svoje vrijeme, odnosno onih koncepcija koje doista zasluuju da ih se naziva utopijskima i kojima se stalno vraamo kad govorimo o tome to nam danas znae utopija i utopizam. Utopije su, prema njegovu miljenju, svojevrsni idolumi ili svjetovi ideja, koji su, u svojoj konstrukcijskoj fikcionalnosti i dovrenosti, toliko stvarni da ih je besmisleno odbacivati. One govore o raznim zamiljajima drutva, ali najvie o sebi samima i kao takve ih treba promatrati i ocjenjivati. One mogu biti ili utopije rekonstrukcije ili utopije bijega, ali i u jednoj i u drugoj varijanti izvorite im je stvarnost koja ih je potaknula i u koju se ele vratiti, kojoj ele pripomoi da bude bolja ili je odvratiti od neminovnih nevolja. Kad ne bi bilo stremljeja prema eutopiji (dobrom drutvu ili dobrom mjestu ivljenja) tada bismo nepovratno zapali u pomirenost s kakotopijom (loim mjestom ivljenja). Mumford, dakle, kao i Bloch, zagovara duhovnu esencijalnost utopije, pledira za reforme koje dre do duhovnih vrijednosti, protivi se razdvajanju znanosti i snova, ali istodobno upozorava i na izobliene forme utopije
308
10/22/08 8:46:16 PM
Povijest utopija
koje su u modernim vremenina dole do izraaja u nacionalnim i proleterskim mitovima. Stoga istie da treba odbaciti sve lane utopije i mitove koji su se ve tijekom devetnaestog stoljea pokazali jalovima. Krajem devetnaestog i poetkom dvadesetog stoljea, dri Mumfod, utopijska imaginacija pokazuje znakove evidentne malaksalosti i raaranosti, ali ipak nikada nije kasno. Nita nije gotovo. Povijest ide dalje pa, prema tome, i povijest utopijskih ideja, bez obzira na njihovu okrnjenu cjelovitost i domiljenost. Budui da je eutopija stalna ljudska tenja Mumford smatra da se prvi, minimalni korak u njezinu smjeru sastoji u tome da rekonstruiramo nae idolume (svjetove utopijskih ideja) i da svugdje gdje je mogue poloimo temelje za eutopiju. Mumfordova je Povijest utopija istodobno objektivno istraivaki inventar velikih utopijskih koncepcija, sa svim njihovim iluzionizmima, i nagovor na miljenje koje ne zaboravlja i ne prezire drutvenu i kulturnu funkciju utopijske imaginacije. Rade Kalanj
309
10/22/08 8:46:16 PM
10/22/08 8:46:17 PM
10/22/08 8:46:17 PM
xxx
10/22/08 8:46:17 PM

Povijest Utopija

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Povijest Utopija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Lewis Mumford POVIJEST UTOPIJA

Lewis Mumford: POVIJEST UTOPIJA

Copyright za hrvatski jezik: Jesenski i Turk, 2008.

Naklada Jesenski i Turk Zagreb, listopad 2008.

Objavljivanje ove knjige potpomoglo je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.

ESTO POGLAVLJE / 105

SEDMO POGLAVLJE / 123

OSMO POGLAVLJE / 139

DEVETO POGLAVLJE / 159

DESETO POGLAVLJE / 177

JEDANAESTO POGLAVLJE / 217

DVANAESTO POGLAVLJE / 247

BIBLIOGRAFIJA / 291 BILJEKA UZ MUMFORDOVU POVIJEST UTOPIJA (Rade Kalanj) / 301

Charles Otis Whitman (18421910), ameriki zoolog, nap. prev.

Dio Francuske Polinezije, nap. prev.

Benjamin Franklin (17061790), ameriki fiziar, filozof i dravnik, nap. prev.

Patrick Geddes (18541932), engleski urbanist, nap. prev.

Benedikt IV. (16751758), papa od 1740. do 1758, nap. prev.

Benjamin Jowett (18171893), britanski pedagog i grecist, nap. prev.

Pseudonim Georgea Williama Russella (18671935), irskog pjesnika, nap. prev.

Vidi bilj. br. 3, III poglavlje, nap. prev.

Od 1989. nosi naziv Nacionalni institut za standarde i tehnologiju, nap. prev.

James Buckingham bio je jedan od onih ekscen-

Rjeica u Atici, nap. prev.

Londonski okrug, nap. prev.

Koje dijeli samo kanal La Manche, nap. prev.

Vidi Ez 37, 114, nap. prev.

Vidi Mk 8, 2224, nap. prev.

Likovi iz Shakespearove drame Vesele ene windsorske, nap. prev.

Za iji je izgled uvelike zasluan Michelangelo, nap. prev.

Vrlo popularnan djeji roman Eleanor H. Porter, nap. prev.

Dio Londona, nap. prev.

BILJEKA UZ MUMFORDOVU POVIJEST UTOPIJA

You might also like