1.

Biografija i bibliografija Poznato je kako je izvrio velik utjecaj na kulturni ivot u nordijskim zemljama kao i na druge zemlje, poput Engleske, Njemake i Francuske. Henrik Ibsen rodio se 20. oujka 1828. godine u mjestu Skien kao sin propalog trgovca. Naalost nije imao najidealnije odrastanje. Naime otac je njega i majku napustio dok je imao samo sedam godina. Njegovo tuno odrastanje imalo je itekakvog utjecaja na njegov nain pisanja koji de uslijediti malo kasnije. Poznato je kako je morao raditi ved sa 14 godina kako bi se na taj nain uzdravao. Naime ubrzo se preselio u Grimstad da bi radio kao pomodnik u ljekarni to mu je trebalo olakati pripreme za studij medicine. No kako je oduvijek bio prvo knjievnik, a onda sve ostalo postao je svjestan kako njegova bududnost nije medicina nego knjievnost. Naalost tada je ivio u poprilino oskudnim uvjetima, a ved je u 18 godini postao otac nezakonitog djeteta zbog ega je vedi dio plade od rada u ljekarni odlazio na alimentaciju. Malo bolji period u ivotu uslijedio je nakon to je radio kao upravitelj kazalita u Oslu. Naime tada se vjenao sa Suzannah Thoresen s kojom je imao sina. U tom je periodu uspio dodi do nekih novaca i krenuti u inozemstvo gdje je proveo 27 godina. Boravio je u Danskoj, Njemakoj, Italiji te Austriji. Do danas je ostao najpoznatiji po svojim dramama, ali isto tako i velikom broju pjesama gdje moemo ubrojiti i "Terje Vigen". Meutim ipak je navedu popularnost stekao svojim dramama koje su bile poprilino realistine, a ija se radnja vrtila oko svakodnevnice u periodu kasnog 19. stoljeda. Preminuo je 23. svibnja 1906. godine. Meu njegova djela moemo navesti: "Nora", "ena s mora", "Borba za tron", "Komedija ljubavi", "Savez mladih" i mnoga druga djela koja de se uvijek itati. 2. Vrijeme kada drama izlazi i pojava pokreta za ravnopravnost zena
** GOSPOA LINDE: Nisi ih valjda mogla posuditi? NORA: Tako? A zato ne? GOSPOA LINDE: Ne, ena ne moe uzeti zajam bez saglasnosti svoga mua. NORA (zabaci glavu): Tako? A ako je to ena koja ima nekog smisla za poslove... ena koja se zna mudro ponaati... onda... [10] Nora se zauzima za sebe, zeli ozbiljno da razgovara sa suprugom [55]

3. Karakteristike moderne drame *sveska*

Najbitniji dio ove drame je dijalog, okosnica moderne drame, ime je scena pojednostavljena te se sva radnja smjeta u etiri zida odvjetnikove kude. Na tom mjestu padaju godinama noene maske, tako Nori pada mrena s oiju prividno sretne ene koja ivotom u otrovanoj sredini biva prisiljena da zalupi vrata nad laima svog dotadanjeg ivota.

4. Nabroji dogadjaje koji cine ovu dramu

5. Nora
Trosi novac na kucanstvo, na pokone i jelku za Bozic. Voli novac zeli ga za Bozicni poklon. [2] Zelje, teznje.. Govorila sam mu o tome, kako bi mi se svialo da mogu kao druge mlade ene da putujem u inostranstvo. Plakala sam i preklinjala ga [10] Zapravo je Nora pozajmila novac da bi otisli u Italiju, pa ga sada otplacuje i to novcem koji je namijenjen za njenje potrebe. ( Novac je pozajmila od Krogstarda, koji joj prijeti da ce reci Helmeru ukoliko se ne potrudi da on zadrzi svoj posao) GOSPOA LINDE: Onda si morala da smanji svoje vlastite potrebe, jadna Noro? NORA: Da, naravno. Pa ja sam bila na redu. Svaki put kad bi mi Torvald dao novac za nove haljine i slino, ja ne bih potroila ni polovinu; stalno sam kupovala ono najjeftinije i najjednositavnije. Prava je sreda to mi sve tako dobro stoji, pa Torvald nita ne primjeduje. Ali ponekad mi je bilo vrlo teko, Kristina, jer ipak je divno biti lijepo obuen. [11] Mastovita je, kad joj je tesko zamislja stuacije..npr stari gdin koji se zaljubio u nju i ostavio joj svo nasljedstvo : Gospode boe, zar ne shvada? Pa gospodin nije postojao; tako sam to sebi zamiljala... uvijek i neprestano, kad nisam znala kako du obezbijediti novac. [11] Veoma je pametna, mudra i vjesta. Nasla je nacin kako da pomogne svojoj prijateljici Kristini, tako sto ce je pohvaliti svom suprugu, direktoru banke, da je zaposli u svojoj firmi. Tako je krhko stvorenje odjednom na nemilosrdan nain stavljeno pred okrutnu stvarnost, tek tada svhvada da ivi u surovom, pokvarenom svijetu u kojem je ona samo promatra, pasivni lik koji ne moe utjecati ni na to. Nakon toga otkriva da prije dunosti prema muu, prema svojoj djeci najprije treba ispuniti dunost prema samoj sebi, i zato ih naputa te polazi ususret pronalaenju same sebe. Ne eli vie biti mueva lutka, progovorila je u ime ravnopravnosti i svojevrsne socijalne pravde te svojim odlaskom dokazala pravo na izbor samostalna i slobodna puta. injenica da je Nora glavni lik drame vrlo je bitna za daljnju borbu za prava ena, stoga mnogi kritiari nazviaju Noru himnom slobodi do tada zapostavljene ene, prosvjedom protiv nerazumne dominacije mukaraca u drutvu i braku. **

Potreba individue za slobodom i aktivnim ucescem u vlastitom zivotu ( kroz lik Nore)
Nora je plemenita ena koja je za spas obiteljske asti pretrpjela toliko straha i ponienja, te je odluila napustiti ne samo mua i kudu ved i troje djece kako bi dokazala pravo na izbor samostalna i slobodna puta. Ne eledi vie biti lutkom, progovorila je istodobno u ime ravnopravnosti kao i svojevrsne socijalne pravde. Nora ne prihvada nikakve uvjete i mogudnost novoga ropstva prema vlastitu muu, i radije bire slobodu uz uvjet nesigurne sutranjice nego primoranost na bilo kakva slobodna uzleta duha ili misli.

NORA: Ipak, imao si sasvim pravo. Ja nisam dorasla tom zadatku. Ali tu je i jedan drugi zadatak koga se moram prihvatiti. Moram pokuati da odgojim samu sebe. A ti nisi ovjek koji bi mi u tome mogao pomodi. To moram sama uraditi. I zato te sada naputam. HELMER (skoi): ta ti to govori? NORA: Moram da budem sasvim sama, ako hodu da se snaem sa samom sobom i vanjskim svijetom. Zato vie ne mogu ostati kod tebe. HELMER: Noro! Noro! NORA: Naputam te odmah. Kristina de me primiti za ovu nod. HELMER: Ti nisi pri sebi! Ti to ne smije! Ja ti to zabranjujem! NORA: Od sada vie nema svrhe da mi bilo ta zabranjuje. Uzedu sa sobom ono to mi pripada. Od tebe nedu nita, ni danas ni poslije. HELMER: Da napusti svoju kudu, svog mua, svoju djecu! Pa zamisli ta de svijet redi! NORA: Tu ne mogu imati nikakvih obzira. Znam samo da je ovo meni potrebno. HELMER: O, to je uasno. Zar tako da napusti svoje najsvetije dunosti? NORA: ta ti smatra mojim najsvetijim dunostima? HELMER: Zar ti to moram redi? Zar to nisu dunosti prema tvom muu i prema tvojoj djeci? NORA: Imam ja i drugih dunosti koje su isto toliko svete. HELMER: Nema. Kakve bi to mogle biti dunosti? NORA: Dunosti prema samoj sebi. HELMER: U prvom redu ti si supruga i majka. NORA: Ja tako vie ne mislim. Mislim da sam prije svega ovjek isto kao ti, ili, jo bolje, mislim da du pokuati da to postanem. Ja dobro znam da de svijet tebi dati za pravo, Torvalde, i da neto slino stoji i u knjigama. Ali to to kae svijet i ta stoji u knjigama, to za mene vie ne moe biti mjerodavno. Ja sama moram razmisliti da bi mi stvari bile jasne.

Odnos Nore i Helmera

Helmer joj tepa, pticica, vjeverica [1] Lahko joj popusta [3] HELMER: A ja ne bih htio da mi bude drugaija nego to jesi, moja draga, mala, raspjevana evo. [3] Veoma ju voli, i brine za nju. A ni ti ne mora svoje drage oi i drage, njene ruice naprezati... [5] Nora je bez Helmerovog znanja pozajmila novac od Krogstada kako bi otisli na godinu dana u Italiju.. on i dan danas misli da je novac dobila od oca To bi potpuno poremetilo nae meusobne odnose. Na lijepi, sretni dom ne bi vie bio ono to je sada. [10] Veoma je pazljiva, brine za svoju porodicu. Cini sve da ih usreci. ***

Nacin na koji je odgajana

***Nora je imala problem u mladosti. Taj problem je bio odnos njena oca prema njoj. Sva njegova ljubav bila je usmjerena na nju kao u nedodirljivo bide koje je bilo prezatideno, ak i samo od sebe. Kada je doao Helmer, ona se nadala da de se situacija promijeniti, no on je samo nastavio tradiciju njena oca i dokazao joj kako je ona tek povlateni dio njega i nita vie: Ti si moja ljepota koja pripada meni i iskljuivo meni. Nora se veoma ljubazno ophodi prema muzu ali i staroj prijateljici Kristini. Grdi samu sebe jer je bilo nepristojno od nje sto joj nije izrazila saucesce nakon sto je postala udovica. [ 6 ] Naslijedila si lakomislene principe svoga oca [53]

Pojam Lutkina kuca

Kao to je ona lutka za svoga mua tako su i njena djeca lutke za nju. Slue za igranje i gledanje: Citat: "O, kako ste mi svjei i rumeni! Jabuke i ruice moje rumene... Daj je malo meni, Ana Marija! Slatka moja lutkice. (Uzima najmlae dijete te plee s njime)..." ** NORA: Da, tako je to, Torvalde. Kad sam bila kod kude uz tatu, on mi je saoptavao sve svoje nazore, pa sam tako i ja imala iste nazore. Ako sam nekad bila drugog miljenja, onda sam to krila, jer njemu to ne bi bilo pravo. On me je zvao svojom lutkom i igrao se sa mnom, kao to sam se ja igrala sa svojim lutkama. Onda sam dola u tvoju kudu. HELMER: Kako se ti to izraava o naem braku? NORA (bez zabune): Mislim, onda sam prela iz oevih ruku u tvoje. Ti si sve uredio prema svom ukusu i tako je to postao i moj ukus, ili sam se samo tako pravila. Ne znam vie tano... moda je bilo oboje, malo jedno, malo drugo. Kad pogledam unazad, ini mi se da sam ivjela kao prosjak, samo od milostinje. ivjela sam od toga to sam tebi pravila predstave, Torvalde. Pa ti si htio da bude tako. Ti i tata, vi ste teko grijeili prema meni. Vi ste krivi to od mene nije nita postalo. NORA: Ne, samo vesela. I ti si uvijek bio tako drag prema meni. Ali naa kuda nije bila nita drugo nego neka soba za igranje. Ovdje sam ja bila tvoja ena-lutka, kao to sam u tatinoj kudi bila kderka-lutka. A naa djeca, ona su bila moje lutke. Kad bi me ti uzeo da se igra sa mnom, meni je bilo upravo takvo zadovoljstvo kakvo je bilo djeci kad bih ja njih uzela i igrala se s njima. To je bio na brak, Torvalde. HELMER: Neke istine ima u tvojim rijeima, koliko god su pretjerane i lukcaste.

Da li je Nora bila sretna u zivotu

Nora nije oduvijek imala lagan i sretan zivot. Dok joj suprug nije postao direktor banke ona je mukotrpno i strpljivo radila na tome da svoju porodicu usreci. Primjer za to su vremena kada nisu mogli sebi priustiti bozicne ukrase nego ih je ona rucno izradjivala. Sjeda li se prolih Boida? Po tri drage, duge sedmice unaprijed ti si se svake veeri zakljuavala do duboko u nod da bi napravila cvijede za drvce i razne druge lijepe stvari, da nas iznenadi. Uh, to je bilo najdosadnije vrijeme u mom ivotu. [4] Nakon promaknuca njenog supruga ona se osjeca mnogo sretnije i o tome razgovara sa svojom prijateljicom: NORA: Da, ogromna sreda. Advokatski hljeb je tako nesiguran, naroito ako advokat hode da se bavi samo finim i pristojnim poslovima. A Torvald je, naravno, uvijek to htio; i u tome se s njim potpuno slaem. Vjeruj mi, toliko se radujemo! On stupa u banku ved za Novu godinu, a onda de dobiti veliku platu i mnogo procenata. Od sada moemo da ivimo sasvim drugaije nego do sada... sasvim kako mi elimo. Ah, Kristina, kako se osjedam lako i sretno! Da, ipak je divno imati puno, puno novaca i nikakvih briga. Zar ne? [6] Zar ti ovdje nisi bila sretna? NORA: Ne, to nikad nisam bila. Ja sam mislila da jesam, ali nisam bila nikada. HELMER: Nisi... nisi sretna? NORA: Ne, samo vesela. I ti si uvijek bio tako drag prema meni. Ali naa kuda nije bila nita drugo nego neka soba za igranje.

6. Doktor Rank NORA: To je bio doktor Rank. Ali on nam ne dolazi kao ljekar. To je na najbolji prijatelj i moe ga ovdje kod nas barem jedanput dnevno vidjeti. 7 HELMER : A bio je tako vezan za nas. Ne mogu ni zamisliti na ivot bez njega. On, sa svojim patnjama i svojom osamljenodu, bio je kao neka oblana pozadina naoj sunanoj sredi. No, moda je najbolje tako. [52] 7. Krogstad i Kristina razgovor izmedju njih dvoje [43] Gospoa Kristina Linde Stara Norina prijateljica koju je ivot tretirao potpuno razliito od Nore. Za razliku od Nore ona shvada svijet realno, pa nema Norinih problema. Morala se brinuti za bolesnu majku i bradu, a kad joj je majka umrla i brada se osamostalila postalo joj je pusto, nije vie imala ivotnog motiva: Citat: "Nije, Nora, sada mi je neizricivo pusto. Nemam nikoga kome bih posvetila ivot. (Nemirno ustane.) Zato nisam vie mogla izdrati u onoj zabiti. Ovdje du zacijelo lake nadi ime du se zabaviti i zaokupiti svoje misli. Kad bi mi se posredilo da naem posao, moda i u kakvom uredu..."

Biljenik Nils Krogstad Tamni lik u djelu, prevarant i pokvarenjak, koji doivljava preobraaj kada mu gospoa Linde iznese svoju elju za zajednikim ivotom s njim. On je isto, kao i ostali likovi van Helmerove familije, tragian na svoj nain. Njegov primjer pokazuje kako je drutvo selektivno. Citat: "Pa radi u njoj. Ne znam ima li i kod vas takvih ljudi koji svuda zabadaju nos ne bi li nanjuili kakvu moralnu trule pa da im to bude sredstvo za iznuivanje. A zdravi onda neka se izvlae kako umiju." Njegova nesreda ga navodi na nemoralne poteze, u elji da se uzdigne na jo vii poloaj. "elim da se ponovo uzdignem, gospoo Helmer. Hodu opet gore. A u tome mi mora pomodi va mu. Ved godinu i pol nisam uinio nita neasno. Sve to vrijeme borio sam se s najteim neprilikama. Bio sam zadovoljan to sam se malo pomalo podizao. Sada su me otjerali, i ne zadovoljavam se time da me opet pomiluju. Hodu da se uzdiem, velim vam. Hodu banku, hodu vii poloaj - va mu mi mora priskrbiti takvo mjesto." 8. Kristina vs. Nora GOSPOA LINDE: Ja sam nauila da postupam razumno. ivot i tvrda, gorka oskudica su me tako nauili........ Ja moram raditi da bih podnijela ovaj ivot. itavog svog ivota, koliko se mogu sjetiti, ja sam radila i to je bila moja najljepa, moja jedina radost. Ali sada sam sama na svijetu, sa strahovito praznom duom naputena. Raditi sama za sebe, to nije nikakva radost. Krogstade, daj te mi nekoga, dajte mi neto, za ta bih mogla da radim...

9. U cemu se ogleda kritika drustva Kroz cijelu dramu Ibsen pokuava izredi nepotednu kritiku drutva. Bitan je i imbenik da nije toliko bitan odnos pojedinca prema drutvenim institucijama, koliko je bitan odnos pojedinca prema samom sebi. ** RANK: O, naravno, on ima tamo neku vrstu namjetenja. (Gospoi Linde) Ne znam da li i tamo u vaem kraju ima takvih ljudi, koji kao bez daha tre okolo da nanjue moralnu trule pa da onda dotine progone za neko unosno namjetenje. A zdravi se onda moraju zadovoljiti time da im gledaju kroz prste. GOSPOA LINDE: Da, ali, zapravo, bolesnici imaju najvie prava da budu zbrinuti. RANK (slegne ramenima): Eto, tu smo. Upravo takvi nazori prave od ljudskog drutva bolnicu.(Nora, koja se bila zamislila, prsne u poluglasan smijeh i zapljede rukama) Zato se vi tome smijete? Znate li vi uopte ta je to drutvo? NORA: Ba me briga za to glupo drutvo!!

10. Dijelovi dijaloga u kojima s vrsi karakterizacija likova i objasniti ih Likovi su vjeto okarakterizirani dijalozima. Imamo dvije temeljne radnje koje se esto i isprepledu i to; pravedana, etika, koja odluuje tragedije Helmera i Nore, te zagonetan, slijepi i neuhvatljiv fatum koji vlada Rankovom sudbinom. Beskrajno sloene i nemilosrdne zakonitosti ostvarile su lane institucije protiv kojih se bore Ibsenovi junaci, u ovom sluaju ene (Nora i Ga Linde). Ta borba zbog neprihvadanja vrlo esto nalikuje na tragikomiku ili bitku s vjetrenjaama. -O Krogstadu i nesvjesno o NoriNORA: Ah, to je divno od tebe. (Ode ponovo do boidnjeg drvceta. Pauza) Kako su lijepi ovi crveni cjetovi.... Reci, da li je zaista tako strano to to je skrivio ovaj Krogstad? HELMER: Krivotvorio je potpise. Ima li uopte pojma, ta to znai? NORA: Zar to nije mogao uiniti iz nevolje? HELMER: Da, ili... kako mnogi ine... iz lakomislenosti. No, nisam ja tako bezduan da nekoga osudim zbog jednog jedinog takvog djela. NORA: Ne... zar ne, Torvalde? HELMER: Mnogi takvi se moralno opet uzdignu, ako otvareno priznaju svoju krivicu i kaznom je okaju. NORA: Kaznom? HELMER: Ali Krogstaid nije krenuo tim putem. On se izvlaio spletkama i prevarama; i upravo to ga je moralno upropastilo. NORA: Misli li da...? HELMER: Pa pomisli samo kako takav ovjek, svjestan svoje krivice, mora na sve strane da lae i petlja i da se pretvara. Kako i pred svojim najbliima, ak i pred svojom enom i djecom mora da nosi masku. Pred djecom, Noro, to je najuasnije. NORA: Zato? HELMER: Zato to takav zadah lai unosi u cijelu porodicu zarazu i bolest. Vazduh koji djeca udiu u takvoj kudi ispunjen je klicama zlih djela. NORA: Jesi li siguran u to? HELMER: Zlato moje, to sam kao advokat vie puta zapazio. Gotovo svi rano iskvareni ljudi imali su laljive majke. NORA: Zato ba... majke? HELMER: Najede to dolazi od majki. Ali, zapravo, i oevi mogu da djeluju na isti nain. To je svakom pravniku vrlo dobro poznato. A ipak: je taj Krogstad bio u stanju da godinama laima i pritvornodu truje svoju vlastitu djecu; i zato ga ja smatram moralno propalim. (Prua joj ruku) I zato, moja draga mala Nora, mora meni obedati da se nede mijeati u njegove stvari. Ruku ovamo! No, no. ta je sad? Daj mi ruku! Tako. Tako je u redu. Uvjeravam te da bi mi bilo nemogude i da radim s njim zajedno. U blizini takvih ljudi spopada me doslovno fiziko gaenje.

11. Pronadji nauralisticke dijelove Naturalistilki elementi najvie su zastupljeni prilikom dijaloga izmeu doktora i Nore kada doktor vrlo runim reenicama opisuje truljenje, nestajanje svoga tijela. RANK: Nedu da ga vidim. Ni pod kakvim uslovima. Zatvoridu mu vrata. im budem siguran u ono najgore, posladu vama svoju vizitkartu i na njoj de biti crni kri. Onda dete znati da je gadno razaranje poelo. NORA: Ne, danas ste stvarno neukusni. A ja bih tako voljela da vas vidim u dobrom raspoloenju. RANK: Sa smrdu u srcu? Morati ispatati za grijehe drugoga! Ima li u tame pravde? A ipak, nad svakom porodicom lebdi neka vrsta takve neumoljive odmazde. 12. Zasto je Nora gradjanska drama? **** 13. Radije sigurnost i lakoca zivota sa nesvjesnim robovanjem nego sloboda i nesigurna buducnost 14. Problematika koja se obrauje u djelu: - Opisuje sluaj ene koja, prije nego postane ensko, hode biti ena - Istrauje mukarce i ene i njihovu vjenu komediju, slabosti i lai - Otro suprotstavlja likove i njihove uzaludne iluzije za oslobaanjem od dosade i letargije - Nepredvidive komplikacije uslijed tereta tradicije i graanskih konvencija kao prokletstvo jedne prolosti koja im je nametnuta kao stanje tue svijesti, kao mrtva forma prolosti koja sputava duh i misao - U likovima raste pobuna protiv lai i hipokrizije jednog drutva koje svoje nasilje naziva moralom - Ljudi hode da se oslobode posvedenih slabosti prolosti koje gue u njima svaki vitalitet - elja jedinki da ive iskreno i da budu ono to jesu
15.

UTJECAJ DJELA NA SVJETSKU KNJIEVNOST I STANJA U SVIJETU: ****

''Lutkina kuda'' (Et dukkehjem) dramsko je djelo u kojem je iz graansk e stvarnosti iznesena tragika tjeskobe toga uskog i priguenog ivota. Izala je u vrijeme novih revolucija: kada narodi zahtijevaju nezavisnost, a kategorije radnika trae svoje mjesto pod suncem, te u prvi plan istupa pokret za ravnopravnost ena, koji zahtijeva otkupljenje cijele polovice ljudskoga roda od iskoritavake vlasti druge polovice, a ta je drama, koja je zahvaljujudi vrlo vjetoj scenskoj konstrukcji i dalje meu najprikazivanijima, podigla oluju upravo iznosedi sluaj ene, supruge i majke koja prije svega eli biti slobodna ena. Prije svega, ta se drama za ono vrijeme smatra novom dramom u kojoj je dana nepotedna kritika drutva, a u prvi je plan stavljena sloboda individuuma, odnosno prava svakog ovjeka da ivi onako kako on eli i hode. Borac je za individualnost u ovoj drami Nora, najbitniji lik, po kojoj se izvorno ime drame ''Lutkina kuda'' danas esto prevodi njezinim imenom. Moderan je i zbog injenice da se emocijama nabijena gluma prekida Norinom jednostavnom reenicom: Moramo sj esti i porazgovarati, te ba tim novim tehnikim postupkom, ''Lutkina kuda'' osvojila je Europu i utemeljila novu kolu dramske umjetnosti. Ibsen je tom dramom uspjeno uzrujao i pobuniti ljude svojom tezom te pozornicu makar u zadnjem inu uiniti propovjedaonicom, stoga je vrlo bitan imbenik te drame dijalog, osnovni element moderne drame. Taj dijalog, koji je na poetku njegova stvaranja bio izmjena apstraktnih teza i antiteza, pretvara se u duboku psiholoki opravdanu analizu stanja njegovih govornika i sredine.