21.10.

2009
1
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
1 4. Struktura kristala
4. STRUKTURA KRISTALA
4.1. Vrste kristalnih reetki
4.2. Polimorfija i alotropska modifikacija
4.3. Struktura realnih kristala
4.4. Nepravilnosti kristalne grae
4.5. Kristalna struktura slitina
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
2 4. Struktura kristala
Transmisijski elektronski mikroskop omoguava
snimanje pravilnog rasporeda atoma u kristalu.
Razluivost na razini atoma prikazuje na ovoj
slici atome galija i duika u spoju GaN (galijev
nitrid).
Razmak markirnih linija (na dnu slike) iznosi
samo 113 pm ili 0,113 nm. Izvor:
C. Kisielowski, C. Song, and E. C. Nelson,
National Center for Electron Microscopy,
Berkeley, California
KRISTALI su pravilna geometrijska tijela, omeena plohama koje
se sijeku u bridovima, a bridovi u kutovima. Kristali su pravilne
unutranje grae.
KRISTALOGRAFIJA (dolazi od grkih rijei krstallos = led,
naziv uporabljen za prozirni kvarc, gorski kristal, za koji se smatralo
da je zamrznuta voda, grphein = pisati) je znanost o
KRISTALNOM STANJU. Prouava vanjski oblik kristala i njihovu
unutranju grau.
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
3 4. Struktura kristala
Jedinina ili
elementarna elija
(e. unit cell)
je najmanji dio prostorne
reetke koji se
periodino ponavlja u tri
dimenzije stvarajui
kristalnu reetku.
Sadri najmanji mogui
broj strukturnih
jedinica.
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
4 4. Struktura kristala
Razliiti oblici
reetki ine
KRISTALNE
SUSTAVE
(14 Bravisovih
reetki)
4.1. Vrste kristalnih reetki
21.10.2009
2
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
5 4. Struktura kristala
Kristalografski pokazatelji
Parametar reetke je najmanja udaljenost izmeu dva atoma uzdu
brida jedinine elije.
Kristalni sustav se opisuje:
- kristalnim osima: x, y, z
- parametrima po kristalnim osima: a, b, c
- kutovima izmeu kristalnih osi: , , .
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
6 4. Struktura kristala
Graa se kristala prouava na ELEMENTARNOJ ili JEDININOJ ELIJI
Karakteristike kristalne grae se opisuju KRISTALOGRAFSKIM PARAMETRIMA
o broju valentnih elektrona ovisi koja e vrsta reetke nastati
promatrat emo samo najvanije kubne sustave koji se javljaju kod metala
a) Vck=volumno centrirana kubina reetka (bcc)
b) Pck=plono centrirana kubina reetka (fcc)
c) KH=kompaktni heksagon (KH)
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
7 4. Struktura kristala
-Fe, Cr, Mo, W, Ta, V
Volumno centrirana kubina reetka
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
8 4. Struktura kristala
Zn, Mg, Cd, Be, Co, Ti, Zr
-Fe, Al, Ni, Pb, Cu, Au, Ag
21.10.2009
3
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
9 4. Struktura kristala
CsCl Celzijum klorid
(ionska veza)
NaCl natrijev klorid
(ionska veza, fcc)
CaTiO
3
(perovskite)
(keramika, ionska veza)
Cinkov sulfid
(ZnS, GaAs, AlP, InSb)
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
10 4. Struktura kristala
a) Fuleren C
60
b) Nanocjevice
(nanotubes)
Grafit
Dijamantna reetka
(Si, Ge, sivi Sn)
KRISTALNE STRUKTURE UGLJIKA
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
11 4. Struktura kristala
(c
) 2
0
0
3
B
ro
o
k
s
/C
o
le
P
u
b
lis
h
in
g
/ T
h
o
m
s
o
n
L
e
a
rn
in
g
Kristalna struktura korunda (-AI
2
0
3
).
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
12 4. Struktura kristala
Struktura kristaliziranog polietilena (PE)
(c
) 2
0
0
3
B
ro
o
k
s
/C
o
le
P
u
b
lis
h
in
g
/ T
h
o
m
s
o
n

L
e
a
rn
in
g
21.10.2009
4
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
13 4. Struktura kristala
Kristalna struktura visokotemperaturnog supravodia
na bazi keramike itrij-barij-bakrenog oksida.
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
14 4. Struktura kristala
(c) 2003 Brooks/Cole Publishing / Thomson
Learning
Povezanost polumjera iona i parametara kubne reetke
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
15 4. Struktura kristala
Jedna od karakteristika kristalne grae je
ANIZOTROPIJA (usmjerenost) SVOJSTAVA.
Kako svojstva kristala zavise o pravcu (smjeru) djelovanja vanjske pobude
razvijen je sustav oznaavanja kristalnih pravaca i ravnina
Millerovim indeksima s ciljem kraeg i jednoznanog definiranja smjerova
Neka je zadano ishodite koordinatnog
sustava, zatim smjerovi kristalnih osi x,
y, z te parametri kristalne reetke a, b, c.
Time smo definirali openito kartezijski
koordinatni sustav.
U taj koordinatni sustav smjestimo
kristalne ravnine i oznaavamo ih
Millerovim indeksima (h,k,l).
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
16 4. Struktura kristala
2
2
1
x
y
z
: 1 :
Odresci x : y : z 2 : 1 : 2
Reciprono
Rjeavanje razlomka (121)
Millerovi indeksi su reciprone vrijednosti koordinata u
kojima odabrana ravnina sijee odgovarajue kristalne osi:
ravnina (h, k, l) sijee koordinatne osi u tokama
[1/h,0,0], [0,1/k,0], [0,0,1/l].
Millerovi indeksi su uvijek u jedinicama a, b, c odnosno uvijek su u
vezi s kristalnim osima promatranog kristala.
Negativni se predznak oznaava stavljanjem
crtice iznad broja
21.10.2009
5
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
17 4. Struktura kristala
Koordinate
karakteristinih
toaka
Primjeri oznaavanja ravnina
Millerovim indeksima
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
18 4. Struktura kristala
(c) 2003 Brooks/Cole Publishing /
Thomson Learning
Ravnina A
1. x = 1, y = 1, z = 1
2.1/x = 1, 1/y = 1, 1/z = 1
3. Nema razlomaka
4. (111)
Ravnina B
1. Ravnina ne sijee os z, pa je
x = 1, y = 2, and z =
2.1/x = 1, 1/y =1/2, 1/z = 0
3. Uklanjanje razlomaka:
1/x = 2, 1/y = 1, 1/z = 0
4. (210)
Primjer za vjebu!
Primjeri oznaavanja pravaca
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
19 4. Struktura kristala
x
y
z
A
B
C D
E F
G
H
a
Oznake karakteristi~nih ravnina i raspored iona
(100) ABCD
isto
(010) BCFG
(001) CDGH
(110) ADFG
isto
(011) BDFG
(101) ABGH
(111) AFH
isto
(111) BEG
PRAVCI
[100] AE
[110] EB
[111] EC
[010] EF
[001] EH
[011] EG
[101] ED
[111] AG,BH
Oznake karakteristinih ravnina i raspored iona
CRavnina tipa (111) = RAVNINA
NAJGUE ZAPOSJEDNUTOSTI
= == =KLIZNA RAVNINA
CPravci tipa [110] = PRAVCI NAJGUE
ZAPOSJEDNUTOSTI
=KLIZNI PRAVCI
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
20 4. Struktura kristala
CRaspored iona u ravninama i na pravcima je razliite
gustoe = gui raspored = jae sile vezivanja
CVeze meu ionima su jae unutar ravnina nego izmeu
ravnina
(110)
F
F
(100)
[110]
[100]
[010]
21.10.2009
6
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
21 4. Struktura kristala
Kretanje kliznih ravnina izazvano vanjskom silom
dovodi do trajnih deformacija monokristala cinka
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
22 4. Struktura kristala
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
23 4. Struktura kristala
4.2. Polimorfija i alotropska modifikacija
POLIMORFIJA pojava da se neki metali, kao i nemetali,
pojavljuju u razliitim kristalnimstrukturama
OPr. ugljik kao grafit i dijamant
oblik pojavljivanja ovisi o temperaturi i pritisku tijekom kristalizacije
javlja se kod: C, Fe, Ni, Co, Ti, P i dr.
ugljik ima grafitnu strukturu pri normalnim uvjetima, a dijamantnu pri ekstremno visokom
pritisku tijekom kristalizacije.
razliite kristalne strukture uzrokuju i razliita svojstva elemenata
Ako je element u vrstom stanju pojava se naziva ALOTROPSKA
MODIFIKACIJA.
reverzibilna transformacija kristalne strukture u ovisnosti o promjeni temperature
promjenom reetke mijenjaju se i svojstva
nema promjene kemijskog sastava
oblik polimorfije
javlja se kod Fe, Mn, Co i dr.
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
24 4. Struktura kristala
a) Fuleren C
60
b) Nanocjevice
(nanotubes)
Grafit
Dijamantna reetka
(Si, Ge, sivi Sn)
KRISTALNE STRUKTURE UGLJIKA
21.10.2009
7
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
25 4. Struktura kristala
Alotropska modifikacija eljeza
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
26 4. Struktura kristala
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
27 4. Struktura kristala
4.3. Struktura realnih kristala
Monokristalna (e. single crystals) struktura je rijetka
pojava kod realnih kristala (kao monokristali koriste se Si, Ge)
U normalnim uvjetima kristalne vrste tvari imaju
polikristalnu strukturu (mnogozrnata struktura).
Svojstva polikristala su bitno razliita od monokristalne
strukture.
Polikristalne vrste tvari pokazuju neusmjerena svojstva -
KVAZIIZOTROPIJA
monokristal polikristal
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
28 4. Struktura kristala
POLIKRISTALNA STRUKTURA REALNIH KRISTALA
zrna = monokristali promjera od 0,01 do 0,1 mm
21.10.2009
8
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
29 4. Struktura kristala
Polikristalna struktura
odljevka
Mjehuri sapunice oslikavaju polikristalnu
strukturu
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
30 4. Struktura kristala
granice zrna = mjesta sudara u rastu kristala (nepravilna graa)
predstavljaju prepreke gibanju kliznih ravnina
OKRUPNO zrno (manje granica) = manji gubici magnetiziranja
=manja otpornost deformaciji
(c
) 2
0
0
3
B
ro
o
k
s
/C
o
le
P
u
b
lis
h
in
g
/ T
h
o
m
s
o
n
L
e
a
rn
in
g
Veliina zrna

v
r
s
t
o

a
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
31 4. Struktura kristala
MEHANIZMI PROMJENE VELIINE ZRNA
kemijski sastav (cijepiva)
stupanj gnjeenja
brzina hlaenja kod lijevanja (bre = sitnije zrno)
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
32 4. Struktura kristala
4.4. Nepravilnosti kristalne grae
Realnu grau kristala karakteriziraju nepravilnosti kristalne grae
(smanjuju pravilnosti grae)
GEOMETRIJSKA PODJELA:
tokaste - supstitucijski atom, intersticijski atom (ukljuina),
praznine (vakancije)
linijske (dislokacije)
povrinske (granice zrna)
volumne
Realne vrste tvari sadre neistoe.
Vrlo isti metali 99.9999% sadre jednu neistou na 10
6
atoma.
21.10.2009
9
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
33 4. Struktura kristala
Realni kristali sadre brojne nepravilnosti u grai
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
34 4. Struktura kristala
Tokaste nepravilnosti
Intersticijski atom Vakancija
Supstitucijski atom
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
35 4. Struktura kristala
PCK reetka
ima 4 intersticijska mjesta
1 + 12/4 =4
Supstitucijski atom
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
36 4. Struktura kristala
NESAVRENOSTI KRISTALNE STRUKTURE
21.10.2009
10
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
37 4. Struktura kristala
Kretanje (putovanje) praznina i atoma
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
38 4. Struktura kristala
Putovanje intersticijskog atoma
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
39 4. Struktura kristala
Umetnuta
poluravnina
linijska dislokacija
Linijske nepravilnosti
kutna ili vijana dislokacija
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
40 4. Struktura kristala
Kretanje (seljenje) dislokacija zavrava razrjeenjem i deformacijom
Tangencijalno naprezanje
Tangencijalno naprezanje
21.10.2009
11
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
41 4. Struktura kristala
Razliiti prikazi dislokacija
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
42 4. Struktura kristala
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
43 4. Struktura kristala
(c
) 2
0
0
3
B
ro
o
k
s
/C
o
le
P
u
b
lis
h
in
g
/ T
h
o
m
s
o
n

L
e
a
rn
in
g
(c
) 2
0
0
3
B
ro
o
k
s
/C
o
le
P
u
b
lis
h
in
g
/ T
h
o
m
s
o
n

L
e
a
rn
in
g
(c)2003 Brooks/Cole, a division of Thomson Learning, Inc. Thomson Learning is a trademark used herein under license.
Dislokacije u Ti
3
Al: (a) Kretanje dislokacija (x26,500)
(b) Mikrofotografija na kojoj se vide linije klizanja i granice zrna
(c) Shematski prikaz nastajanja kliznih podruja
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
44 4. Struktura kristala
Granice zrna su primjer povrinske
nepravilnosti kristalne grae
21.10.2009
12
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
45 4. Struktura kristala
(c
) 2
0
0
3
B
ro
o
k
s
/C
o
le
P
u
b
lis
h
in
g
/ T
h
o
m
s
o
n
L
e
a
rn
in
g
(c
) 2
0
0
3
B
ro
o
k
s
/C
o
le

P
u
b
lis
h
in
g
/ T
h
o
m
s
o
n

L
e
a
rn
in
g
POVRINSKA NEPRAVILNOST
Deformacija kristala dvojanjem
(c mikrostruktura mjedi)
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
46 4. Struktura kristala
nepravilnosti slabe elektrinu i toplinsku vodljivost, a
poveavaju otpornost deformaciji
O Pr. 0,1 % primjesa u kristalu Ge poveava elektrinu
vodljivost 1000x
(10
-9
% neistoa = 10
11
atoma/cm
3
)
O Pr. kod paljive izrade u kristalu ima 10
2
cm/cm
3
linijskih
nepravilnosti
Nepravilnosti su neizbjene, ali se i namjerno stvaraju
kako bi postigli odreena svojstva.
Mehanizmi promjena nepravilnosti:
legiranje,
hladna deformacija,
toplinska obrada
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
47 4. Struktura kristala
u prirodi gotovo nema istog metala
Kod slitina se javljaju kristali s atomima bar dva razliita
elementa - KOMPONENTE)
dvo-, tro- ili viekomponentne slitine
legiranjem naruavamo pravilnost grae
VRLO ISTI
METAL
oduzimanje
neistoa
TEHNIKI
ISTI METAL
+
LEGIRNI
ELEMENTI
SLITINA
namjerno
dodani
elementi
4.5. Kristalna struktura slitina
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
48 4. Struktura kristala
2003 Brooks/Cole, a division of Thomson Learning, Inc. Thomson Learning is a trademark used herein under license.
Neograniena
rastvorivost
Ograniena
rastvorivost
Potpuna
nerastvorivost
21.10.2009
13
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
49 4. Struktura kristala
2003 Brooks/Cole, a division of Thomson Learning, Inc. Thomson Learning is a trademark used herein under
license.
a) Rastaljeni bakar i nikal su potpuno rastvorivi jedan u drugome.
b) Skrutnuta slitina bakar-nikal je potpuno rastopiva s atomima bakra i nikla
sluajno rasporeeni u voritima reetke
c) U slitini bakar-cink koja ima vie od 30% Zn, nastaju novi kristali (sekundarna
faza) jer je rastvorivost Zn atoma u bakru ograniena.
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
50 4. Struktura kristala
KRISTALNE FORMACIJE SLITINA
Okristali mjeanci. Jedan element zadrava reetku, a atomi drugog
elementa se ukljuuju (krute otopine)
Osupstitucijski (zamjenbeni) - atomi slinih veliina
Ointersticijski (ukljuinski) - razliite veliine atoma
reetka mjeanca je manje pravilna od reetke istog elementa =
vea otpornost deformaciji, slabija vodljivost
Osmjeani kristali - svaki element zadrava svoju reetku (ne
rastvaraju se)
Ointermetalni spoj - elementi tvore novu reetku, razliitu od reetki
komponenti (pr. Fe
3
C)
kemijski spoj, sloena reetka
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
51 4. Struktura kristala A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
52 4. Struktura kristala
Reetka Cu-Ni primjer mjeanaca potpune rastvorivosti
21.10.2009
14
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
53 4. Struktura kristala

2003 B
rooks/C
o
le, a divisio
n of T
hom
so
n L
earnin
g, Inc. T
hom
so
n L
earning
is a tradem
ark used herein under license.
Solid solution = vrsti rastvor
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
54 4. Struktura kristala

2003 B
rooks/C
o
le, a divisio
n of T
hom
so
n L
earnin
g, Inc. T
hom
so
n L
earning
is a tradem
ark used herein under license.
Utjecaj legiranja bakra
razliitim elementima na
vrstou
Atomi nikla i cinka su
slinih veliina, ali berilij i
kositar su bitno razliitih
veliina atoma u odnosu
na bakar.
Poveanje koliine
legirnog elementa i razlike
meusobne veliine
poveava vrstou
vrstog rastvora
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
55 4. Struktura kristala
2003 Brooks/Cole, a division of Thomson Learning, Inc. Thomson Learning is a trademark used herein under license.
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
56 4. Struktura kristala
EVrste mjeanac s gledita mogunosti primanja atoma
rastvorenog elementa:
Omjeanci s neogranienom i
Omjeanci s ogranienom rastvorivosti.
C Rastvorivost (granica rastvorivosti) ukazuje na mogunost distorzije
(izvitoperenja) reetke rastvaraa, a ovisi o:
meusobnoj veliini atoma i
temperaturi.
EKod mjeanaca s ogranienom rastvorivosti, uslijed porasta koliine
rastvorenog elementa iznad granice rastvorivosti, dolazi do
PRETVORBE REETKE RASTVARAA (prekristalizacija)
> > > >
21.10.2009
15
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
57 4. Struktura kristala
Pojava vrste kristalne formacije zavisi o:
Ovrsti komponenti (meusobnoj veliini atoma, valenciji, vrsti reetke)
Okoncentaraciji komponenti (maseni udio u %)
Otemperaturi (utjee na granicu rastvorivosti)
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
58 4. Struktura kristala
EUvid u nastajanje pojedinih strukturnih oblika slitina daju
DIJAGRAMI SLIJEVANJA (stanja, ravnotee)
C na apscisi prikazuju unutarnje uvjete (komponente i njihove
koncentracije - izraene kao maseni udjeli u %),
C na ordinati prikazuju vanjske uvjete (temperatura).
OKombiniranim djelovanjem vanjskih i unutarnjih uvjeta nastaju strukturne
tvorevine -FAZE ( (( (, , ). ). ). ).
OKomponente (najee elementi) su osnovni dijelovi sustava
utjeu na svojstva slitina svojom vrstom i koliinom
O Dijagrami slijevanja s dvije komponente (A i B) = BINARNI DIJAGRAMI
FAZA strukturna tvorevina homogena s razmatranog motrita
(npr. s gledita agregatnog stanja: taljevina i krutina)
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
59 4. Struktura kristala
UNUTARNJI UVJETI
komponente i
njihove koncentracije
(maseni udjeli)
VANJSKI UVJETI
temperatura
FAZE
GRANICE
RASTVORIVOSTI
T taljevina
mjeanci s elementom A kao rastvaraem
- mjeanci s elementom B kao rastvaraem
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
60 4. Struktura kristala
(c)2003 B
rooks/C
o
le, a divisio
n of T
hom
so
n L
earnin
g, Inc. T
hom
so
n L
earning
is a tradem
ark used herein under license.
Dijagram
slijevanja
Al-Si
21.10.2009
16
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI
U ELEKTROTEHNICI
61 4. Struktura kristala
(c)2003 Brooks/Cole, a division of Thomson Learning, Inc. Thomson Learning is a trademark used herein under license.
Dijagram slijevanja Pb-Sn (olovo-kositar)