Multipla skleroza

Multipla skleroza je najea bolest ivanog sustava, koja sporo napreduje, a karakteriziraju je nakupine plakova, koje nastaju zbog gubitka mijelina u mozgu i modini kraljenice.
UVOD Multipla skleroza je najea bolest ivanog sustava, koja sporo napreduje, a karakteriziraju je nakupine plakova, koje nastaju zbog gubitka mijelina u mozgu i modini kraljenice, to dovodi do povremene pojave neurolokih simptoma. Uzrok bolesti je nepoznat, ali je primjetna nasljedna sklonost bolesti i povezanost s virusnim infekcijama. Bolest se javlja kod osoba starosne dobi od 20 do 40 godina, a najea pojava je uoena kod osoba starih oko 30 godina. Bolest je ea kod ena nego kod mukaraca, a istraivanjima je uoeno da od ove bolesti u Europi najee obolijevaju ljudi u skandinavskim zemljama.

OITOVANJE Bolest poinje neurolokim simptomima i znakovima, kao to su slabost i nespretnost ekstremiteta. Poremeaji pokreta najee zahvaaju ruke i noge, a pacijenti se esto ale na umor i bolove, osobito u nogama. Kako bolest napreduje dolazi do blae paralize nogu, to pacijentu ograniava pokrete. este su pojave djelomine sljepoe, bolova u oku i diplopije, koju uzrokuje slabost miia oka. Pacijenti se ale i na lako umaranje, slabost, vrtoglavice i probleme sa kontroliranjem urina. Mogue su i pojave poviene tjelesne temperature, te razliitih psihikih promjena (nagle promjene raspoloenja, apatija, depresija). Vrlo su este pojave tremora, koji je primjetan tijekom pokuaja pacijenta da pokrene ruke ili noge, a pogoravaju ga jake emocije, dok oputanje i mirovanje djeluju pozitivno na poboljavanje simptoma. Kod teih sluajeva este su i pojave smetnji govora, koje se odlikuju drhtavim govorom (uzrokuje ga tremor glasnica), sporim izgovaranjem rijei i izgovaranjem u slogovima ili naglim i nerazumljivim govorom. Bolest moe poeti s vie navedenih, tipinih simptoma, ali postoje i sluajevi kada pacijenti imaju samo jedan ili dva simpt oma, koji bi mogli ukazati na bolest, to oteava dijagnosticiranje bolesti.

DIJAGNOZA I LIJEENJE Kako bi se dijagnosticirala bolest potrebno je kao prvo, uzeti u obzir kliniku sliku pacijenta, to u veini sluajeva moe pomoi lijeniku da posumnja kako pacijent boluje od multiple skleroze. Nakon toga, za donoenje konane dijagnoze, potrebno je da pacijent uradi i dodatne pretrage. Najee pretrage na koje lijenici upuuju pacijente i koje uvelike olakavaju dijagnosticiranje bolesti su CT (ko mpjutorska tomografija) i MRI (magnetska rezonanca). U lijeenju se najee koriste kortikosteroidi, koji olakavaju simptome napada kod pacijenta, ali dugotrajna terapija kortikosteroidima moe dovesti do drugih komplikacija i utjecati na razvoj drugih bolesti. U nekim sluajevima, osobito kod nemogunosti lijeenja kortikosteroidima, pacijenti se lijee i beta-interferonom ili gamaglobulinom. U svakom sluaju uz medikamentnu terapiju neophodna je i fizikalna terapija, koja voena pod strunim vodstvom, moe dovesti do znatnog poboljanja stanja pacijenta.