HALID TULI

KNJIGA O IIJAMA I IIZMU

VELIKI EJTAN
Huzejfe je drug Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kojemu je povjerio neke vijesti koje su mu objavljene o dogaajima koji e se zbili. Veli Huzejfe: "Prva fitna (smutnja) koja e se zbiti je ubistvo kalije Osmana, a posljednja fitna je pojava Deddala (koji e se pozivati daje boanstvo i traiti od ljudi da ga vjeruju. Njega i njegovu vojsku od onih koji ga budu slijedili, pobjeuje muslimanska vojska na rijeci Jordan na elu sa Mehdijom, a Deddala ubija Isa, alejhisselam. Pojava Deddala je od predznaka Kijametskog dana). Tako mi Onoga u ijoj joj je ruci dua moja, nee umrijeti iko ko u srcu ima makar ko zrno goruice zadovoljstva zbog ubistva Osmanovog, a da nee biti od Dedalovih sljedbenika, ako bude iv, a ako ne bude, povjerovat e u nj u grobu svome. 1 U ime Allaha, Svemilosnog, Premilosnog Hvala je Allahu. Gospodaru svjetova; nek je blagoslov i spas na Poslanika Njegova2 i one to ga slijedie u uputi. KO SU IJE? O ijama se malo zna u muslimanskim masama, osim kod onih koji ive sa njima u susjedstvu, poput muslimana Iraka, Libana. Pakistana, Afganistana. Kuvajta. Ovi nam pak priaju gorke prie o mrnji svojih ijskih komija. koji razbiju au iz koje je pio sunija. ili je operu uz spominjanje Alije (etvrtog halife), o tetoviranju imena prvih trojice halifa i Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, supruge Aie, radijallahu anha. na petama kako bi uvijek bili gaeni, a jedan iraki ija koji je primio Islam, priao mi je kako mu je djed priao da sunije imaju repove! Jedan dobar prijatelj iz grada Bakube u Iraku u kojem su pomijeani Sunije i Sije priao mi je svoja iskustva sa ijskim komijama. Priao mi je o glavnom itskom alimu u tom gradu po imenu Sejjid AbdulKerim, a iji je Homeini bio uenik. (Grad zbog toga nikada nije bio bombardovan tokom rata s Iranom). Jedan od bliskih prijatelja spomenutog Sejjida bio je upitan od strane Sunije za ruku keri, pa mu odgovori da bi je radije dao Jevreju nego Suniji! Priao mi je dalje moj prijatelj, (bio je student u Sarajevu), kako ije ne izgovaraju Bismillu, nego kau: "Ja Ali!" (O. Ali!) ili "Ja Kerbela mukaddese!" (O, sveta Kerbelo!3), ak i kad hoe da priu suprugama. Pria takoer kako mu je priao kolega doktor ija. kako vjeruju da njihovi Imami4 stoje izmeu Dehennema i Denneta i da uvode ije u Dennet. U skoro svakoj itskoj kui visi Alijeva slika. Do uspostavljanja njihove drave u Iranu, samo su strunjaci imali nekog znanja o njima. Po uspostavljanju drave poela je nagla propaganda svuda po svijetu gdje ive muslimani, s ciljem da prikae njihovu dravu u Iranu kao primjer islamske drave. itav muslimanski svijet, koji je izgubio objedinjenu vrhovnu vlast halifu jo 1924. Ataturkovim dekretom, poelio je uspjeha iranskim masama koje su izale na ulice traei zbacivanje sekularnog aha Reze Pahlavija i uspostavljanje drave kojom e vladati Boiji

1 2

Tarihul-hulefa"' Es-Sujuti. (str. 152) Prilikom svakog spominjanja Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. treba rei: Blagoslov Allahov na njeg i spas - sallallahu alejhi ve sellem. Boiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. kae: "krtac je ko ne donese salavat na me kad se spomenem." 3 ijsko sveto mjesto u Iraku gdje je poginuo Alijev sin Husejn. 4 Alijev i potomci.

Zakoni. No, prvo razoarenje stiglo je ubrzo. Ustav nove drave, koja je proglaena "islamskom republikom", uslovljavao je da ef drave bude ija, od oca i majke Iranaca!5 Otrjenjenje je dolo 1982. godine, kad je Iran podrao itskog sirijskog predsjednika Hafeza El-Asada protiv pobunjenog naroda. U Siriji muslimani, naime, ine 90% stanovnitva, 5% je krana, a 5% je Alevita ili Nusajrija. jedne od bezbrojnih itskih sekti, koji su. meutim, uspjeli doi na vlast vojnim udarom pod vodstvom Hafeza Asada 1970. godine. Od tada muslimanski narod u Siriji stenje pod jarmom ove sekte koja je kroz cijelu povjest Islama bila na strani neprijatelja, ak i u doba krstakih ratova. Ova je sekta nastala u desetom stoljeu pod zatitom Hamdanidske drave u Siriji, ija je dravna vjera. bio dvanaestoimamski iizam. Oni smatraju da se Allahov Sveti Duh objavljuje na zemlji u vidu Alija i njegovih potomaka. Vjeruju u sveto trojstvo: Allah-Muhammed-Selman El-Farisi (ashab Boijeg poslanika, porijeklom Perzijanac). U Turskoj su takoer brojni u graninom dijelu prema Siriji, a u Istanbulu su izazvali krvave okraje 1995. godine, nakon to su izdali svoj izvitopereni prijevod i tumaenje Kur'ana. Njihova tajna stranka poziva na uspostavljanje samostalne drave u Turskoj, dok javno trae uee u upravljanju vjerskim poslovima, podizanje alevijskih hramova, i zabranu podizanja muslimanskih damija po alevijskim selima, te ukidanje vjerskog islamskog obrazovanja u svim kolama!! S podrkom Homeinija ovoj sekti protiv muslimanskih naroda bilo je jasno da su parole o jedinstvu muslimana koje su dolazile iz Teherana samo arena laa, i da je njihova prava namjera u stvari preobraivanje muslimana svijeta u svoju vjeru, koju smatraju jedino ispravnom. Naa su tri mlada hafiza prije par godina otila na studije u centar itske nauke grad Kom u Iranu. Tamo su zatekli hiljade mladih ljudi iz itavog muslimanskog svijeta koji su preli na sijsku vjeru, budui misionari Siizma u svojim zemljama. Lino sam se uvjerio u istinitost njihovih namjera jo 1982. kad sam posjetio iransku ambasadu u Beogradu, traei od njih da nam omogue emitiranje radio emisija na naem jeziku, nudei im spreman tim strunih ljudi. Sve to sam dobio bila je hrpa Homeinijevih knjiga! Danas Teheran emituje program na naem jeziku. Glavne vjerske teme na njemu su hvalospjevi Iranu i psovanje Saudijske Arabije, koja im je trn u oku zbog zabrane dizanja turbeta i upuivanja molitve umrlim. Zaista, ko posjeti neko itsko svetilite. pomislie da se nalazi u crkvi. Naii e na skupine ljudi oko groba unutar svetilita. kojem se upuuju molitve uz pla i lupanje po prsima, te tavafljenje oko dotinog kabura poput tavafa (kruenja) oko Ka'be. Da bi se uvjerili u ovo, dovoljno vam je otii do Sirije, gdje su Sije izgradili dva velika svetilita u Damasku: hram Sit Zejneb i hram Sit Rukajja6.

lan 115 IRANSKOG USTAVA: "Predsjednik drave mora biti perzijskog porijekla i vjere koja je zvanina u dravi". LAN 12: "Zvanina je vjera Irana Islam "dvanaestoimamskog da'ferijskog mezheba". Ovaj se lan ne moe mijenjati". (ije ele da prikau svoju vjeru kao samo jednu od "mezheba" fikhskih (pravnih) kola unutar Islama). LAN 13: " Ostali mezhebi kao i druge vjere Zoroastrovci. Jevreji. Krani imaju slobodu vjeroispovjesti i porodinih pitanja." (ovdje se izdjenauju islamski mezhebi sa vjerom jevreja. krana i zoroastrovaca) 6 Alijeve unuke.

Oni su poprite svakodnevnih hodoaa ija iz cijelog svijeta. I tijelo Homeinija je izloeno u mauzoleju, a prilikom njegova polaganja tamo tijelo se kotrljalo po zemlji u neopisivoj guvi koja je ostavila desetine mrtvih, sve u pokuaju da se "svetac" dotakne!

Homeinijev mauzolej je mjesto hodoaa Posebna je opasnost itske vjere u principu pretvaranja Tekjjje^ kojeg smatraju osnovnim polazitem svoje vjere. U usta Alijevog praunuka Muhammeda Ibnu Alija ibnu Husejna. ni kriva ni duna, stavljaju slijedee rijei: "Devet je desetina vjere pretvaranje, a ko se ne dri pretvaranja, nema nita od vjere."7 Homeini u svojoj knjizi "Keful-esrar" (otkrivanje tajni) na perzijskom jeziku (izdanje Teheran 1941.) ovako brani princip pretvaranja kod ija: "Nae je imame obavezao Boiji Poslanik da uvaju ast i imetke ija (tj. od napada pripadnika Ehli-Sunneta), zato su oni ponekad izdavali nareenja koja se kose sa eriatom pridravajui se naredbe o pretvaranju, pa bi zametnuli kavgu izmeu ija meu sobom, kako bi druge (tj. Sunije) zavarali i sauvali se od opasnosti. Da nije toga. propali bi napori Husejna, sina Alijeva i napori Poslanika Islama koje je uloio u osnivanju iizma(!), istinske vjere na kojoj poiva srea dunjaluka i ahiretska." Zatim daje Homeini primjer: "Na primjer, abdest se po Allahovom Zakonu zavrava potiranjem (!) nogu. ali Sunije ih umjesto toga peru, pa ako se nae ko meu njima i htjedne uzeti abdest, oprae noge kao i oni kako bi se sauvao od opasnosti."8 A u svojoj knjizi "Tahrirul-vesile" kae Homeini: "ini koji kvare namaz: putanje vjetra, injenje kufra - da stavi ruku na ruku kao to to rade drugi (ije klanjaju sputenih ruku), a radi pretvaranja se dozvoljava."(!)9 Prenosi Ibnu Asakir10 od Alijeva sina Hasana da je rekao jednom od ija: "Tako mi Allaha. kad bi Allah dao da vas se doepamo, ruke bi vam i noge poodsjecali i ne bi vam tevbe11 prihvatili." Pa ga upita neko: "Ni tevbe ne bi od njih prihvatili?" Na to im Hasan odvrati: "Mi ih znamo bolje od vas. Ovi kad poele govore istinu, a kad poele lau i misle da im je to od vjere." Stoga im je nareeno da klanjaju iza neitskog Imama u namazu ako se nalaze u neitskoj dravi, a da zatim obnove namaz kod kue, a taj mu namaz s pretvaranjem vrijedi kao 25 namaza.12 Ipak, ko ode na hadd ili umru, primjetit e da ije ne klanjaju sa Sunijama. nego nasamo. Svi njihovi potezi danas u svijetu zasnivaju se na ovom principu pretvaranja, da bi se karte razotkrile tek onda kad se vie ne mogu kriti. Pravi njihov cilj jeste preobraanje muslimana svijeta u ije. Njihova pomo, bilo kakve vrste, uslovljena je dozvolom za irenje svoje propagande. I nakon pomenute podrke reimu u Siriji, karte su se razotkrivale svuda po svjetu. 1982, kada je Izrael prodro u Libanon, ije na jugu Libanona nisu pruali otpora, nego su se prihvatili masovnih klanja sunijskih palestinskih izbjeglica.

7 8

Usulul-kafi str. 482. (najvanija itska knjiga navodnih izreka Alijevih potomaka. Autor joj je El-Kulejni). "Keful-esrar" str. 148. 9 "1/280 10 "Tarihu am" (povijest ama) 4/165. 11 Pokajanja. 12 itska knjiga "Men la jahduruhu cl-fekih"1/127.

Tokom cijelog rata za osloboenje od ruskog okupatora u Afganistanu, Iran je pomagao iskljuivo ijsku manjinu (izmeu 5-10% stanovnitva) i dobro je naoruao. Trojica Aliraca koji su dospjeli njihovih zatvora i bili estoko mueni, priaju kako su ih neprestano pozivali da prime njihovu vjeru i kako su im govorili kako su nekad oni i njihove ene bili prodavani kao roblje i da je sada doao as osvete. Afganistanski muhadiri koji su sklonili svoje porodice u Iran tokom oslobodilakog rata u svojoj zemlji, imali su teka iskustva sa itskim vlastima. Bezbrojne su ene otete i zameo im se trag. 1987. iranska vojska je ula u Afganistan i otela im protivavionske rakete "Stinger" da bi ih koristila protiv Iraka. Iran je po izlasku ruskih trupa iz Afganistana, suraivao s Rusijom i komunistima u Kabulu kako bi se sprijeilo uspostavljanje sunijske drave. ije su tada dobile svoj hram u prijestonici Kabulu. a potpredsjednik drave je postao ija. Iran daje novac afganistanskim ijama da bi kupovali zemlju na granici s Iranom! Dananji predsjednik Irana Rafsandani, dok je bio predsjednik parlamenta, uutkao je parlamentarca koji je htio napasti na Sovjetski Savez zbog politike u Afganistanu, rekavi mu: "Zar hoe da pokvari nae dobre odnose?"13 Sam Homeini se nikad nije izjasnio protiv Sovjeta, nego je naprotiv u svom testamentu oporuio njegovanje dobrih veza s njima. Nakon povlaenja Rusa iz Afganistana Sije su zatraile treinski udio u vlasti! Nakon dugogodinjih borbi, muslimani su uspjeli skriti ijska koplja s Allahovom pomou.

ije su zasad skrene u Afganistanu

13

Musa Musavi "Sevra Baise" 168.

Na Filipinima, gdje nije nikada bilo ija. nakon to jedva deset hiljada muslimana prelo na ijsku vjeru, poeli su oruani sukobi s muslimanima orujem doturenim iz iranske ambasade. U Maleziji gdje takoe nikad nije bilo ija, preobraenici u ijsku vjeru su bili osnovali svoju politiku stranku! ije u Turskoj ue islamsku grupu "Sulejmandija" kako ne trebaju klanjati u damijama jer nema halife! U Pakistanu su izbili krvavi sukobi ija i muslimana 1995. godine sa stotinama mrtvih. Pakistanske ije trae od Irana da ih zatiti od plaanja zekata koji je obavezan u Pakistanu. ije. naime, po svojoj vjeri daju petinu (!) prihoda svojim hodama koje smatraju Alijevim potomcima. Politiku stranku imaju u Jemenu uz podrku iranske ambasade, gdje su za nju pridobili neke porodice to se smatraju Alijevim potomcima. Najvaniji im je posao napadati tamonju sunijsku islamsku stranku. esnaestogodinji Husein iz Basre pria: "Sjedio sam u svojoj kui kad su upali pobunjenici. Silovali su moju sestru i majku, ubili su mi oca a onda i majku. Pokuao sam pobjei, ali sam ustrijeljen u nogu.14 Iran je od poetka rata izmeu Iraka i ostatka svijeta zauzeo neutralan status. Saddam Husein se pokazao naivnim i poslao svojih 150 borbenih aviona u Iran da ih sauva od zranih napada. Nikad ih nije dobio! Bezbrojne su delegacije iz muslimanskih zemalja putovale u Iran traei da se pridrui Iraku. Umjesto toga Iranci su pod maskom slanja hrane svojim istovjernicima u junom Iraku, slale oruje radi pobune. Kad je pobuna izbila, voa irakih ija Ajatullah Muderrisi je ak traio od Amerike da dozvoli Iranu otvoreno snabdijevanje orujem ija u Iraku. Zapad ipak to nije dozvolio, ne elei cijepanje Iraka. Iran ni do danas ne priznaje Bahrejn (pola stanovnitva itsko) kao samostalnu dravu, i smatra je dijelom svoje teritorije, neprestano potiui pobune ija. 1995. na sastanku muslimanskih naroda u Kartumu libanske ije su pozvali sav muslimanski svijet (!) na podrku revoluciji u Bahrejnu!! Valjda misle da je sav muslimanski svijet slijep kod oiju! U posljednoj pobuni u martu 1996. bahreinske ije su upali u kafanu gdje se okupljaju radnici iz Bangladea (Sunije) i sve ih pobili.

ak je i Saddam Husejn iskoristio za svoju ekspediciju na Kuvajt iskljuivo itske snage. (ije ine polovicu stanovnitva Iraka). U polugodinjoj okupaciji silovane su na hiljade Kuvajanki. Kad su istjerani iz Kuvajta, ije u junom Iraku podigle su pobunu uz pomo Irana. U nekoliko dana, dok pobuna nije uguena, svaki musliman Ehli-sunneta je bez obzira na pol i starost i bez obzira bio Iraanin ili ne, bio ubijen. Priao mi je poznanik, izbjeglica iz Sirije koji je ivio u Nasiriji, gradu na jugu Iraka, preteno itskog stanovnitva, i koji je bio nekoliko dana u rukama ija, kako su i sunijska djeca bila ubijana po bolnicama.

14

"Jordan Times" (april 1991.)

Zaklana sunijska tijela vjeana su po sunijskim damijama. On se uspio sakriti i sauvati ivot, ali je kasnije pronaena masovna grobnica Egipana koji su bili tu na radu, poklanih samo jer su Sunije.

Iran je pokuao podstai i ije u Saudijskoj Arabiji na pobunu, ali je skrena. ije tamo ive na obali Zaljeva, nasuprot Iranu. No, zato je Iran uspio oteti tri otoka od Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji nemaju vojsku, pa se zato tuakaju Meunarodnom Sudu Pravde! Nepopravljivu tetu ugledu Islama u svijetu nanijela je "Islamska Republika Iran". Parole koje dolaze iz Teherana zavaravaju naivne muslimane, a iza lea se radi suprotno! Svakodnevne parole o "Velikom ejtanu" - Americi pale su u vodu kad su novine u Libanu 1986. otkrile istinu o tajnim isporukama oruja Iranu od strane USA i Izraela, potrebnog za rat sa Irakom. Iranski parlament je donio odluku o uzimanju stranih kredita, iako Islam zabranjuje kamate!

Isto tako, da su bili iskreni u svojim namjerama, Iranci bi prvo ubili Selmana Rudija. pa onda objavili "smrtnu kaznu" za njega. Ovako je jasno da se radi o samo jo jednom propagandnom potezu za naivne muslimanske mase svijeta, poput onog o "Velikom ejtanu". S druge strane, nemuslimani svijeta poinju da gledaju na Islam kroz prizmu Irana, ne razlikujui Islam od itske vjere. Veli doktor Graham Fuler, glavni strunjak za Islam u amerikoj vladi: "Amerike ograde prema Islamu su poele odkad nas je Homeini nazvao "Velikim ejtanom"... Iekivali smo ta e donijeti eksperiment islamske drave i da li e se Zapad moi njime okoristiti. Naalost, korupcija je ostala iroko rasprostranjenom u Iranu."15 U video filmu "Ma Islama" prva slika pokazuje ije u Libanu kako se udaraju sabljama po glavama i biuju po leima oplakujui ubistvo Huseina, a komentator kae: "Muslimani su krvoedni, pa kad nemaju tue krvi, liju svoju!" Njemaki ambasador u Maroku do 1994. Hofman, koji je primio Islam jo dok je bio ambasador u Aliru kae: "Otvoreno govorei, slika koju Zapad ima o Islamu, nije dobra. Problem je to oni promatraju Islam kroz Saddama Huseina ili Gadafija ili Homeinija." 16 Poznata epizoda o uzimanju amerikih diplomata iz ambasade u Teheranu za taoce bila je prilika kakva se ne proputa za neprijatelje Islama da ga ocrne. Po povratku u Ameriku svaki od taoca pozvan je na bezbrojne priredbe na kojim je imao svaki od njih prilike govoriti o divljatvu i barbarstvu muslimana i nepotivanju zatite stranih ambasada, to je mogao uti putem televizije itav ameriki narod. Mogao je, naravno, tadanji Ameriki predsjednik zatvoriti iranske diplomate u Vaingtonu i na taj nain natjerati Irance da puste zatoene Amerike diplomate, ali to nije uinio, elivi im dokazati da je kranstvo bolje od Islama. Kad su Iranci pak, pokuali ponoviti istu priu s Irakim diplomatama, Iraani su uzvratili istom mjerom, i u roku od 24 sata su zatoene Irake diplomate otpremljene u Bagdad.17 A imali su osloboeni Ameriki taoci i jo o emu priati. Iranske su novine stidljivo donijele vijest na zadnjim stranicama kako je brat pokosio rafalima sestru koja je uestvovala u uvanju amerikih talaca otkrivi njene nezakonite odnose s jednim od njih.18 IJE I BOSNA Bonjako iskustvo sa ijama je staro stotine godina. U 18. stoljeu povjesniari piu o Bosni "opustjeloj od momaka" koji izginue na perzijskim bojitima. ije su, naime, preuzele vlast od muslimana u Perziji (Iranu) 1502. godine, i odmah za jedan dan poklali stotinu hiljada muslimana. itska drava u Perziji bila je glavni neprijatelj Osmanske Carevine s kojom se otimala oko Iraka, bivi vjernim saveznikom evropskih kranskih drava. "Od 5200 bosanskih junaka i vojnika koji su otili na Perziju vratilo se samo pet

15 16

asopis "Mudtemea" juli 95. Kuvajt asopis "Sebil" (Jordan) avgust 95. 17 Musa Musevi "Sevra Baise" 116. 18 Ibid 120.

stotina", kae se u mazharu to su ga Bonjaci nakon banjaluke bitke sa Austrijom 1737. poslali sultanu u Istanbul.19 U Sarajevskom procesu 1983. godine, jedan dio optuenih je tereen za tajno putovanje u Iran gdje su pokuali traiti pomo. Dobili su samo prazna obeanja i hrpe Homeinijevih knjiga, kao to su mi lino pripovjedali neki od njih. Kad je izala iz zatvora 1986. Melika Salihbegovi postaje glavni propagator itske vjere okupljajui omladinu u svom stanu u Sarajevu. Do rata u Bosni, samo su pojedinci primali itsku vjeru. Sjeam se Stjepana iz Tuzle koji je upoznavi se sa irakim ijama studentima, primio itsku vjeru. Postao je ogoreni protivnik sunizma. Sjeam se Devada iz Zenice. Iraki studenti su ga izvukli iz kafane i napravili od njega "tekog" iju. Klanjao je na kamenoj ploici i govorio za druga Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Muaviju, da je nevjernik! U Prizrenu preko dvadeset novopeenih ija trae svoju damiju i posebnu 'Imamijsku" vjersku zajednicu. U vezi su s Iranskom ambasadom u Beogradu, i prevodili su sa bosanskog asopis "Nur" iza kojeg stoji Iranska ambasada, a koji je bio poeo izlaziti pred rat u Bosni, (urednik Nedad Lati).

Pojedine bosanske muslimanke su imale gorka razoarenja udajui se za irake itske studente. Ubrzo bi bjeale od svojih mueva, poto po njihovoj vjeri, brani odnos sa suprugom na nain kao to to rade homoseksualci nije zabranjen. Najvei podravaoci itske vjere bili su i ostali dervii (sufije), ija je vjera u stvari i potekla od itske. Nadam se da u imati prilike ovo potanje objasniti u posebnoj brourici o dervikoj vjeri. Koliko je ijska propaganda imala uspjeha tokom rata, tek treba da se pokae. Od itskih knjiga su na na jezik prevedene Homeinijeva "Islamska vlast". U njoj se izmeu ostalog tvrdi da je islamska drava postojala u vrijeme Boijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i u vrijeme Alije (preskoivi prvu trojicu halifa) (str. 14.) i da je Boiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. i to Boanskom voljom (str. 10.) odredio da mu Alija bude nasljednik (to znai da su prva trojica halifa prekrili Poslanikovu, sallallahu alejhi ve sellem, naredbu) (str. 98), da je Alija bio ija i da je 200 miliona ija u svijetu (sreom nema ih vie od 100) i da su oni ti koji ispravno predstavljaju Islam (str.99), a ostali su spremni da ih slijede, (str. 101) Psuje na Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, drugove, poput Ebu Hurejre i Muavije (str. 106) i Saudijsku Arabiju (str 117) za koju kae da je protiv Islama. Tvrdi da bi Kur'an bio sahranjen da nije ija (str. 117), a za Aliju i njihove imame kae da su bezgrijeni (str. 118) Knjigu "Nehdul Belaga" u kojoj se pogrdno spominju prva trojica halifa i ostali drugovi Boijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, naziva najveom knjigom poslije Kur'ana (!) i pripisuje je Aliji (str. 118). (nova knjiga koju je sastavio erif Rida a koju ije pripisuju etvrtom halifi Aliji, iza ijeg se imena uvijek zaklanjaju je takoer prevedena.) Za njihovog dvanaestog imama tvrdi da je iv i skriven pratei tok stvari ve vie od hiljadu godina, a od islamskog svjeta insistira da slijedi itske
19

Kreevljakovi: "Bitka pod Banja Lukom"

imame (str. 120). Trai da se Omevijski (sunijski) vladari proklinju, a da se za ijskim imamima narie (!), te daje iranska revolucija uzvienija od svih revolucija (str. 123) a iranski narod pravedniji od drugova Boijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem(!) (str. 129) Optuuje prvu trojicu halifa za greke i devijacije (str. 29) a za Ebu Bekra vele da je bio nedostojan hilafeta (str. 31). Za Boije poslanike veli da ne mogu dostii duhovnu ljestvicu ijskih imama "koji su postojali prije stvaranja svijeta u obliku svjetala poloenih ispod Boanskog Prijestolja i koji su ak dok su jo u oevom sjemenu nadmoniji nad obinim ljudima" (str. 36), to isto pripisuje i Fatimi, Poslanikovoj. sallallahu alejhi ve sellem. keri (str. 36). Optuuje Ehli Sunne za izmiljanje hadisa Boijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. (str. 76)

Takoer je preveden i ijski Tabatabaijev tuma Kur'ana. a nakon rata se ubrzano dijele itske knjiice, pa moemo zakljuiti da je ijska vjera u Bosni naila na odkrinuta vrata, zahvaljujui nepostojanju znalaca islamskih nauka. (Ako se tu i tamo pojavi po neki doktor nauka, onda je to redovno doktorat sa zapadnih ili pak srpskih univerziteta. Da li je ikad iko uo da je neki kranin otiao na muslimanske univerzitete da ui o kranstvu? Iranska ambasada dok je bila u Beogradu prikazivala je video filmove o borbi sa Irakom i prevodila diskusije ija i Sunija u kojima redovno pobjeuju ijski dokazi. To je bilo u Beogradu a sada je ambasada i u Sarajevu... Zbog svega navedenog, dunost je nama, koji smo imali prilike studirati islamske nauke, upozoriti na opasnost irenja ove vjere koja za sobom ima neogranienu podrku drave Irana. U ovoj brouri naveemo glavne postavke njihova vjerovanja i uzroke njihova postanka. to se tie sumnjivaca, preporuujemo im kratkotrajni boravak u Iranu. Tamo e najbolje vidjeti s kim imaju posla. Jedna grupa studenata je tokom rata otila na studije u Iran. No, bre su se vratili nego to su otili. Kad su primjetili bonjaku zadrtost u dranju svoje vjere, Iranci su ih otjerali odakle su i doli!

NASTRANOSTI KROZ POVIJEST ISLAMA Da ponemo upoznavanje sa iizmom od upoznavanja s pojavom nastranosti koje ljude odvode od Islama. Veli Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem:

"Podjelie se Jevreji u 71 skupinu. Jedna u Dennet a sedamdeset u vatru. I podjelie se krani u 72 skupine. Jedna u Dennet, a 71 u vatru. I podjelie se moji sljedbenici u 73 skupine. Jedna u Dennet, a 72 u vatru." Pa upitae ashabi: "Koja je to jedna?" Pa odgovori:" Vjera moja i mojih drugova!" a u drugom hadisu odgovori: "Vjera zajednice." (Sahih Damiu Sagir) Drugi bitan hadis Boijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, glasi:

10

"Svaka je novotarija u vjeri zabluda koja vodi u vatru." Sedamdeset dvije skupine e se odvojiti od vjere Boijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovih rugova uvoenjem novotarije (bid'ata) u vjerovanju, raaju se i nestaju kroz povjest Islama. Zajednica koja se dri Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, vjere (ehli sunne) ostaje meutim uvijek: "Moja se zajednica nee sloiti na zabludi." Sunije danas ine 90% od onih koji sebe zovu muslimanima. ije su se meu sobom podijelile na mnogobrojne sekte, ovisno o Imamu (voi) koga slijede i iji ponovni dolazak oekuju. U nae vrijeme ostali su prisutni: Dvanaestoimamci. koji oekuju Alijevog potomka iz dvanaestog koljena, i koji danas vladaju Iranom, a u Libanu, Pakistanu, Bahreinu, Kuvajtu, Saudijskoj Arabiji, Indiji i Afganistanu ine manjinsko stanovnitvo. O njima je govor u ovoj knjizi. Osim dvanaestoimamaca, kroz povijest iizma nalazimo jedanaestoimamce, desetoimamce, devetoimamce. osmoimamce, trinaestoimamce. a svi se oni unutar sebe opet dijele ovisno kojeg sina od biveg imama smatraju slijedeim po redu. Meutim, eljeli smo ovdje spomenuti samo one od itskih sekti koje su ostale postojeim i do danas, a to su pored dvanaestoimamaca jo i: Sedmoimamci (Ismailije). kako im ime kae. podijelili su se sa dvanaestoimamcima oko toga kojeg po redu Alijinog potomka oekuju da im se pomoli odnekud i povede ih u rat protiv muslimana (koje oni smatraju nevjernicima). Zanimljivo je da te osobe nisu ak nikad ni roene, jer jedanaesti imam kod dvanaestoimamaca. Hasan El-Askeri, nije imao potomstva, to je bio isto sluaj i sa Ismailorm sinom Da'fera Es-Sadika. Ismailije oekuju Ismailovog "sina", u stvari kukavije jaje podmetnuto od strane Jevreja. Da'fer je bio poznati sunijski alim i Alijev potomak, sin Muhammeda El-Bakira, unuk Alija ZejnulAbidina, praunuk Husejna, sina etvrtog halife Alije. Linost Da'fera je predmet beskrupuloznog podmetanja od strane ija, pa veinu svojih izmiljotina stavljaju u njegova usta i u usta njegova oca Muhammeda ElBakira. Tako i danas ije tvrde da su "Da'ferijskog mezheba" i na taj nain se pokuavaju predstaviti samo jednom od fikhskih kola. Meutim, etiri poznate kole: Hanefijska, Malikijska, afijska i Hanbelijska mogu se meu sobom razlikovati po sporednim pitanjima, kao npr. gdje tano drati ruke u namazu, ali se ne razlikuju ni u emu u temeljima vjerovanja, za razliku od sekti o kojima govorimo, koje su i proglaene sektama s toga to vjeruju u stvari razliite od vjere Ehli Sunneta. Najstariji Da'ferov sin Ismail je bio prvi u lozi Alijevih potomaka koji je skrenuo od prave vjere pod uticajem svog uitelja Perzijanca Ebul-Hattaba. Ovaj je Perzijanac prvi nauavao jednakost izmeu itskih Imama i poslanika, kao to je i prvi nauavao o istovremenom postojanju dvojice Imama: "govoreeg" i "uteeg", ime je otvorio vrata i za druge sem Alijevih potomaka da okuse slast Imameta. Poto Da'fer Sadika nisu mogli pridobiti u iizam, proglasili su ga "uteim" Imamom, tj. onim koji se javno ne iskazuje takvim, dok je sebe Ebul-Hattab proglasio "govoreim" Imamom, koji je nadreen uteem. Imami po njegovu uenju uestvuju u Boijoj naravi i ljudi im trebaju robovati. Od neoplatonizma su Ismailije preuzele teoriju Univerzalnog Razuma iz kojeg je proistekao Svjetski Intelekt i Svjetska Dua. a ovo troje poistovjeuju s Muhammedom. Alijom i Imamom. Ismail bi bio sedmi Imam kod ija da nije umro prije svoga oca. Njegova je smrt, meutim, uzrokovala podjelu meu ijama. Dvanaestoimamci smatraju sedmim Imamom Ismailova mlaeg brata Musu Kazima, dok sedmoimamci dre za sedmog Imama Ismailova "sina" Muhammeda, premda Ismail nije ni imao djece. U slubi Ismaila, naime, bio je Jevrejin, zlatar po imenu Mejmun Kaddah. obrazovan ovjek koji je vidio priliku da napravi smutnju, pa je svog sina Abdullaha proglasio Ismailovim i nazvao ga Muhammedom uinivi ga sedmim Imamom. Pristalice ovog Abdullaha uzele su vie mjesta u muslimanskoj dravi kao centre svog poziva, uei ljude u skori dolazak njihovog Mehdije koji e uspostaviti pravdu na zemlji. Na kraju su uspjeli pronai pristalice meu berberskim plemina Sjeverne Afrike i uz njihovu pomo uzeti Egipat i tamo osnovati na poetku etvrtog stoljea po hidretu svoju veliku Ismailijsku dravu koju e nazvati Fatimijskom, lano se predstavljajui potomcima Fatime. Zanimljivo je da je njihov general Devher koji je pokorio Egipat bio naeg porijekla, koje su Arapi nazivali Sakalibama.

11

Glavni cilj Fatimijske drave tokom dva stoljea svog vladanja nije bio irenje granica Islama, nego preotimanje muslimanskih podruja iz ruku Sunija predstavljenih tada u Abasijskoj dravi. Uz pomo turskih robova uspjeli su neko vrijeme drati Siriju, ali do prestolnice sunijskog Abasijskog halife Bagdada nisu uspjeli doprijeti. ije su to neprekidno pokuavale kroz itavu povijest Islama, sve do dananjih dana (irakoiranski rat). Jo je slavni halifa Harun Er-Reid 187. g. po hidretu (803) smaknuo mone vezire Bermekide koji su imali veze sa Ismailijama i namjeravali uspostaviti ijsku dravu umjesto sunijske. Majka Harunova sina Me'muna bila je Perzijanka. i on se nakloni Siizmu i Perzijancima. i ak proglasi svojim nasljednikom Alija Ridu. kojeg dvanaestoimamci dre za svog osmog po redu Imama. Ovo je izazvalo pobunu sunijskog stanovnitva i proganjanje ija. Ali Rida je ipak umro prije Me'muna. i halifat je i dalje ostao u sunijskim rukama. Me'mun je na drugi nain pokuao ostaviti vlast ijama, udavi svoju desetogodinju kerku za Ali Ridinog sina Muhammeda El-Devada. devetog itskog Imama, kako bi onda njihov potomak mogao preuzeti hilafet. Boije Davanje je bilo ipak da Me'munova ki bude nerotkinja, i tako se izjalovie Me'munovi planovi. Halifa El-Mutevekkil (847-861) bio je branilac sunizma. Desetog itskog Imama Alija El-Hadija stavio je pod nadzor za svaki sluaj, a turbe Alijeva sina Husejna koje je bilo (i do dana dananjeg) hodoaem ija je preorano, a svakoga ko bi doao tu radi obreda bi se globilo.20 Kazna za onoga ko bi uvrijedio koju Poslanikovu suprugu ili druga bila je bievanje do smrti, a tijelo bi se bacalo u rijeku bez denaze.21 ElMutevekkil je meutim, ubijen od strane svoje garde i nastupie godine nereda koje su opet pokuale iskoristiti ije da bi se dokopali vlasti. Po prvi put su im se pridruili i dervii (sufije).22 Nakon El-Mutevekkila, a zatim kroz cijelo razdoblje ijskih Buvejhijskih vezira na elu sunijske drave zlatno je doba sufizma, kad su niknula njihova najvea imena poput El-Bistamija. El-Dunejda. El-Muhasibija. Hallada, Tusterija. Ebu Taliba El-Mekkija. ElKuejrija, te srodnih im filozofa Er-Razija, El-Farabija i Ibnu Sine. Najopasnija je bila pobuna crnih robova uz itski poticaj, koja je trajala od 869 do 883, koristei halifinu zauzetost ratovima s Bizantijom. Ustanici su uspjeli dospjeti do grada Basre, gdje su klali Sunije i zapalili im damiju.23 (Isto se ponovilo u istom gradu u itskoj pobuni nakon istjerivanja Iraka iz Kuvajta 1991). Nali su pristalice i meu beduinima, koji su oteli zastor s Kabe.24 Za to vrijeme e Ismailije uspostaviti svoj centar u Jemenu, a na haddu e traiti pristalice iz svih muslimanskih pokrajina. Tamo su se i upoznali sa berberskim plemenima koja e im dati podrke i u ime Ismailizma povesti rat protiv Sunija. Jo prije toga Ismailijama je uspjelo uspostaviti svoju dravu na otoku Bahrejnu i obalskom dijelu dananje Saudijske Arabije preko puta. ene su proglasili zajednikom svojinom, a glavni su im plijen bile hadijske karavane. Uspjeli su doi i do Basre i odvesti enskinje u ropstvo.25 Napali su i samu Mekku i odnijeli sa sobom Crni kamen, koji e punih dvadeset dvije godine biti u njihovim rukama. I Siriju su Ismailije pokuavale preuzeti od Sunija jo prije uspostavljanja Fatimijske drave, ali su pretrpjeli poraz, a voe su im ive spaljene u Bagdadu.26 Danas su se Ismailije zadrale u Siriji jo samo u gradiu Selemiji. U svojim tajnim ceremonijama ine seddu pred splovilom djevica izgovarajui: "Iz tebe smo izali i tebi se vraamo!" I I dok su Ismailije osnovali svoju dravu u Egiptu. dvanaestoimamci su uspjeli da uvlaenjem u halifinu dvorsku kancelariju, a zatim i vojsku iznutra podriju hilafet. Meutim, ulema Ehli sunneta se nije dala i pozivala je narod na otpor. Tako je ijski hram gdje su proklinjani Ebu Bekr i Omer zapaljen27, porazbijane su radnje za prodaju alkohola, razbijani muziki instrumenti i prijavljivane redarstvu ene koje bi izlazile iz kue bez muke pratnje.28 S druge strane, dvanaestoimamci su u sirijskom gradu Halepu uspjeli uspostaviti svoju Hamdanidsku dravu. U isto vrijeme poinje u Bagdadu doba dvanaestoimamskih vezira Buvejhida, u ijim e rukama halife ostati samo poslune lutke. Neki su od njih i pomiljali da predaju vlast u ruke kakva ije od Alijevih
20 21

Ibnu Kesir: "El-bidaje ven-nihaje" 10/315 Ibid: 10/323. 22 Ibid: 9/9 i jo Et-Et-Taberi "Tarih": 7/429 23 Ibnu Kesir "El-bidaje ven-nihaje" 11/29. 24 Ibid: 11/39. 25 Ibid: 11/130. 26 Ibid: 11/97. 27 Ibid: 11/152. 28 Ibnul-Esir: "El-kamil fit-tarih" 8/229.

12

potomaka, ali su se, shvatajui da to narod ne bi mogao otrpiti, priklonili miljenju da je lake drati na elu drave slabog abasijskog halifu bez stvarne vlasti. I zaista, prvi je Buvejhid naredio da se halifa oslijepi a na vlast je doveo njegovog malodobnog sina. 353. nareeno je enama da na dan smrti Alijevog sina Husejna, desetog Muharrema, izau na ulice rasputenih kosa, derui odjeu i lupajui se po licu od alosti.29 Iste su se ceremonije odravale u Fatimijskoj Ismailijskoj dravi u Egiptu jo ranije. No, sunijsko je stanovnitvo ostalo u stalnim pobunama to je Bizantiju potaklo da iskoristi priliku, te su doli do granica Sirije. Fatimijska je drava pruila pipke prema Siriji, gdje su se uspjeli uvrstiti u Damasku, uprkos stalnih pobuna naroda. I Mekka i Medina su morali nominalno priznavati vlast Fatimidske drave. Pripovijeda Ibnu Kesir u svojoj povijesti koja se zove "Poetak i kraj" (11/306) kako je prilikom hutbe u Mekki 386/1006. prilikom spominjanja fatimidskog vladara El-Hakima vjernicima bilo nareeno da ine seddu! Meutim, snaga fatimidske drave odravala se na staklenim nogama. Ismailijska je propaganda uila, naime, da e uspostavljanje njihove drave znaiti uspostvaljanje pravde i blagostanja na Zemlji. Umjesto toga, stanovnitvo je vidjelo promicanje krana i jevreja u javnim slubama, to je uzrokovalo pobune naroda.30 I same Ismailije poele su da se pitaju zato ne padaju Bagdad i Konstantinopolis u njihove ruke. S toga su ismailijski vjerouitelji poeli propovijedati kako dotadanji fatimijski vladari nisu bili Mehdije, nego su samo pripravili put za njegov skori dolazak. U vrijeme spomenutog El-Hakima nije se vie moglo zavaravati narod i ovaj je proglaen za oekivanog Mehdiju. Druzi, o kojima emo neto kasnije govoriti uzeli su ga za boanstvo. Kako narod u Egiptu nije nikako htio da se ostavi izvornog Islama i prihvati ismailijsku vjeru, El-Hakim je 410h.(10l9) poslao svoje crnake ete da siluju sunijke po Kairu.31 Ismailije nisu zaostajale za drugim ijskim sljedbama u mrcvarenju muslimana. Po pokoravanju Tunisa nisu potedili ni djece ni staraca kasapei ih komad po komad.32 I kad se inilo da Sunizam svuda gubi u odnosu na iizam, Allah je dao da Turin Mahmud ibnu Sebuktekin, poznat kao Mahmud Gaznevi, ovlada istonim prostorima muslimanske drave i proiri osvajanja u Indiju izjasnivi se zatitnikom pravovjernog Islama i halife od iskvaritelja vjere. Halifa je ohrabren uklonio itske propovjednike, a svjetina je napala na itske etvrti kao i na idovske, smatrajui ih ijskim saveznicima33. Uistinu, Buvejhidski sultan Delalud-devle je bio zabranio da se od krana i jevreja uzima dizja.34 Fatimidska drava, s druge strane, upuuje svoje vjeroiritelje Buvejhidima, kako bi objedinili itske snage protiv Sunija. Sada, meutim, izbija nova sunijska snaga u vidu Turaka Selduka, koji e na kraju pobjedonosno ui u Bagdad. ijski voa je smaknut na vratima svoje trgovine.35 Ehlu Sunnet je slavio pobjedu. Ne samo da su ije bile poraene, nego i svi oni koji su bili na bilo koji nain skrenuli od izvorne vjere posakrivali su se po kuama. Tako na primjer E'arije. koji mnoga Allahova svojstva ele preneseno tumaiti, zadugo nisu smjeli klanjati u damijama36. I u Tunisu je pod vodstvom Ibnu Badisa izbila sunijska pobuna protiv Fatimija, to je bio poetak sunijske obnove u Sjevernoj Africi. Selducima je uspjelo istjerati Fatimide iz Sirije, a Bizantince iz Antiohije. U samom Egiptu, Fatimidi su se meu sobom podijelili. Po smrti El-Mustensira 487/1094. dolo je do razdora izmeu njegova dva sina Nizara i Mustealija oko preuzimanja vlasti. Sve do dana dananjega Ismailije su podjeljene na dva ogranka, shodno tome kojem su se od dva brata opredijelili. Sljedbenici Mustealija e nadjaati u Egiptu, a sljedbenici Nizara e oformiti svoje razbojniko gnijezdo u Alamutu u iranskim planinama, gdje e se odrali sve do provale Mongola. Tamo e od svoje neosvojive tvrave napraviti "raj na zemlji", gdje e uvoditi mladie, dati im drogu i djevojke, a zatim ih slati da ubijaju neprijatelje Ismailizma. Egipatske Fatimije su opet uzeli Jerusalem, ali su ga prepustili Krstaima 492/1099. Fatimidski namjesnik im je predao grad bez otpora dobivi slobodan prolaz za sebe i svoju porodicu. Krstaka vojska sastavljena od evropske rulje pokazala se tada dostojnim precima etnika i ustaa. Konani kraj Ismailija u Egiptu doi e od ruke Kurda Salahuddina Ejjubije, koji e potom preoteti Jeruzalem od krstaa. Tako je okonana vlast ismailijske fatimidske drave, koju njeni dvanaestoimamski roaci zovu "pravednim halifatom". Ovo ije nisu nikad zaboravile Kurdima. Po dolasku na vlast Homeini je
29 30

Ibnul-Esir: Ibid: 8/407. Makrizi: "Kl-Mevaiz vel-i'tibar" 2/293. 31 Ibnu Tagriberdi "En-nudum ez-zahire" 4/180 i Antaki "Tarih" str 224. 32 Abdullah Said "El-gazvu el-farisi lil-alem el-arebi" str 9. 33 Ibnu Kesir "El-bidaje ven-nihaje": 34 Ibid 12/50. 35 Ibid 12/66. 36 Ibid 12/66.

13

prijetio da e sam otii u iranski Kurdistan ukoliko Revolucionarna garda ne bude dovoljno efikasna u slamanju kurdskog otpora. Slomljene Ismailije iz Egipta sklonili su se kod jemenskih Ismailija, a odatle otili u Indiju, gdje je danas centar mustealijskog ogranka Ismailija koji se zovu Bohri (Trgovci) pod vodstvom Muhammeda Burhanuddina sa sjeditem u Bombaju. Svoje vjerske knjige, meu kojima su i knjige Druza dre strogo tajnim. Nizarski ogranak iz Alamuta poznati su danas kao "Hode" ili Aga Hanovci, kojeg smatraju otjelovljenjem boanstva, i iju vodu od kupanja smatraju svetom, a ijoj se velikoj slici u svojoj londonskoj "Dennet-hani", kako nazivaju svoje hramove, klanjaju. Nizarijski misionar Sadruddin obreo se u petnaestom stoljeu u Indiji gdje je ukljuio hinduska vjerovanja u svoj ismailijski poziv, kako bi stekao pristalice. On je sastavio glavnu knjigu "Hoda" - "Das Avatar" i prihvatio vjerovanje u reinkarnaciju (ponovno roenje) hinduskog boanstva Vine, pri emu je Aliju nazvao ponovo roenim "desetim Vinom". dok je Muhammeda. sallallahu 'alejhi ve sellem, vezao za boanstvo Brahmu, a Adema, alejhisselam, za boanstvo Sivu. Kad je ijski perzijski car Nadir ah opljakao Delhi, sa njima je uestvovao ismailijski Imam i otac prvog Age. Oenivi princezu iz perzijske carske porodice, ivio je u Jezdu sa stotinu sluga, ali je bio ubijen od domaeg stanovnitva nakon nekog novanog problema. Pritom je i ubijeno mnotvo njegovih indijskih oboavalaca koji su mu doli na hodoae otimavi se za njegove odrezane nokte ili komadi odjee. Perzijski ah je pogubio ubice i nazvao sina ubijenog Agom (ovlaenim da skuplja novac). Od tada su se poeli zvati Agama. Ovaj prvi Aga kad je odrastao postavljen je guvernerom Kermana ali se pokazao tako nesposobnim da je smijenjen 1835.g. Aga je odluio potiniti provinciju Kerman i osnovati Ismailijsku dravu u njoj uz pomo Engleza. Poslao im je mnoga pisma traei novac za to. Na kraju je morao pobjei u Afganistan traei zatite kod Engleza i moljakajui ih i dalje da ga pomognu kako bi zatitio njihove interese u Perziji. U Afganistanu se stavio na elo ija dvanaestoimamija protiv sunijskih boraca za slobodu od Engleza, nadajui se da e ga Englezi postaviti namjesnikom Afganistana, ali su Englezi naposlijetku natjerani na povlaenje u Indiju. Aga je traio zajam od Engleza da bi se mogao povui skupa s njima, ali mu nisu htjeli dati ni groa. Jo e dugi niz godina Aga traiti od engleske kraljice da mu se plate njegove usluge u Afganistanu. U pokoravanju itskog Sinda Aga se stavio na britansku stranu pokuavajui nagovoriti itske emire na pokornost. No, kad su se ipak odluili suprotstaviti. Aga je obavijestio Engleze. Englezi su ga postavili u mali grad Deruk u Baluistanu gdje je trebao da titi engleske komunikacije. On je tamo naredio stanovnitvu da hrani njegovih dvjesta konjanika i provodio vrijeme u lumpovanju i orgijanju ismijavajui se na sunijske Baluistance kako im je "obeastio sve njihove matere i grobove njihovih oeva, vi prljava sunijska pseta". Na kraju ga je napalo pet stotina "sunijskih pseta" i posjeklo na komadie svo mukinje bez brade (Perzijanci su se brijali), zarobivi Agin harem. Aga je uspio pobjei, ali je upao s konja teko se povrijedivi. Ova e mu epizoda dobro doi da uvijek iznova moljaka Engleze za novac za njegove zasluge". Aga je nastavio da slui kao britanski pijun u Hajderabadu obavjetavajui ih o namjerama sunijskih Afganistanaca i Baluistanaca da povedu dihad protiv Engleza, kao i o situaciiji u Perziji i njenim problemima sa Turskom, ontanski namjesnik Indije u pismu engleskoj vladi 1843. ovako pie o Agi: "On je boanstvo. Niko ne moe poljubiti njegovu ruku za manje od dvadeset rupija. Njegovi sljedbenici ne odbijaju nikakvu njegovu elju, radilo se o njihovim enama ili kerima, novcem, kuama ili namjetaju." Ali Aga nije prestao misliti o svojoj dravi u Kermanu i slao je kurire da raspiruju pobunu. S toga je Perzija zatraila od Engleza da premjeste Agu iz Sinda. Kad su mu Englezi zaprijetili uskraivanjem penzije, morao je posluati i otii za Bombaj. No i odatle je nastavio rovariti dok mu brat nije uhvaen u Perziji s pismom od Age da povede pobunu, zavaravajui u isto vrijeme aha poklonima u vidu slonova i drugih indijskih ivotinja. Perzija je zahtijevala da se Aga poalje na drugu stranu Indije u Kalkutu, gdje je morao ostati sve do ahove smrti. Nisu sve "Hode" prihvatile Agu po njegovu dolasku u Indiju ali je on tajnim terorom i atentatima uspio utiati veinu protivnika, dok su porodice atentatora ukoliko bi bili uhvaeni i pogubljeni, dobijali uvjerenje da je Aga njihovim muevima dao pasoe za raj. Protivnici su uspjeli na kraju dovesti cio sluaj na sud gdje su iznesene na vidjelo mnoge tajne, meu ostalim ta se deavalo pri posjetama ismailijskih ena Aginoj kui i kako je on ili njegovi sinovi "blagosiljao" nove nevjeste traei pravo defloriranja za sebe. Ovo je potvrdio i sveenik anglikanske crkve koji je vodio religiozni razgovor s Agom i u kojem je Aga branioovo svoje pravo. Sud je ipak proglasio Agu voom svih Ismailija i sve njihove nekretnine stavljene su pod upravu Age.

14

Prvog Agu naslijedio je sin koji je ubrzo umro od upale plua, pa je za Agu Hana treeg proglaen njegov sin od osam godina starosti. On je ve od ranog djetinjstva navikavan na boansku ulogu. Kad bi bio okupan u mlijeku, njegovim bi oboavaocima bilo doputeno da ga popiju. Obrazovanje novog Age bilo je preputeno Jezuitima u Bombaju. Njegova mati, koja je to tako bila iz perzijske kraljevske porodice vodila je tajnu ensku ismailijsku grupu, koja ga je obavjetavala o svakom niegovom protivniku, koji bi potom bio zastraivan atentatima. 1898. novi Aga prvi puta putuje u Marsej za ljetne sezone, gdje je bio zadivljen evropskim kraljevskim familijama koje su tamo ljetovale. Odluio je zauvijek se tamo vraati. Dananji Aga Han etvrti. Kerim El-Husejni, ve u ezdesetim godinama starosti, ima svoj avion i bezbrojne mercedese, a njegovo bogatstvo procjenjuje se na 500 miliona funti. Oko pet miliona njegovih sljedbenika osim u Indiji ive jo i u Afganistanu, Pakistanu, Jemenu, Siriji i Africi. Ismailije smatraju sebe nadmonim u odnosu na druge muslimane i veoma razliite od njih. U svojim centrima okupljaju se petkom i itaju pismo od Age Hana. Na svakoj se njihovoj sjednici skuplja novac i alje Agi. Takoer svaki Ismailija plaa osminu svojih godinjih prihoda (Dasong) njemu. Aga im esto veli da je "Dasong osnova vjere". 1975. neke Ismailije u Portugalu koje su ivjele od socijalne pomoi pobunili su se kad im je reeno od strane ismailijskih misionara da su i oni duni na davanje svoje osmine. Ovaj se novac koristi da ni jedan Ismailija na svijetu ne bude nezbrinut. Mati posljednjeg Age je Engleskinja, kao i supruga, dok mu je oeva mati Talijanka.

15

Od drugih ijskih izdanaka koji jo uvijek opstoje su ve spomenute Nusajrije (Alevijc) na vlasti u Siriji i znatna manjina u Turskoj. Druzi, koje smo spominjali u vezi sa Ismailijama, imaju svoju teritoriju u Libanu, a oni koji ive u Izraelu slue u izraelskoj vojsci. Zaetnik njihove vjere je Hamza ibnu Ali, Perzijanac. Oni vjeruju da se Bog otjelovio u liku fatimidskog vladara El-Hakima. Bog se po njima otjelovljuje kad god je potrebna nova objava ovjeanstvu, i priprema sljedbenike da prihvate novog poslanika, koji je po njima spomenuti Hamza Perzijanac. A kako svaki poslanik nadvisuje prethodnog, tako su Hamza i njegova vjera nadopuna Islamu.37 Druzi vjeruju u selidbu dua nakon smrti iz tijela u tijelo, i s toga ne primaju novih sljedbenika u svoju vjeru, poto su sve due ve ivjele u doba Hamze. Nakon to je njihova vjera objavljena, svi koji je nisu prihvatili moraju plaati dizju! (porez koji je u Islamu propisan kranima i jevrejima).

37

Druzska knjiga "Nakdul-hafijj" str 38. (Sadik Asaad: "The Reign of Al Hakim bi Amrillah" str 163.0

16

Hamza je ovom svojom vjerom u stvari otvorio vrata ne-Fatiminim potomcima da postanu Imami. Da je El-Hakim Imam, onda bi Imam poslije njega bio njegov sin; ovako, proglasivi ga za boga, mogao je sebe proglasiti novim poslanikom. Drui, inae, sebe dijele na "razumne" (preko 40 godina), koji mogu prisustvovati itanju i studiranju skrivenog znaenja njihovih vjerskih knjiga, i "nerazumne" (ispod 40 god), kojima se ne ita skriveno znaenje. Ne-Druzima je pristup zabranjen. Svi Druzi su braa. Njihov je otac Svjetlost koja je Razum, a njihova majka Samilost, koja je Univerzalni Duh. Broje oko pola miliona ljudi u Libanu, Siriji i Izraelu.

Ali-ilahije vjeruju u boanstvo Alije, a Bektaije u trojstvo Allah - Ali - Muhammed, a iji je centar Albanija(!) gdje su pred komunizam inili 10% stanovnitva, a ima ih i na Kosovu. Dre se istih dvanaest imama kao i ije "dvanaesterci", a propovijedaju jednakost svih vjera (poput sufijskog ejha Ibnu Arebije). Ritual primanja novih lanova sadri ispijanje vina uz hljeb i sir, ispovjedaju se, a obavljanje vjerskih dunosti smatraju licemjernim. Posebna ceremonija je posveena sufiji Haladu kojemu je odrubljena glava zbog krivovjerstva. Danas je zatitnik Bektaija u Albaniji naravno-Iran, koji ne zaboravlja svoje roake po vjeri, radilo se o Bektaijama u Albaniji ili Nusajrijama u Siriji ili Ismailijama u Jemenu, ili pak derviima svuda po svijetu. Zanimljivo je kako su Bektaije izabrali ba Albaniju za svoj centar. Prvi ovjek koji je uveo evropske zakone i obiaje u osmansku dravu u 19. stoljeu, Midhat-paa, bio je Bektaija. Po dolasku "mladoturaka" Bektaije su iz Turske uinili hidru u Albaniju. U Albaniji su vjerske podjele vezane za plemenske. Gege su muslimani ili katolici, a Toske su ili muslimani ili Bektaije ili pravoslavci.

17

Sufije (dervii) su preuzeli itsko vjerovanje i prilagodili ih sunijskim masama, dodajui vjerovanje u "bereket" prisutan svuda po svijetu po mjestima vezanim za "evlije". Zajedniko im je vjerovanje u posrednitvo "evlija" kod Allaha, pa zato, kao i ije uvijek obilaze turbeta. Uz to su uveli mnoge novotarije u vjeru, poput zajednikog zikra koji treba da ih dovede u trans, gdje e se dua vratiti svom praizvoru". Na ovu ideju nailazimo jo u neoplatonizmu, tristo godina prije pojave Islama, kao to druge itsko - sufijske ideje o "Savrenom ovjeku", "Stoerima svemira" (kutub) i "Skrivenom Znanju" nalazimo u staroperzijskom Zoroastrizmu. Neki su sufijski ejhovi bili zaetnici novih vjera, poput Sikhske vjere, u kojoj je njen osniva Guru Nanak pokuao od Islama i Hinduizma sainiti novu zajedniku vjeru, preuzevi od Islama jednobotvo i pokrivanje ena.

ili poput Jezidijske vjere koja je potekla od sufijskog ejha Adijj bin Musafira. Bio je Gazalijin ( jedno od velikih sufijskih imena) uenik i nastanio se meu Kurdima gdje su mu pristizali hodoasnici iz cijelog svijeta, za ivota a i poslije smrti. Meu njihovim svetitima su i jedno posveeno drugom velikom sufijskom imenu Abdulkadiru Dejlaniju (po kome se prozvala "Kaderijska tarika") i drugo posveeno sufijskom ejhu Halladu, kojeg smo ve spominjali u vezi sa Bektaijama. i koji je kao i Jezidije poduavao

18

kako je Bog oprostio Iblisu.38 Zbog svog potivanja ejtana, koji je po njihovom uenju stvorio svijet, dok je Bog stvorio samo ovjeka (preuzeto od Manihejaca (Bogumila)), oni imaju specijalnu ejtanovu zatitu. Oni ga ne zovu ejtanom, nego "melekom paunom", a ako ko prokune ejtana pred njima, na mjestu ga napadaju. Po njihovom vjerovanju je njihov osniva ejh Adijj preuzeo na sebe njihove dunosti namaza i posta, a Sudnjeg dana oni e biti uzneseni na nebo bez suenja. U tajnim ceremonijama njihove voe trae savjeta od Iblisa. Bilo kakva knjiga je zabranjena sljedbenicima, dok se njihovo uenje nalazi u svetoj knjizi "Delva" (objava) koju je ejh Adijj diktirao pred smrt, i u njenom komentaru koji se zove "Crna knjiga", a koji je sastavio ejhov praunuk Hasan.39

Neke novoiznikle odmetnike sekte formirane su neovisno od ija i Sufija. Pred kraj 19. stoljea pojavila se u Indiji linost Mirze Ahmeda, koji se proglasio novim Mehdijom i samim Isaom. alejhisselam. lino! Njegovi sljedbenici zovu se Ahmedije o kojima je jo pisao Kasim Dobraa po povratku sa Azhara, tridesetih godina ovog stoljea. Boiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je saoptio o dolasku Isaa, alejhisselam, u doba pojave Deddala40, kada e skupa s muslimanskom vojskom koju predvodi Mehdi potui Deddala i njegovu vojsku. Isa e slomiti krst nakon ega e krani primiti Islam i ukinut e se dizja (porez za nemuslimane), poto vie nee biti nemuslimana. Mirza Ahmed je, nazvavi sebe Mehdijom i Isaom istovremeno ukinuo dihad pozivajui se na ukidanje dizje a lomljenje krsta objasnio je irenjem Islama u kranskim dravama. Uistinu su Ahmedije bili prvi koji su otvarali centre po svijetu. Da bi dokazao svoje "mehdijstvo", Mirza se posluio istim sredstvom kojim se slue sve od Islama odmetnute sekte - svojevoljnim tumaenjem Kur'ana i Hadisa. Boiji Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, naprimjer, kae da e Isa, alejhisselam, sii na "istonoj bijeloj munari" u Damasku. (Munaru moete vidjeti na istonoj strani
ejtan (Lucifer). ejh Adijj je priao svojim sljedbenicima kako se udesno rodio kao dijete starih roditelja i sa petnaest godina zaputio u svijet. Dok je jahao po mjeseini, ispred groba u planinama ukazae mu se dvije deve to su naliile na ljude. Grob je poeo da se die prema nebu i poprimio je oblik minareta koje je poelo da se trese, a potom se pretvori u oblik djeaka s paunovim repom, koji mu ree: "Ne boj se, minaret moe pasti i razoriti svijet, ali ti i oni koji te budu slijedili ostaete sauvani i vladat ete nad ruevinama. Ja sam melek Paun i odabrao sam te da objavim vjeru istine svijetu." Zatim mu je uzeo duu na nebo. gdje ga je sam Bog poduio svemu, a onda ga je povratio u tijelo koje je ostalo leati u grobu... Jezidije vjeruju u seljenje due (indijska religija), pa se tako dua Nabukodonosora (babilonski kralj) preselila u perzijskog kralja ahpura. pa Bizantskog kralja Herakla. pa halifu Jezida (po kojem se zovu) a onda u ejha Adijja. Jezidije vjeruju da samo oni potiu od Adema. dok ostalo ovjeanstvo vodi porjeklo od Have! Njihova vjera sadri i kranskih elemenata, poput krtenja novoroenih, redovnica koje se Zavjetuju celibatu, aranja jaja za vrijeme vjerskih praznika... 1330. otkrivena je njihova zavjera da pokore Egipat ili Jemen, ali su nastavili da ive u Egiptu i Siriji kao sufijska tarika, pa ih je na kraju 19. stoljea sultan AbdulHamid pozvao u Islam, govorei im da su bili muslimani, prije nego to su se odmetnuli, nato mu njihovi ejhovi odgovorie kako je njihova vjera mnogo starija od Islama, i da su se u stvari muslimani odmetnuli od njih! Zatim su se obratili za pomo protestantskim amerikim misionarima koji su tu imali svoje misije (prema poniavajuim mirovnim ugovorima na koje je Osmanska carevina morala pristajati ba kao stoje morala pristati na naputanje Bosne bez borbe, kad je sultan Abdulllamid pozvao stanovnitvo u hidru), ne bi li ih odbranili od ove sultanove ponude o primanju Islama! Sultan je onda poslao uenjaka Mesud efendiju ne bi li ih privolio lijepim, ali je ovaj na kraju preporuio da se na njih poalje vojska "da naui lekciju te arogantne lopovske grijenike". Nakon to je vojska uistinu poslana 1892. godine, tri etvrtine ih je primilo Islam, a koji su odbili bili su hapeni. Ovi su potraili opet spasa od evropskih sila, izjavivi da se ele pokrstiti. Kad im je bilo nareivano da prokunu ejtana. oni su proklinjali sultana! Oni koji su ivjeli na Kavkazu, zatraili su zatitu od ruskog cara. i titili su Jermene u ratu sa Turskom, za vrijeme prvog svjetskog rata. Danas ih ima oko dvjesto hijada, pola u irakom Kurdistanu, a ostali na Kavkazu, Turskoj, Njemakoj, Siriji. 40 Antikrista.
39 38

19

Umevijske damije u Damasku). Mirza je to protumaio da e Isa, alejhisselam, (to jest Mirza lino) doi sa istoka (iz Indije)!! Ukidanje dihada ukazuje na mogunost da je Britanija (koja je u to doba vladala Indijom, i kojoj bi ukidanje dihada i te kako odgovaralo), bila iza pojave Ahmedija.

Nije Mirza jedini koji se proglasio Mehdijom. Potomci i sljedbenici sudanskog samozvanog "Mehdije" s kraja 19. stoljea i danas igraju vanu ulogu u Sudanu. Tridesetih godina ovog stoljea pojavila se nova vjera u Sjedinjenim Amerikim Dravama, pod imenom "Crni muslimani". Svi smo se skupa radovali pobjedama Muhammeda Alija, ili u novo vrijeme Majka Tajsona, mislei da se radi o naim istovjernicima. Njihova se vjera, meutim, bitno razlikuje. Pretee "Crnih muslimana" bili su "Maurski nauni hram" osnovan 1913. godine od strane Timoti Drua, koji se prozvao poslanikom pod imenom Ali i pozivao crnce u povratak Islamu koji e ih osloboditi rasnog ugnjetavanja. Markus Grej je 1914. postavio principe osloboenja crnaca, koji su isto tako bili rasistiki usmjereni, ovaj put protiv bjelaca, i koje e "Crni muslimani" usvojiti. Osniva "Crnih muslimana" bio je Weli Farad, koji je migrirao u Ameriku 1930. i godinu dana kasnije uspostavio u Detroitu prvi hram. Njegovi su sljedbenici bili siromano crno aradsko stanovnitvo koji su vjerovali da je Farad otjelovljeni Bog, koii je doao da oslobodi, kako je on nazvao, "posljednju pronaenu naciju Islama na Zapadu". Tako je njihovo zvanino ime i danas "Nacija Islama". Farad im je obeao, da e ako budu slijedili njegova uenja, i postanu svjesni istine o sebi. nadvladati svoje bijele gospodare. Farad je misteriozno nestao 1934, najvjerovatnije protjeran. Naslijedio ga je Elijas Muhamed (koji se prije zvao Robert Pol), i osnovao drugi hram u ikagu. Nakon drugog svjetskog rata, ve je svaki vei grad u Americi imao mesdid "Crnih muslimana". Pod vodstvom Elijasa Muhameda, njihovo je uenje bilo da Islam propagira moralnu i kulturnu nadmo crnog ovjeka, kojeg je Allah predodredio da zavlada svijetom. Crni ovjek je pozivan da se pripremi za konani obraun dobra i zla. Bijela rasa je ocijenjena avolskom, ija se era pribliila kraju.41
Elijas Muhammed je izjavio daje Bog objavio da su crnci potomci plemena abaz, crnih Azijaca. Poznavanje svog porjekla, svog Boga, svoje vjere i svoga neprijatelja jeste raj. a nepoznavanje jeste pakao. Nema vanzemaljskog raja i pakla. Farad je sam Bog. a Elijas je Mehdi ili Mesija. Bog je doao iz Mekke 1930. godine, i kao dokaz za to navodi Elijas novozavjetno "Otkrovenje Jovanovo" (18:1): "I poslije ovog vidjeh drugog anela gdje silazi s neba koji imae oblast veliku, i zemlja se zasvijetli od slave njegove." Farad (Bog) rodio se 1877. godine i ivi sada u Mekki. i ivjet e jo 444 godine. Sama Biblija kae da je Bog crni ovjek. Problem je to je Farad vie liio na Arapa. Elijas je to objasnio potrebom da bude primljen i meu crncima i meu bijelcima. Kraj prevlasti bjelog ovjeka dolazi sa 2000. godinom, est hiljada godina nakon roenja Jakuba. alejhisselam. koji je patrijarh bijele rase. Musa. alejhisselam. je Poslan da ih civilizira, dok je Isa, alehjisselam, poslan da civilizira Jevreje. Nakon 2000te godine uspostavie se nova ispravna civilizacija. Sam Elijas je Allahov poslanik, zato navodi kao dokaz Kur'anski ajet: "On je poslao nepismenima Poslanika od njih samih, ui im ajete Njegove i oiava ih i poduava Knjizi i Mudrosti, a bijahu prije toga u zabludi jasnoj." (poglavlje ElDum'a:2) i nepogreiv je. etristogodinje ropstvo Jevreja u Egiptu koje se spominje u Bibliji je u stvari ropstvo crnaca u Americi.
41

20

Tako je Elijas Muhammed putem ove smijene vjere pokuao povratiti samopouzdanje vijekovima ugnjetavanim crnim ljudima u Americi. No, vrijeme je moralo neminovno voditi promjenama. Njegov glasnogovornik Malkolm X, nakon to je obavio hadd u Mekki, i srevi se kraljem Fejsalom. shvatio je da Islam ne poznaje rasizam, i po povratku je poeo pozivati u pravi Islam, oformivi rivalnu grupu "Muslimanska damija". Na njega je izvren atentat 1965. g. No, sam sin Elijas Muhammeda, Warisuddin, koji je studirao na Azharu i postao nasljednikom svog oca po njegovoj smrti 1975. shvatio je heretinost nauavanja njegova oca, i uspio je tokom deset godina da postepeno preokrene organizaciju ka izvornom Islamu, prozvavi se 1985. "Svjetskom islamskom zajednicom na Zapadu", otvorivi svoje mesdide svim rasama. Oni koji nisu pristali na promjene, ostali su pod starim imenom "Nacija Islama" (Crni muslimani) pod vodstvom Luisa Ferhana. Ovaj je poetkom 1996. uinio neke znaajne propagndne poteze, poput "okupljanja miliona crnih mukaraca", stoje itekako uzdrmalo rasne odnose u USA. Potom je posjetio Irak i Libiju i dao podrku tamonjim, diktatorima, a u Iranu se pridruio psovanjima "Velikog ejtana". Ovi jo uvijek pridobijaju nove pristalice privuene rasnom porukom, ali veina novopridolih vremenom pristupi sunijskoj grupi, kako sam uo od svojih tamonjih poznanika. Slina se stvar deava i sa Zapadnjacima, koji obino prilaze Islamu privueni mistikom sufija. da bi se vremenom upoznali s izvornom vjerom i postali Sunije.

Crna nacija obuhvata sve nebijelce, a njihov zaetnik je Ibrahim. alejhisselam. Allah je izabrao amerike crnce da povedu crnu naciju u svijetu ka razaranju avolske bijele civilizacije. Bijelu naciju nije stvorio Allah. nego jedan crni uenjak. Crna je nacija ivjela na mjesecu, ali je jedan crni uenjak prije nekoliko triliona godina izazvao eksploziju koja je trebala da uniti sve ljude, poto je bio ljut ne mogavi uiniti da svi ljudi govore jednim jezikom. Mjesec je eksplozijom bio skrenut dvanaest hiljada milja od originalne putanje, a dio mjeseca koji e postati Zemlja otiao je 36 hiljada milja od originalne putanje. Na njoj se ivot odrao, dok je na mjesecu ugasnuo. Prvi ljudi koji su naseljavali Zemlju bilo je pleme ahbaz. koji su osnovali Mekku. Prije 50 hiljada godina otputovali su u Afriku. Pigmeji su njihovi potomci. Potom su uinjeni robovima u Americi shodno Boijem planu, kako bi postao Poznat (iijsko-sufijska ideja) cijelome svijetu, koji e tako saznati za Jedinog Boga. Bijelci koji su nas doveli nisu znali da sami sebi kopaju jamu, jer ono to su nam uinili ne moe biti zaboravljeno. Jedan od crnih genija, Jakub, otkrio je da od crnog ovjeka putem mutacija moe postati smei, crveni, uti ovjek. Nakon esto godina istraivanja uspio je proizvesti bjelog ovjeka, elei napraviti avola. Stoga su ga crnci izbacili iz raja (tj. Azije), smatrajui da radi protiv Boijih zakona. Jakub je u stvari onaj koga Biblija zove Adamom. On je u stvari postupao s Boijim odreenjem kako bi kroz est hiljada godina crna nacija bila testirana da li moe pravedno postupati pod vlau bjelih avola. Plavooki su pokazali da nisu sposobni pravedno postupati s crnim ljudima. Njihovo vrijeme istie s krajem drugog milenijuma nakon Isaa. alejhisselam. Bijeli ovjek je u stvari "obojen" poto nije standardno crn. Crne su ene mnogo ljepe, i zato se crnci ne smiju mjeati s bjelom krvi. koja e umanjiti snagu i ljepotu crnog naroda. Dok je crna nacija bila na vrhuncu svoje civilizacije, bjela rasa. nakon stoje izbaena iz Azije, ivjela je po peinama Evrope, hodajui na etiri noge i sluei se repom. Mozak bijelca tei est unci. a crnca - originalnog ovjeka, sedam i po. Crnac je za treinu snaniji od bjelca. Bjelac bi htio izgledati kao crnac, pa se suna ne bi li potamnio. Bijelci zavide crncima, poto su izabrana Boija djeca, i poto znaju da emo mi jednoga dana zavladati. Naa su braa na istoku (Arapi), kad su prije ezdeset godina saznali za nae postojanje u Americi odluila da im se moramo povratiti, ali tek onda kad se povratimo Islamu i naem znanju. Prva truba Sudnjeg dana bie sirena iz aviona i dae sedmicu dana vremena ljudima da se spasu. Avion e ispustiti letke pisane na engleskom i arapskom sa instrukcijama za spas. Na strategijskim mjestima bie ljudi koji e nam rei kuda da idemo. Spasie se 144 hiljade ljudi od crne nacije. Najvee e razaranje biti u Americi, poto tu Allah eli da bude Upoznat. Allah je pronaao tu svoj narod i ljut je na bijele gospodare zbog zlodjela koja se nanijeli Njegovu narodu. Bijelci u Evropi potrajat e due nego oni u Americi. Allah e razoriti svijet bombama, otrovnim gasovima i vatrom i niko od bijele civilizacije nee preostati. Taj strani avion, ije su dimenzije pola milje sa pola milje, plovi nebom i e vidjeti dva puta sedmino. Nakon Smaka svijeta, nastupit e "novi svijet" i crna nacija e njime upravljati zauvijek pod Allahovim voenjem u miru i srei...

21

Na kraju, prije nego se vratimo ijama, da spomenemo jo jednu grupu, staru kao i Sije. a koja danas vlada Omanom. i koja je 1994. poduzela velika proganjanja Ehli Sunneta. To su Havaridi /Haridije) koji su imali bezbroj grupa, a grupa koja se zadrala do danas zovu se 'Ibadije. Ono po emu se razlikuju od Ehli Sunneta jeste prije svega vjerovanje da poinioc velikog grijeha ostaje zauvijek u Dehennemu. a hadis Boijeg Poslanika: "Ko kae: "Nema boanstva sem Allaha. ui e u Dennet. makar i zinaluk (blud) inio, makar i ukrao", tumae da se odnosi na onoga koji se pokaje(!). a hadis: "Ko umre nita ne pridruujui Allahu ulazi u Dennet", tumae: "ako umre bez grijeenja!" injenica da velikog grijenika smjetaju zauvijek u Dehennem podrazumijeva da ga smatraju nevjernikom, kao i svakog onoga koji ovoga ne smatra nevjernikom. Zbog ovoga lahko diu ruke na muslimane i prolijevaju njihovu krv. tokom cijele povijesti Islama. I ne samo da prolijevaju krv. nego nasru i na ast Sunija. smatrajui da imaju posla s nevjernicima (isto tako postupaju i ije) hadis Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Ko potegne na nas oruje, nije od nas" tumae jo smjenije. pa kau: "tj. ko odnese oruje u zemlju neprijatelja"(!!) Sva su ova naopaka tumaenja i tumaenja njihovih dananjih ejhova. poput Halilija. Smailija. Sijabija. to pokazuje da se pridravaju i dalje haridijske vjere. Sebe nazivaju Pripadnicima Istine i pravog puta", a Ehli Sunnet optuuju da se meu sobom proglaavaju nevjernicima ukoliko su razliitih fikhskih kola!! Od Mu'tezila (kojih danas vie nema kao grupe) preuzeli su (kao i ije) poricanje Boijih Svojstava, pa zato to poriu Boiji Govor smatraju Kur'an stvorenim. Takoer poriu vienje AIlaha na ahiretu (kao i

22

ije). Kad je uveni saudijski muftija Ibnu Baz rekao da se ne moe klanjati za onim ko porie vienje AIlaha na Ahiretu (i pored ajeta i hadisa koji o tome govore), estoko su reagovali. Od drugih pitanja po kojima se razlikuju od Ehli Sunneta jeste dozvola dizanja bune protiv nepravedna vladara, sve ako i uspostavlja vjeru, suprotno rijeima Boijeg Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, koji je kad je upitan od ashaba hoe li se dizati protiv vladara zulumara rekao: "Ne, dok uspostavlja vjeru". Haridije, takoer, ne priznaju prava Kurejima na predvoenje islamskog ummeta (zajednice), suprotno rijeima Boijeg Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Voe su od Kureja" Tu i tamo se pojave grupice u savremeno doba sa njihovim uenjima vezanim za proglaavanje muslimana nevjernicima, poput grupe "Tekfir ve Hidra". Havaridi ne dre do Poslanikova hadisa, iako nisu poznati po izmiljanju hadisa koje stavljaju u usta Boijem Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, kao to je sluaj kod ija. Od poznatih linosti koje su poricali vanost hadisa Boijeg Poslanika u nae doba je libijski voa Mu'ammer Gadafi (Kazzafi).

POVIJEST I UENJA IIZMA Kasnije emo vidjeti da je ijska vjera nita drugo do produeni perzijski predislamski Zoroastrijanizam s dodacima grkog neoplatonizma i perzijskog manihejstva, uvijena u vanjsko ruho slijeenja Alijevih potomaka. No, ti zamreni a isprazni sistemi, na koje smo ve ranije nailazili u po vjeti (iskrivljenog) kranstva, nepoznati su ijskim masama. Samo elita, hode (perzijska rije) razliitih stepena ("ajetullasi". "huddetul-islami" itd.) koji imaju posveen status u itskom drutvu ( i lagodno ive zahvaljujui dabinama koje vjernici plaaju) jesu ti od kojih se oekuje da govore to zamrenije kako bi ih se to manje shvatilo, i na taj nain ostavilo mase u osjeaju dubokog strahopotovanja. To je uvijek isti recept, koji uvijek jednako dobro pali svuda po svijetu, ne samo kod ija. nego i kod dervia, Hindusa. Budista. Krana sa svojim "misterijama" koje se mogu shvatiti tek na onom svijetu... Hvala je Uzvienom na naoj lijepoj vjeri razuma, koja ne poznaje sveenstva niti ikakva posrednika izmeu roba i Stvoritelja! A to se tie ijskih masa. njihova vjera ponajvie lii katolicizmu ili pravoslavlju, hinduizmu ili intoizmu. To je vjera svetaca i ikona, turbeta i praznovjerja. Jedan sluaj koji se desio dvadesetog jula 1991. godine pokazuje svu dubinu njihova praznovjerja. Radio Peking na perzijskom jeziku donio je predvianje kineskog astrologa Sung i Bia koji je meu zvjezdama "iitao" da e te veeri Teheran pogoditi zemljotres. 23

Iako je Teheranski radio prenio vijest dodajui da seizmolozi nisu nali nikakvih znakova o moguem potresu, itav Teheran je izaao van kua, a ulice su bile zakrene autima koja su htjela napustiti grad.

24

I Homeini se predstavio prostom narodu slikom i prilikom "muenika sa Kerbele" Huseina sina Alijeva. Kad je imao oko godine dana Homeiniju je bio ubijen otac. To se desilo negdje oko 1900. Narodu je proturena pria da ga je ubio neki agent aha Pahlevija. (ah je doao na vlast tek 1920.) Za Homeinija narod pria kako je vrio predskazanja i udesa, a to to se bavio sufizmom i predavao ga znailo je za narod da je u stanju kontrolisati opasniju prenesim znaenjem Kur'ana, posebno jer se uzdravao od humora, za razliku od drugih "Ajatullaha" koji humorom stiu pristalice. Homeinijevom naredbom vraene su na ulice Teherana itske ceremonije alopojki za Husejnom tokom mjeseca Muharrema. Ali to je isto tako i vjera neizmjerne mrnje prema "navasibima" (otimai), kako oni nas, Ehli Sunnet. nazivaju, smatraju da su prva trojica halifa oteli pravo etvrtom halifi Aliji, nasljeivanja Boijeg Poslanika na elu drave nakon njegove smrti- Prema itskom uenjaku Tekizadeu. ijska vjera ima deset ruknova: 1. post 2. namaz 3. hadd 4. dihad 5. petina prihoda daje se hodama 6. zekat 7. nareivanje dobra 8. spreavanje zla 9. ljubav prema Alijinoj porodici 10. mrnja prema njegovim neprijateljima (tj. Ehli Sunnetu)

25

Islamska ulema, opet, naziva ije "Ravafidama" (Odbijatelji). Porijeklo ovog naziva povezano je s pobunom koju je poveo Alijev praunuk Zejd protiv vladara kojeg je smatrao nepravednim. ije su ga odbile podrati, jer nije htio psovati prvu trojicu halifa. Od tada su prozvani "Odbijaima" (arapski "Rafida" ili "Ravafida"). Naziv ije (stranka) odnosio se u stvari na one muslimane koji su uz etvrtog halifu Alija u sukobu sa Muavijom, koji e postati halifom nakon Alijine smrti. O ovom sukobu bie kasnije govora. Neki muslimani su smatrali da je Muavija u pravu, a drugi su to smatrali za Alija, a trei su ostali izvan sukoba. No. svi su ostali u istoj vjeri, ne unosei novotarija, i nakon Alijine smrti sukob je rijeen. Meutim, neki od novopokorenih naroda, naroito Perzijanci i Jevreji. nastavili su s rovarenjem i pokuajem podrivanja islamske drave i ponovnog buenja starih predislamskih vjerovanja. Meutim, drava je bila prejaka da bi to inili otvoreno. Morali su pribjei prikrivanju iza zavjese potraivanja prava nekog kome je uinjena nepravda, kako bi mogli nai podrke u novoislamiziranim neukim masama. Prikrili su se iza prava potomaka etvrtog halife Alije da predvode muslimane, iako to niko nije traio od njih, niti je ko od Alijinih potomaka promjenio svoju vjeru. Stoga ovi smutljivci i nisu nali podrke izuzev meu Prezijancima, Indijcima, Mongolima i pokojem neukom beduinskom (nomadskom) arapskom plemenu. Stavivi to im padne na pamet u usta Alijinim potomcima kao i samom Aliji, dapae samom Boijem Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i uz uenje da svako Kur'ansko aje ima svoje spoljanje i svoje unutranje skriveno znaenje koje poznaju samo odabrani, mogli su ovi zavjerenici da iz pepela oive svoju poraenu religiju pod platom "sutinskog Islama" kojeg je Boiji Poslanik po njihovim bezonim laima saoptio samo Aliji, a ovaj dalje prenio svojim potomcima, dok je ostatku muslimana objavljen samo "izvanjski Islam". Naravno, da su Ravafide. koji su sebe nazvali ijama ("i'atu Ali" - Alij ina stranka) kako bi prikrili svoje prave namjere, bili proganjani tokom cjele islamske povjesti kao opasni raskolnici od strane islamske drave, a njihova ulema pogubljivana zbog opasnosti koju je predstavljala po vjeru, i bila ukopavana izvan muslimanskog groblja. Fetva ejhul Islama u vrijeme Osmanlijskog sultana Selima I, u kojoj je naredio da se svaki ija ubije, nalae da se sa njima postupa kao sa bilo kojim neprijateljem nemuslimanom u ratu i da se njihova djeca i ene mogu uzimati kao roblje. Nije im bilo doputeno uestvovati u muslimanskoj vojsci. Mongoli koji su opustoili pokrajine Abasijskog Carstva po nagovoru rafidijskog uenjaka Nasiruddina Tusija.42 (za koga Homeini kae da je znaajno doprinio Islamu43) puteni su u Bagdad, prijestonicu hilafeta izdajom vezira Rafidije po imenu Ibnu Alkami. U strahovitom pokolju poteeni su samo pripadnici njegove vjere. Mongoli su kasnije i sami primili njihovu vjeru i suraivali s krstaima u borbi s Ehli
42 43

Ibnul-Kajjim: "Igasetul lehfan" 2/263) Homcinijeva knjiga "Islamska vlast" sir. 128

26

Sunnetom.44 Novi spas je doao u vidu nove snage Ehli Sunneta Osmanlija. Meutim, tada Ravafide (dvanaestoimamci) dobivaju svoju dravu u Iranu, gdje konano preuzimaju vlast 1502. godine i ostaju glavnim neprijateljem Osmanskog carstva. Pomogli su ak Holananima da pokore Jaaribsku dravu na istonoj obali Arapskog poluostrva. Dvadeseto stoljee bilo je svjedokom ukidanja Osmanlijskog carstva i halife svih muslimana svijeta. Ravafide su dobile priliku da se pokuaju ponovo nametnuti muslimanskom svijetu i pokuati ga preobratiti u svoju vjeru. Sebe su proglasili tek jednom od pravnih kola, petom - Daferijskom, pored ve etiri postojee. Hanefijske, afijske, Malikijske i Hanbelijske.45 Uspjeli su vremenom pritiscima postii i to da im Saudijska Arabija dozvoli obavljanje hadda i 'umre, mada im Abdul Aziz, osniva saudijske kraljevine nije to doputao. Iran i danas predstavlja realnu opasnost ali je saudijska vojska dobro naoruana. Druge zemlje Ehli Sunneta poput Egipta, Turske ili Pakistana imaju goleme vojne snage, i za vjerovati je da ne bi dozvolille preuzimanje Mekke i Medine od strane Rafidija. S toga se Iran ubrzano naoruava i vjerovatno e nastojati iskoristiti rasulo irake vojske nakon rata u Zaljevu i pokuati opet preoteti juni preteno ijski dio Iraka od Sunija. Od Rusije je nabavljeno moderno naoruanje, a ruski nuklearni tehniari rade na podizanju atomskih centrala. Zapadni strunjaci smatraju da bi Iran mogao do 2000 godine napraviti atomsku bombu. Nuklearna saradnja uspostavljena je i sa Indijom. Sasvim je razumljivo da e Iran traiti u Indiji saveznika protiv sunijskog Pakistana, kao to je naao saveznika u Rusiji protiv sunijske Srednje Azije i Turske. Sjedite tajnog nuklearnog istraivakog centra nalazi se u Neki-Sjeverni Iran, skriveno u planinama, a u suradnji s Rusijom radi ubrzano na razvoju biolokog oruja (bombe punjene raznosaima bolesti).

Ibnu Tejmijjc: "Sual fi Ali ibnu Ebi Talib" sir. 17. Dafer je inae bio Alijin potomak, sunijski alim. nemajui nikakve veze sa Ravafidima, alii su pak uzeli njegova fikhska miljenja, ba kao to su Fatimije bili Malikijskog fikha. Dvanaestoimamske Rafidije koje danas vladaju Iranom dodale su. ipak. daferijskom fikhu svoje izvitoperenosti, pa klanjaju tri umjesto pet vakata-namaza. spajajui redovno podne s ikindijom i akam s jacijom. u ezanu dodaju "svjedoim da je Alija Allahov prijatelj", ne peru noge prilikom abdesta, seddu ine na ploici iz Kerbele gdje je ubijen Husein, Alijin sin, a razlikuju im se i obredi hadda.
45

44

27

Iran se postavlja i kao zatitnik rafidijskih manjina u Pakistanu (15% stanovnitva). Afganistanu (10%), Bahrejnu (50%), Libanu (30%), Indiji, Kuvajtu, Saudijskoj Arabiji, ali u isto vrijeme eli da im se nametne i kao duhovni voa. U vrijeme dok sastavljam ovu brouru (1995.) Iran pokuava nametnuti Perzijanca Hamneija za vrhovnog duhovnog rafidijskog poglavara u svijetu, dok se tome protive njihovi isto vjernici iz Iraka i Libana. to se tie zemalja Ehli Sunneta, Iran se pokuava predstaviti prijateljem, uz materijalnu pomo siromanim zemljama, gdje izgrauje bolnice i kole, sve u cilju uspostavljanja baze za irenje svoje vjere. Na isti nain je postupala i Fatimidska drava, aljui vjeroiritelje u sve krajeve muslimanskog svijeta, gdje su prvo irili vjeru meu neukim djelom stanovnitva, a onda podstrekivali pobune.

28

Metoda kojom su se sluili u pridobijanju u svoju vjeru bila je sijanje sumnje u ono u to dotini vjeruje, a potom bi mu ponudili svoje vjerovanje. U Sudanu, gdje su dervii (sufije) veoma uticajni, Iran se udruio s njima u "Drutvo Ehli Bejta" (porodica Poslanikova tj. Alijina). Sjeam se kako su i dervii kod nas u vrijeme revolucije u Iranu kliktali: "Svi smo mi ije"! I zaista, ako zavirite u dervike knjige kod nas. nai ete isti rafidijski niz dvanaest "nepogreivih" Imama od kojih se stjee, preko niza dervikih ejhova "skriveno znanje". uveni rafidijski alim Sejjid Hajdar Amuli u svojoj knjizi "Damiul esrar" (Zbirka tajni) dokazuje da su iizam i sufizam jedno. U doba jakih vladara itske su glaveine pogubljivane, poput pogubljenja emsuddin Muhammeda (u Damasku 786/1384), Zejnud-dina ibnu Alija (u Istanbulu 996/1558) ili Kadi Nurullaha (u Indiji 1019/1610) I derviki ejhovi su bili proganjani, jo od vremena Mutevekila. abasijskog halife u prvoj polovini treeg hidretskog stoljea, a nakon njegove smrti uestvovali su skupa sa Rafidijama u pokuaju otimanja vlasti od Ehli Sunneta. Sirijske nusajrijske vlasti pomau danas u Libanonu sufijskoj grupi "Habeije" protiv sunijske grupe "Demaa Islamijje". Nisu samo dervii pristajali uz Ravafide protiv Ehli Sunneta. U neprekidnim pokuajima preotimanja hi lafeta iz ruku Ehli Sunneta svi protivnici bi sjedinjavali snage. ak je i filozof El-Farabi uestvovao u rafidijskom pohodu na Damask pod vodstvom Sejfuddevle Hamadanija, vladara itske hamdanijske drave na sjeveru Sirije.46 A to se tie svojih neprijatelja, Iran ih likvidira atentatima to je i bila praksa Rafidija tokom cjele islamske povjesti. Od novijih je primjera atentat na pakistanskog alima Ihsan Ilahi Zahira koji ih je svojim brourama raskrinkao i kome su postavili bombu ispod stolice na kojoj je trebao drati predavanje. Nedavno je evropska zajednica ekonomskim pritiskom obavezala iransku vladu da izjavi kako vie nee podravati atentate.

46

La place d 'al Farabi dans la philosophie musulmanc" Ibrahim Madkour (Pari).

29

I u ratovima sa Ehli Sunnetom tokom povjesti ponaali su se podmuklo i napadali bez objave rata, kao to je bio sluaj ah Abbasa 1603. godine, kad je napao na Osmanlijsku carevinu iako je bio potpisan mir. Njihov ve spomenuti princip pretvaranja dozvoljava im nepridravanje bilo kakve iskrenosti, ili bar asnog ponaanja u odnosima sa Ehli Sunnetom. Isto se dogodilo u pokuaju rafidijske pobune u Iraku 1991. po istjerivanju Iraka iz Kuvajta, kad je Iran pokuao iskoristiti nerede i pored potpisanog mirovnog ugovora sa Irakom. Tri otoka u Zaljevu su preoteta od Emirata i pored potpisanih ugovora. Doli su jednostavno ratni brodovi i otjerali stanovnitvo. Ovo se desilo 1994. godine. Svaki obred hadda Rafidije iskoritavaju za pokuaj izazivanja nereda. 1989. su bombe koje su postavile Rafidije iz Kuvajta ubile nedune hadije. Poinioci su uhvaeni i priznali su da im je eksploziv dala iranska ambasada u Kuvajtu.

30

Iran neprestano poziva da se Mekka i Medina stave pod sveislamsku upravu", kad ve nisu u stanju da ih vojno osvoje. Njihov poziv svesrdno potpomau sufije i ostale sekte kojima smeta to Vlasti Saudijske Arabije sprijeavaju upuivanje molitvi na mezaru Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i Fatime, njegove asne keri.

31

Poeci Rafidija veu se za linost Jevrejina iz Jemena Abdullaha ibnu Seba' koji je otiao samom halifi Osmanu da na njegovim rukama primi Islam, oekujui valjda da e ga halifa poastiti posebnim poastima, a kad se to ne desi, i kad vidje da Hidaz nije podoban za smutnju, ode u Basru, a zatim u Siriju. Tamo srete sahabiju Ebu Zerra47, koji se posebno isticao u preziranju dunjaluka, pa mu ree: "Eba Zerr, to li ovo Muavija48naziva muslimanski mal49 Allahovim? Da ga nee sebi prisvojiti, a od muslimana oduzeti?" Pa upita Ebu Zerr Muaviju, pa mu ovaj odgovori: "Allah ti se smilovao Eba Zerr, zar nismo robovi Allahovi, i mal je Njegov, i sve je stvoreno Njegovo, i odredba je Njegova?" Pa mu ree Ebu Zerr: "Nemoj ga tako zvati!" Te mu ree Muavija: "Neu rei da nije Allahov, ali u rei "mal muslimanski". Onda ode Abdullah ibnu Seba' drugom sahabiji Ebu Derdau, pa mu ovaj ree: "Ko si ti, ini mi se Allaha mi da si Jehud!"50 Pa ode kod treeg sahabije Ubade ibnu Samita, a ovaj ga epa i odvede Muaviji i ree mu: "Ovo je Allaha mi onaj to ti posla Ebu Zerra!" Potom pokua Ibnu Seba'a u Basri i Kufi odakle bi protjeran, a zatim se zaputi u Egipat i tamo nae neznalica meu kojima zapoe sa svojom smutnjom, u najveoj tajnosti. Trei halifa Osman bio je blag ovjek, to je dalo prilike mranim duama da iskoriste njegovu spremnost za oprostom i nastave sa rovarenjem unutar zajednice radi svojih sebinih ciljeva. Boiji Poslanik nije ostavio oporuke oko svog nasljednika, mada je indirektno ukazao na Ebu Bekra. traei od njega da predvodi namaz u vrijeme svoje samrtne bolesti. Kad su se ashabi povratili od prvog oka po preseljenju Resulullaha na ahiret, sastae se Ensarije (Medinjani) da izaberu meu sobom novog vou zajednice. No, Muhadiri (Mekkelije) ih podsjetie na hadis Boijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, po kojem voenje zajednice pripada plemenu Kurejija, pa se sloie u linosti Ebu Bekra, koji je u toku svog kratkotrajnog hilafeta uspio povratiti nakon smrti Poslanikove, sallallahu 'alejhi ve sellem, odmetnuta plemena u okrilje Islama. Ebu Bekr je prije svoje smrti oporuio da vodstvo zajednice preuzme Omer. Drugi halifa je bio uven po strogosti, stoga nije bilo pokuaja ikakvih buna. Perzijanci, kivni to je njihovo carstvo pokleknulo u Omerovo doba, osvetie mu se atentatom, dok je predvodio sabahski namaz. Prije smrti oporuio je da se novi halifa izabere izmeu preostalih est linosti od deset kojima je Boiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. saoptio da su od stanovnika Denneta. Ova estorica su meu sobom izabrali Osmana za treeg halifu. U njegovo doba poele su spletke onih koji su se smatrali oteenim zbog bilo kojeg razloga. Granice Islamske drave su se proirile, i bilo je bolesnih dua kojima se nije svialo da vlast ostane u rukama Kurejija. Meu ovakvima je Abdullah ibnu Seba' naao suradnike. No, oni su ostali neznatna manjina koja je imala zadatak da vue konce iza zavjese, i podstiu naivne mase na traenje pravde od halife. Poela su stizati krivotvorena pisma iz Medine, Sirije, Basre, Kufe i Egipta sa albama na namjesnike halifine. Zavjerenici se dogovorie da krenu u doba hadda istovremeno iz Egipta i iz Iraka i da se sastanu pred Medinom, a zatim pozovu halifu da im odgovori na njihove optube. Meutim, pri ulasku u Medinu, zavedena masa je bila zbunjena da ashabi ne znaju nita o navodnim pismima koja su stizala od tih istih ashaba do pobunjenika i u kojima trae da im pomognu protiv halife koji je "promjenio Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, sunnet".51 Halifa je izaao pred njih i odgovorio im na sve njihove primjedbe. Mase se okrenue odakle su i dole, grupa prema Egiptu, a grupa prema Iraku. Ovdje na scenu stupaju dva glavna zavjerenika, Malik ibnul Haris el Eter i Hukejm ibnu Debele. Malik je ivio u Kufi, porjeklom iz Jemena. Bio je junak, i u uvenoj bici na Jermuku protiv Bizantije izgubio je oko. Na alost, bio je eljan vlasti, to ga navede da uestvuje u fitni i upropasti svoj dunjaluk i ahiret. Hukejm je ivio u Basri, porijeklom iz Omana. Bjee poznat po zulumu nad nemuslimanskim tienicima islamske drave, zbog ega je halifa Osman naredio svom namjesniku u Basri da ne dozvoli Hukejmu izlazak iz grada52. Kad je Abdullah ibnu Seba' doao u Basru, odsjeo je kod Hukejma i proirio svoju fitnu meu grupicom Hukejmovih prisnika, pozivajui na pravo Alija, Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, amidia i zeta na hilafet. zbog svog bliskog srodstva i nadnaravnih osobina. Namjesnik Basre otjera Ibnu Seba'a, a isto mu se desi i u Kufi, nakon ega ode u Egipat i nastavi sa razmjenom poruka sa svojim istomiljenicima. U povorci pobunjenika iz Egipta koji su doli u Medinu bio je i Ibnu Seba'.53

47 48

Et-Taberijeva povjest (5:66) Drug Boijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. i jedan od zapi ivaa Objave. Namjenik u Siriji i halifa nakon Alijine smrti. 49 Bejtul-mal. riznica islamske drave. 50 Jevrej. 51 "El-avasim minel-kavasim" str. 60. 52 Et-Taberi: 5:90. 53 Et-Taberi: 5/103

32

Kad su pobunjenici umireni poli nazad u svoje pokrajine. Malik i Hukejm iznajme pastira i poalju po njemu novo krivotvoreno pismo54 za namjesnika Egipta u kojem mu se nareuje da kazni pobunjenike po njihovu povratku, napomenuvi pastiru da sustigne kolonu koja se vraala u Egipat i ponaa se sumnjivo kao da hoe da se sakrije od njih, ne bi li posumnjali u njega i pretraili ga. Tako je i bilo, i kad pronaoe krivotvoreno pismo, bjesni se okrenue natrag prema Medini. U isto vrijeme Malik i Hukejm odaslae drugog jahaa da sustigne drugu kolonu koja se vraala u Basru i da ih obavjesti o pismu upuenom Egipatskom namjesniku. Tako se povratie obje kolone nazad u Medinu i odoe Aliju, poto je krivotvoreno pismo Iraanima bilo od njega potpisano. On, meutim, odbije priznati slanje ikakva pisma i ree im: "Kako saznadoste vi iz Basre i Kufe za ono to se desilo Egipanima, nakon to se rastaste svaki na svoju stranu? To je, Allaha mi. udeeno u Medini!"55 Ne znajui ta da mu odgovore, rekoe mu da objanjava to kako god eli. Drugo pismo je bilo potpisano imenom Aie, supruge Boijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Ona se vratila u Medinu nakon obavljenog hadda, i zatekavi halifu Osmana ubijenog od strane bundija, napade ashabe to su to dopustili. Na to joj pobunjenici rekoe da ih je ona lino pozivala u pismima, na to se Aia zakle da nikom nita nije pisala.56 Vidjevi da im se Ali ne eli pridruiti, krenue pobunjenici prema halifinoj kui. Ovaj se pojavi i odbi bilo kakvo znanje o pismu poslanom u Egipat, i zatrai od njih dva svjedoka za ono to tvrde. Ovi meutim, zatraie od njega da napusti hilafet ili e biti ubijen. U hadiskoj zbirci Ibnu Made (I/poglavlje 11) i Ahmeda (VI/ str. 75) prenosi supruga Boijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Aia kako je Boiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao Osmanu:"O Osmane. ako te nekad zadui Allah hilafetom. pa htjednu munafici da skine koulju to te Allah njome odjenu (tj. hilafet), ne skidaj je!" I zaista, ne htjede Osman da ostavi mjesto halife pod pritiskom, kako se ne bi time napravio primjer za budunost, ali zabrani u isto vrijeme ashabima da zapoinju borbu sa bundijama, da se ne prolijeva muslimanska krv zbog njega, a Ibnu Abbasu naredi da vodi ljude na hadd.57 Bundije mu opsjednu kuu i opsada potraja tri sedmice.58 Muavija, njegov roak, ponudi da mu poalje jedan odred iz Sirije da ga izvue, ali halifa i to odbi ne elei initi neugoda Medinjanima u smjetanju vojske.59 Alija posla svoju dvojicu sinova, Hasana i Husejna da uvaju vrata. Talha posla sina Muhammeda. a Zubejr posla sina Abdullaha i mnogi ashabi poslae svoje sinove. Okupie se i Ebu Hurejre i Abdulah ibnu Omer, i ukupno oko sedam stotina ljudi uestvovae u odbrani halife, a bijee ranjen i Alijin sin Hasan, ali im halifa svima na kraju naredi da se vrate kuama, nato uoe pobunjenici i ubie ga.60 Prenosi Buhari u svojoj hadiskoj zbirci (IV/7/62) od sahabije Ebu Muse El-E'arija kako je bio s Boijim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem. u vrtu. pa mu ree Boiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, da uva vrata. U to doe ovjek, trai dozvolu da ue, na to e Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Dozvoli mu. i obraduj ga denenetom." Kad ono - Ebu Bekr. Potom doe drugi, zatrai da ue, pa ree Resulullah: "Dopusti mu, i obraduj ga Dennetom" Kad ono - Omer. Potom doe trei i zatrai da ue. Zauti Boiji Poslanik na trenutak, zatim ree:"Dopusti mu. i obraduj ga Dennetom za kunju to e ga zadesit." Kad ono - Osman ibnu Affan." U Ahmedovoj hadiskoj zbirci (1/407) i Tirmizijevoj (IV/324) i Ibnu Madeovoj (1/41) "Dao mi je Resulullah obeanje zbog kojeg u se stopiti." U Ahmedovoj zbirci (1/526) prenosi se kako je Osman oslobodio dvadeset robova i zatraio al vare koje nikad prije nije nosio, ni u dahilijjetu ni u Islamu, kazavi: "Vidio sam noas u snu Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a sa njim Ebu Bekra i Omera. pa mi rekoe: "Strpi se, kod nas si na iftaru slijedee noi." Zatim zatrai Mushaf i rairi ga meu rukama, i ubie ga s Kur'anom meu rukama, a kapi krvi padoe na Kur'ansko aje: "Dostatan ti je od njih Allah. a On sve uje i Zna." (El-Bekara: 137) Saekae pobunjenici Egipani Alija koji je bio na svom zemljitu izvan Medine, i zatraie da mu daju prisegu kao novom halifi, ali ovaj odbi, dok se ne okupe ashabi sa Bedra61 i prokle ubice halifine. Pobunjenici iz Kufe zatraie to isto od Zubejra, ali i on odbi. Pobunjenici iz Basre traie to isto od Talhe, ali i ovaj odbi. Jednako postupie S'ad ibnu Ebi Vekkas i Abdullah ibnu Omer.62 Nakon pet dana bezvlaa

54 55

Et-Taberi: 5/120 Et-Taberi: 5/108 56 Et-Taberi: 5/165 57 Et-Taberi: 5/127 58 "El-bidaje ven-nihaje" od Ibnu Kesira: 7/181 59 Et-Taberi: 5/101 60 Et-Taberi: 5/129 61 Bitka na Bedru, prva velika bitka muslimana sa muricima. 62 Et-Taberi: 5/155

33

spopadoe Aliju na trgu i zatraie od njega da sprijei nered i prihvati se hilafeta63, i dadoe mu prisegu prvo Talha i Zubejr i Sa'd ibnu Ebi Vekkas. Ubistvo halife Osmana bilo je poetak raskola unutar muslimanskog ummeta. Od tada pa nadalje, biemo svjedoci pojave onoga o emu govori ova broura - nastranih sekti to izmjenie prvotno uenje Islama. Veli sahabija Semura: "Islam bjee u tvravi utvrenoj, ali joj otvorie pukotinu ubistvom Osmanovim, ne zaepi se do dana Kijametskog; i uistinu bijee hilafet meu stanovnicima Medine pa ga izgnae, i nepovrati im se."64 Kad je vijest o halifinoj smrti stigla u Damask, i krvlju uprljana halifina koulja izloena u damiji na minberu, odra Muavija posmrtni govor i odbi dati prisegu novom halifi, dok se ne izrue ubice halife Osmana, koji mu je bio roak, i zavjetovae se traenje halifine krvi njih oko ezdest hiljada.65 Neki od ashaba napustie Medinu i odoe u Siriju.66 Alija se odlui krenuti na Siriju, ali stanovnici Medine ne pristadoe da mu se pridrue.67 Sin mu je Hasan takoer bio protiv pohoda na Siriju.68 Aia se ve vratila u Mekku a isto zatraie i Talha. Zubejr i Abdullah ibnu Omer. Aia, Talha i Zubejr se u Mekki odluie da pokuaju posredovati izmeu dvije strane, ali Abdullah ibnu Omer ne htjede da im se pridrui. Odluie ii prvo kod Muavije u Damask,69 ali ih odvrati Abdullah ibnu Amir koji je bio Osmanov namjesnik u Basri, odakle je pobjegao u Mekku kad je uo za halifino ubistvo, i nagovori ih da idu na Basru i da trae krvarinu od plemena ubica halifinih, ne traei za to dozvolu od novog halife Alija, koji je ostao okruen pobunjenicima u Medini, naputen od veine ashaba, te su pobunjenici postajali sve utjecajniji. Kad je uo za pohod iz Mekke prema Basri, poboja se Ali pobune i poe im presjei put,70 ali ga ovi preduhitrie. Posla Amara ibnu Jasira i svog sina Hasana da digne ljude Medine i Kufe na noge, a on sam nastavi put prema Basri. U Kufi, meutim, sahabija Ebu Musa el E'ari i dio Kufljana odbie da se priklone ikome i izabrae neutralnost. Alijev namjesnik u Basri Osman ibnu Hunejf izae pred Aiu. Talhu i Zubejra. koji mu rekoe zato su doli i dogovorie se da saekaju dolazak Alija u Basru.71 Prenosi Ibnu Hader u "Fethul Bari" (13/41) iz knjige Omera ibnu ebbe "Vijesti Basre" rijei el Muhalleba: "Niko nije prenio da su Aia niti iko ko je bio sa njom eljeli uzeti hilafet od Alija, niti su pozvali ljude da ikoga od njih proglase halifom." U oekivanju Alija, oni koji su uestvovali u pobuni protiv Osmana, na elu sa Hukejmom ibnu Debele, kojeg smo ve spominjali kao glavnog vou smutljivaca oko Abdullaha ibnu Sebe'a, pokuae izazvati nerede, bojei se da bi se Aia i Ali mogli dogovoriti na njihovu tetu, a namjesniku Osmanu sprijeie dolazak.72 Hukejm poe govoriti protiv Aie, nato mu neka ena iz njegova plemena odvrati: "Sine podle ene, to to govori na Aiu prije tebi pristaje!" nato je ovaj ubi, poslije ega se veina njegova plemena odvrati od njega.73 U neredima bi ranjen i uhvaen, i pozvae Talha i Zubejr plemena Basre da izrue one koji su uestvovali u pohodu na Medinu, te im odrubie svima glave kao i Hukejmu. kome glava osta visiti na leima.74 Po dolasku Alija, uz posrednitvo sahabije Ka'ka' ibnu Amir Temimija, dogovorie se dvije "strane da rijee problem mirno, i izmjeae se meusobno stari znanci, i protee no u spokoju.75 Meutim, zavjerenici nisu spavali te noi, znajui da ako se spor rijei u miru, to moe biti samo na njihov raun. Stoga se dogovarae cijelu no ta da rade i odluie zapoeti borbu s obje strane, da svaka pomisli kako je prevarena.76 1 zaista, tok dogaaja izae iz ruku voa i borba se okona sa hiljadama mrtvih, meu njima Talha i Zubejr. Sto se tie glavara zavjerenika, kako je skonao Hukejm spomenusmo, a to se tie Malika el Etera, sukobi se u borbi sa Abdullahom sinom Zubejra i izmjenie udarce, i povie Abdullah: "Ubijte i mene i Malika!", znajui koliku opasnost predstavlja ovaj smutljivac po zajednicu, ali ljudi ne znadoe Malika po imenu, znajui ga samo kao "Eter", pa uspjede pobjei.77

63 64

Et-Taberi: 5/156 "'Povijest Ibnu Asakira" i "Povijest halifa" od Es-Sujutija: str. 152 65 Ez-Zehebi "Duvelul-Islam" str.20. 66 Ibnu Kesir "El-bidaje ven-nihaje" (VII '226) 67 Ibid (VII/230) 68 Et-Taberi: 5/163 69 Ebu Bekr ibnul-Arebi (468-543h) "El-avasim minel-kavasim" (str. 148) 70 uzuratuz-zeheb" od Ibnu Imada (1/42) 71 Et-Taberi: (5/177) 72 Et-Taberi: (5/178) 73 Et-Taberi (5/179) 74 Et-Taberi (5/180) 75 Et-Taberi: 5/199. 76 Ibnu Kesir(VIl/239) 77 Et-Taberi (5:217)

34

Nakon ove bitke, koje je poznata pod imenom "Deva", jer je Aia bila zaklonjena od svijeta u nosiljci na devi. Ali je ostavio namjesnikom u Basri Abdullaha ibnu Abbasa, pa se Malik naljuti i ree: "Zato ubismo starca onda (mislei na halifu Osmana), Basra Abdullahu, a Kufa Aliji!"78 Kasnije se borio sa Alijem protiv Muavije, te ga postavi Ali za namjesnika Egipta. Kad je stigao do Kalzuma (dananji Suec) popi au medovine i pade mrtav pa su pomislili da je moda bila otrovana.79Aia zatrai u toku borbe od Ka'ba ibnu Suvera el Ezdija kojeg je drugi halifa Omer bio postavio za kadiju Basre da podigne Kur'an i pozove ljude njemu, ali ga zavjerenici ustrijelie i odapee strijelu i na Aiu. Ona potom povika: "O ljudi, proklinjite ubice Osmanove i stranku njihovu!", i poe i sama doviti od Allaha da ih prokune. Kad Ali u amor, upita o emu se radi. pa kad mu saoptie, poe i sam da dovi prokletstvo za ubice Osmana i stranku njihovu, i poee iskreni s obje strane doviti. u bici koju meu njima zametnue munafici.80 U povijesti Ibnu Asakira (7/86) pria Sa'bi kako je nakon borbe Ali vidio Talhu baenog u nekoj dolini, te mu obrisa zemlju s lica i ree: "Golemo je za mene, oe Muhammedov, da te vidim baenog u klancu, pod zvjezdama nebeskim. Allahu se za moju tugu alim! Da Bog do umrijeh prije dvadeset godina!" Ebu Habibe, Talhin pomonik kae: "Uosmo ja i Talhin sin Imran kod Alija poslije bitke, pa ga doeka Ali dobrodolicom i posadi pored sebe i ree: "Nadam se da me Allah i oca tvog uini od onih za koje ree: "I iupasmo iz srca njihovih to bijee od mrnje, braa na divanima sueljeni." (poglavlje El-Earaf :43) Bio je prisutan Haris El E'aver, koji e kasnije postati jedan od rafidijskih voa, koji ree na to: "Allah je pravedniji od toga da ih poubijamo, pa da nam budu onda braa u Dennetu!" Na to e Ali: "Otii u najdalji kraj Zemlje i najkrajnjiji, ako nismo ja i Talha u Dennetu. koje onda?", i baci tintarnicu na Harisa. ali ga promai. Umijea se Ibnul Keva, jedan od voa pobune protiv Osmana i kasnije voa Havarida to se digoe na Alija i ree: "Allah je pravedniji od toga!" Na to Ali ustade i udari ga biem, rekavi: "Ti. to ne zna mater svoju, i drutvo tvoje, poriete ovo?" U Bagdadijevom "Ferk bejnel-firek" (str.58) smatra autor da je jedan od uzroka nastanka Havarida, o kojima smo ranije govorili, injenica da Ali nije dozvolio da se sa suprotnim taborom postupa kao sa nevjernicima. Havaridi e svojim olahkim proglaavanjem muslimana nevjernicima zadovoljiti svoju elju za muslimanskom krvi i au. U Belazurijevom "Ensabul eraf (5/103) nalazimo kako je Ali jednom zatekao svoje keri kako briu oi, pa ih upita: "Sta vam je pa plaete?" Pa rekoe: "plaemo za Osmanom." Na to i Ali zaplaka, pa ree: "Plaite..." Nakon bitke doe Ali kod Aie i ree joj: "Allah ti oprostio!" A ona odgovori: "I tebi. ne htjedoh nita osim pomirbu." Potom je ugosti u Basri i opremi je za put s bratom joj Muhammedom za Medinu i isprati je skupa sa svojim sinovima.81 U Basri se zadri Ali petnaest noi,82 a onda se zaputi u Kufu. koju zamjeni kao prijestonicu hilafeta za Medinu, iako ga je sin Hasan nagovarao da zadri staru prijestonicu.83 Kasnije emo vidjeti kako e Rafidije psovanje ashaba -drugova Boijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, uiniti osnovicom svoje vjere. Ovaj e sluaj iskoristiti da napadnu na Talhu i Zubejra kao vjerolomnike koji su dali prisegu halifi Aliju, pa se onda digli na nj. Pri tom nee, naravno, spomenuti da ovi nisu htjeli preoteti vlast, nego su eljeli pomirenje meu muslimanima hvatanjem ubica halife Osmana. Isto su uinili i sa majkom pravovjernih84 Poslanikovom suprugom Aiom, za koju veli Boiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Najdrae mi je stvorenje Aia, a od mukinja njen, otac",85 koju optuuju da je uestvovala u pobuni protiv halife Osmana (ne spominjui njeno poricanje toga). Izmislili su i "hadis" po kojem Resulullah kae svojoj supruzi: "Borit e se protiv Alija i snosit e krivicu."86 Rafidije su inae poznati po izmiljanju "hadisa" koje stavljaju u usta Boijem Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, ili nekom od svojih Imama koje smatraju nepogreivim, pa je s toga i njihov govor takoer objava(!!) Islamska je hadiska nauka stala u kraj njihovim laima time to ne prihvata ikoji hadis Boijeg

78 79

Et-Taberi (5:194) El-isabe fi hajati sahabe" od Ibnu Hadera (3/482) 80 "Povijest ama od Ibnu Asakira (7/85) 81 ezeratuz-zeheb" (str.42) 82 "Povijest halifa" od Es-Sujutija (str. 163) 83 Et-Taberi (5:171) 84 Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, supruge se ne udaju poslije njegove smrti i nazivaju se "majkama vjernika", u Kur'anu (poglavlje El-Ahzab:6) 85 Sahih Damiu Es-Sagir. 86 "Minhadu Sunne" od Ibnu Tejmije (11/182)

35

Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, bez lanca prenosilaca, koji vodi od autora hadiske zbirke do samog Boijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.87 Da bi se znalo razlikovati pouzdane prenosioce od laljivaca, sastavljene su knjige koje opirno govore o svakom imenu koje je ulo u lanac prenosilaca hadisa. Na taj nain moemo utvrditi ukoliko postoji laac unutar lanca prenosilaca, i isto tako da li je svako u lancu prenosilaca uo od onoga prije njega ili ne, jer knjige o prenosiocima hadisa spominju za svakog prenosioca od koga je sluao hadise i koje od njega sluao. Ova je uzviena vjera ostala sauvana od izmjena zahvaljujui prisustvu znalaca Islama u svakom muslimanskom pokoljenju. Veli Boiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Nose ovu vjeru od svakog pokoljenja ispravni, branei je od izvitoperivanja pretjerivaa, objeda laova i krivog tumaenja neznalica." Da bi pribliio itaocu ovu nauku koja ne postoji u bilo kojoj drugoj vjeri sem nae. i zahvaljujui kojoj smo sauvali hadis Boijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, od lai, naveu primjer jednog izmiljenog hadisa, opet od strane Rafidija, vezanog za bitku o kojoj smo upravo govorili. Priaju Ravafida kako je nekad pitao Boiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, svoje supruge, na koju li e od njih lajati psi kad bude prolazila pored izvora po imenu Hev'ab (blizu Basre). I zaista, vele, kad je Aia prolazila tuda sa Talhom i Zubejrom kreui se prema Basri. zalajae psi, pa htjede da se vrati kad je ula da se ba tako zove mjesto, ali se Talha i Zubejr krivo zaklee da to nije Hev'ab, da bi je nagovorili da nastavi put. Tako su Rafidije htjele pokazati kako su Talha i Zubejr laljivci. Taberi je zabiljeio ovu njihovu priu88, ali je zabiljeio i lanac prenosilaca, iz kojeg vidimo da je priu ispriao Ismail ibnu Musa El-Fezari koju je uo od nepoznatog beduina od kojeg je Aia kupila devu, pa je nastavio put sa njihovom povorkom i bio svjedokom pomenutog dogaaja. Hadiska nauka, naravno, ne prima lanac prenosilaca u kojem je neko nepoznat, kao ovaj beduin, a ako se povratimo u knjige prenosilaca, nai emo da Ibnu Adijj veli za ovog Ismaila da je bio poznat kao zagrieni Rafidija. Ravafidama je inae specijalnost kuenje drugova Boijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prije svega prve trojice halifa. koje optuuju da su preoteli hilafet od Alija, dok ostale drugove optuuju za izdaju, poto nisu ustali protiv ove trojice. Da bi dokazali ovo navodno Alijevo pravo na hilafet. kao zeta Boijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem (pri tom ne spominju da je Osman bio dvostruki zet Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, bivi prvo muem Rukajje a nakon njene smrti muem Ummu Kulsum), Ravafide su smislile nove "dokaze", s kojim nisu mogli proi meu uenim ljudima i meu onima koji prate uene ljude, ali su mogli zavesti neuke i praznovjerne. Jasno je da im nije bilo stalo ni do Alije ni do njegove porodice i unuka, nego im je bilo do stvaranja nereda i slabljenja muslimanske zajednice iznutra. Jo prije nego je poeo pozivati u Alijevu nadnaravnost i pravo nasljeivanja Ailahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u voenju islamske drave, Abdullah ibnu Seba' je isprobavao meu egipatskim masama to bi moglo izazvati smutnju i nered, pa je prvo pokuao s pitanjem ponovnog dolaska Boijeg Poslanika na dunjaluk, govorei da se udi kako to muslimani vjeruju u ponovni dolazak Isaa, alejhisselam, a za Muhammeda ne kau da e se ponovo pojaviti na dunjaluku. Ta zar nije Muhammed najodliniji od Poslanika.89 Naravno da se neuk ovjek moe pokolebati, posebno ako nema dodira sa znalcima u vjeri. Boiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nas je uistinu obavijestio o ponovnom dolasku Boijeg Poslanika Isaa, alejhisselam, kao jednom od predznaka Sudnjeg dana, kao to nas je Uzvieni obavijestio u Kur'anu da neprijatelji nisu ubili Isaa, niti su ga razapeli, nego im se priinilo, i da ga je Allah Sebi uzdigao.90 Isa se vraa na zemlju da ubije Deddala, koji sebe proglaava boanstvom i slijede ga mnogi. Muslimanska vojska na elu sa Mehdijom pobjeuje Deddalovu vojsku91, a Isa lomi krst i ubija svinju (simboli kranstva). Bitno je napomenuti da Isa ne dolazi kao novi poslanik, nego da ima svoju odreenu zadau, a potom umire kao i svaki smrtnik. Kad je vidio Abdullah ibnu Seba' da njegove smutnje nailaze na odziv, poeo je zagovarati nadnaravnost Alijevu, kako bi mogao utemeljiti postavku o predodreenosti Alija kao nasljednika Boijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kojem je to pravo nasilno preoteto. Od "dokaza" koje iznose Ravafida neukim masama za ovu Alijevu predodreenost jesu brojni izmiljeni "hadisi", ali ako imaju posla s obrazovanim Sunijom, znajui da ovaj nee prihvatiti njihove lai, niti tumaenja Kur'anskih ajeta onako kako se njima svidi, ne preostaje im nego da pokuaju s podvalama.
87 88

"Mikatul-mesabih - KitabuI-'Ilm" Bejheki u "Medhal ila sunen" Hatib u "eref ashabil hadis"(2:35) Et-Taberi (5/170) 89 Muhammed Nu'mani: "Iranska revolucija na tezulji Islama" (str. 97) 90 (poglavlje En-Nisa': 157) 91 Pogledaj pretpoetnu stranicu ove knjige.

36

Jednom je prilikom Boiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao Aliju: "Zar nisi zadovoljan da bude u odnosu na mene kao Harun prema Musau, osim to nema poslanika poslije mene?"92 Vele Ravafida, da nije Harun umro prije Musaa bio bi mu nasljednik, to znai da Ali treba biti nasljednik Muhammedu, shodno ovom hadisu. I ne samo nasljednik u voenju zajednice, nego i nasljednik u tumaenju Objave! I ne samo Ali, nego i njegovi sinovi, unuci, praunuci... Samo to nisu spomenuli kada je i gdje izrekao ove rijei Boiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Radilo se naime o pohodu na Tebuk protiv Bizantinaca, a Boiji bi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uvijek kad bi iao na pohode ostavio koga od ashaba u Medini sa neborcima da upravlja gradom. Ovaj put je odredio Alija, pa ovome bi ao da ne ide u tako znaajnu bitku (do bitke nije ni dolo, jer se Bizantinci nisu usudili doi), pa ree: "Zar me ostavlja da upravljam djecom i enama? Da bi ga odobrovoljio, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu veli: "Zar nisi zadovoljan da bude u odnosu na me kao Harun prema Musau, osim to nema poslanika poslije mene?" Naime, kad je Boiji Poslanik Musa, alejhisselam, odlazio da primi Zapovjedi od Allaha na brdu Sinajskom, ostavio je brata Haruna, koji je isto bio Poslanik, da upravlja jevrejskim narodom. Tako i ja sad tebe ostavljam, Ali, samo to ti nisi poslanik kao to je bio Harun, jer sam ja posljednji u nizu Boijih Poslanika. I "zaboravljaju" jo Ravafida da je i prije Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ostavljao druge ashabe da upravljaju Medinom prilikom drugih pohoda, pa zato onda nisu i njima pripisali pravo da budu nasljednici Boijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u upravljanju zajednicom i tumaenju Objave? Drugom prilikom je Boiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao za Alija: "Kome sam ja prijatelj, i Ali mu je prijatelj."93 Ravafida pokuavaju i ovdje nai dokaz za svoje tvrdnje, poto rije "mevla" osim to znai "prijatelj" moe znaiti i "gospodar". Odgovorio im je sam Alijev unuk Hasan sin Hasana, kad je bio upitan za ovaj hadis: "Boiji Poslanik, tako mi Allaha, nije namjeravao s ovim voenje zajednice. Da je to htio, jasno bi to rekao: "O ljudi, ovo je ovjek koji e vas voditi poslije mene, pa ga sluajte i pokoravajte mu se. Tako mi Allaha, da je Allah odredio i Poslanik Njegov da Ali bude voa muslimanima nakon njega, a sam Ali se ne bude drao toga, i da bi Ali bio taj koji se prvi ogluio o Allahovu zapovijed i zapovijed Poslanika Allahova."94 I zaista, kad Ravafida optuuju drugove Boijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, za otimainu Alijeva prava na voenje zajednice koje mu je od Allaha odreeno, kako to oni potvaraju, oni u stvari optuuju i samog Alija koji je u tom sluaju to svoje pravo preutio i tako se ogluio o Allahovu odredbu. I ne samo to, nego je to ujedno i optuba protiv samog Boijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, za skrivanje onoga stoje trebao objaviti ljudima. Veli Homeini u svojoj knjizi: "Keful esrar": "Jasno je vidljivo, da je Poslanik bio uloio vie truda na objavljivanju Boije zapovijedi o uspostavljanju imameta nakon njegove smrti, ne bi dolo da svih ovih razlika u osnovi vjere i njenim granicama."95 Potom tvrdi Homeini kako je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio preplaen od reakcije ashaba, pa je zato krio Boiju naredbu o Alijevom naslijeivanju Poslanika: "I naveemo dokaz iz Kur'ana kako je Poslanik bio oprezan od spominjanja imameta, bojei se munafika (tj. ashaba!)96: "O Poslanie, objavi to ti se sputa od tvog Gospodara, a ako ne uini, nisi objavio Njegovu Poruku, a Allah te brani od ljudi. Uistinu Allah ne upuuje narod nevjerniki." (poglavlje El-Ma'ide: 67) Tako je Homeini preokrenuo Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, poziv u Islam muricima, u poziv u imamet Alije i njegovih sinova i unuka, a narod su nevjerniki biva ashabi!! Veli Homeini: "Postavljanje nasljednika bilo je dopuna Poslanikove misije."97 "....A da nije odredio nasljednika, ne bi upotpunio svoje zadae."98 Potom Homeini donosi dokaz iz ijskih knjiga: "erh Nehdil-Belaga" od Ibnu Ebi Hadida i "Tarihu Bagdad" od Ebi Tahira u kojem Omer (drugi halifa) priznaje": "Htio je Poslanik na samrtnoj postelji da oporuci imamet Alijev, ali sam ga sprijeio u tome!", na to veli Homeini: "Povjesne nam knjige govore kako je ovaj kufr bilo djelo Omerovo, i da su ga ashabi podrali i nisu dozvolili Poslaniku da napie to eli."99

Buhari (5:129) Muslim (7:120) Ahmed (2:195) 94 Povijest Ibnu Asakira (4:166) i Bejheki 95 (str. 155 "Keful esrar") 96 "Keful esrar" (str. 149) 97 Homeini "Islamska vlast" (str. 19) 98 Homeini "Islamska vlast" (str. 23) 99 Keful esrar" U knjizi "Svjetlo Istine" koju je preveo Iranski kulturni centar u Sarajevu i dijeli je ne bi li preveo ljude na Rafidijsku vjeru spominje se ovaj isti dogadaj-uz pokuaj izvrtanja injenica, kako emo to pokazati na kraju ove knjige, (str. 176)
93

92

37

Na drugom mjestu Homeini veli: "Glavni tradicionalni ijski dokaz da su prva trojica halifa bili uzurpatori jeste da oni esto nisu poznavali Zakon i njegovu proceduru."100 Ostaje meutim vjeiti problem za Ravafida, zbog ega nije Alijevo nasljeivanje Poslanika na elu drave i tumaa Objave, koje se nakon toga prenosi na njegovih dvanaest potomaka, zbog ega nije spomenuto u Kur'anu, i na taj nain rijeen problem? Oni su nali za to vie odgovora. Ili e protumaiti neko Kur'ansko aje "tajnim" znaenjem, onako kako se to njima svidi, npr. u poglavlju (Et-Tevbe:36) Veli Uzvieni: "Broj je mjeseci dvanaest po Knjizi Allahovoj." Prenosi ravafidski "alim" Bahrani u knjizi "Gajetul meram" "hadis" kojeg stavljaju u usta Boijem Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: "O ljudi, ko hoe da me slijedi nek se povinuje Ajjjevom vilajetu i imama mojih potomaka, jer su oni riznica mog znanja!" Pa ustade Dabir ibnu Abdullah El-Ensari i upita: "O Boiji Poslanice, koliki im je broj?" Pa mu Boiji Poslanik navede aje o dvanaest mjeseci kao "dokaz", i jo doda: "Prvi je Ali, a zadnji El Kaim." (itski Mehdi)101 Poto sa ovakvim smijenim tumaenjima ne mogu proi kod Sunija, morali su potraiti neto bolje. Stoga smislie kako ovaj dananji Kur'an i nije u stvari pravi Kur'an, nego su Ebu Bekr i Omer povadili iz njega to im se nije svidjelo, a pravi je Kur'an Poslanik prenio samo Aliju, a ovaj predao svojim potomcima, i sad ga uva dvanaesti imam "El-Kaim", koji je skriven i iv, a kad se pojavi, donijet e ga sa sobom. Nazvae ga "Fatiminim Kur'anom" Drugog marta 1986. na proslavi iranskog dana ena (roendan Fatime) veli Homeini: "Fatima je ivjela poslije smrti svog oca 75 dana, i svaki joj je dan dolazio Dibril da joj saopti ta e se desiti u budunosti (!!), a Ali je zapisivao (!!) Zasigurno da joj je spomenuo i dogaaje u Iranu../!!!) (ovjek ne moe a da se ne nasmije na ovakve budalatine, ali to naivne neuke itske mase ipak progutaju.) U najvanijoj ravafidskoj knjizi "El Kafi" od Kulejnija stavljaju u usta Alijevom potomku Da'feru Sadiku:" Kod nas je sauvan Fatimin Kur'an, kao tri vaa Kur'ana. Tako mi Allaha, nema u njemu ni slova iz vaeg Kur'ana!"... I kod nas je Defr, znanje svih poslanika i njihovih nasljednika... I kod nas je znanje svega stoje bilo i to e biti do Sudnjeg dana!"102 Veli Ni'metulah El Dezairi u knjizi "El Envar Nu'manije"-"Pravi Kur'an, kako to kau istiniti dokazi, nije sabrao niko osim Alija, po zahtjevu Boijeg Poslanika. Bio je zaposlen njegovim pribiranjem est mjeseci. Kad ga skupi, odnese ga ashabima. ali mu Omer ree: "Ne treba nam tvoj Kur'an, imamo mi Kur'an to ga je zapisao Osman. Na to im ree Ali: "Neete ga vidjeti vie nikad, niti e ga iko vidjet, dok ne doe moj potomak Mehdi" (dvanaesti "skriveni" imam). A to to je Poslanik uinio Osmana i Muaviju pisarima Objave, to je zato da ne bi rekli da izmilja! Oni su zapisivali samo ono od Objave to bi Dibril donosio u mesdid, a ono to je silazilo od Objave u kui Boijeg Poslanika nije zapisivao niko osim Alija(!!) U vrijeme hilafeta Omera, zatraio je od Alija da mu pokae pravi Kur'an, ali je Ali odbio znajui da e ga ovaj zapaliti(!!) A kad je Ali preuzeo hilafet nije smio pokazati pravi Kur'an, kao to nije smio dozvoliti privremeni brak, koji ie Omer ukinuo. Pa ako upita, kako je onda dozvoljeno uiti ovaj dananji, iskvareni Kur'an (Boe sauvaj) i raditi po njegovim propisima, treba da zna da su nai Imami to naredili da se ini dok se ne pojavi Mehdi i istrgne ovaj Kur'an iz ruku ljudi i donese onaj to ga je zapisao Ali i radi po njegovim propisima (!!)103

100 101

Hamid Algar: "Islam and Revolution: Writings and Declarations of Imam Khomeini str 75. Gajetul Meram" (str. 244) 102 "El-Kafi( 1:239) 103 "Envarul Nu'manije" (2/360)

38

Ravafida dozvoljavaju privremeni "brak" za kojeg ovdje optuuju Omera da im ga je dokinuo. Nema vjere da preporuuje blud (vanbrane tjelesne odnose), meutim rafidijska vjera ne samo da ga preporuuje, nego i ne smatra potpunom vjeru onoga ka ga ne upranjava, i to je najgore od svega, sve to stavljaju u usta Boijeg Poslanika, prokleti bili, ili Alija i njegovih potomaka. Privremeni "brak", ili "uitak" kako ga oni nazivaju, jeste najobiniji ozakonjeni blud, bez svjedoka, uz odgovarajui iznos, i na odreeno vrijeme, bez pitanja ene je li udata ili ne! Za sve to. naravno, imaju "dokaze", pa vele da je rekao Boiji Poslanik: "Ko ode sa dunjaluka ne primjenivi privremeni brak, doe sakat Sudnjeg dana."104 "Ko primjeni privremeni brak jedanput, oslobodio je treinu svog tijela od vatre, ko ga primjeni dvaput, oslobodio je dvije treine, a ko ga primjeni triput, oslobodio se itav od vatre."105 Meutim, ako i jeste lahko primamiti mukinje u ovakvu vjeru "uitka" (zato valjda i imaju uspjeha u pridobivanju neznalica meu Sunijama), kako uvjeriti enskinje da se tek tako podaju kome stignu? I to emo lahko rijeiti, izvadivi jednostavno iz drugog depa spreman "hadis" Boijeg Poslanika: "Kad sam popet na nebo dostigao me Dibril i rekao: "O Muhammede, kae Uzvieni Allah: "Oprostio sam grijehe enama tvog ummeta koje primjenjuju privremeni brak"106 (!!!)
104 105

Rafidijski tefsir "Menhadu sadikin" od Keanija (11/489) Ibid (11/492) 106 Ibnu Babavejh Kumi "Istinoljubivi" (!): "Men lajahduruhul fekih" (III/463)

39

I ne samo to, nego onaj koji ga ne primjenjuje, neposluan je Allahu. (!!) Stavljaju u usta svom desetom imamu kako je rekao ovjeku koji ga je pitao ta da radi ako se zavjetovao da nee primjenjivati privremeni brak: "Zavjetovao si se Allahu na neposluh!"107 I ako niste znali, i privremeni "brak" je bio u Kur'anu. samo ga je Omer dokinuo: "Dola tetina nekom ovjeku od Kureja pa ree: "Nisam ti dola to mi treba muko, nego sam saznala da je Allah dozvolio privremeni "brak" u Kur'anu, i potvrdio ga Boiji poslanik u Sunnetu, a zabranio ga Omer, pa hou da budem posluna Allahu i Poslaniku Njegovu, a neposluna Omeru, pa oeni me privremeno! Ode ovjek da pita Dafera Sadika, pa mu ree: "Uini to, Allah vas blagoslovio!"108 A ko ne smatra dozvoljenost ovog zinaluka, nije ija: "Nije na ko ne vjeruje u nau konanu pobjedu (nad Sunijama) i ko ne smatra privremeni brak dozvoljenim."109 ije vole mlado meso, pa se pobrinue i za "dokaz" kojeg su stavili u usta petog im imama Bakira: Pitao ga ovjek koliko moe biti mlado ensko za privremeni brak, pa mu ree: "Ako se ne moe prevarit!" Pa ga upita ovjek: "A od kad se ne moe prevarit?" Pa mu odgovori Bakir:" Kad bude od deset godina starosti (!)110 Pravih ena ne moe musliman imati vie od etiri odjednom, a privremenih? Eto opet Dafera: "Oeni se s hiljadu ako hoe, jer su one unajmljene."111"(!) A mogu li se pogoditi samo za jedan odnos? Nema ta ne moe: "Moe!", kae kobajagi deseti imam Ebu Hasan112, samo kad zavri posao treba okrenuti glavu i ne gledati u "suprugu"!113 A ta emo ako se pogodimo za deset dana "braka" pa mi ne doe "nevjesta" nego pet dana, a ja platio deset dirhema? Potegni opet Ebu Hasana da ti kae da "mlada" mora vratiti pet dirhema koje je "nepoteno" prisvojila!114 Sve je to lahko, a ta emo ako se zadesi dijete? Ne sekiraj se: "Dijete je iz "uivanja" bolje od djeteta iz braka"(!) "veli" Dafer.115 Od dolaska Homeinijevaca razmahao se "privremeni brak". Do 1993. roeno je 300 000 kopiladi!! Svia mi se robinja u jarana. Bi li mi je mogao posuditi? "Nema problema", opet iz usta Ebu Hasana.116 Ali ejtan ne da mira. Dosadilo mi na prirodni nain, moe li onako kako to rade homoseksualci? "Nema smetnje!" (Opet Dafer!) A ta emo za Kur'ansko aje: "Prilazite im odkuda vam je Allah naredio!" To e nam jadni Dafer brzo objasniti: "To se odnosi kad eli dijete"(!!)117 alu na stranu, nadat se da e bar ova injenica, ako nita drugo, odvratit nae cure da se udaju za ije, strane i domae. Ali hajd ga znaj da je ija! Nema ti druge sestro, nego da pokua doznati odakle je, pa ako je iz Irana, Iraka, Libana, najvjerovatnije je ija! Ali moe slagat, a moe biti i novopeeni ija, moda ak i Bosanac! Ako imalo sumnjaj, pokuaj ga motriti kad klanja nasamo, hoe li klanjati na koici ili sedadi, pa ako nee, ija je, poto se u njih moe klanjati samo na zemlji ili na emu to je porijeklom od zemlje: hasuri, drvetu, ili bar listu papira. Drugo se raspitaj klanja li akam na vrijeme, ili ga okanjava, poto oni kasnije klanjaju akam i spajaju ga uvijek sa jacijom (osim ako im se pretvarati). Vidi kako mu je ime, pa ako ima negdje u imenu Abdul Husejn (Husejnov rob), Kazzim, Bakir, Dafer, Sejjid, Ali, Hasan, Husejn, pripazi se! Ako muje ime Omer, Osman, Zubejr, Talha, Muavija, onda sigurno nije ija! Pokuaj saznati pere li noge, ili samo potire po bosim nogama. Ako nakon svega nisi sigurna je li Sunija, bolje se ne udaji! A ako mi se svidi kakva, a ne znam je li udata? "Ne raspituj se!" (Dafer jadnik)118 A ako ne mogu da naletim na neku koja je saglasna, mogu li privremeno "oeniti" prostituku? "Jakako!", veli na poznanik Homeini119,.. a time je sprijeava od pokvarenosti"!! A to se tie vremena trajanja "braka", moe i jedna no, ili jedan sat120!! Pa kad smo se ve vratili Homeiniju, da se vratimo i temi sa koje zaas skrenusmo, o "pravom" Kur'anu. Spominje Homeini u svojoj "Islamskoj vlasti" ("Hukuma
107 108

Et-Tusi:" Tehzibul ahkam" (7/251) El-Kulejni: "Furu' minel Kafi" (5/465) 109 I ovo su stavili u usta jadnom Daferu. kojeg smatraju svojim estim imamom-Kaani: "Safi" (1/347) 110 Et-Tusi: "El-lstibsar" (3/145) 111 Ibid (3/147) 112 Ibid (3/151) 113 El-Kulejni: "Furu" minel Kafi" (5/460) 114 Ibid (5/461) 115 Tefsir Kaaanija Menhed Sadikin (2/495) 116 Et-Tusi El-Istibsar (3/141) 117 "Tehzibul Ahkam" (7/414) Et-Tusi 118 "Tehzibul Ahkam" (7/253) Et-Tusi 119 "Tehrihul vesile" (2/str.292) Homeini 120 Ibid (2/290)

40

Islamijje") s uvaavanjem itskog "alima" Nuri Tabersija (na strani 66), a taj nam isti Tabersi u svojoj knjizi "Faslul hitab"121 spominje itavo poglavlje ukradeno" iz "pravog" Kur'ana, po imenu "Velaje" a koje ovako poinje: "O vi koji vjerujete, vjerujte u Poslanika i njegova nasljednika, koje smo vam poslali da vas upute na pravi put."

121

Str 22.

41

Drugi ijski uenjak Medlisi, kojeg Homeini hvali i preporuuje itanje njegovih knjiga u svojoj knjizi "Keful esrar" (str. 121), a posebno knjige "Hakkul jekin", tvrdi da je Osman, trei halifa, iz Kur'ana izbacio tri stvari: visoke stepene Alija i njegovih potomaka, pokudu Kurejija, i pokudu prve trojice halifa, poput "ajeta": "Da bogdo nisam uzeo Ebu Bekra za druga!"122 A u od Homeinija preporuenoj knjizi "Hakul jekin" 123pria nam Medlisi kako je rekao Dafer Sadik da e skriveni dvanaesti imam Mehdi kad se pojavi prvo otii u Mekku, a zatim Medinu, gdje e zatraiti da se iskopaju Ebu Bekr i Omer iz svojih grobova pored groba Boijeg Poslanika i da se razapnu na osueno drvo. To e drvo onda prolistati i razgranati se, pa e odasvud doi svijet da vidi to udo, pa ih onda Mehdi podijeli u dvije skupine: one koje vole ovu dvojicu, i one koji ih proklinju. Zatim kae prvoj skupini: "Odrecite se ove dvojice, inae e Allah spustiti na vas kaznu," pa odbiju, nego se odreknu njega i onih koji su s njim, pa poalje Mehdi na njih crnu oluju koja ih sve pobije, a onda proivi Ebu Bekra i Omera da odgovaraju za sve nepravde to se desie ijama, pa se svaki ija osveti nad njima, a onda Mehdi naredi da se razapnu na drvo, pa ih zapali i prospe pepeo u rijeku!! A za Kur'ansko aje: "Borite se svi sa muricima kao to se oni svi sa vama bore"124 vele Ravafida da mu je tumaenje skriveno kod njihova Mehdije, i da e on to razjasniti kad se pojavi,125stavljajui ovo u usta petom imamu Bakiru. Homeinijev miljenik Medlisi nam u svojoj knjizi "Hakuljekin" prenosi kako e to Mehdi da pojasni: "Kad se pojavi Mehdi, prvo e poeti svoj raun sa Sunijama, naroito s njihovom ulemom, prije drugih kafira, pa ih sve pobije do posljednjeg." E moj Homeini, gdje su sad tvoje prie o jedinstvu muslimana? U svojoj knjizi "Keful esrar" (str. 138) Homeini daje svoju rije o izvitoperenju Kur'ana od strane Ebu Bekra i Omera: "Ebu Bekr je izmislio hadis o tome kako se poslanici ne naslijeuju, a za Omera nije bilo teko da kae da su i Allah i Dibril i Poslanik pogrijeili u sputanju ajeta o Alijevom vilajetu, a Sunije ga podravaju kao to ga podrae i ranije kad je mjenjao islamsku vjeru, i pretpostavili su njegove rijei Kur'anskim ajetima". Hadis kojeg spominje Homeini su Poslanikove rijei: "Mi poslanici ne ostavljamo nasljedstva, a to ostane iza nas (od imetka) dijeli se u sadaku."126 Ravafida optuuju Ebu Bekra da je ovaj hadis izmislio kako bi sprijeio Fatimu njenog prava nasljedstva. Homeini bi htio dokazati kako je hadis izmiljen127, pa donosi kur'anski ajet: "I naslijedio je Sulejman Davuda." (poglavlje Neml: 16) (Ajet, naravno, ne govori o imovinskom nasljeivanju, nego o poslanitvu i voenju naroda .) Zatim spominje Homeini Omerovo protivljenje Kur'anskim propisima (!), pa veli: "Navodim Omerovo suprotstavljanje kur'anskim navodima kako bih ukazao kako je suprotstavljanje Kur'anu za ove lahka stvar, pa e onda zasigurno da se suprotstave Kur'anu ako bude u njemu spomena Alijeva vilajeta."128 A zatim zamjera Omeru kako im je ukinuo privremeni "brak". Stoga Homeini naziva Ebu Bekra i Omera "idolima Kurejija", i trai njihovo proklinjanje, kao i njihovih keri Aie i Hafse, supruga Boijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem! U "Tuhfetil avamil makbul" (str. 422) objavio je Homeini skupa sa drugim dovama tekst dove protiv dvojice halifa: "Allahume prokuni ih, i sljedbenike njihove, i ko ih voli, ta oni unitie kuu Poslanikovu, i potamanie njegove pristalice, i ubie mu djecu, i ostavie minber njegov praznim bez nasljednika, vjeno ih u vatri ostavi!"129 Tako na Homeini jedno pria, a drugo radi. Ostaje Ravafidama problem to je Ebu Bekr spomenut u samom Kur'anu gdje se govori o trenutku kad u peini skriveni Boiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i Ebu Bekr vide ispred peine svoje progonitelje: "Drugi od dvojice kad bijehu u peini, kad ree svome drugu: "Ne alosti se, Allah je s nama." (poglavlje Tevba:40) Ravafide su to aje objasnile na svoj nain, pa "sa nama" znai za njih "sa mnom i Alijem"(!!)130 Drugo im je muno pitanje, kako je to Ali dao svoju kerku Ummu Kulsum za Omera?

122 123

Medlisi "Tezkiretul eime" (str. 49) Medlisi "Hakul jekin" (str. 125) 124 Poglavlje Et-Tevbe: 36 125 Kandevzi "Jenabi'u el mevedde" (str. 507) 126 El-Buhari: 4/12/62. 127 "Keful esrar" (132) 128 Ibid (135) 129 Vidi sliku na str. 104. 130 El-Ihtidad" 2/328 Et-Tabersi.

42

Ravendi u knjizi "Mevaiz Husejnije" kae da je Ali pretvorio enskog dina u lik svoje kerke, pa je Umm Kulsum u stvari ostala neudata(!) Kulejni, pak, u ,,Furu' Kafi" tvrdi da Omer nije oenio Ummu Kulsum, nego je ugrabio i silovao! Ni'metullah El-Dezairi131 pak tvrdi daje Ali morao pristati da dadne kerku jer mu je Abbas, amida Boijeg Poslanika prijetio ubistvom! Zato se u slavu Omerovog ubice Perzijanca Lu'lua (ubio ga je dok je predvodio sabahski namaz), a koji zasluuje Allahovu "milost" jer je ubio Omera po Poslanikovu i Fatiminu prokletstvu, slave tri dana (9-11 rebiul evvel), i tada je nareeno melecima da ne zapisuju grijehe, pa ije mogu raditi to im je volja u ta tri dana! Tako pria Homeinijev miljenik Medlisi u "Zadul Mea'd".132 A u drugoj njegovoj knjizi "Hajatul Kulub"133nisu bolje prole ni Aia ni Hafsa, asne supruge Boijeg Poslanika (ali i keri Ebu Bekra i Omera). Medlisi ih naime optuuje da su u dogovoru sa svojim oevima otrovale Poslanika, pa je on stoga ehid(!!!) Svi su se drugovi Boijeg Poslanika po njima odmetnuli od vjere nakon njegove smrti, ne priznavi Alija za nasljednika. U knjizi "Ihtijar ma'rife"134 Nasiruddina Tusija koji je pozvao Mongole da napadnu na Bagdad, prijestolnicu sunijske drave, a koga Homeini hvali u svojoj knjizi "Islamska vlada" (str. 128) stavlja se u usta petog imama Bakira tefsir kur'anskog ajeta:"Nije Muhammed osim Poslanik, a bilo je i prije njega poslanika. Zar ete ako umre ili ubijen bude odvratiti pete?"135, da su se ashabi odvratili od Islama poslije Poslanikove smrti(!!) (Aje je silo u vrijeme bitke na Uhudu, kad se proirila vijest da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ubijen.)

131 132

"El-envar Nu'manijje" 1/80. (str. 433) 133 (2/870) 134 (1/6) 135 Ali Imran: 144.

43

44

45

46

47

48

Da se vratimo sada toku dogaaja. Kad je uo Ali da ima ljudi koji ga smatraju boljim od Ebu Bekra i Omera, naredio je da se biuju, kao to je ve prije njega uradio Omer s onim koji su ga smatrali boljim od Ebu Bekra. Douo je Ali i za spletkara Jevreja Abdullaha ibnu Seba' i za njegovo psovanje Ebu Bekra i Omera, pa ga je traio da ga ubije, te je ovaj pobjegao daleko od njeg.136 U to vrijeme je uspio ve dalje razraditi svoj plan, pa je proglasio Alija boanstvom. Koga bi uhvatio od ovakvih, Ali bi naredio da ih se ive spali. Muavija je traio da mu se izrue ubice Osmana. njegova roaka, a Ali ga je smijenio sa poloaja namjesnika Sirije. Neki su ashabi stali s Alijeve strane, a drugi s Muavijine, a najbolje su postupili oni koji su ostali neopredjeljeni. Dolo je do nove velike bitke na Siffinu, gdje je mnogo svijeta izginulo, pa se odluie spor rijeiti mirno, i zakazae ugovoreni rok za pregovore. Na to se die grupa unutar Alijeve vojske protiv Alija i proglasie ga kafirom zato to je pristao na pregovore. Takoer proglasie Muaviju kafirom i sve koji stadoe bilo uz Aliju bilo uz Muaviju. Neopredijeljene koji su ostali postrani od borbe smatraju muslimanima.137 To su bili prvi Havaridi, koje smo ranije spominjali. Nakon dugotrajnih borbi Ali ih je uspio nadvladati, ali mu poslae atentatora koji ga ubi, dok drugi atentator koji je poslan na Muaviju nije uspio u nakani. Irak je proglasio za novog halifu Hasana, Alijeva sina, ali je ostatak muslimanskih zemalja bio s Muavijom, pa Hasan prepusti hilafet Muaviji, da bi sprijeio nove sukobe, obistinivi rijei Boijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Ovo moje dijete bit e moda Allahovim davanjem uzroku pomiridbe meu dvjema velikim skupinama muslimana."138 Muavija je bio u dilemi to da uini s nasljednikom poslije svoje smrti, poto je bilo vie djece ashaba dolinih za mjesto halife. pa bi to moglo izazvati fitnu. Zato je odluio jo za svog ivota uzeti prisegu za svog sina Jezida, koji je bio omiljen meu svima po svom herojstvu u ratovima s Bizantijcima i zbog svoje skromnosti. Meutim, drugi Alijev sin Husein naao se pogoenim, i kad je bio pozvan od strane irakih ija da im doe i bude njihov halifa. odluio se na put, skupa s porodicom. ije su ga, meutim, izdale, pa je bio posjeen od strane Jezidovog namjesnika. Deseti muharrem, dan Husejnove pogibije na Kerbeli, dan je kad se Ravafida biuju i sjeku po glavi zbog svog izdajstva Huseina.

136 137

Ibnu Tejmije: "Sual fi Ali ibnu Ebi Talib" (str. 12) Ibnu Tejmije: Ibid: str. 15. 138 El-Buhari (4/216)

49

50

51

Sa smru Huseinovom poinje irenje rafidijskog pokreta koje e uroditi pobunom protiv Umevija. u Horasanu, koja e dovesti do njihovog obaranja. Meutim, kad su Ravafida htjeli predati hilafet u ruke Dafera Sadika, kojeg oni nazivaju svojim estim Imamom, ovaj je odbio, kao i drugi potomci Alijevi, tako je je hilafet preuzet od strane potomaka Poslanikova amide Abbasa. Dafer. kojem Ravafida tako bezobrazno stavljaju u usta svoje potvore, govorio je za Ebu Bekra da mu je dvostruki otac, poto mu je mati bila

52

praunuka Ebu Bekra s oeve i s majine strane. Prenosi Amir ibnu Kajs El-Mulai Daferove rijei: "Nek se Allah odrekne onoga ko se odrekne Ebu Bekra i Omera."139 U Daferovo je vrijeme protureno vjerovanje u nepogrijeive. od Allaha odreene imame od strane Sejtan-Taka Rafidije, kome su ovo uenje osporili i Dafer i amida mu Zejd ibnu Ali.140 Prvi potomak Alijev koji je potpao pod njihovu propagandu bio je Daferov sin Ismail, kojeg se otac odrekao. Po njemu su se prozvali Ismailije - o kojima smo ve govorili.ekaju ga svaki dan ispred rupe u zemlji u gradu Samarra u Iraku svog Imama i dovode mu konja da ga uzjae upuujui dovu "Izai imamu!" Tako svi ekaju svog imama, kao to Jevreji ekaju svog Mesiju (poto nisu priznali Isaa alejhisselam) i svi e skupa doekati Dedala i krenuti za njim. Boiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nam spominje da e Deddalova vojska biti perzijski Jevreji, a ve smo spomenuli Poslanikova tajnika Huzejfu koji kae da e Deddala pratiti svi oni koji u srcu nose odobrenje Osmanova ubistva. Kao to veli Ibnu Tejmije141, rafidijska vjera uistinu u mnogo emu lii na jevrejsku, kao to je princip pretvaranja, naelo nasljednog imameta, iskrivljenom tumaenju Objave, kanjenju akamske molitve i iftara - poput jevrejske sekte Samira, zabrani mesa kojeg oni ne zakolju... Muslimani e pod vodstvom Mehdija Muhammeda sina Abdullahova, kako nas obavjetava Boiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pobijediti veliku kransku vojsku koja e brojati blizu milion vojnika u borbi kod Damaska, a onda e ui u Rim. gdje e primiti vijest o pojavi Deddala, te se vraaju. Muslimani u vrijeme pojave Deddala naseljavaju jo samo Irak, Arapsko poluostrvo i am (Sirija. Jordan. Palestina). Deddal i njegova vojska udaraju prvo na Irak, potom na Arapsko poluostrvo a potom na am. Mehdi i njegova vojska su u brdima Jordana, gdje im dolazi Isa, alejhisselam, i zapoinju borbu sa Deddalovom vojskom, muslimani na istonoj, a Deddalova vojska na zapadnoj obali rijeke Jordan. U borbi i kamen i drvo progovaraju i upozoravaju muslimana da se Jevrej sklonio iza njih. Isa ubija Deddala, a muslimanska vojska pobjeuje. To su ve predznaci bliskosti Sudnjeg dana. No, dotad nam je deverati s Rafidijama kako najbolje umijemo, a bolje emo umjeti to vie znamo o njima. I dvanaestoimamci su razvili svoju filozofiju imameta i poeli smatrati imame za neposredne Boje pojavnosti. U svojoj knjizi "Misbahul-hidaje" (Svjetiljka upute) (bolje bi joj pristajalo ime "Mrak zablude" Homeini pria iste dosadne gluposti koje nailazaimo kod Ismailija, filozofa i sufija, a prije njih kod krana, a prije njih gnostika i novoplatonista. Pisao ju je dok je predavao filozofiju sufizma i ponavlja u njoj istu Ibnu Arebijevu (najvei sufijski ejh) pjesmu, koju je ovaj opet preuzeo od grkih filozofa panteista, kako su Bog i pojavni svijet kojeg je Stvorio u stvari samo dva lica jedne iste realnosti142, "kao to svjetlo vidimo u razliitim bojama kroz komad obojena stakla". (!?)143 Allah se prvo ukazuje u Sebi Samom za Sebe Samog. Zatim poinje emanirati (odsjajavati) (ve smo sretali ovo u filozofiji) putem svog predstavnika, Savrenog Razuma (i ovo smo susretali kod gnostika, u kranstvu ili kod Ismaiilija.)144 Ovaj se Razum iskazuje kroz otjelovljenje Boijih Imena. Svaki je poslanik otjelovljenje jednog od Boijih Imena, a posljednji Boiji Poslanik je otjelovljenje imena Allah,145 koje obuhvaa sva Boija Imena, tako da se u vidu Muhammeda pojavila itava bivstvena zbilja i itava objavljena Istina.146 Muhammed je dakle Univerzalni Intelekt (Sveopi Razum), prototip Savrenog ovjeka, a svi raniji poslanici preuzimaju spoznaju iz muhammedovske zbilje147, (ovo je doslovno prepisani Ibnu Arebija, i kasnije ije-sufije Mula Sadr), poto je Muhammed prvo stvoreno bie.148 Na kraju Homeini ove ve od ranije poznate postavke zainjava itskom aromom. Alijina je dua po njemu bila ujedinjena s Muhammedovom, sallallahu 'alejhi ve sellem, i obje su bile Boije Svjetlo.149 I ne samo Alijina, nego i due svih dvanaest njihovih Imama. Zadnji puta se boansko svjetlo ulilo u dvanaestog "odsutnog" Imama, kroz kojeg e se opet ukazat" Boije Savrenstvo, Njegova Imena i Svojstva.150
139 140

Ez-Zehebi: "Sijer a'lam nubela'" (960) Fisal" Ibnu Hazm (4:181) 141 "Sual fi Ali ibnu F.bi Talib" (str. 18) 142 Homeini: "Misbahul-hidaje" str.l 12-114. 143 Ibid: 110. 144 lbidl44. 145 Ibid 47. 146 Ibid 65 147 Ibid 65. 148 Ibid 141. 149 Ibid 130. 150 Ibid 123.

53

Poslasticu smo ostavili za kraj: "Da se Alija rodio prije on bi bio Poslanik"(!!!)151

151

Ibid 153.

54

55

Homeini nas dalje poduava kako i obini ljudi mogu dosei "Savreno znanje", a to je "saznanje" da je sve postojee Bog Sam,152 i ui u "Grad znanja" i doivjeti Jedinstvo s Bogom.153 Tada postaje svjestan sutine svih stvari i zna i vidi ono to drugi ne mogu znati i vidjeti. Ovo je tvrdio Homeini za sebe samog da je dostigao, a od svojih je studenata traio da drugima ove stvari ne govore, "jer bi ih mogli pogreno razumjeti"154 Vidimo ovdje, dakle, kako se Homeini slui istim nainom kojim se slue derviki ejhovi sa svojim sljedbenicima, od kojih isto tako trae da uvaju "tajnu". I zaista, s ovakvim se budalatinama i ne mogu pridobiti izuzev neuki i priglupi ljudi, kakva je ogromna veina ija, a isto tako i dervia u svijetu. Oni, naime, nita od toga svega ne razumiju, ali osjeaju strahopotovanje pred ovakvim golemim rijeima, i poto se radi o slabim linostima potrebnih vodia, preputaju se slijepom slijeenju svojih uobraenih ejhova, koji su opet pronali ono to im treba - nekoga ko e ih slijediti. Na alost, s ovakvim je priglupim duama lahko manipulirati, i usmjeriti ih u rtvovanje ivota i imetaka i svega to posjeduju, radi bolesnih ciljeva svojih voa. Druga vrsta ljudi koji se mogu odazvati ovim suhoparnim frazama, jesu oni kojima ne odgovara jednostavna podjela u izvornom Islamu na Stvoritelja-Gospodara i Stvorenja-Robove. U ovakvim formulama i konstrukcijama pronai e ono to e moi zadovoljiti njihovu bolesnu tatinu - "Savreni ljudi", "Savreno znanje", i si. Vano je samo da su iznad obinih ljudi. Nije dabe rekao Boiji Poslanik: Ne ulazi u Dennet ko bude imao u srcu i zrnca oholosti."155 Da bi potvrdio ove nebuloznosti, Homeini se slui izmiljenim "hadisima" pripisanim Boijem Poslaniku, od kojih mnoge opet moete sresti u halkama naih dervia, poput: "Ja sam grad znanja, a Alija su vrata njegova." "Ko spozna sebe. spoznao je svog Gospodara." "Allah nita nije stvorio osim mene." "Na poetku je bila moja svjetlost." ili pripisanim Aliji: "Vi mislite da ste malo tijelo, ali je u vama skriven itav svijet." "Ja sam bio sa poslanicima potajno, a sa Muhammedom javno." Homeini e kasnije dobro iskoristiti ove tvrdnje o posjedovanju "Savrenog znanja" da se postavi kao voa i "zamjenik skrivenog Imama", a njegovi e "uvari Revolucije" uutkati svakog itskog alima koji ne bude s time suglasnim, kao to se desilo sa erijat Madarijem, kojemu je ak prijeeno nasrtajem na ast kerki, kako nam to pripovijeda Doktor Musa Musavi, uveno itsko ime dananjice, u knjizi "Sevra Baise" (Nesretna Revolucija)156 Ovu knjigu preporuujemo svakome ko eli znati istinu o revoluciji u Iranu iz prve ruke i najblieg svjedoka dogaaja i svega onog to im je prethodilo. On nam s gorinom pie o Homeiniju kao oholom i neizmjerno samoljubivom biu157, koje odbija ponudu Iraka da se spor mirno rijei samo zato to je u vrijeme Homeinijevog izgnanstva u Iraku u vrijeme aha zatraeno od njega da se odlui izmeu toga da prestane javno govoriti protiv iranske vlasti i izlaska iz Iraka158, i koji odbija istu ponudu od strane Iraka drugi put, u vrijeme ulaska izraelske vojske u Liban 1982. kako bi Irak mogao pomoi Libanu, na to se Homeini obratio javnosti izjavivi da je rat sa Irakom mnogo vaniji od rata sa Izraelom!!159 Nakon ove Homeinijeve izjave iranska su sredstva informisanja zamukla o ratu u Libanu.160 Pria nam autor o djeci koja se alju da gaze po minama kako bi oistili put za tenkove, s kljuevima za Dennet objeenim oko vratova161, (posuena ideja od Pape Gregora koji je slao krstae u rat s muslimanima s kljuevima od raja oko vrata); o strahovladi njegovih "uvara revolucije" koji siluju zatvorenice prije pogubljenja kako ne bi otile na onaj svijet kao djevice, poto ih njihove hode ue da djevice ne idu u vatru, a potom odu roditeljima streljanih djevojaka sa neto para i saope im razlog silovanja njihovih kerki, nazivajui novac mehrom "privremenog braka"162; o nevjerovatnim laima iranskih masmedija, prema kojim bi Iraani izgubili aviona vie nego ih imaju Britanija i Francuska zajedno, tenkova vie
152 153

Ibid 153. Ibid 55. 154 Selman Bdur: "Avatollah Khomeini's Pantheism"- DIRASAT BR.2 (1991) -UNIVERSITY OF JORDAN. (Autor je studirao u Iranu). 155 Sahih Dami'is-sagir": 3/112. 156 Musa Musevi Sevra Baise, str. 198. 157 Ibid 151. 158 Ibid 98. 159 Ibid 125 160 Ibid 208. 161 Ibid 97 162 Ibid 195.

56

nego to ih imaju Rusija i sve evropske zemlje zajedno;163 o smjenim predskazanjima posjednika "Savrenog znanja" o tome kako e Bagdad pasti u roku od 4 sata(!),164 i kako e ah biti vraen u Iran radi suenja;165 o isporukama izraelskog oruja Iranu tokom rata s Irakom, to je Homeini neumorno poricao, dok bruka nije izbila na vidjelo, nakon ega je izjavio kako e "uzeti oruje i od ejtana ako bude prinuen"166; o ubijanju desetina hiljada Sunija u pobunjenim sunijskim pokrajinama Kurdistanu, Arabistanu i Baluistanu bez suenja;167 o molbi upuenoj Homeiniju da prekine streljanja pubertetlija i staraca po Iranu, na to ovaj odgovara: "Ubijajte voe kufra!";168 o unoenju Homeinijevog imena po dolasku na vlast u ezan, pa se nakon "Allahu Ekber" spomene "Homeini Rehber" (Homeini je voa);169o donoenju trostrukog salavata nakon spominjanja Homeinijevog imena.170 Pripovijeda nam isti autor kako je posljedni put kad se vidio sa Homeinijem traio od njega da popravi odnose sa susjedima, ali mu Homeini odgovori da susjedni narodi oekuju da ih iranska revolucija oslobodi od njihovih vladara i da se on ne moe rukovati s takvim vladarima. Na to ga na autor zapita da li misli da je narod Sirije i narod Libije zadovoljan svojim vladarima, i kako sebi doputa rukovati se sa njima? Homeinijeva se boja lica promijeni i zamuknu.171 Stoga se nije uditi Homeiniju, veli na autor, to partiju BAAS u Iraku proglaava kafirskom, a s tom istom partijom na vlasti u Siriji odrava prijateljske odnose.172 Pria nam dalje isti autor kako je izbila diplomatska bruka kad je Homeinijev zet i kandidat za predsjednika Irana Sadik Tabatabai uhvaen 1983 na Dizeldorfskom aerodromu s koferom punim opijuma. Na to zaprijeti Iran prekidom diplomatskih odnosa, pa ga Nijemci pustie a Homeini doeka na Teheranskom aerodromu, da bi slijedeeg dana iranski radio obavijestio o vjeanju jedanaest krijumara drogom;173 o Homeinijevoj "Revolucionarnoj gardi" koja ulazi u kue po noi silujui djevojke pred oima roditeljima i supruge pred oima mueva174, i muenju dojenadi pred oima majki radi uzimanja priznanja175; o Homeinijevoj fetvi o uzimanju krvi na smrt osuenih pred pogubljenje176; o pobuni roditelja protiv uzimanja djece na frontu s Irakom, kad su nosili transparente na kojim je pisalo: "Ako je to smrt na Boijem putu, i kljuevi za Dennet, to ne poalje Homeini svoje sinove?", na to je Homeini izdao fetvu da djeca mogu ii na front bez pristanka roditelja.177 Nije se Homeini pokazao "Savrenog znanja" ni kad mu je ponuen mir na dva mjeseca prije kraja rata. Jo uvijek se nadajui pobjedi, odbio je i pomisao da ikad zaustavi rat, izjavivi da je za to primio Objavu! No, kad je vidio da bi mu se moglo zaljuljati pod nogama, samo dva mjeseca nakon ove izjave, pristao je na prekid vatre. Valjda mu dola nova Objava. Jednako je tako Muhtar Sekafi, nakon ubistva Huseina u Kerbeli, podigavi ijsku pobunu najavio na temelju "boanske objave" blistavu pobjedu. Meutim, kad je bio potuen od strane Mus'aba ibnu Zubejra, proglasio je da je Allah "promijenio miljenje". Od tada ije doputaju nestalnost Boijih Odluka i mogunost da ih Allah promijeni. U 19. stoljeu se od itskog uenja razvila nova vjera Behaija. Sejjid Ali Muhammed irazi proglasio se oko 1840. za "opunomoenog govornika" (Bab)" skrivenog dvanaestog imama obarajui se na rafidijsku ulemu i pozivajui u nepridravanje vjerskih zakona, obzirom na poetak novog poslanikog ciklusa iji prvi poslanik treba da se pojavi. Drava dvanaestoimamska se krvavo obraunala (i do dana dananjeg) sa ovim novovjercima, a Baba je nakon njegove smrti naslijedio Mirza-Husein Ali-Behaullah. koji se proglasio za najavljenog poslanika. U izgnanstvu u Carigradu, Behaullah je slao poslanice vladarima i pozivao ih da mu se prikljue. Njegov sin Abdul Beha' bio je zatvoren u doba sultana Abdul-Hamida, a osloboen po dolasku Mladoturaka. otkada je poeo hodati po svijetu i pozivati u novu ..objavu" koja je dola izraziti bit svih ranijih objava. Englezi su ga imenovali vitezom zbog uenja o izjednaavanju vjera, jer svaka prethodna vjera utire
163 164

Ibid 94. Ibid 81. 165 Ibid 103 166 Ibid 122. 167 Ibid 136. 191 168 Ibid 137. 169 Ibid 162. 170 Ibid 163. 171 Ibid 168. 172 Ibid 168. 173 Ibid 177. 174 Ibid 196. 175 Ibid 203. 176 Ibid 203. 177 Ibid 209.

57

put novoj vjeri". Njegov sin ukri je dananji predvodnik Behaija. Sebe zovu pripadnicima Svjetske zajednice i vjeruju da za svakog ubijenog Behaiju stotinu novih prima njihovu vjeru. Po Behaizmu, jedina je snaga Univerzuma snaga Dobra. Dua treba da proe kolu u ljudskom tijelu uei se ljubavi i istinoljubivosti. Raj je biti blizu Bogu a pakao biti daleko od Njeg. Poto je Bog nespoznatljiv, jedini nain da mu robujemo jeste da robujemo njegovim otjelovljenjima - poslanicima, Imamima, Babovima. Obzirom na to da "objave" njihovih osnivaa vrve od jezikih greaka, Behaije tvrde da i sve prijanje objave, pa i Kur'an(!) imaju jezikih greaka (stoga negiraju jeziku udesnost Kur'ana). i shodno tome za poslanike je mogue da grijee u prenoenju Objave. Oni odbijaju itati Kur'an. postoje svaka vjera savrenija od prethodne!! Tako dolazimo do ovoga stoljea. Sunije su izgubile svoju jedinstvenu dravu ukidanjem hilafeta od strane Ataturka 1924. U odnosu prema Rafidijama ponaaju se prilino naivno. etrdesetih godina "Muslimanska braa" i Azhar vodili su pokuaj dijaloga i objedinjavanja sa Rafidijama(!) Pokuaj je naputen tek po dolasku Homeinija na vlast kad je prava priroda Rafidija izala na vidjelo. Do tada se izdavao asopis "Risaletul-Islam" (Poruka Islama) koji je propagirao jedinstvo Sunija i ija, a to se tie knjiga, samo je tampan itski Tabersijev tefsir '"Medme'al-bejan"! Revolucija u Iranu 1979. opet je probudila jalove nade da su to neke nove ije. Opet su "Muslimanska braa" poslali delegaciju Homeiniju nudivi suradnju u izgradnji prave islamske drave. Homeini im se naravno nije udostojio ni odgovoriti.

Umjesto toga poeto je tampanje knjiga koje uzdiu rafidijsku vjeru. Odmah 1981. tampano je djelo iz itske nauke o hadisu Boijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Vusulul ahjar ila usulil ahbar" (pisac El Amili (umro 984. h.) u kojoj veli pisac: "Sve to Ehlus Sunne kau da je ispravan hadis Boijeg Poslanika je neispravno!!"178 A u svom traktatu o obaveznom suprotstavljanju miljenjima Ehli Sunneta, veli Homeini: "Iz svega ovog vidljivo je da se do propisa dolazi pridravanjem Kur'ana i Sunneta i suprotstavljanjem miljenjima Ehli Sunneta"179 Dogaaji u Siriji, gdje je Iran stao uz Nusajrije protiv Sunija i na jugu Libana, gdje su ije iskoristile ulazak izraelske vojske za pokolj Sunija otvorili su oi. Sunijski voa u Iranu Ahmed Mufi Zae, koji je
178 179

str. 94) Traktat "Tea'dul ve terdih" (tampan u sklopu Homeinijevih traktata na arapskom jeziku u Teheranu. (str. 80-82)

58

organizovao sunijsko uee u obaranju aha, zatvoren je poslije revolucije bez ikakvog razloga i puten pred samu smrt, nakon tekog muenja.

Poetkom 1996. jedan je od sunijskih linosti iz Irana bio u posjeti tokom ramazana Ujedinjenim Emiratima gdje je skupljao novac za gradnju sunijske damije u Iranu. Prilikom povratka na Teheranskom aerodromu saekala ga je tajna policija. Nakon pet dana njegovo je tijelo pronaeno na smetljitu. Obraajui se omladinskom skupu, Homeini kae: "Islamske i neislamske sile svijeta nee priznati nau snagu dok ne uspostavimo nau vlast nad Mekkom i Medinom, poto su oni centri Islama. Prvo to u uiniti kad uem u njih bit e da iskopam dva idola (Ebu Bekr i Omer) to lee pored Poslanika."180 Konano su i "Muslimanska braa" doli pameti. Jedan od voa sirijske "Brae" rahmetli Said Havvaai djelu "Homeinizam" govori s gorinom: "Smatrali smo da su ije nakon pobjede Homeinija prestali s pretvaranjem, ali vidjesmo kroz zbivanja da i dalje koriste pretvaranje skupa s pukom. Svejedno je da li se radi o vlastima u Siriji, ili o pokretu "Amel"181, ili o Iranu, svi skriveno surauju sa Izraelom, a prikazuju se obratno tome. Vode rat protiv Sunija na svakom mjestu, a prizivaju u jedinstvo muslimana. Upuuju islamskoj omladini govore odjevene odjeom prevare, skrivajui svoju pravu prirodu. Do juer su koristili pretvaranjem da bi se zatitili, a danas se koriste pukom kako bi nadvladali, a pretvaranje radi prevare drugih. Pogledaj ih u Siriji, ili Turskoj, ili Pakistanu, ili Afganistanu, ili gdje drugo, nai e ih gdje oblae stranaku odjeu u spoljanjosti, krijui svoje mrane ciljeve, dok ne dou do onoga to su zacrtali. Tako u nekim zemljama objedinie puku s pretvaranjem, a u drugim su jo na pretvaranju, tragajui putem njega za pukom. Dolo je vrijeme da islamska omladina shvati njihovu varku i da ih spoznaje u njihovoj stvarnosti. Vjera je jedna ispravna, vjera Ehli Sunneta, iz koje proizilazi svaki hajr, dok je vjera ovih lana i krivotvorena, a iz trnja nee izrasti groe, niti iz bodlje smokva. Ko o Homeinizmu dobro sudi, zapao je u najveu pogreku i grijeh uze na se i na dunjaluku i na ahiretu, napustivi oprez vjernika, koji ne doputa da bude ujeden iz jedne rupa dva puta. Neki za koje smo pretpostavljali da su svjesni pokazae se nesvjesnim Hominijevske opasnosti; drugi, za koje smo smatrali da imaju znanja, zakazae u upozoravanju na opasnost Homeinizma. pa umalo to ne nestade ovog ummeta! Stoga pozivamo svjesne da otvore oi. a znane da upotrijebe pera i jezike. Dolo je vrijeme ovoj kugi da ju se sprijei u irenju zemljom Islama. Dolo je vrijeme da napada bude napadnut. Na islamskom je ummetu da otvori Iran za istu vjeru i da okona opasnost to se nadvi nad ummetom. I nek znaju oni koji svojim perima i jezicima zabluuju Ummet da e odgovarati pred Allahom radi davanja podrke Homeinizmu. jer je podrka Homeinizmu izdaja Allaha i Poslanika Njegova i vjernika. Zar ne vidite to uini Homeinizam i njegovi saveznici s djecom Islama kad se uvrstie? Zar ne vide saveznitvo Irana sa svakim neprijateljem Islama? ... Pa onaj koji do sada nije progledao i prosluao, pa ta e ga progledati i prosluati?...Ovi Homeinijevci su neprijatelji Allahovih prijatelja od ashaba pa na nie. pa kako musliman dozvoljava da bude prevaren i kako se na njih oslanja, a Uzvieni kae: "I ne oslanjajte se na one to zulum ine, pa da i vas vatra dohvati." Zar ne vide ljudi da nema sunijskog ministra u Iranu iako su treina stanovnitva? Zar ne vide ljudi ta se radi sa Sunijama u Libanu?
180 181

"Homeinizam i Islam" Kbu Rejhan Faruki (str. 8) Libanska ijska stranka

59

Zar ne vide ljudi ta radi iranski saveznik182 s Islamom i muslimanima? Zar nije ovo dovoljno za onog to ima oi? Ima li nakon ovog isprike prevareni? Uistinu su prevareni presudili sami na sebe da su neprijatelji ovog ummeta i svojih naroda i domovina i da uestvuju u zavjeri na budunost ummeta, pa hoe li doi tevbe? Moj Allahu. odriem se od Homeinija i Homeinizma, i od svakog ko ih podrava i saveznik im biva, Amin!"183

182 183

Misli na vlast u Siriji (str 64-72)

60

TA NAS OEKUJE?
Iran je i u Bosni ve prije rata naao pogodno tlo za irenje svog uticaja, zahvaljujui nepostojanju znalaca. Iranska literatura slobodno ulazi u Bosnu, u diplomatskim automobilima. U propagandne svrhe se koristi spremnost Irana da poalje 10 hiljada vojnika u okviru snaga UN (znajui dobro da to UN nee nikad prihvatiti). U augustovskom broju asopisa "Bejan" 1995. koji izlazi u Londonu, pie na brat iz Senegala o iskustvima Sunija sa itskom propagandom u zemlji u kojoj su svi Sunije. Postoje kod nas situacija slina, za oekivati je od Irana da koristi istu strategiju. Prvo je poeto od Iranske ambasade-prijemi, filmovi, vijesti. Zatim su graeni islamski centri sa irokim dijapazonom aktivnosti, meu ostalim i obrazovnim. Besplatne ljekarske usluge. itaonice, koritenje sufijskih tarikata. i konano, tampanje knjiga na domaem jeziku u kojima Sunije objanjavaju zato su postali ije, ili dijalozi izmeu Sunije i ije gdje redovno pobjeuje ija. Naslovi knjiga koje tampaju: "Summe ihtedejtu" (A zatim se uputih) "Li ekune mea sadikin" (Da budem s iskrenima) "Mehdi kroz povjest" (Muhammed Bakir Sadr) "Zato sam odabrao mezheb Ehli Bejta?" (El-Antaki) "Vilaje" od Muhammeda Bakira Sadra "Akide imamije" (Imamska vjera) Muhammed Rida El-Muzaffer "Sekife" (O prisezi Ebu Bekru) Muhammed Rida El Muzafer Islamska vlast" (ve prevedeno) Homeini 'Keful esrar" (Otkrivanje tajni) Homeini "El Muradaat" (Dijalog Sunije i ije) Abdul Husejn Maalim el medresetejn" Murteda Askeri Potom este posjete Iranu, udruenja Iransko-Bosanskog prijateljstva, klubovi intelektualaca zatvorenog tipa, (gdje se pronalaze mogue budue voe) Nek nam je Allah na pomoi! 61

I dok je ova knjiga bila u pripremi za tampu, dolo mi je do ruku "Svjetlo Istine" to ga je tampala Iranska ambasada u Sarajevu, odnosno njen Kulturni centar. Rafidije su poele s frontalnim napadom i za sada nadiru bez ikakvog otpora. Knjiga je tampana u okviru biblioteke "Jedinstvo", i zato je u ime jedinstva muslimana raspalila po svemu svetom za Sunije. Najtunije je to su prevodioci Bonjaci, kao i lektor, tehnika obrada... Ko zna da li je iko od onih koji bi se trebali suprotstaviti ovako bezobraznom irenju tue vjere i proitao ovu knjigu. Ima li iko od bonjakih vlasti ko je zainteresovan da se Bonjaci ne okrenu u iizam? Iran i ne pokuava iriti svoju vjeru u arapskim zemljama ili Pakistanu, zbog postojanja uleme koja e se lahko obraunati s njihovim podvalama. Ali Afrika ili Bosna, tu e Rafidije usmjeriti svoje napore. U Zenici je 31.marta 1996. odran Simpozijum o asnom Kuranu, u organizaciji istog Kulturnog Iranskog centra i Rijaseta IZ. S ijske strane uestvovalo je nekoliko doktora kur'anskih znanosti koji su raspalili svim topovima pobijajui sve u to Sunije vjeruju, a sve govorei o potrebi jedinstva. S bosanske strane nije uestvovao ni jedan strunjak kur'anskih znanosti, iz prostog razloga to ni jedan takav ne postoji u Bosni. ak i oni profesori Islamskog fakulteta koji predaju kur'anske znanosti specijalizirali su arapski jezik, a ne kur'anske znanosti. Umjesto toga, bonjaki predstavnici na Seminaru su nam priali o nemuslimanima u svjetlu Kur'ana. o jedinstvu muslimana kroz Kuran, o islamskom drutvu u Kur'anu. o vjeri i politici sa stanovita Kur'ana i o seksualnosti u Kur'anu! (opa!) I derviki ejh iz Kauna je imao priliku da pokae doktorima iz Irana da i mi konja za trku imamo. U svojoj veleumnoj raspravi koju je naslovio: "Analiza i analitika evidentnog Boanskog univerzuma i njegovih fakultiviteta", poduio nas je na ejh kako ""nejma vjeronaune islamizacije bez vjeronaunih institucija, erijatskih. tarikatskih, ma'rifetskih, hakikatskih, univerzalistikih, vahdetskih, kur'anskih, muhammedijskih uenja, a pojavni je svijet analitika obznana Allahovog obznanbenog univerzuma, koji se obznanjuje sa tri univerzuma od kojih se svaki obznanjuje sa svojim zahirom i batinom i sa po sedam "mesana", to ukupno iznosi etrnaest pojavnih i etrnaest nepojavnih obznanbenih realiteta, a 14 + 14 ini 28 obznanbenih realiteta, a univerzalne obznane Apsolutnog Allahova obznanbenog univerzuma se sastoje od tri fundamentalna realiteta: univerzalnog obznanbenog subjekta, univerzalnog obznanbenog predikata i univerzalnog insana, univerzalnog Kur'ana i univerzalnog alemskog univerzuma, a Kur'ani Kerim, kao ilumski Boanski univerzum je evidentiran i obznanjen na svih etrnaest (7+7=14) egzistencionih kategorija (dvije dismani, aklani, ruhani, a po jedna rahmani, subutijun, uhudijun, zatijun, ajnijun, i ilahijun), a kur'anska je drevna istorijska obznana objavljena preko 28 pejgambera sa 114 velija i valija, halifa i naiba, a to se tie kur'anskih znaenja, to je pos'o pejgamberskih velija i valija, karija i arifa, a vahdet je u kesretu, a "kesret je u vahdetu", a bez analiza i analitike nejma spoznaje ni sintetike, a bez errijatskih, tarikatskih, ma'rifetskih, hakikatskih, vahdeti- subutskih. vahdeti-uhudskih, vahdeti-vududskih, vahdeti-zatijskih, ajnskih i ilahijjeti-nefskih kategorija, nejma kompletne analize i spoznaje asnog Kurana."184 Ono to nam je uvaeni alim jo zaboravio rei jeste da kilo i tri frtalja kongenzistecijalne akrimonije obznanjuje peripatetinu hipopleksiju ekstraordijalnih megaprociteta. Na kraju nam poruuje da se radujemo, postoje osvjeenje i oduhovljenje muslimana neminovnost ovog stoljea. Ba nas osvjei svojom obznanjenom duhovitou. Ne zna ovjek bil se smijo il' bi plako! Usput nam pripominje na ejho kako je "Allah aspolutni egzistent, bez ma ega i bez ikoga s Njim, samsamcatni i jedanjedini egzistent" (o panteizmu smo ve govorili u ovoj knjizi) kome je bilo dosadno Samom, pa "da ne bi ostao nepoznat ma kome osim Sebi, jer sve to nije poznato jeste nepriznato. Stvorio je jedno Univerzalno stvorenje u kojem se Obznanio (biva Muhammeda, pogledaj poglavlje u ovoj knjizi o Homeinijevom panteistikom nauavanju). Pri tome potura Allahu slijedee rijei: "Ja sam bio, i vjeno Sam, totalna Tajna. Osobna Moja elja i volja je bila, i vjeno je, da se osobno Obznanim, pa sam radi Svoje line i egzistencijalne obznane Stvorio jedno poznato univerzalno stvorenje sa kojim Sam se Obznanio." A onda je tom stvorenju Rekao: "0 Moj obznanbeni univerzume, da nije tebe, Ja ne bi Stvorio svjetove. Tebe sam Stvorio radi Sebe, radi Svoje sopstvene Obznane, a svjetove Sam i sva druga stvorenja Stvorio radi tebe, to jest. radi tvoje osobne obznane, pa su svjetovi tvoje realne obznane i tvoja analiza i obznana."

184

oli H. Mustafa emsi dervi: "Analiza i analitika evidentnog Boanskog univerzuma i njegovih fakultiviteta" (Seminar o asnom Kur'anu-Zenica 1996) Iranski kulturni centar-Rijaset IZ.

62

Lijepi dervi efendija, kako nam samo lijepo obznani da nas Allah Stvori samo zato da ne bi Bio nepriznat. Pa i jest vala, svako treba uzet svoj hakk. A izraavanje kojeg na ejh pripisuje Stvoritelju nalikuje izraavanju Hrvatskog Sveuilita u vrijeme Obznane. Istina, na dervi na kraju veli da bi to mogle biti ili Allahove Rijei ili moda rijei kakvog arifa (svejedno uostalom!) A i nai uvaeni gosti iz Irana imali poneto kazati: - da dosadanji- mufessiri (komentatori Kurana) nisu znali za kur'ansku sveobuhvatnost, dok nije doao Homeini185. - da muslimani trebaju slijediti samo one hadise Boijeg Poslanika koje prenose Alijevi potomci (a to prenose drugi ashabi, biva nije pouzdano)186. - da je Allah na svakom mjestu (neuzubillah), i da oni koji kau (tj. Ehli Sunne) da kur'ansko aje: "On je svama gdje god bili" znai da je On Obavijeten o onome to inimo, jesu nemoni spoznati istinu187. Na uvaeni gost nije naravno htio proitati spomenuto aje do kraja "...i On Vidi to inite" (Hadid: 4) - da dua biva na kraju "likvidirana"188 (ieznue u Bogu). - svi gosti od reda su htjeli da stave na isti nivo ijsko vjerovanje da je dananji Kur'an samo treina "pravog Kur'ana" (o emu smo govorili u knjizi) i sunijsko vjerovanje da je bilo sputenih ajeta koja nisu ula u Kur'an nego su zamjenjena drugim, o emu govori Kur'an: "...kad Zamjenimo aje ajetom, a Allah najbolje Zna ta Objavljuje." (En-Nahl, 101) Za ulemu Ehli Sunneta zato kau da "nemaju unutarnjeg razumijevanja"189. A za hadise koji govore o takvim ajetima koja nisu ula u Kur'an vele da su izmiljena, bez obzira to se nalaze u vjerodostojnim hadiskim zbirkama Ehli Sunneta190, i trae da Ministarstvo obrazovanja u muslimanskim zemljama zabrane tampanje ovakvih knjiga!191 U isto vrijeme, brane one koji govore da je tobonji Alijev Kur'an jedini potpuni Kur'an, kako u stvari hoe da kau da se radi o Alijevom tumau Kur'ana.192 Pri tom navode priu iz njihovih knjiga koju smo spominjali u ovoj knjizi, kako je Alija navodno ponudio taj svoj kompletni Kur'an ashabima, ali su ga ovi odbili.193 ijama se ne svia to se Ebu Bekru. Omeru i Osmanu pripisuju zasluge da su se pobrinuli da se listovi i ploice zapisivanog Kur'ana u vrijeme Boijeg Poslanika skupe u jednu knjigu194, i to smatraju poticanjem sumnji u vjerodostojnost Kur'ana.195 - obaraju se na staru sunijsku ulemu koja je pisala o opasnostima iizma poput ehrestanija. Ibni Halduna i Ibni Tejmijje. i njihove rijei nazivaju "groznim laima".196 Organizatori Simpozijuma su se potrudili da dovedu nekakvu doktoricu Aiu iz Egipta, koja je kao i veina bonjakih uesnika pobornik pribliavanja Sunija i ija. Ona tvrdi da "ni jedan musliman ne sumnja u to da su ije Imamije (tj. dvanaestoimamci) muslimani."197 Kao dokaz za to navodi rijei Kadi AbdulDebbara: 'Tvrdnja o dodavanju Kur'anu i oduzimanju od njeg potekla je od nevjernika koji su se krili pod mezhebom "imamija"." Dakle, Kadi jasno kae da su Imamije nevjernici koji su prikrivali svoju namjeru pod plastom slijeenja "Imama" iz Alijeva potomstva. Naa je Aia, meutim, odluila da ovu Kadijevu izjavu shvati na svoj nain, tj. daje meu "Imamijama", koji su po njoj muslimani, bilo nevjernika koji su se samo pretvarali da su Imamije.
185

Ajatollah Da'fer Subhani: "Odrazi Kur'ana i njegove razliite dimenzije u miljenju Imama Homeinija" (str.2.) (Simpozijum o asnom Kuranu - Zenica 1996) 186 lbidstr.3. 187 Ibidstr. 4. 188 Ibidstr4. 189 Abdurrahman Kerimi: ("sunijski alim iz Irana"): "Dokazi za nepatvorivost Kur'ana" (str 1.) (Simpozijum o asnom Kur'anu Zenica 1996) 190 ihabuddin Husejni: "Muslimani su suglasni da je Kur'an zatien od izmjene" str 3. Sejjid Musevi: "uvanje Kur'ana kod ija i Sunija." str c (Simpozijum o asnom Kur'anu - Zenica 1996). 191 Ibid, str 10. 192 ihabuddin Husejni: str. 4. Aia Menai: "Stav ija Imamija o asnon Kur'anu" str. 3. 193 Sejjid Musevi: str. 4. 194 ihabuddin Husejni: str. 5 195 Sejjid Musevi: str.4. 196 Sejjid Musevi: str7. 197 Aia Menai: str 1.

63

Islamska ulema smatra ijsku ulemu kafirima (nevjernicima), poto su svjesno odstupili od izvorne vjere, a njihov obini svijet dahilima (neznalicama) koje treba pozvati u pravu vjeru, pa ako odbiju onda se i za njih moe rei to i za njihovu ulemu. Kae ejhul-Islam Ibnu Tejmijje: "Dozvoljeno je ubiti bilo koga od njih ako je pozivalac u svoju vjeru ili bilo na koji nain opasan, kao to je Ali bin Ebi Talib htio ubiti Abdullaha ibnu Seba', prvog Rafidiju, pa pobjee daleko od njeg. I stoga to su od najveih smutljivaca na Zemlji, pa ako se njihova smutnja ne moe drugim zaustaviti do ubijanjem, ubijaju se. Ne treba ubiti svakog pojedinca od njih ukoliko ne ispoljava javno svoju vjeru, ili ako e u njegovu ubistvu teta biti vea od koristi. to se tie proglaavanja ih nevjernicima i njihovog vjenog ostanka u vatri, svaki od njih pojedinano biva nevjernikom u sluaju da govori neto za to zna da je suprotno onome to je rekao Boiji Poslanik, a to se tie njihovih ina, postaju nevjernici ukoliko ine protiv muslimana ono to ine nevjernici protiv muslimana."198 Vratimo se sada "Svjetlu Istine". Iz ove se knjige moe nazrijeti kojim e se metodama sluiti Rafide u Bosni. Glavna je panja data napadu na sunijske zbirke Poslanikovih rijei i djela, jer je Poslanik bio taj koji je govorio i postupao razliito od onog to bi Rafide htjele. Druga je panja usmjerena ocrnjivanju prve trojice halifa i ostalih drugova Boijeg Poslanika, te njegovih asnih supruga. Meutim, ni jedan od ovih napada ne sprovodi se otvoreno, nego se to radi usputno u okviru neke druge tematike, esto ak u fusnotama, tako da neoprezan itaoc nee to ni opaziti, a cilj e biti postignut, a on je postepeno sijanje sumnje u vjerodostojnost itave sunijske predaje. I ova knjiga to nam je u rukama najvie otrova sije upravo u fusnotama. Knjiga prividno govori o Kur'anu, ponavljajui iste teme koje smo spomenuli govorei o seminaru u Zenici. Namjera je knjige, kako se eli prikazati, pribliavanje Sunizma i iizma, no prava je namjera saenje klice sumnje u ono to smo vijekovima vjerovali u Bosni. Autori na poetku knjige istiu da su ponosni to pripadaju mezhebu (ve smo spominjali u naoj knjizi kako se Rafida pokuavaju prikazati samo jednom od pravnih fikhskih kola) "kojem je cilj da spasi Kur'an da ne bude sahranjen"199. (za razliku od drugih mezheba, tj. Sunija.) Zatim nam priaju kako je Poslanik rekao za Aliju "da vidi i uje to i on sam vidi i uje, samo to nije poslanik".200 a Aliji pripisuju da je izjavio kako ga je Poslanik dok je bio dijete "stavljao u svoju postelju i privijao svoje grudi uz njegove, primicao tijelo svoje blizu njegova"201 (pederluk je veoma rairen meu ijama). Kao dokaz za ove bljuzgotine navode knjigu koju smo spominjali ranije, "Nehdul-belaga". koju su ije napisale pripisujui je Aliji, a Islamska zajednica u Zagrebu potrudila da prevede i izda! Zamislimo samo neukog itaoca koji bude itao ovaj otrov, a onda na kraju teksta vidi: "Izdanje Islamske Zajednice Zagreb". To je njemu dovoljno za vjerodostojnost svega to je proitao. To Rafide dobro znaju, i zato nakon svakog navoenja iz ove knjige obavezno dopiu: "Izdanje Islamske Zajednice u Zagrebu" i to posred stranice, a ne u fusnoti kako je to uobiajeno. Islamska zajednico u Zagrebu, jeste li svjesni da ete snositi svoj dio odgovornosti za svakog Bonjaka koji POIZI zahvaljujui izmeu ostalog i Vama? Onda nam autori priaju kako bi Dibrila alejhisselam kad bi dolazio u Medinu "doekivale najljepe djevojke"?!?202 (ijama je mnogo stalo da istaknu kako Islam nije protiv mjeanja spolova. Sunijski Baluistanci iz Irana pripovjedali su mi kako se iranska vlada trudi na sve naine pokvariti moral Baluistanaca, kako bi ih onda mogli lake drati u pokornosti). Tako Rafidije neprimjetno crne asnu sliku koju muslimani imaju o sahabijkama, koje ovdje eto nemaju drugog posla do izlaziti pred plahovite momke. Boiji Poslanik je na samom poetku Objave naravno bio preplaen glasom Dibrila koji ga je pozvao da ponavlja za njim prva kur'anska ajeta. a kad je prilikom povratka iz peine Hire vidio vie sebe Dibrila u njegovom pravom obliku sa stotinama krila, pomislio je da se radi o dinu pa je preplaen otrao kui i pokrio se. pa ga i sam Kur'an poziva: "O pokriveni, ustaj i opominji!" (El-Muddessir: 1,2)
198 199

Ibnu Tejmijje: "Sual fi Ali bin Ebi Talib" str 39. Muhammed Zarean Mustafa Rezvani: "Svjetlo Istine" str. IV (Iranski kulturni centar- Sarajevo 1996.) 200 Ibid,str 4. 201 Ibis, str 4. 202 Ibid 9.

64

ijama se zbog neeg ovo ne svia i stoga vele: "nije tano ono stoje navedeno u Buhariji i Muslimu da je Poslanik uo glas u peini da ga doziva..." "Sasvim je jasno da su ovu priu, koju iznose Buharija i Muslim, ispriali primitivni laiki umovi"203 Naravno, njima je glavna podmukla namjera ocrniti Buhariju i Muslima, dvije najvjerodostojnije sunijske zbirke hadisa Boijeg Poslanika, a sve to kao usput, govorei o vrstama Objave. Nakon svakog poglavlja autori postavljaju pitanja, pa tako i ovdje pitaju: "Je li istinita pria koju iznosi Buharija. i zato?"204 Oito da namjeravaju knjigu uiniti dijelom nastavnog programa. Gdje ste gospodo u Islamskoj zajednici, Rijasetu. Ministarstvu prosvjete...?? Ulema Ehli Sunneta ui na osnovu pouzdanih izjava Boijeg Poslanika kako je Kur'an prvo sputen sa Levhi Mahfuza na zemaljsko nebo u cijelosti, u noi Lejletul-kadr: "Uistinu ga Spustismo u Lejletul-kadru" (El-Kadr: 1), a zatim je sa zemaljskog neba postepeno sputen od strane Dibrila Boijem Poslaniku: "I Kur'an Smo podijelili da ga ui ljudima sa zadravanjem, i Spustismo ga sputanjem." (El-Isra: 106) Ovo kur'ansko aje govori o ove dvije vrste silaska Kur'ana. Prvi dio ajeta govori o postepenom silasku Kur'ana sa zemaljskog neba do Boijeg Poslanika posredstvom Dibrila, a drugi dio ajeta govori o prvom sputanju itavog Kurana odjednom od Levhi Mahfuza do zemaljskog neba. Prenosi Ibnu Abbas da Boiji Poslanik veli: Sputen je Kuran u noi Kadra u mjesecu Ramazanu na zemaljsko nebo itav odjednom, a potom je sputan postepeno." (Et-Taberani) to se tie silaska Objave putem Dibrila, Kur'an ovako veli: "Uistinu je to Objava Gospodara svjetova. Siao je s njome Duh Pouzdani (Dibril) na tvoje srce da bude od opominjaa". (E-u:ara: 192) ije, meutim, zbog svojih kranskih uenja o Savrenom ovjeku Muhammedu proizalom iz samog Allaha odsjajavanjem ("emanacijom") (ba kao i Isa, alejhisselam. kod krana) o emu je ranije bilo rijei, poriu ove jasne ajete i hadise i tvrde da je Kur'an bio objavljen odjednom Boijem Poslaniku jo ranije, pa je znao ta e mu biti objavljeno205. Ali, da je Poslanik unaprijed znao ta e mu biti objavljeno, ne bi dopustio sebi da bude prekoren: "Namrtio se i okrenuo kad mu doe slijepac" (Abese: 1), kad se okrenuo od slijepca koji se raspitivao o Islamu jer je bio zauzet glavarima Kureja, nit bi ekao itav mjesec dana dok nije sputeno aje koje brani ast njegove asne supruge Aie od potvore, kad je zaspala a karavana otila ne znajui da Aia nije u nosiljci: "Meu vama je bilo onih koji su iznosili potvoru... Svaki od njih bie kanjen prema grijehu koji je zasluio....One koji vole da se o vjernicima ire bestidne glasine eka teka kazna i na ovom i na onom svijetu." (Nur: 11-19) Pronicljivost Omera ibnul-Hattaba dobro je poznata muslimanima i dokazala se u vrijeme njegova halifovanja kad je pokorena i Perzija. Vie se puta desilo da sie kur'ansko aje potvrujui Omerovo miljenje. Tako prenosi Buhari kako je sin voe munafika Abdullaha ibn 'Ubejj Selula zatraio od Boijeg Poslanika da klanja denazu ocu mu, od ega ga je Omer odvraao. Ne elivi odbiti molbu Abdullahovog sina koji je bio njemu drag ashab, za razliku od oca, Resulullah je ipak predvodio denazu, nakon ega je silo kur'ansko aje: "I nijednom od njih kad umre nemoj molitve obavljati niti sahrani njegovoj prisustvovati" (Tevba: 84) Ovo se ijama kivnim na Omera zbog Perzije nikako ne dopada, stoga autori knjige o kojoj govorimo poriu dogaaj iako ga prenosi Buhari206. dodajui: "Na veliku alost, mnogi od ovih dogaaja su izmiljeni i krivotvoreni, a nalaze se zabiljeeni u velikim hadiskim zbirkama poput Buharije i Muslima i drugih na koje se oslanja Ehli Sunnet"207 Zatim vele: "udno je u ovoj prii koju prenosi Buhari to da je Omer znao da je denaza zabranjena munafiku prije nego je objavljen ajet o njenoj zabrani. Pa je li mogue da Omer bude nadahnut onim to Poslanik ne zna i bude dostavlja eriata Poslaniku?" Ovo je nain na koji Revafida podvaljuju neukima. Niko ne kae da je Omer znao neto to jo nije bilo objavljeno. Omer je jednostavno smatrao da nije primjereno Poslaniku da predvodi denazu voi munafika. Veli Boiji Poslanik: "Kod ummeta prije vas bilo je nadahnutih ljudi, a ako takvih ima u mom ummetu onda je to Omer.208
203 204

Ibid 12 Ibid 13 205 Ibid 12. 206 Ibid 21 207 Ibid 21. 208 Buhari: 5/7/38.

65

Ebu Talib, otac Alijin i amida Poslanikov umro je kao nevjernik, ne htijui priznati Muhammeda za Poslanika. Buhari prenosi209 kako je Vjerovjesnik traio oprosta za Ebu Taliba dok nije objavljeno: "Vjerovjesniku i vjernicima nije doputeno da mole oprosta za mnogoboce, makar im bili i rod najblii, kad im je jasno da e oni stanovnici u dehennemu biti." (Tevba: 113) Ovo se naim autorima ne svia, pa vele da je hadis krivotvoren i izmiljen iako ga prenose Buhari i Muslim i dodaju: "O njegovu nevjerstvu mogu govoriti samo zlobnici i protivnici Islama i muslimana, primitivci i klevetnici.',210 Potom autori putaju jedan od svojih ubojnih otrova iz fusnota. Ovaj je put rtva najvei sunijski mufessir (tuma Kur'ana) Ibnu Kesir, koji se potrudio da skupi hadise koji tumae kur'anske ajete. Evo kako o njemu govore autori, sitnim slovima ispod teksta: "Neke od njih je obuzeo ejtan, pa su zaboravili Allahovu Opomenu. Zbog svoje tvrdoglavosti skrivali su injenice o prednosti Ehli Bejta. (Kad ije spomenu Ehli Bejt, oni misle samo na Alijeve i Fatimine potomke. Ovaj pojam, koji oznaava porodicu Boijeg Poslanika je naravno iri, i obuhvata i supruge Boijeg Poslanika kao i potomke njegovih amida Ebu Taliba, Abbasa i Akila). U njih spada Ibnu Kesir u svom Tefsiru. "Oni ele da utrnu Boije svjetlo ustima svojim, a Allah Svoje Svjetlo Upotpunjuje".211 Eto, tako dozvole Rafidije sebi ponekad da provali njihova skrivena mrnja i otkriju svoje pravo lice. Njihov princip pretvaranja nekad zataji, pa stavie naeg najveeg mufessira pod aje koje govori o nevjernicima koji ele utrnuti Allahovo Svjetlo! Pitanje je samo imaju li Bonjaci dovoljno gas maski!? Potom dolazimo do pitanja silaska Kur'ana na "sedam harfova", kako o tome govori hadis Boijeg Poslanika koji prenosi Muslim: 1357

"Kad je bio Resul kod plemena Gifar doe mu Dibril i ree: "'Allah ti zapovjeuje da ui Kuran svome ummetu po jednom narjeju", pa ree Resul: "Traim od Allaha oprosta. uistinu moj ummet nee to moi podnijeti." Potom mu doe drugi puta pa mu ree: ""Allah ti zapovjeuje da ui Kur'an svome ummetu na dva narjeja", pa ree Resul: "Traim od Allaha oprosta, uistinu moj ummet nee to moi podnijeti." I ne prestade ponavljati dok ne ree Dibril: "Allah ti zapovjeuje da ui Kur'an svome ummetu na sedam narjeja, po kojem god uili ispravno je." (Muslim: 1357) Hadisi o silasku Kur'ana na sedam harfova su mnogobrojni, i jasno je da se radi o sedam razliitih arapskih narjeja, kako bi svima bilo lahko shvatiti Kur'an koji je silazio. ijama se ovo ne svia, i htjeli bi tih sedam harfova protumaiti na svoj batinski nain. tj. da svako pojedinano kur'ansko aje ima vie razliitih znaenja. Tako onda mogu tumaiti Kur'an kako im se svidi.
209 210

6/87/119. Svjetlo Istine: 22. 211 Ibid 24.

66

to se tie sunijskog uenja po pitanju sedam harfova, prozivaju ga "laju na Allaha"212, kao to je i hadis koji prenosi Muslim, a koji smo naveli "obina la na Boijeg Poslanika"213. Napade na Buhariju i Muslima ponavljaju opet na slijedeim stranicama.214 Cilj je jasan: udariti po sunijskim zbirkama hadisa, udariti po sunijskim tumaima Kur'ana, udariti po ashabima, udariti po sunijskoj akidi. Potom gospoda ponavljaju iste svoje stare prie o Alijinom Kur'anu215 o kojem smo ranije govorili, a ak su i skupljanje kur'anskih stranica u jednu knjigu, to je bilo djelo prve trojice halifa pripisali jadnom Aliji.216 I onda, pod bezazlenim naslovom "Objedinjavanje Kur'ana", opet jedna zatrovana fusnota. Ovaj put je ciljan trei halifa Osman, a sahabija je Ibnu Mes'ud kao izjavio da Osman mijenja Allahove propise i da se na njeg izlila Boija srdba!!217 Na nama je da se s pravom upitamo - ko je bio recenzent ovoj knjizi; ko je dopustio da se tampa i iri? Da li bi Iran nama dopustio da mu u sred Teherana tampamo knjigu to psuje Homeinija? I ne samo to, nego bezobrazno optuuju Osmana da je naredio da istog Ibnu Mes'uda izbace iz damije, pa mu rebra polomie od silnih udaraca! Onda je otiao Aliji, koji ga je njegovao!! Osman je usput rekao Aii da umukne!!! 218 Kao izvor ove bljuvotine navode Jakubija, itskog povjesniara. Najopasnije je to su mnoga poznata imena povjesniara Islama ije, poput Jakubija, Mes'udija, ili Isfahanija, autora knjige "Agani", u kojoj opisuje sunijske halife uivaocima u piu i enama, to e orijentalisti prenijeti u svoje knjige o povijesti Islama. U ovom poglavlju su se potrudili da posiju sumnju i u Kur'an koji imamo danas u rukama, poto su u mushafima koje je naredio Osman da se saberu i poalju u razne krajeve islamske drave "uinjene mnoge greke i jeziki i stilski propusti, a svi su se ovi primjerci zagubili".219 Preporuujemo im da posjete Topkapi muzej, ili Kairo ili Petrovgrad. gdje ih mogu vidjeti. A onda, u sred poglavlja koje govori o sabiranju Kur'ana u prvom hidretskom stoljeu, tema iz ovog stoljea. Iranov krvni neprijatelj i susjed koji mu remeti planove - Saudijska Arabija! Ali kako to dovesti u vezu s poglavljem? Pogledajmo kako: "Vidimo neke vladare u islamskim zemljama koji ne vode rauna ni o emu izuzev o svojoj veliini i o svojoj vlasti nad muslimanima, a ni najmanje se ne interesuju za interese i dobro muslimana. ak ta vie podstiu i pomau interese neprijatelja Kur'ana protiv interesa muslimana i to ine veoma lahko. Meutim, uprkos tome, javno se deklariu kao vjernici i tampaju Kuran i dijele po svijetu. Na to, ti munafici, dvolini vladari javno pokazuju svoju vezu sa namazom, zekatom, haddom, postom i ostalim vjerskim javnim ibadetima. Meutim, ovo njihovo javno pokazivanje nije nita drugo do varanje muslimana." Na kraju jo proklinju ashaba Muaviju, petog halifu, i sina mu Jezida kojeg zovu "vinopijom". Ne vjerujem, ipak, da bi se u drugim zemljama Ehli Sunneta usudili ovako to tampati. Vjerovatno misle da im se ovdje u Bosni niko nee usuditi suprotstaviti. A koje najvie pomagao bosanski narod tokom rata i poslije rata vidjelo se i vidjet e se. Evo nas opet kod bezazlenog naslova ispod kojeg zmija vreba: "Nepromjenjljivost Kur'ana", a potom: "Kada se smrt pribliila Boijem Poslaniku u njegovoj su kui bili ljudi, meu kojima i Omer, pa je Poslanik rekao: "Hajde da vam napiem oporuku poslije koje neete zalutati, ali je Omer rekao: "Poslanik je bolestan (u drugom rivajetu: Poslanik bunca). Dovoljan vam je Kur'an...',220 Povratismo se Buhariji da vidimo kako to Omer veli za Poslanika da "bunca", kad ono:

212 213

Ibid 25. Ibid 25 214 Ibid 32. 215 Ibid 35. 216 Ibid 38. 217 Ibid 40. 218 Ibid 41. 219 Ibid40. 220 Ibid 68.

67

".....Pa ree Omer: "Pojaae se bolovi u Boijeg Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, imate Kur'an, dostatna nam je Allahova knjiga...." Nigdje spomena "buncanju". Omer samo hoe da zatiti Poslanika od napora jer vidi kako se pati. Pa kako ga onda pripisae Omeru9 Autori vele: "u drugom rivajetu". Da vidimo to drugo rivaje:

"....... Pa rekoe (prisutni ashabi): "Poslanik je u bunilu (od bolesti)...." (El-Buhari u poglavlju o Dihadu i ivotopisu Boijeg Poslanika br. 2825) Podvaljujete gospodo Rafidije, mislite valjda da niko ne zna traiti "drugo rivaje"! A u pitanju po zavretku poglavlja potrudili su se zapitati mektebsku djecu koji bi trebali uiti o Kur'anu i o Islamu iz ove knjige: "Je li dozvoljeno rei za Poslanika da bunca?" Ono to je jo njima na umu jeste da bi ovim hadisom htjeli dokazati da je Poslanik htio oporuiti Alijino nasljedstvo nakon svoje smrti, pa da ga je Omer u tome sprijeio. Meutim, isti hadis pojanjava da je Poslanik pred smrt (istog dana) usmeno oporuio tri stvari, ali ovaj dio hadisa nai autori nisu htjeli prevesti poto u tim oprukama nema spomena nasljeivanju od strane Alije. Te su tri oporuke: da se hriani i jevreji istjeraju s Arapskog poluostrva. da se nastave davati darovi delegacijama koje dolaze primiti Islam, a treu je

68

preporuku prenosioc hadisa ovdje zaboravio, ali u drugim hadiskim zbirkama nalazimo da je ta trea preporuka vrsto pridravanje Kur'ana. U slijedeem poglavlju na redu su opet Osman i Omer koji briu i dopisuju Kur'anu kako im se svidi, a Omer se "suprotstavljao Poslaniku i sebe smatrao Muhammedovim prijateljem, i samostalno je ponitavao vjerske propise poput privremenog braka ".221 Tu smo dakle, pripazite se Bonjakinje!! A to se tie Omerovog "smatranja" sebe ashabom Boijeg Poslanika, nek nam sam Resulullah o tome to kae: "O sine Hattabov. tako mi Onoga u ijoj je Ruci dua moja. kad god te ejtan vidi da hodi stazom, dohvati se puta drugog." (El-Buhari: 3683) Potom dolazimo do ve spomenute teme o zamjeni nekih sputenih ajeta drugim, to e iskoristiti da udare po sunijskoj hadiskoj nauci: "Veoma je udno da neki ljudi smatraju knjige koje sadre takve predaje najvjerodostojnijim knjigama hadisa. a sve predaje i hadise u njima vjerodostojnim"'.222 to vam se ini, vi "neki ljudi", hoemo li i dalje dopustiti Rafidijama da nam psuju po svetinjama, ili je moda bolje da prihvatimo njihove prie i ponemo s progonom onih to nee da napuste Buhariju i Muslima i prihvate se Homeinija? Na kraju knjige je odjeljak posveen akietu- vjerovanju. Prvo nas naivno obavjetavaju kako je Poslanik potovao suprugu Hatidu (dakle ne i Aiu, kerku Ebi Bekra, niti Hafsu, kerku Omerovu), kako je ljubio kerku Fatimu (dakle ne i svoje druge keri, koje su jedna nakon druge bile Osmanove supruge).223 Zatim bi htjeli da nas podue kako je doputeno traiti posredstva do Allaha putem turbeta224, a kao dokaz navode kur'ansko aje: "...ko moe posredovati kod Njega izuzev po doputenju Njegovu?". (El-Bekara: 255) koje govori o ahiretskom efaatu (posrednitvu kod Allaha) kad Boiji Poslanik ini efaat od Allaha za teke grijenike svog ummeta, ehidi za sedamdesetom od svoje porodiee. djeea za svoje roditelje i roditelji za svoju djecu. itd. Na poslijetku bi nam htjeli dokazati da Allaha neemo vidjeti na ahiretu dokazujui to Allahovim odgovorom Musau alejhisselam: "....nee Me vidjeti...", kad je zatraio da Ga vidi na dunjaluku (El-E'araf: 143), to prenose Buharija i Muslim o vienju Gospodara na ahiretu poput vienja utapa u noi bez oblaka nazivaju hadisima "krivotvorenim od strane neznalica koji ne razumiju Islam".225 I za kraj su ostavili po koji "biser". Prvo je Allah poslao kamen s neba da ubije nekog Harisa koji je htio prihvatiti itav Islam izuzev toga da je Alija nasljednik Boijeg Poslanika.226 Valjda su zato Srbi gaali sa brda. to nismo bili ije! A u zadnjoj fusnoti, na zadnjoj strani knjige, ako niste znali. peti halifa Muavija nareuje da se ubije svako ko voli Aliju!!227 Tako, eto, naa "braa" iz. Irana, to nam ue Kur'an po damijama uz. Ramazan, ire bratstvo i jedinstvo muslimana kroz. svoje Kulturne centre po svijetu. Doljegali su eto i do nas... Da odljegali kao to doljegae, InaAllah! I jo da vam kaem kako e Rafidije reagovati na ovu knjigu. Autora e jakako nastojati likvidirati. To je njihov metod. Ba im fala, svima nam je elja ehidima biti. A o knjizi e rei ovako: "Sektake razlike, koje veinom ire i intenziviraju pisci plaenici i zlonamjerni ljudi...! Tako se obratio vjerski voa Irana Hamnei u pismenoj poruci hadijama svijeta ove godine. Tako ti nama, voo Irana, "pisci plaenici i zlonamjerni ljudi". Ne znam samo misli li na svoju raju iz Iranskog kulturnog centra, koji ne samo da ire sektake razlike, nego nas otvoreno pozivaju da napustimo nau vjeru zasnovanu na potvorama i laima i skrivanju istine i prihvatimo se njihove, ili misli na nas koji upozoravamo Bonjaki narod na vae podvale? I Zahvala je AIlahu. Gospodaru svjetova. Muharrem. 1417/Lipanj. 1996.

221 222

lbid 74. Ibid, 82. 223 Ibid, 93. 224 Ibid, 93.
225 226 227

Ibid 96.
Ibid 100. Ibid 104.

69

70

71

72

O PISCU
Halid Tuli je izdanak stare sarajevske ulemanske porodice s Bjelava. Na njihovim su imanjima sada studentski domovi, a porodina im kua sada stoji nasuprot Bjelavske damije. Halidov pra-pradjed Mehmed ef. Tuli bio je njen imam i vjerouitelj. Poginuo je skupa sa dvojicom sinova predvodei otpor na Bjelavama ulazeoj austrougarskoj vojsci. Mehmed ef. sin Ahmed je nastvaio tradiciju i prenio je na sina Mustafu ef. Tulia koji je bio upraviteljem Gazi Husrevbegovog hanikaha. Njegov sin profesor Muhamed Hazim Tuli bio je jedan od potpisnika Sarajevske rezolucije 1941. i bio je direktor Gazi Husrevbegove medrese i inicijator povratka dananje zgrade Medrese i Fakulteta u vlasnitvo Islamske zajednice. Njegov sin Halid, autor ovog djela, bio je idejni zaetnik zelenih beretki jo davne 1979. god. Kada je sa skupinom prijatelja poeo nositi zelenu beretku s jednim ciljem provocirati muslimanske mase i probuditi njihovu uspavanu samosvijest. 1980. god. sueno mu je zbog molitve na javnom mjestu (u kancelariji kompjuterskog centra Socijalnog), a iste je godine morao zamijeniti toplu kancelariju hladnim jamama brezanskog rudnika zbog odbijanja potpisivanja knjige alosti za Titom! Naavi mjesto nastavnika njemakog jezika na Ozrenu (!), preselio se u Zavidovie. Pred sarajevska hapenja 1983. god. vratio se u Sarajevo i zaposlio u kompjuterskom centru TP-a. Tu nije bilo potrebno klanjati u knacelariji, jer je Ali Paina damija preko puta. Na podne namazu jednog proljetnog dana 1983. god. obavijeten je da je SDB tog jutra kupila.... Traili su ga u Zavidoviima neznajui za njegovu nevdanju selidbu. To mu je dalo priliku da nestane iz zemlje skupa sa svojom suprugom u sedmom mjesecu trudnoe i dvoje sitne djece. Skrasio se u arapskom svijetu i posvetio islamskim naukama. Do sad su mu tampana djela: Kad borba postaje dihadom a borac mudahidom?, Trgovina Kur'anom, Islam i druge vjere, Veliki ejtan (o iizmu). U tampi je Brat velikog ejtana (o sufizmu), Stav islama o razbibrizi, svirci i pjesmi, Nove misionarske grupe, Poziv kranima.

73