Lynch, K.

(1974): Slika jednog grada

I SLIKA OVJEKOVE SREDINE grad je konstrukcija u prostoru, kao arhitektura, samo veih razmjera Svaki graanin se na neki nain srodio s nekim dijelom grada, a njegova slika o gradu je natopljena uspomenama i znaenjima. (2) - nae opaanje grada nije neprekidno, nego fragmentarno - slika grada stvara se od uz pomo svih naih osjetila koja su neprekidno ukljuena, tvorei tako niz utisaka i opaanja - grad u svojim opim obrisima moe povremeno biti nepromjenjiv, ali on to nikad nije u svojim pojedinostima - vanost slike grada: ugodna okolina za svakodnevno uivanje, pouzdano sidrite naeg ivota, proirenje ivotnog smisla i obilja itljivost - knjiga razmatra vizualne kvalitete amerikih gradova prouavanjem mentalnih slika koje imaju njegovi stanovnici - posebna koncentracija na vizualnoj kvaliteti itljivosti lakoa s kojom se dijelovi grada mogu raspoznati i organizirati u konkretnu sliku - itljivost prema Lynchu najbitnija kvaliteta dispozicije grada - mogunost orijentacije elementarna za ljude; povezana s naim osjeajem ravnotee i samopouzdanja - u procesu snalaenja strateka veza je slika nae okoline, uopena mentalna predstava fizikog svijeta koju ima pojedinac (5) - strukturalnim poznavanjem nekog grada ili njegovog dijela, ovjek moe u sebi srediti supstancijalnu koliinu injenica i ideja o prirodi svijeta u kojem ivi, to mu prua mogunost izbora i polaznu toku za pribavljanje drugih informacija; zbog toga se moe rei da je jasna slika nae okoline korisna i neophodna osnova za rast pojedinca (6) - dobra slika nae okoline prua nam osjeaj emocionalne sigurnosti koja pomae da se uspostave harmonine veze izmeu sebe i vanjskog svijeta (6) - itljiva okolina povisuje i potencijalnu dubinu i intenzitet naeg doivljaja - grad je moan simbol naeg kompleksnog drutva: ako je i vizualno dobro stvoren, on moe imati vrlo snaan izraajni smisao (6) - Moramo priznati da postoji izvesna vrednost ako okolina ima u sebi neto od mistifkacije, labirinta ili iznenaenja. (7) !! - to moe postoji samo pod odreenim uvjetima: ne smije postojati opasnost od gubljenja osnovne forme, mistifikacija se moe dogaati samo u malim cjelinama; labirint mora biti tako oblikovan da se moe istraiti i dosta brzo shvatiti; potpuni kao bez povezanosti nikad nije ugodan - to dovodi do vanosti promatraa koji igra aktivnu ulogu u opaanju svijeta, tako da ima kreativnu ulogu u stvaranju svoje slike svijeta - okolina sreena do preciznih detalja moe postati konica novih vrsta djelatnosti (Pejza u kome nam svaka stena pripoveda svoju priu oteava nastajanje novih pria. 8) - ne trai se konani red, nego red iji je jedan kraj otvoren, tj. sposoban za neprekidni daljnji razvoj Izgraivanje slike - slika nae okoline rezultat je dvosmjernog procesa izmeu promatraa i njegove okoline - Okolina sugerie razlike i odnose, a posmatra uz veliku prilagodljivost i u svetlosti svojih sopstvenih ciljeva i namera bira, organizuje i pridaje odreeni znaaj onome to vidi. (8) 1

zato slika neke stvarnosi osjetno varira izmeu promatraa studija se ne bavi pojedinanim razliitim shvaanjima nego shvaanjima pojedinih homogenih grupa, to je vano za urbaniste , manipulatore fizike gradske sredine koji bi s obzirom na to trebali oblikovati gradsku sredinu - prvi zadatak-pronai javnu sliku, tj. zajedniku mentalnu sliku koju u sebi nose brojni stanovnici nekog grada Struktura i identitet - slika ovjekove okoline se moe analizirati tako da se razloi na tri komponente: njen identitet, strukturu i znaaj Slikovitost - ona kvaliteta fizikog objekta koji nam prua visoku vjerojatnost da e na bilo kojeg promatraa proizvesti snaan utisak koji daje jasnu sliku (13) - slikovitost sainjavaju oblici, boje ili opi rsporedi koji olakavaju nastajanje ivopisno identificirane, snano konstruirane i veoma korisne mentalne slike okoline - izrazito itljiv i slikovit grad privlait e na pogled i i sluh da paljivije oslukujemo i tako vie sudjelujemo - takav grad e biti onaj kojeg lako i brzo shvatimo kao sliku izrazitog kontinuiteta sa mnogim izrazitim dijelovima, jasno povezanim u skladnu cjelinu - Venecija primjer itljive i slikovite sredine - koncept slikovitosti ne treba povezivati s niim to je fiksno, ogranieno, precizno, objedinjeno ili pravilno sreeno (14) - cilj jest razmotriti potrebu za identitetom i strukturom naeg opaajnog svijeta i da ilustriramo specijalnu povezanost tih kvaliteta sa sloenom urbanom sredinom - teza danas je da smo u stanju stvoriti sliku svoje okoline, ne samo na osnovu fizikog oblika, ve isto tako i putem naeg internog, misaonog procesa saznavanja - svjesno modeliranje fizike okoline u velikim razmjerima postalo je ostvarljivo tek nedavno, pa je tako i problem sagledavanja slike iroke ovjekove okoline sasvim nov II TRI GRADA bilo potrebno istraiti ideju slikovitosti u kontaktu sa stanovnitvom, kako bi se saznalo koji oblici stvaraju snane slike i to bi pripomoglo ustanovljenju nekih naela za urbano projektiranje - izabrana tri grada: Boston zbog svoje slikovitost, New Jersey zbog bezlinosti i LA zbog ortogonalne mree ulica - provedene dvije osnovne studije: sustavno prouavanje povrine hodanjem iskusnog istraivaa koji je u plan grada ucrtavao razne elemente, njihovu uoljivost, jainu i slabost njihove slike, meusobne veze ili rastrganost; druga studija ticala se razgovora s ispitanicima kako bi se evocirala njihova slika fizike okoline Boston - promatran centralni dio-trgovaki dio sa stambenim povrinama razliitih kategorija - za ispitanike je Boston grad razliitih predjela, sa vijugavim ulicama koje mogu dovesti do zabune; istaknuti su prostorni markeri; ulice su zaguene pjeacima i autima, postoji veliki kontrast izmeu glavnih ulica i malih bonih sokaia, nedostatak povrina za rekreaciju; kao pozitivno istaknuti panoramski pogledi.. - veina ih je izjavila da im je grad itljiv-rijeka predstavlja jasnu kraljenicu grada, zajedno s glavnim ulicama New Jersey - Murdarluk, prljavtina i smrad te varoi dominiraju prvim utiskom. 33 - manje markantnih elemenata gradske strukture; ispresijecanost snanim pregradama

malobrojni su izraziti dijelovi grada, a rijetka su i istaknuta pojedinana obiljeja, malo je centara ili vorita koja bi veina intervjuiranih osoba znala kao svoje reperne toke - grad je obiljeen sa graninim linijama auto-cesta i eljeznice i rijekama - mape pokazale da ne postoji cjelovita slika grada, nego fragmentarna, s puno bijelih povrina, s koncentracijom na povrinu u blizini stana - odgovori na opi karakter grada: ne predstavlja cjelinu, nema neko svoje posebno znaenje ili simboliku, samo je zbir mnogih zaselaka, u ulicama nema nieg izrazitog, sve su iste Los Angeles - ulina mrea pod pravim kutom neizdiferencirana matrica u kojoj ovjek ne moe sa sigurnou identificirati i locirati odreene elemente - centralna djelatnost se prostorno rasplinjujee i pomjera, to slabi psiholoki dojam - opis grada: irok, prostran, ez centra, bezoblian, dezorijentacija - ljudi se izgube im napuste svoje uobiajene pravce kretanja, a onda ovise samo o ulinim nazivima i prometnim znakovima - U blizini stana ljudi su bili puni detalja u pogledu nagiba ulice ili zakrivljenosti ulinih pravaca, ulinih drvoreda i drugog zelenila; videlo se da su pratili s interesovanjem scenografiju okoline u kojoj stanuju. Sa pribliavanjem centru, gradska slika je postajala sve blea i sve apstraktnija. 51 - dobro ostvarena panorama kao jedno od glavnih izvora uivanja u gradu III SLIKA GRADA I NJENI ELEMENTI o svakom pojedinom gradu postoji izvjesna opa , javna slika nastala iz preklapanja mnogih individualnih slika a moda postoji i niz javnih slika, od kojih je svaka podrana od nekog znaajnog broja graana ova analiza se ograniava na vidljive, uoljive objekte (ne na socijalni znaaj, funkcije urbanog prostora, njegovu povijest..) ope je shvaanje danas da pri projektiranju oblik treba pojaati znaaj, a ne ga negirati sadraj slike moe se razdvojiti na pet elemenata: putevi, granice, distrikti, vorita i orijentiri (58) PUTEVI: one putanje kojima se promatra kree; mogu biti ulice, etnice, prometnice, kanali, eljeznica; za mnoge ljude su dominantni elementi u prostoru GRANICE/RUBOVI: oni linearni elementi koje promatra ne koristi, pa ih niti ne smatra putanjama/putevima; one predstavljaju prekide u kontinuitetu obale, eljezniki usjeci, pregradni zidovi, barijere koje okruuju i izdvajaju neki prostor od susjednih prostora; iako nisu dominantni elementi za veinu ljudi, vaan su organizacijski faktor zbog uloge odravanja na skupini uopenih urbanih povrina (npr. gradovi okrueni vodom ili zidovima) DISTRIKTI/PODRUJA: veliki ili srednje veliki dijelovi grada, promatrani kao 2D elementi u koje promatra ulazi kao u neto novi, jer zna da taj urbani dio ima svoj posebni karakter; distrikti se uvijek lako raspoznaju iznutra, ali esto slue i kao vanjski orijentiri, ukoliko imaju svoja obiljeja vidljiva iz daljine VORITA: strateke toke nekog grada, gdje promatra moe ui, a isto tako i one intenzivne toke od kojih on polazi ili prema kojima se kree; to mogu biti raskrija, mjesta gdje zavravaju ili poinju prometnice, kao i toke gdje jedna gradska struktura prelazi u drugu, to mogu biti i izvjesne koncentracije neke djelatnosti ili fizike karakteristike, a moe biti i ulini ugao ili zatvoreni skver; mnoga vorita spajaju u sebi dvije uloge- raskrija i koncentracije

OBILJEJA: orijentiri, najee fiziki objekti zgrade, tornjevi, brda ili trgovine, njihov znaaj je u tome to se izdvajaju kao pojedinani biljezi meu mnotvom drugih objekata - ni jedan od tipskih elemenata ne postoji kao izdvojena jedinica: distrikti su konstruirani od vorita, definirani granicama, kroz njih prolaze putevi po kojima su razasuta obiljeja elementi se preklapaju i uzajamno proimaju Putevi-putanje - ljudi koji najbolje poznaju grad oslanjaju se na manja obiljeja lokalnog karaktera, oni koji su neto manje poznavali grad orijentirali su se preko putanja - ljudi uvijek pamte ulice koje su vrlo uske ili jako iroke; u iroke ulice imaju povjerenja, jer je to najee prostor kretanja - ljudi se orijentiraju i pamte pravce svojih kretanja i po posebnim proeljima zgrada - obino putevi koji imaju svoj identitet, imaju i svoj kontinuitet (65) - ljudi imaju ugodan osjeaj povezanosti sa sreditem grada ako se nalaze na ulici koja dopire do centra, ma koliko on udaljen bio (66) - ulice mogu imati i svoje kvalitete usmjerenosti; usmjerenost u jednom smjeru moe se izrazito razlikovati od usmjerenosti u drugom smjeru, najee postignuto topografskim gradijentom, ali moe biti rije i o prometnom gradijentu ili gradijentu starosti graevina - Putevi sa jasnim i dobro poznatim poecima i krajnjim svojim ciljevima su za ljude imali jasniji identitet; oni su pomagali da se mentalno grad povee u celini, a kad god bi posmatra naiao na njih, to je u njemu izazvalo izvesno lagodno oseanje. (67) - ispitanici obino nameu izvjestan poredak svojoj okolini teei da organiziraju svoje putove u neku geometrijsku mreu, bez obzira na krivine i zaobljena raskrija (77) Granice - najee granice izmeu dviju vrsta urbanih povrina - najsnanije su one granice koje nisu samo vizualno izrazite, ve su i kontinuirane u svojoj formi, a neprolazne za popreno kretanje - negdje granice mogu biti i putovi Distrikti - relativno veliki dijelovi grada koji imaju posebni karakter; moe se spoznati po svojoj unutranjosti, ali moe posluiti i kao vanjska odrednica ovjeku koji ide prema njemu - ameriki gradovi, naroito Boston imaju dosta izdiferenciranu mreu distrikta posebnih obiljeja prema kojima se stanovnici orijentiraju - za neke ispitanike distrikti su bili osnova konstruiranja gradske slike - fizike karakteristiske koje odreuju jedan distrikt su tematski kontinuumi koji mogu u sebi sadravati raznovrsne komponente: teksturu, prostore, oblike, detalje, simbole, tipove zgrada, namjenu, djelatnost, stanovnitvo, topografiju.. (85) - distrikti/podruja mogu imati vrlo raznolike granice neke su od njih vrste, definitivne i vrlo precizne, a neke opet meke, neodreene, neki distrikti niti nemaju granice - esta pojava tip distrikta sa snanom jezgrom, koja je okruena nekim tematskim gradijentom koji potpuno iezava - neki distrikti mogu biti jako introvertirani, tj. okrenuti samima sebi, a slabo povezani s gradom izvan svog kruga; drugi opet mogu biti ekstrovertirani i povezani s okolnim elementima (90) vorita i ie/centri - iako su one koncepcijski relativno male toke u slici jednog grada, one u prirodi mogu biti vrlo prostrani trgovi; kad se promatra na nacionalnoj razini, jedan grad moe biti vorite - poto se odluke (o smjeru) esto moraju donositi na raskrijim, ljudi na njima zaotravaju svoju panju i zapaaju elemente upeatljivije nego obino. - glavne eljeznike stanice su skoro uvijek znaajne gradske ie/centri - centri mogu biti i mjesta koncentracije npr autobusa, automobila ili trgovina

i vorita, kao i distrikti, mogu biti introvertirani i ekstrovertirani navedene kvalitete mogu se sumirati na primjeru uvenog venecijanskog vorita Piazza San Marco: taj trg, visoko izdiferenciran, bogat i sloen stoji u otrom kontrastu prema opem karakteru grada i okoline, sastavljene od spleta krivudavih uliica kojima se dolazi na Piazzu - on je vrsto povezan s glavnim elementom Venecije Canal Grande-om; uz to je bogat mnogim obiljejima Duomo, Kneeva palaa, Campanile, Libreria.. Obiljeja - orijentiri koje smatramo eksternim u odnosu na promatraa, su jednostavni fiziki elementi razliitih dimenzija - bolji poznavatelji grada se vie oslanjaju na sustav obiljeja, uvaavajui njihovu lokalnu jedinstvenost - gradska obiljeja se lake odabiru iz mnotvo drugih ukoliko je njihov oblik ii i ukoliko vie odudaraju od svog zalea, emu pogoduje i istaknutost njihove prostorne lokacije - svaka zgrada uz koju ide neka povijesna pojedinost, neki znaajan simbol ili uope neko znaenje, automatski dobiva na vrijednosti kao gradsko obiljeje (102) - obiljeja mogu biti i udaljeni objekti, primjer Firentinskog Duoma ija je kupola vidljiva iz blizine, kao i iz daljine (103), dominira gradom veliinom i konturom, postavljena je u urbano, vjersko i prometno sredite Firence Uzajamne veze elemenata - spomenuti elementi su sirovina od koje se formira slika gradske sredine na razini cijelog grada; oni se moraju srediti u cjelinu ako se eli dobiti zadovoljavajua slika (105) - vano napraviti grupaciju elemenata, a onda uoiti njihove meusobne veze - razliito djelovanje pojedinih elemenata na ostale: ako je obiljeje locirano kako treba, ono e pojaati i uvrstiti znaaj kraja oko sebe, ako je situiran ekscentrino, zavest e prolaznika na pogrean put, neko obiljeje moe u toj mjeri biti u neskladu po svojoj prirodi u odnosu na distrikt u kojem se nalazi, da e mu razarati njegov lokalni kontinuitet, ali s druge strane, svojim kontrastnim izgledom moe i intenzivirati taj kontinuitet Promjenjiva slika - izgleda da ne postoji jedna jedinstvena, obuhvatna slika nekog urbanog podruja, ve se tu radi o itavim kompleksima slika koje se preklapaju i meusobno su povezane; one se mogu sreivati ovisno o veliini promatranih povrina, tako da se promatra nuno kree od slike ulice, preko razine stambene zajednice do razine grada i na kraju do metropolitanske regije (108) - naini na koji se slika grada razvija, paralelno s rastuim poznavanjem promatrane okoline: tip A: Urbane slike se najee formiraju du pravaca kretanja, a tek potom se razvijaju i u irinu tip B: Neke mape su otpoete tako to bi se povukla ograujua kriva linija koja bi se potom popunjavala prema sreditu zaokruene povrine tip C: Neki su poinjali tako to su skicirali osnovnu shemu uline kvadratne mree na koju su dodavali detalji tip D: Neto rjee ljudi su otpoinjali crtanje mape od nekoliko krugova, koji su predstavljali susjedne distrikte, koje su zatim popunjavali meusobnim vezama i unutarnjim detaljima tip E: Neki su crtanje poeli od jedne jezgre, koja im je bila dobro poznata, a zatim su na nju prikaili sve ostalo

Kvaliteta slike - razlike izmeu individualnih crtea otkrile su razlike izmeu istih elemenata prema stupnju njihove opremljenosti detaljima - slika se moe razlikovati po svojim strukturnim kvalitetama: po nainu na koji su njezini dijelovi sreeni i uzajamno povezani; uoena su 4 stupnja rastue strukturne tonosti a) pojedini elementi su bili samostalni; slika nije imala svoju strukturu ili povezanost meu elementima slike s velikim rupama i s nepovezanim elementima b) struktura je pozicijska/relacijska dijelovi su samo grubo povezani i prikazani uopenim pravcima c) fleksibilna slika dijelovi povezani na rastresit nain, kao da je rije o labavim vezama d) ukoliko se veze mnoe konstrukcija postaje krua: dijelovi se spajaju vrstim vezama; autor takve slike moe se puno slobodnije kretati gradom i moe po volji uspostavljati veze izmeu novih toaka IV OBLIK GRADA Grad je mnogoznana struktura, promenljive organizacije, skup mnogih funkcija, sagraen mnogim rukama i relativnom brzinom. (115) - kompletna specijalizacija, finalno uobliavanje nije ni poeljno ni mogue - oblik grada treba da bude neto neobavezno, neto to se moe uobliavati prema potrebama i shvaanjima graana (116) !! - ako je urbana sredina vidljivo organizirana i otro definirana, tada graanin moe da je dopuni svojim osobnim znaenjima tada e ona postati pravo mjesto! (116) - jako malo metropolitanskih povrina koje kao cjelina imaju snaan vizualni karakter i strukturu; najee je rije o bezoblinoj rasplinutosti njihovih periferija - Ako se takva modifikacija (prirodne sredine) obavi sa uspehom, onda se to uvek vri uz potovanje uzajamnih veza prirode i ovekove nadgradnje, no s tim da i prirodni fenomeni, kao i ljudske tvorevine ouvaju svoju individualnost. (120) - treba usmjeriti napore prilagoavanju svoje sredine perceptualnoj shemi i simbolinom procesu ljudskog bia Projektiranje puteva - poveavanjem slikovitosti urbane sredine mi olakavamo njenu vizualnu identifikaciju i strukturu (121) - putevi-najmonije orue za sreeno organiziranje gradske cjeline - osnovne linije moraju imati neku posebnu kvalitetu koja ih izdvaja od okolnih pravaca: neku koncentraciju djelatnosti posebne vrste, teksturu plonika, posebno osvjetljenje, kune fasade - ako se ista karakteristika dosljedno provlai du itave ulice, onda se ona pamti kao kontinuirani, cjeloviti element; karakteristika moe biti i ritmino ponavljanja - to vodi do vizualne hijerarhije ulica i puteva, po analogiji s funkcionalnom hijerarhijom tj. svjesnim odabirom glavnih pravaca i njihovim uobliavanjem u kontinualnu cjelinu opaajnih elemenata-tako se dobiva kostur gradske slike Kvaliteta oblika 1. Singularnost ili jasnost slike-zalea: otrina granice, zatvorenost, kontrastnost povrina, oblika, namjene, ako promatra bolje poznaje grad, on utoliko manje ovisi o grubom fizikom kontinuitetu kada organizira sliku cjeline, ve sve vie uiva u kontrastima i izuzetnostima koje oivljavaju scenu (135)

2. Jednostavnost oblika: jasnost i jednostavnost vidljive forme u njenom geometrijskom smislu, ralanjenost dijelova i njihova ogranienost; oblici takve vrste se daleko lake ugrauju u sliku 3. Kontinuitet: neprekidnost ruba ili povrine; bliskost dijelova; ponavljanje ritmikog intervala; slinost, analogija ili harmonija povrine, oblika ili materijala 4. Dominiranje: dominacija jednog dijela nad ostalima pomou veliine, intenziteta ili interesa kojeg on pobuuje pri promatranju cjeline 5. Jasnost veza: visoka vidljivost veza i spojnih avova; jasni odnosi i uzajamne veze 6. Diferencijacija po usmjerenosti: asimetrija, gradijenti i radijalne reference kojima se jedan kraj neke ulice diferencira od drugog 7. Vizualno podruje: kvalitete koje potenciraju obujam i prodor vizure: prozranost, preklapanje, viste i panorame koje produbljuju domet vienja 8. Osjeanje kretanja: one kvalitete koje sainjavju svjesnost promatraa, vidnim i kinestetikim osjeajem, njegovog stvarnog ili potencijalnog kretanja 9. Vremenski nizovi: nizovi koji se doivljavaju po vremenu 10. Nazivi i znaenja: ne-fizike karakteristike koje mogu potencirati slikovitost elemenata (znaenja i psiholoke asocijacije socijalne, povijesne, funkcionalne, ekonomske..) Osjeanje cjeline - funkcija jedne vizualno dobre okoline nije samo da nam olaka rutinsko kretanje kroz nju, niti samo da odri znaenja ili osjeanja koja smo ve doivjeli, nego i da poslui kao vodi i stimulans za novo istraivanje grada (140)

U samoj stvari, nama treba takva urbana sredina koja nee biti samo dobro organizovana, ve i poetina, i simbolina. Ona treba da nam govori o pojedincima i njihovom sloenom drutvu, o njihovim tenjama i njihovoj istorijskoj tradiciji, o prirodnoj okolini, ali i o komplikovanim funkcijama i kretanjima u gradskom svetu. 154