TRITE NOVCA 1. ta je trite novca ?

Trziste novca predstavlja trziste na kojem se trguje finansijskim instrumentima sa kratkim rokom dospijeca . 2. Koja je razlika izmeu trita novca i novanog trzista ? Razlika izmeu ova dva trita proizilazi iz injenice da je novano trziste ire u odnosu na trziste novca , te ono obuhvata skoro sve novcane transakcije, svih kategorija uesnika privrednog i drutvenog zivota. 3. Kako se moze organizovati trzsite novca ? Institucionalizovano- ovo trziste predstavlja neka posrednika i specijalizovana institucija. To je centralizovano trziste na kojem su ponuda i potraznja novca i kratkorocnih hartija od vrijednossti koncetrisane na jednom mjestu i u isto vrijeme. Prednost ovog trzista je u tome sto realnije utvrdjuje cijenu , odnosno kamatnu stopu,a nedostatak je u tome sto je zbog postojanja posrednika potrebno duze vrijeme da se obavi transakcija. Neinstitucionalizovano- je takvo trziste novca gdje se ostvAruje direktan kontakt izmedju ucesnika na trzistu novca, te se ostavaruje direktan kontakt izmedju novcano suficitnih i novcano deficitnih subjekata. Triste novca orrganizovano kao mjesavina izmedju institucionalizovanog i neistitucionalizovanog- ovo je trziste novca nastalo s ciljem da se iskoriste prednosti institucionalizovanog i neistitucionalizovanog trzista novca. Na ovako organizovanom trzistu novca transakcija se obavljaju kako direktno izmedju ucesnika tako i preko posrednike institucionalizovane organizacije. 4. Ko sve mogu biti uesnici na trzistu novca ? Glavni uesnici na trzistu novca su : Centralna banka najvazniji ucesnik na trzistu novca, sto proistice iz polozaja i zadataka te banke u monetarnom i privrednom sistemu. Ona formira parametre i pravila ponasanja koja su obavezna za ostale ucesnike. Poslovne banke kao osnovni uesnici i subjekti trgovine novcem pojavljuju se kao drugi ucesnici na trzistu novca. Ona mora biti samostalna finansijska institucija, osnovana po zakonu o bankama i mora imati svojstvo pravnog lica, svoj ziro racnu koji je poznat centralnoj banci i posebnu sluzbu koja je osposobljena za rad na trzistu. Specijalizovane posrednike finansijske organizacije koje su specijalizovane za takve poslove da bi mogle da obavljaju poslove na trzistu moraju imati odobrenje od nadlezne institucije, najee centralne banke. Posrednike na trzistu novcA moguce je podijeliti u dvije grupe : 1. Posredniici dilerskog tipa koji novcane transkacije obavljaju u svoje ime i za svoj

racun. 2. Posrednici brokerskog tipa koji imaju zadatak da dovedu u vezu kupca i prodavca novcanih sredstava i hartija od vrijednosti uz naplatu odredjene provizije. 5. Nominalna i trzisna cijena ? def. Nominalna cijena je novcani iznos koji vlasnik kratkorocne hartije od vrijednosti moze da naplati istekom roka dospijeca od izdavaoca te hartije od vrijednosti. Trzisna cijena ( kupoprodajna ) se formira ba trzistu pod uticajem ponude i potraznje, kada se od nominalne cijene oduzme troskovi kupoprodaje . Ova cijena se jos naziva emisioni kurs i berzanski kurs. A moze se formirati i svakog dana na sekundarnom trzistu novca i kratkorocnih hartija od vrijednosti. 6. Objasniti kratkorocnu drzavnu obveznicu ? Kratkorocna drzavna obveznica je kratkorocna obligacija drzavnog budeta. Emituje se sa rokom dospijeca od 3, 6, 12 mjeseci. Razlozi za emisiju kratkorocnih obveznica su : 1. prikupljanje novcanih sredstava za finansiranje budzetskog deficita. 2. smanjivcanje pritiskka na primarnu emisiju za pokrice budzetskih rashoda. 3. regulisanje ( uz pomoc centralne banke ) uslova na trzistu hartija od vrijednosti 4. smanjivanje poreskog pritiska na poreske obveznike. 7. Ukratkoo pojasniti depozitni certifikat ? Depozitni certifikat je hartija od vrijednosti koju izdaje banka i koja dokumentuje depozit i specificira kamatnu stopu i datum dospijeca. Moze biti prenosni i neprenosni. Neprenosni piocetni depozitar mora cekati sve do datuma dospijeca da bi dobio finansijska sredstva. A prenosni dozvoljava pocetnom depozitaru da poda depozitni certifikat na otvorenom trzistu prije njegovog roka dospijeca. 8. Komercijalni zapis ? Komercijalni zapis prestavlja kratkorocnu hartiju od vrijednosti instrument duga , koji emituje visokobonitetne korporacije u cilju prikupljanja slobodnih sredstava. Rok dospijeca komercijalnog zapisa varira od 1-9 mjeseci. 9. Sporazum o reotkupu ? Sporazum o reotkupu je sporazum o prodaji finansijske aktive sa pogodbom da ce prodavac otkupiti aktivu na kasniji datum i primjereno po visoj cijeni. Ovaj sporazum predstavlja najuspjesniji instrument trzista novca i sigurno jednu od najuspjesnijih finansijskih inovacija.

10. ta je bankarski akcept? Bankarski akcept ili akcept je najstarija hartija od vrijednosti na trzistu novca. On predstavlja poslovnu mjenicu na koju je banka stavila akcept, tj. Potpis ovlastenog lica i obecanje da ce imaocu poslovne mjenice isplatiiti na njoj naznacenu sumu u tokom njenog dospijeca. Rok dospijeca akcepta je 30-270 dana a najcesce 90 dana . Ovaj akcept se pretezno koristi kao sredstvo kreditiranja u medjunarodni trgovini ali se koristi i kao instrument novca.

TRITE KAPITALA 1. ta je trite kapitala ? Trite kapitala je trite na kojem se trguje finansijskim instrumentima sa rokom dospijeca duzim od godinu dana. Glavni instrumenti kojima se trguje na trzistu kapitala su dionice i obveznice. 2. Kakvi sve oblici prinosa mogu biti na trzistu kapitala ? a)Dividende b) kamata c) kapitalni dobitak a) Dividenda je oblik prihoda vlasnika dionickog kapitala . Dionicari su zainteresovani za stalne prinose u vidu dividendi.Osnovu za isplatu ovog oblika prinosa cini ostvareni dobitak nakon oporezivanja. b) Kamata je oblik prihoda vlasnika obveznice. Predstavlja fiknsu obavezu emitenta na izdate obveznice .Emitenti obveznica su obavezni da vrse isplatu kamata i glavnice vlasnicima obveznice, bez obzira na to da li ostvaruju dobitak ili gubitak. c) Kapitalni dobitak predstavlja razliku izmedju prodajne i kupovne cijene hartije od vrijednosti . Ovaj oblik prinosa je manje izvjestan od kamate i dividende. 3.Plasman emisije dugoronih hartija od vrijednosti ? Prema nacinu plasmana dugorocnih hartija od vrijednosti mogu se posmatrati kroz tri osnovna oblika: a) Javni plasman emisije predstavlja plasman velikom broju investitora u skladu sa posebnim ugoovorom koji registuje i kontolise regulatorni organ. b) Privatni plasman emisije- oznacava prodaju emisije ogranicenom krugu institucionalnih investitora . Ovdje emitent direktno pregovara sa mogucim kupcima njegovih hartija od vrijednosti ali u njegovo ime to moze ciniti i investiciona banka. I u tom slucaju investiciona banka je agent, odnosno posrednik ovlaen da u ime emitenta pregovara sa investitorima c) Privilegovani plasman emisije sejos naziva i plasman po osnovu preceg prava, namijenjen je postojecim dionicarima da kod povecanja dionickog kapitala, kupe dionice nove emisije , tako da se zadrzi nepromijenjena proporcija vlasnistva.

4. ta su obveznice ? Korporacijska definicija obveznica - obveznice su instrumenti pomocu kojih dionicko drustvo prikuplja, po pravilu, novac potreban za finansiranje svoga poslovanja i ekspanzije. TO Su instrumenti formiranja dugorocnog duga dionickog drustva koji je namijenjen za finasiranje njegove dugorocno vezane imovine. 5. Navesti i objasniti karaktestike obveznica ? Karakteristike ukljucuju : a) Nominalna vrijednost jos poznata kao vrijednost po dospijecu, to je vrijednost koja je navedena na obveznici. Nominalna vrijednost predstavlja iznos glavnice po obbveznici koju je korporacija saglasna da naknadi kada obveznica dospije.Cijena obveznice moze biti iznad ili ispod njene nominalne vrijednosti, zbog razlika izmedju njene kuponske stope i preovladavajucih trzisnih kamatnih stopa. b) Kupon i kuponska stopa- Kupon je kamatna stopa na duzniku hartiju od vrijednosti koju emitent obeava da plati vlasnicima sve, do dospijeca. A kuponska kamatna stopa je ugovorena kamatna stopa bazirana na nominalnoj vrijednosti obveznice. c) Rok dospijeca je duzina vremena dok ugovor ne istekne. Vlasnik obveznice dobija isplatu kamate na posljednji kupn i isplatu nominalne vrijednosti obveznice od strane emitenta. . 6. Navesti i objasniti ostala obiljezja obveznica ? Ostala obiljezja obveznica su : A) ugovor o kreditu te je legalni dokument izmedju emitenta i vlasnika obveznica koji detaljno navodi uslove i stanja emitovanog duga. Svrha ovog ugovora je da uputi na materiju koja se odnosi na obveznicu. B) Opunomoenik- emitent mora imenovati opunomoenika za svaku emisiju obveznice zantne velicine. On predstavlja agenta vlasnika obveznika, obicno banka, u javnoj ponudi duga. Ako zajmoprimac prekrsi uslove, opunomocenik inicira akciju protiv emitenta i predstavlja vlasnika obveznice u toj akciji. c) kolateral korporacije mogu emitovati obveznicu kao osiguran i neosiguran dug. Osiguran dug je dug u cijoj pozadini se nalazi imovina kao kolateral. Ova imovina je obicno u obliku realne imovine, kao sto su zemljiste i zgrade, finansijska imovina kao sto su dionice i obveznice. Neosiguran dug predstavlja obveznicu nastalu bez ikakvog kolaterala. d) rejting obveznice- ocjenjuje kreditni nonitet emitenta. Njegova je svrha da pomogne investitorima da odrede kakva je mogucnost da emitent ne izvrsava svoje obaveze odredjene ugovorom o kreditu.

7. Prednosti i nedosstaci dugorocnih instrumenata ? Prednosti : -Kontrola dionicara- imaoci obveznica nekog preduzeca i drugi slicni povjerioci ne mogu glasati o kljucnim stvarima koje se odnose na preduzece, dionicari zahvaljujuci tom pravu imaju kontrolu nad preduzecem -Poreski efekti- kamata na dug se odbija od osnovice za obracun poreza, dok se dividende ne odbijaju . - Finansijska poluga- ako je korpporacija u stanju da upotrebom posudjenih sredstava zaradi vise nego sto iznosi njen trosak kamata na posudjene sredstva, taj visak ce povecati njenu zaradu. NedostaciUkoliko preduzece ne ostvari dobitak koji je bio planiran, moze se zaduziti vise no sto je bio, te dolazi do steaja. Jer nema za placanje glavnice i kamate, za koje je potrebna gotovina. Finansijska poluga- moze djelovati suprotno ocekivanom i okrenuti se protiv preduzeca ako ulaganja ne donesu vise novca nego sto je potrebno ta placanje kamate. 8. ta su preferencijalne dionice ? Preferencijalna dionica je oblik dionickog kapitala, koji ima pravo prvenstva nad obicnom dionicom u isplati dividende i distribuciji imovine u slucaju likvidacije. 9. Karakteristike preferencijalnih dionica? a) Dionica sa nominalom ili bez nominale- preferencijalna dionica ima nominalnu vrijednost koja predstavlja velicinu prava vlasnika preferencijalne dionice u slucaju bankrotstva. Bez nominalne vrijednosti , nema likvidaciono pravo po dionici. B) Nema datuma dospijeca- korporacije obicno namjeravaju koristiti preferencijalnu dionicu kao permanentni dio svoga dionickog kapitala c) dividende- obicno utvrdjuju dividendu koju emitent placa kvartalnoj osnovi. Neke preferencijalne dionice poznate po promjenljivoj stopi nemaju fiksnu dividendu,a li imaju dividende koje su vezane za neki indeks , kao sto je stopa na hartiju od vrijednosti ili stopa trzista novca. d) povlacenje preferencijalne dionice- one imaju skoro nepromijenjenu odredbu za povlacenje. Nekke emitovane preferencijalne dionice su konvertibilne sto znaci da vlasniku daju opciju zamjene prefeerencijalne dionice. 10. ta je obina dionica ? Legalna definicija: Dionica je pisana isprava o vlasnistvu utemeljenom na sredstvima ulozenim kod izdavaca. Ulog u preduzecu ostvaren kupovinom dionice je trajni ulog, sto znaci da se ne moze izvuci iz preduzeca osim u slucaju likvidacije preduzeca, tj u slucaju da preduzece otkupi dionice svojih vlasnika.

11. Navesti i ukratko pojasniti karakteristike obicnih dionica? Obicne dionice imaju nekoliko karakteristika : -racunovodstvena terminologija koja pomaze u objasnjenju kako zapisati obicnu dionicu u bilans stanja. Dionica sa nominalnom ili bez nominalne za obicnu dionicu nominalna vrijednost je navedena vrijednost propisana pojedinacnoj dionici pri izdavanju ako kompanija proda dionicu za vise od njene nominalne vrijednosti. Ona zapisuje bilo koju emisionu cijenu preko nominalne kao dodatno uplaceni kapital. Odobrene, emitovane i dionice u prometuOdobrene predstavljaju maksimalan broj dionica koji korporacija moze emitovati bez izmjene svojih ovlastenja. Emitovane predstavljaju broj odobrenih dionica firme na prodaju Dionice u prometu odnosi se na broj dionica emitovanih i stvarno zadrzanih kod javnosti. Trezorske dionice odnose se na obicne dionice koje kompanije emitent otkupi zadrzi. 12. Navesti i ukratko objasniti prava obicnih dionicara: Pravo glasa Pravo na dohodak Pravo na rezidualnu imovinu Pravo na transfer vlasnistva Ostala prava. 13,poglavlje - kako je nastalo U cemu se sastoji Navesti neka ogranicenja trziste kapitala u Bih, Federacija i regulativa u BiH i razvoja trzista kapitalau BiH RS. RS ?

14. - Sarajevska i Banjalucka berza - esejsko , sve sto mislis da trrebas napisati

poglavlje