BAROK

Memento mori! Sjeti se svoje smrtnosti!

prva velika knjievna epoha koju se moe odrediti prema nainu umjetnikoga oblikovanja. port. barocco = nepravilan,neobraen biser U poetku djela u kojima se javljala prekomjerna kienost razdoblje od potkraj 16.st. i traje u 17.st. barokni ovjek je podvojen izmeu svjetovne prirode i straha od vlastite prolaznosti esto naglaavanje odnosa prema Bogu. Barokni stil: kienost koja se postie gomilanjem stilskih izraajnih sredstava Manirizam knjievni stil koji tei neprirodnom nainu izraavanja i naglaavanju detalja nasuprot cjelini, naruavanje renesansnog sklada! 1609.god. isusovci u Zagrebu otvaraju gimnaziju ( danas Klasina gimnazija) 1669.god. isusovaka Akademija dobiva kraljevu potvrdu kojom joj se priznaje status Sveuilita!

Epika
OSLOBOENI JERUZALEM TORQUATO TASSO
o o o o o o o o o o o o o Herojsko-povijesni ep sastavljen u 20 pjevanja, napisan u stancama. Uzor: Vergilije Tema: sveti rat protiv nevjernika( aktualna, nacionalna) Struktura: vrsta, bez brojnih epizoda Namjena: ep mora biti religiozno ispravan, teze postavljene u epu moraju biti jasne Idealizirani neki povijesni kranski likovi, uvedeni povijesni likovi iz renesansne epike ( Rinaldo), likovi ena ratnica! Prati se jedna radnja koja zapoinje in medias res . Nebeske i paklene sile su pokretai radnje ( umjesto grkih i rimskih Bogova) Likovi su podvojeni izmeu elje za svjetovnim uicima (ljubav, slava) i religioznosti. Tasso u epu nije potovao naela pisanja epa u duhu katolike obnove, te je morao napisati novu verziju epa Osvojeni Jeruzalem u duhu katolike obnove. Ep je posveen ferrarskome vladaru Alfonsu II. d'Este KONETO pjesnika figura utemeljena na domiljatosti, na neobinoj zamisli. Ostvaruje se obino usporedbom, metaforom, personifikacijom, hiperbolom. TORQUATO TASSO Napisao je pastirsku igru Aminta ( najbolja talijanska pastorala) J.W.Goethe, najvei njemaki knjievnik, napisao je tragediju Torquato Tasso.

LIRIKA
Dva najpoznatija pjesnika: Luis de Gngora(PA) i Giambattista Marino(TAL), zajednika znaajka raskoan izraz ukraen neobinim metaforama, usporedbama, hiperbolama, KONETO.. Gongoristi kasniji pjesnici koji su stvarali po uzoru na Gongoru, u PA Marinisti kasniji pjesnici koji su stvarali po uzoru na Marina, u ITA

LUIS DE GNGORA
o Na grobu vojvotkinje od Lerme( sonet, po sadraju nadgrobnica) zbog te pjesme prozvan ''anelom mramornih krila'' o Pjeani sat, Sat na zvoniku o Pjesniko naelo L.Gongora U ljubavi nije vano to se kae, nego to se osjea; u poeziji nije vano to se osjea, nego to se kae. o KULTERANIZAM pjesnika kola koja smatra da je najvanija pjesnika forma, odnosno vanjski ukras pjesme. L. Gongora je glavni predstavnik toga pokreta. Rijei i izrazi trebaju biti neobini, zagonetni, uzvieni. Jezik se mora razlikovati od obinoga jezika ( ljepota trai teinu). Takva poezija je namijenjena za obrazovane, uene ljude. POETSKI ARISTOKRATIZAM o U poetku stvaralatva je pisao vezanim stihom(osmercem) romance po uzoru na narodnu poeziju, ali obogaene novim izrazima! o Dvije poeme: Polifem i Galateja te Samoe

GIAMBATTISTA MARINO
o Pjeva, Ljudski ivot; nekoliko zbirki lirskih pjesama ( Pjesme, Lira, Gajde) o Ep Adon u 20 pjevanja. o MARINIZAM: Cilj je pjesnikov zauditi. Pjesniki pravac u kojemu se namjerno izaziva uenje kod itatelja razliitim postupcima: Izborom neobinih motiva i izraza GOMILANJEM STILSKIH I ZRAAJNIH SREDSTAVA Pomou zvunih uinaka koji su sami sebi svrhom Sadraj je najee u drugome planu. Francuska i Engleska o Francuski barok( PRECIOZNOST) predstavnik Molier. o Engleski barok ( EUFUIZAM) predstavnik John Lyly

DRAMA
Teme ovjekove podvojenosti izmeu svjetovnosti i straha pred smru, u sreditu za nimanja mistino, tajanstveno. Najznaajniji dramatiari iz zlatnog razdoblja u PA: Pedro Calderon de la Barca, Lope de Vega (Fuente Ovejuna/ Ovje vrelo) i Tirso de Molina ( Seviljski varalica i kameni gost drama kojom uvodi lik Don Juana)

IVOT JE SAN, PEDRO CALDERON DE LA BARCA

o Barokna misao: ''ivot je san, ali nakon njega dolazi buenje nakon smrti ovjek se budi u Bojoj milosti.'' o Pedro Calderon de la Barca Djela svjetovnoga sadraja: Filozofske drame: ivot je san, U ovome ivotu sve je istina i sve je la Povijesne drame: Ljubav poslije smrti, Raskol u Engleskoj Tragedije na temu asti i ljubomore: Sudac zalamejski Djela nabonoga sadraja Najznaajnija crkvena prikazanja u 1 inu ( autos sacramentales): Veliko kazalite ovoga svijeta

HRVATSKI BAROK

Hrvatski barok je dio europskog baroka, knjievno umjetnikog pravca koji se javlja u Hrvatskoj u 17. stoljeu.

DUBROVAKO - DALMATINSKI KRUG

Dubrovnik je u 17.st jedino slobodno hrvatsko podruje,a nakon renesanse nastavlja se razvijanje dubrovake knjievnosti,ali u baroknom duhu.

Ivan Gunduli, Maica

(1589.-1638.)

Prvi hrvatski intelektualac i najvei barokni hrvatski pjesnik Ugledna vlasteoska obitelj Humanistiko obrazovanje Razni poslovi i dravne slube (kapetan noi,slubenik za nabavu ita,advokat,kriminalistiki suda) Nikad nije bio knez Republike jer nije navrio 50 godina Utemeljitelj svih baroknih vrsta u hrvatskoj knjievnosti: religiozna poema=duhovni pla,melodrama i barokni ep Djela: a) Djela poroda od tmine su njegova mladenaka djela koju je vjerojatno sam veinu unitio jer su to ljubavne pjesme i melodrame koji su se kosili s njegovim kranskim duhom. Jedina sauvana poema Ljubavnik srameljiv,preradba jednog talijanskog djela i 4 melodrame: Arijadna, Prozerpina ugrabljena,Dijana i Armida. Ostale su nam poznate samo po imenu. 1621.objavljivanjem zbirke od 7 psalama Pjesni pokorne kralja Davida je zapoeo svoju karijeru krstjanina spjevaoca b) Djelima poroda od svjetlosti pripadaju njegova najznaajnija djela:
3

 Suze sina razmetnoga,religiozna poema (Mleci,1622.) Dubravka,pastorala (izvedena I.put 1628.) Osman,nedovreni ep /nedostaje 14. I 15. Pjevanje,najuspijelije ga je nadopunio Ivan Maurani,te Osman izlazi potpun 1844.)

SUZE SINA RAZMETNOGA Ufaj, kaj se, moli, prosi!

tema o duhovnoj obnovi pojedinca religiozna poema,ispovjedni karakter djela,duhovni pla tema: biblijska (Lukino evanelje) 3 pjevanja (Sagrjeenje,Spoznanje,Skruenje),3 vremena (prolost,sadanjost,budunost),3 lica (razmetni sin,pjesnik,itatelj) Stih,strofa: osmerake sestine,rima ABABCC,koja se zove sestina ili sesta rima Stil: patetini i kieni barokni stil Likovi: razmetni sin,bludnica,otac,otac Bog,roaci,prijatelji Mjesto i vrijeme radnje nisu definirani Moto na latinskom jeziku: SAGRIJEENJE: Vivendo luxuriose dissipavit substantiam. Provodei razvratno ivot,rasu imanje SPOZNANJE Et reverus in se. I kada doe k sebi. SKRUENJE Pater,peccavi,iam non sum dignus. Oe,sagrijeih,nisam vie dostojan.

-tema razmetnog sina

Dundo Maroje,Maro

I.pla Opreka izmeu prave vjernosti i prodajne ljubavi II.pla Iznosi u jezgri nitenosti ovog svijeta i diku nebeskoga ivota III.pla Nezahvalnost ovjeka prema dareljivom stvoritelju,te boje milosre Gunduli je iz biblijske parabole sazdao svoja tri plaa,ali tako da je sasvim mimoiao dogaaje,koji se zbivaju,kad se sin izmiri s ocem. Paraboli je u Bibliji svrha,da pokae,kako je na nebu vea radost s jednog grjenika,koji se kaje,nego li s devedeset devet pravednika,kojima ne treba pokajanja. Stoga se u Suzama Gundulievim ne izvodi drugi brat. Naemu je pjesniku bila na umu druga svrha,naime da se kajanjem razmetnoga sina spoji svoje razne refleksije. Gunduli nam svog sina razmetnoga u poetku predstavlja u momentu,poto je rasuo sve svoje blago,te kako u kamenoj pustoi prije nego to e se pokajan vratiti k ocu narie i plae.
4

Suze sina razmetnoga je religiozna poema u tri plaa to obrauje biblijsku parabolu iz Evanelja po Luki o grenom,razmetnom sinu koji se odmetnuo od oca,a kada se pokajao,bilo mu je sve oproteno otac ga je opet primio natrag. Pria o mladievu sagreenju,grijehu,spoznaji vlastita grijeha i pokajanju ima alegorijsko znaenje: ocrtava nemarnost ovjeka prema Bogu,svojemu Ocu,od kojeg bjei,odajui se grijehu. No grijeh strovaljuje ovjeka u bijedu i nesreu,pa se ovjek shvaajui razliku izmeu Boga i svijeta,izmeu dobrote i ljubavi Boje i niskih strasti ovog svijeta,ponovno vraa Bogu,koji mu u svojoj neizmjernoj dobroti oprata. Naslov je metaforian: suze nisu samo doslovna oznaka za opis emocionalnog stanja ovjeka u grijehu,nego metafora i za knjievno djelo koje takvo stanje opisuje. Trolana struktura simbolizira supstancijalnu teoloku misao djela: grijeh,sagreenje,spoznaja grijeha te pokajanje i iskupljenje grijeha pomou boanskog milosra osnovne su teoloke misli ne samo Gundulievih suza ve i kranske vjere Poema je pria o svakom ovjeku,o egzistencijalnim,moralno-etnikim problemima svakog pojedinca Gundulievi paradoksi o prolaznosti: i sred ovijeh netom tmina o'ek se rodi,mrijet poima..' Brijeme leti I u dobodu svom prohodi.. Luigi Transillo,Suze sv.Petra 16.st - > oformirana religiozna poema

DUBRAVKA O lijepa,o draga,o slatka slobodo, Dar u kom sva blaga vinji nam Bog je do, Uzroe istini od nae sve slave, Uresu jedini od ove Dubrave, Sva srebra,sva zlata,svi ljudski ivoti Ne mogu bit plata tvoj istoj ljepoti!
pastorala, pastoralno-idilina drama, barokna melodrama, pastirska igra renesansna tvorevina uvod INVOKACIJA = zazov zvijezdi Danici da objavi sretan, uen dan vjenanje najljepeg pastira i najljepe pastirice (dan sv. Vlaha) na samom poetku uvodi monolog ribara, a za ribara se pretpostavlja da je izbjeglica iz Dalmacije alegorijski upozorava graane Dubrovnika da nemaju zato dizati bunu jer je u Dubrovniku ljepe i bolje nego drugdje temelji se na kontrastu (porobljena Dalmacija slobodan Dubrovnik) porobljena Dalmacija, opljakana, zarobljena, a turci i mleani na vlasti mjesto radnje je Dubrava simbol Dubrovnika slobodna asna, slavna, raskona u svojoj prirodnoj ljepoti stvorena idilina slika Dubrave

starac Ljubdrag je nositelj Gundulievih pogleda na dravu, drutvo i slobodu, jer se drava i sloboda ne ugroavaju samo orujem nego ih ugroavaju i sami dubrovani preko njega kritizira sadanje Dubrovane, u njegovo doba su ljudi stjecali bogatstvo potenjem i radom, dok sada stiu prijevarom; renesansni motiv sukob starost X mladost mladi ne potuju stare, istie snagu novca kojim Dubrovani misle da se moe sve kupiti stavlja u odnos dva svijeta satire (kominost) i pastire preko kojih istie problem niih i viih drutvenih slojeva Divjak i Gorotak pustolovi su iz drugih zemalja; vile, nareene i rasipne, su plemkinje Dubrovanke, a pastiri Dubrovani raspravljaju o razrednoj jednakosti o jednakosti u braku; Vuk satir i seljanka Stojna prikazuju vlahe i sluavke godinjice (one su uvijek zaljubljene); Miljenko je simbol dubrovakog plemstva, a Grdan je predstavnik bogatog izroenog dubrovakom trgovakom stanovnitvu koji prijeti slomom u tenji za lagodnim ivotom i uivanjem preko tih simbola Gunduli iznosi otro sve poroke suvremenog drutva Dubravka nije vana kao lik nego kao pojam ona je simbol slobode naglaavajui njezinu ljepotu, sve vie istie slobodu dvije je ideje spojio Gunduli u Dubravci da se slobodna drava osniva na zdravome i istinitome braku na porodici koju ljubav spaja, da propada drava u kojoj srebro i zlato vie vrijede od istoe i potenja tema o duhovnoj obnovi zajednice Ljubdrag monolog Svijet je sve gori (..u moje vrijeme..) za zajedniku korist Sada- i mladi i stari ive isprazno U njegovo vrijeme sve se bijelilo od stada ovaca,a sada cijeli Dubrovnik ima ovaca koliko je u njegovo doba imala samo jedna osoba Kroz monologe se istiu Gundulievi moralno-etniki stavovi Mihanovi,Hrvatska domovina romaniki odjek Dubravke 3 injenja podjeljenja na 9/10 skazanja Stil: mijea se visoki stil koji prati radnju uzmnonih (dostojnih) pastira i niski stil s elementima humora kojim se opisuju zgode seljaka i satira 2 sloja radnje: jedan se dogaa na sceni,a o drugom izvjetavaju glasnici i antika tradicija Tema: proslava Dana slobode enidbom Dubravke i Miljenka Ideja: slavljenje slobode Dubrovake Republike Likovi: pastiri,vile,satiri,satirice

OSMAN Kolo od sree uokoli Vrtei se ne pristaje: Tko bi gori,eto je doli, A tko doli,gori ustaje.
ideja slobode u Osmanu je posebno naglaena, a ujedno je posebni motiv ona je hvalospjev pobjede kranskog svijeta nad islamom posebno do izraaja dolazi kr. moment pojam slobode sloboda slavljenog naroda prikaz borbe islama i kranstva Turaka i zapadna Europa predvidei slabljenje turske sile povijesni povod bio je poraz turske vojske kod Hoima 1621., a uzor je spjev tal. Tassa Osloboeni Jeruzalem

 spominje i druge povijesne dogaaje turski sultan Osman zatvorio je u tamnicu svog strica Mustafu, ali nakon poraza kod Hoima dolazi do pobune janjiara koji Osmana svrgnu (TURSKO-TURSKI SUKOB) i zadave svoj ep Gunduli je posvetio poljskom kraljeviu Vladislavu kome pripisuje svu slavu pobjede i poziva ga da i ubudue vodi slavene u borbi protiv Turaka ne odgovara povijesnoj istini jer je bitka kod Hoima zavrila bez pobjede, a Vladislav nije u njoj ni sudjelovao Osman je pisan u strofama od etiri osmerca s rimama ABAB (unakrsna) uzorno djelo hrv. baroka u tekstu Gunduli izraava duh katolike obnove TEMA:aktualna (Osmanova propast),nacionalna Pobjeda Poljaka nad Turcima u Hoimskoj bitki 1621. 1622. Osman je ubijen u pobuni janjiara (TURSKO-TURSKI SUKOB) Osmanova propast simboliki najavljuje propast Turskog Carstva Slaveni su zasluni za propast Carstva (barokni slavizam) STRUKTURA TEKSTA: 20 pjevanja 14. i 15. pjevanja nedostaju,pretpostavlja se da ih nije ni napisao.Najbolja dopuna=Ivan Maurani Osmana je nadopunio Ivan Maurani Djelo je ispjevano osmerakim katrenama KOMPOZICIJA: vrsta Fabula obuhvaa dogaaje od Hoimskog poraza do pobune u Carigradu u vremenskom trajanju od nekoliko mjeseci.Organizirana je u dva glavna fabulativna tijeka: -putovanje Ali-pae u Poljsku radi sklapljanja mira -putovanje Kazlar-age radi pronalaenja odabranih ena za Osmanov harem Kompozicija je dosta razgranata i slona zbog naruavanja kronologije,ali je ujedno i vrsto povezana zajednikom idejom NAMJENA: jasne teze Slavljenje kranstva STIL:barok Visoki i kieni stil (upraba koneta,razgranata metaforika,dosjetke)

Ivan Buni Vui

(1592.-1658.)

poznata plemika obitelj humanistiko obrazovan pet puta biran za kneza Republike djela: latinski kanconijer Plandovanja (najvei i najpotpuniji lirski kanconijer hrvatske knjievnosti 17.st.),religiozna poema Mandalijena pokornica

VRHU SMRTI
pjesma nabrajanje,ponavljanje,usporedba,metafore,asindeton tema o prolaznosti ivota postupnost u razvijanju teme

NEMOJ,NEMOJ,MA LJUBICE
pjesma motiv o prolaznosti ivota povezan s ljubavnim motivom gusar ki sve stira metafora

SLATKA DUO MOM IVOTU

-pjesnik se obraa kosi i pjesmi -apostrofiranje- obraanje

TVRA JE VIL MOJA TVRDOGA MRAMORA i PRSI IMA OD LEDA VIL MOJA GIZDAVA
Lirska minijatura Graena postupkom koneta Antiteza : led-plamen

Ignjat urevi

(1675.-1737.)

-ugledna puanska obitelj -odlazi u Rim,pristupa isusovcima -kasnije se prebacio u benediktinski red -pjesnik i povjesniar -pisao na latinskom,hrvatskom,talijanskom,grkom i francuskom jeziku Djela: zbirka na latinskom jeziku Poetici Iusus varii,zbirka na hrvatskom jeziku Pjesni razlike,religiozna poema Uzdasi Mandalijene pokornice i Saltijer slovinski -posljednji veliki dubrovaki pjesnik

PJESNI RAZLIKE:
Ljubavne pjesni Pjesni bogoljubne Ekloge Razlike zgode nesrene ljubavi Priice u slovinski jezik iz Gabrije,grkog spjevaoca prinesene Za gutke Ostale pjesni razlike

SLICI SVOJOJ U RUCI GOSPOE

iz zbirke Pjesni razlike postupak apostrofiranja,obraa se svojoj slici koju eli njegova voljena antiteza: smrt-ivot

RAKLICI KOJA JE SUMNJILA BIT LJUBJENA

iz zbirke Pjesni razlike gustoa figura i poigravanje lirskim motivima

LJUBOVNIK RASRENI i VILI NEHARNOJ

Pjesnik zamjera enama,voljena mu nije bila vjerna Kae da ena ima zlu ud,i da ne moe ostati krepkom i da postane ohola im odoli nekom mukarcu Uvredljiv je i osvetoljubljiv te ironian prema eni
SUZE MARUNKOVE /TUBA LJUVENA MARUNKA ZA PAVICOM BABOPOLJSKOM

humoristina poema Govori o nesretnoj ljubavi mljetskog seljaka Marunka prema babopoljskoj seljanici Pavici

PJESAN
parodira petrarkistiki motiv enske ljepote humor,ironija,parodija priprost seljaki govor draa si mi neg salca

OZALJSKI KNJIEVNI i JEZINI KRUG Ana Katrarina Zrinski, ro.Frankopan (1625.-1673.)

-roena u Bosiljevu -poznavala njemaki,maarski,talijanski i latinski jezik Mu i brat su joj pogubljeni,te posjedi nakon njihove smrti oduzeti,a ona i ker su smjetene u samostan. Neto kasnije su razdvojili i njih dvije,a Ana Katarina Zrinski je nedugo nakon toga umrla -prva poznata pjesnikinja Hrvatske

PUTNI TOVARU,VSAKOMU ONOMU,KI TAL BUDE OVE KNJIICE

-pisan jezikom ozaljskog kruga akavska osnovica + kajkavski i tokavski elementi -molitvenik u kojem iznosi molitve pojedinim svecima,izbor iz psalama i druge naboni tekstovi

Fran Krsto Frankopan

(1643.-1671.)

Potomak stare plemike hrvatske obitelji Obrazovan,sudjelovao u borbi protiv Turaka Zatoen i pogubljen u Bekom Novom Mjestu Prvi je preveo dio Moliereove komedije Georges Dandin (Jarne bogatih)
9

Djela: o zbirka lirskih pjesama Gartlic za as kratiti (pisane dvostruko rimovanim dvanaestercom) o Ciklus od osam pjesama nazvan Djake junake (pisane desetercom) o Nabone pjesme Zasluan za uvoenje deseterca u umjetniku knjievnost

LOVISTVO ZOVE SE PRAVA LJEPOTA

-opeljudska misao: lovistvo kraljuje kakor prava lipost -fizika ljepota je kratkotrajna i prolazna,unutarnja ljepota je bitnija -barokna antiteza: unutarnja ljepota-vanjska ljepota CVITJA RAZMILENJE I ALOSTNO PROTUENJE -obraa se cvijeu;ivot cvijea je kratak,ali lijep i veseo -mladost mu je velika alost,dok je bio u kolijevci izgubio je majku,a u djetinjstvu oca,krila su mu odsjeena jer je izgubio dva brata svoja i sestra mu je u nevolji,a dragu svoju dugo vidio nije

NAPOJNICE NA STOLU
-2 temeljna motiva: domoljublje i hrabrost -narodna poezija

KAJKAVSKI KNJIEVNI KRUG Juraj Habdeli

(1609.-1678.)

roen u Starom iu,kraj Zagreba pohaao isusovaku gimnaziju,studirao u Beu posljednje godine ivota proveo kao propovjednik u upi svetog Marka u Zagrebu -jela: prozna djela pounog vjerskog sadraja namijenjeni upuivanju u vjerski ivot o Zercalo Marijansko /1662./ (zbirka moralistikih pouka,uz njih knjievnik donosi i tzv.pelde,tj.primjere iz nabone knjievnosti) o Pervi otca naega Adama greh /1674.,Graz/- autor kao sveenik propovjednik pristupa problematici grijeha u duhu srednjovjekovne tradicije.Tema grijeha slikovito je ilustrirana primjerima iz nabone knjievnosti

-sastavlja prve kajkavske leksikografije DICTIONAR ili rei slovenske (1670.),prvoga kajkavskog rjenika (kajkavsko-latinski rjenik)

10

 Bartol Kai, Institutionum linguae illyricae libri duo, Rimu ,1604. godina. Faust Vrani, Dictionarum quinque nobilissimarum europae linguarum latinae, italicae,germanicae, dalmaticae et ungaricae / Rjenik 5 najplemenitijih europskih jezika latinskog,talijanskog,njemakog,hrvatskog i maarskog,1595.

11

12