ZOVA - BAZGA Opis biljke: zova ili bazga raste kao grm ili drvo visoko 3 do 10 metara.

Na donjem dijelu stabla kora je svijetlosmea, a u gornjem dijelu sivo-bijela, pomalo izbrazdana i bradaviasta. Ved u blizini zemlje izbijaju postrane krhke i lako lomljive grane. Drvo okruuje plutasta, bijela i veoma lagana sr. Nasuprotni listovi nepravilno su perasti s jajastim, zailjenim, tamnozelenim liskama, koje su po rubu pilasto nazubljene. Cvjetovi su sakupljeni u plosnati patitac, a boja im je bijela do udkasto-bijela. Iz cvjetova se razvijaju bobe, u poetku zelene, zatim crveno-smee i naposljetku sjajnocrne. Bobe su male i sone. Cvjetovi su jakog i veoma ugodnog mirisa, koji u suhom stanju postaju blai. Ukus cvjetova je gorkast i aromatian. Sirove bobe (plodovi) imaju neprijatan ukus, dok su pripremljeni kao kompot ukusni.

Stanite: raste na rubovima uma i osunanim umskim krevinama, na zaputenim mjestima i u blizini naselja.

Ljekoviti dio biljke: mladi izboji i mladi listovi sabiru se u proljede, cvjetovi za vrijeme cvatnje, plodovi nakon dozrijevanja, a kora od februara do novembra.

Ljekovito djelovanje: aj od listova i mladica zovine ili bazge koristi se za pospjeivanje izluivanja mokrade, nakupljene tenosti u tijelu, za lijeenje ederne bolesti kao i za idenje i poboljanje krvi. aj od cvjetova bazge koristi se u lijeenju prehlade, bronhitisa, kalja, gripe, poetne upale pluda, jake kihavice, ospica, arlaha, tekog disanja, astme, kod poetne tuberkuloze i kod svih reumatinih bolesti. Kora od grana i stabla koristi se za pripremanje aja kojim se odstranjuju potekode kod mokrenja, smetnje u radu bubrega i mjehura, lijedi vodenu bolest, razne edeme te tvrdu stolicu. Kod nje su korisni i cvijet, i kora, i plod, i list, i korijen. Neka u vaoj kudi uvijek bude zove. aj od njenih cvjetova pomodi de da se preznojite kod bilo koga oblika prehlade ili gripa, to je znatno olakati bolest. Sutina je u tome to se sa znojem izbacuju sve tetne materije koje su bolesti doprinijele. Zova ispire bolesti i tako to pospjeuje mokrenje i olakava ga. ajevi od kore pomau kod regulacije stolice i olakavaju mokrenje, ali se mora pomno i paljivo dozirati, jer pretjerane koliine mogu biti opasne. Upotrebljava se jedna manja, i to ravna (nikako napunjena!) kafena kaiica za jednu alicu. U toku dana smije da se popije samo jedna kafena alica maksimalno dvije i to u vedim razmacima, gutljaj po gutljaj. Zreli plodovi zove su takoer vrlo korisni. Pored mnogih drugih za zdravlje vanih materija, ove bobice, naravno kada su potpuno zrele, imaju vie vitamina B nego i jedna poznata namirnica. Poto se ne jedu svjei, plodovi zove se kuhaju bilo kao kompot, bilo kao dem. Ljekovito djeluju protiv nesanice. Sok od svjeih boba koristi se u lijeenju neuralgije trigerninusa (neurlagija linog ivca), za jaanje, za blago reguliranje stolice, idenje krvi, umirenje trbunih greva i crijevnih kolika, za apetit i poboljanje cirkulacije krvi.