Auditorne vjebe

PF, IPP, ETS, SEE REM, PROMED Trite elektrine energije

Istona Europa planira izgraditi vie od 10GW novih elektrana pogonjenih na ugljen
NE-SVEOBUHVATNO

Glavni planirani i mogui ugljen/lignit Projekti u istonoj Europi

Odabir velikih planiranih i najavljenih investicija u termoelektrane na ugljen, 2012-2020
Zemlja Srbija Srbija BiH BiH. 3.3 0.5 1.8 1.6 Rumunjska Rumunjska Rumunjska 0.3 1.0 Rumunjska Hrvatska Makedonija [GW] Termoelektrane na ugljen/lignit Planirane i mogue BiH Grka Ime elektrane Kolubara B Nicola Tesla B3 Ugljevik 3 Tuzla G7 Galati Doicesti Braila Power Paroseni Plomin C Bitola TPP Kongora Florina II Ugljen
Source: Datamonitor: Power Assets Database 2011, icis.com, Enerlytics Kraftwerke | Invest Essentials | Project Overview, May 2012

Vlasnik EDF/Edison and EPS EPS Comsar Elektroprivreda Enel China Huadian Eng.Co. Enel/EON Electrocentrale SA HEP n/a n/a PPC

Zavretak Kapacitet gradnje (MW) (godina) 2015 2016 2017 2017 2017 2017 2019 2019 2019 2020 2020 2020 Lignit 750 700 660 450 800 500 800 200 500 300 550 450

Status Mogue Mogue Planirano Planirano Mogue Mogue Mogue Mogue Planirano Planirano Planirano Mogue

Energetski projekti suoavaju se sa nizom zahtjeva

Zahtjevi na energetske projekte
Pregled glavnih zahtjeva na energetske projekte Glavni zahtjevi

Regulatorni

Hrvatska je potpisnik: Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju u lanstvo EU (Aquis commuautaire) Regulatiorni Ugovora o Energetskoj zajednici. HR mora omoguiti liberalizirano TEE okvir LCP Direktiva propisuje granine vrijednosti emisija Emission Trading Scheme (ETS) - mehanizam meunarodnog trgovanja emisijama

Financijski

Ekonomski aspekt

Isplativost, prihvatljivost rizika, atraktivnost za ulagae Koritenje Best Available Technique (BAT) koje e omoguiti zadovoljavajui kapacitet, uinkovitost, emisije...

Tehniki

Tehniki zahtjevi

Procesom liberalizacije sve je vie neovisnih proizvoaa elektrine energije koji doprinose stvaranju kompetitivnog TEE
IPP & Projektno Financiranje
Opa struktura & karakteristike

Stvaranje IPP-a
Neovisni proizvoa el. energije (Independent Power Producer, IPP) Elektroenergetski projekti zahtijevaju solucije financiranja po mjeri, to predstavlja veliki izazov za sve strane, pogotovo za dobavljae opreme Pruanje koncepcija financiranja po mjeri je uobiajeno znaajan problem za bilo kojeg dobavljaa opreme, osim onih koji su vodei u industriji opskrbe elektrinom energijom IPP projekti zahtijevaju razvrstavanje rizika meu sudionicima, pogotovo dobavljaima opreme. To znai da dobavljai opreme postaju ulagai i esto pruaju neku vrstu jamstva za izvedivost projekta

Projektno financiranje
Projektno financiranje moe se definirati kao rasporeivanje duga, uloga i poveanja kredita za izgradnju odreenih objekata u energetskom sektoru, gdje zajmodavci kreditne arammane temelje na procjeni novanog tijeka projekta, umjesto na imovini i ugledu utemeljitelja objekta / projekta. Meunarodna praksa za razvoj velikih energetskih projekata Zajmodavci nemaju direktan rekurs prema ulagaima projekta Zajmodavci polau garancije iskljuivo na imovinu i prihode Projektne Tvrtke Glavne odlike projektnog financiranja su:
Zajmovi temeljeni na novanom tijeku Podjela rizika Omjer duga i uloga Vanbilanno financiranje Kontroliranje rizika.

IPP i Projektno Financiranje postaju izuzetno bitni pojmovi u energetici

IPP
Opa struktura
Bankovni Sindikat Agent Osiguranja Zajmodavci Zalozi: Imovina Pravo na zemljita Svi ugovori Projekta (EPC, O&M, etc.) Raunovodstvo Osiguranje Ulagai Kapitala (Udjeli u Projektnoj Kompaniji)

Strateki partner

Strateki partner

Otkupljiva

Zajmodavci

Zajam Otplata

Dividende (D)

Kapital (E)

PPA Sporazumi

Zajmodavci

Zajmodavci

Dobavlja goriva

Projektna Tvrtka (Special Purpose Vehicle SPV)

Trgovanje el. energijom

Veleprodajno trite

EPC Ugovor

Osiguranje

O&M Ugovor

Odobrenja Koncesije Sporazumi

Projektni Sporazumi

Izvoa O&M

Pod -izvoai

Opskrbljivai

Projekt stvaranja i voenja uspjenog modela vezano je za brojne rizike

IPP & vezani rizici
Glavni rizici koji se javljaju pri IPP projektima

Rizik trita

Financijski rizik

Makroekonomski rizici Inflacija, valutni rizik. Politiki rizik Promjena zakona Ekoloke norme

Rizici izgradnje Kanjenje izgradnje Ciljni kapacitet Ciljna specifina toplina Ciljne emisije Prekoraenje trokova Kompatibilnost spoja na mreu tete na okoliu i treim osobama Rizik nove tehnologije Neispravno funkcioniranje opreme Pogonski rizici Neovisni proizvoa el.energije (IPP) Ciljna raspoloivost Ciljni kapacitet Penali za naraspoloivosti ispade Neuinkovito koritenje goriva Ciljne emisije Prekoraenje trokova tete na okoliu i za tree osobe

Rizik cijena emisija

Rizik dobave energenata

Rizik zatite okolia

Ne-konkurentnost i ne-transparentnost TEE jedan je od problema energetskih projekta regije JIE pri dobivanju povoljnog financiranja
Izazovi transparentnosti trita Plomin C
MCI Score 2013
10 9 8
NL DE SE CZ IT FN UK DK NO

Hrvatsko trite elektrinom energijom: Analiza Intenzivnosti Konkurencije (MCI) Konkurentnost hrvatskog trita el. energije Hrvatka je smatrana jednom od zemalja sa najmanje konkurentnosti na tritu eektrine energije u Europi (28. od 33 analizirane zemlje 2013) Gledajui strukturu veleprodajnog trita, Hrvatska je izuzetno koncentrirano trite: proizvodnjom dominira HEP, koji takoer nadzire 100% uvoza elektrine energije Ista situacija je na distribucijskom dijelu sustava, gdje je HEP (preko HEP Opskrbe d.o.o.) glavni opskrbljiva elektrine energije Gledajui trgovanje elektrinom energijom, ne postoji burza elektrine energije u Hrvatskoj Dominacija HEP-a svim segmentima energetskog lanca, ne omoguava transparentnost trita kao niti informiranost kupaca
Visoka

7 6 5 4 3 2 1
MA CROATIA LV EE LT TR RU PT BG LU GR SO IE HU SD BE FR ES SI

RO PL AU

AL CY

Non competitive Markets Konkurentnost

0
Niska

Trenutna dinamika trita uz dominaciju HEP-a, znai da je Hrvatska smatrana zahtjevnim tritem za ulaz novih igraa

Source:

Energy Market Landscape: Croatia; Datamonitor

European Union Emission Trading Scheme (EU ETS) ima znaajan utjecaj na energetski sektor i predstavlja izuzetan rizik projektima
EU ETS
Opis EU ETS & njegov utjecaj na termoenergetski sustav EU ETS

Opis & ciljevi

Cilj EU ETS-a je biti jedan od alata pomou kojih e se omoguiti smanjenje emisija CO2 od 20% u godini 2020. u usporedbi s 2005. 1. sijenja 2013. zapoela je Faza 3 procesa oko 50% dozvola (Emission Unit Allowances, EUA) biti e ponueno na prodaju aukcijama (jedna EUA ekvivalentna je jednoj toni emitirane CO2) Svaka lanica EU mora razviti svoj National Allocation Plan (NAP) odobren od strane Europske Komisije (European Commission) koji odreuje ukupnu granicu emisija Na kraju svake godine, proizvoai su duni kupiti koliinu dozvola ekvivalentnu emitiranim emisijama Energetski sektor jedini je za koji nisu predviene besplatne dozvole; zato proizvoai el. energije moraju kupiti sve svoje dozvole pomou aukcija ili bilateralnih zamjene ili kupovina Hrvatska e biti 28. lanica EU Acquis communautaire (cjelokupna EU legislativa) biti e implementirana na Hrvatsku Dio legislative je i EU-ETS Hrvatska e slubeno biti dio EU ETS fod 1. sijenja 2013., na poetni dan Faze 3 procesa i time postati 31. zemlja dio najveeg svjetskog trita emisijama

Energetski sektor

Hrvatska

Hrvatska pripada TEE JIE koje predstavlja specifino podruje za investicije s obzirom na razliite uvjete za zemlje sudionice
Specifinosti regionalnog TEE JIE
Opsi SEE REM & pripadnos EU ETS-u zemalja lanice regionalnog TEE

South East European Regional Electricity Market (SEE REM)

Trenutno, regionalno TEE JIE kojoj Hrvatska pripada nema jednake uvjete za sve sudionike Osim razlika u legislativi i u cijenama goriva, sve zemlje nisu ni lanice EU ETS-a to kao rezultat moe imati potencijalno znaajanu neravnoteu izmeu ponuditelja na TEE

EU ETS NON EU ETS

Pomou softverskog paketa razvijenog od strane CESI-ja mogue je predvidjeti poloaj IPP-a na SEE REM
PROMED
Baza podataka & simulator trita PROMED & okruenje
PROMED - PROgrammazione di MEDio termine Softver je razvijen od strane instituta CESI (Centro Elettrotecnico Sperimentale Italiano) iz Milana PROMEDOM se koriste: ENEL; EDISON; ENIPOWER; IRIDE; CVA TRADING; TERNA; Borsa Italiana; ... Analize ekonomskog, financijskog i sigurnosnog vrednovanja rada u regiji (na razini elektrane ili drave): Konkurentnost pojedinih proizvodnih jedinica na tritu Trini udio elektrana, njihov troak i njihov profit Izraun povrata investicije, upravljanje rizikom Vrna i bazna optereenja Granina cijena elektrine energije u promatranoj dravi Utjecaj zaguenja i potranje na cijenu elektrine energije Optimalni proizvodni vozni red (dispatching) Kakav utjecaj na konkurentnost proizvodnih jedinica ima: cijena emisija CO2 promjena cijene goriva izgradnja prekograninih dalekovoda izgradnja novih proizvodnih jedinica

PROMED

PROMED

HR EES

Mogunosti IPP

PROMED uzima u obzir niz parametara pomou kojih simulira SEE REM za svaki sat godine
PROMED
Osobitosti i struktura softverskog alata PROMED Ulazni parametri
Model mree Jugoistone Europe (JIE) Satna potranja za el. energijom za svaku zonu sustava Uvozi/izvozi susjednim sustavima Proizvodni kapaciteti Cijene goriva Natjecateljska strategija na TEE

Simulacija
Simulira se trite elektrine energije Usklauje potranja mogunostima i ogranienjima proizvodnje Koritenjem Kuhn-Tucker metode optimizacije i tehnike Geometric Engine (GEN) odabire se najpovoljnije rjeenje

Izlazni podaci
Za svaki sat godine odreena je: Cijena el. energije sustava Za svaku termoelektranu Satna proizvodnja Cijena proizvodnje Ostvarena zarada Razmjene el. energije unutar JIE i sa susjednim sustavima

3
1

2 Skup ulaznih parametara Predviena potranja 4

Analiza mogunosti i ogranienja proizvodnje Analiza mogunosti i ogranienja razmjena

5 Natjecanje proizvoaa (Bidding)

6 Formiranje voznog reda, razmjena i cijena

7 Izraun parametara termoelektrana

8 Dobivanje izlaznih podataka

Izvor:

CESI

10

Pomou ulaznih parametara dobivaju se tablice izlaznih podataka

Ulazni parametri & izlazni podaci
Ulazni parametri koji ine bazu podataka osnova za dobivanje izlaznih podataka

Ulazni parametri
Ulazne parametre ini 29 tablica koji formiraju bazu podataka neophodnu rad softvera

Izlazni podaci
Izlazni podaci dostupni su u 46 tablica koje sadre sve podatke mjerodavne za vrednovanje scenarija koji se promatra

11

Sastavni dio softverskog paketa je detaljna baza podataka sa predvienim satnim potranjama za svaku zonu regije
Formiranje voznog reda (Dispatching)
Formiranje optimalnog voznog reda proizvodnje za pokrivanje jednog sata potranje
2600

Konzum
Temeljem matematikog modela i pomou podataka o povijesnoj potranji, predvia se potranja za el. energijom za svaki sat svake zone u budunosti Temeljem predviene potranje i parametara baze podataka softver formira vozni red elektrana koji e istu pokriti

2400

2200

2000
MW

1800

1 h

1600

1400

1200 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24

12

Simulacija kompetitivnog TEE vri se procesom formiranja voznog reda temeljem ponuda proizvoaa
Formiranje voznog reda (Dispatching) & granine cijene
Formiranje optimalnog voznog reda & odreivanje granine cijene
2500 39 /MWh 52 /MWh 52 /MWh 2000 46 /MWh 31 /MWh

Vozni red
Temeljem predviene potranje i parametara baze podataka softver radi listu raspoloivih elektrana koje tehniki mogu namiriti potronju dana Formiranje voznog reda vri se slijedeim rasporedom: 1. Bazne elektrane imaju prioritet 2. Ostali proizvoai nadmeu se na simuliranom TEE Program angaira preostale elektrane da popuni preostalu potranju slaui ih od jeftinijih prema skupljim Ponuditelj 4. sa cijenom od 52 /MWh je zadanja elektrana koja pokriva potronju konzuma te se njezina cijena naziva graninom cijenom sustava za taj sat; sve angairane elektrane u tom satu plaene su s 54 /MWh. Elektrane koje su skuplje od 54/MWh nisu angairane Ponuditelji svoje cijene formiraju na temelju varijabilnih trokova elektrana Za 365 dana u godini i 24 sata u svakom danu program rauna granine cijene. Na taj nain moe se predvidjeti pozicija svake TE, NE i plinske elektrane na TEE JIE

39 /MWh 1500 46 /MWh 31 /MWh

MW

1000 Ponuditelj 4. 500 Bazne elektrane Ponuditelj 3. Ponuditelj 2. Ponuditelj 1.

13

Rezultati analiza: Trokovi emisija

120 100
(M)

80 60 40 20 0 180 160 140 120 100 80 60 40 20 0

Godinji trokovi emisija (M)

Specifini varijabilni trokovi (/MWh)

(/MWh)

0 [/tCO2]

10 [/tCO2]

20 [/tCO2]

30 [/tCO2]

40 [/tCO2]

14

Rezultati analiza: Proizvodnja

3600
(GWh)

3500

Godinja proizvodnja TE na ugljen (GWh)

3400

3300 0
(GWh)

10

20

/tCO2 30

40

50

60

2600

2400

Godinja proizvodnja TE na plin (GWh)

2200

2000 0 10 20

/tCO2

30

40

50

60 15

Trokovi emisija
Trokovi emisija termoelektrana
Udio emisijskih trokova u varijabilnim trokovima elektrana (%) 60 50 40 30 20 10 0 0 10

(/MWh)

/tCO2

20

30

40

UGLJEN

PRIRODNI PLIN

16

Kratka zapaanja

Poveanjem cijena CO2: - Poveati e se udjeli trokova emisija u graninoj cijeni termoelektrana - Porast trokova emisija biti e vei kod termoelektrana na ugljen koje isputaju vie CO2 od termoelektrana na plin - Termoelektrane na ugljen zabiljeiti e pad, a na plin porast proizvodnje - Poveati e se granina cijena, kao i davanja termoelektrana to e za rezultat imati i poveanje ukupne cijene sustava - Smanjiti e se ukupni profit termoenergetskog sektora

Zapaanja

17

18

Plomin C situation
As a power plant based on coal and situated in Croatia it will be a part of the EU ETS Partially it will sell its produced electricity directly to HEP via a bilateral agreement and partially on the SEE REM It will have to pay for all its CO2 emissions Annual emissions are estimated to be between 2,7 and 2,9 Mt CO2 It is presumed that the prices of EUAs will vary between 15 40 /tCO2

19

Impact on the Plomin C unit

Percentages of emission costs
Emission unit's allowances cost CO2 emissions annual costs Percentage of CO2 costs in annual variable costs Percentage of CO2 costs in annual total costs
50 40 30
[%]

[/tCO2] [M] [%]

0 0,0 0,00

10 28,6 23,53

20 55,5 38,10

30 84,0 48,00

40 111,6 55,18

50 138,2 60,61

60 164,3 64,87

[%]

0,00

12,41

21,82

29,61

35,89

41,04

45,39

Percentage of CO2 emission costs in total costs of Plomin C-500

20 10 0 0 10 20
[/tCO2]

30

40

50

60

20