BROJNI OTOCI U TIHOM OKEANU

Povrina: 850 000 km

Broj stanovnika: 14 miliona Gustina naseljenosti: 13 st/km

 Okeanija je zajedniki naziv za brojne otoke i otone skupine

u zapadnom i sredinjem djelu Tihog Okeana. Najveim dijelom smjetena je u arkom pojasu izmeu Jugoistocne Azije i Australije na zapadu te Sjeverne i Juzne Amerike na istoku. Priblizno 86 % povrsine zauzima 3 najvea otoka, Nova Gvineja te novozelandski Sjeverni i Juni otok. Ostali otoci mnogo su manji, uglavnom su koraljnog ili vulkanskog porijekla.

Tri velike otone skupine

Okeanija se u geografsno-etnikom pogledu djeli na :
Malaneziju (Crno otoje) Mikronezija (sitno otoje)

Polinezija (Brojno otocje)

Malezija (Crno otocje) Malaneziji pripada istocni dio otoka Nova Gvineja i otocje istono od nje. Naseljena je tamnoputnim stanovnicima pa tako i dolazi naziv. Mikronezija (Sitno otoje) Mikronezija je skupina malih uglavnom vulkanskih i koraljnih otoka izmeu Japana i Nove Gvineje. Polinezija (Brojno otoje) Polinezija se nalazi u sredinjem i istonom djelu Tihog okeana. Njeni otoci su dobili ime po grkoj rjei p to znai mnogo ili vie.

Vulkanski otoci
Vulkanski otoci si reljefno vii, s vulkanskim kupama koje

se izdizu iz mora i do 4000 metara visine. Njihove strme padine primaju vise padavina oa su obrasle bujnom tropskom vegetacijom. Zbog plodnog tlai stalnih tekucihtekucica pogodni su za naseljavanje.(Havajski otoci, Tahiti, Samoa)

Koraljni otoci
Koraljni otoci krenjacke su grae, nastali od kostura uginulih koralja. Za sve otoke tipian je prstenasti oblik zvan atol. Sastoji se od koraljnog vijenca unutar kojeg se nalazi plitka vodena povrsina laguna. Zbog krenjake grae i nedostataka vode manje su pogodni za naseljavanje i razvoj privrede.

Otoci su rijetko naseljeni

Sa prosjecnom gustinom 13 st/km koji se meusobno

razlikuju po tjelesnim obiljejima i stupnju kulturnog razvoja Okeanija je rijetko naseljena. Velika rasprenost otoka, izoliranost od razvijenog svijeta te ogranicena prirodna bogatsva uzrok su rijetke naseljenosti. Okeanija je uglavnom naseljena domorodnickim stanovnistvom koje se bavi lovom, ribolovom, pomorstvom i tradicionalnom zemljoradnjom. Doseljenici su na nekim otocima potpuno istisnuli domace stanovnistvo. Danas na ovom podrucju ima vie samostalni drzava od koji su najvece papua, Nova Gvineja, i Novi Zeland.

 Na vecim otocima plantazno se uzgajaju seerna repa, aj, kakao, kafa, kokos, vanilija, i druge tropske kulture. Pronalaskom nafte, fosfata i obojeni metala znacaj mnogih otoka je porastao. Neki otoci sluze kao vojne baze.

Hvala na panji

Radili : Ammar Dizdarevic

Mirhan Avdagic