Avionska crna kutija

Maja Marinid N 3340

 Pod terminom crna kutija podrazumijevamo sklop u avionima koji snima sve bitne parametre leta aviona te razgovor posade sa kontrolnim tornjem. Funkcija crne kutije dolazi do izraaja prilikom istraivanja pada aviona,jer je projektirana na nain da moe podnijeti pad aviona pa ak i u morsku vodu. Najede je crvene ili naranaste boje,a pridjev crna je dobila zbog toga to njena funkcija dolazi do izraaja tek nakon nesrede.

 Ved pola stoljeda,svaki komercijalni avion operemljen je ovom neunitivom, vodootpornom kutijom koja snima i pohranjuje sve podatke leta. U stotinama nesreda , istraiteljima su dale vane informacije o kvaru aviona. Te informacije su omogudile analizu uzroka mnogih nesreda , a esto su i omogudile mnoge preventivne mjere za spaavanje tisuda ivota.

 Prvu crnu kutiju je dizajnirao David Warren, iz Australije, koji je kao djeak izgubio oca u avionskoj nesredi. Godine 1953, dok je radio kao istraiva zrakoplovstva, Warren je doao na ideju izrade snimaa podataka o letu. Prvi ureaji izraeni na temelju njegovog dizajna su ugraivani u avione tek u sljededem desetljedu. Prvotno su kutije bile obojene u crno , kako bi se od svjetlosnih zraka zatitio fotografski film koji je pohranjivao podatke

 Danas kutija pohranjuje podatke u memorijske ipove te je obojena u svijetlo naranasto kako bi bila uoljivija meu krhotinama ili na dnu mora. Od 1970-ih one su opremljene sa samoaktivirajudim ultrazvunim zrakama koje emitiraju okvirnu poziciju u rasponu od 30 dana. Najnoviji diktafoni mogu snimiti 180 minuta razgovora dok oni stariju snimaju 30 minuta.

 Mogli bismo redi da je crna kutija najvaniji izum u povijesti to se tie sigurnosti u inenjerstvu. No , bududi da tehnologija iz dana u dan sve vie napreduje i crne kutije se takoer moraju dalje usavravati. Umjesto pohrane podataka u kutiju koja bi mogli biti nepopravljiva, kada doe do pada zrakoplova u more, bilo bi daleko bolje da se podaci prenose kontinuirano i u realnom vremenu u kontrolni toranj na zemlji. U sluaju neobinog ponaanja elektronike i senzora, takav sustav bi mogao ak i automatski zatraiti dodatne informacije.

 Zrakoplov de podatke prenositi izravno na zemlju gdje je to mogude,ali kada avion leti visoko ili iznad vode onda de se morati uvesti sustav satelita. Na taj nain mogla bi biti pokrivena ak i polarna podruja. Opdenito se koristi satelitsko emitiranje u globalnom Ku-band-u,(to su mikrovalovi od 12 do 18 GHz) jer one mogu izbjedi ometanje fizikih prepreka koje izazivaju pojedini lokalni sustavi mikrovalova.

 Takoer, satelitsko emitiranje u tom band-u moe slati dovoljno snane signale to dozvoljava prijamniku da ih koristi u malim koliinama.

No bududi da je satelitsko emitiranje u Kuband-u ogranienog resursa predlae se samo snimanje podataka o letu,a ne i snimanje glasova u pilotskoj kabini.

 Odnosno, kako bi se izbjegao ponovni gubitak komunikacije sa kontrolnim tornjem, predlae se da se i dalje nastavi sa sadanjom tehnologijom crne kutije.

 IZNAD ZEMLJE: Brzina prijenosa podataka:- 16 bitova u sekundi Potrebna memorija:- 6 megabajta po sekundi Tip poslanih podataka:brzina aviona,protok goriva,vertikalno ubrzanje

IZNAD VODE: Brzina prijenosa podataka:-globalni Kuband mikrovalovi Potrebna memorija:etiri 12 bitna uzorka u sekundi Tip poslanih podataka:kontrole povrine leta,brzina aviona,podaci o motoru.

 Kao alternativa crnoj kutiji javlja se staklena kutija, no rad na njenom tehnolokom razvitku je sramotno spor. Staklena kutija je drugi naziv za bijelu kutiju. To je ureaj koji za vrijeme leta direktno prenosi podatke iz aviona u kontrolni toranj. Iako takva tehnologija omoguduje daleko vedi raspon u koliini pohrane podataka javlja se problem zatite privatnosti pilota,aviokompanija i proizvoaa zrakoplova od javnosti,zbog ega se i javlja zastoj u njenom tehnolokom razvoju.