Zato hibridna vozila?

Ivan Mahalec, 2006.03.

1. Nafta

CO2

Temperatura Zemlje

Slika 1. Lijevo: Svjetska proizvodnja nafte i plina te prognoze o trajanju zaliha izraunate na osnovi potronje u 2005. godini (Gboe = Giga billion barrels oil equivalent). Desno: Porast koncentracije CO2 u atmosferi i srednje temperature Zemlje. Fosilna goriva imaju dva nedostatka: zalihe su im konne i pribliavaju se svom relativno bliskom kraju, izvlaenjem ugljika na povrinu Zmlje i njegovim izgaranjem poveava se sadraj CO2 u atmosferi, time se pojaava efekt staklenika i doprinosi globalnom zatopljenju.

Potaknuto Kyoto protokolom, udruenje europskih proizvoaa automobila ACEA postavilo je cilj dostizanje emisije CO2 na razini flote putnikih automobila od 140 g/km u 20. godini. Zbog relativno velikih snaga motora taj se cilj ne moe dostii ak ni ako bi su u sva vozila ugraivali tedljiviji Dieselovi motori. Meutim, hibridna vozila s lakoom ostvaruju ovu emisiju i zbog toga e ona u predstojeim godinama sve vie dobivati na znaaju.

Slika 2. Lijevo: cilj grupacije ACEA: smanjiti emisiju CO2 na 140 g/km do 2008. godine za cijelu flotu europskih proizvoaa vozila. Desno: oekivani porast alternativnih pogona vozila u budunosti.

2. Hibridni pogonski sustavi

Hibridni pogonski sustavi se mogu podijeliti, s obzirom na vezu mehanikog i elektrinog dijela u tri skupine: serijski, paralelni i serijsko-paralelni hibridi. djelomine (engl. mild hybrid) i potpune (engl. full hybrid).

S druge strane, s obzirom na autonomnost elektrinoga pogona, hibridi se dijele na:

Serijski

Aku Inv Kotai

MSUI

Aku Inv

Paralelni
Kotai

Serijskoparalelni
Gen

Inv

Aku

MSUI Gen EM

EM

Inv

MSUI

Raz

EM

Put mehanike energije

Put elektrine energije

Slika 3. Sheme hibridnih pogona. Oznake: Aku - elektr. baterija; EM - elektromotor; Gen elektr. generator; Inv elektr. pretvara; MSUI - motor s un. izg.; Raz - razdjelnik snage; objavljeno u [5.].

120 100 80 60 40 20

= max

HIBRID
240

Moment motora Me , (Nm)

246 250 260 300 400 800 g/kWh 1000 2000

vmax EG
EG - za pogon elektrinog generatora V - za vonju

V
5000 6000

Otpori vonje v = konst., uspon = 0

3000 4000 -1 Brzina, vrtnje, min

Slika 4. Usporedba rada motora s unutarnjim izgaranjem kod konvencionalnog i kod hibridnog vozila u topografskom dijagramu specifine efektivne potronje goriva U hibridnom vozilu motor s unutarnjim izgaranjem radi veinom u podruju minimalne specifine potronje goriva, pri emu se viak snage iznad iznosa potrebnog za vonju usmjerava na pogon elektrinog generatora koji puni bateriju. Kod Priusa generator takoer pogoni i elektromotor koji pomae motoru s unutarnjim izgaranjem pogoniti kotae.

3. Potronja goriva i tetna emisija

Slika 5. Potronja goriva (l/100km) triju generacija hibrida Prius i slinog konvencionalnog automobila.
14 l/100km 13 12 11 10 9 8 7 6 1975 1980 1985 1990 1995 2000 130 2005
Potronja goriva

g CO2/km (benzin) g CO2/km (dizel)

290 g CO2/km 250 210 170

Slika 6. Potronja goriva za njemaku flotu vozila u novom europskom ispitnom ciklusu prema podacima VDA i na temelju nje izraunata emisija CO2.

Slika 7. Ukupna uinkovitost Priusa i njegovih takmaca prema Well-to-Wheel analizi.

Slika 8. tetna emisija Priusa. 3

4. Toyota Prius svjetska uspjenica broj 1

Prius THS II
Regulator snage Generator Motor s unut. izgar.

Akumulator

Visokonap. dio Inverter

Elektromotor Razdjelnik snage Kotai Prijenosnik snage Put mehanike energije Put elektrine energije

Slika 9. Shema pogonskog sustava hibridnog automobila Toyota Prius THS II. Podaci: motor s unutarnjim izgaranjem: 1.5 dm3, proces 4-taktni Otto/Atkinson, smanjeno trenje u motoru, PMSUI,max = 57 kW kod 500 min1, 115 NM kod 4200 min-1, ge,min = 225 g/kWh (e,max = 37 %); elektromotor: PEM,max = 50 kW; ukupna najvea snaga za vonju vozila 82 kW iznad 85 km/h (Pmax = PMSUI,max + 50 % (PEM,max)); 1300 kg; 0-100 km/h za 10,9 s; 170 km/h; 104 g CO2/km. 4

Slika 10. Shema pogonskog sustava i prijenosnika snage.

Slika 11. Toyota Prius: shema djelovanja

Slika 12. Dolje - lijevo: kod koenja Priusov elektromotor postaje generator.

Slika 13. Znaajke motora s unutarnjim izgaranjem (lijevo) i elektromotor (desno) 6

Slika 14. Zajedniko djelovanje motora s unutarnjim izgaranjem i elektromotora.

Slika 15. Lijevo: zajedniko djelovanje motora s unutarnjim izgaranjem i elektromotora. Desno: usporedba ubrzanja Priusa i klasinog vozila s benzinskim motorom od 2.4. litre.

Slika 16. Usporedba ubrzanja Priusa i klasinog vozila s podjednako snanim Diesleovim motorom.

Slika 17. Elektrini pogonski sustav i prijenosnik snage.

Slika 18. Ni-MH baterija: 28 serijski vezanih paketa po 7,2 V = 202 V; 6,5 Ah; 30 kg; trajnost 300.000 km.