Narodne Novine: Pravilnik

SRIJEDA, 11. SRPNJA 2012.
BROJ 77 STRANICA 9 NARODNE NOVINE

SLUBENI LIST REPUBLIKE HR VATSKE
2. Fond je Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost koji
je kao pravna osoba s javnim ovlastima, osnovan posebnim zako-
nom,
3. Meunarodni protokol za mjerenje i verifkaciju uteda ener-
gije (eng. International Performance Measurement and Verifcation
Protocol IPMVP) je skup dokumenata kojima se utvruju principi
i metodologije za mjerenje i verifkaciju uteda energije ostvarenih
primjenom mjera poboljanja energetske uinkovitosti, koji je do-
stupan na internetskim stranicama Ministarstva,
4. metode odozgo-prema-dolje su metode za izraun uteda
energije na nacionalnoj razini i na razini sektora neposredne po-
tronje energije (kuanstva, usluge, promet, industrija), a temelje se
na pokazateljima energetske uinkovitosti,
5. metode odozdo-prema-gore su metode za izraun uteda
energije na razini provedbe pojedine mjere poboljanja energetske
uinkovitosti, a temelje se na matematikim formulama i referen-
tnim vrijednostima koje se defniraju za pojedinu mjeru poboljanja
energetske uinkovitosti,
6. ministar je elnik sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog
za energetiku,
7. ministarstvo je sredinje tijelo dravne uprave nadleno za
energetiku,
8. praenje energetskih uteda je postupak utvrivanja smanje-
nja potronje energije u odnosu na referentne uvjete koji su rezultat
energetske usluge ili mjere poboljanja energetske uinkovitosti u
odreenom razdoblju. Praenje se provodi primjenom raunskih
metoda iz ovoga Pravilnika ili se za izraun koriste podatci dobiveni
mjerenjem fzikalnih veliina na nain defniran u planu praenja,
mjerenja i verifkacije za pojedini projekt poboljanja energetske
uinkovitosti,
9. nacionalno izvjee o energetskoj uinkovitosti je sastavni dio
godinjega energetskog pregleda Energija u Hrvatskoj, a sadri
prikaz pokazatelja energetske uinkovitosti na razini sektora nepo-
sredne potronje energije i podatak o ukupno ostvarenim utedama
energije na nacionalnoj razini i na razini sektora neposredne potro-
nje u protekloj godini ocijenjenih metodom odozgo-prema-dolje,
10. pokazatelj energetske uinkovitosti je omjer energije utroe-
ne za neku aktivnost izraene u mjernoj jedinici za energiju i mjer-
ljivog rezultata te aktivnosti ili mjerljivog imbenika koji na tu po-
tronju utjee izraene u odgovarajuoj mjernoj ili novanoj jedinici,
11. referentna godina je godina u odnosu na koju se proma-
tra napredak energetske uinkovitosti na nacionalnoj, sektorskoj ili
na razini pojedinog potroaa ili grupe potroaa koje su rezultat
primjene energetskih usluga ili mjera poboljanja energetske uin-
kovitosti,
12. referentna potronja energije je potronja energije pri refe-
rentnim uvjetima prije provedbe mjere za poboljanje energetske
uinkovitosti, koja se koristi kao osnova za usporedbu u odreivanju
buduih uteda energije,
13. referentni uvjeti predstavljaju vrijednosti neovisnih varijabli
koje utjeu na potronju energije u graevini u referentnoj godini
prije provedbe mjere poboljanja energetske uinkovitosti, u odnosu
na koje se provodi normalizacija uteda energije,
14. normalizacija je postupak prilagoavanja izraunatog izno-
sa ostvarenih uteda energije referentnim uvjetima,
PRAVILNIK
O METODOLOGIJI ZA PRAENJE, MJERENJE
I VERIFIKACIJU UTEDA ENERGIJE U
NEPOSREDNOJ POTRONJI
I. OPE ODREDBE
Predmet
lanak 1.
Ovim se Pravilnikom propisuje metodologija za praenje, mje-
renje i verifkaciju uteda energije u neposrednoj potronji ostvare-
nih energetskim uslugama i mjerama poboljanja energetske uin-
kovitosti, u skladu s Direktivom 2006/32/EZ o energetskoj uinko-
vitosti i energetskim uslugama.
Svrha
lanak 2.
Svrha ovoga Pravilnika je uspostava sustava za praenje i ocje-
njivanje uspjenosti provedbe politike energetske uinkovitosti i
ostvarivanja ciljeva utvrenih u Strategiji energetskog razvoja Re-
publike Hrvatske, Nacionalnom programu energetske uinkovitosti
i Nacionalnom akcijskom planu energetske uinkovitosti.
Sustav za praenje i ocjenjivanje
lanak 3.
Sustav za praenje i ocjenjivanje uspjenosti provedbe politi-
ke energetske uinkovitosti i ostvarivanja ciljeva uteda energije u
neposrednoj potronji temelji se na metodologiji za izraun uteda
energije u neposrednoj potronji i izvjeivanju o utedama ostva-
renim:
1) na nacionalnoj razini i razini pojedinih sektora neposredne
potronje energije,
2) provedbom mjera poboljanja energetske uinkovitosti utvr-
enih u Nacionalnom akcijskom planu energetske uinkovitosti,
3) namjenskim koritenjem sredstava Fonda za zatitu okolia i
energetsku uinkovitost za fnanciranje provedbe mjera poboljanja
energetske uinkovitosti,
4) od strane obveznika gospodarenja energijom defniranih
Zakonom.
Defnicije pojmova
lanak 4.
Pojmovi koji se koriste u ovome Pravilniku imaju znaenja
utvrena Zakonom, Pravilnikom o metodologiji za izraun i odre-
ivanje okvirnog cilja uteda energije u neposrednoj potronji, Pra-
vilnikom o energetskoj bilanci i supsidijarnim propisima. U ovome
se Pravilniku koriste i drugi pojmovi koji imaju sljedea znaenja:
1. Direktiva 2006/32/EZ o energetskoj uinkovitosti i energetskim
uslugama je Direktiva 2006/32/EZ Europskog parlamenta i Vijea od
5. travnja 2006. o energetskoj uinkovitosti i energetskim uslugama
te o ukidanju Direktive Vijea 93/76/EEZ (Slubeni list Europske
unije L 114, 27. 4. 2006., str. 64-85),
STRANICA 10 BROJ 77 SRIJEDA, 11. SRPNJA 2012. NARODNE NOVINE
(2) Ukupno ostvarene utede energije za svaki sektor izrau-
navaju se kao umnoak razlike vrijednosti pokazatelja energetske
uinkovitosti u referentnoj godini i u razmatranoj godini i rezultata
aktivnosti ostvarenih u tom sektoru u razmatranoj godini.
(3) Referentna godina u odnosu na koju se promatra napredak
energetske uinkovitosti na sektorskoj i nacionalnoj razini je 2007.
(4) Ukupno ostvarene utede na nacionalnoj razini u razma-
tranoj godini izraunavaju se kao zbroj ukupno ostvarenih uteda
energije u svim sektorima neposredne potronje u toj godini.
(5) Izraun pokazatelja energetske uinkovitosti provodi se u
skladu s naelima iz metodologije za izraun uteda energije u ne-
posrednoj potronji metodom odozgo-prema-dolje.
(6) Metodologija za izraun uteda energije u neposrednoj
potronji metodom odozgo-prema-dolje iz stavka 5. ovoga lanka
sadrana je u Prilogu I ovog Pravilnika.
III. METODOLOGIJA ZA PRAENJE I OCJENU
UTEDA ENERGIJE PRIMJENOM MJERA
POBOLJANJA ENERGETSKE UINKOVITOSTI
Izraun jedininih i ukupnih uteda energije
lanak 8.
(1) Za praenje i ocjenu uteda energije ostvarenih primjenom
mjera poboljanja energetske uinkovitosti kod obveznika gospo-
darenjem energijom koristit e se metode odozdo-prema-gore te-
meljene na matematikim formulama za izraun jedininih uteda
energije.
(2) Jedinine utede energije izraunavaju se kao razlika jedi-
nine potronje energije prije i poslije primjene mjere poboljanja
energetske uinkovitosti, uz provedenu normalizaciju s obzirom na
utjecajni imbenik.
(3) Matematike formule za izraun jedininih uteda energi-
je iz stavka 1. ovog lanka defniraju se u metodologiji za izraun
uteda energije u neposrednoj potronji metodom odozdo-prema-
gore za tipine mjere poboljanja energetske uinkovitosti koje se
primjenjuju u graevinama.
(4) Metodologija za izraun uteda energije u neposrednoj
potronji metodom odozdo-prema-gore iz stavka 3. ovoga lanka
sadrana je u Prilogu II ovog Pravilnika.
(5) Kad obveznik gospodarenjem energijom ima izraen plan
praenja, mjerenja i verifkacija uteda energije ili provodi mjere
poboljanja energetske uinkovitosti putem energetskih usluga, ne
mora koristiti matematike formule za izraun jedininih uteda
energije iz Metodologije iz stavka 3. ovog lanka.
(6) Potronja prije primjene mjere energetske uinkovitosti
odreuje se za svaku pojedinu mjeru poboljanja energetske uin-
kovitosti na temelju dostupnih podataka za graevinu u kojoj se
mjere provode ili na temelju karakteristika ureaja i opreme koja
se zamjenjuje ili ugrauje. U sluaju nedostatka takvih podataka
koriste se referentne vrijednosti propisane u Metodologiji iz stavka
3. ovog lanka.
(7) Ukupno ostvarene godinje utede za svaku mjeru izrau-
navaju se kao umnoak jedininih uteda energije i veliine po kojoj
se jedinine utede izraunavaju.
15. specifna (jedinina) potronja energije je pokazatelj ener-
getske uinkovitosti koji se izraunava kao omjer energije utroene
za neku aktivnost izraene u mjernoj jedinici za energiju (toe, Joule
ili kWh) i mjerljivog rezultata te aktivnosti izraene u fzikoj jedi-
nici (npr. tone elika) ili imbenika koji na tu potronju utjee (npr.
po kuanstvu, po automobilu i sl.),
16. verifkacija uteda energije je postupak kojim se potvruju
utede energije ostvarene energetskom uslugom ili mjerom pobolj-
anja energetske uinkovitosti,
17. Zakon je Zakon o uinkovitom koritenju energije u nepo-
srednoj potronji (Narodne novine, broj 152/08 i 55/12),
18. ivotni vijek mjere poboljanja energetske uinkovitosti je
oekivano vrijeme u kojem e provedena mjera stvarati utede ener-
gije i u kojem se ostvarene utede pribrajaju nacionalnom okvirnom
cilju uteda energije.
Praenje, mjerenje i verifkacija uteda
lanak 5.
Za ocjenu ostvarenja nacionalnog okvirnog cilja uteda energije
u neposrednoj potronji i odreivanje uinaka pojedinanih mjera
poboljanja energetske uinkovitosti u jednoj godini koristi se ra-
unski model koji obuhvaa kombinaciju metoda odozgo-prema-do-
lje i metoda odozdo-prema-gore koje su utvrene ovim Pravilnikom.
II. METODOLOGIJA ZA PRAENJE I OCJENU
UTEDA ENERGIJE NA NACIONALNOJ RAZINI
Nacionalno izvjee
lanak 6.
(1) Ministarstvo vodi sustav praenja i ocjene uteda energije
te izrauje i objavljuje godinje nacionalno izvjee o energetskoj
uinkovitosti.
(2) Nacionalno izvjee o energetskoj uinkovitosti je sastavni
dio nacionalnog izvjea o stanju u energetskom sektoru koje Mi-
nistarstvo objavljuje u godinjem energetskom pregledu Energija u
Hrvatskoj, u skladu s Pravilnikom o energetskoj bilanci.
(3) Izvjee iz stavka 2. ovoga lanka mora sadravati prikaz
vrijednosti pokazatelja energetske uinkovitosti utemeljen na meto-
di odozgo-prema-dolje utvrenoj ovim Pravilnikom i ukupni iznos
uteda energije u neposrednoj potronji na nacionalnoj razini i na
razini pojedinih sektora neposredne potronje energije izraunat
uporabom tih pokazatelja
(4) Podaci iz stavka 3. ovog lanka sastavni su dio izvjea o
provedbi Nacionalnog akcijskog plana iz lanka 7. Zakona, kojega
je Vlada duna usvojiti do kraja travnja tekue godine za prolu go-
dinu. Izraun pokazatelja energetske uinkovitosti iz stavka 3. ovog
lanka za prolu godinu dan u ovom izvjeu, a s obzirom na do-
stupnost statistikih podataka, moe biti temeljen na procijenjenim
vrijednostima ulaznih parametara.
Pokazatelji energetske uinkovitosti
lanak 7.
(1) Pokazatelji energetske uinkovitosti odreuju se za svaki
sektor neposredne potronje, u skladu s dostupnim podacima po-
trebnim za njihov izraun.
SRIJEDA, 11. SRPNJA 2012. BROJ 77 STRANICA 11 NARODNE NOVINE
d. opis referentnih uvjeta (potronja energije, neovisne varijable
koje utjeu na potronju, oprema, operativna praksa),
e. razdoblje primjene plana praenja, mjerenja i verifkacije,
f. metodologiju utvrivanja uteda energije (matematika for-
mulacija odnosa potronje energije i neovisnih varijabli koje na nju
utjeu koja predstavlja osnovu za odreivanje jedininih i ukupnih
uteda energije),
g. mjerenje i mjernu opremu, ako je predvieno (karakteristike
mjernog ureaja, protokol vrenja oitanja, proceduru upravljanja
mjernim ureajem i rutinski kalibracijski protokol),
h. osobu odgovornu za oitanje mjerenja i praenje drugih po-
dataka,
i. format izvjea o ostvarenim utedama.
IV. METODOLOGIJA ZA PRAENJE I OCJENU
UTEDA ENERGIJE OSTVARENIH ENERGETSKIM
USLUGAMA
lanak 10.
(1) Obveznici gospodarenja energijom koji provode mjeru po-
boljanja energetske uinkovitosti putem energetskih usluga moraju
imati plan praenja, mjerenja i verifkacije uteda energije usklaen
s Meunarodnim protokolom za mjerenje i verifkaciju uteda ener-
gije (IPMVP).
(2) Plan praenja, mjerenja i verifkacije uteda energije sastav-
ni je dio ugovora o energetskom uinku, a sadri najmanje podatke
iz lanka 9. stavka 5. ovog Pravilnika.
V. VERIFIKACIJA UTEDA ENERGIJE
lanak 11.
(1) Ministarstvo moe zatraiti verifkaciju ostvarenih uteda
energije iskazanih kod obveznika gospodarenja energijom.
(2) Fond moe zatraiti verifkaciju ostvarenih uteda energije
iskazanih kod korisnika sredstava Fonda.
(3) Verifkaciju iskazanih ostvarenih uteda energije obavlja
ovlatena osoba za energetski pregled graevina upisana u Regi-
star ovlatenih osoba za obavljanje energetskih pregleda graevina
i energetsko certifciranje zgrada kojega vodi ministarstvo nadleno
za graditeljstvo.
VI. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 12.
Sastavni dio ovoga Pravilnika su Prilog I i Prilog II.
lanak 13.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u
Narodnim novinama.
Klasa: 011-01/12-01/106
Urbroj: 526-04-02/1-12-4
Zagreb, 20. lipnja 2012.
Prvi potpredsjednik Vlade i
ministar
Radimir ai, v. r.
(8) Ukupno ostvarene godinje utede energije iz stavka 7. ovog
lanka vrijede onoliko godina koliki je prosjeni ivotni vijek mjere,
utvren u Metodologiji iz stavka 3. ovog lanka za svaku pojedinu
mjeru.
(9) Metodologija iz stavka 3. ovog lanka, kada je to mogu-
e i primjereno, primjenjuje se i za ocjenu ukupnih uteda ener-
gije ostvarenih provedbom pojedinih mjera poboljanja energetske
uinkovitosti defniranih u Nacionalnom akcijskom planu energet-
ske uinkovitosti. Pri tome se utede ostvarene od strane obveznika
gospodarenja energijom pridjeljuju odgovarajuoj mjeri iz Nacional-
nog akcijskog plana.
(10) Podaci iz stavka 9. ovog lanka sastavni su dio izvjea
o provedbi Nacionalnog akcijskog plana iz lanka 7. Zakona, koje-
ga je Vlada duna usvojiti do kraja travnja tekue godine za prolu
godinu.
Obveze obveznika gospodarenja energijom
lanak 9.
(1) Obveznici gospodarenja energijom duni su jednom godi-
nje dostavljati podatke o provedenim mjerama poboljanja energet-
ske uinkovitosti Ministarstvu.
(2) Sastavni dio informacija iz stavka 1. ovoga lanka moraju
biti najmanje sljedei podaci za svaku pojedinu provedenu mjeru
poboljanja energetske uinkovitosti:
a. naziv mjere,
b. kratki opis mjere,
c. vrijeme provedbe mjere (datum poetka i kraja provedbe),
d. iznos ukupno ostvarene godinje utede energije,
e. iznos ukupno ostvarenog godinjeg smanjenja emisija uglji-
nog dioksida (CO
2
),
f. metoda izrauna uteda energije,
g. ukupno uloena novana sredstva za provedbu mjere i
h. izvori novanih sredstava.
(3) Godinje utede energije iz stavka 2. ovoga lanka moraju
biti izraunate u skladu s Metodologijom iz lanka 8. stavka 3. ovog
Pravilnika.
(4) Ministarstvo moe uspostaviti informacijski sustav koji e
omoguiti korisnicima sredstava Fonda, koji su obveznici gospo-
darenja energijom temeljem Zakona o Fondu za zatitu okolia i
energetsku uinkovitost (Narodne novine br. 107/03), dostavljanje
podataka iz stavka 1. ovog lanka i izraun ostvarenih uteda ener-
gije putem interneta.
(5) Kada obveznik gospodarenjem energijom provodi mjeru
poboljanja energetske uinkovitosti za koju nije u Metodologiji iz
lanka 8. stavka 3. ovog Pravilnika propisana matematika formula
za izraun jedininih i ukupnih uteda energije, obveznik gospoda-
renja energijom mora imati plan praenja, mjerenja i verifkacija
uteda energije usklaen s Meunarodnim protokolom za mjerenje
i verifkaciju uteda energije (IPMVP) iz kojeg je vidljiv nain izra-
una uteda energije.
(6) Plan praenja, mjerenja i verifkacije uteda energije, mora
sadravati najmanje sljedee:
a. naziv mjere,
b. procijenjene utede energije koje se planiraju postii mjerom,
c. granice mjerenja,
Preferirani (P) pokazatelji preporua se, ukoliko postoje
dostupni podaci bilo iz nacionalnih statistika bilo iz rezultata mo-
deliranja, koritenje ovih pokazatelja za izvjeivanje o ostvarenim
utedama,
Alternativni (A) pokazatelji koritenje ovih pokazatelja
moe biti zamjena za neki P pokazatelj,
Minimalni (M) pokazatelji ove je pokazatelje mogue izra-
unati pomou podataka koji su uobiajeno dostupni iz Eurostatovih
odnosno nacionalnih statistika.
Pokazatelji se izraunavaju za etiri glavna sektora neposredne
potronje energije:
kuanstva,
usluge,
promet,
industrija.
U hrvatskim se energetskim statistikama sektori neposredne
potronje energije dijele na promet, industriju i opu potronju, koja
se potom dijeli na kuanstva, usluge, poljoprivredu i graditeljstvo.
Poljoprivreda i graditeljstvo imaju mali udio u ukupnoj potronji
energije, pa pokazatelji za ove podsektore nisu posebno razvijeni.
Ipak, za ocjenu energetske uinkovitosti u njima mogu se koristiti
pokazatelji za industriju (graditeljstvo prema ISIC klasifkaciji dje-
latnosti i pripada sektoru industrije).
Pokazatelji energetske uinkovitosti raunaju se u odnosu
na poetnu, referentnu godinu, koja je za Hrvatsku 2007., jer je
to godina koja je prethodila primjeni 1. Nacionalnog akcijskog plana
energetske uinkovitosti za razdoblje 2008. 2010. Pokazatelji se
raunaju prema dostupnim podacima iz nacionalnih (energetskih)
statistika i rezultata modeliranja, a iskazuju se u mjernoj jedini-
ci danoj uz svaki pokazatelj. U konanici se svaki pokazatelj kao
i ukupne utede energije iskazuju u PJ (pokazatelji se iskazuje u
PJ po jedinici aktivnosti) radi ocjene ostvarivanja nacionalnog cilja
koji za 2016. godinu iznosi 19,77 PJ uteda energije u neposrednoj
potronji.
2. Pokazatelji energetske uinkovitosti za KUANSTVA
Pokazatelji energetske uinkovitosti za kuanstva prikazuju va-
rijacije u neposrednoj potronji energije kuanstava u stanovima za
pojedine namjene: zagrijavanje i hlaenje prostora, priprema potro-
ne tople vode (PTV), velike kuanske ureaje i rasvjetu. Potronja
energije se dijeli na potronju elektrine energije i na potronju svih
ostalih oblika energije.
Ukupne utede energije u sektoru izraunavaju se zbrajanjem
ostvarenih uteda po pojedinim namjenama. Pri tome se u obzir ne
uzimaju negativne utede koje se dogaaju u sluaju kada je poka-
zatelj u godini izvjeivanja vei od pokazatelja u referentnoj godini.
Ukupne utede mogu se izraunati na tri naina:
koritenjem pokazatelja P1 do P5;
koritenjem pokazatelja M1 i M2 ili
koritenjem kombinacije P i M pokazatelja (M1 i P4, P5).
Pokazatelji su sljedei:
P1: Potronja energije za grijanje po jedinici povrine s kli-
matskom korekcijom,
P2: Potronja energije za hlaenje po jedinici povrine s kli-
matskom korekcijom,
P3: Potronja energija za grijanje vode po stanovniku,
PRILOG I
METODOLOGIJA ZA OCJENU UTEDA ENERGIJE
U NEPOSREDNOJ POTRONJI PRIMJENOM
METODA ODOZGO-PREMA-DOLJE
POPIS KRATICA, JEDINICA, PREFIKSA I INDEKSA
Kratice
EK Europska komisija
ESD Direktiva 2006/32/EC o energetskoj uinkovito-
sti i energetskim uslugama
EU Europska unija
TD odozgo-prema-dolje (eng. top-down)
UNP ukapljeni nafni plin
Jedinice
goe gram ekvivalentne nafe
toe tona ekvivalentne nafe
m
2
kvadratni metar
l litra
J dul
brtkm bruto tonski kilometar
tkm tonski kilometar
pkm putniki kilometar
Wh vatsat
Prefksi
k tisua (10
3
)
M milijun (10
6
)
G milijarda (10
9
)
Indeksi
2007 vrijednost u 2007. godini
t vrijednost u godini t
1. Uvod
Ovaj dokument sadri metodologiju za izraun uteda energi-
je pomou skupa pokazatelja energetske uinkovitosti u sektorima
neposredne potronje energije. Temelji se na preporukama Europ-
ske komisije (EK) danim u dokumentu Recommendations on Mea-
surement and Verifcation Methods in the Framework of Directive
2006/32/EC on Energy End-Use Ef ciency and Energy Services [1].
Metode prikazane u ovom dokumentu predstavljaju matematike
formule za izraun odozgo-prema-dolje (eng. top-down TD) po-
kazatelja energetske uinkovitosti.
Ukupne utede energije za pojedini sektor, podsektor ili speci-
fnu namjenu izraunavaju se kao razlike vrijednosti odgovarajueg
pokazatelja u referentnoj godini i godini izvjeivanja pomnoenoj s
vrijednou pokazatelja aktivnosti ili drugog utjecajnog imbenika
na potronju energije u godini izvjeivanja.
Ovakav nain izrauna, odnosno ocjena uteda energije primje-
nom TD metoda, u potpunosti je u skladu sa zahtjevima Direktive
2006/32/EC o energetskoj uinkovitosti i energetskim uslugama
(ESD).
Postoje tri vrste TD pokazatelja energetske uinkovitosti:
Potronja energije za grijanje odnosi se na cijeli sektor ku-
anstava
2
. Uobiajeno nije ukljuena u nacionalne statistike niti je
takav podatak dostupan iz statistika Eurostata. Procjenjuje se od
specijaliziranih organizacija (nacionalnih energetskih agencija ili
instituta) na temelju istraivanja i modeliranja.
Stvarni broj stupanj-dana grijanja je pokazatelj teine zimskih
uvjeta i time potreba za grijanjem. Izraunava se kao zbroj razli-
ke izmeu referentne unutranje temperature (uobiajeno 18 C) i
prosjene dnevne temperature za svaki dan u sezoni grijanja (npr.
od listopada do travnja)
3
. Broj stupanj-dana grijanja u EU zemljama
kree se od 700-800 za Cipar i Maltu do 4 000 5 000 u nordijskim
i baltikim zemljama; prosjek za EU-27 iznosi oko 2 800 stupanj-
dana, a za Hrvatsku se koristi podatak 2 294. Mjerenja dnevnih
vanjskih temperatura dolaze iz raznih meteorolokih postaja diljem
zemlje; ti se podaci uprosjeuju kako bi se dobila nacionalna vrijed-
nost stupanj-dana grijanja
4
. Eurostat izraunava ove vrijednosti za
sve EU zemlje, ali je na njihovim internetskim stranicama dostupan
podatak jedino o aritmetikoj prosjenoj vrijednosti.
Srednja vrijednost stupanj-dana grijanja predstavlja broj stu-
panj-dana grijanja za normalnu zimu, a temelji se na dugogodinjem
prosjeku stvarnih stupanj-dana grijanja. Eurostat koristi 25-godi-
nji prosjek (1980-2004), a u nekim dravama se koristi 30-godinji
prosjek
5
.
Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odraava utjecaj
regulative iz podruja zgradarstva, ulaganja u obnovu postoje-
eg fonda stambenih zgrada i poboljane uinkovitosti novih
sustava grijanja. Ona takoer ukljuuje i uinak promjene u po-
naanju (npr. temperatura grijanja, trajanje sezone grijanja), to
moe odgovarati stvarnoj utedi energije (ako postoji smanjenje
temperature), ali i negativnim utedama energije zbog poveane
udobnosti
6
.
2.2. Potronja energije za hlaenje po jedinici povrine s
klimatskom korekcijom (P2)
Pokazatelj P2 je omjer potronje energije za hlaenje prostora
korigirane s obzirom na klimatske uvjete i ukupne povrine stalno
nastanjenih stanova. Izraava se u jedinici toe/m
2
.
Za izraun pokazatelja P2 potrebni su sljedei podaci:
broj stalno nastanjenih stanova,
prosjena povrina stana (m
2
),
2
Potronja energije sekundarnih prebivalita (vikendica, apartmana) uobi-
ajeno je mala i ukljuena u podatak o ukupnoj potronji energije stalno
nastanjenih kuanstava. No, ukoliko udio potronje energije u sekundarnim
prebivalitima postane znaajan, treba ga odvojiti iz ukupne potronje ener-
gije kuanstava.
3
Ukoliko je prosjena dnevna temperatura zimskog dana 5C, broj stupanj-
dana grijanja tog dana je 13 (18-5).
4
Ovaj nacionalni prosjek moe se izraunati kao aritmetika sredina ili kao
ponderirani prosjek po populaciji. Trebao bi se koristiti drugi pristup jer
bolje predstavlja potrebe za grijanjem u zemlji.
5
Neke su zemlje skratile referentno razdoblje i prosjek raunaju od 1990.
godine kako bi u obzir uzele injenicu da su od tada zime toplije. Neke,
pak, zemlje dodatno mijenjaju i razdoblje izrauna (pokretno razdoblje), to
znai da broj stupanj dana nije fksan.
6
U junim europskim zemljama poveava se udio centralnog grijanja (bilo
uslijed daljinskih centraliziranih toplinskih sustava, bilo zbog plinofkacije),
ime se toplinska udobnost u kuanstvima poveava te se omoguava zagri-
javanje vie prostorija. Zamjena sobnog centralnim grijanjem dovodi do po-
veanja potronje energije za grijanje upravo zbog efekta poveanja grijane
povrine. U tom se sluaju moe koristiti potronja energije za grijanje po
m
2
ekvivalentne stambene jedinice s centralnim grijanjem.
P4: Specifna godinja potronja elektrine energije kuan-
skih ureaja,
P5: Potronja elektrine energije za rasvjetu po stanu,
M1: Potronja energije (osim elektrine i suneve energije) po
stanu s klimatskom korekcijom,
M2: Potronja elektrine energije po stanu.
2.1. Potronja energije za grijanje po jedinici povrine s
klimatskom korekcijom (P1)
Pokazatelj P1 je omjer potronje energije za grijanje prostora
korigirane s obzirom na klimatske uvjete i ukupne povrine stalno
nastanjenih stanova. Izraava se u jedinici toe/m
2
.
broj stalno nastanjenih stanova,
prosjena povrina stana (m
2
),
potronja energije za grijanje korigirana prema klimatskim
uvjetima (toe).
Za izraun potronje energije za grijanje prostora korigirane
prema klimatskim uvjetima potrebni su sljedei podaci:
stvarna potronja energije za zagrijavanje prostora (toe),
stvarni broj stupanj-dana grijanja,
prosjeni broj stupanj-dana grijanja.
Postoje razliiti statistiki podaci o broju stanova. Uobiajeno
su iz nacionalnih statistikih izvjea dostupni podaci o ukupnom
broju stanova i ukupnom broju stalno nastanjenih stanova
1
. Za ana-
lizu uinkovitosti potronje energije, relevantan je potonji podatak.
Prosjena povrina stana (m
2
) uobiajeno je dostupna iz popisa
stanovnitva i nacionalnih statistika.
Pokazatelj P1 rauna se matematikom formulom:
heating
heating
H
ADD
MDD
F
E
SH
25
*

a utede energije:
| |
t
25
2007
25
2007
2007
F * ) * ( ) * (
heating
t
heating
t
H
t
heating
heating H
ADD
MDD
F
E
ADD
MDD
F
E
SH SH

pri emu su:
SH SH
H
t
H
E E ,
2007

= potronja energije za grijanje prostora u 2007.
godini i u godini t
t
F F ,
2007

= ukupna povrina u m2 stalno nastanjenih stanova u
2007. godini i u godini t
(izraunava se kao umnoak broja stalno nastanjenih stambe-
nih jedinica i prosjene veliine stambene jedinice)
heating
MDD
25

= srednja vrijednost stupanj-dana grijanja u pro-
teklih 25 godina
heating
t
heating
ADD ADD ,
2007

= stvarna vrijednost stupanj-dana grija-
nja u 2007. godini i u godini t
1
Razlika izmeu ova dva podatka jest broj vikendica/apartmana i praznih
stanova.
regulative u podruju zgradarstva, poboljane uinkovitosti novih
ureaja za hlaenje prostora, ali takoer ukljuuje utjecaj povea-
ne penetracije ureaja za hlaenje u kuanstva (postotak stanova
ili povrine koja se hladi), koji mogu neutralizirati/prikriti prave
tehnike utede
8
.
2.4. Potronja energije za grijanje vode po stanovniku (P3)
Pokazatelj P3 je omjer potronje energije za pripremu PTV u
kuanstvima i ukupnog broja stanovnika. Izraava se u jedinici toe/
stanovnik.
potronja energije za pripremu (ktoe),
ukupan broj stanovnika (u 1 000).
Potronja energije za pripremu PTV u kuanstvu nije uobiajen
podatak u energetskim statistikama i uobiajeno se dobiva temeljem
detaljnijih procjena. Potronja energije za pripremu PTV ukljuuje
potronju nafnih derivata, prirodnog plina, ugljena i lignita, elek-
trine energije, topline iz centraliziranih toplinskih sustava, biomase
i suneve energije. Kako ESD potronju suneve energije za pripre-
mu PTV smatra utedom energije, potronju suneve energije za
ovu namjenu treba izuzeti iz ulazne vrijednosti potronje energije
za izraun pokazatelja P3
9
.
P
E
WH
H
a utede energije:
( )
t
2007
2007
P *
t
H
t
H
P
E
P
E
WH WH

pri emu su:
WH WH
H
t
H
E E ,
2007

= potronja energije za pripremu PTV u kuan-
stvu u 2007. godini i u godini t
(bez potronje suneve energije)
t
P P ,
2007

= broj stanovnika u 2007. godini i u godini t
2.5. Specifna godinja potronja elektrine energije
kuanskih ureaja (P4)
Pokazatelj P4 jest godinja jedinina potronja elektrine ener-
gije za postojei fond (stock) pojedinog kuanskog ureaja. Izraava
se u jedinici kWh/god.
8
Jedan od naina kojim bi se bolje pokazale stvarne utede energije bio bi da
se potronja energije za hlaenje podijeli s brojem ili povrinom stambenih
jedinica koje doista imaju ureaje za klimatizaciju prostora.
9
Ovakav se pristup razlikuje od pristupa Eurostata, koji u ukupnu potronju
energije u kuanstvima ubraja i potronju suneve energije. No, Direktiva
2006/32/EC kao prihvatljivu mjeru poboljanja energetske uinkovitosti na-
vodi proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije (OIE), pri emu se
koliina kupljene energije smanjuje (npr. sunevi toplinski sustavi, sustavi
pripreme PTV, grijanja i hlaenja potpomognuti sunevom energijom)
(Prilog III Direktive).
potronja energije za grijanje korigirana prema klimatskim
uvjetima (toe).
Za izraun potronje energije za hlaenje prostora korigirane
prema klimatskim uvjetima potrebni su sljedei podaci:
stvarna potronja energije za hlaenje prostora (toe),
stvarni broj stupanj-dana hlaenja,
prosjeni broj stupanj-dana hlaenja.
2.3.
cooling
cooling
H
ADD
MDD
F
E
SC
25
*
a utede energije:
| |
t
25
2007
25
2007
2007
F * ) * ( ) * (
cooling
t
cooling
t
H
t
cooling
cooling H
ADD
MDD
F
E
ADD
MDD
F
E
SC SC

pri emu su:
SH SH
H
t
H
E E ,
2007
= potronja energije za hlaenje prostora u 2007.
godini i u godini t
t
F F ,
2007

= ukupna povrina u m2 stalno nastanjenih stano-
va u 2007. godini i u godini t (izraunava se kao umnoak broja
stalno nastanjenih stambenih jedinica i prosjene veliine stambene
jedinice)
cooling
MDD
25

= srednja vrijednost stupanj-dana hlaenja u
proteklih 25 godina
cooling
t
cooling
ADD ADD ,
2007

= stvarna vrijednost stupanj-dana
hlaenja u 2007. godini i u godini t.
Potronja energije za hlaenje prostora predstavlja elektrinu
energiju u kuanstvu utroenu u tu svrhu ponajprije za rad split kli-
matizacijskih ureaja. Ovaj se podatak procjenjuje temeljem istrai-
vanja o postojanju i koritenju ureaja za hlaenje prostora u kuan-
stvima (npr. split klimatizacijskih ureaja) i modeliranja, uzimajui
u obzir intenzitet koritenja (broj radnih sati ureaja) i prosjenu
nazivnu snagu ureaja. Ovakve procjene uobiajeno rade specijali-
zirane organizacije (nacionalne energetske agencije ili instituti).
Stvarna vrijednost stupanj-dana hlaenja pokazatelj je ljetnih
temperatura, i time potreba za hlaenjem prostora. Izraunava se
kao zbroj razlike izmeu prosjene dnevne temperature za svaki dan
u sezoni hlaenja (npr. od svibnja do rujna) i referentne unutranje
temperature (uobiajeno 20 C). Trenutno ne postoji harmonizirana
metoda za izraun stupanj-dana hlaenja u EU niti Eurostat prika-
zuje ovaj podatak u svojim statistikama
7
. Srednja vrijednost stupanj-
dana hlaenja predstavlja broj stupanj-dana hlaenja za normalno
ljeto, a temelji se na dugogodinjem prosjeku stvarnih stupanj-dana
hlaenja (npr. u razdoblju od 25 godina).
7
Izraunavanje stupanj-dana hlaenja uobiajeno je u Sjedinjenim Ameri-
kim Dravama (SAD), gdje se kao referentna vrijednost unutranje tempe-
rature uzima 20 C.
2007
2007
D
E
Li
H

a utede energije:
( )
t
2007
2007
D *
t
H
t
H
D
E
D
E
Li Li

pri emu su:
Li
H
E
2007
,
Li
H
t
E
= potronja elektrine energije u kuanstvu za ra-
svjetu u 2007. i u godini t
2007
D ,
t
D
= broj stalno nastanjenih stanova u 2007. godini
i godini t
2.7. Potronja energije (osim elektrine i suneve energije) po
kuanstvu s klimatskom korekcijom (M1)
Pokazatelj M1 je omjer potronje energije (izuzev elektrine i
suneve) korigirane s obzirom na klimatske uvjete u kuanstvima
i ukupnog broja stalno nastanjenih stanova. Izraava se u jedinici
toe/stan.
Za izraun pokazatelja M1 potrebni su sljedei podaci:
potronja energije (izuzev elektrine i suneve) korigirana s
obzirom na klimatske uvjete (ktoe),
broj stalno nastanjenih stanova u tisuama.
Za izraun potronje energije (izuzev elektrine i suneve) po-
trebni su sljedei podaci:
ukupna neposredna potronja energije u kuanstvima (ktoe),
potronja elektrine energije u kuanstvima (ktoe),
potronja suneve energije u kuanstvima (ktoe).
Objanjenje postupka korigiranja s obzirom na klimatske uvje-
te dano je uz pokazatelj P1. Iz ove je potronje potrebno izuzeti
sunevu energiju jer ESD uporabu suneve energije za zagrijavanje
prostora ili PTV smatra izvorom uteda energije
13
.
Pokazatelj M1 rauna se matematikom formulom:
heating
heating
H
ADD
MDD
D
E
EL NON
25
*

a utede energije:
| |
t
25
2007
25
2007
2007
D * ) * ( ) * (
heating
t
heating
t
H
t
heating
heating H
ADD
MDD
D
E
ADD
MDD
D
E
EL NON EL NON

pri emu su:
EL NON
H
E

2007
,
EL NON
H
t
E

= potronja energije (izuzev elektrine i
suneve) u kuanstvima u 2007. godini i godini t
heating
MDD
25

teklih 25 godina
13
Ovakav se pristup razlikuje od pristupa Eurostata, koji u ukupnu potronju
energije u kuanstvima ubraja i potronju suneve energije.
jedinina potronja postojeeg fonda kuanskog ureaja10
(kWh/god),
broj kuanskih ureaja u tisuama.
Jedinina potronja elektrine energije izraunava se kao omjer
ukupne godinje potronje elektrine energije svake pojedine vrste
kuanskog ureaja i broja tih ureaja. Ovaj podatak uobiajeno nije
dostupan iz nacionalnih energetskih statistika, no moe se dobiti te-
meljem procjena koje su specifne za svaku pojedinu vrstu ureaja.
Broj kuanskih ureaja (po vrstama), ukoliko je dostupan,
moe se preuzeti iz nacionalnih statistika, ili se moe procijeniti na
dva naina:
modeliranjem temeljenim na podacima o godinjoj prodaji ure-
aja i prosjenom ivotnom vijeku ureaja, ili
iz (godinjih) ispitivanja koja se provode u kuanstvima o vla-
snitvu ureaja (% kuanstava koji posjeduje jedan ili vie ureaja).
Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odraava pobolj-
anje energetske uinkovitosti, ali utede energije koje se ovim po-
kazateljem izraunaju ipak mogu biti neutralizirane/prikrivene zbog
utjecaja promjene ponaanja korisnika kuanskih ureaja (npr. ku-
povina veih ureaja, intenzivnije koritenje ureaja).
Pokazatelj P2 jest UEC, a utede energije raunaju se matema-
tikom formulom:
( )
x
t
x
t
x
Stock UEC UEC *
2007

pri emu su:
x
t
x
UEC UEC ,
2007
= jedinina potronja elektrine energije ku-
anskog ureaja x u 2007. godini i u godini t (temeljena na prosjeku
za postojei stock ureaja)
x
t
Stock
= broj pojedinog kuanskog ureaja u godini t
2.6. Potronja elektrine energije za rasvjetu po kuanstvu
(P5)
Pokazatelj P5 je omjer potronje elektrine energije za rasvjetu
u kuanstvima i ukupnog broja stalno nastanjenih stanova. Izraava
se u jedinici kWh/stan.
potronja elektrine energije za rasvjetu (ktoe > kWh
11
);
broj stalno nastanjenih stanova.
Potronja elektrine energije za rasvjetu u kuanstvu nije
uobiajen podatak u energetskim statistikama. U nekim zemljama
ovaj je podatak dostupan kao procjena, temeljena na broju ra-
svjetnih mjesta, odnosno prosjenoj nazivnoj snazi i prosjenom
broju sati rada rasvjete godinje.
difuzije uinkovitih arulja, ali i poveanja broja rasvjetnih mje-
sta i promjene u broju sati rada rasvjete. Poveanje broja rasvjet-
nih mjesta i/ili broja sati rada rasvjete moe neutralizirati/prikriti
utede energije, to moe dovesti do podcjenjivanja ostvarenih
uteda ili nemogunosti mjerenja bilo kakvih uteda energije
12
.
10
Razmatra se est grupa kuanskih ureaja, koji predstavljaju najvea tro-
ila u kuanstvu: hladnjaci, zamrzivai, perilice rublja, perilice posua, TV,
suilice rublja.
11
1 toe = 11.630 kWh
12
Jedan od naina kojim bi se bolje pokazale stvarne utede energije bio bi da
se potronja elektrine energije za rasvjetu podijeli brojem rasvjetnih mjesta.
3. Pokazatelji energetske uinkovitosti za USLUGE
Pokazatelji energetske uinkovitosti za sektor usluga pokrivaju
potronju elektrine i ostalih oblika energije na razini itavog sek-
tora ili u podsektorima. Takoer je mogue, kao za kuanstva, izra-
unavati pokazatelje energetske uinkovitosti i utede energije po
namjenama, no podaci potrebni za takav izraun uobiajeno nisu
dostupni.
ostvarenih uteda po pojedinim podsektorima. Pri tome se u obzir
ne uzimaju negativne utede koje se dogaaju u sluaju kada je poka-
zatelj u godini izvjeivanja vei od pokazatelja u referentnoj godini.
koritenjem pokazatelja P6 i P7;
koritenjem pokazatelja M3 i M4 ili
koritenjem kombinacije P i M pokazatelja (M3 i P7, ili M4
i P6).
P6: Potronja energije (osim elektrine) s klimatskom korek-
cijom po pokazatelju aktivnosti u podsektoru;
P7: Potronja elektrine energije po pokazatelju aktivnosti u
podsektoru;
M3: Potronja energije (osim elektrine) u sektoru usluga s
klimatskom korekcijom po ekvivalentnom zaposleniku/ povrini;
M4: Potronja elektrine energije u sektoru usluga po ekviva-
lentnom zaposleniku/povrini.
Na razini podsektora moe se kao pokazatelj aktivnosti koristiti
povrina u m
2
ili fziki pokazatelj aktivnosti (primjerice broj bole-
snika, broj gostiju i sl.) koji nedvojbeno utjee na potronju energije
u sektoru.
Za izraun pokazatelja P6 i P7, defnicija podsektora treba pra-
titi NACE klasifkaciju:
maloprodaja i veleprodaja (odjeljak G),
uredske zgrade: odjeljci H (prijevoz i skladitenje), J (infor-
macije i komunikacije), K (fnancije i osiguranje), L (nekretnine),
M (strune, znanstvene i tehnike aktivnosti), i N (administracija
i ostale usluge),
hoteli i restorani (odjeljak I),
javna uprava i obrana (odjeljak O),
obrazovanje (odjeljak P),
zdravstvene i aktivnosti socijalnog rada (odjeljak Q),
umjetnost, zabava i rekreacija (odjeljak R).
3.1. Potronja energije (osim elektrine) s klimatskom
korekcijom po pokazatelju aktivnosti u podsektoru (P6)
Pokazatelj P6 je omjer potronje energije (osim elektrine) ko-
rigirane s obzirom na klimatske uvjete u pojedinom podsektoru i
pokazatelja aktivnosti u tom podsektoru. Izraava se u jedinici toe/
pokazatelj aktivnosti.
potronja energije (izuzev elektrine) u podsektoru korigirana
s obzirom na klimatske uvjete (za objanjenje postupka korekcije
pogledati objanjenje dano uz pokazatelj P1) (ktoe),
pokazatelj aktivnosti u podsektoru: povrina (m
2
) ili fziki
pokazatelj aktivnosti karakteristian za podsektor.
Stvarna potronja energije (izuzev elektrine) odgovara stvar-
noj potronji ostalih oblika energije i energenata: fosilnih goriva,
heating
ADD
2007
,
heating
t
ADD
= stvarna vrijednost stupanj-dana gri-
janja u 2007. godini i godini t
2007
D ,
t
D
= broj stalno nastanjenih stanova u 2007. go-
dini i godini t.
2.8. Potronja elektrine energije po kuanstvu (M2)
Pokazatelj M2 je omjer potronje elektrine energije u kuan-
stvima i ukupnog broja stalno nastanjenih stanova. Izraava se u
jedinici toe/stan.,
potronja elektrine energije u kuanstvima (ktoe > kWh),
broj stalno nastanjenih stanova u tisuama.
Potronja elektrine energije uobiajeno raste zbog difuzije sve
veeg broja ureaja, bez obzira to su ti ureaji sve uinkovitiji.
Osim ako nije dolo do zasienja u difuziji pojedine vrste ureaja,
dokazivanje uteda energije pomou ovog pokazatelja moe biti vrlo
teko.
D
E
EL
H
a utede energije:
( )
t
2007
2007
D *
t
H
t
H
D
E
D
E
EL EL

pri emu su:
EL
H
E
2007
,
EL
H
t
E
= potronja elektrine energije u kuanstvima
u 2007. godini i godini t
2007
D ,
t
D
= broj stalno nastanjenih stanova u 2007. godini
i godini t.
2.9. Izraun ukupnih uteda energije za kuanstva
Ukupne utede energije za kuanstva mogu se izraunati na
tri naina, ovisno o raspoloivosti prethodno navedenih pokazatelja:
kao zbroj uteda energije izraunatih koritenjem pokazatelja
P1 do P5;
M1 i M2;
M1 i pokazatelja P4 i P5 (pri emu treba osigurati da nema dvostru-
kog obraunavanja uteda).
Prvi pristup (a) je najtoniji jer daje rezultate koji su najblii
tehnikim utedama energije. Pristupi (b) i (c) e podcijeniti utede,
jer ukljuuju utjecaje koji nisu vezani uz energetsku uinkovitost,
posebice utjecaj rastueg broja ureaja koji se koriste u kuanstvima.
Za praenje i ocjenu napretka energetske uinkovitosti na
nacionalnoj razini u kuanstvima u Hrvatskoj izraunavaju se
svi navedeni pokazatelji, a ukupne utede se izraunavaju kori-
tenjem pristupa (a), tj. koritenjem pokazatelja P1 do P5. Re-
zultati se prikazuju u PJ.
X
X
EL
S
S
IA
E
a utede energije:
( )
X
X
X
EL
X
X
EL
S
S
t
S
t
S
S
IA
E
IA
E
t
2007
2007
IA *
pri emu su:
X
EL
S
E
2007
,
X
EL
S
t
E
= potronja elektrine energije u podsektoru X
X
S
IA
2007
,
X
S
t
IA
= pokazatelj aktivnosti u podsektoru X u
2007. godini i godini t
3.3. Potronja energije (osim elektrine) u sektoru usluga
s klimatskom korekcijom po ekvivalentnom zaposleniku/
povrini (M3)
Pokazatelj M3 je omjer potronje energije (osim elektrine)
korigirane s obzirom na klimatske uvjete u cijelom sektoru usluga
i broja ekvivalentnih zaposlenika
14
u sektoru. Alternativno, umje-
sto broja ekvivalentnih zaposlenika u sektoru, moe se koristiti
ukupna korisna povrina (m
2
). Izraava se u jedinici toe/zaposlenik
ili toe/m
2
.
potronja energije (izuzev elektrine) u sektoru korigirana s
obzirom na klimatske uvjete (za objanjenje postupka korekcije po-
gledati objanjenje dano uz pokazatelj P1) (ktoe);
Broj ekvivalentnih zaposlenika u sektoru usluga (podatak do-
stupan iz Eurostat ili nacionalnih statistika) u tisuama ili korisna
povrina zgrada (m
2
) u sektoru usluga.
heating
heating
S
S
ADD
MDD
em
E
fte
EL NON
25
*
a utede energije:
| |
fte
S
t
25
2007
25
2007
2007
em * ) * ( ) * (
heating
t
heating
S
t
S
t
heating
heating
S
S
ADD
MDD
em
E
ADD
MDD
em
E
fte
EL NON
fte
EL NON
pri emu su:

EL NON
S
E

2007
,
EL NON
S
t
E

= potronja energije (izuzev elektrine) u
sektoru usluga u 2007. godini i godini t
fte
S
em
2007
,
fte
S
t
em
= ukupan broj zaposlenika u sektoru usluga
(u ekvivalentu stalno zaposlenih) u 2007. godini i u godini t (al-
ternativno se koristi podatak o korisnoj povrini u sektoru usluga)
14
Broj ekvivalentnih zaposlenika se izraunava na temelju ukupnog broja
zaposlenika u sektoru usluga svedenog na situaciju u kojoj bi svi zaposle-
nici bili stalno zaposleni. Broj tako izraunatih ekvivalentnih zaposlenika je
manji nego stvarni broj zaposlenika u uslunom sektoru.
biomase, geotermalne energije i topline iz centraliziranih toplinskih
sustava. Suneva se energija treba izuzeti iz prorauna jer se njezina
uporaba prema ESD smatra izvorom uteda energije. Dok je ovaj
podatak lako dostupan na razini itavog sektora usluga iz nacional-
nih energetskih statistika, na razini podsektora uobiajeno nije, to
oteava ili ak onemoguava izraun ovog pokazatelja.
Izbor fzikog pokazatelja aktivnosti mora biti razvidno dove-
den u vezu s potronjom energije u podsektoru. To moe biti npr.
toe/broj kreveta ili toe/m
2
za bolnice, toe/broj noenja ili toe/m
2
za
hotele, toe/uenik ili toe/m
2
za obrazovne ustanove i sl.
Varijacije ovog pokazatelja tijekom vremena mogu biti po-
sljedica stvarnih uteda energije, povezanih s obnovom zgrada,
promjenom kotlova i instalacijom sunevih toplinskih sustava, ali
i prelaska s koritenja goriva na koritenje elektrine energije za
toplinske namjene.
heating
heating
S
S
ADD
MDD
IA
E
X
X
EL NON
25
*
a utede energije:
| |
X
S
t
25
2007
25
2007
2007
IA * ) * ( ) * (
heating
t
heating
S
t
S
t
heating
heating
S
S
ADD
MDD
IA
E
ADD
MDD
IA
E
X
X
EL NON
X
X
EL NON
pri emu su:

X
EL NON
S
E

2007
,
X
EL NON
S
t
E

= potronja energije (izuzev elektrine) u
podsektoru x u 2007. godini i godini t
X
S
IA
2007
,
X
S
t
IA
= pokazatelj aktivnosti u podsektoru x u
2007. godini i godini t
heating
MDD
25

teklih 25 godina
heating
ADD
2007
,
heating
t
ADD
grijanja u 2007. godini i godini t
3.2. Potronja elektrine energije u podsektorima po
pokazatelju aktivnosti u podsektoru (P7)
Pokazatelj P7 je omjer potronje elektrine energije u pojedi-
nom podsektoru i pokazatelja aktivnosti u tom podsektoru. Izraava
se u jedinici kWh/pokazatelj aktivnosti.
potronja elektrine energije u podsektoru (ktoe -> kWh),
pokazatelj aktivnosti u podsektoru (kako je objanjeno za
pokazatelj P6).
Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena moe biti po-
sljedica stvarnih uteda energije, povezanih s ugradnjom uin-
kovitijih rashladnih ureaja ili rasvjete. No, jedinina potronja
moe se i poveati zbog prelaska s koritenja goriva na koritenje
elektrine energije za toplinske namjene kao i zbog vee difuzije
novih ureaja (pogotovo ICT).
4. Pokazatelji energetske uinkovitosti za PROMET
Pokazatelji energetske uinkovitosti za sektor prometa pokriva-
ju potronju energije u putnikom i teretnom cestovnom, eljezni-
kom i prometu unutranjim vodnim putovima.
Pokazatelji energetske uinkovitosti za sektor prometa pokri-
vaju potronju benzina i dizela zajedno. Mogue je i razdvojiti po-
tronje ovih dvaju goriva te pokazatelje raunati zasebno za svaki od
njih, kako bi se u obzir uzeo uinak zamjene goriva.
Takoer je potrebno u obzir uzeti i potronju goriva u tranzitu
ili potronju goriva koja je rezultat turistikih aktivnosti primjenom
nacionalne metode korekcije ukupne potronje energije u prometu.
ostvarenih uteda po pojedinim tipovima vozila i po pojedinim obli-
cima prijevoza. Pri tome se u obzir ne uzimaju negativne utede koje
se dogaaju u sluaju kada je pokazatelj u godini izvjeivanja vei
od pokazatelja u referentnoj godini.
koritenjem pokazatelja P8 (ili A1), P9 (ili A2), P10, P11, P12
i P13 u kombinaciji s M7;
koritenjem pokazatelja P8 (ili A1), P9 (ili A2), P12 i P13 u
kombinaciji s M6 i M7, ili
koritenjem pokazatelja M5 do M7 u kombinaciji s P12 i P13.
P8: Potronja energije osobnih automobila po putnikom km
(GJ/pkm),
A1 for P8: Specifna potronja energije osobnih automobila
(l/100 km),
P9: Potronja energije kamiona i dostavnih vozila po tonskom
km (GJ/tkm),
A2 for P9: Potronja energije kamiona i dostavnih vozila po
vozilu (GK/vozilo),
P10: Potronja energije u eljeznikom prijevozu putnika po
putnikom km (GJ/pkm),
P11: Potronja energija u eljeznikom prometu robe po bruto
tonskom km (GJ/tkbr)
P12: Udio javnog prometa u putnikom prometu (%),
P13: Udio eljeznikog i rijenog prometa u ukupnom rob-
nom prometu (%),
M5: Potronja energije cestovnih vozila po ekvivalentnom
vozilu (GJ/ekv vozilo),
M6: Potronja energije u eljeznikom prometu po bruto ton-
skom km (GJ/tkbr),
M7: Potronja energije u rijenom prometu po tonskom km
(GJ/tkm).
Utede energije za cestovni promet mogu se raunati na dva
naina, ovisno o dostupnosti podataka:
kao zbroj uteda energije izraunatih koritenjem preferiranih
pokazatelja P8 (ili A1 za P8) za automobile i P9 (ili A2 za P9) za
kamione i dostavna vozila; ili
kao razlika vrijednosti minimalnog pokazatelja M5.
Utede energije za eljezniki promet mogu se raunati na dva
naina, ovisno o dostupnosti podataka:
kao zbroj uteda energije izraunatih koritenjem preferiranih
pokazatelja P10 za putniki i P11 za teretni eljezniki promet;
kao razlika vrijednosti minimalnog pokazatelja M6.
25
MDD
= srednja vrijednost stupanj-dana grijanja u prote-
klih 25 godina
heating
ADD
2007
,
heating
t
ADD
grijanja u 2007. godini i godini t
3.4. Potronja elektrine energije u sektoru usluga po
ekvivalentnom zaposleniku/ povrini (M4)
Pokazatelj M4 je omjer potronje elektrine energije u cijelom
sektoru usluga i broja ekvivalentnih zaposlenika u sektoru. Alterna-
tivno, umjesto broja ekvivalentnih zaposlenika u sektoru, moe se
koristiti ukupna korisna povrina (m
2
). Izraava se u jedinici kWh/
zaposlenik ili kWh/m
2
.
potronja elektrine energije u sektoru usluga (ktoe > kWh);
broj ekvivalentnih zaposlenika u sektoru usluga (podatak do-
stupan iz Eurostat ili nacionalnih statistika) u tisuama ili korisna
povrina zgrada (m
2
) u sektoru usluga.
Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena moe biti poslje-
dica stvarnih uteda energije, povezanih s ugradnjom uinkovitiji
rashladnih ureaja ili rasvjete. No, jedinina potronja moe se i
poveati zbog prelaska s koritenja goriva na koritenje elektrine
energije za toplinske namjene kao i vee difuzije novih ureaja (po-
gotovo ICT).
fte
EL
S
S
em
E
a utede energije:
( )
fte
S
t
2007
2007
em *
fte
EL
fte
EL
S
t
E
t
S
S
em
E
em
E
pri emu su:

EL
S
E
2007
,
EL
E
t
E
= potronja elektrine energije u sektoru usluga
fte
S
em
2007
,
fte
S
t
em
= ukupan broj zaposlenika u sektoru usluga
(u ekvivalentu stalno zaposlenih) u 2007. godini i u godini t (al-
ternativno se koristi podatak o korisnoj povrini u sektoru usluga)
3.5. Izraun ukupnih uteda za sektor usluga
Ukupne utede energije u cjelokupnom sektoru usluga izra-
unavaju se zbrajanjem uteda elektrine energije i ostalih oblika
energije. Zbrajanje se radi po podsektorima (pokazatelji P6 i P7)
ili na razini cijelog sektora (pokazatelji M3 i M4). Kombinacija M
i P pokazatelja (M3 i P7 ili M4 i P6) je mogua sve dok nema
dvostrukog obraunavanja uteda.
Za praenje i ocjenu napretka energetske uinkovitosti i
prikaz ukupnih uteda energije na nacionalnoj razini u sektoru
usluga u Hrvatskoj izraunavaju se M pokazatelji (M3 i M4), te-
meljeni na potronji energije po jedinici korisne povrine zgrada
uslunog sektora. Rezultati se prikazuju u PJ.
CA
t
CA
T T ,
2007

= ukupan promet osobnih automobila (putniki
km) u 2007. godini i godini t
4.2. Specifna potronja energije osobnih automobila
(A1 za P8)
Pokazatelj A1 predstavlja specifnu potronju automobila. Izra-
ava se u l/100 km.
Za izraun pokazatelja A1 potrebni su sljedei podaci:
potronja energije osobnih automobila (za odreivanje ovog
podatka pogledati pokazatelj P8) (ktoe);
broj automobila;
prosjena udaljenost prijeena automobilom (km/auto god.);
pretvorbeni faktor iz litre u toe za motorna goriva (benzin,
dizel, biogoriva, UNP).
Broj automobila odgovara broju automobila koji su registrirani
u dravi na razmatrani datum i koji imaju dozvolu za prometovanje
javnim prometnicama
15
.
Prosjena udaljenost godinje prijeena osobnim automobilom
podatak je koji se uobiajeno dobiva iz istraivanja/anketiranja u ku-
anstvima ili u prometnom sektoru. Treba se temeljiti na godinjim
podacima, a ne na ekstrapolacijama jer moe znaajno varirati iz
godine u godinu ovisno o gospodarskoj situaciji i cijenama goriva.
Pretvorbeni faktor iz litre u toe za benzin i dizel u obzir uzima
prosjenu gustou goriva (0.75 za motorni benzin i 0.85 za dizel
16
) i
njihovu ogrjevnu mo (1.051 toe/t za motorni benzin i 1.017 toe/t za
dizel)
17
. Prema tome, koefcijenti su: 0.788 koe/l za motorni benzin
i 0.88 koe/l za dizel)
18
. Ovi se koefcijenti moraju korigirati tako da
odraavaju i stvarnu uporabu biogoriva u prometu
19
.
Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odraava kako
tehnoloke napretke tako i promjene ponaanja vozaa. Razlika
izmeu uteda izraunatih pokazateljem P8 i A1 predstavlja uinak
promjena u okupiranosti vozila i promjene u strukturi goriva (zbog
injenice da benzin i dizel imaju razliite energetske vrijednosti po
litri)
20
.
15
Slubeni podaci esto se odnose na sva registrirana vozila (npr. ukljuujui
vozila koja vie nisu u uporabi) jer kumuliraju sve nove registracije bez izba-
civanja onih vozila koja jesu registrirana ali se vie ne koriste.
16
Raspon je 0.70-0.78 za motorni benzin i 0.82-0.90 za dizel.
17
2009. godine uvedene su nove vrijednosti harmonizirane izmeu Eurostat
i IEA: 1.051 toe/t za motorni benzin (44000 kJ/kg) i 1.017 toe/t za dizel
(42600 kJ/kg).
18
to redom odgovara 33000 kJ/l i 36210 kJ/l.
19
Postoje dva naina mjerenja potronje benzina u energetskim statistikama,
ovisno o izvorima podataka: iz podataka o potronji nafnih derivata (iz
energetske bilance) ili iz podataka o potronji nafnih derivata i biogoriva
(iz podataka nafnih tvrtki). Ukoliko su biogoriva ukljuena u podatke o
potronji goriva, potrebno je koristiti korekcijski faktor kojim e se u obzir
uzeti prosjena gustoa i energetska vrijednost mjeavine benzin/biogorivo.
Ukoliko nisu ukljuena u ukupnu potronju goriva, tada se jednadba treba
nadopuniti potronjom biogoriva. Prosjene vrijednosti preporuene od EK
su: 0.78 koe/l za bioetanol i 0.51 koe/ l za dizel.
20
Primjerice, poveana uporaba dizela rezultira poveanim energetskim sa-
drajem jedne litre goriva, to vodi do niih uteda izraunatih pomou
pokazatelja u goe/pkm u usporedbi s utedama izraunatim pomou poka-
zatelja u l/100 km.
Utede energije za promet unutranjim vodnim putovima mogu
se izraunati koritenjem minimalnog pokazatelja M7.
Utede energije koje su rezultat promjene naina prijevoza (tzv.
modal shif) jednake su zbroju uteda izraunatih pokazateljima P12
i P13.
Koritenje preferiranih pokazatelja energetske uinkovitosti
daje tonije rezultate, koji su blii stvarnim tehnikim utedama
energije. Minimalni pokazatelji vjerojatno podcjenjuju utede jer
ukljuuju i uinak imbenika koji nisu vezani za energetsku uin-
kovitost.
4.1. Potronja energije osobnih automobila po putnikom km
(P8)
Pokazatelj P8 je omjer ukupne godinje potronje goriva osob-
nih automobila i njihovog prometa izraenog u putnikim km. Izra-
ava se u jedinici goe/pkm.
potronja energije osobnih automobila (ktoe),
automobilski putniki promet (Gpkm).
Potronja energije osobnih automobila nije standardni podatak
iz energetskih statistika. Taj se podatak odreuje temeljem slubenih
statistika o prodaji motornih goriva (benzin, dizel), broju vozila i
iz rezultata istraivanja o koritenju vozila u km godinje, kao i iz
podataka o specifnoj potronji goriva (l/100 km) kroz jednostavno
modeliranje. Openito, procjena se ne radi samo za automobile, ve
je dio ope raspodjele potronje motornih goriva po vrstama cestov-
nih vozila (automobili, kamioni, dostavna vozila, autobusi, motoci-
kli). U nekim zemljama radi se razlika izmeu potronje domaih
automobila i ukupne potronje, koja ukljuuje i strana vozila.
Za izraun potronje energije osobnih automobila koriste se
sljedei ulazni podaci:
potronja UNP u automobilima (ktoe),
potronja benzina u automobilima (ktoe),
potronja dizela u automobilima (ktoe).
Ukupan promet osobnim automobilima (Gpkm) podatak je koji
je dostupan iz opih dravnih statistika kao i iz Eurostata. Uobiaje-
no se temelji na podacima o prijeenim km po vozilu i prosjenom
broju osoba po vozilu.
Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odraava razne
vrste uteda energije: tehnike utede, utede vezane uz promjene
ponaanja u vonji, utede vezane uz reduciranu mobilnost automo-
bila kao i utede vezane uz povean broj osoba po vozilu.
CA
CA
T
E
a utede energije:
( )
CA
t
2007
2007
T *
CA
t
CA
t
CA
CA
T
E
T
E

pri emu su:
CA
t
CA
E E ,
2007

= potronja energije osobnih automobila (motor-
na goriva) u 2007. godini i godini t
4.3. Potronja energije kamiona i dostavnih vozila po
tonskom km (P9)
Pokazatelj P9 je omjer potronje energije kamiona i dostavnih
vozila i cestovnog prometa roba izraenog u tonskim km. Izraava
se u jedinici goe/tkm.
potronja energije kamiona i dostavnih vozila (ktoe),
cestovni promet roba u tonskim km (Gtkm).
Potronja energije kamiona i dostavnih vozila temelji se na
podacima o prodaji motornih goriva po tipu cestovnog vozila (po-
gledati objanjenje dano uz pokazatelj P8). Cestovni promet roba u
tonskim km je uobiajen podatak u nacionalnim statistikama kao i
u Eurostatu. esto se radi razlika izmeu domaeg i meunarodnog
prometa kao i izmeu domaih i stranih vozila. Za izraun uteda
energije, promet roba se treba odnositi na promet u zemlji bez ob-
zira radi li se o domaim ili stranim vozilima.
Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odraava uinak
sveukupnog napretka u uinkovitosti cestovnog prometa roba: ovo
moe biti posljedica tehnikog napretka (npr. smanjenje specifne
potronje vozila u l/100 km), poboljanog upravljanja fotom vozila,
koje rezultira poveanom optereenou vozila, i konano prijelaza
na vee kamione, kojima se poveava specifna potronja po vozilu,
ali se zbog vee koliine tereta smanjuje potronja po tonskom km.
Utede energije povezane s kamionima treba paljivo inter-
pretirati, jer je mogue da je poveana uporaba dizela vezana uz
strane kamione (tranzit), a da to nije uzeto u obzir u nacionalnim
energetskim statistikama vezanim uz potronju energije u prometu.
TLV
TLV
T
E
a utede energije:
( )
TLV
t
2007
2007
T *
TLV
t
TLV
t
TLV
TLV
T
E
T
E

pri emu su:
TLV
E
2007
,
TLV
t
E
= potronja energije kamiona i dostavnih vozila
TLV
T
2007
,
TLV
t
T
= ukupan promet kamiona i dostavnih vozila u
tonskim km u 2007. godini i godini t
4.4. Potronja energije kamiona i dostavnih vozila po vozilu
(A2 za P9)
Pokazatelj A2 je omjer godinje potronje energije (goriva) ka-
miona i dostavnih vozila i broja kamiona i dostavnih vozila. Izraava
se u jedinici toe/vozilo.
Za izraun pokazatelja A2 potrebni su sljedei podaci:
potronja motornih goriva u kamionima i dostavnim vozilima
(ktoe),
broj kamiona i dostavnih vozila (u tisuama).
Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odraava u prvom
redu tehnike utede (smanjenje specifne potronje vozila u l/100
km) i uinak smanjenja prosjene veliine vozila.
Pokazatelj A2 je
CAspec
E
, a utede energije raunaju se mate-
matikom formulom:
( ) | |
t
CA
t
CA km av
t CAspec
t
CAspec
K S
Di
E E * *
100
*
. .
2007

pri emu je:
t
K
=
( ) ( )
CA
t
conversion
diesel
CA
t
conversion
gasoline
CA
t
E
F E F E
diesel gasoline
* * +

Pretvorbeni faktori su:
conversion
gasoline
F
=0.80
conversion
diesel
F
=0.88
pri emu su:
CAspec
E
2007
,
CAspec
t
E
= specifna potronja goriva u automobili-
ma u l/100 km u 2007. godini i u godini t
CA km av
t
Di
. .
= prosjena godinja udaljenost u km po automo-
bilu u godini t
CA
t
S

= ukupan broj automobila u godini t
t
K
= prosjeni ponderirani koefcijent za benzin i dizel
u godini t.
gasoline
CA
t
E
= potronja benzina u automobilima u l/100 km
u godini t21
diesel
CA
t
E
= potronja dizela u automobilima u l/100 km u
godini t.
Postoje dvije metode izrauna pokazatelja A1 (E
CA
). Prva meto-
da podrazumijeva uporabu sljedeih ulaznih podataka:
broj automobila (benzinski, dizel i UNP),
prosjena godinja kilometraa po automobilu (km/auto god.),
potronja energije automobila (u litrama l) (E
CA
).
Pri tome je
) 100 /(
. .
=
CA km av
t
CA CA CAspec
Di S E E
. Za pre-
tvorbu podataka o potronji energije iskazanih u toe u litre koriste
se sljedee donje ogrjevne moi i pretvorbeni faktori: 46,89 MJ/kg
i 0,53 kg/l za UNP, 44,59 MJ/kg i 0,77 kg/l za benzin te 42,71 MJ/
kg i 0,85 kg/l za dizel.
Drugi nain izrauna podrazumijeva uporabu podataka o spe-
cifnoj potronji benzinskih, dizelskih i UNP automobila u l/100 km
i broja automobila (benzinskih, dizel i UNP) u tisuama:
CA CAUNP CAsUNP CAdiesel CAdiesel CAgasoline CAgasoline CAspec
S S E S E S E E / ) ( + + =
Ukoliko su ulazni podaci ispravni, rezultati za pokazatelja A2
dobiveni na oba opisana naina moraju biti isti.
21
Pogledati gornju napomenu vezanu uz biogoriva.
tehnike utede energije tako i utjecaj poveanja prosjenog faktora
optereenja vlakova. Razvoj super-brzih vlakova moe neutralizirati/
prikriti ove utede, jer velike brzine poveavaju specifnu potronju
vlakova. S druge strane, ovakvi vlakovi privlae i dio putnika iz zra-
nog prijevoza, a time uzrokuju utede u ovom segmentu prometa
koje se razmatranim pokazateljem ne mogu uzeti u obzir.
Pokazatelj P10 rauna se matematikom formulom
RPa
RPa
T
E
a utede energije:
( )
RPa
t
2007
2007
T *
RPa
t
RPa
t
RPa
RPa
T
E
T
E
pri emu su:

RPa
E
2007
,
RPa
t
E
= potronja energije u putnikom eljezni-
kom prometu u 2007. godini i godini t
RPa
T
2007
,
RPa
t
T
= ukupni putniki eljezniki promet u put-
nikim km u 2007. godini i godini t.
4.6. Potronja energije u eljeznikom prometu robe po bruto
tonskom km (P11)
Pokazatelj P11 izraunava se kao omjer potronje energije te-
retnih vlakova i eljeznikog prometa roba mjerenog u tonskim km.
Izraava se u jedinici goe/tkm.
potronja energije eljeznikog prometa roba (ktoe),
teretni eljezniki promet (Gtkm).
Defnicija i izraun potronje energije eljeznikog teretnog
prometa je slina kao i za putniki promet (pogledati pokazatelj
P10). Podatak o eljeznikom teretnom prometu u tonskim km je
standardni podatak dostupan iz nacionalnih statistika kao i iz Eu-
rostata.
tehnike utede tako i poveanje prosjenog faktora optereenja
vlakova.
RFR
RFr
T
E
a utede energije:
( )
RFr
t
2007
2007
T *
RFr
t
RFr
t
RFR
RFr
T
E
T
E

pri emu su:
RFr
E
2007
,
RFr
t
E
= potronja energije u eljeznikom teretnom
prometu u 2007. godini i godini t
Razlika u utedama izraunatim pomou pokazatelja P9 i A2
rezultat je boljeg upravljanja fotom vozila (poveano optereenje vo-
zila, tj. koliina tereta i smanjenje broja ruta bez tereta) i promjene
prosjene veliine vozila. Koritenjem A2 prijelaz na manja vozila
prikazivat e se kao uteda, to koritenjem P9 ne mora nuno biti
sluaj. S druge strane, poveanje optereenja vozila pokazat e se
kao uteda koritenjem pokazatelja P9, no to ne mora biti sluaj i
pri koritenju pokazatelja A2.
Pokazatelj A2 rauna se matematikom formulom:
TLV
TLV
S
E
a utede energije:
( )
TLV
t
2007
2007
S *
TLV
t
TLV
t
TLV
TLV
S
E
S
E
pri emu su:

TLV
E
2007
,
TLV
t
E
= potronja energije kamiona i dostavnih vozila
u 2007. godini i u godini t
TLV
S
2007
,
TLV
t
S
= broj kamiona i dostavnih vozila u 2007.go-
dini i godini t
4.5. Potronja energije u eljeznikom prijevozu putnika po
putnikom km (P10)
Pokazatelj P10 je omjer potronje energije putnikih vlakova i
putnikog eljeznikog prometa mjerenog u putnikim km. Izraava
se u jedinici goe/pkm.
potronja energije putnikih vlakova (ktoe),
putniki eljezniki promet (Gpkm).
Slubene energetske statistike uobiajeno prikazuju ukupnu
potronju energije u eljeznikom prometu, bez diferencijacije na
putniki i teretni eljezniki promet. Ukoliko ne postoje podaci
o potronji energije u putnikom eljeznikom prometu, moe se
napraviti aproksimacija koja se svodi na iskazivanje eljeznikog
putnikog i teretnog prometa u istoj jedinici bruto tonskim km
(brtkm). Ovaj podatak refektira ukupnu teinu koja se transportira,
ukljuujui teinu lokomotiva i vagona. Pri tome se koristi koefci-
jent koji izraava prosjenu bruto teinu po putniku i po toni roba
22
.
Podatak o ukupnoj potronji energije eljeznikog prometa do-
stupan iz nacionalnih energetskih statistika i Eurostata te se, prema
tome, alocira na putniki promet i promet roba prema udjelu ovih
prometa u ukupnim bruto tonskim km
23
.
Podatak o eljeznikom putnikom prometu u putnikim km
standardni je podatak iz nacionalnih statistika kao i iz Eurostata.
22
Mogu se koristiti sljedee vrijednosti: 1.7 tkbr po putnikom km i 2.5 tkbr
po tonskom km.
23
Potronja elektrine energije u sustavima podzemnih eljeznica (metro) i
u tramvajima moe biti ukljuena u ukupnu potronju energije eljeznikog
prometa. Stoga izraun bruto tonskih km treba biti konzistentan s obuhva-
tom potronje energije koji se navodi u statistikama. Idealno bi bilo da po-
stoje podaci koji odvajaju potronju energije tramvaja i metroa od potronje
vlakova.
Pa
t
T
= ukupni putniki promet u godini t u put-
nikim km
Pa
public
T
= putniki javni promet u putnikim km
CA
t
UE
= jedinina potronja energije automobila u
godini t (goe/pkm)
PT
t
UE
= jedinina potronja energije u javnom pro-
metu u godini t (goe/pkm).
4.8. Udio eljeznikog prometa i prometa unutranjim
rijenim putovima u ukupnom robnom prometu (P13)
Jedinina potronja energije eljeznikog i rijenog prometa
izraava se u goe/tkm, a izraunava kao omjer potronje energije
i ukupnog prometa (u tonskim km) ostvarenog ovim oblicima pro-
meta. Udio eljeznikog i prometa unutranjim plovnim putovima
u teretnom prometu izraava se u postotcima, a predstavlja omjer
ovih oblika prometa i ukupnog prometa roba.
Podatak o potronji energije eljeznikog i rijenog prometa je
dostupan iz nacionalnih energetskih statistika i Eurostata.
ukupan promet roba (Mtkm);
eljezniki promet roba (Mtkm);
promet roba unutranjim plovnim putovima (Mtkm);
jedinina potronja energije cestovnog prometa roba (goe/
tkm) pokazatelj P9;
jedinina potronja energije eljeznikog i prometa roba unu-
tranjim plovnim putovima (goe/tkm).
Ukupan promet roba ukljuuje sljedee oblike prijevoza: kami-
one i dostavna vozila, vlakove i unutranje plovne putove, sve mje-
reno u tonskim km. Promet roba eljeznicom i unutranjim plovnim
putovima standardan je podatak dostupan iz nacionalnih statistika i
Eurostata. Jedinina potronja energije cestovnog prometa roba (ka-
mioni i dostavna vozila) u goe/tkm odgovara pokazatelju P9.
Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odraava utede
zbog poveanog udjela eljeznikog i rijenog prometa u ukupnom
prometu roba. to se tie putnikog prometa, u veini zemalja pri-
sutan je trend smanjenja udjela ovih vrsta prometa, to rezultira
nultim utedama energije zbog promjene naina prijevoza.
Fr
Fr
RW
T
T
RW =
a uteda energije:
( ) ) ( * *
2007
Fr
RW
Fr
RV
Fr
t t
t t
UE UE T RW RW

pri emu su:
t
RW ,
2007
RW
= udio eljeznikog prometa roba i prometa
roba unutranjim plovnim putovima u 2007. godini i godini t u
ukupnom prometu roba
RFr
T
2007
,
RFr
t
T
= ukupni teretni eljezniki promet u 2007. go-
dini i godini t.
4.7. Udio javnog prometa u putnikom prometu (P12)
Jedinina potronja energije u javnom putnikom prometu
izraava se u goe/pkm i izraunava kao omjer potronje energije
u svim oblicima javnog putnikog prijevoza i prometa izraenog u
putnikim km. Udio javnog prometa u putnikom prometu izraava
se u postotcima, a predstavlja omjer putnikog javnog prometa i
ukupnog putnikog prometa.
Potronja energije u javnom putnikom prijevozu nije podatak
dostupan iz energetske bilance izraene prema pravilima Eurostata.
Ovaj se podatak izraunava na temelju potronje motornih goriva
prema tipu vozila (pogledati pokazatelj P8) i potronje energije u
putnikom eljeznikom prometu (pogledati pokazatelj P10).
ukupan putniki promet (Mpkm),
putniki javni promet (Mpkm),
jedinina potronja automobila (toe/pkm) pokazatelj P8,
jedinina potronja energije javnog prometa (toe/pkm).
Ukupan putniki promet ukljuuje sljedee oblike prijevoza:
automobile, motocikle, autobuse, metro, tramvaje i vlakove, sve
mjereno u putnikim km. Putniki javni promet ukljuuje: autobu-
se, metro, tramvaje i vlakove, sve mjereno u putnikim km. Prema
tome, putniki javni promet predstavlja ukupan putniki promet
umanjen za promet osobnim vozilima (automobili i motocikli). Je-
dinina potronja automobila u goe/pkm odgovara pokazatelju P8,
a jedinina potronja energije javnog prometa je de facto jedinina
potronja energije putnikog autobusnog prometa, metroa, tramvaja
i vlakova (esto sadrano pod eljeznicom) i prometa unutranjim
plovnim putovima. Dodatni podaci koji su potrebni za izraun je-
dinine potronje javnog prometa, a nisu objanjeni kod izrauna
prethodnih pokazatelja (P8 i P10) su:
putniki promet autobusima (Mpkm),
potronja dizela u autobusima (ktoe),
potronja dizela u prometu unutranjim plovnim putovima
(ktoe).
Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odraava promje-
nu udjela javnog prometa u ukupnom putnikom prometu. Sma-
njivanje udjela javnog prijevoza rezultira nultim utedama zbog
promjene naina prijevoza.
Pa
t
Pa
public
T
T
PT =

a utede energije:
( ) ) ( * *
2007
PT
t
CA
t
Pa
t t
UE UE T PT PT

pri emu su:
2007
PT ,
t
PT ,
= udio javnog prometa u 2007. godini i u
godini t
( )
CAeq
RV
t
2007
2007
S *
CAeq CAeq
RV
t
RV
t
RV
RV
S
E
S
E
pri emu su:

RV
E
2007
,
RV
t
E
= potronja energije cestovnih vozila (automo-
bili, kamioni i dostavna vozila, motocikli, autobusi) u 2007. godini
i u godini t
CAeq
RV
S
2007
,
CAeq
RV
t
S =
= broj cestovnih vozila u ekvivalentnim au-
tomobilima u 2007. godini i u godini t
4.10. Potronja energije u eljeznikom prometu po bruto
tonskom km (M6)
Pokazatelj M6 izraunava se kao omjer potronje energije u e-
ljeznikom prometu i u ukupnom prometu roba izraenom u bruto
tonskim km
24
. Izraava se u jedinici goe/brtkm.
potronja energije u eljeznikom prometu (ktoe);
ukupni eljezniki promet (Gbrtkm).
Podatak o potronji energije u eljeznikom prometu dostupan
je iz nacionalne energetske bilance. Podaci o eljeznikom put-
nikom prometu u putnikim km i eljeznikom prometu roba u
tonskim km uobiajeno su odstupni iz nacionalnih statistika i Eu-
rostata, a iz njih se izraunava ukupan eljezniki promet. Ukupan
eljezniki promet izraunava se pretvorbom putnikog prometa i
prometa roba u istu mjernu jedinicu bruto tonski km (brtkm)
koja odraava ukupnu teinu tereta koji se mora prevoziti ukljuuju-
i teinu lokomotive i vagona. U ovu se svrhu koristi koefcijent koji
izraava ukupnu (bruto) prosjenu teinu po putniku i po toni robe
25

i te se vrijednosti standardno koriste u svim zemljama.
Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odraava ukupne
utede koje su rezultat poboljane uinkovitosti vlakova i poveanog
faktora njihovog optereenja.
R
R
T
E
a utede energije:
( )
R
t
2007
2007
T *
R
t
R
t
R
R
T
E
T
E
pri emu su:

R
E
2007
,
R
t
E
= potronja energije eljeznikog prometa u
24
Bruto tonski km je uobiajena mjerna jedinica za ukupni promet roba i
putnika u tonskim km, ukljuujui i teinu lokomotive i vagona. Koristi se
za agregiranje podataka o putnikom prometu i prometu roba. Potronja
energije se uobiajeno alocira izmeu putnikog prometa i prometa roba
prema njihovom udjelu u ukupnom prometu izraenom u tkbr.
25
Koriste se sljedee vrijednosti: 1.7 tkbr po putnikom km za putnike i 2.5
tkbr po tonskom km za robe.
Fr
RW
T
= eljezniki i promet roba unutranjim plov-
nim putovima
Fr
t
T
= ukupni promet roba (cestovni, eljezniki i
unutranjim plovnim putovima) u godini t
t
Fr
RV
UE
= jedinina potronja energije cestovnog pro-
meta roba (kamioni i dostavna vozila) u godini t
t
Fr
RW
UE
= jedinina potronja energije eljeznikog i
rijenog prometa roba u godini t
4.9. Potronja energije cestovnih vozila po ekvivalentnom
vozilu (M5)
Pokazatelj M5 zamjenjuje pokazatelje P8 i P9, ukoliko oni ne
mogu biti izraunati zbog nedostatka podataka o potronji energije
u cestovnom prometu po tipu vozila.
Pokazatelj M5 povezuje ukupnu potronju energije u cestovnom
prometu s fktivnim brojem svih cestovnih vozila izraenih u broju
ekvivalentnih automobila. Izraava se u jedinici toe/ekv.auto.
ukupna potronja energije cestovnog prometa (ktoe);
broj cestovnih vozila po tipu (autobusi, motocikli, kamioni,
dostavna vozila i automobili) u tisuama;
koefcijent koji odraava razliku u prosjenoj godinjoj potro-
nji energije izmeu svakog pojedinog tipa vozila i automobila (jer se
sve svodi na ekvivalentni automobil).
Ukupna potronja energije cestovnog prometa podatak je do-
stupan iz nacionalnih energetskih statistika odnosno Eurostata.
Ukoliko postoje podaci ili procjene udjela stranih vozila u ukupnom
cestovnom prometu, ovaj se podatak i povezana potronja energije
mogu izuzeti iz ukupne potronje energije cestovnog prometa koja
je dostupna iz nacionalne energetske bilance.
Podatak o broju cestovnih vozila po tipu vozila (automobili,
kamioni, dostavna vozila, autobusi i motocikli) dostupan je iz naci-
onalnih statistika i Eurostata.
Pretvorba broja ostalih tipova vozila u ekvivalentne automobile
radi se pomou odgovarajuih koefcijenata kako bi se u obzir uzele
njihove meusobne razlike u potronji energije (goriva). Ukoliko,
primjerice, autobus troi prosjeno 15 toe/god., a automobil 1 toe/
god., jedan je autobus jednak 15 ekvivalentnih automobila. Ovi se
koefcijenti mogu odrediti iz istraivanja (ili procjena) o prijeenoj
udaljenosti i specifnoj potronji (l/100 km) za odabrane godine.
Mogue je koristiti sljedee vrijednosti:
1 kamion i dostavno vozilo = 4 ekvivalentna automobila,
1 autobus = 15 ekvivalentnih automobila, i
1 motocikl = 0.15 ekvivalentna automobila.
Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odraava razliite
vrste uteda: tehnike (poveana energetska uinkovitost vozila),
utede vezane uz promjenu ponaanja (zajedniko koritenje auto-
mobila, tzv. car pooling) i smanjenje udaljenosti prijeene vozilima.
CAeq
RV
RV
S
E
a utede energije:
Utede energije za eljezniki promet (B) mogu se raunati na
dva naina u ovisnosti o raspoloivosti podataka:
kao zbroj uteda energije za putniki eljezniki promet i e-
ljezniki promet roba izraunatih koritenjem pokazatelja P10 i P11;
kao uteda energije izraunata koritenjem pokazatelja M6.
Utede energije za promet unutranjim plovnim putovima (C)
izraunava se koritenjem pokazatelja M7.
Prvi je pristup (a) + (c) najtoniji jer daje rezultate najblie teh-
nikim utedama energije. Pristup (b) + (d) e podcijeniti utede, jer
e ukljuivati i uinke koji nisu vezani uz energetsku uinkovitost
26
.
Utede energije koje su rezultat promjene naina prijevoza jed-
nake su zbroju uteda izraunatih koritenjem pokazatelja P12 i P13.
nacionalnoj razini u prometu u Hrvatskoj izraunavaju se svi na-
vedeni pokazatelji, a ukupne utede se izraunavaju koritenjem
pristupa (a)+(c)+(C)+(D), tj. koritenjem pokazatelja P8 do P13
i M7. Rezultati se prikazuju u PJ.
5. Pokazatelji energetske uinkovitosti za INDUSTRIJU
Pokazatelji energetske uinkovitosti za industriju temelje se na
potronji energije u svim industrijskim granama koje su u obuhvatu
ESD. Poljoprivreda moe biti ukljuena kao jedan podsektor.
Kako ESD ne ukljuuje potronju energije u onim postrojenji-
ma ije aktivnosti pripadaju listi danoj u Prilogu I Direktive 2003/87/
EC kojom se uspostavlja shema trgovanja pravima na emisiju sta-
klenikih plinova, potrebno je iz izrauna pokazatelja izuzeti ovu
potronju. Izuzimanje se radi pomou korekcijskog faktora K koji
predstavlja udio u ukupnoj potronji energije u industrijskoj grani za
kojega su odgovorna postrojenja iz obuhvata Direktive 2003/87/EC.
ostvarenih uteda po pojedinim industrijskim granama. Pri tome se
u obzir ne uzimaju negativne utede koje se dogaaju u sluaju kada
je pokazatelj u godini izvjeivanja vei od pokazatelja u referentnoj
godini.
Ukupne utede mogu se izraunati koritenjem pokazatelja P
ili M.
P14: potronje energije u industrijskoj grani po jedinici proi-
zvodnje (indeksu proizvodnje)
M8: potronje energije u industrijskoj grani po dodanoj vri-
jednosti.
Za izraun pokazatelja potrebni su podaci o potronji energije i
indikatorima aktivnosti (indeks proizvodnje ili dodana vrijednost) u
svakoj industrijskoj grani. Popis industrijskih grana dan je u Prilogu,
a temelji se na ISIC klasifkaciji
27
.
Ukoliko vrijednosti ulaznih parametara po industrijskim gra-
nama nisu dostupni, pokazatelje je mogue raunati na razini cijelog
sektora. No, takav izraun nije u potpunosti toan i treba ga izbjega-
vati, jer ukupna potronja energije u industriji prema metodologiji
EK ukljuuje potronju energije u ISIC kategorijama C (rudarstvo),
D (proizvodnja) i F (graditeljstvo), dok izvori podataka za dodanu
vrijednost ukljuuju kategorije C, D i F ali i kategoriju E (opskrba
elektrinom energijom, plinom i vodom). Takoer, vrijednosti in-
deksa proizvodnje ukljuuju samo kategorije C, D i E i (bez kategori-
26
Mogue su sve kombinacije : a+b, a+c, b+c, b+d
27
ISIC klasifkacija (eng. International Standard Industrial Classifcation of
All Economic Activities)
R
T
2007
,
R
t
T
= ukupni eljezniki promet u bruto tonskim
km u 2007. godini i u godini t
4.11. Potronja energije u prometu unutranjim plovnim
putovima po tonskom km (M7)
Pokazatelj M7 izraunava se kao omjer potronje energije pro-
meta unutranjim plovnim putovima i tog prometa izraenog u ton-
skim km. Izraava se u jedinici kgoe/tkm.
potronja energije prometa unutranjim plovnim putovima
(ktoe);
promet roba unutranjim plovnim putovima (Mtkm).
Podatak o potronji energije ove vrste prometa dostupan je iz
nacionalne energetske bilance odnosno Eurostata. Podatak o prome-
tu roba u tonskim km je takoer dostupan iz nacionalnih statistika
i Eurostata.
Ukoliko je putniki promet unutranjim plovnim putovima
znaajan (to u Hrvatskoj nije), putniki se promet moe pretvoriti
u tonske km na nain opisan uz pokazatelj M6.
Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odraava pobolj-
anu energetsku uinkovitost brodova kao i poveanje faktora op-
tereenja.
W
W
T
E
a utede energije:
( )
W
t
2007
2007
T *
W
t
W
t
W
W
T
E
T
E
pri emu su:

W
E
2007
,
W
t
E
= potronja rijenog prometa u 2007. godini i
u godini t
W
T
2007
,
W
t
T
= ukupan rijeni promet u 2007. godini i u go-
dini t.
4.12. Izraun ukupnih uteda energije za promet
Ukupne utede energije postignute u sektoru prometa izrau-
navaju se kao zbroj uteda ostvarenih po pojedinom tipu prometa i
uteda zbog promjene naina prometa (D).
Utede energije po tipu prometa su zbroj uteda ostvarenih u:
cestovnom prometu,
eljeznikom prometu i
rijenom prometu (unutranji plovni putovi).
Ukupne utede energije, prema tome, jednake su zbroju
A+B+C+D.
Utede energije za cestovni promet (A) mogu se raunati na dva
naina u ovisnosti o raspoloivosti podataka:
kao zbroj uteda energije za automobile te kamione i dostavna
vozila izraunatih koritenjem pokazatelja P8 (ili A1) i P9 (ili A2);
kao uteda energije izraunata koritenjem pokazatelja M5.
Udio potronje energije u industrijskim granama koje su u
obuhvatu ESD odgovara dijelu industrijske potronje koji nije
pokriven (odnosno nee biti pokriven) shemom trgovanja emi-
sijama. Ovaj udio se uzima iz prvog Nacionalnog akcijskog plana
i dri se konstantnim za razdoblje 2008.-2016. ukoliko ne postoje
precizniji godinji podaci. Ukoliko su godinji podaci dostupni,
taj bi udio trebao biti auriran svake godine.
Uteda energije izraunata pomou ovog pokazatelja po-
kazuje tehnike utede energije, ali za pojedine grane moe
ukljuiti i utjecaj promjena u proizvodnom miksu (poglavito je
ovo izraeno u kemijskoj industriji u kojoj se dogaa prelazak
proizvodnje s tekih kemikalija na lake, poput kozmetikih ili
farmaceutskih proizvoda).
Suproizvodnja toplinske i elektrine energije (kogeneracija) jed-
na je od glavnih mjera poboljanja energetske uinkovitosti u indu-
striji. Zbog naina na koji meunarodne organizacije prate statistike
o neposrednoj potronji energije, poveana uporaba kogeneracije
rezultirat e utedama goriva na razini pojedine industrijske grane;
rezultirajue utede su stoga ve ukljuene u utede izraunate teme-
ljem razlike specifne potronje energije u pojedinoj grani. Dopri-
nos kogeneracijskih postrojenja mogao bi se izraunati iz varijacija u
trinoj penetraciji kogeneracije, primjerice koritenjem difuzijskih
pokazatelja, ali se ne smiju dodavati izraunatim utedama po gra-
nama koritenjem pokazatelja P14.
X
X
I
I
IPI
E
a utede energije:
X X
X
X
X
X
I I
t
I
t
I
t
I
I
K IPI
IPI
E
IPI
E
2007
2007
2007
* *
|
|
.
|
\
|

pri emu su:
X
I
E
2007
,
X
I
t
E
= potronja energije industrijske grane x u
X
I
K
2007

= udio u potronji energije industrijske grane x koji
je u obuhvatu ESD u 2007. godini
X
I
IPI
2007
,
X
I
t
IPI
= indeks industrijske proizvodnje grane x u
4.14. Potronja energije u industrijskoj grani po dodanoj
vrijednosti (M8)
Pokazatelj M8 je omjer neposredne potronje energije i dodane
vrijednosti u razmatranoj industrijskoj grani. Iz neposredne potro-
nje energije se iskljuuje potronja onih postrojenja koja e ui u
shemu trgovanja pravima na emisije staklenikih plinova (objanje-
nje je dano uz pokazatelj P14).
neposredna potronja energije industrijske grane (pogledati
objanjenje dano uz pokazatelj P14);
je F). Zbog te injenice, jedini toan izraun pokazatelja energet-
ske uinkovitosti u industriji je njihova vrijednosti po granama.
Izraun pokazatelja na razini cijelog sektora moe posluiti samo
kao aproksimacija.
C (rudar-
stvo)
D (proizvod-
nja)
E (elektrina energi-
ja, plin & voda,)
F (graditelj-
stvo)
Ukupna
potronja
energije
x x x
Dodana
vrijednost
x x x x
Indeks pro-
izvodnje
x x x
Izvori podataka za dodanu vrijednost i indeks proizvodnje su baza podataka
statistikog odjela UNECE
28
, koja sadri podatke iz nacionalnih i meuna-
rodnih izvora (CIS, EUROSTAT, IMF, OECD).
4.13. Potronja energije u industrijskoj grani po jedinici
proizvodnje (P14)
Pokazatelj P14 je omjer neposredne potronje energije i indeksa
proizvodnje u razmatranoj industrijskoj grani. Izraava se u jedinici
toe/indeks.
neposredna potronja energije industrijske grane (toe);
indeks proizvodnje industrijske grane (vrijednost indek-
sa/100);
udio u potronji energije industrijske grane koji je u obuhvatu
ESD.
Podatak o neposrednoj potronji energije po industrijskim gra-
nama dostupan je iz Eurostata za 13 grana koje odgovaraju NACE
klasifkaciji (u Prilogu je dana ISIC klasifkacija):
rudarstvo (NACE 13-14),
prehrambena i duhanska industrija (NACE 15-16),
tekstilna industrija (NACE 17-19),
drvna industrija (NACE 20),
industrija papira (NACE 21-22),
kemijska industrija (NACE 24),
industrija nemetalnih minerala (NACE 26), od toga cementna
industrija (NACE 26.51),
industrija eljeza i elika (27.1),
industrija obojenih metala (27.2),
proizvodnja strojeva i metala (NACE 28-32), od toga proizvo-
di od metala (NACE 28),
oprema za prijevoz (NACE 34-35),
ostala industrija (NACE 25+33+36+37), od toga guma i pla-
stika (NACE 25),
graditeljstvo (NACE 45).
Industrijski indeks proizvodnje je najee koriteni pokazatelj
industrijske aktivnosti (proizvodnje) po granama
29
; uobiajeno se
vee na neku poetnu godinu (npr. indeks je 100 za 2000. godinu).
Ovaj je podatak dostupan iz Eurostata kao i nacionalnih statistika.
28
http://w3.unece.org/pxweb/database/STAT/20-ME/2-MENA/?lang=1
29
Indeksi proizvodnje raunaju se vrlo precizno (4 5 znamenaka) temeljem
podataka o fzikoj proizvodnji u razliitim jedinicama (npr. litre proizve-
denog mlijeka, tone mesa i sl.). Da bi se izraunao indeks za granu (dvije
znamenke u NACE klasifkaciji), detaljni indeksi se agregiraju kao ponderi-
rani prosjek na temelju udjela svake podgrane u dodanoj vrijednosti cijele
grane u baznoj godini (2000.).
iznos ostvarenih uteda energije po sektoru. Za svaki se sektor
izraunavaju dvije vrijednosti ukupnih uteda energije:
Ukupne sektorske utede 1: izraunate koritenjem mini-
malnih pokazatelja (M)
Ukupne sektorske utede 2: izraunate koritenjem prefe-
riranih pokazatelja (P).
Ukupne utede u neposrednoj potronji na nacionalnoj razini
predstavljaju zbroj sektorski uteda (temeljem P pokazatelja, osim
u sektoru usluga gdje se koriste M pokazatelji) iskazan apsolutnom
iznosu (PJ) i ako udio u ukupnom nacionalnom cilju (19,77 PJ u
2016. godini).
Preporueni konani prikaz pokazatelja i uteda po sektorima i
ukupno na nacionalnoj razini dan je sljedeim tablicama.
Tablica 1. Prikaz uteda energije po sektorima
Oznaka
pokazatelja
Utede energije
SEKTOR
Jedinica 2008 2009 2010 .... t
M Naziv pokazatelja
... ...
Ukupne utede 1 s M
pokazateljima
P Naziv pokazatelja
P ...
... ...
Ukupne utede 2 s P
pokazateljima
Tablica 2. Prikaz pokazatelja energetske uinkovitosti po sekto-
rima
Oznaka
pokazatelja
Pokazatelji energetske
uinkovitosti
SEKTOR
Jedinica 2008 2009 2010 ... t
M Naziv pokazatelja
... ...
P Naziv pokazatelja
P ...
... ...
Tablica 3. Prikaz ukupno ostvarenih uteda energije na nacio-
nalnoj razini
2010 2011 ... t
PJ
Kuanstva
Usluge
Industrija
Promet
Ukupno
Udio u nacionalnom cilju (19,77 PJ) za 2016. [%]
7. ISIC
ISIC Rev.3.1
(International Standard Industrial Classifcation of All Econo-
mic Activities, Rev.3.1)
A Poljoprivreda, lovstvo i umarstvo
B Ribarstvo
C Rudarstvo
D Proizvodnja
E Opskrba elektrinom energijom, plinom i vodom
F Graditeljstvo
dodana vrijednost (realna) u industrijskoj grani (primjenom
teaja);
udio u potronji energije industrijske grane koji je u obuhvatu
ESD (pogledati objanjenje faktora K dano uz pokazatelj P14)
Realna dodana vrijednost po industrijskim granama uobiajen
je pokazatelj kojim se mjeri industrijska aktivnost (proizvodnja) u
novanoj vrijednosti (euro). Podatak je dostupan iz Eurostata ili na-
cionalnih statistika.
Uteda energije izraunata pomou ovog pokazatelja poka-
zuje tehnike utede energije, ali takoer i utjecaj netehnikih
faktora koji nisu vezani uz mjere energetske uinkovitosti (npr.
promjena profta, miksa proizvoda ili kvalitete). Zbog toga se
preporua koritenje pokazatelja P14.
Ix
Ix
VA
E
a utede energije:
Ix Ix
t Ix
t
Ix
t
Ix
Ix
K VA
VA
E
VA
E
2007
2007
2007
- -
|
|
.
|
\
|
pri emu su:

X
I
E
2007
,
X
I
t
E
= potronja energije industrijske grane x u
X
I
K
2007

= udio u potronji energije industrijske grane x
koji je u obuhvatu ESD u 2007. godini
X
I
VA
2007
,
X
I
t
VA
= dodana vrijednost (realna) industrijske gra-
ne x u 2007. godini i u godini t
4.15. Izraun ukupnih uteda za sektor industrije
Ukupne utede energije u cjelokupnom sektoru industrije
izraunavaju se zbrajanjem uteda ostvarenih po pojedinim gra-
nama. Pri tome se za izraun uteda po granama koristi ili poka-
zatelj P14 ili pokazatelj M8. Alternativno se ovi pokazatelji mogu
izraunati i na razini cijelog industrijskog sektora, ali samo kao
aproksimacija stvarnih uteda.
nacionalnoj razini u sektoru industrije u Hrvatskoj izrauna-
vaju se P i M pokazatelji (P14 i M8). Ukupno ostvarene utede
energije u sektoru izraunavaju se koritenjem pokazatelja P14.
Rezultati se iskazuju u PJ.
6. Izraun ukupnih uteda energije u neposrednoj
potronji
Za izraun pokazatelja energetske uinkovitosti po sektori-
ma kao i za izraun ukupnih uteda energije potrebno je koristiti
odgovarajui alat (MS Excel) kojega e biti mogue nadopunja-
vati svake godine novim podacima i tako kontinuirano izrau-
navati pokazatelje i utede na godinjoj razini. Svaki pokazatelj
izraunava se u posebnom radnom listu, na posljednjem radnom
listu izraunavaju se ostvarene godinje utede energije izrauna-
te pomou svakom pojedinog pokazatelja te u konanici ukupan
24 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda
25 Proizvodnja gumenih i plastinih proizvoda
26 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda
27 Proizvodnja osnovnih metala
28 Proizvodnja metalnih proizvoda, osim strojeva i ureaja
29 Proizvodnja strojeva i ureaja, d.n.
30 Proizvodnja uredske i raunalne opreme
31 Proizvodnja elektrinih strojeva i ureaja, d.n.
32 Proizvodnja radijske, televizijske i komunikacijske opreme i
ureaja
33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optikih instrumenata
i satova
34 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i polu-prikolica
35 Proizvodnja ostale opreme za promet
36 Proizvodnja namjetaja; ostala proizvodnja n.d.
37 Recikliranje
E Opskrba elektrinom energijom, plinom i vodom
40 Opskrba elektrinom energijom, plinom, parom i toplom
vodom
41 Prikupljanje, proiavanje i distribucija vode
F Graditeljstvo
45 Graditeljstvo
G Veleprodaja i maloprodaja; popravak motornih vozila, moto-
cikla i osobnih i kunih proizvoda
8. Reference
[1] Recommendations on Measurement and Verifcation meth-
ods in the framework of Directive 2006/32/EC on energy end-use
ef ciency and energy services, European Commission, Directorate
General for Energy, Directorate C New and renewable sources
of energy, Energy ef ciency & Innovation, C.4 Energy Ef ciency,
2010
[2] Calculation of energy savings with energy ef ciency indica-
tors for the ESD, Enerdata, sijeanj 2011.
PRILOG II
METODOLOGIJA ZA OCJENU UTEDA ENERGIJE
U NEPOSREDNOJ POTRONJI PRIMJENOM
METODA ODOZDO-PREMA-GORE
Popis tablica
Tablica 1 Preporuena formula za izraun jedininih uteda ener-
gije ostvarenih poveanjem toplinske zatite i zamjenom opreme za
grijanje u kuanstvima i zgradama uslunog sektora
G Veleprodaja i maloprodaja; popravak motornih vozila, moto-
cikla i osobnih i kunih proizvoda
H Hoteli i restorani
I Promet, skladitenje i komunikacije
J Financijsko posrednitvo
K Nekretnine, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti
L Javna uprava i obrana, obvezna socijalna sigurnost
M Obrazovanje
N Zdravstvo i socijalni rad
O Ostale drutvene, socijalne i osobne uslune aktivnosti
P Aktivnosti privatnih kuanstava kao poslodavaca i nerazvrsta-
ne proizvodne aktivnosti privatnih kuanstava
Q Ekstrateritorijalne organizacije i tijela
ISIC Rev.3.1
(International Standard Industrial Classifcation of All Econo-
mic Activities, Rev.3.1)
A Poljoprivreda, lovstvo i umarstvo
01 Poljoprivreda, lovstvo i povezane uslune aktivnosti
02 umarstvo, sjea drveta i povezane uslune aktivnosti
B Ribarstvo
05 Ribarstvo, akvakultura i sporedne uslune aktivnosti vezane
uz ribarstvo
C Rudarstvo i vaenje
10 Vaenje ugljena i lignita; vaenje treseta
11 Vaenje sirove nafe i prirodnog plina; sporedne uslune
aktivnosti vezane uz vaenje nafe i prirodnog plina, iskljuujui
mjerenja
12 Vaenje urana i torija
13 Vaenje metalnih ruda
14 Ostale rudarske djelatnosti
D Proizvodnja
15 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pia
16 Proizvodnja duhanskih proizvoda
17 Proizvodnja tekstila
18 Proizvodnja odjee; dorada i bojenje krzna
19 tavljenje i obrada koe; proizvodnja kovega, torbica, sedlar-
skih, remenarskih proizvoda i obue
20 Proizvodnja drva i proizvoda od drva i pluta, osim namjetaja;
proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala
21 Proizvodnja papira i proizvoda od papira
22 Izdavatvo, tiskanje i umnoavanje snimljenih zapisa
23 Proizvodnja koksa, rafniranih nafnih proizvoda i nuklearnog
goriva
stupnjeve djelovanja novih toplovodnih kotlova na tekue i plinovito
gorivo (NN 135/05)
Tablica 23 Preporuene referentne vrijednosti stupnjeva djelovanja
sustava grijanja u kuanstvima i zgradama uslunog sektora prema
preporukama EMEEES projekta
Tablica 24 Normativi potronje korisne energije za pripremu po-
trone tople vode u zgradama uslunog sektora
Tablica 25 Preporuene referentne vrijednosti specifne godinje
korisne energije za grijanje (SHD) za kuanstva i zgrade uslunog
sektora
Tablica 26 Preporuene referentne vrijednosti specifne godinje
korisne energije za pripremu potrone tople vode (SWD) za kuan-
stva i zgrade uslunog sektora
Tablica 27 Preporuena formula i referentne vrijednosti za izraun
uteda energije ugradnjom uinkovitog sustava grijanja i sustava za
pripremu potrone tople vode kod kuanstva i zgrada uslunog sek-
tora nova instalacija
uteda energije uslijed zamjene opreme postojeeg sustava grijanja i
sustava za pripremu potrone tople vode u kuanstvima i zgradama
uslunog sektora s uinkovitom opremom
Tablica 33 Preporuena formula i referentne vrijednosti za izra-
un uteda energije uslijed ranije zamjene opreme postojeeg su-
stava grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode prije isteka
ivotnog vijeka opreme u kuanstvima i zgradama uslunog sektora
s uinkovitom opremom
Tablica 30 Preporuena formula za izraun jedininih godinjih
uteda energije ostvarenih instalacijom solarnih toplinskih sustava
za pripremu potrone tople vode u kuanstvima i zgradama uslu-
nog sektora
Tablica 31 Preporuene referentne vrijednosti za USAVE za dvije
osnovne izvedbe solarnih kolektora
uteda energije ugradnjom solarnih toplinskih sustava za pripremu
potrone tople vode
Tablica 33 Formula preporuena prema EMEEES projektu za
izraun jedininih godinjih uteda energije ostvarenih ugradnjom
dizalice topline za pripremu potrone tople vode u kuanstvima i
zgradama uslunog sektora
Tablica 34 Vrijednosti sezonskog faktora uinkovitosti SPF za tri
osnovne izvedbe dizalice topline dobivene istraivanjem od strane
Fraunhofer ISE u Njemakoj
Tablica 35 Preporuene referentne vrijednosti sezonskog faktora
uinkovitosti SPF za tri osnovne izvedbe dizalice topline za Hrvatsku
uteda energije ugradnjom dizalica topline kod kuanstva i zgrada
uslunog sektora nova instalacija
uteda energije uslijed zamjene opreme postojeeg sustava grijanja i
sustava za pripremu potrone tople vode u kuanstvima i zgradama
uslunog sektora s dizalicom topline
un uteda energije uslijed ranije zamjene opreme postojeeg su-
stava grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode prije isteka
ivotnog vijeka opreme u kuanstvima i zgradama uslunog sektora
s dizalicom topline
Tablica 2 Preporuene referentne vrijednosti za uinkovitost kom-
ponenti sustava grijanja prema preporukama EMEEES projekta
Tablica 3 Preporuene referentne vrijednosti za specifne toplin-
ske potrebe prema zahtjevima propisa vaeih u odreenom razdo-
blju (za stambeni i nestambeni sektor)
Tablica 4 Specifni faktori emisije CO
2
po jedinici goriva i jedinici
korisne topline
uteda energije ostvarenih poveanjem toplinske zatite i zamjenom
opreme za grijanje u kuanstvima i zgradama uslunog sektora
Tablica 6 Proraun prosjenih jedininih uteda za kuanstva za
zgrade graene do 2006. g.
Tablica 7 Proraun jedininih uteda za usluge zgrade graene
do 2006. g.
gije ostvarenih toplinskom izolacijom konstrukcija vanjske ovojnice
zgrade
Tablica 9 Preporuena formula za izraun uteda energije ostva-
renih toplinskom izolacijom pojedinih konstrukcija vanjske ovojni-
ce zgrade u stambenim i nestambenim (uslunim) zgradama zid,
prozor, krov
Tablica 10 Maksimalno dozvoljeni koefcijenti prolaska topline
prema novim Tehnikim propisima iz 2005. i 2008. godine
Tablica 11 Karakteristini koefcijenti prolaska topline konstrukci-
ja vanjske ovojnice (prosjeni i prema periodima izgradnje)
un uteda energije ostvarenih toplinskom izolacijom pojedinih
konstrukcija vanjske ovojnice zgrade u stambenim i nestambenim
(uslunim) zgradama zid, prozor, krov
Tablica 13 Proraun jedininih uteda po povrini pojedine kon-
strukcije vanjske ovojnice za stambeni sektor
Tablica 14 Proraun jedininih uteda po povrini pojedine kon-
strukcije vanjske ovojnice za sektor usluga
gije ostvarenih poveanjem minimalnih zahtjeva u pogledu uteda
energije u novoj graevinskoj regulativi
Tablica 19 Preporuena formula za izraun uteda energije iz pro-
jekata novih zgrada
uteda energije iz projekata novih zgrada primjenom nove grae-
vinske regulative
Tablica 18 Proraun prosjenih jedininih uteda za kuanstva za
zgrade graene do 2006. g.
Tablica 19 Proraun jedininih uteda za nestambene zgrade gra-
ene do 2006. g.
uteda energije ostvarenih zamjenom opreme za grijanje u kuan-
stvima i zgradama uslunog sektora
uteda energije ostvarenih zamjenom ili instalacijom novih sustava
za pripremu potrone tople vode u kuanstvima i zgradama uslu-
nog sektora
Tablica 22 Zahtjevi za stupnjeve djelovanja novih toplovodnih ko-
tlova na tekue i plinovito gorivo prema Pravilniku o zahtjevima za
uteda energije iz projekata EnU u sustavima javne rasvjete ....... 75
Tablica 63 Pretvorbeni faktori ....................................................... 78
Tablica 64 Podaci za odabrane elektrine i hibridne automobile
Tablica 65 Prosjena godinja kilometraa po vrstama vozila za
2008. i 2009. godinu
Tablica 66 Emisijski faktori CO
2
za pojedine vrste goriva
uteda energije iz projekata zamjene ili kupnje vozila
Tablica 68 Preporuena formula i referentne vrijednosti za progra-
me i projekte eko-vonje
Tablica 69 Preporuene referentne vrijednosti za faktore E i ER
10
uteda energije iz projekata poticanja eko-vonje
gije ostvarenih energetskim pregledima prema EMEEES projektu
uteda energije iz energetskih pregleda
Popis kratica i indeksa
BU odozdo-prema-gore (eng. bottom-up)
CEN Europski odbor za standardizaciju (eng. European Com-
mittee for Standardization)
CFL fuokompaktne arulje
DSM upravljanje potronjom energije (eng. demand side ma-
nagement)
EK Europska komisija
EMEEES projekt Evaluation and Monitoring for the EU Directive
on Energy End-Use Ef ciency and Energy Services
EnU energetska uinkovitost
EU Europska unija
FES uteda energije u neposrednoj potronji
Fond Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost
MINGO Ministarstvo gospodarstva
NAPEnU Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti
NN Narodne novine
OIE obnovljivi izvori energije
TD odozgo-prema-dolje (eng. top-down)
UFES jedinina uteda energije u neposrednoj potronji
UNP ukapljeni nafni plin
new
novo (
novo
)
old
staro (
post
)
init
poetno (
post
)
1. Uvod
U ovom dokumentu utvrena je metodologija za ocjenu uinaka
projekata energetske uinkovitosti (EnU) u smislu smanjenja potro-
nje energije. Valja istaknuti da se kod uspostave metodologije vodilo
najboljim primjerima iz Europske unije (EU) i preporukama Europ-
uteda energije ostvarenih instalacijom ili zamjenom split klima-
-ureaja (< 12 kW) u kuanstvima i zgradama uslunog sektora
Tablica 40 Energetski razredi split i multi-split klima-ureaja zra-
kom hlaenih s obzirom na reim rada (hlaenje/grijanje)
Tablica 41 Energetski razredi split i multi-split klima-ureaja vo-
dom hlaenih s obzirom na reim rada (hlaenje/grijanje)
uteda energije ugradnjom visokouinkovitog klima-ureaja nova
instalacija
uteda energije zamjenom postojeeg klima-ureaja s visokouinko-
vitim klima ureajem
Tablica 44 Referentne vrijednosti faktora hlaenja split i multi-
split klima-ureaja zrakom hlaenih
split klima-ureaja zrakom hlaenih
gije ostvarenih zamjenom ili instalacijom novog kuanskog ureaja
Tablica 47 Godinja potronja energije postojeih ureaja prema
ODYSSEE bazi podataka
Tablica 48 Jedinine utede energije za pojedine ureaje prema
preporukama EK
izraunu za Hrvatsku
Tablica 50 Karakteristike novih ureaja koji se trebaju promovirati
poticajnim shemama
Tablica 51 Karakteristike neuinkovitih ureaja na tritu (mar-
ket average)
un uteda energije iz projekata zamjene ili instalacije uinkovitijih
kuanskih ureaja
gije ostvarenih zamjenom ili instalacijom novog kuanskog ureaja
Tablica 54 Preporuene vrijednosti jedininih uteda za uredsku
opremu
kuanskih ureaja
gije ostvarenih zamjenom ili instalacijom novih rasvjetnih tijela u
kuanstvima
Tablica 57 Prosjene snage arulja sa arnom niti i CFL arulja .
rasvjetnih tijela u kuanstvima
gije ostvarenih zamjenom ili instalacijom novih rasvjetnih sustava u
Tablica 60 Vrijednosti redukcijskog faktora r u ovisnosti o primi-
jenjenoj strategiji upravljanja rasvjetom
rasvjetnih sustava u graevinama uslunog i industrijskog sektora
potrebno dalje unaprjeivati metodologiju i razvijati nacionalne BU
metoda za ostale mjere EnU.
2. Obnova postojeih stambenih i uslunih zgrada
2.1. EU preporuke
Europska komisija (EK) u svojim preporukama navodi formulu za
ocjenu godinje utede energije koja je rezultat obnove postojeih
stambenih i nestambenih (uslunih) zgrada
1
. Pri obnovi dakako
mora doi do poboljanja energetske uinkovitosti. Formulu se pre-
porua koristiti za sloene projekte u kojima istodobno dolazi do
poboljanja ovojnice zgrade i sustava grijanja, kao i drugih energet-
skih sustava u zgradi.
Jedinina uteda energije u neposrednoj potronji (UFES) izraava
se u kWh/m2/god, a izraunava se kao razlika omjera specifnih
toplinskih potreba graevina (SHD u kWh/m2) i uinkovitosti su-
stava grijanja () prije i poslije provedbe mjere EnU (
init
;
new
).
Situacija prije zadana je parametrima svake zgrade ili se mogu ko-
ristiti referentne vrijednosti u ovisnosti o razdoblju izgradnje zgrade
i zahtjevima tadanje regulative. Vrijednost SHD se treba korigirati
prema stupanj danu grijanja. Ukoliko je omjer SHD/ poznat (npr.
temeljem mjerenja), moe se koristiti ova vrijednost bez posebnog
navoenja zasebnih vrijednosti za SHD i .
Ukupne godinje utede fnalne energije (FES) za neku zgradu izraa-
vaju se u kWh/god mnoenjem UFES povrinom zgrade (m
2
)
2
. For-
mula za izraun UFES preporuena od EK prikazana je u Tablici 1.
Tablica 1 Preporuena formula za izraun jedininih uteda
energije ostvarenih poveanjem toplinske zatite i zamjenom
UFES Definicije Referentne
vrijednosti
Preporuene
vrijednosti
ivotni vijek
new
new
init
init
SHD SHD
UFES
q q
=

[kWh/m
2
/god]
init =
uinkovitost starog sustava
grijanja prije mjere EnU

new=
uinkovitost novog sustava
grijanja nakon mjere EnU

SHDinit = specifine toplinske
potrebe graevine prije
mjere EnU [kWh/m
2
/god]

SHDnew = specifine
toplinske potrebe graevine
nakon mjere EnU
[kWh/m
2
/god]

Prosjena
uinkovitost
sustava grijanja
prije i nakon
mjere EnU
(Tablica 3)

Prosjene
toplinske
potrebe zgrade
u razdoblju
njezine
izgradnje
(Tablica 4)

20 godina za
kuanstva
25 godina za
usluge
2.2. Odreivanje formule za izraun uteda energije i
referentnih vrijednosti
Predloena formula je jednostavna i lako primjenjiva. Idealna upo-
raba ove formule bila bi u sluaju kada bi za svaki pojedini projekt
postojali podaci za sve ulazne parametre. No, situacija u praksi je
daleko od idealne i uobiajeno se jedino s relativnom sigurnou
moe doi do podatka o prosjenoj grijanoj korisnoj povrini (koja
se veinom razlikuje od stvarne korisne povrine) te o uinkovito-
sti postojeeg i novog sustava grijanja. Zbog toga je nuno odrediti
referentne vrijednosti koje se mogu koristiti u sluaju nedostatka
1
European Commission: Recommendations on measurement and verifca-
tion methods in the framework of Directive 2006/32/EC on energy end-use
ef ciency and energy services
2
Potrebno je opredijeliti se za vrstu povrine koja e se koristiti u izraunu
ukupna povrina, ukupna korisna povrina, ukupna grijanja povrina ili dr.
ske komisije (EK) navedenim u dokumentu Recommendations on
Measurement and Verifcation Methods in the Framework of Directive
2006/32/EC on Energy End-Use Ef ciency and Energy Services.
Metodologija odozdo-prema-gore (BU) sastoji se od matemati-
kih formula za izraun jedininih uteda energije (UFES) koje se
izraavaju po jedinici relevantnoj za razmatranu mjeru energetske
uinkovitosti. Ukupne utede energije u neposrednoj potronji (FES)
izraunavaju se mnoenjem vrijednosti UFES s vrijednosti relevan-
tnog utjecajnog imbenika u razmatranom razdoblju i zbrajanjem
svih pojedinanih rezultata (projekata) koji su ostvareni u sklopu
neke mjere. Izraun UFES temelji se na razlici u specifnoj potro-
nji energije prije i poslije provedbe mjere poboljanja energetske
uinkovitosti. Ukoliko vrijednost potronje energije prije ne moe
biti odreena za konkretni projekt koriste se referentne vrijednosti.
Prilikom utvrivanja doprinosa uteda od provedenih mjera ener-
getske uinkovitosti u ostvarivanju nacionalnog okvirnog cilja ute-
da energije, potrebno je u obzir uzeti ivotni vijek mjere koji pred-
stavlja broj godina u kojima je su izraunate godinje utede energije
jo uvijek vaee i mogu se uraunati u nacionalni cilj.
Metodologija dana u ovom dokumentu odnosi se na najee kori-
tene mjere energetske uinkovitosti u zgradama, javnoj rasvjeti i
prometu, a takoer obuhvaa i energetske preglede. Mjere obuhva-
ene ovom metodologijom su sljedee:
1) mjere integralne obnove postojeih stambenih i uslunih zgrada,
2) obnova toplinske izolacije pojedinih dijelova ovojnice zgrade
3) uvoenje nove graevinske regulative za nove stambene i uslu-
ne zgrade,
4) zamjena opreme za grijanje i pripremu potrone tople vode u
postojeim stambenim i uslunim zgradama,
5) instalacija ili zamjena split klimatizacijskog sustava nazivne
snage manje od 12 kW u novim i postojeim stambenim i
uslunim zgradama,
6) instalacija sunevog toplinskog sustava za zagrijavanje prostora
i/ili potrone vode u novim i postojeim stambenim i uslunim
zgradama,
7) instalacija dizalice topline u novim i postojeim stambenim i
uslunim zgradama,
8) zamjena ili nabava novih kuanskih ureaja u novim i postoje-
im stambenim zgradama,
9) zamjena ili nova instalacija rasvjete u novim i postojeim stam-
benim zgradama,
10) zamjena i poboljanje sustava rasvjete ili njegovih komponenti
ili nova instalacija rasvjete u novim i postojeim uslunim zgra-
dama,
11) zamjena javne rasvjete,
12) zamjena ili instalacija nove uredske opreme u postojeim i no-
vim uslunim zgradama,
13) zamjena postojeih i kupovina novih, uinkovitijih vozila,
14) poticanje eko-vonje,
15) energetski pregledi.
Preporua se na temelju ovdje dane metodologije razviti web alat
kojim e se omoguiti obveznicima gospodarenja energijom u Hr-
vatskoj (cjelokupni javni sektor, korisnici sredstava Fonda za zatitu
okolia i energetsku uinkovitost te veliki potroai s godinjom
potronjom energije > 10.000 MWh) da sami unose minimalne po-
datke o svojim projektima, te da se rezultirajue utede automatski
izraunavaju. Ovako e se omoguiti i olakati izvjetavanje o ostva-
renim uincima, kao i o izvravanju zakonskih obveza. Takoer je
nestambenom fondu. Referentna vrijednost uzeta u kalkulaciju je
ona iz energetske bilance Hrvatske od 190 kWh/m
2
, prema stvarnoj
energetskoj potronji ukupnog sektora zgrada u 2006. godini. Re-
ferentna vrijednost specifne potrebne toplinske energije za nove
zgrade je manja od maksimalno dozvoljene vrijednosti prema Teh-
nikom propisu. U ovoj analizi je uzeta vrijednost od 107,5 kWh/m
2
/
god ocijenjena prema srednjem faktoru oblika zgrada i prosjenoj
visini etae nestambenih zgrada od 4,30 m.
Grijana povrina stambenih zgrada procijenjena je u 2010. godini
na prosjeno 66,25 % od ukupne korisne povrine, a grijana povri-
na nestambenih zgrada 43,9 % od ukupne korisne povrine, prema
energetskoj bilanci Hrvatske. Vano je naglasiti da je kod ocjene
uteda energije konkretnih projekata imperativ poznavanje stvarne
grijane povrine zgrade u kojoj se provodi mjera EnU.
U svakom sluaju treba naglasiti da kod ocjene energetskih uteda
pojedine zgrade treba nastojati doi do tonih podataka uvidom u
projektnu dokumentaciju i realizirano stanje, a preporuenim pro-
sjenim vrijednostima se sluiti samo u nedostatku svih potrebnih
podataka. Ovisno o namjeni zgrade i nainu koritenja, stvarna po-
tronja energije moe znaajno odstupati od referentnih vrijednosti.
Obvezni ulazni podaci:
Minimum koji se mora zahtijevati od obveznika gospodarenja
energijom jest podatak o ukupnoj grijanoj povrini objekta, iako
se i za taj ulazni parametar mogu koristiti referentne vrijednosti.
No, ovaj podatak je uobiajeno lako dostupan, a znaajno moe
doprinijeti tonosti ocjena. Poeljno je znati uinkovitost posto-
jeeg i novog sustava grijanja (prema podacima proizvoaa ili
projekta) kao i podatak o SHD (koji uvoenjem obveze energet-
skog certifciranja zgrada postaje dostupan). Najtoniji rezultati
dobivaju se provedbom detaljnog energetskog pregleda prije i
nakon rekonstrukcije i primjene mjera energetske uinkovitosti.
Veliina koja je jo potrebna za izraun ukupno ostvarenih uteda
energije i odreivanje njihovog vremenskog trajanja jest ivotni vijek
mjere. U tu svrhu koristit e se preporuke EK. S obzirom da se radi
o sloenim mjerama, koje podrazumijevaju promjene u sustavima
grijanja te u ovojnici zgrade, razumno je pretpostaviti kao ivotni
vijek 20-25 godina.
Rezultat ovakvih projekata jest uteda goriva ili energije potrebne
za zadovoljavanje SHD. Uteda goriva donosi i smanjenje emisija
CO
2
, a koliko je to smanjenje ovisi o vrsti goriva/energije koritene u
sustavu grijanja. Pri ovakvim mjerama EnU moe doi i do zamjene
goriva, pa na to takoer treba obratiti pozornost. Emisijski faktori
za pojedine vrste goriva dani su u Tablica 4. Pri tome treba raunati
s vrijednostima po energetskoj jedinici goriva. Ukoliko podaci nisu
poznati uzet e se emisijski faktor za prirodni plin kako bi ocjena
bila konzervativna. Takoer, moemo uzeti i prosjenu CO
2
emisiju
prema udjelu energenata u ukupnoj proizvodnji toplinske energije
u RH, koja iznosi 0,279 kg/kWh.
Mjerene vrijednosti
esto se u praksi nalazi sluaj kada je ostvarene utede mogue
odrediti temeljem mjerenja potronje energije prije i poslije. U
tom se sluaju mjerena potronja energije moe podijeliti s povri-
nom zgrade prije i poslije (mogue je da je kod rekonstrukcije
dolo do promjene korisne povrine zgrade pa taj efekt takoer treba
uzeti u obzir) ime se dobivaju vrijednosti za omjere SHD/ bez
poznavanja njihovih tonih vrijednosti. Pri tome treba voditi rauna
o tome da se FES izrauna mnoenjem s relevantnom povrinom
zgrade nakon rekonstrukcije.
podataka specifnih za pojedini projekt. Potronja energije za gri-
janje, kao i energetske utede u pravilu se iskazuju po m
2
grijane
korisne povrine zgrade.
Preporuke za referentne vrijednosti uinkovitosti sustava grijanja
u zgradama prije i poslije provedbe zamjene dane su u EMEEES
projektu
3
te se one mogu primijeniti i u Hrvatskoj. Valja istaknuti
da je Hrvatska u svoje zakonodavstvo preuzela tehnike zahtjeve za
uinkovitost kotlova u skladu sa Eko-dizajn direktivom, te se stanje
na tritu moe smatrati istovjetnim stanju na tritu u EU. Zbog
toga je opravdano preuzeti preporuene vrijednosti iz EMEEES pro-
jekta, koje su dane u Tablici 2. Ukupna uinkovitost sustava dobije
se mnoenjem uinkovitosti svake pojedine komponente.
Tablica 2 Preporuene referentne vrijednosti za uinkovitost
komponenti sustava grijanja prema preporukama EMEEES pro-
jekta
Podsustavi sustava
grijanja
Stupanj djelovanja
podsustava prije
provedbe mjere
EnU
Stock baseline
Stupanj djelovanja
podsustava (opreme)
na tritu
(neuinkovito
rjeenje)
Market inefficient
baseline
Minimalni stupanj
djelovanja
podsustava nakon
provedbe mjere EnU
(uinkovito rjeenje)
Podsustav
proizvodnje topline
(kotao)kotao
0,82 0,89 0,94
[1]

Podsustav razvoda
(distribucije) topline
dis
0,93 0,97
Podsustav emisije
topline u prostor em
0,78 0,83 0,93
em dis kotao q q q q =
0,595 0,848
Referentne vrijednosti za specifne toplinske potrebe (SHD) mogu
se odrediti na nacionalnoj razini prema zahtjevima propisa iz razli-
itih razdoblja gradnje te su dane u Tablici 3.
Tabl ica 3 Preporuene referentne vrijednosti za specifne to-
plinske potrebe prema zahtjevima propisa vaeih u odreenom
razdoblju (za stambeni i nestambeni sektor)
Razdoblje izgradnje SHD [kWh/m
2
] korisna energija za grijanje prostora
do 1940 180
1940-1970 250
1970-1987 200
1987-2006 150
od 2006 do danas
<95 kWh/m
2
, prosjeno 85 kWh/m
2
stambene zgrade
< 30.40 kWh/m
3
prosjeno 25 kWh/m
3
(107,5 kWh/m
2
)
nestambene zgrade
Prosjek do 2006.g.
206 (prosjek za staru gradnju prema udjelu u pojedinom
periodu izgradnje)
Ukupni prosjek za RH (stvarna 180 stambeni sektor (stambene zgrade)
potronja 2006.g.) 190 sektor usluga (nestambene zgrade)
Referentna vrijednost specifne potrebne toplinske energije za grija-
nje za stambeni sektor graen do 2006. g. je 206 kWh/m
2
, a vrijed-
nost je dobivena iz specifne potrebne toplinske energije za grijanje
i zastupljenosti broja zgrada prema razdoblju izgradnje u ukupnom
stambenom fondu. Referentna vrijednost uzeta u kalkulaciju je ona
iz energetske bilance Hrvatske od 180 kWh/m
2
, prema stvarnoj ener-
getskoj potronji ukupnog sektora zgrada u 2006. godini. Referen-
tna vrijednost specifne potrebne toplinske energije za grijanje za
nove zgrade je manja od maksimalno dozvoljene vrijednosti prema
Tehnikom propisu. U ovoj analizi je uzeta prosjena vrijednost od
85 kWh/m
2
/god ocijenjena prema srednjem faktoru oblika zgrada.
Referentna vrijednost specifne potrebne toplinske energije za grija-
nje za nestambeni sektor graen do 2006.g. je 206 kWh/m
2
, a vrijed-
nost je dobivena iz specifne potrebne toplinske energije za grijanje
i zastupljenosti broja zgrada prema razdoblju izgradnje u ukupnom
3
Izvor: EMEEES projekt Metoda 4 Kuanski kondenzacijski bojleri: http://
www.evaluate-energy-savings.eu/emeees/downloads/EMEEES_WP42_Met-
hod_4_resboilers_080609.pdf
Napomena: u proraun treba uzeti stvarne vrijednosti ako je mogu-
e, te emisije CO
2
raunati prema faktorima u Tablica 4.
Tablica 7 Proraun jedininih uteda za usluge zgrade graene
do 2006. g.

190/0,595 107,5/0,848
192,60 kWh/m
2
/god
i
n
i
i
A UFES FES =
=1

192,60 kWh/m
2
x m
2
grijane korisne
povrine zgrade
Smanjenje emisija CO2 [t/god] 192,60 kWh/m
2
x m
2
x 0,279 kg/kWh/god
novi
novi
post
post SHD SHD
UFES
q q
=
e, te emisije CO
2
raunati prema faktorima u Tablici 4.
3. Mjere obnove toplinske izolacije primijenjene na
pojedine komponente zgrade
3.1. EU preporuke
ocjenu godinje utede energije koja je rezultat obnove elemenata
ovojnice zgrada, bez zamjene opreme za grijanje
5
.
Jedinina uteda energije u neposrednoj potronji (UFES) izraa-
va se u kWh/m2/god, a izraunava se temeljem razlike U-vrijed-
nosti graevnih komponenti prije i poslije primjene mjere
energetske uinkovitosti. Situacija prije zadana je parametrima
svake zgrade ili se mogu koristiti referentne vrijednosti u ovisno-
sti o razdoblju izgradnje zgrade i zahtjevima tadanje regulative.
U-vrijednost se trebaju korigirati prema stupanj danu grijanja,
te ako je mogue prema uinkovitosti i intermitenciji sustava
grijanja.
Ukupne godinje utede fnalne energije (FES) za neku zgradu
izraavaju se u kWh/god mnoenjem UFES povrinom ovojnice
zgrade koje je bila obnovljena (m
2
)
6
. Formula za izraun UFES
preporuena od EK prikazana je u Tablici 8.
energije ostvarenih toplinskom izolacijom konstrukcija vanjske
ovojnice zgrade
vrijednosti
Preporuene
vrijednosti
ivotni vijek
( )
1000
1
24 c
b
a h HDD U U
UFES
new init

=

[kWh/m
2
/god]
Uinit
Koeficijent prolaska
topline za
karakteristini element
prije rekonstrukcije
Unew
Koeficijent prolaska
topline nakon
rekonstrukcije
HDD - Stupanj dan
grijanja
a korekcijski faktor
ovisan o klimatskoj
zoni u kojoj se zgrada
nalazi
b =
Sezonska uinkovitost
sustava grijanja
c = f
Koeficijent prekida
grijanja
Koeficijenti
prolaska
topline prije i
poslije
rekonstrukcije
Stupanj dan
grijanja
Povrina
konstrukcije
vanjske
ovojnice

20 godina za
kuanstva

25 godina za
usluge
5
6
Tablica 4 Specifni faktori emisije CO
2
po jedinici goriva i je-
dinici korisne topline
4
Faktor emisije CO2
Gorivo po naturalnoj
jedinici goriva
[kgCO2/kg (ili m
3
)]
po energetskoj
jedinici goriva
[kgCO2/kWh]
po jedinici
korisne topline
[kgCO2/kWh]
Ekstra lako loivo ulje* 3,13 0,264 0,318
Loivo ulje 3,08 0,276 0,332
Ukapljeni naftni plin 2,93 0,225 0,264
Kameni ugljen 2,31 0,334 0,439
Mrki ugljen 1,79 0,339 0,446
Lignit 1,16 0,357 0,470
Prirodni plin 1,90 0,201 0,236
Elektrina energija / 0,376 0,383
Toplinska energija / 0,300
* ekstra lako i lako loivo ulje su grupirani i prikazani kao ekstra lako
loivo ulje, a srednje i teko loivo ulje kao loivo ulje
2.3. Preporuena metoda za Hrvatsku
Preporuena formula za izraun uteda koje rezultiraju iz projekata
poveanja toplinske zatite i zamjene opreme u sustavima grijanja
stambenih i uslunih zgrada, kao i referentne vrijednosti koje se
trebaju koristiti u nedostatku podataka za pojedini projekt dani su
u Tablici 5.
Tablica 5 Preporu ena formula i referentne vrijednosti za izraun
uteda energije ostvarenih poveanjem toplinske zatite i zamjenom
UFES [kWh/jedinica/god]
new
new
init
init
SHD SHD
UFES
q q
=
init Uinkovitost sustava grijanja prije provedbe mjere
EnU
new Uinkovitost sustava grijanja nakon provedbe
mjere EnU
SHDinit [kWh/m
2
]

Specifine godinje toplinske potrebe za grijanje
zgrade prije provedbe mjere EnU
SHDnew [kWh/m
2
] Specifine godinje toplinske potrebe zgrade
nakon provedbe mjere EnU
FES [kWh/god]

i
n
i
i
A UFES FES =
=1

Ai [m
2
] Korisna (grijana) povrina stambenog sektora
Referentne init 0,595 (Tablica 2)
vrijednosti new 0,848 (Tablica 2)
SHDinit 180 za stambeni sektor, 190 za nestambeni
sektor (Tablica 3)
SHDnew 85 za stambeni sektor, 107 za nestambeni sektor
(Tablica 3),
A Preporueno koristiti stvarne podatke o grijanoj
povrini zgrade
Grijana povrina stambenih zgrada procijenjena
je u 2010. godini na prosjeno 66,25 % od
ukupne korisne povrine, a grijana povrina
nestambenih zgrada 43,9 % od ukupne korisne
povrine
ivotni vijek: 20 godina za kuanstva; 25 godina za usluge
Smanjenje emisija CO2 [t/god] ECO2 = FES x e / 1000 [t]
e emisijski faktor [tCO2/MWh]
FES ukupna uteda energije [MWh]
e prema Tablica 4
U slu aju nepostojanja podataka specifnih za pojedinu zgradu,
mogu se koristiti i vrijednosti jedininih uteda energije koje su pri-
kazane u Tablici 6. Prikazane utede su prosjene jedinine utede
proraunate za provedbu sloenih integralnih rekonstrukcija posto-
jeeg fonda zgrada graenih do 2006. g.
Tablica 6 Prora un prosjenih jedininih uteda za kuanstva
za zgrade graene do 2006.
new
new
init
init
SHD SHD
UFES
q q
=
180/0,595 85/0,848
202,30 kWh/m
2
/god
i
n
i
i
A UFES FES =
=1

202,30 kWh/m
2
x m
2
grijane korisne
povrine zgrade
2
x m
2
x 0,279
kg/kWh/god
4
Izvor: Pravilnik o energetskim pregledima graevina (NN 05/11)
Tablica 10 Maksimalno dozvol jeni koefcijenti prolaska topline
prema novim Tehnikim propisima iz 2005. i 2008. godine
Konstrukcija Tehniki propis o
racionalnoj upotrebi
energije i toplinskoj
zatiti u zgradama (NN
110/08 i 38/09)
Umax[W/m
2
K]
Tehniki propis o utedi
energije i toplinskoj
zatiti u zgradama (NN
79/05, 155/05 i 74/06)
Umax[W/m
2
K]
e.mj.min>3C e.mj.min3C e.mj.min>3C e.mj.min3C
Vanjski zid 0,60 0,45 1,00 0,80
Ravni i kosi krov iznad grijanog
prostora, strop prema tavanu,
strop iznad vanjskog zraka, strop
iznad garae
0,40 0,30 0,80 0,70
Zidovi i stropovi prema negrijanim
prostorijama i negrijanom stubitu
temperature vie od 0C
0,65 0,50 0,65 0,50
Zidovi prema tlu 0,50 0,50 0,80 0,80
Stjenka kutije za roletu 0,80 0,80
Prozori, balkonska vrata, krovni
prozori, prozirni elementi proelja
1,80 1,80 1,80 1,80
Vanjska vrata, vrata prema
negrijanom stubitu, s
neprozirnim vratnim krilom
2,90 2,90 2,90 2,90
Stropovi izmeu stanova, stropovi
izmeu grijanih radnih prostorija
razliitih korisnika
- - 1,40 1,40
Vano je naglasiti da je uz ogranienje koefcijenata prolaska topline
za konstrukcije vanjske ovojnice, ovim propisima uvedeno i ograni-
enje maksimalne specifne potronje toplinske energije za grijanje
Q
H,nd,
te da zadovoljavanjem ovog uvjeta koefcijenti U moraju biti u
veini sluajeva i znaajno manji od maksimalno doputenih.
Prosjeni koefcijenti prolaska topline za zgrade graene do 2006. g.
su izraunati na temelju vrijednosti koefcijenata karakteristinih
konstrukcija po razdobljima gradnje (prosjek za sve tipine kon-
strukcije) i zastupljenosti stambenih i nestambenih zgrada tog raz-
doblja u ukupnom fondu zgrada. Koefcijent prolaska topline ovisi o
sastavu konstrukcije, debljini sloja materijala u graevnom dijelu i
projektnoj vrijednosti toplinske provodljivosti materijala. Koefcijent
prolaska topline U je koliina topline koju graevni element gubi u 1
sekundi po m
2
povrine kod razlike temperature od 1K, izraeno u
W/m
2
K. Za tonije rezultate uvijek je bolje izraunati koefcijent U
nego uzimati referentne vrijednosti, jer one mogu i znaajno odstu-
pati od stvarne situacije, ovisno o materijalu konstrukcije.
Karakteristine konstrukcije za zgradu graenu do 1940. g.:
zidovi su masivni zidovi debljine oko 50 cm od opeke i kamena
bez toplinske izolacije, strop prema negrijanom tavanu je od drvenih
greda s ispunom od rastresitog materijala, a prozori su od drvenih
okvira, dvostruki s jednostrukim ostakljenjem.
Karakteristine konstrukcije za zgradu graenu od 1940. g. do 1970. g.:
zid je od opeke (do 30 cm) ili betona (do 20 cm) bez toplinske
izolacije, strop prema negrijanom tavanu ili krov je armiranog be-
tona ili strop od opeke s tankom betonskom ploom s minimalnom
debljinom toplinske izolacije (drvena vuna ili polistiren do 2 cm), a
prozori su drveni ili metalni (elik, rjee aluminij) bez prekinutog
toplinskog mosta) s dvostrukim ostakljenjem (prostor izmeu sta-
kala ispunjen zrakom).
Karakteristine konstrukcije za zgradu graenu od 1970. g. do 1987. g.:
zid je od opeke (do 30 cm) ili betona (do 20 cm) bez ili s tanjim
slojem toplinske izolacije, strop prema negrijanom tavanu ili krov je
armiranog betona ili strop od opeke s tankom betonskom ploom s
minimalnom debljinom toplinske izolacije (drvena vuna ili polisti-
ren do 2 cm), a prozori su drveni ili metalni (elik, rjee aluminij)
bez prekinutog toplinskog mosta s dvostrukim ostakljenjem (prostor
izmeu stakala ispunjen zrakom), pojava izo stakla.
Preporuena se formula primjenjuje za zidove, prozore i stropove
(krovove).
Tablica 9 Preporuena formula za izraun uteda energije
ostvarenih toplinskom izolacijom pojedinih konstrukcija vanj-
ske ovojnice zgrade u stambenim i nestambenim (uslunim)
zgradama zid, prozor, krov
UFESzid [kWh/m
2
/god]

( )
1000
1
24 _ _ c
b
a h HDD U U
UFES
zid novi zid post
zid

=
UFESprozor [kWh/m
2
/god]

( )
1000
1
24 _ _ c
b
a h HDD U U
UFES
prozor novi prozor post
prozor

=

UFESkrov [kWh/m
2
/god]

( )
1000
1
24 _ _ c
b
a h HDD U U
UFES
krov novi krov post
krov

=
Upost [W/m
2
K]
Unovi [W/m
2
K]
HDD
a
b=
c=f
Koeficijent prolaska topline za karakteristini stari
element
Koeficijent prolaska topline prema Tehnikom
propisu (2007)
Stupanj dan grijanja
Korekcijski faktor ovisan o klimatskoj zoni u kojoj
se zgrada nalazi Sezonska uinkovitost sustava
grijanja
Koeficijent prekida grijanja
FES [kWh/god]

i
n
i
i
A UFES FES =
=1

Ai = Az+Ap+Ak [m
2
]
Povrina vanjske ovojnice zgrade
Minimum koji se mora zahtijevati od obveznika gospodarenja ener-
gijom jest podatak o povrini rekonstruirane konstrukcije vanjske
ovojnice i koefcijent prolaska topline prije i poslije rekonstrukcije,
iako se za taj ulazni parametar mogu koristiti referentne vrijed-
nosti. Ovaj podatak je uobiajeno lako dostupan a znaajno moe
doprinijeti tonosti ocjena. Poeljno je znati uinkovitost sustava
grijanja kao i toni podatak o HDD, odnosno stvarnoj klimatskoj
zoni u kojoj se zgrada nalazi.
Za procjenu uteda koristi se razlika vrijednosti koefcijenta prolaska
topline U za prosjene elemente konstrukcija do 2006. g. i koefci-
jenata vaeih u 2011. g. Trenutno vaei koefcijenti su umanjeni i
uzete su uobiajene vrijednosti iz novih projekata toplinske zatite
zgrada.
Za zgrade grijane na temperaturu viu od 18 C propisani su maksi-
malno dozvoljeni koefcijenti prolaska topline za pojedine konstruk-
cije vanjske ovojnice (U
max
) i maksimalno dozvoljena ukupna korisna
toplinska energija za grijanje (Q
H,nd
), to je prethodno detaljno opi-
sano. Propisane vrijednosti koefcijenta prolaska topline obavezne
su za stambene i nestambene zgrade, kao i za zgrade nakon veih
rekonstrukcija i zgrade male povrine (<50 m
2
) te su prikazane u
Tablica 10.
Tablica 13 P roraun jedininih uteda po povrini pojedine
konstrukcije vanjske ovojnice za stambeni sektor
( )
1000
1
24 _ _ c
b
a h HDD U U
UFES
zid novi zid post
zid

=
84,30 kWh/m
2

( )
1000
1
24 _ _ c
b
a h HDD U U
UFES
prozor

=

195,20 kWh/m
2

( )
1000
1
24 _ _ c
b
a h HDD U U
UFES
krov novi krov post
krov

=
146,40 kWh/m
2

Ukupne utede FES [kWh/god]
i
n
i
i
A UFES FES =
=1

Ukupno smanjenje CO2 [t/god] FES

x 0,279
kg/kWh/god
Tablica 14 Proraun jedininih uteda po povrini pojedine
konstrukcije vanjske ovojnice za sektor usluga
( )
1000
1
24 _ _ c
b
a h HDD U U
UFES
zid novi zid post
zid

=
57,75 kWh/m
2

( )
1000
1
24 _ _ c
b
a h HDD U U
UFES
prozor

=
98,99 kWh/m
2

( )
1000
1
24 _ _ c
b
a h HDD U U
UFES
krov novi krov post
krov

=
90,74 kWh/m
2

Ukupne utede FES [kWh/god]
i
n
i
i
A UFES FES =
=1

Ukupno smanjenje CO2 [t/god] FES

x 0,279
kg/kWh/god
Vano je naglasiti da su ovdje uzete prosjene referentne vrijednosti
koje mogu znaajno odstupati od stvarnih vrijednosti. Tako npr. za
armirano betonske konstrukcije u kontinentalnom podruju jedi-
nine vrijednosti uteda kod izolacije vanjskog zida mogu iznositi
i 360 kWh/m
2
, uz U=3,2 W/m
2
K, a HDD 3200. Isto tako, zidovi od
opeke u primorskoj Hrvatskoj, uz ulazni podatak U=1,2 W/m
2
K, a
HDD 1200 mogu ostvariti jedinine utede od svega 36 kWh/m
2
.
Velike razlike u utedama mogu se pojaviti i kod zamjene prozora, s
obzirom da koefcijenti prolaska topline za prozore mogu varirati od
preko 5, za jednostruka ostakljenja do 0,8 kod prozora s trostrukim
ostakljenjem. Slino je i kod sektora usluga.
4. Uvoenje graevinske regulative za nove stambene
i uslune zgrade i promoviranje zgrada s energetskim
svojstvima boljim od zahtijevanih
4.1 EU preporuke
ocjenu godinje utede energije koja je rezultat donoenja stroe
regulativa vezane uz zahtjeve za toplinskom energijom zgrada te
mjera kojima se promovira izgradnja zgrada koje imaju energet-
ska svojstva bolja od zahtijevanih regulativom
7
.
Jedinina uteda energije u neposrednoj potronji (UFES) izra-
ava se u kWh/m2/god, a izraunava se kao razlika omjera spe-
cifnih toplinskih potreba graevina (SHD u kWh/m2) i uin-
kovitosti sustava grijanja () prije i poslije donoenja nove
regulative. Za nove zgrade koje imaju energetska svojstva bolja
od onih zahtijevanih regulativom, situaciju prije predstavljaju
zahtjevi postojee regulative, a situaciju poslije stvarna svojstva
zgrade. Podatke o SHD treba korigirati s obzirom na klimatske uvje-
te koritenjem stupanj dana grijanja.
7
Karakteristine konstrukcije za zgradu graenu od 1987.g. do
2006.g.:
zid je sendvi konstrukcija od opeke ili betona s minimalnom
debljinom toplinske izolacije (3 do 8 cm), strop prema negrijanom
tavanu ili krov je od armiranog betona ili strop od opeke s tankom
betonskom ploom s minimalnom debljinom toplinske izolacije (5
do 10 cm), a prozori su drveni, plastini ili metalni (elik ili alumi-
nij) ee s prekinutim toplinskim mostom s dvostrukim izolacij-
skim ostakljenjem.
Prosjeni koefcijenti su izraunati na temelju koefcijenata karakte-
ristinih konstrukcija za promatrano razdoblje i udjela broja zgrada
izgraenih u tom periodu.
Tablica 11 Karakteristini koefcijenti prolaska topline konstruk-
cija vanjske ovojnice (prosjeni i prema periodima izgradnje)
karakteristini
koeficijenti U W/mK do 1940 1940-1970 1970-1987 1987-2006
zid 1,63 2,23 1,08 0,595
prozor 4,4 4,4 3,08 2,23
strop 1,31 2,93 1,96 0,86
zastupljenost zgrada u
ukupnom fondu 0,16 0,31 0,40 0,12
prosjeni koeficijent U
W/mK
zid 1,46
prozor 3,60
strop 2,02
Pregled preporuenih formula i referentnih vrijednosti dan je u Ta-
blica 12.
Tablica 12 Preporuena formula i referentne vrijednosti za
izraun uteda energije ostvarenih toplinskom izolacijom po-
jedinih konstrukcija vanjske ovojnice zgrade u stambenim i
nestambenim(uslunim) zgradama zid, prozor, krov
UFESzi d [kWh/m
2
/god]

( )
1000
1
24 _ _ c
b
a h HDD U U
UFES
zid novi zid post
zid

=
UFESprozor [kWh/m
2
/god]

( )
1000
1
24 _ _ c
b
a h HDD U U
UFES
prozor

=

UFESkrov [kWh/m
2
/god]

( )
1000
1
24 _ _ c
b
a h HDD U U
UFES
krov novi krov post
krov

=
Upost [W/m
2
K]
Unovi [W/m
2
K]
HDD
a
b=
c=f
Koeficijent prolaska topline za karakteristini stari
element
Koeficijent prolaska topline prema Tehnikom
propisu (2007)
Stupanj dan grijanja
Povrina elementa kojem su poboljanja
toplinska svojstva
Sezonska efikasnost sustava grijanja
Koeficijent prekida grijanja
FES [kWh/god]

i
n
i
i
A UFES FES =
=1

Ai = Az+Ap+Ak [m
2
]
Povrina vanjske ovojnice zgrade
Referentne
vrijednosti
Upost_zi d 1,4
Unovi _zi d 0,45
Upost_prozor 3,6
Unovi _prozor 1,4 stambeni sektor, 1,8 usluge
Upost_krov 2,0
Unovi _krov 0,35
HDD 2200
a 1
b= 0,595 (Tablica 2)
c=f 1 za kuanstva, 0,62 za usluge
ivotni vijek: 20 godina za kuanstva
25 godina za usluge
Smanjenje emisija CO2 [t/god] ECO2 =FES x e / 1000 [t]
e prema Tablica 4
Temeljem referentnih vrijednosti izraunate su referentne jedinine
utede i prikazane u Tablica 13 i Tablici 14.
4.3 Preporuena metoda za Hrvatsku
Preporuena metoda EK preuzima se kao nacionalna metoda.
izraun uteda energije iz projekata novih zgrada primjenom
nove graevinske regulative

new
new
old
old
SHD SHD
UFES
q q
=
OLD
NEW
SHDOLD [kWh/m
2
]
SHDNEW [kWh/m
2
]
Uinkovitost sustava grijanja prijanjeg standarda
gradnje
Uinkovitost sustava grijanja novog standarda gradnje
Specifine godinje toplinske potrebe zgrade
prijanjeg standarda gradnje
Specifine godinje toplinske potrebe zgrade novog
standarda gradnje
FES [kWh/god]

i
n
i
i
A UFES FES =
=1

Ai [m
2
] Korisna (grijana) povrina zgrade
Referentne
vrijednosti
OLD 0,75-0,80 za period izgradnje 1987.-2006.
NEW 0,848 za period izgradnje 2006.-2010.
SHDOLD 150 prema Tablica 3 za period izgradnje 1987.-2006.
SHDNEW 85 za stambeni sektor, 107 za nestambeni sektor
A Podaci iz statistike o novim zgradama izgraenim u
periodu 2006.-2010.
ivotni vijek:
e prema Tablica 4
U sljedeim tablicama prikazane su jedinine utede energije koje
se mogu pripisati razvoju regulative.
Tablica 18 Proraun prosjenih jedininih uteda za kuanstva
za zgrade graene do 2006. g.
new
new
old
old
SHD SHD
UFES
q q
=
150/0,80 85/0,848
87,26 kWh/m
2
/god
i
n
i
i
A UFES FES =
=1

87,26 kWh/m
2
x m
2
grijane korisne
povrine zgrade
2
x m
2
x 0,279
kg/kWh/god
e, te emisije CO
2
Tablica 19 Proraun jedininih uteda za nestambene zgrade
graene do 2006. g.

150/080 107,5/0,848
60,73 kWh/m
2
/god
i
n
i
i
A UFES FES =
=1

60,73 kWh/m
2
x m
2
grijane korisne
povrine zgrade
2
x m
2
x 0,279 kg/kWh/god
novi
novi
post
post SHD SHD
UFES
q q
=
e, te emisije CO
2
5. Nova instalacija ili zamjena sustava grijanja i sustava
za pripremu potrone tople vode u kuanstvima i
5.1 EU preporuke
EK u svojim preporukama
9
navodi posebno formulu za ocjenu je-
dinine godinje utede energije koja je rezultat zamjene postojee
opreme za grijanje i posebno formulu za ocjenu jedinine godi-
nje utede energije koja je rezultat zamjene postojee opreme za
9
Ukupne godinje utede energije (FES) za neku zgradu izraavaju
se u kWh/god mnoenjem UFES povrinom ovojnice zgrade koje
je bila obnovljena (m
2
)
8
. Formula za izraun UFES preporuena
od EK prikazana je u Tablici 8.
energije ostvarenih poveanjem minimalnih zahtjeva u pogledu
uteda energije u novoj graevinskoj regulativi
vrijednosti
Preporuene
vrijednosti
ivotni vijek
new
new
old
old
SHD SHD
UFES
q q
=

[kWh/m
2
/god]
old
uinkovitost sustava grijanja
new
Uinkovitost sustava grijanja
novog standarda gradnje
SHDold
specifine godinje toplinske
potrebe zgrade prijanjeg
standarda gradnje
[kWh/m
2
/god]
SHDnew
specifine godinje toplinske
potrebe novog standarda
gradnje [kWh/m
2
/god]

Prosjene
toplinske
potrebe zgrade
u razdoblju
njezine
izgradnje u
periodu 1987.-
2006.
Prosjene
toplinske
potrebe zgrade
prema novoj
graevinskoj
regulativi iza
2006.

Metoda je jednostavna i primjenjiva za Hrvatsku te se preuzima kao
nacionalna BU metoda.
Tablica 16 Preporuena formula za izraun uteda energije iz
projekata novih zgrada

new
new
old
old
SHD SHD
UFES
q q
=
OLD
NEW
SHDOLD [kWh/m
2
]

SHDNEW [kWh/m
2
]
Uinkovitost sustava grijanja prijanjeg standarda
gradnje
Uinkovitost sustava grijanja novog standarda
gradnje
novog standarda gradnje
FES [kWh/god]

i
n
i
i
A UFES FES =
=1

Ai [m
2
] Korisna (grijana) povrina zgrade
Standard gradnje u RH je u razdoblju od 1987. do 2006. godine bio
odreen hrvatskom normom HRN U.J5.600 koja je indirektno mak-
simalnim koefcijentima prolaska topline vanjske ovojnice rezultirala
prosjenom godinjom potrebnom toplinskom energijom za grijanje
od 150 kWh/m2a. Novi tehniki propis u obaveznoj primjeni od 2006.
godine uvodi ogranienje maksimalne dozvoljene specifne potro-
nje toplinske energije za grijanje od 51,31 do 95,01 kWh/m2 godi-
nje za stambene zgrade, odnosno 16,42 do 30,40 kWh/m3 godinje
za nestambene zgrade, u ovisnosti o faktoru oblika zgrade. Prosjena
specifna potronja toplinske energije za grijanje primijenjena u ovoj
metodi izrauna uteda za nove zgrade iznosi 85 kWh/m2a za nove
stambene zgrade i 107,5 kWh/m2a za nove nestambene zgrade.
Minimum koji se mora biti poznat je povrina zgrada izgraena
po novoj regulativi. Ukoliko se radi o mjeri poticanja zgrada
energetskih svojstava boljih od regulativom zahtijevanih, ob-
veznici gospodarenja energijom duni su dostaviti podatak za
SHD i nove zgrade.
8
Tablica 21 Preporuena formula za izraun jedininih godi-
njih uteda energije ostvarenih zamjenom ili instalacijom novih
sustava za pripremu potrone tople vode u kuanstvima i zgra-
dama uslunog sektora
UFES
Definicije Referentne
vrijednosti
Preporuene
vrijednosti
ivotni vijek
(Tablica III.)
1

SWD UFES
|
|
.
|
\
|
=
new init
1 1
q q
,
[kWh/(jedinicagod]

1000
d 365
ilding persons/bu daily hot_water_
X n C
SWD

=
( )
f water cold_water hot_water
c c t t X =

[kWh/(jedinicagod)]
init, new =
uinkovitost
starog i novog
sustava PTV prije
mjere EnU
SWD = specifine
potrebna energija
za pripremu PTV
[kWh/(jedgod)]
365 d = 365 dana
Chot_water_daily =
prosjena dnevna
potronja tople
vode po osobi [l]
npersons/building =
prosjean broj
osoba u zgradi
koji se opskrbljuje
toplom vodom
thot_water =
temperatura tople
vode (obino
60C)
tcold_water =
temperatura
hladne vode
(obino 15C)
cwater = specifini
toplinski kapacitet
vode = 1
kcal/(kgC)
cf = pretvorbeni
faktor 0,001163
kWh/kcal uz 1 litra
vode = 1 kg vode
Prosjena
uinkovitost
opreme za
postojee
zgrade
1995
(1991)
za rane
aktivnosti,
2007 za
zamjene
Za nove
instalacije:
prosjena
uinkovitost
opreme na
tritu
1995
(1991) za
rane
aktivnosti,
2007 za
nove mjere.
Kotlovi za
grijanje u
stambenim
zgradama:
20 godina

Kotlovi za
grijanje u
zgradama
uslunog
sektora > 30
kW:
25 godina

5.2 Odreivanje formule za izraun uteda energije i
Formule predloene od strane Europske komisije (Tablica 20, Tablica
21) su jednostavne i lako primjenjive. Idealna uporaba ovih formula
bila bi u sluaju kada bi za svaki pojedini projekt postojali podaci
za sva ulazne parametre. No, situacija u praksi je daleko od idealne
i uobiajeno se jedino s relativnom sigurnou moe doi do po-
datka o ukupnoj povrini objekta i eventualno o prosjenoj grijanoj
povrini (koja moe biti razliita od stvarne korisne povrine) te o
stupnjevima djelovanja novog sustava grijanja i pripreme potrone
tople vode. Zbog toga je nuno odrediti referentne vrijednosti koje
se mogu koristiti u sluaju nedostatka podataka specifnih za po-
jedini projekt.
Nadalje, sustavi za pripremu potrone tople vode najee su inte-
grirani u sustav grijanja prostora zgrade, pogotovo kada se radi o
centralnim sustavima grijanja (na plinovito gorivo ili EL loivo ulje)
ili etanim sustavima grijanja na plinovito gorivo. Iznimka je sva-
kako velik broj elektrinih bojlera koji se koriste u ovu svrhu. No,
ovu je mjeru teko gledati izolirano od sustava grijanja i veinom
je ona njezin sastavni dio. Ova se tvrdnja potvruje i injenicom da
se u austrijskom sustavu ocjene uteda energije BU metodama
10, 11
upravo koristi ovakav pristup. Stoga se takav pristup preporua i
za Hrvatsku.
Openito, sustav grijanja se sastoji od podsustava proizvodnje to-
pline (izvor toplinske energije), podsustava razvoda (distribucije)
10
Izvor: http://www.monitoringstelle.at/Boilers.503.0.html
11
Methoden zur richtlinienkonformen Bewertung der Zielerreichung gem
Energieef zienz- und Energiedienstlestungsrichtlinie 2006/32/EG Bottom
Up Methoden, Austrian Energy Agency, Wien, August 2010.
pripremu potrone tople vode u kuanstvima i zgradama uslu-
nog sektora.
U sluaju nove instalacije ili zamjene postojeeg sustava grijanja je-
dinina godinja uteda energije u neposrednoj potronji (UFES)
izraava se u kWh/(jedinicagod), a izraunava se kao umnoak
razlike uinkovitosti sustava grijanja prije i poslije provedbe
mjere EnU, specifnih toplinskih potreba graevina (kWh/m2)
i grijane povrine (m
2
).
Ukupne godinje utede energije (FES) izraavaju se u kWh/god
zbrajanjem svih UFES iz svakog pojedinog projekta. Tablica 20
navodi formulu preporuenu od strane Europske komisije za
izraun jedininih godinjih uteda energije ostvarenih zamje-
nom ili instalacijom novih sustava grijanja.
Tablica 20 Preporuena formula za izraun jedinin ih godi-
njih uteda energije ostvarenih zamjenom opreme za grijanje u
kuanstvima i zgradama uslunog sektora
vrijednosti
Preporuene
vrijednosti
ivotni vijek
(Tablica III.)
1

A SHD UFES
|
|
.
|
\
|
=
new init
1 1
q q

[kWh/(jedinicagod)]
init= sezonski stupanj
djelovanja starog sustava
grijanja prije mjere EnU

new = sezonski stupanj
djelovanja novog sustava
grijanja nakon mjere EnU

SHD = specifine toplinske
potrebe graevine
[kWh/(m
2
god)]

A = prosjena povrina
grijana sustavom grijanja
Prosjeni
stupnjevi
djelovanja
opreme za
postojee
zgrade 1995
(1991)
za rane
aktivnosti, 2007
za zamjene

Za nove
instalacije:
prosjeni
stupnjevi
djelovanja
opreme na
tritu
1995 (1991) za
rane aktivnosti,
2007 za nove
mjere.
Kotlovi za
grijanje u
stambenim
zgradama:
20 godina

Kotlovi za
grijanje u
zgradama
uslunog
sektora > 30
kW:
25 godina
Kod sustava za pripremu potrone tople vode jedinina godinja
uteda energije u neposrednoj potronji (UFES) izraava se u
kWh/(jedinicagod), a izraunava se kao umnoak razlike uin-
kovitosti sustava pripreme potrone tople vode prije i poslije
provedbe mjere EnU i specifnih toplinskih potreba za zagrijava-
nje potrone tople vode (kWh/(jedinicagod)). Uk upne godinje
utede energije (FES) izraavaju se u kWh/god zbrajanjem svih
UFES iz svakog pojedinog projekta.
Tablica 21 navodi formulu preporuenu od strane Europske
komisije (EK) za izraun jedininih godinjih uteda energije
ostvarenih zamjenom ili instalacijom novih sustava za pripremu
potrone tople vode.
ma
13
te se one mogu primijeniti i u Hrvatskoj. S obzirom na to da je
Hrvatska u svoje zakonodavstvo preuzela tehnike zahtjeve za stup-
njeve djelovanja novih kotlova u skladu sa Eko-dizajn direktivom,
te se stanje na tritu moe smatrati istovjetnim stanju na tritu
u EU. Zbog toga je opravdano preuzeti preporuene vrijednosti iz
EMEEES projekta.
Openito, ukupni stupanj djelovanja sustava grijanja dobije se mno-
enjem stupnja djelovanja svakog pojedinog podsustava sustava gri-
janja na sljedei nain:
em dis boiler init
q q q q = ,
em dis boiler new
q q q q =
q
boiler

stupanj djelovanja kotla (stupanj djelovanja podsustava pro-
izvodnje toplinske energije) ukljuujui regulaciju
q
dis

stupanj djelovanja razvoda (stupanj djelovanja podsustava
razvoda toplinske energije) ukljuujui regulaciju
q
em

stupanj djelovanja ogrjevnog tijela (stupanj djelovanja pod-
sustava emisije toplinske energije) ukljuujui regulaciju
Tablica 23 Preporuene referentne vrijednosti stupnj eva djelo-
vanja sustava grijanja u kuanstvima i zgradama uslunog sekto-
ra prema preporukama EMEEES projekta
14
Podsustavi sustava
grijanja
Stupanj djelovanja
podsustava prije
provedbe mjere
EnU
Stock baseline
Stupanj djelovanja q
podsustava (opreme)
na tritu
(neuinkovito
rjeenje)
Market inefficient
baseline
Minimalni stupanj
djelovanja
podsustava nakon
provedbe mjere EnU
(uinkovito rjeenje)
Podsustav
proizvodnje topline
(kotao) qboiler
0,82 0,89 0,94
14

Podsustav razvoda
(distribucije) topline
qdis
0,93 0,97
Podsustav emisije
topline u prostor qem
0,78 0,83 0,93

em dis boiler old
q q q q =
595 , 0
old
= q
em dis boiler average
q q q q =
em dis boiler new
q q q q =
848 , 0
new
= q
Glede odreivanja specifne potrebne energije za pripremu potro-
ne tople vode SWD, u Prilogu 6. (Metodologija energetskog certi-
fciranja stambenih zgrada) i Prilogu 7. (Metodologija energetskog
certifciranja nestambenih zgrada) Pravilnika o energetskom certifci-
ranju zgrada (NN 36/10) dana je metoda izrauna godinje potrebne
toplinske energije za zagrijavanje potrone tople vode SWD.
Za stambene zgrade (kuanstva) se, prema Prilogu 6. Pravilnika o
energetskom certifciranju zgrada (NN 36/10) preporua uzeti sljede-
e pojednostavljene vrijednosti godinje potrebne toplinske energije
za zagrijavanje potrone tople vode:
1. Stambene zgrade s do 3 stambene jedinice

5 , 12 =
K
A
SWD
kWh/(m
2
god.)
2. Stambene zgrade s vie od 3 stambene jedinice

0 , 16 =
K
A
SWD
kWh/(m
2
god.)
AK je plotina korisne povrine zgrade (ukupna plotina neto podne
povrine grijanog dijela zgrade).
13
STAMBENE ZGRADE EMEEES bottom-up case application 4: Residenti-
al condensing boilers in space heating: http://www.evaluate-energy-savings.
eu/emeees/downloads/EMEEES_WP42_Method_4_resboilers_080609.pdf
ZGRADE USLUNOG SEKTORA EMEEES bottom-up case application 8:
Non residential space heating improvement in case of heating distribution
by a water loop (tertiary sector): http://www.evaluate-energy-savings.eu/
emeees/downloads/EMEEES_WP42_8_non_residential_heating_Final.pdf
14
Minimalni sezonski stupanj djelovanja kondenzacijskih kotlova sveden na
donju ogrjevnu vrijednost goriva
toplinske energije i podsustava emisije (predaje) topline u prostor
(ogrjevna tijela). Toplinska energija proizvedena u podsustavu pro-
izvodnje toplinske energije razvodi se preko podsustava razvoda to-
plinske energije do krajnjeg podsustava sustava grijanja, ogrjevnih
tijela. Svaki od navedenih podsustava sustava grijanja sadri toplin-
ske gubitke ukljuujui i gubitke uslijed regulacije, koji se moraju
uzeti u obzir prilikom izrauna godinje konane toplinske energije
za grijanje. Godinja konana toplinska energija predstavlja potreb-
nu korisnu toplinsku energiju uveanu za toplinske gubitke uklju-
ujui i gubitke uslijed regulacije. Potrebno je odrediti referentne
vrijednosti kojima bi se obuhvatili spomenuti gubici svih podsustava
sustava grijanja.
Najee koriteni izvori toplinske energije u Hrvatskoj su kotlovi.
Prema temperaturnom reimu vode u kotlu postoje tri osnovne vrste
toplovodnih kotlova: standardni, niskotemperaturni i kondenzacijski
kotlovi. Pravilnik o zahtjevima za stupnjeve djelovanja novih toplo-
vodnih kotlova na tekue i plinovito gorivo (NN 135/05) propisuje
zahtjeve za stupnjeve djelovanja novih toplovodnih kotlova na te-
kue i plinovito gorivo u podruju nazivnog uina kotlova od 4 do
400 kW kod nazivnog uina P
n
i kod djelominog uina (0,3P
n
)
(Tablica 22). Pravilnik ne propisuje stupnjeve djelovanja kotlova na
kruta goriva. Kod kotlova novije tehnologije, niskotemperaturnih i
kondenzacijskih, stupanj djelovanja je vei kod manjih optereenja,
dok se kod standardnih kotlova stupanj djelovanja smanjuje s op-
tereenjem kotla.
Tablica 22 Zahtjevi za stupnjeve djelovanja novih toplovodnih
kotlova na te kue i plinovito gorivo prema Pravilniku o zahtjevi-
ma za stupnjeve djelovanja novih toplovodnih kotlova na tekue
i plinovito gorivo (NN 135/05)
12
Tip kotla Podruje
nazivnog
uina,
[kW]
Stupanj djelovanja kod
nazivnog uina Pn
Stupanj djelovanja kod
djelominog uina 0,3Pn
Prosjena
temperatura
vode u
kotlu, [C]
Stupanj
djelovanja,
[%]
Prosjena
temperatura
vode u
kotlu, [C]
Stupanj
djelovanja,
[%]
Standardni kotao 4 400 70 > 84 +2log Pn >50 > 80 +3log Pn
Niskotemperaturni
kotao
Kondenzacijski
kotao na tekue
gorivo
4 400 70
> 87,5 +
1,5log Pn
40
> 87,5 +
1,5log Pn
Plinski
kondenzacijski
4 400 70 > 91 +1log Pn 30
12
> 97 +1log Pn
Proizvoai kotlova u Hrvatskoj moraju proizvoditi kotlove odree-
nog stupnja djelovanja s obzirom na tip kotla i nazivni uin kotla
sukladno spomenutom Pravilniku o zahtjevima za stupnjeve djelo-
vanja novih toplovodnih kotlova na tekue i plinovito gorivo (NN
135/05), koji se u Hrvatskoj primjenjuje od 31. oujka 2006. godine.
Kondenzacijski kotlovi su danas na tritu kotlovi s najveim mo-
guim stupnjem djelovanja od svih kotlova pod uvjetom da rade
u niem temperaturnom reimu kod kojeg dolazi do kondenzacije
vodene pare i iskoritavanja topline kondenzacije vodene pare za
dodatno zagrijavanje kotlovske vode. Iz navedenog razloga se podra-
zumijeva i uzima kao standard, da se postojei stari kotlovi zamje-
njuju s kondenzacijskim kotlovima, koji maksimalno iskoritavaju
uloeno gorivo.
Preporuke za referentne vrijednosti sezonskih vrijednosti stupnjeva
djelovanja sustava grijanja u kuanstvima i zgradama uslunog sek-
tora prije i poslije provedbe zamjene dane su u EMEEES projekti-
12
temepratura povratne vode u kotao
Tablica 25 Preporuene referentne vrijednosti spe cifne go-
dinje korisne energije za grijanje (SHD) za kuanstva i zgrade
uslunog sektora
Tip objekta
Specifina korisna energija za grijanje SHD,
[kWh/(m
2
god)]
Postojee stanje Novo stanje
KUANSTVA (STAMBENE
ZGRADE)
180 85
ZGRADE USLUNOG
SEKTORA
190 107,5
Tablica 26 navodi preporuene referentne vrijednosti specifne go-
dinje korisne energije za pripremu pot rone tople vode (SWD) za
kuanstva i zgrade uslunog sektora.
Tablica 26 Preporuene referentne vrijednosti specifne godi-
nje korisne energije za pripremu potrone tople vode (SWD) za
kuanstva i zgrade uslunog sektora
Tip objekta
Specifina korisna energija za pripremu potrone
tople vode SWD, [kWh/(m
2
god)]
KUANSTVA (STAMBENE
ZGRADE)

- s do tri stambene jedinice 12,5
- s vie od tri stambene jedinice 16,0
ZGRADE USLUNOG SEKTORA
- turizam i ugostiteljstvo 3,5
- ostale zgrade uslunog sektora 0,5
Minimum koji se mora zahtijevati od obveznika gospodarenja
energijom jest podatak o grijanoj povrini objekta.
Dobro bi bilo prikupiti osnovne podatke o postojeem kotlu (tip,
godina proizvodnje, stupanj djelovanja) i novom (tip, godina proi-
zvodnje/ugradnje, stupanj djelovanja).
U kuanstvima i zgradama uslunog sektora mogue je defnirati
mjere za poveanje energetske uinkovitosti sustava grijanja i susta-
va za pripremu potrone tople vode za sljedea tri sluaja:
1. nova instalacija sustava grijanja i sustava za pripremu potro-
ne tople vode (nove graevine, ugradnja opreme koja je uinkovitija
u odnosu na trenutnu opremu na tritu prosjene uinkovitosti)
2. zamjena postojeeg sustava grijanja i sustava za pripremu
potrone tople vode (zamjena opreme po isteku ivotnog vijeka s
uinkovitijom opremom)
3. ranija zamjena postojeeg sustava grijanja i sustava za pri-
premu potrone tople vode (prisilna zamjena opreme prije isteka
ivotnog vijeka s uinkovitijom opremom)
Nova instalacija sustava grijanja i sustava za pripremu potrone tople
vode
U sluaju nove instalacije sustava grijanja i sustava za pripremu po-
trone tople vode kod novih graevina postignute utede se mogu
odrediti na osnovu usporedbe uinkovitog sustava grijanja sa pro-
sjenim sustavom grijanja na tritu (Market inef cient baseline).
Tablica 27 daje preporuenu formulu i referentne vrijednosti za izra-
un uteda kod kuanstva i zgrada uslunog sektora koje rezultiraju
ugradnjom uinkovite opreme sustava grijanja i sustava za pripremu
potrone tople vode umjesto ugradnje opreme prosjene uinkovito-
sti na tritu (Market inef cient baseline).
Vrijednost potrebne korisne energije za zagrijavanje potrone tople
vode ovisi samo o neto podnoj povrini grijanog dijela stambene
zgrade.
U zgradama uslunog sektora, do podatka za SWD se moe doi na
nain preporuen od strane Europske komisije samo ukoliko su na
raspolaganju podaci o potronji tople vode u razmatranoj zgradi.
Openito, usluni sektor se moe podijeliti po specifnim skupi-
nama na: zdravstvo, kolstvo, upravne djelatnosti, ugostiteljstvo i
turizam i ostale uslune djelatnosti. Potronja potrone tople vode
u nekoj zgradi uslunog sektora ovisi prije svega o djelatnosti koja
se u njoj obavlja.
U sklopu rada pod nazivom Analiza potronje energije u uslu-
nim djelatnostima na otocima Primorsko-goranske upanije auto-
ra Anice Trp, Kristiana Lenia i Bernardna Frankovia
15
, temeljem
provedene ankete od strane Energetskog instituta Hrvoje Poar, za
usluni sektor su prikazane strukture potronje korisne energije i
dani su normativi potronje energije za grijanje, hlaenje, kuhanje,
pripremu potrone tople vode i netoplinske namjene. Analizirani su
sektori zdravstva, kolstva, uprave, ugostiteljstva i turizma, trgovine
i ostalih usluga na otocima Primorsko-goranske upanije (Krk, Cres,
Loinj, Rab, Unije, Ilovik i Susak). Potronja korisne energije za pri-
premu potrone tople vode svedena je po jedinici ukupne povrine
objekta (Tablica 24).
Tablica 24 Normativi potronje korisne energije za pripremu
potr one tople vode u zgradama uslunog sektora
16
Podsustavi sustava grijanja
Normativi potronje korisne energije za pripremu potrone
tople vode, [kWh/m
2
ukupne povrine objekta]

Centralno grijana
potrona topla voda
Grijanje potrone tople vode
pojedinanim ureajima
Zdravstvo 0,527 2,472
kolstvo 0,472 0,666
Upravne ustanove 0,500 0,388
Ostale ustanove
16
0,500 0,333
Ugostiteljstvo i turizam 3,500
Trgovina 1,222
Ostale usluge 0,305
Kao to je ve istaknuto, potronja tople vode ovisi prije svega o
djelatnosti koja se obavlja u pojedinoj zgradi uslunog sektora. U
literaturi se dnevna potronja vode u zgradama uslunog sektora
navodi u ovisnosti o broju zaposlenika, broju kreveta u hotelu, broju
uenika itd.. Prilikom izrauna uteda ostvarenih provedbom neke
mjere energetske uinkovitosti, jedini podatak koji je dostupan za
dotinu zgradu je njezina povrina. Zbog toga bi bilo izuzetno prak-
tino svesti potronju korisne energije za pripremu potrone tople
vode po m
2
grijane povrine objekta kao to se to radi i kod sustava
grijanja.
Za sektor usluga najvea potronja korisne energije za pripremu po-
trone tople vode je oekivano najvea u turizmu i ugostiteljstvu te
iznosi oko 3,5 kWh/m
2
ukupne povrine objekta. Za sve ostale zgra-
de uslunog sektora potronja je mala i iznosi 0,5 kWh/m
2
ukupne
povrine objekta.
Referentne vrijednosti specifne godinje korisne energije za grija-
nje (SHD) odreene su na nacionalnoj razini za kuanstva i zgrade
uslunog sektora (Tablica 25).
15
Anica Trp, Kristian Leni, Bernard Frankovi: Analiza potronje energije
u uslunim djelatnostima na otocima Primorsko-goranske upanije, Energy
and the Environment (2004) 191-202, http://bib.irb.hr/datoteka/166386.
EE2004_Trp_Lenic_Frankovic.pdf
16
Ustanove kulture i sporta te drutveni domovi
Ranija zamjena postojeeg sustava grijanja i sustava za pripremu po-
trone tople vode (prije isteka ivotnog vijeka opreme)
Uteda energije se postie zamjenom opreme postojeeg sustava gri-
janja i sustava za pripremu potrone tople vode prije isteka ivotnog
vijeka opreme s uinkovitom opremom. Do isteka ivotnog vijeka
postojee opreme za izraun energetskih uteda se koriste referen-
tne vrijednosti za Stock baseline, a nakon isteka ivotnog vijeka
za izraun energetskih uteda se koriste referentne vrijednosti za
Market baseline.
Tablica 29 navodi preporuenu formulu za izraun uteda koje rezul-
tiraju ranijom zamjenom opreme sustava grijanja i sustava za pripre-
mu potrone tople vode u kuanstvima i zgradama uslunog sektora
prije isteka ivotnog vijeka opreme, kao i referentne vrijednosti koje
se trebaju koristiti u nedostatku podataka za pojedini projekt. Jedi-
nina godinja uteda je povezana sa zamjenom postojeih kotlova s
kondenzacijskim kotlovima, koji imaju najvei stupanj djelovanja od
svih kotlova te maksimalno iskoritavaju uloeno gorivo.
izraun uteda energije uslijed ranije zamjene opreme postoje-
eg sustava grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode
prije isteka ivotnog vijeka opreme u kuanstvima i zgradama
uslunog sektora s uinkovitom opremom
UFES [kWh/(jedinicagod)]
SVE ENERGETSKE UTEDE Stock baseline
( ) A SWD SHD UFES +
|
|
.
|
\
|
=
new old
1 1
q q

DODATNE ENERGETSKE UTEDE Stock baseline i
Market baseline
|
|
.
|
\
|
=
new old
1 1
q q
Stock baseline do
isteka ivotnog vijeka
|
|
.
|
\
|
=
new average
1 1
q q
Market baseline
nakon isteka ivotnog vijeka
qold
qaverage
new
SHD [kWh/(m
2
god)]
SWD [kWh/(m
2
god)]
A [m
2
]
Ukupni sezonski stupanj djelovanja sustava grijanja prije
provedbe mjere EnU
Ukupni sezonski stupanj djelovanja sustava grijanja prosjene
uinkovitosti na tritu
Ukupni sezonski stupanj djelovanja sustava grijanja nakon
provedbe mjere EnU
Specifine godinje toplinske potrebe zgrade (projektirana
vrijednost, vrijednost iz energetskog certifikata)
Specifine godinje potrebe energije za pripremu potrone tople
vode
Prosjena grijana povrina zgrade
FES [kWh/god]
=
=
n
1 i
i
UFES FES
Referentne
vrijednosti
qold Tablica 23
em dis boiler old
q q q q =
qboiler =0,82, qdis =0,93, qem =0,78
qaverage Tablica 23
q q q q =
qboiler =0,89, qem =0,83
new Tablica 23
em dis boiler new
q q q q =
qboiler =0,94, qdis =0,97, qem =0,93
SHD Tablica 25
SWD
Tablica 26
A Stvarni ulazni podatak
ivotni vijek:
20 godina za stambene zgrade
25 godina za zgrade uslunog sektora
Smanjenje emisija CO2
[t/god]
ECO2 =FES x e / 1000 [t]
e emisijski faktor [t CO2/MWh]
e prema Tablica 4
Utede se mogu izraunati na osnovi kompletne zamjene opreme
postojeeg sustava grijanja i sustava za pripremu potrone tople
vode s uinkovitijom opremom ili na osnovu zamjene opreme poje-
dinog postojeeg podsustava sustava grijanja i sustava za pripremu
potrone tople vode s uinkovitijom opremom (npr. samo zamjena
izvora toplinske energije, ili zamjena ogrjevnih tijela). Openito se
preporua integralni pristup sustavu grijanja i sustavu za pripremu
potrone tople vode da bi se poboljala ukupna energetska uinko-
vitost spomenutih sustava, pri emu se promatraju svi podsustavi
sustava grijanja, a ne samo pojedini podsustavi sustava grijanja.
izraun u teda energije ugradnjom uinkovitog sustava grijanja
i sustava za pripremu potrone tople vode kod kuanstva i zgrada
uslunog sektora nova instalacija
UFES [kWh/(jedinicagod)] ( ) A SWD SHD UFES +
|
|
.
|
\
|
=
new average
1 1
q q

qaverage
new
SHD [kWh/(m
2
god)]
SWD [kWh/(m
2
god)]
A [m
2
]
provedbe mjere EnU
vode
FES [kWh/god]
=
=
n
1 i
i
UFES FES
Referentne
vrijednosti
qaverage Tablica 23
q q q q =
new Tablica 23
em dis boiler new
q q q q =
qboiler =0,94, qdis =0,97, qem =0,93
SHD Tablica 25
SWD
Tablica 26
ivotni vijek:
[t/god]
ECO2 =FES x e / 1000 [t]
e emisijski faktor [t CO2/MWh], FES ukupna uteda energije
[MWh]
e prema Tablica 4
Zamjena postojeeg sustava grijanja i sustava za pripremu potrone
tople vode (po isteku ivotnog vijeka opreme)
Uteda energije se postie zamjenom opreme postojeeg sustava
grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode s uinkovitom
opremom. U sluaju izrauna svih energetskih uteda koriste se re-
ferentne vrijednosti za Stock baseline koje se odnose na postojee
stanje, a u sluaju izrauna dodatnih uteda energije koriste se refe-
rentne vrijednosti za Market baseline.
Tablica 28 navodi preporuenu formulu za izraun uteda u Hrvat-
skoj koje rezultiraju zamjenom opreme sustava grijanja i sustava za
pripremu potrone tople vode u kuanstvima i zgradama uslunog
sektora po isteku ivotnog vijeka opreme, kao i referentne vrijedno-
sti koje se trebaju koristiti u nedostatku podataka za pojedini pro-
jekt. Jedinina godinja uteda je povezana sa zamjenom postojeih
kotlova s kondenzacijskim kotlovima, koji imaju najvei stupanj dje-
lovanja od svih kotlova te maksimalno iskoritavaju uloeno gorivo.
Tablica 28 Preporuena formula i referentne vrijednos ti za
izraun uteda energije uslijed zamjene opreme postojeeg su-
stava grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode u ku-
anstvima i zgradama uslunog sektora s uinkovitom opremom
|
|
.
|
\
|
=
new old
1 1
q q

DODATNE ENERGETSKE UTEDE Market baseline
|
|
.
|
\
|
=
new average
1 1
q q

qold
qaverage
new
SHD [kWh/(m
2
god)]
SWD [kWh/(m
2
god)]
A [m
2
]
provedbe mjere EnU
provedbe mjere EnU
vode
FES [kWh/god]
=
=
n
1 i
i
UFES FES
Referentne
vrijednosti
qold Tablica 23
em dis boiler old
q q q q =
qboiler =0,82, qdis =0,93, qem =0,78
qaverage Tablica 23 em dis boiler average
q q q q =
new Tablica 23
em dis boiler new
q q q q =
qboiler =0,94, qdis =0,97, qem =0,93
SHD Tablica 25
SWD
Tablica 26
ivotni vijek:
[t/god]
ECO2 =FES x e / 1000 [t]
e emisijski faktor [t CO2/MWh], FES ukupna uteda energije
[MWh]
e prema Tablica 4
Predloena formula je jednostavna i lako primjenjiva. Osnovni ula-
zni parametar je vezan uz prosjenu godinju proizvodnju toplinske
energije po m
2
USAVE instaliranog solarnog kolektora. Tablica 31
navodi referentne vrijednosti za USAVE, koje se preporuaju koristiti
u Hrvatskoj, za dvije osnovne izvedbe solarnih kolektora, ploaste i
vakuumske (cijevne) kolektore.
Tablica 31 Preporuene referent ne vrijednosti za USAVE za
dvije osnovne izvedbe solarnih kolektor
Prosjena godinja proizvodnja toplinske energije
po m
2
povrine solarnog kolektora USAVE,
[kWh/(m
2
god)]
Ploasti kolektori Kolektori s vakuumskim
cijevima
PRIMORSKA
HRVATSKA
700 840
KONTINENTALNA
HRVATSKA
550 660
Prilikom izrauna prosjene godinje proizvodnje toplinske energije
po m
2
povrine solarnog kolektora USAVE, preuzete su iz Prirunika
za energetsko koritenje Sunevog zraenja Sunevo zraenje na po-
druju Republike Hrvatske
18
srednje dnevne ozraenosti prema jugu
nagnute plohe (pod nekim godinjim optimalnim kutom) za dva
grada u Hrvatskoj, Karlovac kao predstavnik kontinentalne Hrvatske
i ibenik kao predstavnik Primorske Hrvatske. Ukupna prosjena
godinja ozraenost za Karlovac iznosi 1.353,77 kWh/(m
2
god), a
za ibenik 1.733,27 kWh/(m
2
god). Za ploasti solarni kolektor je
pretpostavljena prosjena godinja uinkovitost pretvorbe Suneve
energije u toplinsku energiju od 45 %. Takoer su na godinjoj razini
pretpostavljeni ostali gubici od 10 % u konanoj energiji. Prosjena
godinja proizvodnja toplinske energije po m
2
povrine kolektora s
vakuumskim cijevima dobivena je poveanjem vrijednosti izrauna-
tih za ploaste kolektore za 20%.
Drugi ulazni parametar u formuli za izraun jedinine godinje
utede energije UFES, preporuenoj od strane Europske komisije,
je uinkovitost prosjenog postojeeg sustava za zagrijavanje vode
u godini u kojoj je solarni kolektor instaliran. Iako bi se prema
objanjenju formule dalo zakljuiti da je pri izraunu potrebno ko-
ristiti podatke o starom sustavu, loginije je koristiti podatke o
referentnoj uinkovitosti novog, energetski uinkovitog kotla. Na taj
nain gledamo uinak odabira sunevog sustava kao alternati ve za
poboljanje energetske uinkovitosti.
Obvezni ulazni podaci instalirana povrina solarnih kolekto-
ra, izvedba solarnih kolektora, godina ugradnje solarnih kolek-
tora, mjesto u Hrvatskoj u kojem su kolektori ugraeni:
Podaci koje obveznici gospodarenja energijom moraju osigurati
jesu izvedba solarnog kolektora (ploasti ili vakuumski), uku-
pna instalirana povrina solarnih kolektora i godina ugradnje
solarnih kolektora.
Potrebno je poznavati i mjesto u Hrvatskoj u kojoj su solarni
kolektori instalirani da se odredi da li se radi o Kontinentalnoj
ili Primorskoj Hrvatskoj na osnovu stupanj dana grijanja.
Za USAVE i se uvijek koriste referentne vrijednosti.
18
Zdeslav Mati: SUNEVO ZRAENJE NA PODRUJU REPUBLIKE HR-
VATSKE Prirunik za energetsko koritenje Sunevog zraenja, Energetski
institute Hrvoje Poar, Zagreb, oujak 2007.
Nadalje, ukoliko se djeluje na uinkovitost samo jednog podsustava
sustava grijanja u formulu za izraun ukupnog stupnja djelovanja
sustava grijanja uzima se samo jedan stupanj djelovanja za uinko-
vitije rjeenje, a za ostale stupnjeve djelovanja uzimaju se vrijednosti
za postojee stanje. Meutim, u nekim sluajevima se zamjenom
pojedinog podsustava sustava grijanja djeluje u nekoj mjeri i na stu-
panj djelovanja preostalih podsustava sustava grijanja, iako se oni
nisu mijenjali. Najbolji primjer je zamjena starog standardnog kotla
s kondenzacijskim kotlom, kod kojeg se temperatura vode u kotlu
mijenja klizno te koji radi u niem temperaturnom reimu (mogu-
e je sniavanje temperaturnog reima ukoliko se provede toplinska
izolacija vanjske ovojnice, a ogrjevna tijela se ne mijenjaju). Sni-
avanjem temperaturnog reima u sustavu grijanja uslijed zamjene
izvora toplinske energije dolazi i do poveanja stupanj djelovanja
podsustava razvoda i podsustava emisije topline u prostor (manja
temperatura vode manji toplinski gubici).
6. Solarni toplinski sustavi za pripremu potrone tople
vode u kuanstvima i zgradama uslunog sektora
6.1 EU preporuke
17
navodi formulu za ocjenu jedinine
godinje utede energije koja je rezultat instalacije solarnih to-
plinskih sustava za pripremu potrone tople vode u postojeim
ili novim kuanstvima i zgradama uslunog sektora.
Jedinina godinja uteda energije u neposrednoj potronji (UFES)
izraava se u kWh/(m
2
god), a izraunava se dijeljenjem pro-
sjene utede energije po m
2
solarnog kolektora s prosjenom
uinkovitosti sustava za pripremu potrone tople vode u godini
instalacije solarnog toplinskog sustava.
Ukupne godinje utede energije (FES) izraavaju se u kWh/god
i dobivaju se mnoenjem jedininih godinjih uteda energije
(UFES) s ukupno instaliranom povrinom solarnih kolektora u
m
2
. Tablica 30 navodi formulu preporuenu od strane Europske
komisije za izraun jedininih godinjih uteda energije ostva-
renih instalacijom solarnih toplinskih sustava za pripremu po-
trone tople vode u kuanstvima i zgradama uslunog sektora.
njih uteda energije ostvarenih instalacijom solarnih toplinskih
sustava za pripremu potrone tople vode u kuanstvima i zgra-
dama uslunog sektor
UFES
Definicije Referentne
vrijednosti
Preporuene
vrijednosti
ivotni vijek
(Tablica III.)
1

g_system age_heatin stock_aver
q
USAVE
UFES =

[kWh/(m
2
god)]
USAVE = prosjene
godinje utede
energije po m
2

solarnog kolektora
odnosno prosjena
godinja proizvodnja
toplinske energije po
m
2
solarnog
kolektora
[kWh/(m
2
god)]

stock_average_heating_system
= sezonski stupanj
djelovanja
postojeeg sustava
za pripremu potrone
tople vode u godini u
kojoj je solarni
kolektor instaliran

/ 20 godina
17
osigurava energija za pripremu PTV i to djelomino ili u cijelosti. S
druge strane, austrijska metoda
21
za ovu tipsku mjeru pretpostavlja
da e se dizalicom topline u potpunosti osigurati toplinske potrebe
graevine za grijanje prostora i za pripremu potrone tople vode.
Posljednja je pretpostavka prisutnija u praksi u Hrvatskoj pa e se
primijeniti takva modifkaciju u odnosu na originalnu formulu iz
EMEEES projekta. Tablica 33 navodi formulu, razvijenu u EMEEES
projektu
20
, za izraun jedininih godinjih uteda energije ostva-
renih ugradnjom dizalice topline za pripremu potrone tople
vode u kuanstvima i zgradama uslunog sektora. Predloena
formula napisana je i oznakama prilagoenim ovom dokumentu.
Tablica 33 Formula preporuena prema EMEEES projektu za
izraun je dininih godinjih uteda energije ostvarenih ugrad-
njom dizalice topline za pripremu potrone tople vode u kuan-
stvima i zgradama uslunog sektora
vrijednosti
Preporuene
vrijednosti
ivotni vijek
(Tablica III.)
1

Izvorni oblik formule:
( )
|
|
.
|
\
|
A A A = A
HP FF
FF BM SC
(HP)
U
1 1
q q
E E E D E
( ) _ =
0 1
T T v n D

AEU
(HP)
= godinja toplinska energija
osigurana preko dizalice topline
D = godinja potrebna toplinska energija za
pripremu PTV
n = broj korisnika u zgradi
v = godinja prosjena potronja tople vode
po korisniku, [m3/(korisnikgod)]
T1, T0 = temperatura tople i hladne vode
= gustoa vode ( = 995,64 kg/m
3
kod
temperature 30 C)
_ = specifini toplinski kapacitet vode (_ =
4190 J/(kgK))
AESC = godinja toplinska energija osigurana
preko solarnih kolektora (ako su instalirani)
AEBM = godinja toplinska energija osigurana
preko kotla na biomasu (ako je instaliran)
AEFF = godinja toplinska energija osigurana
preko kotla na fosilna goriva (ako je
instaliran) za pokrivanje potreba za toplinom
u sluajevima kada obnovljivi izvori energije
nisu dostatni
FF = sezonski stupanj djelovanja kotla na
fosilna goriva
HP = sezonski stupanj djelovanja dizalice
topline

Formula napisana oznakama prilagoenim
ovom dokumentu:
( )
other
HP init
1 1
E SWD UFES A
|
|
.
|
\
|
=
q q

[kWh/(jedinicagod)]
init= sezonski
stupanj djelovanja
starog sustava
grijanja + PTV
prije mjere EnU
(kotao na fosilna
goriva)

HP = sezonski
stupanj djelovanja
dizalice topline
nakon mjere EnU
(sezonski faktor
uinkovitosti ili
godinji toplinski
mnoitelj dizalice
topline SPF)

SWD = specifine
potrebna energija
za pripremu PTV
[kWh/(jedgod)]
AEother = energija
iz drugih sustava
u zgradi (solarni
kolektori, kotlovi
na biomasu,
kotlovi na fosilna
goriva)
[kWh/(jedgod)]
/

Dizalice
topline zrak-
zrak:
10 godina

Dizalice
topline zrak-
voda:
15 godina

Dizalice
topline tlo-
voda:
25 godina

Predloena formula je jednostavna i lako primjenjiva. Ipak, u praksi
podaci o udjelu drugih sustava u zadovoljavanju toplinskih potreba
zgrade (E
other
) nisu dostupni, barem za projekte koji su se sufnan-
cirali u prethodnom razdoblju od strane Fonda. Zbog toga e se u
ocjeni taj dio zanemarivati i razmatrati situacija kao da dizalica topline
podmiruje sve toplinske potrebe (grijanje i PTV). No, za budue pro-
grame usmjerene na dizalice topline ovi se podaci trebaju osigurati.
Dizalice topline su, prema Europskoj direktivi 2010/31/EU o ener-
getskim svojstvima zgrada EPBD
22
, visoko uinkoviti alternativni
sustavi opskrbom energijom, koji toplinu preuzetu iz okoline (zrak,
21
Izvor: http://www.monitoringstelle.at/Heat-Pumps.504.0.html
Methoden zur richtlinienkonformen Bewertung der Zielerreichung gem
Energieef zienz- und Energiedienstlestungsrichtlinie 2006/32/EG Bottom
Up Methoden, Austrian Energy Agency, Wien, August 2010.
22
Directive 2010/31/EU of the European Parliament and of the Council of 19
May 2010 on the energy performance of buildings (recast)
Tablica 32 daje preporuenu formulu za izraun uteda uslijed
ugradnje solarnih kolektora za pripremu potrone tople vode, kao i
referentne vrijednosti koje se trebaju koristiti u nedostatku podataka
za pojedini projekt.
Za izraun uteda vano je s kojim izvorom toplinske energije se
dogrijava potrona topla voda u razdobljima kada Suneva energija
nije dostatna za pokrivanje potreba za pripremom potrone tople
vode. To mogu biti plinski kotlovi razliitih vrsta, uljni kotlovi, ko-
tlovi na biomasu ili npr. kompresijske dizalice topline s razliitim
stupnjevima djelovanja. Preporua se uzeti prosjeni sezonski stu-
panj djelovanja od 80%.
izraun uteda energije ugradnjom solarnih toplinskih sustava
za pripremu potrone tople vode
UFES [kWh/(m
2
god)]
AVG
q
USAVE
UFES =
USAVE [kWh/(m
2
god)]
qAVG
Prosjena godinja proizvodnja toplinske energije po m
2
povrine
solarnog kolektora
Sezonski stupanj djelovanja postojeeg sustava za pripremu
potrone tople vode
FES [kWh/god]
=
=
n
1 i
i
A UFES FES
A ukupno instalirana povrina solarnih kolektora
Referentne
vrijednosti
USAVE Tablica 31
qAVG 0,80
A Ulazni podatak od strane korisnika
ivotni vijek: 20 godina
[t/god]
ECO2 = FES x e / 1000 [t]
e prema Tablica 4 (energent koji se zamjenjuje sunevom
energijom)
7. Dizalice topline
7.1 EU preporuke
Europska komisija (EK) u svojim preporukama
19
ne navodi for-
mulu za ocjenu godinje utede energije koja je rezultat ugradnje
dizalice topline kao izvora toplinske/rashladne energije.
No, dizalice topline su tehnologija koja se sve vie upotrebljava, pa je
za oekivati da e velik broj ovakvih projekta biti predmetom fnan-
cijskih potpora u Hrvatskoj. Nadalje, zbog sve veih potreba za hla-
enjem u ljetnim mjesecima prikladno je odabrati jedan ureaj, kao
to je to dizalica topline, koji odreenu zgradu u zimskom razdoblju
opskrbljuje toplinskom energijom, a u ljetnom razdoblju rashlad-
nom energijom. U zimskom razdoblju se toplina preko isparivaa
uzima iz okoline (zrak, tlo, voda), pa se jedan dio dobavljene toplin-
ske energije sustavu grijanja smatra obnovljivim izvorom energije.
U ljetnom se razdoblju, prilikom proizvodnje rashladne energije po-
mou dizalice topline, dio otpadne topline, koja se uobiajeno preko
kondenzatora odvodi u okoli, moe iskoristiti za pripremu potrone
tople vode. Stoga je potrebno razviti metodologiju za izraun uteda
energije koje su rezultat zamjene postojeeg sustava grijanj a i pri-
preme potrone tople vode dizalicom topline ili novom instalacijom
dizalice topline.
Metoda za ocjenu energetskih uteda razvijena je u EMEEES projek-
tu
20
. Preporuke dane u tom projektu e se koristiti z a uspostavu na-
cionalne metode za odreivanje uteda energije iz projekata dizalica
topline. Metoda se temelji na pretpostavci da se dizalicom topline
19
20
EMEEES bottom-up case application 7: Domestic Hot Water - Heat
Pumps: http://www.evaluate-energy-savings.eu/emeees/downloads/
EMEEES_WP42_7_Heat_Pumps_Final.pdf
ristiti u Hrvatskoj za izraun jedininih godinjih uteda energije
ostvarenih ugradnjom odreene izvedbe dizalice topline.
Tablica 35 Preporuene referentne vri jednosti sezonskog fak-
tora uinkovitosti SPF za tri osnovne izvedbe dizalice topline za
Hrvatsku
Izvedba dizalice topline Sezonski faktor uinkovitosti ili godinji toplinski
mnoitelj SPF za Hrvatsku
Dizalica topline ZRAK-VODA 3,0
Dizalica topline VODA-VODA 3,5
Dizalica topline TLO-VODA 3,8
VANA NAPOMENA: U nedostatku podataka uzete su vrijednosti se-
zonskog faktora uinkovitosti SPF dobivene istraivanjem tri osnovna
tipa dizalice topline provedenim od Fraunhofer ISE u Njemakoj. Za
Hrvatsku je vano napraviti svoja istraivanja. Dok se istraivanja
ne provedu, preporua se koritenje referentnih vrijednosti SPF na-
vedenih u Tablici 35
Prilikom izrauna smanjenja emisija CO
2
treba voditi rauna o za-
mjeni goriva. Tako, ako se postojei sustav na EL loivo ulje zamje-
njuje dizalicom topline, potrebno je smanjenje emisija izraunati
temeljem razlike emisijskih faktora za EL loivo ulje i elektrinu
energiju. U sluaju ugradnje dizalice topline u novu graevinu, pred-
lae se izraun emisija temeljiti na prirodnom plinu kao alternativi.
Obvezni ulazni podaci izvedba dizalice topline i sezonski
faktor uinkovitosti SPF:
Podatke koje obveznici gospodarenja energijom moraju osigu-
rati jesu izvedba dizalice topline (zrak-voda, voda-voda, tlo-
voda) i ukoliko je poznat sezonski faktor uinkovitosti SPF.
Ukoliko se ne dostavi SPF, na osnovu izvedbe dizalice topline
bira se odreena referentna vrijednost sezonskog faktora uin-
kovitosti SPF za Hrvatsku.
Za SHD i SWD se mogu koristiti referentne vrijednosti u sek-
toru kuanstva i sektoru usluga. Obveznici moraju dostaviti
podatak o prosjenoj grijanoj povrini zgrade A.
Korisnik, ukoliko poznaje, mora dostaviti i iznos energije koja
se osigurava iz drugih izvora u zgradi
other
(npr. solarni ko-
lektori, kotlovi na biomasu, kotlovi na fosilna goriva). Ukoliko
iznos nije poznat uvrtava se
other
= 0.
U sluaju zamjene postojeeg su stava grijanja i pripreme po-
trone tople vode s dizalicom topline potrebno je uzeti po-
datak o godini ugradnje starog postojeeg sustava, te godina
ugradnje dizalice topline.
U kuanstvima i zgradama uslunog sektora mogue je de-
fnirati mjere za poveanje energetske uinkovitosti sustava
grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode za sljedea
tri sluaja:
1. nova instalacija dizalice topline za grijanje i pripremu potro-
ne tople vode (nove graevine)
2. zamjena postojeeg sustava grijanja i sustava za pripremu po-
trone tople vode s dizalicom topline (zamjena opreme po isteku
ivotnog vijeka s dizalicom topline)
3. ranija zamjena postojeeg sustava grijanja i sustava za pri-
premu potrone tople vode s dizalicom topline (prisilna zamjena
opreme prije isteka ivotnog vijeka s dizalicom toplinom)
Nova instalacija dizalice topline za grijanje i pripremu potrone tople
vode
tlo, voda) na niem temperaturnom nivou, pomou kompresora po-
gonjenog elektrinom energijom (kod kompresijskih dizalica topli-
ne), diu na vii temperaturni nivo odnosno predaju sustavu grijanja
odnosno sustavu za pripremu potrone tople vode. Iz razloga to se
toplina uzima iz okoline Europska direktiva 2009/28/EC o promociji
uporabe energije iz obnovljivih izvora energije RES23 svrstava di-
zalice topline u obnovljive izvore energije prema sezonskom faktoru
uinkovitosti SPF (eng. Seasonal Performance Factor) koji se jo naziva
godinji toplinski mnoitelj, a predstavlja omjer stvarno proizvedene
toplinske energije dizalice topline tijekom godine i ukupne godinje
elektrine energije utroene za pogon dizalice topline (kompresori,
pumpe, ventilatori, sustav odleivanja isparivaa ). Dio toplinske
energije koji se dobiva od dizalica topline i koji se prema spomenutoj
direktivi smatra obnovljivim rauna se prema sljedeoj formuli:

|
.
|
\
|
=
SPF
Q E
1
1
usable RES
Q
usable
je korisna toplina predana od strane dizalice topline na kon-
denzatoru sustavu grijanja i sustavu za pripremu potrone tople
vode. Sezonski faktor uinkovitosti SPF se moe izraunati prema
BIN metodi sukladno normi HRN EN 15316-4-2 (Sustavi za proi-
zvodnju topline, sustavi dizalica topline). Spomenuti izraun sezon-
skog faktora uinkovitosti SPF je dosta sloen i iziskuje poznavanje
veeg broja ulaznih podataka, te je nuno potrebno odrediti referen-
tne vrijednosti za SPF koje se mogu koristiti u sluaju nedostatka
podataka. Tablica 34 daje vrijednosti sezonskog faktora uinkovitosti
SPF za tri osnovne izvedbe dizalica topline, dobivene istraivanjem
od strane Fraunhofer ISE u Njemakoj.
Tablica 34 Vrijednosti sezonskog faktora uinkovitosti SPF za
tri osnov ne izvedbe dizalice topline dobivene istraivanjem od
strane Fraunhofer ISE u Njemakoj
24252627
VODA
Izvedba dizalice topline Sezonski faktor uinkovitosti ili godinji toplinski mnoitelj
SPF
Izvor A
24
Izvor B
25
Izvor C
26
Izvor D
27

Dizalica topline ZRAK-
VODA 2,9 2,99 2,89 3,0
Dizalica topline VODA-
VODA 3,39 3,71 3,5
Dizalica topline TLO- 3,8 3,88 3,7
Tablica 35 navodi vrijednosti sezonskog faktora uinkovitosti
SPF za tri osnovne izvedbe dizalice topline koje se preporua ko-
23
DIRECTIVE 2009/28/EC OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF
THE COUNCIL of 23 April 2009 on the promotion of the use of energy
from renewable sources and amending and subsequently repealing Directi-
ves 2001/77/EC and 2003/30/EC
24
Rezultati ispitivanja provedenih od strane Fraunhofer ISE Njemaka (EGEC
Geothermal heat pumps ground source heat pumps, 2009.) (http://egec.
info/wp-content/uploads/2011/01/EGEC-Brochure-GSHP-2009.pdf )
25
Marek MIARA, Performance/optimization of state-of the art residenti-
al heat pump, Fraunhofer Institute for Solar Energy Systems ISE, 9
th
Heat
Pump Conference, Zrich 2008. (http://www.annex32.net/pdf/presentations/
Annex32_workshop_HPC2008_Miara.pdf )
26
Marek Miara, Danny Gnther, Tomas Kramer, Tore Oltersdorf, Jea-
nnette Wapler: Wrmepumpen Ef zienz Messtechnische Untersuchung von
Wrmepumpenanlagen zur Analyse und Bewertung der Ef zienz im realen
Betrieb, Fraunhofer ISE, Mai 2011 (http://wp-ef zienz.ise.fraunhofer.de/
download/wp_ef zienz_endbericht_langfassung.pdf )
27
Methodology for statistical determination of the share of renewable energy
for heat pumps in buildings, in view of annex VII of Directive 2009/28/
EC (http://circa.europa.eu/Public/irc/dsis/chpwg/library?l=/renewable_sta-
tistics_1/proposal_industrypdf/_EN_1.0_&a=d) navedene vrijednosti su
rezultat istraivanja Fraunhofer Instituta za instalirane dizalice topline u
Njemakoj 2008. godine
izraun uteda energije uslijed zamjene opreme postojeeg su-
stava grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode u kuan-
stvima i zgradama uslunog sektora s dizalicom topline
( ) A E SWD SHD
SPF
UFES A +
|
|
.
|
\
|
=
other
old
1 1
q

DODATNE ENERGETSKE UTEDE Market baseline
( ) A E SWD SHD
SPF
UFES A +
|
|
.
|
\
|
=
other
average
1 1
q

qold
qaverage
SPF
SHD [kWh/(m
2
god)]
SWD [kWh/(m
2
god)]
AEother [kWh/(m
2
god)]

A [m
2
]
provedbe mjere EnU
Sezonski faktor uinkovitosti ili godinji toplinski mnoitelj dizalice
topline
vode
Energija iz drugih sustava u zgradi (npr. solarni kolektori, kotlovi
na biomasu, kotlovi na fosilna goriva)
FES [kWh/god]
=
=
n
1 i
i
UFES FES
Referentne
vrijednosti
qold Tablica 23
em dis boiler old
q q q q =
qboiler = 0,82, qdis = 0,93, qem = 0,78
qaverage Tablica 23
q q q q =
qboiler = 0,89, qem = 0,83
SPF

Tablica 35 ili stvarna vrijednost ukoliko je poznata
SHD Tablica 25
SWD
Tablica 26
AEother
Stvarna vrijednost ukoliko je poznata, ako nije poznata uzima se
AEother = 0 kWh/(m
2
god)
ivotni vijek:
Dizalice topline zrak-zrak: 10 godina
Dizalice topline zrak-voda: 15 godina
Dizalice topline tlo-voda: 25 godina
[t/god]
( )
= (
(
A +
|
|
.
|
\
|
=
n
1
other a el_energij
old
p_plin
CO2
1000
i i
A E SWD SHD
SPF
e e
E
q

( )
=
(
(
A +
|
|
.
|
\
|
=
n
1
other a el_energij
average
p_plin
CO2
1000
i
i
A E SWD SHD
SPF
e e
E
q

ECO2 = smanjenje emisije CO2 [t]
ep_plin emisijski faktor alternativnog energenta PRIRODNI
PLIN [t CO2/MWh]
eel_energija emisijski faktor za elektrinu energiju [t CO2/MWh]
e prema Tablica 4
Ranija zamjena postojeeg sustava grijanja i sustava za pripremu
potrone tople vode s dizalicom topline (prije isteka ivotnog vijeka
opreme)
Uteda energije se postie zamjenom opreme postojeeg sustava
grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode prije isteka i-
votnog vijeka opreme s dizalicom topline. Do isteka ivotnog vijeka
postojee opreme za izraun energetskih uteda se koriste referen-
tne vrijednosti za Stock baseline, a nakon isteka ivotnog vijeka
za izraun energetskih uteda se koriste referentne vrijednosti za
Market baseline.
Tablica 38 navodi preporuenu formulu za izraun uteda koje re-
zultiraju ranijom zamjenom opreme sustava grijanja i sustava za
pripremu potrone tople vode u stambenim zgradama i zgradama
uslunog sektora prije isteka ivotnog vijeka opreme s dizalicom
topline, kao i referentne vrijednosti koje se trebaju koristiti u nedo-
statku podataka za pojedini projekt.
Kod novih graevina u sluaju ugradnje dizalice topline postignute
utede se mogu odrediti na osnovu usporedbe uinkovitosti sustava
grijanja i pripreme potrone tople vode pomou dizalice topline sa
prosjenim sustavom grijanja na tritu (Market inef cient base-
line).
Tablica 36 daje preporuenu formulu i referentne vrijednosti za izra-
un uteda kod kuanstva i zgrada uslunog sektora koje rezultiraju
ugradnjom dizalice topline umjesto ugradnje opreme za grijanje
prosjene uinkovitosti na tritu (Market inef cient baseline).
izraun uteda energije ugradnjom dizalica topline kod kuan-
stva i zgrada uslunog sektora nova instalacija
( ) A E SWD SHD
SPF
UFES A +
|
|
.
|
\
|
=
other
average
1 1
q

qaverage
SPF
SHD [kWh/(m
2
god)]
SWD [kWh/(m
2
god)]
AEother [kWh/(m
2
god)]

A [m
2
]
topline
vode
FES [kWh/god]
=
=
n
1 i
i
UFES FES
Referentne
vrijednosti
qaverage Tablica 23
q q q q =
qboiler = 0,89, qem = 0,83
SPF

Tablica 35 ili stvarna vrijednost ukoliko je poznata
SHD Tablica 25
SWD
Tablica 26
AEother
AEother = 0 kWh/(m
2
god)
ivotni vijek:
[t/god]
( )
=
(
(
A +
|
|
.
|
\
|
=
n
1
other a el_energij
average
p_plin
CO2
1000
i
i
A E SWD SHD
SPF
e e
E
q

ECO2 = smanjenje emisije CO2 [t]
PLIN [t CO2/MWh]
e prema Tablica 4
Zamjena postojeeg sustava grijanja i sustava za pripremu potrone
tople vode s dizalicom topline (po isteku ivotnog vijeka opreme)
Uteda energije se postie zamjenom opreme postojeeg sustava gri-
janja i sustava za pripremu potrone tople vode s dizalicom topli-
ne. U sluaju izrauna svih energetskih uteda koriste se referentne
vrijednosti za Stock baseline koje se odnose na postojee stanje,
a u sluaju izrauna dodatnih uteda energije koriste se referentne
vri jednosti za Market baseline.
Tablica 37 navodi preporuenu formulu za izraun uteda u Hrvat-
skoj koje rezultiraju zamjenom sustava grijanja i sustava za pripremu
potrone tople vode u kuanstvima i zgradama uslunog sektora po
isteku ivotnog vijeka opreme s dizalicom topline, kao i referentne
vrijednosti koje se trebaju koristiti u nedostatku podataka za poje-
dini projekt.
Tablica 39 daje formulu za izraun jedinine godinje ute-
de UFES prilikom instalacije ili zamjene split klima ureaja
(< 12kW) u kuanstvima i zgradama uslunog sektora, prepo-
ruenu od strane EK.
njih uteda ene rgije ostvarenih instalacijom ili zamjenom split
klima ureaja (< 12 kW) u kuanstvima i zgradama uslunog
sektora
29
UFES Definicije Referen
tne
vrijedno
sti
Preporu
ene
vrijednos
ti
ivotni
vijek
h fn
on_market best_perf_ average
1 1
n P
EER EER
UFES
|
|
.
|
\
|
=
[kWh/(jedinicagod]
u sh h
f n n =

EER = faktor
hlaenja
29

EERaverage=
sezonski faktor
hlaenja
referentnog
ureaja
EERbest_perf_on_marke
t = sezonski
faktor hlaenja
visokouinkovitog
zamjenskog
ureaja
Pfn = nazivni
rashladni uin
ureaja [kW]
nh = godinji broj
sati rada kod
nazivnog
rashladnog uina
[h]
nsh = godinji broj
sati rada ureaja
[h]
fu = faktor
djelominog
optereenja
(preporuena
vrijednost: 58%)
Prosjen
a
uinkovit
ost
opreme
za
postoje
e zgrade
1995
(1991)
za rane
aktivnost
i, 2007
za
zamjene
Za nove
instalacij
e:
prosjen
a
uinkovit
ost
opreme
na
tritu
1995
(1991)
za rane
aktivnost
i, 2007
za nove
mjere.
Split
klima
ureaji u
kuanstvi
ma i
zgradama
uslunog
sektora:
10 godina

Prema Direktivi o energetskom oznaavanju klima ureaja 2002/31/
EZ od 22. oujka 2002. godine kojom se provodi Direktiva Vijea
92/75/EEZ
30
, split i multi-split klima ureaji se razvrstavaju u ener-
getske razrede prema reimu rada (hlaenje, hlaenje/grijanje) i na-
inu hlaenja (hlaenje zrakom, hlaenje vodom). Ako se split od-
nosno multi-split klima ureaj koristi u reimu hlaenja, energetski
razred se odreuje na osnovu njegovog faktora hlaenja EER, dok
se u sluaju grijanja energetski razred odreuje na osnovu faktora
grijanja COP (eng. Coef cient of Performance) (Tablica 40 split i
multi-split klima ureaji zrakom hlaeni.
Tablica 41 split i multi-split klima ureaji vodom hlaeni). Na-
vedena direktiva se odnosi na split i multi-split klima ureaje, ras-
hladnog uina do 12 kW, koji su pogonjeni elektrinom energijom.
29
30
COMMISSION DIRECTIVE 2002/31/EC of 22 March 2002 implementing
Council Directive 92/75/EEC with regard to energy labelling of household
air-conditioners
i zraun uteda energije uslijed ranije zamjene opreme postoje-
eg sustava grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode
prije isteka ivotnog vijeka opreme u kuanstvima i zgradama
uslunog sektora s dizalicom topline
( ) A E SWD SHD
SPF
UFES A +
|
|
.
|
\
|
=
other
old
1 1
q

DODATNE ENERGETSKE UTEDE Stock baseline i
Market baseline
( ) A E SWD SHD
SPF
UFES A +
|
|
.
|
\
|
=
other
old
1 1
q
Stock
baseline do isteka ivotnog vijeka
( ) A E SWD SHD
SPF
UFES A +
|
|
.
|
\
|
=
other
average
1 1
q
Market
baseline nakon isteka ivotnog vijeka
qold
qaverage
SPF
SHD [kWh/(m
2
god)]
SWD [kWh/(m
2
god)]
AEother [kWh/(m
2
god)]
A [m
2
]
provedbe mjere EnU
topline
vode
FES [kWh/god]
=
=
n
1 i
i
UFES FES
Referentne
vrijednosti
qold Tablica 23
em dis boiler old
q q q q =
qboiler =0,82, qdis =0,93, qem =0,78
qaverage Tablica 23
q q q q =
SPF Tablica 35 ili stvarna vrijednost ukoliko je poznata
SHD Tablica 25
SWD
Tablica 26
AEother
AEother =0 kWh/(m
2
god)
ivotni vijek:
[t/god]
( )
= (
(
A +
|
|
.
|
\
|
=
n
1
other a el_energij
old
p_plin
CO2
1000
i i
A E SWD SHD
SPF
e e
E
q

( )
=
(
(
A +
|
|
.
|
\
|
=
n
1
other a el_energij
average
p_plin
CO2
1000
i
i
A E SWD SHD
SPF
e e
E
q

ECO2 =smanjenje emisije CO2 [t]
PLIN [t CO2/MWh]
e prema Tablica 4
8. Nova instalacija ili zamjena split klima ureaja (< 12
kW) u kuanstvima i zgradama uslunog sektora
8.1 EU preporuke
28
navodi formulu za ocjenu jedinine go-
dinje utede energije koja je rezultat instalacije ili zamjene split
klima ureaja u kuanstvima i zgradama uslunog sektora.
Jedinina godinja uteda energije u neposrednoj potronji (UFES)
izraava se u kWh/(jedinicagod), a izraunava se na osnovu
poboljanja faktora hlaenja (eng. Energy Ef ciency Ratio-EER),
nazivnog rashladnog uina (kW) i godinjeg broja sati rada split
klima ureaja kod nazivnog uina (h). Ukupne godinje utede
energije (FES) izraene u kWh/god, dobivaju se zbrajanjem svih
jedininih godinjih uteda ostvarenih zamjenom ili instalacijom
split klima ureaja.
28
S obzirom na gore opisanu obvezujuu kategorizaciju split i multi-
split klima ureaja prema smjernicama direktive 2002/31/EZ mogu-
e je u sluaju koritenja split i multi-split klima ureaja nazivnog
rashladnog uina manjeg od 12 kW defnirati mjere za poveanje
energetske uinkovitosti kod kuanstva i zgrada uslunog sektora
za slijedea dva sluaja:
1. nova instalacija split/multi-split klima ureaja
2. zamjena postojeeg split/multi-split klima ureaja
Nova instalacija split/multi-split klima ureaja
U sluaju nove instalacije split/multi-split klima ureaja energetskog
razreda A postignute utede se mogu odrediti na osnovu usporedbe
klima ureaja energetskog razreda A s klima ureajem prosjenog
energetskog razreda C.
Tablica 42 daje preporuenu formulu i referentne vrijednosti za
izraun uteda kod kuanstva i zgrada uslunog koje rezultiraju
ugradnjom visokouinkovitog klima ureaja energetskog razreda A
umjesto ugradnje klima ureaja prosjenog energetskog razreda C.
izraun uteda energije ugradnjom visokouinkov itog klima
ureaja nova instalacija
UFES [kWh/(jedinicagod)] h fn
new average
1 1
n P
EER EER
UFES
|
|
.
|
\
|
=
EERaverage []
EERnew []
Pfn [kW]
nh [h]
faktor hlaenja klima ureaja prosjenog energetskog
razreda C
faktor hlaenja klima ureaja najveeg energetskog
razreda A
nazivni rashladni uin ureaja
godinji broj sati rada kod nazivnog rashladnog uina
FES [kWh/god]
=
=
n
1 i
i
UFES FES
Referentne
vrijednosti
EERaverage Tablica 44 EERaverage =2,90
EERnew Stvarna vrijednost ili referentna vrijednost Tablica 44
EERnew =3,75
nh
Smanjenje emisija CO2 [t/god]
ECO2 =FES x e / 1000 [t]
e prema Tablica 4
Zamjena postojeeg split/multi-split klima ureaja
Uteda energije se postie zamjenom postojeeg klima ureaja s
visokouinkovitim klima ureajem. Pri tome je pretpostavljeno da
su postojei klima ureaji energetskog razreda E (prosjeni faktor
hlaenja EER
existing
= 2,50).
Nadalje u Hrvatskoj ima dosta instaliranih klima ureaja s klorofu-
orougljikovodicima (HCFC) kao radnom tvari u rashladnom krugu
(npr. R22 CHF
2
Cl). Prema Montrealskom protokolu klorofuoro-
ugljikovodici spadaju u tvari koje oteuju ozonski sloj. Potronja
klorofuorougljikovodika kao radne u Hrvatskoj je prema Uredbi o
tvarima koje oteuju ozonski sloj (NN 120/05) doputena do 31.
prosinca 2015. godine.
Tablica 40 Energetski razredi split i multi-split klima ureaja
zrakom h laenih s obzirom na reim rada (hlaenje/grijanje)
Energetski
razred
SPLIT I MULTI-SPLIT KLIMA UREAJI
zrakom hlaeni
HLAENJE GRIJANJE
A EER > 3,20 COP > 3,60
B 3,00 < EER s
3,20
3,40 < COP s 3,60
C 2,80 < EER s
3,00
3,20 < COP s 3,40
D 2,60 < EER s
2,80
2,80 < COP s 3,20
E 2,40 < EER s
2,60
2,60 < COP s 2,80
F 2,20 < EER s
2,40
2,40 < COP s 2,60
G EER s 2,20 COP s 2,40
Tablica 41 Energetski razredi split i multi-split klima ureaja
vodom hlaenih s obzirom na reim rada (hlaenje/grijanje)
Energetski
razred
SPLIT I MULTI-SPLIT KLIMA UREAJI
vodom hlaeni
HLAENJE GRIJ ANJ E
A EER > 3,60 COP > 4,00
B 3,30 <EER s
3,60
3,70 <COP s 4,00
C 3,10 <EER s
3,30
3,40 <COP s 3,70
D 2,80 <EER s
3,10
3,10 <COP s 3,40
E 2,50 <EER s
2,80
2,80 <COP s 3,10
F 2,20 <EER s
2,50
2,50 <COP s 2,80
G EER s 2,20 COP s 2,50
U sluaju najee koritenih zrakom hlaenih split/multi-split kli-
ma ureaja donja granina vrijednost faktora hlaenja za klima
ureaje energetskog razreda A iznosi 3,2 (Tablica 40). Danas se na
tritu mogu nai visokouinkoviti split/multi-split klima ureaji s
faktorom hlaenja veim od 4 (npr. proizvoai TOSHIBA, MIT-
SUBISCHI, FUJITSU, AIRWELL). Isto tako na tritu ima mnotvo
klima ureaja niskog energetskog razreda. Svrha energetskog ozna-
avanja je da se kupcima daju jasni i objektivni podaci o utedi ener-
gije i da ih se potakne da odaberu proizvode koji manje tete okoliu.
Podatak koji obveznici gospodarenja energijom moraju osigu-
rati je nazivni rashladni uin ureaja P
fn
i faktor hlaenja novog
split/multi-split klima ureaja kao i postojeeg (kod zamjene).
Ukoliko se traeni podaci o faktoru hlaenja ne navedu, koriste
se referentne vrijednosti.
Interesantni podatak je i radna tvar koja se koristi u lijevokret-
nom rashladnom krugu.
za svoj rad trebaju energiju novim ureajima, energetski uinkovi-
tijim. Formula se takoer moe koristiti i za ocjenu uteda koje su
rezultat potpuno nove instalacije energetski najuinkovitijih kuan-
skih ureaja.
ava se u kWh/ureaj/god, a izraunava se kao razlika godinje
potronje energije postojeih ureaja u referentnoj godini (stock
average) i potronje energije novih prodanih ili instaliranih ure-
aja. U sluaju nove ugradnje ureaja, umjesto stock average
vrijednosti koristi se market average vrijednost, tj. prosjena
potronja ureaja na tritu u referentnoj godini.
Ukupne godinje utede fnalne energije (FES) izraavaju se u
kWh/god, a dobivaju se mnoenjem UFES brojem ureaja proda-
nih ili instaliranih u sklopu mjere poboljanja energetske uinko-
vitosti. Formula za izraun UFES preporuena od EK prikazana
je u Tablici 46.
energije ostvarenih zamjenom ili instalacijom novog kuanskog
ureaja
vrijednosti
Preporuene
vrijednosti
ivotni vijek
ergyclass promoteden refmarket ge stockavera refyear
AEC AEC UFES
_ _

[kWh/ureaj/god]
AEC =
Godinja
potronja
energije
ureaja
[kWh/ur/god]

Napomena:
Drave
lanice
definiraju
uinkovite
ureaje na
tritu

Za
zamjene:
Prosjena
potronja
postojeih
ureaja
stock avg.

Za nove
instalacije:
Prosjena
potronja
ureaja na
tritu
market
avg.
15 godina za
rashladne
ureaje
(hladnjake,
ledenice i
kombinacije)
12 godina
perilice
(posua,
rublja,
bubnjaste
suilice)
Iako je formula vrlo jednostavna i trebala bi biti lako primjenjiva, u
praksi se kao veliki problem pokazuje dostupnost podataka o koli-
inama prodanih i zamijenjenih ureaja iz kojih bi se mogle izrau-
nati ukupne utede koje su rezultat opih mjera poput energetskog
oznaavanja kuanskih ureaja.
Godinje potronje energije postojeih ureaja dani su u ODYSSEE
bazi podataka te prikazani u Tablici 47. Zbog nedostatka podataka,
potronje ureaja u bazi se nisu mijenjale od 2000. godine. U tabli-
ci su prikazani i podaci o zastupljenosti ureaja u kuanstvima, tj.
podaci o postotku kuanstava u Hrvatskoj koja posjeduju navedeni
ureaj.
Tablica 47 Godinja potronja energije postojeih ureaja pre-
ma O DYSSEE bazi podataka
Vrsta ureaja Godinja potronja energije
[kWh/god]
Zastupljenost u
kuanstvima [%]
Hladnjak 366 98
Ledenica (i hladnjak-
ledenica)
700 67
Perilica rublja 395 92
Perilica posua 500 20
Valja istaknuti da e se analizirati samo navedene grupe ureaja
jer one predstavljaju najvei udio u potronji kuanstva. Vrijednosti
navedene u gornjoj tablici mogu se smatrati vrijednostima stock
average, iako se modeliranjem dolazi do neto niih podataka zbog
napretka tehnologije i penetracije uinkovitijih ureaja na trite.
EK u svojim preporukama takoer daje i referentne vrijednosti je-
dininih uteda energije za pojedine grupe ureaja koje su dane u
izraun uteda energije zamjenom postojeeg klima ureaja s
visokouinkovitim klima ureajem
UFES [kWh/(jedinicagod)] h fn
new existing
1 1
n P
EER EER
UFES
|
|
.
|
\
|
=
EERexisting []
EERnew []
Pfn [kW]
nh [h]
faktor hlaenja postojeeg klima ureaja prosjenog
energetskog razreda E
faktor hlaenja klima ureaja najveeg energetskog
razreda A
nazivni rashladni uin ureaja
godinji broj sati rada kod nazivnog rashladnog uina
FES [kWh/god]
=
=
n
1 i
i
UFES FES
Referentne
vrijednosti
EERexisting Stvarna vrijednost ili referentna vrijednost Tablica 44
EERexisting =2,50
EERnew Stvarna vrijednost ili referentna vrijednost Tablica 44
EERnew =3,75
nh
ECO2 = FES x e / 1000 [t]
e prema Tablica 4
Tablica 44 navodi referentne vrijednosti faktora hlaenja, potrebne
za izraun jedininih godinjih uteda energije.
Tablica 44 Referentne vrijednosti faktora hla enja split i multi-
split klima ureaja zrakom hlaenih
3132
Energetski razred klima
ureaja
EER, []
EER
new
A 3,75
EER
average
C 2,90
31

EER
existing
E 2,50
32

Tablica 45 navodi godinji broj sati rada klima ureaja kod nazivnog
rashladnog uina za tri klimatska podruja u Hrvatskoj. Vrijednosti
za kuanstva dobivene su na osnovu ankete provedene od strane
Energetskog instituta Hrvoje Poar pod nazivom Anketa o potro-
nji energije u kuanstvima u Splitsko-dalmatinskoj upaniji (2008.).
Broj sati rada klima ureaja kod zgrada uslunog sektora dobiven je
mnoenjem broja sati rada klima ureaja kod nazivnog rashladnog
uina za kuanstva s faktorom 2,17.
split klima ureaja zrakom hlaenih
Godinji broj sati rada klima ureaja kod nazivnog
rashladnog uina nh, [h]
Stambena zgrada Zgrade uslunog sektora
DALMACIJA I
PRIMORJE
310 670
LIKA I GORSKI
KOTAR
150 325
KONTINENTALNA
HRVATSKA
230 500
9. Zamjena ili novi kuanski ureaji u stambenim
zgradama
9.4 EU preporuke
EK u svojim preporukama navodi formulu za ocjenu godinje utede
energije koja je rezultat zamjene postojeih kuanskih ureaja koji
31
Prosjena vrijednost faktora hlaenja energetskog razreda C za split i mul-
ti-split ureaje zrakom hlaene
32
Prosjena vrijednost faktora hlaenja energetskog razreda E za split i mul-
ti-split ureaje zrakom hlaene
Tablica 50 Karakteristike novih ureaja koji se trebaju promo-
vi rati poticajnim shemam
Vrsta ureaja Energetski razred Godinja potronja energije
[kWh/god]
Hladnjak A+++(A++) 155
Ledenica A+++(A++) 220
Hladnjak-ledenica A+++(A++) 200
Perilica rublja A+++(A++) 210
Perilica posua A+++(A++) 250
Prilikom kupnje potpuno novog ureaja (bez zamjene starog), taj
ureaj mora biti najboljih karakteristika na tritu (Tablica 50). Za
potrebe izrade ove metodologije napravljen je uvid u stanje na tr-
itu te je utvreno da je dana u hrvatskim trgovinama vrlo teko
pronai navedene ureaje razreda energetske uinkovitosti manjeg
od B. Stoga se kao referentne vrijednosti za market average uzi-
maju godinje potronje energije za ureaje razreda A.
Tablica 51 Karakteristike neuinkovitih ureaja na tritu
(mark et average)
Vrsta ureaja Energetski razred Godinja potronja energije
[kWh/god]
Hladnjak A 240
Ledenica A 350
Hladnjak-ledenica A 320
Perilica rublja A 270
Perilica posua A 280
zamjene ili instalacije uinkovitijih kuanskih ureaja, kao i refe-
rentne vrijednosti koje se trebaju koristiti u nedostatku podataka
za pojedini projekt dani su u Tablici 52. Pri tome razlikujemo dva
sluaja: kupnja novog ureaja i zamjena postojeeg ureaja.
iz raun uteda energije iz projekata zamjene ili instalacije uin-
kovitijih kuanskih ureaja
34
UFES [kWh/ureaj/god]

AECOLD [kWh/god]
AECNEW [kWh/god]
Godinja potronja energije starog ureaja
Godinja potronja energije novog ureaja
N broj kupljenih/zamijenjenih ureaja /
FES [kWh/god]

Referentne
vrijednosti
AECOLD [kWh/ureaj/god] Zamjena postojeih ureaja: Tablica 47
Kupovina novog ureaja: Tablica 51
AECNEW [kWh/ureaj/god] Tablica 50
UFES [kWh/ureaj/god] Tablica 49 (koristi se samo u sluaju nedostatka
specifinih podataka i za ope mjere)
ivotni vijek: Rashladni ureaji: 15 godina
Perilice: 12 godina
e =0,376 t/MWh
34

10. Zamjena ili nova uredska oprema u zgradama
uslunog sektora
10.7 EU preporuke
EK u svojim preporukama navodi formulu za ocjenu godinje
utede energije koja je rezultat zamjene postojee uredske opreme
novom, energetski uinkovitijom ili je rezultat nabavke potpuno
nove, energetski uinkovitije opreme.
ava se u kWh/ureaj/god, a treba se izraunavati za svaki tip
uredske opreme posebno (raunala, zasloni, pisai i dr.). UFES
34
Tablici 48. Drave lanice mogu koristi navedene vrijednosti za izra-
un ukupnih uteda energije.
pre porukama EK
Vrsta ureaja Godinja potronja energije [kWh/god]
Hladnjak 67
Ledenica 71
Hladnjak-ledenica 69
Perilica rublja 13
Perilica posua 44
Shema oznaavanja kuanskih ureaja u Hrvatskoj uvedena je ka-
snije nego u ostalim dravama lanicama. Prema istraivanju trita
koje je provedeno 2004. godine, poetno stanje na tritu bilo je
sljedee:
o hladnjaci: A+ 0,3%, A 26,6, B 57,7%, ostali 15,4%
o ledenice: A 2,8%, B 12,1, C 21,6%, ostali 63,5%
o perilice rublja: A17,6%, B 26,7%, ostali 55,7%
o perilice posua: A 2,8%, B 12,1, C 21,6 %, ostali 63,5%
Ovakvo polazno stanje nalae ponovni izraun jedininih uteda
koje e se jednostavno moi koristiti ubudue za ocjenu uinka
sheme oznaavanja i poticajnih mjera. Izraun je temeljen na pro-
jekciji specifne godinje potronje svih ureaja (bez penetraci-
je novih ureaja na trite) i specifne godinje potronje novih
ureaja (stanje s postupnom zamjenom postojeih ureaja). Pri
tome je pretpostavljeno da se godinje zamjenjuje 7% ureaja te
je uzeta u obzir struktura ureaja prema njihovoj starosti: do 5
godina 38%, od 5 do 10 godina 38% i 24% stariji od 10 godina.
Situacija je znatno drukija od navedenog jedino za perilice rublja,
koje su jo relativno rijetke u hrvatskim kuanstvima te veinom
nisu starije od 10 godina. Za svaku godinu do 2016. izraunate su
utede energije te je izraunat prosjek, koji je i preporuena vrijed-
nost jedininih uteda energije. Rezultati izrauna (modeliranja)
dani su Tablici 49. Rezultati su oekivano razliiti od preporuka
EK za rashladne kuanske ureaje dobivene su vee vrijednosti,
upravo zbog starosti postojeeg fonda ureaja i loijeg poetnog
stanja na tritu nego u EU zemljama.
izraunu za Hrvatsku
Vrsta ureaja Godinja potronja energije [kWh/god]
Hladnjak 75
Ledenica 85
Hladnjak-ledenica 80
Perilica rublja 10
Perilica posua 45
Gore navedene jedinine vrijednosti mogu se koristiti za ocjenu op-
ih mjera kao to je oznaavanje energetske uinkovitosti ureaja.
Prilikom defniranja posebnih poticajnih programa novi ureaju
moraju zadovoljavati najvii razred energetske uinkovitosti, tj. ba-
rem razred A++. Godinje potronje energije za nove ureaje koji
se trebaju promovirati buduim poticajnim shemama dani su u Ta-
blica 50 temeljem podataka o najboljim dostupnim ureajima na
europskom tritu.
33
33
Izvor: http://www.topten.pt
S obzirom da su raunala dominantna uredska oprema, procjena je
dana samo za njih. Treba istaknuti da su vrijednosti u EMEES pro-
jektu dane na osnovu studija iz 2007. godine. Jasno je da je od tada
napredovala i raunalna tehnologija, ali isto tako je dolo i do obnove
fonda uredske opreme. Stoga se ovi podaci, tj. utede energije koje se
izraunavaju na temelju njih mogu smatrati vaeima i danas (jer se
utede raunaju na osnovi razlika potronje). Za ostale uredske urea-
je, poglavito pisae i fotokopirne ureaje, takoer bi trebalo napraviti
ocjene. Navedeno e se i ostvariti u sklopu mjere P.3 Zelena javna
nabava iz NAPEnU, kada e se napraviti detaljne analize i defnirati
kriteriji za nabavku energetski uinkovite uredske opreme.
zamjene ili instalacije uinkovitije uredske opreme, kao i referentne
dini projekt dani su u Tablica 55. Pri tome razlikujemo dva sluaja:
kupnja novog ureaja i zamjena postojeeg ureaja. Ipak, kada ej to
mogue, a posebice prilikom zamjene ureaja, potrebno je koristiti
formule prema preporukama EK jer se njima tonije ocjenjuje stanje
prije i poslije zamjene.
izraun uteda energije iz pr ojekata zamjene ili instalacije uin-
kovitijih kuanskih ureaja
35
UFES [kWh/ureaj/god]

AECOLD [kWh/god]
AECNEW [kWh/god]
Godinja potronja energije starog ureaja
Godinja potronja energije novog ureaja
N broj kupljenih/zamijenjenih ureaja /
FES [kWh/god]
Referentne
vrijednosti
AECOLD [kWh/ureaj/god] Tablica 54
AECNEW [kWh/ureaj/god] Tablica 54
ivotni vijek: Rashladni ureaji: 15 godina; Perilice: 12 godina
e emisijski faktor [tCO2/MWh]; FES ukupna
uteda energije [MWh]; e = 0,376 t/MWh
35

11. Zamjena ili instalacija novih rasvjetnih tijela u
kuanstvima
11.1 EU preporuke
EK u svojim preporukama navodi formulu za ocjenu godinje ute-
de energije koja je rezultat zamjene rasvjetnih tijela (arulja) no-
vim uinkovitijima ili koja je rezultat ugradnje novih uinkovitih
rasvjetnih tijela
36
.
ava se u kWh/jedinica/god, a izraunava se temeljem razlike
nazivne elektrine snage rasvjetnih tijela u referentnoj godini
(snaga prije provedbe mjere energetske uinkovitosti) i nazivne
elektrine snage novih rasvjetnih tijela (snaga nakon provedbe
mjere energetske uinkovitosti). Ukupne godinje utede energije
(FES) izraavaju se u kWh/god mnoenjem UFES brojem instali-
ranih novih rasvjetnih tijela. Formula za izraun UFES preporu-
ena od EK prikazana je u Tablica 56.
35
36
se izraunava kao razlika godinje potronje energije postojeih
ureaja u referentnoj godini (stock average) i potronje ener-
gije novih prodanih ili instaliranih ureaja. Pri tome preporuke
razlikuju tri sluaja: utede u radu ureaja, utede u tzv. stand-
by stanju ureaja, te utede koje rezultiraju iz promjene naina
rada postojeih ureaja a temelje se na razlici broja sati u reimu
rada prije i poslije uvoenja mjere (npr. sofwareske kontrole). U
sluaju nove ugradnje ureaja, umjesto stock average vrijedno-
sti koristi se market average vrijednost, tj. prosjena potronja
ureaja na tritu u referentnoj godini.
Ukupne godinje utede fnalne energije (FES) izraavaju se u
kWh/god, a dobivaju se mnoenjem ukupnog UFES (zbroj uteda
ostvarenih na sva tri prethodno opisana naina) brojem ureaja
prodanih ili instaliranih u sklopu mjere poboljanja energetske
uinkovitosti. Formula za izraun UFES preporuena od EK pri-
kazana je u Tablici 53.
gije ostvarenih zamjenom ili instalacijom no vog kuanskog ureaja
UFES Definicij
e
Referentn
e
vrijednost
i
Preporuen
e
vrijednosti
ivotni
vijek
Rad:
1000 / ) (
_ _ active bestmarket refmarket ge stockavera refyear
h PA PA UFES =
Stand-by:
1000 / ) (
_ _ stdby bestmarket refmarket ge stockavera refyear
h PS PS UFES =
Upravljanje (bez zamjene):
10 / ) ) ( ) (( old h PS h PA h PS h PA UFES
stdby sactive new stdby active
+ + =

[kWh/ureaj/god]
PA =
Elektrin
a snaga
ureaja u
radu
PS=
Elektrin
a snaga
ureaja u
stand-by

hactive
broj sati
u radu
hstdby
broj sati
u stand-
by

Za
zamjene:
Prosjena
snaga
postojeih
ureaja
stock
avg.

Za nove
instalacije:
Prosjena
snaga
ureaja na
tritu
market
avg.
3 godine
Dane formule su jednostavne i lako primjenjive. No, problem je da-
kako odrediti referentne vrijednosti posebice za postojee ureaje
(stock average). No, s obzirom na preporueni i realni ivotni vijek
uredske opreme, uestalost njihove zamjene je velika i uinkovitost
postojeeg fonda ureaja se kontinuirano i brzo mijenja. Stoga je
najbolje odrediti jedinine utede za pojedine grupe ureaja te teme-
ljem tih pretpostavljenih vrijednosti i broja ureaja raunati ukupno
ostvarene utede.
U tu svrhu koritene su preporuke EMEES projekta, a potronja
energije postojeih i uinkovitih ureaja dane su u Tablici 54. Ovi-
sno o vrsti zamjene, iz tih se podataka raunaju jedinine utede
(npr. mogue je da e se stolno raunalo s CRT zaslonom zamijeniti
prijenosnim raunalom). Dane vrijednosti predstavljaju ukupnu po-
tronju ureaja, u radu, stand-by i of nainu rada.
Tablica 54 Preporuene vrijednosti jedininih uteda za ured-
sku opremu
Vrsta ureaja Potronja energije prosjenog
ureaja [kWh/ureaj/god]
Potronja energije uinkovitog
ureaja [kWh/ureaj/god]
Stolno
raunalo
299,9 62,1
Prijenosno
raunalo
87,3 20,5
CRT zaslon 207,2 136,5
LCD zaslon 93,1 46,4
Tablica 57 Prosjene snage arulja sa arnom niti i CFL arulja
Snaga arulje sa arnom
niti [W]
Snaga ekvivalentne
CFL [W]
Razlika [W] UFES
[kWh/jedinica]
temeljeno na 800
sati/god
25 5 20 16
40 7 33 26,4
60 10-11 49-50 40
75 14-15 59-60 48
100 18-21 79-88 70,4
120 22-24 98-96 76,8
150 30 120 96
Posljedino, tri su mogue uporabe gore navedene formule, a temelje
se na:
a. referentnoj vrijednosti za UFES, koja odraava najee provedene
zamjene arulja sa arnom niti CFL aruljama;
b. referentnom odnosu (omjeru) nazivnih snaga starih i novih
sustava, u sluaju kada su vrijednosti za nove poznate s visokim
stupnjem sigurnosti (npr. kada elektroprivredna tvrtka koja provodi
program tono zna broj i snagu novih uinkovitih arulja koje dijeli
svojim kupcima);
c. stvarnim vrijednostima iz pojedinanog projekta, ukoliko su po-
znate.
Prema tome, osnovna se formula moe napisati na sljedei nain
(znaenje pojmova objanjeno je u Tablica 56):

(2.1)
S obzirom da je udio 60 W-nih arulja sa arnom niti u prosje-
nom hrvatskom kuanstvu najvei, razumno je pretpostaviti da
je razlika u potronji starih i novih arulja jednaka 50 W. Uz
ovu vrijednost i pretpostavku od 800 radnih sati sustava rasvjete u
kuanstvu, lako se izrauna UFES = 40 kWh / god. Ova je vrijednost
preporuena kao referentna za Hrvatsku. Ukupna uteda energije
(FES) izraunava se mnoenjem referentnog UFES brojem zami-
jenjenih ili novoinstaliranih CFL arulja.
Referentna vrijednost za UFES preporuena od EK (Tablica 56)
poiva na pretpostavci od 1.000 radnih sati godinje. To je za
hrvatske uvjete (juna pozicija s veim brojem sati u kojima nema
potrebe za rasvjetom negoli je to prosjek u EU) precijenjena vri-
jednost, te je prikladnije raunati s 800 sati, to znai da je ra-
svjeta upaljena u prosjeku 2,2 sata dnevno.
Tablica 57 pokazuje da je omjer izmeu prosjene snage starih
i novih arulja jednak 5, stoga se ta vrijednost moe koristiti
u izraunima za sluaj b).
U preporuenoj formuli takoer se nalazi i korekcijski faktor F
rep
,
koji uzima u obzir vjerojatnost da se nee sve uinkovitije aru-
lje odmah instalirati tj. da one nee odmah zamijeniti postojee
arulje. Vrlo je malo vjerojatno da e izvoai ovakvih programa
biti u mogunosti utvrditi ovaj faktor sa zadovoljavajuim stup-
njem sigurnosti. Stoga e referentna vrijednost ovog faktora biti
1 za Hrvatsku.
I na kraju, EK preporuuje da je ivotni vijek ove mjere 6,000 h.
Ista je vrijednost preporuena i od CEN-a pa e se ona primjenji-
vati i za Hrvatsku, iako prema podacima proizvoaa CFL arulje
imaju ak i dvostruko vei ivotni vijek. Meutim, ipak je bolje
koristiti niu vrijednost s obzirom na injenicu da ivotni vijek
ovisi o nainu koritenja (visoka ili niska frekvencija paljenja-ga-
enja svjetla) i kvaliteti elektrine energije.
energije ostvare nih zamjenom ili instalacijom novih rasvjetnih
tijela u kuanstvima
UFES Definicije Referent
ne
vrijedno
sti
Preporue
ne
vrijednosti
(Tablica
I.2 & III.)
1

[kWh/jedinica/god]
PSTOCK_AVERAGE =
Prosjena snaga
arulja u
kuanstvima [W]

PBEST_MARKET_PROM
OTED = Snaga
promovirane
arulje[W]

nh = Prosjean
broj sati rada
rasvjete

Frep
Korekcijski faktor
koji uzima u obzir
da se sve
postojee arulje
nee odmah
zamijeniti

Prosjek
za
postojea
kuanstv
a 1995
(1991)
Za rane
aktivnosti
, 2007 za
zamjene.

Za nove
instalacije
:
prosjena
snaga
arulja na
tritu
1995
(1991) za
rane
aktivnosti
, 2007 za
nove
mjere.
UFES = 47
kWh/jedinic
a

nh = 1.000
h/god

ivotni
vijek: 6.000
sati

Predloena formula je vrlo jednostavna i lako primjenjiva, a omo-
guava:
izraun uteda koje proizlaze iz zamjene rasvjetnih tijela u po-
jedinom kuanstvu:
o prosjena nazivna snaga starih i novih arulja je u ovom
sluaju poznat podatak (vrijednosti iz pojedinanog projekta) i
unosi se u formulu kao ulazni podatak (npr. vrlo je uobiajeno
da se arulje sa arnom niti od 60 W zamjenjuju CFL aruljama
od 11 W, odnosno arulje od 100 W CFL aruljama od 21 W, itd.)
izraunavanje uinaka ciljanih programa za zamjenu rasvjetnih
tijela u kuanstvima (npr. DSM programa koje provode elektro-
privredne tvrtke, a kojima se kupcima nude besplatne CLF aru-
lje; aktivnosti u sklopu sustava bijelih certifkata ili sl.)
o zbog velikog broja kuanstava potencijalno obuhvaenih ovom
vrstom mjera (programa) energetske uinkovitosti, esto nije mo-
gue tono znati snagu starih arulja (moe se dogoditi da se
stare arulje od 40 W zamijene CFL aruljama koje imaju ekvi-
valentan svjetlosni tok kao arulja sa arnom niti od 60W, ime
e se poveati rasvijetljenost prostora; dakako mogua je i obratna
situacija), pa je stoga poeljno uvesti opravdane pretpostavke, tj.
utvrditi referentne vrijednosti. Snaga novih arulja koje se pro-
moviraju programom poznat je (ili bi barem trebao biti poznat)
podatak. Prema tome, moe se pretpostaviti da je prosjena snaga
starih arulja oko 5 puta vea (vidi Tablica 57).
Prema dostupnim podacima proizvoaa rasvjetnih tijela prisutnih
na hrvatskom tritu, u Tablici 57 prikazane su tipine snage aru-
lja sa arnom niti i njima CFL arulja s ekvivalentnim svjetlosnim
tokom.
godini. Ukupne godinje utede energije (kWh/god] izraunavaju
se mnoenjem godinje jedinine utede energije i broja ugrae-
nih uinkovitih komponenti sustava rasvjete.
Formula c omoguava ocjenu utede energije po jedinici
povrine(izraava se u kWh/jedinica/ god), a defnira se kao razlika
izmeu gustoa snage (W/m
2
) prije i poslije zamjene, pomnoena s
brojem sati rada godinje. Ukupne godinje utede energije (kWh/
god) izraunavaju se mnoenjem godinje jedinine utede energi-
je i ukupne povrine (m
2
) na kojoj je dolo do poboljanja sustava
rasvjete, a zatim zbrajanjem uteda ostvarenih u svakoj pojedinoj
zgradi.
energije ostvarenih zamjenom ili instalacijom novih rasvjetnih
sustava u zgradama uslunog sektora
UFES Definicij
e
Refere
ntne
vrijedn
osti
Preporu
ene
vrijednost
i (Tablica
I.2 & III.)
1

Formula a
[kWh/ god]
Hef = Hst x (1-FC)
Indeksi:
l- arulja
b-
prigunic
a
st
standard
na
ef
uinkovit
a
N broj
jedinica
P
snaga
[W]
H broj
radnih
sati
FC
kontrolni
faktor,
ovisan o
primijenj
enoj
strategiji
upravljan
ja
rasvjeto
m; bez
dimenzij
e i s
vrijednos
tima
izmeu 0
i 1
FD=kore
kcijski
faktor
zbog
uvoenja
uinkoviti
h
prigunic
a
(A1
klase),
bez
dimenzij
e i s
vrijednos
tima
Prosje
na
uinko
vitost
sustav
a
rasvjet
e u
postoje
im
zgrada
ma
1995
(1991)
za rane
aktivno
sti,
2007
za
nove
mjere
Za
nove
instala
cije
prosje
na
uinko
vitost
sustav
a
rasvjet
e na
tritu
za rane
aktivno
sti,
2007
za
nove
mjere

Klasine
arulje s
CFL:
UFES =
118
kWh/jedini
ca/god
T8 s T5:
UFES =
22,5
kWh/jedini
ca/god
Prigunic
e:
UFES =
15
kWh/jedini
ca/god
Senzori
prisutnos
ti:
UFES =
40
kWh/jedini
ca/god
Uredske
zgrade:
nh =2.500
sati
komercija
lne
zgrade:
nh =4.000
sati
Bolnice:
nh =5.000
sati
ivotni
vijek
15 godina

Obvezni ulazni podaci broj zamijenjenih/novih arulja:
Jedini podatak kojega obveznici gospodarenja energijom mo-
raju osigurati jest broj zamijenjenih odnosno novih arulja.
Koritenjem referente vrijednosti za UFES mogue je utvrditi
ukupne utede energije.
Ipak, preporua se da se od korisnika uvijek trai barem snaga
novih uinkovitijih arulja koje se promoviraju programom, a
poeljno i snaga starih arulja koje se programom zamjenjuju.
zamjene ili instalacije uinkovitijih rasvjetnih tijela u kuanstvima,
kao i referentne vrijednosti koje se trebaju koristiti u nedostatku
podataka za pojedini projekt dani su u Tablici 58.
izraun uteda energije iz projekata zamjene ili instalacije uin-
kovitijih rasvjetnih tijela u kuanstvim a
37
Formula uz poznate projektne podatke
Referentna formula
Referentna formula uz poznat PNEW

(Frep =1)
(Frep =1)
POLD [W]
PNEW [W]
Nazivna snaga arulje sa arnom niti prije
provedbe mjere EnU
Nazivna snaga CFL arulje(ili druge vrste
energetski uinkovitije arulje, npr. LED) nakon
provedbe mjere EnU
nh broj radnih sati godinje Referentna vrijednost: 800 sati
FES [kWh/god]

N broj arulja
Referentne
vrijednosti
UFES [kWh/jedinica/god] 40
R (prosjean omjer
elektrine snage arulje sa
arnom niti i ekvivalentne
CFL arulje)
5
ivotni vijek: 6.000 sati (7,5 godina)
e =0,376 t/MWh
37

12. Zamjena, poboljanje ili instalacija novih rasvjetnih
sustava i njegovih komponenti u zgradama uslunog (i
industrijskog) sektora
12.1. EU preporuke
EK u svojim preporukama navodi formule za ocjenu godinje utede
energije koja je rezultat zamjene rasvjetnih tijela i ostalih kompo-
nenti sustava rasvjete novim uinkovitijima, ugradnje nove opreme
(npr. senzora prisutnosti) ili poboljanja u postojeim rasvjetnim
sustavima u zgradama uslunog sektora
38
.
Formula a moe se koristiti za irok raspon moguih mjera pobolj-
anja EnU sustava rasvjete te uzima u obzir smanjenje instalirane
snage arulje ali i prigunice. Ukupne godinje utede energije
[kWh/godina] izraunavaju se zbrajanjem godinjih jedininih
uteda energije ostvarenih u pojedinim dijelovima zgrade, zgra-
dama ili grupama zgrada u kojima se provodila mjera pobolja-
nja EnU sustava rasvjete.
Formula b omoguava ocjenu uteda energije temeljem smanje-
nja instalirane snage komponenti sustava rasvjete kao to su a-
rulje (u kW/jedinica/god) i broja radnih sati sustava rasvjete u
37
38
Formula a. je najsloenija, ali u svojoj sutini je ona jednaka
formuli b., jer obje poivaju na sljedeim ulaznim parametrima:
1. elektrinoj snazi sustava rasvjete prije i poslije provedbe mjere
EnU, to ukljuuje snagu arulje, snagu prigunice ili zbroj tih dvaju
vrijednosti
a. U praksi je mogue napraviti sljedee:
i. zamijeniti i / ili instalirati novi sustav rasvjete u ovom sluaju
uvijek je potrebno u izraun ukljuiti snagu prigunica kako za stare
tako i za nova rasvjetna tijela;
ii. zamijeniti elektromagnetske elektronikim prigunicama bez mi-
jenjanja arulja;
2. broju radnih sati prije i poslije provedbe mjere EnU:
a. broj radnih sati sustava rasvjete moe se razlikovati prije i posije
primjene mjere EnU zbog primjene nove strategije upravljanja ra-
svjetom.
BU metodologija bi se trebala razvijati na keep it simple naelu.
Formula a. je s tog aspekta vrlo komplicirana za primjenu, zbog ko-
rekcijskih faktora koje neiskusne i netehnike osobe koje e najee
biti zaduene za izvjeivanje (npr. slubenici u lokalnim samou-
pravama) teko mogu odrediti. S druge strane, formula b. se moe
dodatno pojednostaviti uvoenjem referentnih korekcijskih faktora
koji e se koristiti za procjenu broja radnih sati u situaciji nakon
uvoenja nove strategije upravljanja rasvjetom.
Dakle, pojednostavljena formula za izraun UFES, koji kombinira
gore prikazane formule a. i b. moe biti kao to slijedi:

(12.1.)
Uobiajeno vrijedi da je n
hNEW
= n
hOLD
osim ako se kroz mjeru EnU ne
uvede i nova strategija upravljanja rasvjetom. Uinak nove strategije
upravljanja moe se u obzir uzeti redukcijskim faktorom r koji ovisi
o primijenjenoj strategiji upravljanja rasvjetom, pa se formula (12.1)
primjenom jednakosti n
hNEW
= n
hOLD
x r transformira u:

(12.2)
gdje je n
h
sada referentni broj radnih sati sustava rasvjete.
Preporuene vrijednosti redukcijskih faktora dane su u Tablici 60.
Ukoliko postoji vie naina upravljanja rasvjetom, pojedini se reduk-
cijski faktori meusobno mnoe da bi se dobio sveukupni redukcij-
ski faktor za sustav.
Tablica 60 Vrijednosti redukcijskog faktora r u ovisnosti o pri-
mijenjenoj strategiji upravljanja rasvjetom
39
Redukcijski
faktor r
Kontrolna strategija
0,9 Djelomino gaenje-
paljenje (zoniranje
prostora)
0,9 Vremensko upravljanje
0,8 Senzori prisutnosti
0,8 Prilagodba intenzitetu
dnevne svjetlosti
39
Izvor: EMEEES projekt Metoda 9 Sustavi rasvjete: http://www.evaluate-
energy-savings.eu/emeees/downloads/EMEEES_Method_9_Lighting_fnal.
pdf
izmeu 0
i 1
Formula b

[kWh/jedinica/god]
Pini =
postoje
a
instaliran
a snaga
prije
mjere
[W]
Pnew =
nova
instaliran
a snaga
nakon
mjere
[W]
nh_ini=
broj
radnih
sati prije
provedbe
mjere
nh_new=
broj
radnih
sati
nakon
provedbe
mjere

Prosje
na
snaga
u
postoje
im
zgrada
ma
1995
(1991)
za rane
aktivno
sti,
2007
za
nove
mjere
Za
nove
instala
cije ref.
vrijedn
ost je
prosje
na
snaga
ureaja
na
tritu
u
1995
(1991)
za rane
aktivno
sti, u
2007
za
nove
mjere
Formula c

[kWh/m
2
/god]
pini =
postoje
a
gustoa
snage
prije
mjere
[W]
pnew =
nova
gustoa
snage
nakon
mjere
[W]
nh_ini=
broj
Prosje
na
gusto
a
snage
u
postoje
im
zgrada
ma
1995
(1991)
za rane
aktivno
sti,
2007
za
radnih
sati prije
provedbe
mjere
nh_new=
broj
radnih
sati
nakon
provedbe
mjere

nove
mjere
Za
nove
instala
cije ref.
vrijedn
ost je
prosje
na
gusto
a
snage
ureaja
na
tritu
u
1995
(1991)
za rane
aktivno
sti,
2007
za
nove
mjere

12.2 Odreivanje formule za izraun uteda energije i referentnih
vrijednosti
EK preporuuje primjenu gore navedenih jednadbi u sekto-
ru usluga. Meutim, projekti poboljanja energetske uinkovi-
tosti sustava rasvjete takoer su vrlo esti u sektoru industri-
je. Stoga e se u Hrvatskoj razvijena metoda koristiti za oba
sektora, tj. u graevinama uslunog i industrijskog sektora.
c. Mjera koja se vrlo esto provodi u uslunom sektoru (i u indu-
strijskim graevina) je zamjena prigunica za fuorescentnu rasvjetu
(ili zamjena starih fuorescentne cijevi (T8) s istovjetnima ali koje
koriste elektronike umjesto elektromagnetskih prigunica). Razlika
u snazi elektromagnetske i elektronike prigunice je oko 10 W, pa
su rezultirajue jedinine utede za ovu mjeru 16 kWh/jedinica /god.
Ovo je vrlo pojednostavljen pristup jer se neke injenice ne uzimaju
u obzir, npr. elektronike prigunice smanjenju gubitke u mrei ime
se utede poveavaju, elektronike prigunice se koriste na principu
jedna prigunica za dvije cijevi (rjee etiri), dok se jedna elektro-
magnetska prigunica moe u nekim sluajevima koristiti za dvije
(pa i tri i etiri) cijevi. EK preporuuje zadanu vrijednost 15 kWh/
jedinica/god. Meutim, Hrvatska e raunati s ovom malo veom
vrijednosti izraunatom na opisani nain.
d. ivine arulje su vrlo uobiajene u industrijskim graevinama.
Ne samo da one troe vie energije od alternativa dostupnih na
tritu, ve su i zbog sadraja ive vrlo ekoloki neprihvatljive
kada je u pitanju njihovo odlaganje. Stoga je jedna od vrlo uo-
biajenih industrijskih mjera EnU zamjena ivinih arulja metal
halogenim aruljama. Obje vrste arulja rade na istom principu
ovo su visokotlane arulje koje rade na principu izboja u plinu
te je za njihov rad potreban starter i prigunica. Zbog toga, kod
ovih projekata je uvijek u obzir potrebno uzeti snagu startera i
prigunice, ali i njihov utjecaj na gubitke u mrei. Dakle, pretpo-
stavlja se da se zbog potrebe za starterom i prigunicom nazivna
snaga ivine arulje poveava za 15%, a metal halogene arulje za
10% (u sluaju elektronike prigunice za metal halogenu arulju
gubici su uobiajeno 6%, dok su i u sluaju ugradnje novije gene-
racije elektromagnetskih prigunica gubici manji i tipino iznose
10-12%), a da su gubitci u transformatoru i mrei 4% (nazivna
snaga arulja se zato poveava za 19% kod izrauna UFES). Te-
meljem ovih pretpostavki i referentnog broja radnih sati (1.600
radnih sati godinje), jedinine utede koje su rezultat zamjene
400 W ivinih arulja 250 W metal halogenim aruljama iznosi
oko 305 kWh/ jedinica/god.
e. Na isti nain kao pod d), referentna vrijednost za UFES koje su
rezultat zamjene 250 W ivine arulje 150 W metal halogenom a-
ruljom je priblino 202 kWh/jedinica/god
U svim sluajevima, ivotni vijek mjere EnU je 15 godina, kako je
preporueno od strane EK i CEN.
Obvezni ulazni podaci broj i vrsta zamijenjenih/novih aru-
lja:
Podatke koje obveznici gospodarenja energijom moraju osi-
gurati jesu broj zamijenjenih odnosno novih arulja te vrsta
stare i nove arulje (fuorescentna cijev, ivina arulja i dr.).
Ipak, preporua se da se od korisnika uvijek trai snaga starih
i novih arulja.
12.3 Preporuke za Hrvatsku
zamjene ili instalacije uinkovitijih rasvjetnih sustava u graevina-
ma uslunog i industrijskog sektora, kao i referentne vrijednosti koje
se trebaju koristiti u nedostatku podataka za pojedini projekt dani
su u Tablici 61.
Mora se istaknuti da snaga u gornjim formulama podrazumijeva
zbroj snage arulje i snage prigunice.
Formula c. temelji se na gustoi snage [W/m
2
] u sustavu rasvjete
prije i poslije primjene mjere EnU. U praksi bi ove podatke bilo
puno tee dobiti (iz izrauna ili mjerenja) te je ovaj podatak manje
razumljiv osobama koje nisu strunjaci u ovom podruju negoli je
to podatak o broju zamijenjenih rasvjetnih tijela. Stoga se koritenje
formule c. ne preporua za Hrvatsku.
Nekoliko je tipinih primjena formule (12.2):
a. zamjena arulja sa arnom niti CFL aruljama;
b. zamjena T8 fuorescentnih arulja T5 fuorescentnim aruljama;
c. zamjena elektromagnetskih prigunica elektronikim na postoje-
im T8 fuorescentnim aruljama ili zamjena postojeih T8 arulja
novim T8 aruljama s elektronikim prigunicama;
d. zamjena 400 W ivine arulje 250 W metal halogenom aruljom
(ukljuujui prigunicu);
e. zamjena 250 W ivine arulje 150 W metal halogenom aruljom
(ukljuujui prigunicu);
Primjene pod d. i e. su tipine za industrijske graevine.
Za ove tipine primjene odredit e se referentne vrijednosti za UFES.
U tu svrhu, prvo e se odrediti prosjean broj radnih sati sustava
rasvjete. Za Hrvatsku se preporua da to bude 1.600 sati godinje.
Vrijednost je puno manja nego to se moe nai u literaturi, to ini
procjenu konzervativnom. Meutim, iskustvo steeno kroz energet-
ske preglede pokazuje da je to dobra procjena za uredske zgrade
i obrazovne ustanove, koje su najee mjesta gdje se takve mjere
provode (valja imati na umu da je javni sektor u Hrvatskoj zakonski
obvezan gospodariti energijom, pa je za oekivati da e se veina
mjera ovog tipa provoditi upravo u ovoj vrsti graevina). Daljnji
napredak u tonosti ocjene energetskih uteda moe se postii ra-
zlikovanjem prosjenog broja radnih sati za tipine graevine (npr.
poslovne zgrade, obrazovne institucije, bolnice, hotele i restorane,
industrijske graevine). Dakako, najpoeljnije je koritenje stvarne
vrijednosti za svaki pojedini objekt.
U nastavku je dan izraun UFES za gore navedenih 5 tipinih mjera
poboljanja energetske uinkovitosti u sustavima rasvjete.
a. Izraun UFES je istovjetan onom u poglavlju 2, samo to je broj
radnih sati sustava rasvjete udvostruen. Prema tome zamjena a-
rulja sa arnom niti CFL aruljama u uslunom i industrijskom sek-
toru rezultirat e jedininim godinjim utedama UFES = 80 kWh/
jedinica/god.
b. 18, 36 i 58 W-ne T8 fuorescentne cijevi predstavljaju najee
koritene izvore svjetlosti u uslunom sektoru. T5 cijevi mogu biti
napajanje jedino elektronikim prigunicama i zato se promoviraju
kao energetski uinkovitije rjeenje. Meutim, utede energije su
usporedive sa utedama ostvarenim zamjenom starih T8 cijevi s
elektromagnetskim prigunicama novim T8 cijevima s elektroni-
kim prigunicama. Istina jest da T5 cijevi obino imaju 2-3% veu
uinkovitost nego uinkovite T8 cijevi. Meutim, T8 i T5 cijevi
nemaju isti svjetlosni tok (lm) i nisu lako zamjenjive. Broj starih i
novih rasvjetna tijela ne mora, i obino nije isti. EMEEES projekt
preporuuje da se ne uspostavljaju referentne vrijednosti ve da se
formula koristi s podatcima specifnima za projekt. S druge stra-
ne, EK preporuuje koritenje referentne vrijednosti u iznosu 22,5
kWh/jedinica / god. Za Hrvatsku se preporua koritenje podataka
specifnih za projekt.
ma javne rasvjete gubici prigunice iznose oko 21% snage arulje, a
gubici u mrei su 4% snage arulje, to znai da u izraunu snagu
postojee arulje treba biti poveana za 25%. Snagu nove arulje
treba poveati za oko 19% (kao u prethodnom poglavlju).
Broj radnih sati sustava javne rasvjete moe se utvrditi s velikom
sigurnosti i referentna vrijednost za Hrvatsku iznosi 4.100 sati. Vri-
jeme ivota ove mjere EnU je 15 godina kako je preporueno od
strane EU (CEN predlae 13 godina).
U hrvatskim sustavima javne rasvjete najee su koritene ivi-
ne arulje. One se obino zamjenjuju visokotlanim natrijevim
aruljama ili metal halogenim aruljama koje pruaju isti svje-
tlosni tok i istu kvalitetu rasvijetljenosti. Princip prorauna isti je
kao u poglavlju 3, a rezultati u obliku preporuenih referentnih
vrijednosti prikazani su u:
Tablica 32.
Obvezni ulazni podaci broj i vrsta zamijenjenih/novih arulja:
Podatke koje obveznici gospodarenja energijom moraju osi-
gurati jesu broj zamijenjenih odnosno novih arulja te vrsta
stare i nove arulje (fuorescentna cijev, ivina arulja i dr.).
Ipak, preporua se da se od korisnika uvijek trai snaga starih
i novih arulja.
S obzirom da u sustavima rasvjete postoje mjerni ureaji za po-
tronju energije, korisnike/obveznike gospodarenja energijom
koji su proveli ovakve projekte trebalo bi obvezati da dostave
mjerene vrijednosti potronje elektrine energije prije i poslije
provedbe mjere EnU, ime bi se dobila najtonija ocjena uteda,
bez ulaganja velikih napora u prikupljanje podataka.
EnU u sustavima javne rasvjete, kao i referentne vrijednosti koje se
trebaju koristiti u nedostatku podataka za pojedini projekt dani su
Tablici 62.
izraun uteda energije iz projekata EnU u sustavima javne ra-
svjete
41
Formula uz poznate projektne
podatke

Referentna formula

POLD [W]
PNEW[W]
Instalirana snaga arulje i prigunice prije primjene mjere
EnU

Instalirana snaga arulje i prigunice nakon primjene mjere
EnU
nh referentni broj radnih sati
nhOLD

nhNEW = nhOLD x r
nh = 4.100 sati
Prosjeno godinje vrijeme rada sustava rasvjete za
specifini projekt prije primjene mjere EnU
specifini projekt nakon primjene mjere EnU
r
41
1 Bez kontrolne strategije
0,72 50% smanjenje snage od 23 do 6 sati
0,65 100% smanjenje snage od 1 do 5 sati
FES [kWh/god]
podatke

Referentna formula

N broj arulja (prigunica)
41
Izvor: http://www.monitoringstelle.at/Lighting.507.0.html
izraun uteda energije iz projekata zamjene ili instalacije uin-
kovitijih rasvjetnih sustava u graevinama uslunog i industrij-
skog sektora
40
podatke
Referentna formula

POLD [W]
PNEW [W]
Instalirana snaga arulje i prigunice prije primjene mjere
EnU
Instalirana snaga arulje i prigunice nakon primjene mjere
EnU
nh referentni broj radnih sati
nhOLD
nhNEW = nhOLD x r
nh =1.600 sati
specifini projekt prije primjene mjere EnU
specifini projekt nakon primjene mjere EnU
r 0,9 Djelomino gaenje-paljenje (zoniranje prostora)
0,9 Vremensko upravljanje
0,8 Senzori prisutnosti
0,8 Prilagodba intenzitetu dnevne svjetlosti
FES [kWh/god]
podatke
Referentna formula

N broj arulja (prigunica)
NOLD
NNEW

Broj arulja (prigunica) prije primjene mjere EnU
Broj arulja (prigunica) nakon primjene mjere EnU
R
e
f
e
r
e
n
t
n
e

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
i

z
a

U
F
E
S

[
k
W
h
/
j
e
d
i
n
i
c
a
/
g
o
d
]

Zamjena arulje sa
arnom niti CFL aruljom
80
Zamjena T8 fluorescentne
cijevi fluorescentnom cijevi
T5
(22,5)*
*preporua se koritenje vrijednosti specifinih za projekt
Zamjena
elektromagnetske
prigunice elektronikom
(zamjena T8 cijevi novom
T8 cijevi koja koristi
elektroniku prigunicu)
16
Zamjena 400 W ivine
arulje 250 W metal
halogenom aruljom
305
Zamjena 250 W ivine
arulje 150 W metal
halogenom aruljom
202
ivotni vijek: Za CFL: 6.000 sati
Za sustave rasvjete s prigunicama: 15 godina
e =0,376 t/MWh
40

13. Zamjena ili instalacija novog sustava javne rasvjete
13.1 EU preporuke
EK nije posebno odredila preporuenu formulu za izraun uteda
energije iz projekata EnU u sustavima javne rasvjete. No, u tu se
svrhu moe koristiti formula a (poglavlje 12.).
Z a ocjenu uteda iz mjera EnU u sustavima javne rasvjete primi-
jenit e se pojednostavljena preporuena formula, koja je detaljno
opisana u prethodnom poglavlju.
Primjena strategija upravljanja rasvjetom vrlo je uobiajena u susta-
vima javne rasvjete, pa e referentna formula za izraun UFES biti:

1000

(13.1)
gdje je n
h
referentni broj radnih sati sustava rasvjete godinje.
Valja istaknuti da se snaga u formuli (13.1) u sluaju javne ra-
svjete mora raunati na nain da se zbroje snage arulja, prigu-
nice te da se uzmu u obzir gubici u mrei. U postojeim sustavi-
40

(1)
gdje su
FCOLD - potronja goriva starog vozila [l/100km]
FCNEW - potronja goriva novog vozila [l/100km]
fc_OLD - faktor pretvorbe l/100km u kWh/100km za stara vozila
fc_NEW - faktor pretvorbe l/100km u kWh/100km za nova vozila
d - prosjena kilometraa za odreenu vrstu vozila [km]
Obvezni ulazni podaci zamjena staro-novo:
Obveznici gospodarenja energijom moraju prijaviti podatke o
prosjenoj potronji starog i novog vozila.
Pretvorbeni faktori dani su u Tablica 63.
Tablica 63 Pretvorbeni faktori
4445
Vrsta goriva
Potronja goriva
l/100 km ili m
3
/100 km MJ/100 km (vidjeti
napomenu
44
)
kWh/100 km
45

benzin 1 34,4235 9,5622
diesel 1 36,0899 10,0251
UNP 1 25,9771 7,2159
KPP 1 34,43 9,5640
U sluaju kupnje novih elektrinih ili hibridnih vozila (sluaj b.)
mora biti poznat podatak o potronji energije u kWh/100km za
novo vozilo, koja je jednaka umnoku FC
NEW
xfc_
NEW
u gornjoj jed-
nadbi. Podaci o potronji energije za nekoliko tipova elektrinih i
hibridnih vozila dani su u Tablici 64.
Tablica 64 Podaci za odabrane elektrine i hibridne automo-
bile
46
Model Neposredna energija
(Tank-to-Wheel)
kWh/100km
Primarna energija
(Well-to-Wheel)
kWh/100km
CO2 emisije
(Well-to-Wheel)
gCO2/km
Toyota Prius 44 55 122
REVAi 11 30 50
QUICC! 14 39 63
TESLA Roadster 13 34 56
Nissan LEAF 15 41 67
Mitsubishi i MiEV 10 27 45
Think 16 43 71
Smart Fortwo EV 12 33 53
Citroen C- Zero 13 35 58
Kako bi se izraunale utede energije, potrebno je poznavati po-
tronju ekvivalentnog vozila s motorom s unutranjim sagori-
jevanjem. Razumno je pretpostaviti da ekvivalentni automobil
(prema snazi motora) s benzinskim motorom troi prosjeno 7
litara/100km (gradska vonja je dominantna), to je ekvivalent
oko 67 kWh/100 km. Ova vrijednost se moe koristiti kao re-
ferentna vrijednost za umnoak FC
OLD
x fc_
OLD
u jednadbi (1).
Ukoliko se radi o vozilu koje nije automobil, npr. motocikl ili vozilo
posebne namjene (turistika i posebna vozila za nacionalne parko-
ve), referentna je pretpostavka da bi ekvivalentno benzinsko vozilo
troilo tri puta vie energije.
Obvezni ulazni podaci kupnja elektrinog ili hibridnog vozila:
Obveznici gospodarenja energijom moraju prijaviti podatak o
prosjenoj potronji novog vozila.
I posljednji unos podataka potrebnih za izraun utede energije
je prosjena godinja kilometraa vozila. Ovaj podatak za Hrvat-
sku lako se moe dobiti iz baze Odyssee baze podataka, a prikazan
je u Tablici 65. Tablica 65 za razliite vrste vozila. Valja istaknuti
44
Konverzijski faktori su preuzeti iz godinjeg energtskog izvjea Energija
u Hrvatskoj. Ti su faktori koriteni u izradi nacionalne energtske bilance.
Za nafne derivate (benzin, diesel i UNP) osnovna mjerna jedinica je kg, pa
su podatci o gustoi takoer uzeti u obzir.
45
1 MJ = 0,27778 MWh
46
Izvor: http://www.e-mobilnost.hr/zasto_e-mobilnost/potrosnja.html
NOLD
NNEW
Broj arulja (prigunica) prije primjene mjere EnU
Broj arulja (prigunica) nakon primjene mjere EnU
R
e
f
e
r
e
n
t
n
e

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
i

z
a

U
F
E
S

[
k
W
h
/
j
e
d
i
n
i
c
a
/
g
o
d

Zamjena 400 W ivine
arulje 250 W metal
halogenom aruljom ili
250 W visokotlanom
natrijevom aruljom
830
Zamjena 250 W ivine
arulje 150 W metal
halogenom aruljom ili
150 W visokotlanom
natrijevom aruljom
550
e = 0,376 t/MWh
42

14. Zamjena postojeih i kupovina novih, uinkovitijih
vozila
42
14.1 EU preporuke
Preporuke EK
43
fokusirane su samo na tipske mjere iz sektora zgra-
darstva, pa u slubenim preporukama za izraun uteda primjenom
metodologije bottom-up nema rijei o mjerama iz sektora transpor-
ta. No, mjere poboljanje energetske uinkovitosti (EnU) kao to su
zamjena postojeih vozila vozilima s manjom potronjom goriva ili
stimuliranje nabavke elektrinih i hibridnih vozila vrlo su uobiaje-
ne u EU zemljama, prvenstveno kroz pruanje fnancijskih potica-
ja. Takve su mjere prisutne i u Hrvatskoj, pa se postoji potreba za
defniranjem metodologije za ocjenu rezultirajuih uteda energije.
Dodatno, u dokumentu EK-e s najee postavljanim pitanjima ve-
zanim uz ocjenu uteda energije za potrebe izrade 2. nacionalnog
akcijskog plana EnU, kojega je izradio JRC Institute for Energy, pre-
poruena je upravo uporaba bottom-up metoda za ocjenu ovakvih
projekata. .
U sluaju zamjene vozila novim uinkovitijim vozilom, preporu-
a se izraun uteda temeljen na razlici potronje goriva starih i
novih vozila (u l/100 km), pomnoenoj s prosjenom godinjom
kilometraom i brojem automobila koji se zamijenio. U sluaju
kupovine elektrinih vozila, potrebno je imati podataka o po-
tronji energije elektrinih vozila (kWh/100 km), a utede se ra-
unaju prema opisanoj metodologiji: izraunava se razlika izmeu
jedinine potronje vozila s unutarnjim izgaranjem (za koje je
potrebno pretvoriti l/100 km u kWh/100 km) i elektrinog vozila
te se mnoi s prosjenom godinjom kilometraom i broj zamije-
njenih (ili novo kupljenih) automobila.
Gore preporueni pristup za izraun uteda energije koje proizlaze
iz tipine mjere poboljanja EnU u sektoru prometa je vrlo jedno-
stavan, razumljiv i lako primjenjiv, te e se stoga primijeniti i u
Hrvatskoj.
Razlikovat e se dva tipina sluaja:
a. zamjena starih benzinskih ili diesel vozila novim, uinkovitijim
benzinskim ili diesel vozilima (mogue je u obzir uzeti i vozila koja
koriste druge energente, kao npr. UNP ili KPP)
b. kupnja novih elektrinih ili hibridnih vozila
Jedinina uteda energije e se izraunati primjenom sljedee jed-
nadbe:
42
43
dini projekt dani su u Tablici 67.
izraun uted a energije iz projekata zamjene ili kupnje vozila
Jedinine utede energije
(jedinica=vozilo)

Zamjena starog
benzinskog ili
diesel vozila
(UNP i KPP
takoer)
FCOLD [l/100km]
FCNEW [l/100km]
Prosjena potronja goriva starog vozila
Prosjena potronja goriva novog vozila

Kupnja novog
elektrinog ili
hibridnog vozila
FCOLD x fc_OLD
[kWh/100km]

FCNEW x fc_NEW
[kWh/100km]
76 kWh/100 km (referentna vrijednost za ekvivalentni
automobil s benzinskim motorom)
Za ostala vozila vrijedi FCOLD x fc_OLD = 3 x FCNEW x fc_NEW

Obvezni ulazni podataka
d [km] Referentne vrijednosti prema Tablica 65

Tablica 65 Preporua se unoenje vrijednosti specifinih
za projekt
Ukupne utede energije
FES [kWh/god]

N Broj zamijenjenih/kupljenih vozila
ivotni vijek [god] 8 godina
Smanjenje emisija CO2 [kg/god]
EMred = (EMold EMnew) x d
EMold emisije CO2 prije provedbe mjere (umnoak
emisijskog faktora iz Tablica 66 i FCOLD)
EMnew emisije CO2 nakon provedbe mjere (umnoak
emisijskog faktora iz Tablica 66 i FCNEW)
15. Poticanje eko-vonje
15.1. EU preporuke
Preporuke EK fokusirane su samo na tipske mjere iz sektora zgra-
darstva, pa u slubenim preporukama za izraun uteda primjenom
metodologije bottom-up nema rijei o mjerama iz sektora transpor-
ta. No, mjere poboljanje energetske uinkovitosti (EnU) koje ulaze
u kategoriju poticanje eko-vonje vrlo su uobiajene u EU zemljama.
Prema EMEEES projektu
51
, eko-vonja podrazumijeva razne aktiv-
nosti usmjere na promjenu ponaanja kojima se potie odgovornije
ponaanje vezano uz potronju goriva u putnikom prometu i u
prometu roba.
U cilju popularizacije eko vonje, kao jedne od najjefinijih mjera
za provedbu politike energetske uinkovitosti u prometu, u sklopu
programa Inteligentna energija u Europi IEE pokrenut je projekt
ECOWILL
52
Masovna implementacija standarda eko vonje u
program izobrazbe kandidata za vozae i provedba kampanje meu
licenciranim vozaima (engl.: Ecodriving Widespread Imple-
mentation for Learners and Licensed Drivers). Projekt je nastavak
na prijanje europske projekte poput TREATISE, FLEAT te na po-
sljetku ECODRIVEN projekta. Cilj projekta je smanjenje emisija sta-
klenikih i drugih tetnih plinova, kao doprinos ispunjenju obveza
nacionalnih i EU vlada prema Kyoto protokolu, kroz masovnu im-
plementaciju standardizirane kole eko vonje u program izobrazbe
kandidata za vozae, kao i provedba kratkih tzv. snack treninga
za ve licencirane vozae. Projektom e se razviti standardizirana
aplikacija eko-vonje koja e se implementirati u komercijalni sa-
draj svih autokola na podruju Europe u trenerskom, ali i ispit-
nom djelu. Projektni konzorcij predvoen Austrijskom Energetskom
Agencijom jest poduprijet strunim implementacijskim odborom u
razvoju implementacije aktivnosti kampanje i materijala, koji sai-
njavaju predstavnici sljedeih utjecajnih tvrtki: Ford of Europe, FIA,
CIECA, ACAE, German Road Safety Council DVR, , itd. Projek-
tom se oekuje direktno provoenje edukacije o eko-vonji barem
51
Izvor: EMEEES projekt, Metoda 16 Eko-vonja, http://www.evaluate-
energy-savings.eu/emeees/downloads/EMEEES_WP42_16_Ecodriving_Fi-
nal.pdf
52
Izvor: www.ecodrive.org
da metodologija i alat (Excel tablica za izraun) dozvoljava i unos
stvarne kilometrae za pojedina vozila, no ta kilometraa treba biti
korigirana na nain da se uzme u obzir samo ona prevaljena unutar
Hrvatske (u prijevozu roba, na meunarodni prijevoz otpada oko
45% prema podacima Dravnog zavoda za statistiku).
Tablica 65 Prosjena godinja kilometraa po vrstama vozila
za 2008. i 2009. godinu
47
Vrsta vozila Prosjena godinja kilometraa u
2008. [km/god]
Prosjena godinja kilometraa u
2009. [km/god]
automobil 11.802 11.816
kamion 38.000 32.000
lako dostavno
vozilo
18.200 15.630
autobus 54.700 54.700
U rezultatima EU projekta EMEEES
48
, projekta iji su rezultati po-
sluili kao podloga za izradu preporuka EK, preporuena referen-
tna vrijednost za godinju kilometrau 12.000 km za automobile i
18.300 km za komercijalna vozila. Bez obzira na ovo, preporua se
koristiti nacionalne vrijednosti.
Obvezni ulazni podaci godinja kilometraa:
Obveznici gospodarenja energijom mogu kao ulazni podatak
unijeti prosjeno prijeenu godinju udaljenost na teritoriju
Hrvatske. Ukoliko s tim podatkom ne raspolau, koristi se refe-
rentna vrijednost ili vrijednost izraunata temeljem dostupnih
podataka i strunih pretpostavki.
Valja uoiti da e se ostvarene ukupne utede uzimati u obzir tije-
kom odreenog vremena. U smislu zadovoljavanja zahtjeva Direktive
2006/32/EC i nacionalnog akcijskog plana, vano je odrediti do kada
e vaiti ostvarene utede, tj. hoe li njihov uinak biti osjetan sve
do 2016. godine, za koju je utvren nacionalni okvirni cilj za utede
energije. Za automobile, prema preporukama EMEEES projekta, ovo
vrijeme, koje se naziva ivotni vijek mjere energetske uinkovitosti,
odgovara 100.000 prijeenih km, a to bi bilo ekvivalentno 8 godina.
Stoga e se ova vrijednost koristiti kao referentna za sva vozila.
I na kraju, s obzirom da je energetska uinkovitost ujedno i mjera
zatite okolia i to posebice mjera suzbijanja klimatskih promjena,
potrebno je ocijeniti i uinak u smislu smanjenja emisija CO
2
. Utede
emisija izraunavaju se temeljem ostvarene utede potronje goriva
i emisijskog faktora za pojedinu vrstu goriva, koji su prikazani u
Tablica 66.
Tablica 66 Emisijski faktori CO2 za pojedine vrste goriva
4950
Vrsta goriva Jedinica Emisija CO2 po jedinici
[kg/jedinica]
benzin l 2,322
diesel l 2,672
UNP l 2,718
KPP kg 1,492
elektrina
energija
kWh
50
0,376
zamjene ili kupnje energetski uinkovitijih vozila, kao i referentne
47
Izvor: ODYSSEE baza podataka
48
Izvor EMEEES projekt Metoda 14 Energetski uinkovita vozila: http://
www.evaluate-energy-savings.eu/emeees/downloads/EMEEES_WP42_Met-
hod_14_Vehicle_EE_080226.pdf
49
Izvor: http://archive.defra.gov.uk/environment/business/reporting/index.
htm
50
Za faktore E i ER treba odrediti referentne vrijednosti koje pred-
stavljaju minimalni iznos utede energije koje se mogu oekivati
kao rezultat mjera. Te vrijednosti preporuuje EMEEES projekt,
a navedene su u Tablici 69.
Tablica 69 Preporuene referentne vrijednosti za faktore E i
ER
10
Vrsta aktivnosti Djelotvornost
E [%]
Stopa
uinkovitosti
[%]
Treninzi za vozae 26 7,5
Integracija u program
za dobivanje vozake
dozvole
26 7,5
Trening na
simulatorima vonje
10 7,5
Ugradnja ureaja za
nadzor potronje
goriva
67,5 3,8
Kako bi se izraunala ukupna uteda energije, potrebno je znati
broj sudionika u aktivnostima. Za ugradnju ureaja za nadzor
potronje goriva treba poznavati broj ugraenih ureaja.
U Hrvatskoj su posebno zanimljivi projekti ugradnje ureaja za
nadzor potronje goriva u vozilima. Kod ocjene takvih projekata
preporua se izraun uteda temeljiti na podacima o potronji goriva
prije i poslije ugradnje te na prosjenoj godinjoj kilometrai prijee-
noj u Hrvatskoj na nain opisan u prethodnom poglavlju.
Glede ivotnog vijeka ovakvih aktivnosti, uobiajeno se koristi poda-
tak da uinci treninga opadaju na godinjoj razini 10%
10
. Glede ugrad-
nje ureaja za nadzor potronje goriva, pretpostavljeno vrijeme ivota
ove aktivnosti bit e isto kao i u prethodnoj mjeri, a to je 8 godina.
Utede emisija CO
2
raunaju se na nain opisan u prethodnom po-
glavlju (Tablica 66).
poticanja eko-vonje, kao i referentne vrijednosti koje se trebaju ko-
ristiti u nedostatku podataka za pojedini projekt dani su Tablici 70.
izraun uteda energije iz projekata poticanja eko-vonje
53
Jedinine utede energije
(jedinica=voza/vozilo)


EC [kWh] Prosjena godinja potronja energije po sudioniku u
programu eko-vonje po vozau ili vozilu
Referentne vrijednosti za EC
53

Automobili Laka dostavna
vozila (< 3,5 t)
Autobusi i
kamioni (> 3,5 t)
8.723 kWh 46.520 kWh 120.720 kWh
FC [l/100km]

Prosjena potronja vozila ukljuenog u program
fc Konverzijski faktor prema Tablica 63

d [km] Referentna vrijednost prema Tablica 65
li vrijednost specifina za svakog sudionika
FES [kWh/god]
N Broj ukljuenih vozila/vozaa
ivotni vijek: Za trening aktivnosti 10% manje svake godine
Za ureaje za nadzor potronje goriva 8 godina
Smanjenje emisija CO2 [kg/god]
EMred = (EMold EMnew) x d
emisijskog faktora iz Tablica 66 i FCOLD)
emisijskog faktora iz Tablica 66 i FCNEW)
53
Izvor: ODYSSEE data base
za 1.000.000 vozaa s vozakom dozvolom te najmanje 750.000
kandidata, dok e oko 2.000.000 postojeih i buduih vozaa biti
indirektno upoznato s elementima eko-vonje kroz promidbenu
kampanju projekta. Implementacijom ECOWILL projekta oekuje
se ukupno smanjenje emisija CO
2
u iznosu od 8 Mton do 2015. go-
dinu, kroz usvojenu anticipiranu i ekoloki optimiranu vonju budu-
ih polaznika kole i postojeih vozaa. U Republici Hrvatskoj se za
vrijeme trajanja projekta oekuje provedba edukacije za minimalno
100 instruktora vonje, minimalno 850 kandidata za vozae, mini-
malno 150 ve licenciranih vozaa (kampanja eko vonje), najmanje
10 treninga eko vonje te ukupno izbjegavanje 1 kton CO
2
emisija u
prometu do 2015. godine. Na osnovi ECOWILL projekta uspostavit
e se Nacionalna kampanja eko vonje putem koje e se na osnovi
godinjih treninga provoditi edukacija licenciranih vozaa o tehnici
eko vonje.
Aktivnosti za poticanje eko-vonje su primjerice:
razvoj infrastrukture instruktora/ispitivaa certifciranih za pro-
vedbu treninga eko-vonje
posebna obuka vozaa (ukljuujui i primjerice obuku na simu-
latorima vonje)
integracija i usklaivanje minimalnog europskog standarda eko-
vonje u postupak izobrazbe vozaa kandidata
inicijacija nacionalna kampanje eko-vonje
provedba kraih treninga eko-vonje za vozae osobni i teretnih
vozila te autobusa
poticanje ugradnje ureaja za kontrolu potronje goriva u vozila
poticanje ugradnje ureaja za uinkovitije koritenje otpadne to-
pline iz rashladne tekuine motora, za vrijeme kada je motor ugaen
(konkretan primjer primjene su taksi vozila u zimskim mjesecima
za vrijeme dok nisu u pogonu).
dobrovoljni sporazumi s prijevoznikim tvrtkama
Za ovakve mjere EMEEES projekt preporua formulu za izraun je-
dininih uteda energije i referentne vrijednosti dane u Tablici 68.
programe i projekte eko-vonje
Jedinine utede energije -UFES Definicije Referentne vrijednosti

[kWh/jedinica/god]

jedinica broj sudionika u programu
E djelotvornost (%
vozaa koji su
promijenili svoje
navike kao rezultat
provedene aktivnosti
eko-vonje)

ER stopa
uinkovitosti (uinak
na utedu energije u
%)

EC prosjena
potronja energije
sudionika u aktivnosti
u kWh
Ovisi o vrsti aktivnosti
(vidjeti Tablica 69)
Iako je gore dana formula vrlo jednostavna, odreivanje faktora E
i ER moe biti problematino. Odreivanje EC je jednostavno jer
mora biti poznata potronja goriva za vozilo/vozaa obuhvaenog
aktivnostima eko-vonje u l/100 km kao i prosjena godinja kilo-
metraa (Tablica 65), tj. vrijedi:

EC se dakle odreuje za svakog sudionika (vozaa) temeljem vo-
zila kojega vozi. Meutim, ova vrijednost moe se odrediti i iz na-
cionalne statistike dijeljenjem ukupne potronje energije u sekto-
ru prometa s brojem vozaa ili se mogu uzeti podatci iz ODYSSEE
baze podataka o jedininoj potronji odreene kategorije vozila.
Formule za izraun uteda energije razine 1 i razine 2.b iz EMEEES
projekta prikazane su u Tablici 71.
Tablica 71 Preporuena formula za izraun jedininih ute-
da energije ostvarenih energetskim pregledima prema EMEEES
projektu
UFES Definicije Referentne vrijednosti
Razina 1:

[kWh/pregled/god]
DVh+f referentna
vrijednost za udio u
ukupnoj godinjoj
potronji toplinske
energije i goriva koji
je uteen kao
posljedica
energetskog pregleda
DVe referentna
vrijednost za udio u
ukupnoj godinjoj
potronji elektrine
energije koji je
uteen kao
posljedica
ACh+f ukupna
godinja potronja
toplinske energije i
goriva (kWh/god)
podatak poznat iz
prijavnog obrasca
ACe ukupna
godinja potronja
elektrine energije
(kWh/god) podatak
poznat iz prijavnog
obrasca

Za zgrade javnog
sektora:
DVh+f =3 %
DVe =2 %
Za zgrade
komercijalnog uslunog
sektora:
DVh+f =4 %
DVe =1,5 %
Za industriju:
DVh+f =2 %
DVe =1 %

Razina 2.b:

[kWh/pregled/god]
DVh+f referentna
vrijednost za udio
ukupnih moguih
uteda toplinske
energije i goriva koji
se doista i ostvario
DVe referentna
vrijednost za udio
ukupnih moguih
uteda elektrine
energije koji se doista
i ostvario
TSPh+f ukupan
potencijal uteda
energije za toplinsku
energiju i goriva
(kWh/god) podatak
poznat iz izvjea
TSPe ukupan
potencijal uteda
elektrine energije
(kWh/god) podatak
poznat iz izvjea

Za zgrade uslunog
sektora: (javne i
komercijalne)
DVh+f =25 %
DVe =25 %
Za industriju:
DVh+f =15 %
DVe =20 %

Gore navedene formule su vrlo jednostavne i primjenjive za Hrvat-
sku. Meutim, referentne vrijednosti treba ipak ispraviti. Naime,
razina doista ostvarenih uteda energije nakon provedenog energet-
skog pregleda ovisna je o kvaliteti samog pregleda. Poticanje pro-
vedbe energetskih pregleda u Hrvatskoj je putem Fonda zapoelo jo
2004. godine. Meutim, u to vrijeme nije bilo sustava za ovlaivanje
osoba za provedbu energetskih pregleda, to je dovelo do situacije
da provedeni energetski pregledi znaajno variraju s obzirom na
njihovu kvalitetu. Takoer se u Fondu nije uspostavio sustav pra-
enja ostvarenja, odnosno nije poznato koje predloene mjere su se
doista i provele. ak u nekim sluajevima nisu dostupna ni izvjea
o energetskim pregledima s procjenom potencijala za utede energi-
je. Stoga je potrebno referentne vrijednosti preporuene u EMEEES
projektu smanjiti, jer su one temeljene na iskustvima iz dugogodi-
nje provedbe vrlo jasno ureenih dobrovoljnih sporazuma (Finska,
Danska). Na temelju austrijskog pristupa
55
, za izraun razine 2.b
55
Izvor: http://www.monitoringstelle.at/Bottom-Up.500.0.html
16. Energetski pregledi
16.1. EU preporuke
EK u svojim preporukama ne navodi metode za procjenu energet-
skih uteda koje su rezultat provedbe energetskih pregleda. Meu-
tim, Direktiva 2006/32/EC o energetskoj uinkovitosti i energetskim
uslugama (ESD) istie energetske preglede kao vaan element u po-
stizanju utede energije i defnira energetske preglede kao sustavan
postupak za stjecanje odgovarajueg znanja o postojeoj potronji
energije zgrade ili skupine zgrada, tehnolokog procesa i/ili indu-
strijskog postrojenja, privatnih ili javnih usluga te za utvrivanje i
odreivanje isplativosti mogunosti za utede energije te izvjeta-
vanje o nalazima. Ista se defnicija preuzima i u Zakonu o uin-
kovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (NN 152/08).
Dodatno, u svom lanku 12. ESD propisuje da drave lanice moraju
uspostaviti sheme energetskih pregleda.
injenica je da energetski pregledi sami ne ostvaruju utede energije.
Takoer je injenica da svaki energetski pregled mora biti prilago-
en i uzeti u obzir karakteristike graevine u kojoj se pregled odvija,
te je svaki energetski pregled specifan. Meutim, svaki energetski
pregled u konanici rezultira ocjenom potencijala za utede energije
i sama ta informacija moe biti vaan i snaan pokreta aktivnosti
poboljanja EnU. Taj pokretaki efekt energetskih pregleda e biti
uzet u obzir prilikom ocjene uteda energije. Pri tome treba napo-
menuti da se u ocjenu uzimaju samo energetski pregledi koji su na
neki nain stimulirani od strane drave, kao to je u Hrvatskoj sluaj
s energetskim pregledima sufnanciranim od strane Fonda.
Metoda za ocjenu energetskih uteda razvijena je u EMEEES projek-
tu
54
. Preporuke dane u tom projektu e se koristiti za uspostavu naci-
onalne metode za odreivanje uteda energije iz shema energetskih
pregleda. Razrada dana u EMEEES projekt je vrlo opsena i nee se
ponavljati u ovom dokumentu. No, treba rei da EMEEES projekt
nudi tri opcije za ocjenu uinaka energetskih pregleda, a odabir ovisi
o raspoloivosti podataka temeljem kojih se utede mogu ocijeniti.
Prvi pristup podrazumijeva ocjenu na temelju podataka o poet-
noj potronji energije u razmatranoj graevini, drugi pristup utede
ocjenjuje temeljem utvrenih potencijala za utede energije iskaza-
nih u zavrnom izvjeu energetskog pregleda, a trei pristup je naj-
kompleksniji i zahtjeva detaljne i kontinuirane povratne informacije
o tome koje su mjere doista provedene, a koje se planiraju provesti.
Najpraktiniji pristup za Hrvatsku bio bi ocijeniti utede energije
temeljem utvrenih potencijala iskazanih u izvjeu energetskog
pregleda. U EMEEES izvjeu, ovo je proraun razine 2, opcija b.
Osnovne pretpostavke u ovom pristupu su kako slijedi:
1. potencijal za utede energije je poznat iz izvjea energetskog
pregleda
2. stupanj provedbe mjera EnU predloenih u izvjeu energetskog
pregleda nije poznat (nema praenja putem izvjeivanja, anketi-
ranja ili intervjuiranja subjekata kod kojih je energetski pregled
proveden)
U nekim sluajevima ak niti ovi uvjeti nisu zadovoljeni, tj. pone-
kad nadlena institucija (npr. Fond) ne raspolae ni zavrnim izvje-
em energetskog pregleda. Tada se mora koristiti proraun razine 1
predloen u EMEEES projektu, koji utede procjenjuje kao postotak
ukupne potronje elektrine i ostalih oblika energije.
54
Izvor: EMEEES projekt Metoda 18 Energetski pregledi: http://www.eva-
luate-energy-savings.eu/emeees/en/evaluation_tools/bottom-up.php
to je ve istaknuto, preporuena je formula razine 2.b iz EMEEES
projekta, no u nedostatku podataka primjenjuje se formula razine 1
s referentnim vrijednostima prikazanim u Tablica 72.
izraun uteda energije iz energetskih pregleda
UFES [kWh/pregled/god]
Referentna formula

TSP [kWh/god] Ukupan potencijal za utede energije u objektu prema
izvjeu energetskog pregleda
DV Referentna vrijednost za udio doista ostvarenih uteda u
ukupno procijenjenompotencijalu
DV =0,05
FES [kWh/god]

N Broj energetskih pregleda
56
ECO2 =FES x e / 1000 [t]
e =0,376 t/MWh za elektrinu energiju
e=0,300 t/MWh za toplinsku energiju
e za ostala goriva prema Prilogu 9, tablica 2 Pravilnika
o energetskim pregledima graevina (NN 05/11)
17. Izraun ukupnih uteda energije u neposrednoj
potronji
56
BU metodologija slui za izraun uteda energije koje su rezultat
provedbe pojedine mjere energetske uinkovitosti. Ukupne utede
energije ostvarene provedbom mjera dobivaju se zbrajanjem uteda
svake pojedine mjere. Pri tome je potrebno izbjei dvostruko obra-
unavanje mjera tj. utede se moraju pribrojiti samo jednom. Ovo
je posebice vano s obzirom na kategorije obveznika gospodarenja
energijom prema Zakonu o uinkovitom gospodarenju energijom u
neposrednoj potronji (Narodne novine br. 152/08) a to su: javni
sektor, veliki potroai i korisnici sredstava Fonda. Naime, javni sek-
tor i veliki potroa mogu istodobno biti i korisnici sredstava Fonda
i u tom sluaju utede se ne smiju obraunavati dvostruko.
Takoer, u Izvjeu o provedbi Nacionalnog akcijskog plana potreb-
no je mjere prijavljene od strane obveznika gospodarenja energijom
povezati s mjerama defniranim u Planu i tim mjerama pridijeliti
utede izraunate primjenom BU metodologije dane u ovom doku-
mentu.
Ukupne godinje utede vrijede onoliko godina koliki je navede-
ni ivotni vijek mjere. Podatak o ivotnom vijeku mjere naveden
je u tablinom prikazu svake metode. Podatak o ivotnom vijeku
mjere izuzetno je vaan zbog uvaavanja doprinosa pojedine mjere
u ostvarivanju nacionalnog okvirnog cilja uteda energije, o emu
rauna moraju voditi tijela nadleno za praenje i verifkaciju ute-
da energije (MINGO na nacionalnoj razini u skladu s lankom 15.
ZUKE, a Fond u svom djelokrugu u skladu s lankom 16. ZUKE).
Primjerice, ukoliko je energetski pregled izvren 2010. godine, godi-
nje utede koje se izraunaju primjenom BU metode za energetske
preglede vrijedit e do 2015. godine, ali 2016. vie se nee ubrajati u
ostvarenje nacionalnog cilja. Iz ovog razloga obveznici gospodarenja
energijom duni su u svojim izvjetajima navesti poetak primjene
mjere, a to je datum kada je provedba mjere zapoela, tj. kada je ona
tehniki u potpunosti izvedena i poela je generirati utede energije.
Preporuene vrijednosti ivotnog vijeka mjera energetske uinkovi-
tosti od strane EK dane su u Prilogu. Ove je vrijednosti potrebno
koristiti za one mjere za koje ne postoji propisana BU metoda dana
u prethodnim poglavljima ovog dokumenta.
56
uvest e se jedinstveni faktor od 5% te e se koristiti pojednostav-
ljena formula kao to slijedi:
(16.1)
gdje su
DV referentna vrijednost za udio u ukupnim potencijalima za
utedu energije koji se doista i ostvario (0,05)
TSP ukupni potencijal za utede energije prema izvjeu energet-
skog pregleda [kWh/god]
Glede razine 1, u izraunu e se koristiti preporuene EU vrijedno-
sti. No treba istaknuti da je preferirana metoda upravo ova razine
2.b s korigiranom referentnom vrijednosti za DV.
Sustav za praenje postignua energetskih pregleda u Hrvatskoj po-
trebno je znaajno unaprijediti. Za sve budue sheme energetskih
pregleda (koji e se provoditi od 2011. godine pa nadalje), trebalo bi
zahtijevati izvjea o doista provedenim mjerama EnU i postignutim
utedama u petogodinjem razdoblju nakon provedbe energetskog
pregleda (to je ujedno i dinamika kojom zakonski obveznici trebaju
provoditi energetske preglede).
I na kraju, potrebno je utvrditi vijek trajanja ovako procijenjenih
uteda energije kako bi se na ispravan nain uvrstile u ostvarivanje
nacionalnog cilja 2010. i 2016. godine. U EMEEES projektu prepo-
rua se vrijednost od 6 godina za usluni sektor i 8 godina za indu-
striju. Detaljniji podatci o stvarnoj provedbi predloenih mjera EnU
bi omoguili preciznije odreivanje ivotnog vijeka ove mjere. Za
Hrvatsku e se primjenjivati jedinstveno razdoblje od 5 godina. Ovo
je razdoblje odabrano u skladu sa Pravilnikom o energetskim pregle-
dima graevina (NN 05/11) prema kojemu su obveznici provoenja
energetskih pregleda duni izvriti ovu obvezu svakih 5 godina.
Posljedica uteda energije je i smanjenje emisija CO
2
pa i njih treba
prikazati kao jedan od rezultata projekata EnU. Emisijski faktori po
gorivima te za elektrinu energiju i toplinsku energiju iz centrali-
ziranih toplinskih sustava dani su u Pravilniku o energetskim pre-
gledima graevina (NN 05/11) te ih treba koristiti za ocjenu ovih
uinaka. U sluaju kada nije poznata struktura energenata, emisijski
faktor se uzima kao za prirodni plin ime se osigurava konzervativ-
nost procjene.
S obzirom da je pri ocjenu uteda energije BU metodama potrebno
izbjei dvostruko obraunavanje uteda energije, to se postiglo na
nain da se iz analize iskljuuju oni subjekti koji su nakon prove-
denog energetskog pregleda zatraili i dobili potporu od Fonda za
provedbu svih mjera EnU predvienih energetskim pregledom. U
pravilu, ovo je bio samo sluaj za energetske preglede sustava javne
rasvjete, pa su oni izuzeti iz ocjene.
Obvezni ulazni podaci izvjee energetskog pregleda:
Obveznici gospodarenja energijom moraju dostaviti izvjee o
energetskom pregledu u skladu s vaeom regulativom. U njemu
trebaju biti iskazani potencijali uteda svih oblika energije zaseb-
no te ukupni potencijal. Fond takoer treba zahtijevati izvjea
od korisnika kojima e se utvrditi kolike su se utede energije
ostvarile nakon provedbe energetskog pregleda, npr. kroz godi-
nje izvjetaje u razdoblju od 5 godina nakon provedbe pregleda.
Preporuena formula za izraun uteda koje rezultiraju iz energet-
skih pregleda, kao i referentne vrijednosti koje se trebaju koristiti u
nedostatku podataka za pojedini projekt dani su u Tablica 72. Kao
30. Povrat otpadne topline 20
31. Energetski uinkovita arhitektura (optimizacija toplin-
skih svojstava graevnih materijala, orijentacija gra-
evine prema prirodnom svjetlu I izvorima topline,
uporaba prirodne ventilacije)
25
32.a Dizalice topline: zrak-zrak 10
32.b Dizalice topline: zrak-voda 15
32.c Dizalice topline: zemlja 25
33. Energetski uinkoviti rashladni ureaji u sustavu kli-
matizacije
17
34. Energetski uinkoviti sustavi ventilacije (mehaniki
kontrolirani sustavi koji izvlae iskoriteni zrak i do-
bavljaju prethodno zagrijani zrak
15
35. Komercijalno hlaenje 8
36. Energetski uinkovita uredska oprema (stolna i prije-
nosna raunala, pisai, fotokopirni ureaji, fax ureaji)
3
37.a Kogeneracija ispod 5 MW 15
37.b Kogeneracija iznad 5 MW 20
38. Senzori pokreta kojim se iskljuuje rasvjeta kada nema
nikoga u prostoriji
10
39. Energetski uinkovita rasvjeta u novom ili renovira-
nom uredu
12
40. Energetski uinkovita rasvjeta na javnim povrinama
(npr. cestovna rasvjeta)
15
41. Individualni ili zajedniki bojleri nazivne snage vee
od 30 kW
25
Usluge (komercijalne i javne) organizacijske mjere i programi
42. Sustav gospodarenja energijom (npr. praenje potro-
nje energije, ISO, EMAS)
5
Promet tehnike mjere i programi
43. Energetski uinkovita vozila koja troe malo primarne
energije za prevaljenu udaljenost
100.000
km
44. Automobili: gume s niskim otporom 50.000 km
45. Kamioni: gume s niskim otporom 100.000
km
46. Aerodinamini dodatci na kamionima za smanjenje
otpora strujanja zraka
50.000 km
47. Ureaji za automatsko praenje pritiska u gumama za
kamione
50.000 km
Promet organizacijske mjere i programi
48. Prelazak na koritenje oblika prijevoza koji je energet-
ski uinkovitiji (npr. prijelaz s automobila na bicikl, s
kamiona na eljeznicu)
5
Promet mjere i programi za promjenu ponaanja
49. Ekonometar: ureaj koji daje povratnu informaciju o
potronji goriva za automobile i kamione s ciljem po-
boljanja uinkovitosti naina vonje
2
50. Optimalni pritisak u gumama 2
51. Eko-vonja 2
Industrija tehnike mjere i programi
52. Kogeneracija 15
53. Povrat otpadne topline 15
54. Uinkoviti sustavi komprimiranog zraka: uporaba
uinkovitih kompresora ili uinkovita uporaba kom-
presora
15
55. Energetski uinkoviti elektromotori i upravljanje br-
zinom
12
56. Energetski uinkoviti sustavi pumpi u industrijskim
procesima
15
57. Energetski uinkoviti sustavi ventilacije u industrij-
skim sustavima
15
Industrija organizacijske mjere i programi
58. Sustav gospodarenja energijom (npr. praenje potro-
nje energije, ISO, EMAS)
5
PRILOG 1.
ivotni vijek pojedinih mjera poboljanja energetske
uinkovitosti prema preporukama EK
Br. Mjera poboljanja energetske uinkovitosti
ivotni vi-
jek mjere
(godine)
Kuanstva tehnike mjere i programi
1.a Toplinska izolacija zgrade: izolacija zidova 30
1.b Toplinska izolacija zgrade: izolacija tavana/krova 25
2. Eliminiranje propuha materijalom koji popunjava u-
pljine oko vrata i prozora te smanjuje zrakopropusnost
zgrade
5
3. Prozori s dobrim toplinskim karakteristikama 30
4. Zamjena postojeeg spremnika tople vode novim 15
5. Izolacija cijevi za dovod tople vode 20
6. Instalacija izolacijskog materijala izmeu radijatora i
zida s ciljem refektiranja topline u prostoriju
18
7. Mali bojleri snage do 30 kW 20
8. Veliki bojleri iznad 30 kW 25
9. Kontrola grijanja: vremensko upravljanje, termostati i
termostatski ventili
10
10 Povrat otpadne topline 17
11. tedne armature za toplu vodu s ogranienjem protoka 15
12.a Dizalice topline: zrak-zrak 10
12.b Dizalice topline: zrak-voda 15
12.c Dizalice topline: zemlja 25
13. Energetski uinkovit sobni rashladni ureaj 15
14. Novi ili revitalizirani sustav daljinskog grijanja 30
15. Sunevi toplinski kolektori za pripremu tople potrone
vode
20
16. Energetski uinkoviti kuanski hladnjaci, ledenice i
kombinacije
15
17. Energetski uinkovite perilice posua, perilice rublja,
suilice rublja i perilice-suilice rublja
12
18.a Elektroniki ureaji (npr. DVD, raunalo) 3
18.b Televizori 5
19. Energetski uinkovite tedne arulje (kompaktne fuo-
rescentne arulje) za uporabu u kuanstvima
6.000 sati
20. Fluorescentna rasvjeta s elektronikim prigunicama 15
21. Energetski uinkovita arhitektura (optimizacija toplin-
skih svojstava graevnih materijala, orijentacija gra-
evine prema prirodnom svjetlu i izvorima topline,
uporaba prirodne ventilacije)
25
22. Mikro kogeneracija 15
23. Fotonaponski sunevi paneli 23
Kuanstva organizacijske mjere i programi
24. Hidrauliko balansiranje u sustavu za grijanje tako
da je topla voda u sustavu rasporeena optimalno po
prostorijama
10
Kuanstva mjere i programi za promjenu ponaanja
25. Utede elektrine energije (npr. iskljuivanje rasvjete
u prostorijama koje se vie ne koriste, iskljuivanje
elektronikih ureaja)
2
26. Utede toplinske energije (npr. Smanjivanje ili isklju-
ivanje grijanja u prostorijama koje se vie ne koriste
2
27. Pametno mjerenje koje prua informacije o potronji
energije
2
Usluge (komercijalne i javne) tehnike mjere i programi
28. Prozori s dobrim toplinskim karakteristikama 30
29. Toplinska izolacija zgrade: izolacija zidova, izolacija
tavana/krova
25

Narodne Novine: Pravilnik

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Narodne Novine: Pravilnik

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SRIJEDA, 11. SRPNJA 2012.

BROJ 77 STRANICA 9 NARODNE NOVINE

pri emu su:

pri emu su:

pri emu su:

pri emu su:

pri emu su:

pri emu su:

pri emu su:

pri emu su:

pri emu su:

You might also like