Poucavati Prava I Slobode 2

DRUGI DIO
Program obrazovanja za ljudska prava u razrednoj nastavi
Mi nismo putnici na svemirskom brodu koji se zove Zemlja, mi smo njegova posada. Mi nismo stanovnici ovoga planeta, mi smo njegovi graani. Razlika izmeu to dvoje zove se - odgovornost. Russell Schweickart
Uvod
Pripremati uenike i uenice od prvog do etvrtog razreda osnovne kole za razumijevanje, promicanje i zatitu svojih ljudskih prava i sloboda, za priznanje i potivanje prava i sloboda drugih te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u izgradnji demokratske zajednice, nije jednostavan posao. Mnogi pojmovi, vjetine, sposobnosti i djelovanja koji ine okosnicu veine programa obrazovanja za ljudska prava i drugih srodnih programa opisanih u prvom dijelu Prirunika, nadilaze razvojne mogunosti uenika i uenica u toj dobi. Svijet u kojemu ive omeen je neposrednim iskustvima steenim u obitelji i razrednoj zajednici; miljenje je jo pod utjecajem konkretnih pojmova; meusobna komunikacija je ograniena nedovoljno razvijenim rjenikom i proeta snanim i promjenjivim osjeajima itd. No to je i dob izuzetnih razvojnih mogunosti tijekom kojega se djeca sve vie okreu izvanjskom svijetu, strukturiraju svoja iskustva i uvruju svoje stavove o sebi i drugima prema odreenim pravilima i pokazuju porast interesa za sve to im je novo i neobino. Zbog tih je suprotnosti pouavanje za ljudska prava u ovoj dobi nadasve izazovan, sloen i odgovoran proces za koji ne postoje neka opa i vrsta pravila. U skladu s tim, i Program obrazovanja za ljudska prava u razrednoj nastavi, koji se predstavlja u drugom dijelu Prirunika, samo je jedan od niza moguih pristupa pouavanju i uenju za ljudsko dostojanstvo temeljeno na potivanju naela ljudskih prava i temeljnih sloboda, jednakosti, pravde i pluralizma, u niim razredima osnovne kole. Sadraj programa podijeljen je u est velikih cjelina oznaenih slovima od A do F. Prvih pet cjelina (od A do E) ine Program u uem smislu i dalje se dijele na teme, podteme i aktivnosti. esta cjelina (F) sadri ope upute o provoenju i vrednovanju obrazovanja za ljudska prava. U sklopu prve (A) cjeline, koja nosi naslov Otkrivanje sebe: Uenje za samosvijest i samopotovanje, uitelj/uiteljica se upoznaje s nainima postupnog voenja uenika i uenica prema sve dubljem opaanju i razumijevanju sebe, to se dri pretpostavkom razvoja samosvijesti i samopotovanja. Cjelinu ine etiri teme koje se razrauju kroz niz meusobno povezanih aktivnosti. Aktivnosti u sklopu prve teme namijenjene su upoznavanju tzv. osobnih oznaka. Uenici i uenice propituju svoje ime, otkrivaju njegova znaenja, upoznaju svoje tjelesne osobine, istrauju ono to vole i to ne vole, osvjetavaju i anticipiraju svoje promjene kao posljedicu rasta i uenja te tragaju za svojim obiteljskim, zaviajnim i ljudskim korijenima. U drugom dijelu potie ih se na osvjetavanje svojih elja i potreba te na
223
Pouavati prava i slobode
shvaanje razlike izmeu opeivotnih, opeljudskih i pojedinanih potreba. Trea i etvrta tema sadre aktivnosti koje vode razumijevanju i usvajanju pojmova ljudska prava i prava djeteta. Kroz njih uenici i uenice stjeu temeljna znanja o izvorima svojih prava, posljedicama njihova krenja i imbenicima njihove zatite, od obitelji i meunarodne zajednice, ukljuujui vlastitu odgovornost za uivanje svojih prava. Druga cjelina (B), koja nosi naslov Upoznavanje drugih: Uenje za razumijevanje i potivanje razlika, govori o tome kako uenicima i uenicama pomoi da uoe, razumiju, prihvate i potuju razlike meu ljudima kao bogatstvo, a ne kao problem. Cjelina obuhvaa etiri meusobno povezane teme. Prva tema je posveena osvjetavanju posebnosti ovjeka i ljudskog svijeta, a druga upoznavanju kulturnih razlika i slinosti u neposrednoj okolini, domovini i svijetu. Trea tema se bavi problemom stereotipa, predrasuda i diskriminacije. Uenici i uenice se potiu na osvjetavanje stereotipa i predrasuda meu ljudima te na razotkrivanje veza izmeu predrasuda i diskriminacije. Osobita pozornost posveena je razumijevanju prirodnih i drugih imbenika koji utjeu na pojavu razlika meu ljudima, ali i na omalovaavanje, podinjavanje i iskoritavanje drugih. Pojedine aktivnosti izravno su usmjerene na oslobaanje od vlastitih stereotipa i predrasuda, osobito onih koje se odnose na rodne razlike. U sklopu posljednje teme, razlike meu pojedincima i grupama predstavljene su ne samo kao opeljudsko pravo nego i kao opeljudsko dobro koje je dovelo do promjena i razvoja u svijetu. U treoj cjelini (C), koja je naslovljena ivot u demokratskoj zajednici: Uenje za demokratsko graanstvo, daju se preporuke kako uenike i uenice pripremati za ulogu upuenog, aktivnog i odgovornog graanina demokratskog drutva. Prva tema sadri aktivnosti kroz koje uenici i uenice upoznaju temelje demokratske zajednice, kao to su sloboda, razliitost i jednakopravnost, pravednost te mir i sigurnost. Druga je tema posveena pitanju odgovornosti graanina za dobrobit zajednice ureene na demokratskim naelima. Ovdje se posebna pozornost posveuje razumijevanju i prihvaanju odgovornosti za vlastite postupke, shvaanju vanosti suradnje i solidarnosti meu ljudima te potivanju prava na privatnost kao temeljnog ljudskog prava. Razumijevanje naina na koji djeluje vlast, osvjetavanje vanosti potivanja pravila i zakona te prihvaanje odgovornosti za aktivno sudjelovanje u odluivanju, ine sadraj posljednje teme u sklopu ove cjeline. etvrta cjelina (D), koja nosi naslov Izgradnja i uvrenje mira: Uenje za mirno rjeavanje sukoba, sadri velik broj aktivnosti kroz koje uenici i uenice postupno ue kako prepoznati, odgovoriti i rijeiti sukob na miran nain. Aktivnosti su strukturirane u osam meusobno povezanih tema. U prvoj temi uenici i uenice upoznaju razliite oblike sukoba, osvjetavaju razlike meu njima, kao i razlike izmeu sukoba i nasilja. Druga tema je posveena osvjetavanju imbenika koji izazivaju sukob. Ostale teme sadre aktivnosti kroz koje uenici i uenice ue tehnike mirnog rjeavanja sukoba. Osobita pozornost posveena je razvoju vjetina prepoznavanja svojih osjeaja i osjeaja drugih, potivanju tih osjeaja, uenju tehnika dijaloga, pregovaranja, posredovanja i, openito, razvoju verbalnih i neverbalnih komunikacijskih vjetina. U posljednje dvije teme naglasak je stavljen na zajedniko planiranje i ostvarivanje cilja, ime se sukob pretvara u priliku za uenje o tome kako izgraditi i uvrstiti mir u nama i oko nas.
224
Program obrazovanje za ljudska prava u razrednoj nastavi
U posljednjoj programskoj cjelini (E), koja nosi naslov Ouvanje cjeline svijeta: Uenje za globalnu perspektivu, uenicima i uenicama se pomae da razumiju sloenu mreu ivota, kao i da prihvate vlastitu odgovornost za ouvanje cjeline svijeta. U skladu s tim se u sklopu prve teme svijet predstavlja kao velika i sloena obitelj, ija dobrobit ovisi o ouvanju raznolikosti i povezanosti njenih lanova. Druga tema sadri aktivnosti koje potiu uenike i uenice na razmiljanje o budunosti te na razumijevanje i prihvaanje vlastite odgovornosti za odreivanje i osiguranje buduih ciljeva. Zavrni dio Programa (F), koji nosi naslov Primjena i osiguranje kvalitete u primjeni Programa, posveen je pitanju izbora odgovarajuih strategija i metoda te postupaka vrednovanja i osiguranja kvalitete u obrazovanju za ljudska prava. S obzirom da je to podruje vie od drugih usmjereno na razvoj stavova i djelovanja u skladu s naelom dostojanstva ljudske osobe, jednakosti i pravde, naglasak se stavlja na iskustveno, istraivalako, interaktivno, suradniko i anticipativno uenje i pouavanje. Razred i kola postaju radionice u kojima uenici i uenice stjeu znanja, razvijaju vjetine i njeguju sposobnosti koje su im prijeko potrebne za suoavanje sa ivotnim izazovima. U prvom dijelu tog poglavlja opisuju se strategije i metode aktivnog uenja, od provoenja projekata, izrade razrednih novina, uenikog dopisivanja i razgovora u krugu, do uenja kroz igru, voenja pedagokih radionica i integriranog dana, odnosno tjedna. Potom se govori o suradnji roditelja i kole te daju posebne upute za izbor strategija i metoda rada na Programu. Zadnji dio ove cjeline posveen je osiguranju kvalitete u radu na Programu i, openito, obrazovanju za ljudska prava. Osim opih informacija o praenju i vrednovanju, daju se posebne upute za vrednovanje i samovrednovanje te uvodi SOK posebno izraen instrument za samovrednovanje i osiguranje kvalitete u uenju i pouavanju za ljudska prava u razredu i koli. I dok je prvi dio Prirunika namijenjen svim uiteljima i uiteljicama osnovne kole, Program je prvenstveno pisan za potrebe razredne nastave. Usprkos tome, mnoge aktivnosti, osobito one koje su predviene za rad u etvrtom razredu, mogu se s lakoom prilagoditi i provoditi u petom i estom razredu (u nastavi hrvatskog jezika, stranih jezika, povijesti, zemljopisa, informatike i sl.), kao i u sklopu slobodnih aktivnosti. No Program ne sadri recepte za pouavanje o ljudskim pravima niti je on puki dodatak ionako pretrpanoj satnici uenika i uenika. On je samo okvir koji uitelji i uiteljice trebaju mijenjati i nadopunjavati u skladu sa svojim i uenikim potrebama, interesima i mogunostima, i to tako da se ciljevi i sadraji obrazovanja za ljudska prava ugrade u cjelokupnu nastavu i ivot kole. Konani cilj obrazovanja za ljudska prava nije i ne smije biti gomilanje neiskoristivih informacija nego stjecanje znanja, razvijanje vjetina, usvajanje stavova i prihvaanja ponaanja koji su neodvojiv dio sveobuhvatne pripreme djece i mladih za aktivno i odgovorno sudjelovanje u izgradnji demokratske zajednice ureene na naelima prava i sloboda, jednakosti, nediskriminacije i pravde.
225
Otkrivanje sebe: u
enje za samosvjest i samopotovanje
227
Tko sam ja, to volim, to ne volim, emu teim, to izbjegavam, zato se tako ponaam itd., neka su od pitanja koja nas prate cijeli ivot. Otkrivanje tih osobina, njihovo mijenjanje ili jaanje, kao i razvoj sigurnosti u sebe, samopotovanje i odgovornost prema sebi, kljune su pretpostavke kvalitetnih odnosa s drugima. One ovise o znanjima i vjetinama koji se ue kroz razgovor sa sobom i komunikaciju s drugima. Samosvijest i samopotovanje ne nasljeujemo roenjem nego stjeemo promatranjem, uenjem i ivotom u zajednici. Stoga je pitanje Tko sam ja neodvojivo od pitanja Kome pripadam i to predstavljam drugima, odnosno Koliko vrijedim u odnosu na druge. Te spoznaje utjeu na razvoj osobnog dostojanstva, jer govore o priznanju pojedinca od strane drugih, a to znai o njegovim pravima i odgovornostima u drutvu kojemu pripada. Pojedinac treba druge, ne zato da bi zanijekao sebe nego da bi, u zajednici s drugima, uivao svoja prava i sloboda. Otkrivanje sebe izrazito je sloen dio ljudskog iskustva. Ono je bremenito preprekama kojih esto nismo svjesni ili preko kojih ne znamo prijei. Zanemarimo li te prepreke, one se poinju mnoiti i ugroavati nae odnose prema sebi i drugima. Time ne samo da udomljujemo stranca u sebi nego si uskraujemo osjeaj zadovoljstva koji proizlazi iz samootkrivanja. U priruniku za uitelje o poticanju razvoja samopotovanja kod uenika i uenica, Robert W. Reasoner1 izdvaja pet temeljnih dimenzija i odreuje zadatke za razvoj svake od tih dimenzija: osjeaj sigurnosti (postavljanje realistinih zahtjeva, konzistentno pridravanje pravila, razvoj samopotovanja i odgovornosti); osjeaj identiteta ili samopoimanja (osiguranje povratne informacije, poznavanje snaga svakog uenika/uenice, iskazivanje ljubavi i prihvaanja, pruanje pomoi prilikom ocjenjivanja uenikih prednosti i nedostataka);
1
Reasoner, Robert, W. Building Self-Esteem: Teachers Gide and Classroom Matrials: Elementary Unit. Consulting Psychology Press, 1982.
osjeaj pripadanja (stvaranje odgovarajueg ozraja, poticanje prihvaanja i ukljuivanja drugih); osjeaj svrhe (pokazivanje oekivanja, izgradnja povjerenja i vjere, pomo uenicima/ uenicama u postavljanju svojih ciljeva); osjeaj sposobnosti (pomo uenicima/uenicama u izboru i donoenju odluka, osiguranje poticaja i potpore, pomo u samovrednovanju, osiguranje priznanja i nagraivanja). S obzirom da je ovaj dio Programa usmjeren na razvoj samosvijesti i samopotovanja uenika i uenica u svezi s njihovim ljudskim pravima i slobodama, on je razraen s osloncem na sljedea dva polazita: svaki ueni/uenica posjeduje osobine po kojima je istovremeno i poseban/posebna i slian/slina svim drugim uenicima i uenicama; zadatak obrazovanja je da mu/ joj pomogne uoiti, razumjeti, potivati i razvijati osobine po kojima je posebna/ posebna, kao i one osobine koje dijeli s drugima; svakom ueniku/uenici, kao ljudskom biu, pripadaju sva prava i slobode utvrene Opom deklaracijom o ljudskim pravima i, kao djetetu, sva prava i slobode utvrene Konvencijom o pravima djeteta, bez obzira na spol, rasu, boju koe, etniku ili nacionalnu pripadnost, socijalno podrijetlo i sposobnosti; zadatak obrazovanja je da ga/ju upozna sa temeljnim naelima tih dokumenata kako bi sebe vidio/vidjela i potovao/potovala i kao nositelja prava i sloboda koja dijeli sa svim drugim ljudima i svom drugom djecom. U skladu s tim sredinji cilj cjeline Otkrivanje sebe je poticanje uenika i uenica na uoavanje i razumijevanje svojih osobina te na povezivanje tih osobina sa svojim pravima i slobodama. Povezivanjem te dvije dimenzije uenja o sebi, postavljaju se temelji za razvoj samosvijesti i samopotovanja. Taj se cilj ostvaruje u sklopu etiri iroke teme: Moja osobna iskaznica Moje potrebe i elje Moje potrebe i prava Zatitnici mojih prava Prva tema sadri aktivnosti koje su usmjerene na uoavanje, istraivanje, propitivanje, otkrivanje i komuniciranje temeljnih sastavnica svijesti o sebi, kao to su: ime, tjelesni ustroj, preferencije, promjene i podrijetlo. Cilj je razvoj pozitivnog odnosa prema sebi putem razmjene iskustva s drugima u ozraju otvorenosti, uzajamnog potovanja i odgovornosti. Tome su usmjerene i one aktivnosti koje pomau ueniku/uenici da osvijesti i suprotstavi se utjecajima okoline koji podcjenjuju njegove mogunosti i dovode do pojave samoispunjajueg proroanstva. . U sklopu druge teme govori se o potrebama i eljama kao bitnim sastavnicama osobnosti. Uenicima i uenicama se pomae da uoe i razumiju razliku izmeu opeivotnih potreba,
228
o kojima ovisi naa zika egzistencija, opeljudskih potreba, o kojima ovisi naa ljudska egzistencija i individualnih potreba, odnosno elja, o kojima ne ovisi ni naa zika ni naa ljudska egzistencija, ali koje su bitne za samopoimanje i samopotovanje. Osvjetavanje tih razlika vodi nas u treu temu, Moje potrebe i prava, u sklopu koje se opeljudske potrebe povezuju s ljudskim pravima. Uenici i uenice se potiu da sebe vide kao nositelje ljudskih prava i sloboda, ali i kao nositelje posebnih prava i sloboda koji pripadaju svakom djetetu. Od njih se trai da svoje svakodnevno iskustvo dovode u vezu s temeljnim naelima Ope deklaracije o ljudskim pravima i Konvencije o pravima djeteta, ije se pojednostavnjene verzije nalaze na kraju Prirunika. U tom sklopu im se pomae da, sukladno svojoj dobi, shvate probleme zatite ljudskih prava, upoznaju neke sluajeve krenja tih prava i osvijeste njihove posljedice. Zadnja tema, Zatitnici mojih prava, sadri aktivnosti kroz koje se uenici i uenice upoznaju s imbenicima zatite svojih prava. Od njih se trai da identiciraju prava koja ostvaruju u obitelji, koli, lokalnoj zajednici i dravi te, konano, na meunarodnoj razini. Hrvatska je predstavljena kao lanica velike obitelji zemalja svijeta okupljenih pod krovom Ujedinjenih naroda, ali i kao lanica velike obitelji europskih zemalja okupljenih pod krovom Vijea Europe. Uenici/uenice stjeu temeljna znanja o sustavu zatite ljudskih prava, od meunarodnog dokumenta, ustava, zakona i propisa, do statuta kole. Zavrne aktivnosti usmjerene su na pitanje odgovornosti i samoodgovornosti u zatiti ljudskih prava, kao bitnih karika u poticanju razvoja samosvijesti i samopotovanja. U tekstu se istie da razmjena iskustava i doivljaja u razredu treba voditi razvoju osjeaja sigurnosti u sebe i samopotovanja, kao i potovanju drugih, kole i drutva u cjelini. Uspjeh u tome u velikoj mjeri ovisi o ponaanju uitelja i ozraju u uionici i koli. Otvorenost, meusobno povjerenje i uvaavanje, kojima se potvruje sloboda, neovisnost i dostojanstva i uenika i uitelja, glavna su obiljeja odgovarajueg kolskog i razrednog ozraja. U ozraju nepovjerenja, napetosti, pretjeranog nadzora i autoritarnosti uitelja, uenici i uenice ne stjeu sigurnost u sebe i svoje snage nego se ue podinjavanju i poslunosti, ime kola postaje suodgovorna za nedostatak njihove samosvijesti i samopotovanja. Za ostvarivanje ciljeva ove teme, prijeko je potrebno raditi na usklaivanju utjecaja obitelji, kole i drutva. Nije, naime, dovoljno da se u koli potie razvoj samosvijesti s osloncem na prava i odgovornosti, a da se tim vrijednostima u drutvu ne pridaje osobita pozornost. Ako je drutvo usmjereno na druge vrijednosti, ako se u svakodnevnom ivotu ne naglaavaju ista naela odnosa meu ljudima koje naglaava kola i ako uenik/uenica ivi u uvjetima koji mu/joj ne ostavljaju prostora za razvoj neovisnosti i osobnog dostojanstva, otvorenost i demokratinost kolske sredine moe proizvesti suprotan uinak - uvrstiti stav da su to samo prie za malu djecu i da treba misliti samo na ili za sebe ili, pak, potaknuti osjeaj nezadovoljstva zbog nemoi da se, usprkos steenom znanju i vjetinama, neto moe i promijeniti.
229
A.1. Moja osobna iskaznica

Cjelina Moja osobna iskaznica sadri aktivnosti kojima se kod uenika i uenica u prva etiri razreda osnovne kole pomae u uoavanju, istraivanju i razumijevanju temeljnih elemenata svijesti o sebi, kao to su: ime, tjelesni ustroj, preferencije, promjene i podrijetlo. Samoosvjetavanje zapoinje vjebama kojima se propituje vlastito ime, njegovo podrijetlo i naini na koje se ime koristi u komunikaciji s drugima. U nastavku se istrauju tjelesne posebnosti i potie razumijevanje uloge tijela, tjelesnih osjeta i funkcija u uspostavljanju i mijenjanju slike o sebi. Nakon toga se prelazi na otkrivanje, imenovanje i razumijevanje onoga to uenici i uenice vole, odnosno ne vole, te na razumijevanje razvojnih promjena i oblikovanje idealne slike o sebi. Na kraju ove cjeline govori se o podrijetlu. Tema se obrauje osvjetavanjem pripadnosti na tri razine: obitelj, zaviaj i ljudski rod.
230
Svrha osobne iskaznice nije u tome da uenici i uenice samo nabrajaju (diferenciraju i imenuju) obiljeja i osobine koje ih ine posebnima nego da, upoznavajui ih, prema sebi uspostave pozitivan odnos. To se moe postii tako da svoje osobine usporeuju s osobinama drugih uenika i uenica te da se osobine svih komentiraju u ozraju otvorenosti, uzajamnog potovanja i odgovornosti prema onome to se govori o sebi i drugima. Takvo je ozraje nezaobilazno u razvoju osjeaja sigurnosti u sebe to je, pak, najvanija spona izmeu svijesti o sebi i potovanja sebe. No da bi se postigao taj cilj, potrebno je ve u ovoj dobi osigurati mogunosti za osvjetavanje smetnji razvoju samosvijesti, sigurnosti u sebe i samopotovanju. Mnogi uenici i uenice nerijetko su izloeni podcjenjivanju svojih sposobnosti u kui, koli i meu vrnjacima. Iako se dio djece uspijeva oduprijeti, mnoga postupno podlijeu podcjenjivanjima, osobito ako su ona esta i ako dolaze od osoba koje su djetetu znaajne (lanovi obitelji, uitelj/uiteljica, vrnjaci). Ta je pojava poznata kao samoispunjajue proroanstvo i o njoj smo pisali u prvom dijelu prirunika. Otkrivanje i jaanje vlastitih prednosti i sprjeavanje pojave samoispunjajueg proroanstva, jednako je tako svrha rada u sklopu ove cjeline.
Moja osobna iskaznica
Zadatak: razumijevanje, nabrajanje i pravilno koritenje pojmova koji pripadaju podruju osobnosti. Kljune rijei: osobni podatak, osobnost, osobina, osobna iskaznica, putovnica. Razred: 2., 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, priroda i drutvo, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal (Moja osobna iskaznica), papir velikih dimenzija, olovke. Tijek aktivnosti:
1 Uitelj/uiteljica podijeli uenicima i uenicama pisani materijal Moja osobna iskaznica s

nedovrenim reenicama koje treba nadopuniti. Obrazac moe sadravati sljedee podatke:
Moje ime i prezime je ............................................................................................................................... Idem u .......................................... razred osnovne kole ....................................................................... Moja kola se nalazi u gradu/mjestu . ................................................................................................... u ulici .................................................................................... kuni broj .................................................. Broj telefona moje kole je ........................................................................................................................ Email moje kole je .................................................................................................................................... Web-stranica moje kole je ...................................................................................................................... Ime i prezime mog uitelja/uiteljice je ................................................................................................ Ime i prezime ravnatelja/ravnateljice moje kole je ............................................................................ Imena mojih roditelja su ........................................................................................................................... Imena moje brae i sestara su ................................................................................................................. Imena mojih baka i djedova su ............................................................................................................... Ime moje/mog najbolje/g prijateljice/prijatelja je ............................................................................... Ime mog kunog ljubimca je ................................................................................................................... Roen/a sam ............................................................. u .............................................................................. Imam godina .............................................................................................................................................. Visok/visoka sam .......................................... metar i .......................................... centimetara. Teak/teka sam ........................................... kg. Moja najdraa ivotinja je ....................................................................................................................... . Moj omiljeni cvijet je ................................................................................................................................ Moja omiljena boja je ................................................................................................................................ Moje omiljeno jelo je ................................................................................................................................ Moj omiljeni knjievnik/knjievnica je ................................................................................................. Moja najmilija knjiga je ............................................................................................................................ Moj najdrai predmet u koli je .............................................................................................................. S prijateljima i prijateljicama najvie se volim igrati .......................................................................... Moj omiljeni sport je ............................................................................................................................... . Moja omiljena video-igra je ..................................................................................................................... Moj najdrai strip je .................................................................................................................................. Moj najdrai lm je ................................................................................................................................... Moja omiljena igraka je .......................................................................................................................... .................................................................... (moj potpis) Nakon to svi uenici i uenice odgovore, povede se razgovor o podacima koje su unijeli u 2 obrazac. je osobni podatak? *Koji su osobni podaci najvaniji? Zato? *to je osobna iskaznica? ? *to *to je putovnica? *Koji osobni podaci odreuju uenike ili uenice? *Gdje se oni nalaze? *Kad je potrebno znati te podatke? *Jesu li neki podaci koji su bitni za uenika ili uenicu ovdje izostavljeni? *Je li bilo teko nadopuniti neke reenice? Koje? Zato?
231
3 Uitelj/uiteljica nacrta krug na plou ili na veliki papir na koji upie Ja uenik/uenica.
Koristei tehniku oluje ideja, uenici i uenice nabrajaju sve to im padne na pamet kad to proitaju. Odgovori se piu oko kruga. Ako se ponavljaju, uz njih se stavljaju crtice. Na kraju se crtice zbroje. Najei odgovori pokazuju kako uenici i uenice sebe vide u toj ulozi i koje osobine tada sebi pripisuju.
A.1.1. Moje ime

Moje ime je dio mene
Zadaci: razumijevanje uloge imena u oblikovanju svijesti o sebi razumijevanje promjena u koritenju vlastitog imena tijekom odrastanja. Kljune rijei: ime, osobno ime, obiteljsko ime (prezime), nadimak, razvoj svijesti o sebi, intervju. Razred: 1., 2. i 3. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, priroda i drutvo, vjeronauk, strani jezik, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, olovke. Tijek aktivnosti:
232
1 Nakon to uenici i uenice utvrde sastavne dijelove imena (vlastito ime i prezime), uitelj/
uiteljica podijeli svima pitanja za voenje Intervjua o imenu sljedeeg sadraja: Kako se zove? Ima li jo neko ime? Kako te zovu roditelji (braa, sestre, prijatelji, baka i djed)? Je li tvoje ime tebi vano? Zato? Bi li lako prihvatio/prihvatila promjenu svoga imena? Zato? Bi li ljudi mogli ivjeti bez imena? Zato? Uenici i uenice rade u paru, pri emu se meusobno izmjenjuju u ulozi ispitivaa i ispitanika. Nakon to su svi odgovorili na pitanja, povede se razgovor o tome to ime znai za svijest pojedinca o sebi.
2 U drugom dijelu aktivnosti uenici i uenice trebaju uoiti promjene u koritenju imena
tijekom odrastanja. Dvoje uenika ili uenica igraju uloge mlaeg i starijeg brata, odnosno sestre, a uitelj/uiteljica i ostali uenici i uenice predstavljaju publiku. U naem igrokazu stariji brat (S), koji ide u trei razred, prepire se s trogodinjom sestrom (M) zbog pokidane biljenice: S: (ulazi u sobu u kojoj se M igra; zaprepateno) to je sad ovo? Moja biljenica iz matematike pokidana!! Ana, jesi li ti to uinila? M: (planim glasom) Nije Ana! Nije Ana! S: (ljutito) A nego tko nego ti? Tko bi u kui to jo mogao napraviti osim tebe?! M: (i dalje planim glasom) Nije Ana, Ana dobra. S: Ana dobra? Ma kako da ne! Nisam li ti sto puta rekao da ne dira moje stvari? Da ne dira razumije! (uputi se prijetei prema M) Sad mi te je zaista dosta! Jo i lae! Stvarno si zasluila batine! M: (plaui, zastraena) Ne tui Anu. Ana dobra. Ana nee kidati. S: (mirnijim glasom) Nikad vie? M: (i dalje plaui) Ne, nikad vie! S: (nareujui) Reci Ja vie nikad neu kidati Pavlove biljenice! M: (ozbiljnim glasom) Ana vie nikad nee kidati Pavlove biljenice! S: Dobro, to je sad rijeeno, ali zapamti to si obeala! Napravi li to jo samo jednom, nakon ovog obeanja, batine ti ne ginu!
3 U treem razrede moe se povesti razgovor o zadovoljstvu, odnosno nezadovoljstvu osobnim

imenom. U uvodu uitelj/uiteljica napomene da svi imamo odreeni odnos prema svom imenu: netko misli da mu ime lei, drugi da mu je predugako ili prekratko, trei da ne zvui lijepo, etvrti bi radije da ima ime neke slavne osobe itd. Kao uvod za razgovor uenici i uenice nadopunjuju sljedee reenice: Svia mi se moje ime, jer . .............................................................................................................. Ne elim mijenjati svoje ime, jer . ................................................................................................. elio/eljela bih promijeniti svoje ime, jer ................................................................................. Htio/htjela bih se zvati ........................................, jer ..................................................................... Tko eli, ita svoje odgovore, a ostali ih komentiraju i postavljaju pitanja. U zakljuku se naglasi vanost imena u razvoju svijesti o sebi i, s tim u svezi, ukae na promjene u koritenju imena tijekom odrastanja.
233
Zna
enje i podrijetlo moga imena
Zadaci: osvjetavanje (uoavanje, ralanjivanje i imenovanje) razlika u znaenju i podrijetlu imena usporeivanje imena u razliitim jezicima. Kljune rijei: znaenje imena, podrijetlo imena. Razred: 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, priroda i drutvo, likovna kultura, strani jezik, vjeronauk, sat razredne zajednice. Materijali: papir velikih dimenzija, radni materijal (po potrebi), omasteri u boji, ploa ili pano s tablicom. Tijek aktivnosti:
1 Povede se razgovor o tome to znae imena uenika i uenica u razredu. Na ploi ili
velikom panou nacrta se tablica podijeljena u dva stupca. U prvi stupac se upiu imena uenika i uenica prema redoslijedu sjedenja (ne abecednim redom), a u drugi znaenje imena. Zadatak je doi do to vie neobinih odgovora (npr. Tihana - tiha, mirna, neujna itd.; Pero - ptije pero, pero za pisanje, pera itd.; Dijana boica lova, dijamant itd.). Potom slijedi razgovor o podrijetlu pojedinih imena (po cvijetu, djedu, baki, crkvenom kalendaru i sl.). znai tvoje ime? *Ima li u razredu imena kojima nije lako odrediti znaenje? *Moe li ? *to neto rei o podrijetlu svoga imena (kako si, po kome, dobio ime)?
2 U aktivnosti Svako ime ima svoju boju, uenici i uenice odreuju boju svoga imena.
Postupak je slian onome iz prethodne aktivnosti. Nacrta se tablica podijeljena na dva stupca. U prvome se okomito upiu boje, a u drugome se crticama oznai koliko je pojedina boja birana. Kada se svim imenima pridrui odgovarajua boja, kolone se zbroje. Prema dvije do tri najee boje odredi se boja razreda - npr. plava ako prevladava plavi spektar (ljubiasta, plava, zelena), ili crvena ako prevladava crveni spektar (crvena, naranasta, uta).
3 Aktivnost moe prerasti u viednevni istraivaki projekt o znaenju ili podrijetlu imena koje
nalazimo u drugim kulturama. U Hrvatskoj i drugim europskim zemljama ime se obino vezuje uz crkveni kalendar, Kinezi ga vezuju uz prirodne pojave ili biljke, a Indijanci uz ivotinje itd. Podaci se prikupljaju u kolskoj ili gradskoj knjinici uz koritenje enciklopedija i Interneta, a u projekt se mogu ukljuiti roditelji, lokalni strunjaci, stariji uenici i dr. Svaka grupa izrauje izvjetaj (dosje) koji sadri cilj, metode (postupak), rezultate istraivanja i dodatne materijale, kao to su slike, ilustracije i sl. Rezultati se predstave u uionici ili na kolskoj izlobi.
Halo, ja sam
234
Zadaci: razumijevanje pojma samopredstavljanje uoavanje i razumijevanje razlika izmeu prihvatljivog i neprihvatljivog samopredstavljanja shvaanje da sebe predstavljamo i nainom na koji govorimo o drugima. Kljune rijei: samopredstavljanje, prihvatljivo i neprihvatljivo samopredstavljanje, druga osoba, telefonski razgovor. Razred: 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, strani jezik, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, olovke, mobitel ili telefon. Tijek aktivnosti:
1 Aktivnost zapoinje simulacijom telefonskog razgovora izmeu dvoje/dvije uenika/uenice

od kojih jedan/jedna igra uenika/uenicu 3. ili 4. razreda, a drugi/druga oca ili majku svog prijatelja (ili uitelja/uiteljicu, starijeg brata ili sestru, susjeda ili susjedu, osobu na centrali u djejoj bolnici i sl.). Da bi igra bila zanimljivija, moe se koristiti mobitel. Ovdje se daju tri verzije telefonskog razgovora izmeu Filipa i oca Filipova prijatelja Marka. Bok, gospodine Kova, je l mogu dobit Marka? Halo, tko je tamo? A, vi ste! Marka, molim. Dobar dan, gospodine Kova. Ovdje Filip, Markov prijatelj. Mogu li razgovarati s Markom. je od tri primjera razgovora izmeu Filipa i Markova oca najprihvatljiviji? Zato? *Koji ? *Koji je neprihvatljiv? Zato? *Kojih se pravila trebamo pridravati kad razgovaramo s prijateljima (ili roditeljima, nepoznatim osobama itd.)?
2 Za vjebu Ma, da on/ona! uitelj/uiteljica podijeli uenicima i uenicama papirie s po

dvije do tri reenice u kojima netko govori o treoj osobi na prihvatljiv ili neprihvatljiv, odnosno pristojan ili nepristojan nain. Treba zaokruiti one reenice u kojima se, po njihovu miljenju, trea osoba spominje na prihvatljiv ili pristojan nain. Sljedee reenice mogu posluiti kao podsjetnik: a1) Mama, ona mi smeta! a2) Mama, Ana mi smeta!
b1) Ivan je iaio nogu i mora leati. Reci, molim te, Tamari da ga posjeti nakon kole. b2) Moj mali lei jer je iaio ruku. Reci, molim te, svojoj maloj da ga posjeti nakon kole. c1) Ona budala mi je na nogometu poderala majicu. c2) Sinia mi je na nogometu poderao majicu. znai pristojno govoriti o nekoj osobi koja nije prisutna? *Kad je koritenje rijei kao to ? *to su moj/moja mali/mala, on/ona i sl. neprihvatljivo? *Kad se time vrijea osoba o kojoj se govori? *Zato se kae da sebe predstavljamo i nainom na koji govorimo o drugima?
3 Uitelj/uiteljica proita sljedeu kratku priu kao polazite za razgovor:

U razred je dolo dvoje novih uenika. Prvi je tiho uao u uionicu, sjeo u klupu, nastavio zuriti ispred sebe i nije progovorio ni rijei. Drugi je zastao na vratima i povikao: Bog svima, ja sam Igor. Doselio sam se iz ............................ Veseli me to sam doao ba u va razred. Bilo bi mi drago da se to prije upoznamo i postanemo prijatelji. mislite o ponaanju prvog/prve uenika/uenice, a to o ponaanju drugog/druge? ? *to *Zato je predstavljanje vano u takvoj situaciji? *Je li bolje da se novi/nova uenik/uenica sam/sama predstavi ili to treba uini uitelj/uiteljica? Zato? *to je u predstavljanju potrebno rei? *Je li netko bio u slinoj situaciji? *Tko te i kako predstavio razredu? *Kako si se osjeao/osjeala po dolasku? *Kako su se uenici i uenice odnosili prema tebi?
235
Ime koje boli

Zadaci: prepoznavanje i razumijevanje razlika izmeu imena i nadimka razlikovanje prihvatljivih od neprihvatljivih (uvredljivih) nadimaka osvjetavanje posljedica koje neugodni nadimci mogu imati za pojedinca. Kljune rijei: ime, nadimak, nadimak od milja, uvredljivi nadimak. Razred: 2., 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal (po potrebi), papir velikih dimenzija, omasteri, ploa, kreda. Tijek aktivnosti: Napomena: Na poetku aktivnosti povede se razgovor o nadimcima. Uitelj/uiteljica objasni da se mnogi ljudi, osim po osobnom imenu i prezimenu, prepoznaju po nadimcima koje esto dobiju tijekom djetinjstva u obitelji ili koli. Nadimci mogu nastati skraivanjem imena ili prezimena, ali i na mnoge druge naine koje bi trebalo istraiti tijekom ove aktivnosti. ima nadimak? Koji? *Kako si dobio/dobila nadimak? *Tko je zadovoljan svojim ? *Tko nadimkom? Zato? *Tko nije zadovoljan svojim nadimkom? Zato? *Tko nema nadimak? *Da moe birati, koji nadimak bi rado imao? Zato?
1 Nakon toga se povede razgovor o lijepim, runim i neutralnim nadimcima. Uitelj/uiteljica

na ploi nacrta tablicu s etiri stupca. Na vrhu se upiu rijei nadimak, lijep, ruan, ni lijep ni ruan. U prvi stupac se ispiu nadimci uenika i uenica, a potom se olujom ideja dolazi do drugih neobinih nadimaka koji se dodaju prvima (npr. Munja, Frka, Vuk, eca
i sl.). Uenici i uenice uz svaki nadimak stavljaju krii u jedan od stupaca, ovisno o tome ocijene li da je neki nadimak lijep, ruan ili neutralan.
2 U treem dijelu aktivnosti uitelj/uiteljica usmjerava pozornost razreda na nadimke koji

su uvredljivi. Cilj nije samo odrediti koji su to nadimci nego i osvijestiti njihove nepoeljne uinke. nadimci su uvredljivi? *Kako do njih dolazi? *Kako se osjea osoba koja nosi takav ? *Koji nadimak? *Koje posljedice takav nadimak moe imati? *Ima li nepristojnih nadimaka u naem razredu? *to moemo uiniti da se takvi nadimci ne pojavljuju meu nama?
3 Na kraju se uenici i uenice pismeno obveu da nee koristiti uvredljive nadimke. Tekst
Obvezujemo se da neemo koristiti uvredljive nadimke ispie se na papir velikih dimenzija ispod kojega se svi potpiu. Na kraju se papir objesi na vidljivo mjesto na zidu.
236
A.1.2. Istraivanje tijela
Tjelopis
Zadaci: imenovanje dijelove tijela opisivanje ugodnih i neugodnih tjelesnih osjeta razumijevanje veze izmeu tjelesnih osjeta, raspoloenja pojedinca i slike o sebi. Kljune rijei: tijelo, dijelovi tijela, tjelesni osjeti, raspoloenje. Razred: 2., 3. i 4. Povezivanje: tjelesna i zdravstvena kultura, hrvatski jezik, jezici manjina, priroda i drutvo. Materijali: strunjae, marama ili ira vrpca, biljenica, olovke. Tijek aktivnosti:
1 Aktivnost se odvija u parovima. Jedan uenik/uenica prstom dodirne dio svog tijela koji
drugi/druga imenuje, nakon ega mijenjaju uloge. Onaj tko odgovara, mora tono imenovati dio tijela koji suigra/suigraica pokae (npr. obraz, mii potkoljenice, dlan, una resica i sl.). Ako ne zna odgovor, pomo najprije trai od suigraa/suigraice, a potom od uitelja/ uiteljice koji/koja ispisuje na plou sve rijei za koje su uenici i uenice traili pomo. Na kraju aktivnosti svaka nepoznata rije se jo jednom pred svima objasni.
2 Uenici i uenice legnu na pod ili strunjae. Nakon nekoliko minuta oputanja trebaju se
sklupati to vie mogu, u tom poloaju ostati nekoliko minuta, a onda se istegnuti i u tom poloaju ostati takoer nekoliko minuta. Vjeba se ponovi etiri-pet puta. Nakon vjebe povede se razgovor o tjelesnim osjetima kad je tijelo oputeno, odnosno zgreno. ste se osjeali dok vam je tijelo bilo oputeno (zgreno, istegnuto)? *Kad je ugoda bila ? *Kako najvea? Zato? *Kako biste se osjeali da morate ostati u zgrenom ili istegnutom poloaju cijeli dan? A u oputenome? *to se iz toga moe zakljuiti? *Ima li nae tijelo veze s naim raspoloenjima? Kakve? *Utjee li stanje tijela na nain na koji vidimo sebe? Kako?
3 Uenici i uenice se ponovno podijele u parove. Jedan/jedna u paru ima zavezane oi, a
drugi/druga ga/nju za to vrijeme tipa po potkoljenici, podlaktici, dlanu ili obrazu. Uloge se izmjenjuju. Ista vjeba se ponovi, ali sada otvorenih oiju. Nakon to su uenici i uenice izmijenili uloge, povede se razgovor. osjeaj izaziva tipanje? *Ima li razlike u osjetima koje uzrokuje tipanje kad gledamo ? *Kakav i kad ne gledamo? Ako da, objasnite. *Mogu li se tjelesni osjeti lako izraziti rijeima? *Zato imamo potekoa u opisivanju tjelesnih osjeta i stanja?
4 Uenici i uenice 4. razreda piu sastavak Moj tjelopis na temelju jednotjednog praenja
svojih tjelesnih stanja i raspoloenja: a) tijekom i nakon igranja video-igrica (ili slinih aktivnosti) i b) tijekom i nakon bavljenja nekom sportskom aktivnou (ili etnje). Sastavak treba sadravati zakljuak o povezanosti tjelesnog stanja, raspoloenja i slike o sebi (doivljaja sebe) te miljenje o tome kako tu vezu uiniti to povoljnijom (zdrava ishrana, puno sna, boravak na istom zraku, pravilno sjedenje i sl.).
237
Pokreti koji govore

Zadaci: povezivanje tjelesnih pokreta s osobinama pojedinca prepoznavanje i imenovanje kretnji kojima se izraavaju razliiti osjeaji. Kljune rijei: pokreti tijela, kretnje ruku, gestikulacija, mimika, grimasa, osobine pojedinca, osobnost. Razred: 3. i 4. Povezivanje: tjelesna i zdravstvena kultura, hrvatski jezik, jezici manjina, strani jezik, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, olovke. Tijek aktivnosti:
1 S uenicima i uenicama zapone se razgovor o pokretima koji prate govor. Objasni im se

da veina ljudi dok govori pravi odreene kretnje po kojima ih se moe prepoznati. Netko, primjerice, dok govori mae rukama, drugi kovra ili potee kosu, trei klima glavom, dodiruje nos ili ui, kod nekoga je osobito izraena mimika lica, grimase i sl. Takve kretnje su i sastavni dio stanja radosti, straha, tuge i sl. Nakon to uitelj/uiteljica objasni glavne pojmove (gestikulacija, grimasa, mimika, kretnje ruku i sl.) i potkrijepi ih primjerima, uenici i uenice opisuju svoje karakteristine kretnje i situacije u kojima se one javljaju. se kretnje ruku ili tijela mogu najee vidjeti u naem razredu? Jesmo li svjesni tih ? *Koje kretnji? *Mogu li se takve kretnje lako mijenjati? *Moemo li govoriti bez pokreta ruku, glave, tijela? *Kada kretnje najee prate govor? *to radimo kad neto ne znamo objasniti ili kad nas drugi ne razumiju?
2 Uenici i uenice opisuju izgled tijela i lica u odreenom stanju. Ova lista moe posluiti
kao podsjetnik, no ona se treba dopunjavati ili skraivati ovisno o dobi uenika i uenica te njihovoj zainteresiranosti.
stanje radost srdba strah nesigurnost briga zadovoljstvo
izgled tijela .............................................. .............................................. .............................................. .............................................. .............................................. ..............................................
izgled lica .............................................. .............................................. .............................................. .............................................. .............................................. ..............................................
3 U 3. i 4. razredu organizira se natjecanje iz pantomime. Pogaaju se razliiti pojmovi, imena

ivotinja ili biljaka, naslovi knjiga ili pjesama, stvari i sl. Tri najbolja pantomimiara mogu nastupiti na kolskoj priredbi.
ija je sjena
238
Zadaci: prepoznavanje osobe po njenoj sjeni i obrisima tijela opisivanje idealnog izgleda. Kljune rijei: prepoznavanje, utvrivanje identiteta, oblik tijela, sjena. Razred: 1., 2., 3. i 4. Povezivanje: tjelesna i zdravstvena kultura, likovna kultura. Materijali: stajaa lampa, paravan ili bijela plahta, konop, papiri velikih dimenzija, olovke. Tijek aktivnosti:
1 Prije aktivnosti uitelj/uiteljica objasni uenicima i uenicama svrhu vjebe i provjeri

njihovo poznavanje pojmova oblik tijela, prepoznavanje, identitet i identikacija. Vjeba se izvodi u zamraenoj prostoriji s paravanom (bijelo platno objeeno o konop). Dva metra iza paravana postavi se upaljena stajaa lampa iza koje se okupe svi uenici i uenice osim jednoga/jedne koji/koja ostaje s druge strane paravana. Uenici i uenice iza paravana redom dolaze izmeu lampe i platna, okrenu se licem prema paravanu, nekoliko trenutaka stoje mirno, a onda ponu poskakivati, mahati rukama, nogama ili glavom i sl. Onaj tko je s druge strane treba po sjeni pogoditi o kome je rije. Nakon tonog odgovora odlazi iza paravana, a na njegovo mjesto dolazi uenik/uenica koji/koja je identiciran/na. Igra traje sve dotle dok svi uenici i uenice ne dou na red. li mogue svakoga prepoznati po sjeni? Zato? *Je li prepoznavanje po sjeni lake kad se ? *Je osoba kree ili kad stoji? *to to znai?
Uitelj/uiteljica pripremi papire velikih dimenzija i prostre ih po podu uionice. Uenici i uenice se podijele u parove. Jedan/jedna se isprui po papiru a drugi/druga ocrtava njegovo/ njeno tijelo, nakon ega mijenjaju mjesta. Papiri se izmijeaju, a onda se pogaa tko je na crteu. Uenici/uenice dopisuju svoja imena na crtee koji se potom u nizu zalijepe po zidovima uionice. Crtei se kasnije mogu koristiti za neke druge aktivnosti, primjerice, Moj idealni izgled (mijenjanje oblika tijela, frizure, dodavanje odjee, obue i sl.).
Kad ruke pri

aju
Zadaci: razumijevanje uloge ruku u obavljanju poslova i komunikaciji osvjetavanje pokreta ruku kao govora povezivanje pokreta ruku (gestikulacije) i samoizraavanja prepoznavanje razlika meu rukopisima razliitih osoba. Kljune rijei: ruke, ljevak, denjak, rukopis, govor rukama. Razred: 2., 3. i 4. Povezivanje: tjelesna i zdravstvena kultura, likovna kultura, hrvatski jezik, jezici manjina, priroda i drutvo. Materijali: radni materijal, listovi papira, olovke, ploa, krede u boji, Internet. Tijek aktivnosti:
1 Svaki uenik i uenica ima ispred sebe dva lista papira i olovku. Na jedan list treba pritisnuti
dlan svoje desne ruke i ocrtati je lijevom rukom, a na drugi dlan svoje lijeve ruke i ocrtati je desnom rukom. ruku ti je bilo lake ocrtati? Zato? *Kakav je osjeaj crtati lijevom a kakav desnom ? *Koju rukom? *Je li kod svakoga ista ruka spretnija u crtanju? *to to znai? *Kako se zovu osobe koje lake crtaju ili piu desnom rukom? *A one koje lake piu ili crtaju lijevom rukom?
239
2 Nakon toga uenici i uenice opisuju to mogu raditi desnom, to lijevom, a to s obje ruke.
Odgovori se zapisuju na plou u tri stupca kredama u boji. Desnom rukom mogu: .............................................. Lijevom rukom mogu: .............................................. S obje ruke mogu: ..............................................
3 Uitelj/uiteljica objanjava da se ruke ne koriste samo kao sredstvo pisanja nego i govora.
One su posebno rjeite kad smo ljuti, kad prepriavamo neki uzbudljiv dogaaj i sl. Uenici i uenice dopunjuju sljedee reenice koje se mogu prethodno pripremiti na posebnom listu papira: Mahanje rukama znai ....................................................................................................................... Stisak ruku znai ....................................................................................................................................... Kaiprst na stisnutim usnicama znai ................................................................................................ Figa znai ............................................................................................................................................ Podignuta i stisnuta aka znai .............................................................................................................
4 U 4. razredu tema se moe proiriti na upoznavanje rukopisa kao sredstva identikacije.

Uenici i uenice olovkom piu krai diktat na posebnom listu papira. Listovi se izmijeaju, nakon ega se po rukopisu pogaa kome pripada koji diktat. Ako za to postoji interes, uenici i uenice se mogu podijeliti u manje grupe koje u kolskoj knjinici ili preko Interneta istrauju pojam grafologija, o emu piu izvjetaje koje predstavljaju razredu.
A.1.3. Stvari koje volim - stvari koje ne volim

Volim ne volim
Zadaci: imenovanje onoga to se voli, odnosno ne voli usporeivanje onoga to voli (ne voli) pojedinac s onim to voli grupa (veina) uoavanje promjena u onome to se voli, odnosno ne voli poticanje samostalnosti i neovisnosti u izboru i iskazivanju onoga to se nekome svia, odnosno ne svia. Kljune rijei: stvari koje se vole, stvari koje se ne vole, svianje, nesvianje, veina, samostalnost, neovisnost, istraivanje. Razred: 1., 2., 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, priroda i drutvo, matematika, likovna kultura, vjeronauk, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, papir velikih dimenzija, biljenice, omasteri u boji, olovke. Tijek aktivnosti: Napomena: Ova se vjeba moe ponavljati svake godine kako bi uenici i uenice uoili da se ono to vole, odnosno ne vole s vremenom mijenja. Svrha vjebe nije samo uoiti promjene nego i razlike izmeu preferencija pojedinca i grupe.
240
1 Volim Ne volim Uenici i uenice na lijevoj strani lista papira zapisuju osobu/osobe,
ivotinje, predmete, boje, pjesme, prie, jelo, pie, dio dana, godinje doba, zanimanje itd. (najvie dvije kategorije) koje vole, a na desnoj ono to ne vole. Potom se na velikom listu papira izradi Razredna Naj Fuj lista s najeim odgovorima. Odgovori se mogu podijeliti u nekoliko rubrika: naj-osoba, naj-predmet, naj-dogaaj i sl., ovisno o pojedinanim odgovorima. znai voljeti (ne voljeti) nekoga ili neto? *Kako se osjeamo kad smo s onima koje ? *to volimo ili kad imamo ono to volimo? *Koga ili to voli (ne voli) najvei broj uenika i uenica u razredu? *Koga ili to voli (ne voli) najmanji broj uenika i uenica? *U emu se najvie slaemo? U emu najmanje? *U emu se pojedinani odgovori najvie razlikuju od odgovora veine razreda? *Trebaju li oni koji ne vole iste stvari kao veina razreda promijeniti svoje miljenje? Zato ne? Zato da? *Kako se osjeamo kad nas se tjera na neto to nam se ne svia? *Moe li se uvijek traiti i imati samo ono to volimo? *Koju pouku moemo izvui iz toga?
2 Uenici i uenice piu kratki sastav na temu Kako sam se promijenio/promijenila. Svrha
je osvijestiti promjene u svianju, odnosno nesvianju tijekom odreenog razdoblja (npr. protekle dvije ili tri godine), kao i uzroke tih promjena.
3 Uenici i uenice imaju zadatak provesti istraivanje u svojoj obitelji o tome koliko tko zna
to drugi lanovi obitelji vole, odnosno ne vole. Roditelji (otac ili majka) ispunjavaju obrazac Moje dijete voli ne voli, a uenik ili uenica Moja majka (ili otac) voli ne voli. Svatko radi samostalno i bez dogovaranja. Na kraju se odgovori usporede kako bi se utvrdilo koliko se njihova miljenja podudaraju.
Da sam televizor
Zadaci: prepoznavanje i izraavanje svojih osobina (samoosvjetavanje) razvoj samopotovanja. Kljune rijei: osobine, sigurnost u sebe, samopotovanje. Razred: 1., 2. i 3. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, olovke, ploa, krede. Tijek aktivnosti: Uenici i uenice se podijele u parove i jedan drugome postavljaju pitanja: Kad bi bio/bila televizor, to bi ljudima najradije prikazivao/prikazivala? ili Kad bi bio/bila pjesma, o emu bi najradije pjevao/pjevala?; Kad bi bio/bila bajka, koje likove bi najradije predstavljao/predstavljala?; Kad bi bio/bila hrana, kakav bi okus najradije imao/ imala?; Kad bi bio/bila radijator, koga bi najradije grijao/grijala? itd. Kao podsjetnik za ovu aktivnost na ploi se moe nalaziti sljedea lista rijei: pjesma krevet ulica tap kapa biljka vesta televizor hrana knjiga igraka
241
Ja sam zapravo super

Zadaci: uoavanje svojih osobina i izraavanje pozitivnih stavova o sebi razvijanje osjeaja sigurnosti u sebe i samopotovanja. Kljune rijei: osobine, sigurnost u sebe (svoje snage), pozitivan stav o sebi, samopotovanje, potivanje drugoga. Razred: 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, priroda i drutvo, strani jezik, vjeronauk, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, biljenice, olovke, ploa, krede. Tijek aktivnosti:
Uitelj/uiteljica objanjava vanost izgradnje pozitivnog stava o sebi i istie da pozitivno misliti o sebi znai otkrivati svoje dobre strane, kako bi ih se ojaalo, i svoje slabe strane, kako bi ih se promijenilo. Metodom oluje ideja, uenici i uenice nabrajaju pridjeve kojima se opisuju pozitivne osobine kod ljudi. Uitelj/uiteljica odgovore pie na plou, pano ili papir velikih dimenzija. Ako za to ima vremena, unaprijed moe pripremiti listu pridjeva, kao to su: ___njean/njena ___paljiv/paljiva ___brz/brza ___drueljubiv/drueljubiva
___veseo/vesela ___pouzdan/pouzdana ___skroman/skromna ___ljubazan/ljubazna ___lijep/lijepa ___oputen/oputena ___miran/mirna
___kreativan/kreativna ___poten/potena ___uredan/uredna ___veseo/vesela ___otvoren/otvorena ___zgodan/zgodna
Nakon to utvrdi da su sve rijei uenicima i uenicama poznate, uitelj/uiteljica zatrai od njih da ih prepiu u svoje biljenice i stave kvaicu ispred onih koje su u skladu s onim to oni misle o sebi, a crticu ispred onih koje im ne odgovaraju. Potom svatko napravi rang-listu svojih osobina, poevi od one rijei s liste koja im najvie odgovara, do one koja im najmanje odgovara. Na kraju svatko ita svoju listu, koju drugi komentiraju.
242
ima najvie kvaica? Tko najmanje? *Ispred kojih rijei su stavljene kvaice, a ispred ? *Tko kojih crtice? *to znai pozitivno misliti o sebi? *Zato je potrebno pozitivno misliti o sebi? *Zato ponekad nismo zadovoljni sami sobom? *to ili tko je tome uzrok? *to moemo zajedno uiniti da svatko od nas misli o sebi na najbolji mogui nain i da sobom bude zadovoljan?
2 Uenici i uenice sjednu na pod u krug. Svatko s liste odabere po tri rijei za koje misli da
odgovaraju ueniku ili uenici s desne strane, okrene se i kae: Ja mislim da si ti . Ostali uenici i uenice podignutim, odnosno sputenim kaiprstom izraavaju svoje slaganje, odnosno neslaganje. Oni koji se ne slau, moraju iznijeti svoje razloge, koje prvi uenik/ uenica pokuava pobiti argumentima. Na kraju aktivnosti, daje se rije ueniku ili uenici o ijim osobinama je bilo rije.
3 U drugoj aktivnosti u krugu, svaki uenik/uenica mora svom susjedu/susjedi s lijeve strane
kazati Ja tebe potujem(cijenim) jer , na to on/ona uzvraa istom reenicom.
To nisam ja
Zadaci: osnaivanje osjeaja samopouzdanja i samopotovanja jaanje otpora izjavama drugih kojima se umanjuju ili podcjenjuju mogunosti pojedinca. Kljune rijei: samopotovanje, sigurnost u sebe, samopouzdanje, vlastite snage. Razred: 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, vjeronauk, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, biljenice, olovke, ploa, krede. Tijek aktivnosti: Napomena: Ove aktivnosti trebaju pomoi uenicima i uenicama u jaanju njihovih sposobnosti da se suprotstave negativnim i nepoticajnim izjavama drugih o njima. Temeljna svrha jest osvjetavanje vlastitih snaga i sposobnosti te razvoj osjeaja samopouzdanja i samopotovanja. Glavni moto treba biti: Nema loeg uenika ili uenice! Svatko od nas moe biti bolji ako se sam potrudi i ako mu svi skupa pomognemo u tome! Uenici i uenice razvijaju
pozitivnu sliku o sebi uvrujui svijest o svojim mogunostima, ali i suprotstavljajui se podcjenjivanju svojih mogunosti od strane drugih. Oni/one razvijaju vjetine kritikog i dokaznog miljenja uz pomo sljedeih pitanja: Jesam li ja zaista takav/takva? Tko mi namee takvo miljenje? Kako se mogu tome suprotstaviti?
1 Uenici i uenice piu sastavak na temu To nisam ja. Obrada teme ukljuuje etiri pitanja:
a) to drugi govore o meni, a ja ne mogu prihvatiti; b) zato su mi takve izjave neprihvatljive; c) kako se osjeam zbog njih i d) kako ih se mogu osloboditi. Uenici koji to ele, itaju svoje sastavke, nakon ega se povede rasprava.
2 Aktivnost Htio bih/htjela bih ... takoer je namijenjena jaanju svijesti o svojim pozitivnim
osobinama. Na plou se napiu sljedee reenice koje uenici i uenice nadopunjuju: Kod sebe najvie volim .......................................................................................................................... Htio bih/htjela bih da moji roditelji vide da sam ja ....................................................................... Htio bih/htjela bih da moj/moja najbolji/a prijatelj ili prijateljica vidi da sam ja ................. Htio bih/htjela bih da uitelj/uiteljica vidi da sam ja ....................................................................
243
3 Prethodnu vjebu mogue je provesti i tako da uenici i uenice, svaki za sebe, nadopunjuju
sljedee (ili sline) reenice koje su zapisane na ploi: Ja nikako nisam ...................................................................................................................................... Ne volim kad me moji roditelji ........................................................................................................... Ne elim biti ........................................................................................................................................... Najtee mi je kad moram ..................................................................................................................... znai biti siguran u sebe? *Kako znamo da neto moemo ili ne moemo postii? *Kako ? *to se stjee sigurnost u sebe? *Kakav je to osjeaj? *Zato nam je on vaan? *Je li mogue biti siguran u sebe (u svoje snage) kad nas drugi uvjeravaju u suprotno? *Kako se moemo oduprijeti onima koji podcjenjuju nae sposobnosti? *Imamo li takvih sluajeva u razredu? *to moemo uiniti da ih ne bude?
4 itanje pria:
Pria A Zovem se Jasna. Idem u trei razred. Osrednja sam uenica. Moja sestra, koja je dva razreda starija od mene, najbolja je uenica u koli. Stalno mi govori da sam glupa i da nita ne razumijem. Roditelji joj to zamjeraju, ali ja mislim da je ona u pravu, iako mi je teko sluati kad mi se tako ruga. Da nisam glupa, ne bih dobivala tako loe ocjene, a vie bih i uila. Ovako - nemam nikakve volje za uenjem. Valjda je i to dokaz moje ogranienosti, kao to kae moja sestra. Pria B Zovem se Josip. Idem u 4. razred. Osrednji sam uenik. Moja sestra je dvije godine starija od mene i najbolja je uenica u razredu. esto mi pomae i uvjerava me da mogu uspjeti u svemu ako se potrudim. Roditelji me u tome takoer ohrabruju. U zadnje vrijeme i moje su ocjene bolje. Poeo sam se dobro osjeati u razredu. Na kraju krajeva, uenje i nije tako teko. Kad ti zapne, dobro je imati podrku sa strane.
li Jasna zaista takva kakvom je vidi njezina sestra? *to biste poruili sestri? to pomae ? *Je Josipu da bolje ui? *Zato je potpora drugih vana kad naiemo na potekoe? *to znai podcjenjivati drugoga? *Koje su posljedice podcjenjivanja? *Je li netko bio u slinoj situaciji? *Kako je to utjecalo na tebe? *Jesi li dao/dala do znanja toj osobi da te njeno podcjenjivanje boli? *Je li ona tada promijenila svoje ponaanje? *Ima li takvih sluajeva meu nama? *to emo uiniti da u budue ne bude podcjenjivanja?
A. 1.4. Sve moje promjene

Kad odrastem, ja ku...
244
Zadaci: opisivanje promjena kroz koje pojedinac prolazi tijekom ivota razumijevanje vlastitog razvoja i njegovih imbenika razvoj otvorenosti prema promjenama. Kljune rijei: odrastanje, promjene, stalne i promjenjive osobine, razvoj, imbenici razvoja. Razred: 3. i 4. Povezivanje: priroda i drutvo, likovna kultura, hrvatski jezik, jezici manjina, matematika, sat razredne zajednice. Materijali: papiri A4, biljenice, olovke, ploa, kreda. Tijek aktivnosti: Uenici i uenice preko lista papira A4 formata nacrtaju ljestve sa est pre;ki koje predstavljaju godine: 1. preka 2 godine 2. preka 10 godina 3. preka 18 godina 4. preka 25 godina 5. preka 50 godina 6. preka 80 godina. S lijeve strane svake preke upisuju to se kod njih nije mijenjalo, odnosno to misle da se nee mijenjati u njihovu ivotu, a s desne ono to se promijenilo, odnosno ono to misle da e se mijenjati. Kao podsjetnik, na plou se napie sljedee: ime veliina odjee i obue visina omiljena igra ili aktivnost mjesto obrazovanja znanje i sposobnosti prezime teina omiljeno jelo prijatelji mjesto boravka navike (koje?) itd.
*Kako sebe vidite s 25 i 50 godina? *to e se kod vas mijenjati u tom razdoblju? *to e ? ostati isto? Zato? *Koje nove osobine (sposobnosti, vjetine) ete stei? O emu e to ovisiti? *Moemo li sami utjecati na promjenu naih osobina? Kako? *Moemo li poboljati neke osobine? Koje? Kako? *to moemo u tom smislu zajedno uiniti?
arobno zrcalo
Zadaci: zamiljanje sebe u idealnom obliku postavljanje svojih ivotnih ciljeva, odnosno postignua planiranje ostvarenja ciljeva osvjetavanje sloenosti imbenika koji utjeu na postizanje eljnih ciljeva. Kljune rijei: idealno ja, ivotni cilj, postignue, eljene promjene, planiranje promjena, imbenici promjena. Razred: 2., 3. i 4. Povezivanje: priroda i drutvo, hrvatski jezik, jezici manjina, likovna kultura, sat razredne zajednice. Materijali: bojice, kola papir, isjeci iz asopisa, kare, ljepilo, prazan papir, zrcalo, ploa, krede. Tijek aktivnosti:
245
Uitelj/uiteljica pripremi uenike i uenice na aktivnost sljedeim rijeima: Sjeate li se prie u kojoj se spominje arobno zrcalo? Kakvu je mo imalo zrcalo u toj prii? Zamislite da se ispred vas nalazi arobno zrcalo koje vam moe dati savjete kako postii ono to najvie elite u ivotu. No da bi ono uspjelo u tome, vi mu morate tono rei to je va cilj (npr. poboljati ocjene, postati novinar itd.), nakon ega ono objanjava to trebate initi i postavlja vam pitanja na koja morate iskreno odgovoriti (npr. Ocjene se mogu poboljati samo ako se vie ui. Jesi li ti spreman/spremna vie vremena posvetiti uenju? Koliko?). Uenici i uenice se podijele u parove od kojih jedan/jedna preuzima ulogu zrcala a drugi/ druga odgovara na pitanja, nakon ega mijenjaju mjesta. Kad svi dou na red, povede se razgovor o njihovim ciljevima, nainima na koje se oni mogu ostvariti, smetnjama koje se mogu pojaviti u tome i nainima na koje se te smetnje mogu ukloniti. nacrtati ili predstaviti svoj idealni izgled u tehnici kolaa. Kod kue se prikupe slike omiljenih glumaca, pjevaa i drugih poznatih osoba (ili reklame), dijelovi kojih se sastavljaju i lijepe u idealni izgled.
2 U 3. i 4. razredu uenici i uenice mogu, kao nastavak ove aktivnosti, na satu likovne kulture
3 U aktivnosti Mamin i tatin pravi sin/Mamina i tatina prava ki, uenici i uenice se podijele
u parove. Jedan/jedna igra ulogu arobnog zrcala koji djeci pomae pomiriti njihove elje sa eljama roditelja. Uenik/uenica koji trai pomo zrcala mora objasniti to za njegove/ njezine roditelje znai idealno dijete i u emu on/ona ne ispunjava njihova oekivanja. Zrcalo mu pomae da bolje razumije zahtjeve svojih roditelja, ali i da njima bolje objasni svoje vlastite ciljeve.
ivot kao harmonika

Zadaci: opisivanje ugodnih i neugodnih iskustava razumijevanje kako razliita prola iskustva utjeu na nas. Kljune rijei: ugodna i neugodna iskustva, ivotne promjene, slika o sebi. Razred: 3. i 4.
Povezivanje: priroda i drutvo, hrvatski jezik, jezici manjina, likovna kultura, sat razredne zajednice. Materijali: listovi papira, bojice, olovke. Tijek aktivnosti: Napomena: Ako u razredu ima uenika ili uenica koji su proli izrazito traumatino iskustvo (npr. smrt roditelja i sl.), ovu aktivnost treba dobro pripremiti i provoditi s puno obzira prema osjeajima te djece.
1 Uenici i uenice na papir nacrtaju valovitu crtu s tri vrha razliite visine i tri razliite
udubine (poput troglave planine). Iznad vrhova upisuju dogaaje iz svog ivota uz koje ih veu lijepe uspomene (najugodniji iznad najvieg vrha), a ispod udubina one uz koje ih veu rune uspomene (najneugodnije najvea udubina).
246
li jednako i lijepa i runa iskustva? *Kako ona utjeu na nas (kako nas mijenjaju)? ? *Pamtimo *Kojih se situacija iz ivota rado sjeate? *Kako ta sjeanja utjeu na vas (vae raspoloenje)? *Kojih se dogaaja ne volite prisjeati? *Kako takva sjeanja utjeu na vas? *Jesu li se neke neugodne situacije iz vaeg ivota mogle izbjei? Kako? *Jeste li vi na neke mogli utjecati? Kako? *Moemo li ivot usporediti s harmonikom, koja ima bijele i crne tipke? *to zajedno moemo uiniti da crnih tipki ima to manje?
2 Uenici i uenice se podijele u manje grupe. Svaka grupa odabere po jednu neugodnu
situaciju od onih koje su ranije spomenute i nju odigra metodom igranja uloga, ali tako da intervenira u samu situaciju i neugodno iskustvo pretvori u ugodno. Nakon vjebe, uenici govore o raspoloenjima koja prate neugodne situacije i onima koja se javljaju kad se problem izbjegne ili uspjeno rijei.
A.1.5. Moji korijeni

Bakin nos
Zadaci: razumijevanje pojma nasljedne osobine prepoznavanje svojih nasljednih osobina razumijevanje da je neke nasljedne osobine mogue mijenjati razvoj pozitivnog stava prema sebi. Kljune rijei: podrijetlo, naslijee, nasljedne osobine. Razred: 2. i 3. Povezivanje: priroda i drutvo, hrvatski jezik, jezici manjina, strani jezik. Materijali: radni materijal, olovke, papir. Tijek aktivnosti: Napomena: Ako u razredu ima uenika ili uenica koje su roditelji napustili i koje oni/one ne poznaju, ovu aktivnost treba izbjegavati ili provoditi krajnje oprezno.
1 Nakon to se uitelj/uiteljica uvjere da svi razumiju pojmove naslijee i nasljedne

osobine, uenici i uenice nadopunjavaju sljedee reenice: Izgledom sam najsliniji/najslinija .............................................................................................. Boju oiju naslijedio/naslijedila sam od .......................................................................................... Boju kose naslijedio/naslijedila sam od ........................................................................................ Moj nos je najsliniji ......................................................................................................................... Dar za pjevanje (sviranje, sport, crtanje itd.) naslijedio/naslijedila sam od .........................
2 Uenici i uenice kombiniraju osobine lanova svoje obitelji (roditelja, baka i djedova, blie
rodbine) koje bi eljeli posjedovati. Aktivnost se moe provoditi i na satu likovne kulture. Idealna slika moe ukljuivati neke od sljedeih osobina: bakin mali nos tatine smee oi mamine duge noge djedovu ljubav za prirodu mamin dugi vrat djedove velike ui bakinu dobru narav tatin smisao za humor
247
*to znai naslijediti neto do svojih roditelja, djedova i baka ili predaka? *to se nasljeuje? ? *Kako znamo koje smo osobine naslijedili? *Moemo li mijenjati te osobine? *Koje osobine je mogue mijenjati? Kako? *Pretjerujemo li ponekad u elji za promjenom? Objasnite.
Obiteljsko stablo
Zadaci: razumijevanje pojma obiteljsko podrijetlo povezivanje obiteljskog podrijetla sa svijeu o sebi i identitetom razvijanje vjetina izrade obiteljskog stabla. Kljune rijei: podrijetlo, obiteljsko stablo/loza, preci, potomci, identitet. Razred: 3. i 4. Povezivanje: priroda i drutvo, hrvatski jezik, jezici manjina. Materijali: obiteljske fotograje, papir, kare, ljepilo, omasteri u boji, olovke. Tijek aktivnosti: Napomena: Ako u razredu ima uenika ili uenica koje su roditelji napustili, ovu aktivnost, kao i prethodnu, treba izbjegavati ili provoditi krajnje oprezno prema njihovim osjeajima.
1 Obiteljsko stablo je aktivnost kojom uenici i uenice produbljuju svijest o sebi i stjeu
osjeaj vlastitog identiteta prouavajui podrijetlo svoje obitelji. Prije poetka aktivnosti uenici i uenice ponavljaju to su nauili kroz prethodne aktivnosti o sebi, samopouzdanju i samopotovanju te kako je sve to povezano s potivanjem drugoga. Uitelj/ uiteljica najprije objasni pojam obiteljskog podrijetla i pokae na primjeru kako se izrauje obiteljsko stablo. Tome se moe pristupiti na dva naina: a) uenik/uenica stavi svoju fotograju na vrh, ispod nje fotograje (ili imena svojih roditelja), sve do najstarijeg poznatog pretka i b) na vrhu lista papira napiu ime najstarijeg poznatog pretka, a na dnu zalijepe svoju fotograju. Uenici i uenice mogu raditi kod kue, kako bi cijela obitelj u tome sudjelovala. Kad je uradak gotov, moe se povesti razgovor o tome koliko se daleko u prolost obino zna obiteljska loza itd.
znai znati svoje pretke? *Zato je to vano? *Koji je tvoj najstariji predak? *Kako ? *to doznajemo koji su nai preci? *Gdje su pohranjeni ti podaci? *to znae rupe ili prazna mjesta u obiteljskom stablu?
2 Povijest moje obitelji Istraivaki projekt o podrijetlu prezimena koji uenici rade zajedno
s roditeljima, bakama i djedovima, starijom braom i sestrama ili roacima. Izvjetaj o projektu mora sadravati prikaz obiteljskog stabla i zanimljive detalje iz ivota predaka, po mogunosti s fotograjama (osobe, mjesto stanovanja itd.).
Zavi
ajna mrea
Zadaci: razumijevanje i povezivanje pojmova podrijetlo, zaviaj i identitet uoavanje sloenosti podrijetla pojedinca.
248
Kljune rijei: zaviaj, podrijetlo, identitet. Razred: 4. Povezivanje: priroda i drutvo, hrvatski jezik, jezici manjina, glazbena i likovna kultura, slobodne aktivnosti. Materijali: kopije zemljopisne karte Hrvatske, Europe i svijeta (po potrebi) na A4 formatu, zemljopisne karte velikog formata, radni materijal, crvene, zelene i plave bojice ili omasteri. Tijek aktivnosti:
1 Za provoenje aktivnosti Zaviajna mrea potrebno je za svakog uenika i uenicu

pripremiti kopiju zemljopisne karte Hrvatske, Europe i svijeta na A4 formatu. Uenici i uenice na odgovarajuoj karti oznaavaju sljedee: crvenim krugom mjesto u kojemu sad ive, a crvenim kriiem mjesto u kojemu su roeni te ta dva mjesta spoje crvenom strelicom kojoj vrh dodiruje crveni krug. Ako su ta dva mjesta ista, ostaje samo krug, bez strelice); zelenim krugom oznae mjesto roenja majke te od tog mjesta usmjere zelenu strelicu prema crvenom krugu (mjestu gdje sad ive); plavim krugom oznae mjesto roenja oca te od tog mjesta usmjere plavu strelicu prema crvenom krugu (mjestu gdje sad ive). Ako ele, uenici i uenice mogu drugim bojama odrediti mjesta podrijetla svojih baka i djedova i strelicama ih spojiti s crvenim krugom (mjesto gdje sad ive s obiteljima).
2 Na temelju ucrtanih veza (tzv. zaviajne mree), uenici i uenice odreuju svoje podrijetlo
kao zbir svog zaviaja i zaviaja svojih roditelja, to demonstriraju drugima na velikoj zemljopisnoj karti. Ako u razredu ima djece ije zaviajne mree ukljuuju ne samo mjesta iz Hrvatske nego i iz drugih zemalja Europe, pa i s drugih kontinenata, o podrijetlu se moe govoriti u lokalnim, nacionalnim, regionalnim (Mediteran, Srednja i Jugoistona Europa), kontinentalnim (Europa) ili globalnim razmjerima.
Svaki uenik/uenica uz pomo obitelji kroz dva tjedna izrauje dosje o svom zaviaju i zaviaju svojih roditelja. Dosje je podijeljen u onoliko stupaca koliko razliitih mjesta sadri
njegova/njezina zaviajna mrea (npr. jedan, ako su on/ona i roditelji iz istog mjesta; dva, ako su oba roditelja podrijetlom iz istog mjesta koje se razlikuje od mjesta njihova sadanjeg stanovanja itd.). Svaki stupac mora sadravati sljedee podatke (po mogunosti nadopunjene slikovnim materijalom): a) naziv zaviajnog mjesta, regije i zemlje; b) najvanije informacije o stanovnitvu; c) jezik kojim se govori u tom kraju; d) nain ivota, karakteristini obiaji, kuhinja i sl.; e) izjavu uenika ili uenice o tome zato je taj kraj njemu/njoj znaajan. Najbolji dosjei mogu se predstaviti na kolskoj izlobi i/ili objaviti u kolskim novinama.
ovjekovo stablo
Zadaci: produbljivanje znaenja pojma podrijetlo povezivanje podrijetla pojedinca s podrijetlom ljudske vrste osvjetavanje razlika u tumaenju podrijetla ovjeka. Kljune rijei: podrijetlo, ljudska vrsta. Razred: 4. Povezivanje: priroda i drutvo, hrvatski jezik, jezici manjina, vjeronauk. Materijali: pisani izvori o podrijetlu ovjeka, fotograje uenika, etiri papira velikih dimenzija, bojice. Tijek aktivnosti: Aktivnost ovjekovo stablo provodi se kao istraivaki projekt u trajanju od najmanje dva tjedna. Razred se podijeli u etiri grupe, od kojih svaka izrauje po jednu od etiri varijante ovjekova razvoja (ovjekova stabla): a) evolucijsku (prema spoznajama biologije); b) biblijsku (prema tekstu Biblije); c) animalistiku ili animistiku (prema nekoj legendi koju sami odaberu iz izvora dostupnih u kolskoj ili gradskoj knjinici, odnosno na Internetu, npr. indijanskoj) i d) popularno-fantastinu (prema nekom lmu ili prii koju, takoer, sami odaberu iz izvora dostupnih u kolskoj ili gradskoj knjinici, odnosno na Internetu). Pri podjeli po grupama, valjalo bi voditi rauna o vjerskoj opredijeljenosti uenika. Svaka grupa izabere svog voditelja istraivanja. Radi se uz pomo roditelja, knjiniara/knjiniarki i drugih strunjaka izvan kole. Tijekom istraivanja, prikupljena graa (pisani i slikovni materijal) se sreuje i pohranjuje u poseban dosje. Kad je dovoljno podataka prikupljeno, poinje rad na papiru velikih dimenzija. Najprije se nacrta stablo, a onda se po njemu rasporedi graa iz dosjea. Na kraju, uenici i uenice na kronju stabla nalijepe svoje fotograje. Voditelj grupe podnosi izvjetaj pred cijelim razredom, uz poseban naglasak na nain prikupljanja i sreivanja podataka, a svi lanovi odgovaraju na pitanja koja se pojave u raspravi. Radovi se mogu predstaviti na kolskoj izlobi, zajedno s preostalom graom iz dosjea. *Kako ste doli do podataka? *Kako ste sreivali podatke? *Koje ste potekoe imali tijekom ? istraivanja? *to nam govore pojedini prikazi ovjekova razvoja? *Po emu su oni slini? Po emu su razliiti? *to znai tvoja fotograja na kronjama stabla koje prikazuje razvoj ovjeka prema tumaenju biologije (Biblije itd.)?
249
A.2. Moje potrebe i elje

Potrebe i elje sastavni su dio osobnosti pojedinca, ali njihovo zadovoljavanje ne potvruje njegovu posebnost na isti nain. O zadovoljavanju potreba koje pripadaju svim ivim biima i koje nazivamo opeivotnim potrebama, ovisi naa zika egzistencija. Ovdje nema bitne razlike u zadovoljavanju tih potreba izmeu ovjeka i, primjerice, make. O zadovoljavanju potreba koje imaju svi ljudi i koje nazivamo opeljudskim potrebama, ovisi naa (opa) ljudska egzistencija. Nain na koji zadovoljavamo te potrebe ini bitnu razliku izmeu ljudskog i majeg ivota. Osim to mu treba isti zrak, zdrava hrana, pitka voda, zatita od prevelike hladnoe ili topline te primjereno sklonite, ovjek, za razliku od make, ima i neke druge samo ljudske potrebe, kao to su sloboda, neovisnost, jednakost i potovanje njegove osobnosti. No, osim potreba koje su zajednike svim ljudima, svatko od nas ima jo i svoje posebne potrebe koje nazivamo individualnim potrebama. One se formiraju sukladno okolnostima u kojima ivimo, navikama, ivotnim ciljevima. O zadovoljavanju tih potreba ne ovisi ni naa zika ni naa opeljudska egzistencija, ali ono utjee na nae samopoimanje i samopotovanje. To je razlika, primjerice, izmeu zadovoljavanja opeljudske potrebe za uenjem korisnih znanja i vjetina i individualne potrebe za stjecanjem tih znanja i vjetina u nekoj elitnoj koli. Pojedinac svoje individualne potrebe moe zanemariti, mijenjati, dopunjavati i sl., zbog ega su mnoge individualne potrebe bliske eljama. Pod uvjetom da su njegove opeljudske potrebe zadovoljene, nezadovoljavanje individualnih potreba ne dovodi u pitanje ljudsko dostojanstvo pojedinca, ali moe, ovisno o aspiracijama, dovesti u pitanje njegovo samopotovanje. Ova tema je kljuna za razumijevanje opih ljudskih prava i sloboda. Uenicima i uenicama treba pomoi u opaanju i razumijevanju razlika izmeu opeivotnih, opeljudskih i individualnih potreba te izmeu potreba i elja na primjerima iz svakodnevnog ivota, kako bi oni/one, ak i u ovoj dobi, bili/bile u stanju razumjeti i prihvatiti znatno apstraktnije sadraje koji se odnose na meunarodne standarde ljudskih prava i sloboda.
250
Stablo mojih potreba

Zadaci: razumijevanje pojma potreba imenovanje razliitih potreba pojedinca i uoavanje odnosa meu njima. Kljune rijei: potrebe, razliitost potreba. Razred: 3. i 4. Povezivanje: priroda i drutvo, hrvatski jezik, jezici manjina, strani jezik, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, papir velikih dimenzija ili pano s nacrtanim stablom (korijenje, deblo, granje, kronje), ljepljivi papirii u tri boje, olovke, ploa, kreda.
Tijek aktivnosti:
1 U prvom dijelu ove aktivnosti uenici i uenice nabrajaju svoje potrebe. Ideje se zapisuju na
plou i na kraju zbroje, kako bi se vidjelo koje potrebe se najee spominju. Uitelj/uiteljica moe pomoi uenicima i uenicama tako da im podijeli listu potreba koju oni/one po elji nadopunjavaju, primjerice: imati nove tenisice jesti to hou biti zatien imati kompjutor ivjeti s obitelji jesti zdravu hranu rei to mislim druiti se s prijateljima uiti i znati ivjeti u miru igrati video-igrice biti voljen ponaati se kako hou imati lijepu odjeu voziti se avionom biti njegovan u bolesti udisati isti zrak imati puno igraaka imati svog kunog ljubimca imati bicikl imati svoju sobu, itd.
251
je potreba navedeno? *Koje potrebe su najee spomenute? *Koje potrebe su rijetko ? *Koliko spomenute? *to znae te razlike?
2 U nastavku aktivnosti svaki uenik/uenica dobije list papira s tablicom podijeljenom u

tri stupca oznaena slovima A, B i C i ljepljive papirie u tri boje (plava, ruiasta i uta). Uenici i uenice rasporeuju svoje potrebe tako da u stupac A stave one koje su im najvanije, u B manje vane i u C najmanje vane. Nakon toga sadraj stupca A prepiu na ruiaste ljepljive listie, stupca B na ute, a stupca C na plave. Kad su svi gotovi, uitelj/uiteljica stavi na zid veliki list papira na kojemu je nacrtano stablo s korijenjem, deblom, granama i kronjom. Povede se razgovor o vanosti pojedinih dijelova stabla, od onoga koji je najvaniji (korijenje), do onoga koji je najmanje vaan (lie, odnosno kronja). *Bez kojih dijelova stablo ne bi moglo ivjeti? Zato? *to bi se dogodilo mu se iupa ? korijenje (prepili deblo, pokidaju grane, otrgnu listovi)? *Koji su, dakle, dijelovi najvaniji a koji najmanje vani za ivot stabla?
3 Kad se uitelj/uiteljica uvjeri da su te razlike svima jasne, on/ona uputi uenike i uenice da
svoje papirie zalijepe na odgovarajua mjesta na stablu, vodei pri tome rauna o tome koje potrebe su za njih najvanije a koje najmanje vane. *Koje ste potrebe stavili uz korijenje (deblo, granje, kronju)? *Ima li velikih razlika meu ? potrebama koje se nalaze uz korijenje? *Ako nema, moemo li te potrebe nazvati naim zajednikim potrebama? *Koje se potrebe nalaze na kronji? *Ima li velikih razlika meu potreba koje se nalaze na kronji? Ako ima, jesu li to nae zajednike ili su to potrebe koje samo neki od nas imaju?
Korijeni mojih potreba

Zadaci: produbljivanje razumijevanja osobnih potreba osvjetavanje razlika izmeu opeivotnih, opeljudskih i individualnih potreba povezivanje opeivotnih i opeljudskih potreba. Kljune rijei: potrebe, opeivotne, opeljudske i individualne potrebe. Razred: 4. Povezivanje: priroda i drutvo, hrvatski jezik, jezici manjina, strani jezik, vjeronauk, sat razredne zajednice Materijali: radni materijal, pano, omasteri u boji, ljepljivi papirii u tri boje (kao u prethodnoj aktivnosti), olovke, biljenice. Tijek aktivnosti:
252
1 Na poetku ove aktivnosti uitelj/uiteljica na panou nacrta tablicu podijeljenu u tri stupca:
Prvi stupac potrebe koje su zajednike svim ivim biima (opeivotne potrebe ili potrebe koje ima i ovjek i ivotinja i biljka) Drugi stupac potrebe koje su zajednike svim ljudima ( opeljudske potrebe ili potrebe koje imaju svi ljudi) Trei stupac pojedinane potrebe (moje potrebe ili potrebe koje imaju samo neki ljudi). Povede se razgovor o znaenju pojmova. Primijeti li uitelj/uiteljica da uenici i uenice imaju tekoa u razumijevanju, iznad stupaca moe upisati jednostavna pitanja, kao to su: to treba svim ivim biima, to treba svim ljudima, to treba meni. Potom zatrai da pogledaju kako su rasporedili svoje potrebe u prethodnoj vjebi i kako su one rasporeene na stablu potreba. Na ruiaste papirie prepiu svoje potrebe koje su istovremeno i potrebe svih ivih bia, na ute one koje su istovremeno i potrebe svih ljudi, a na plavima ostave one za koje misle da ne pripadaju svim ljudima, odnosno da pripadaju samo njima. Potom se papirii lijepe u odgovarajui stupac. vae osobne potrebe mogu znaiti, koliko su vane nekim odraslim osobama ili vaim ? *Koliko vrnjacima i vrnjakinjama u nekom drugom gradu ili zemlji? *I obrnuto, koliko potrebe ili elje nekih nepoznatih osoba, vama mogu biti vane? *to mislite, zato je vano voditi brigu, ne samo o osobnim potrebama, ve i onim opeivotnim i opeljudskim? *Tko vodi brigu o vaim potrebama i eljama? *A vi, vodite li brigu o potrebama i eljama vaih roditelja, brae, sestara, djedova i baka? *A o kunim ljubimcima? Napomena: Ova aktivnost vrlo je zahtjevna za uenike niih razreda osnovne kole pa se uitelju/uiteljici preporuuje da za njenu obradu odvoji vie vremena i da prijee na sljedeu tek kad je siguran/sigurna da su sva djeca razumjela to se od njih trai, budui da o tome ovisi hoe li i kako razumjeti svoja ljudska prava, koja se obrauju kasnije. Uenicima i uenicama treba biti jasno da su potrebe koje imaju sva iva bia (zrak, voda, hrana, razvoj, zatita od prevelike hladnoe ili topline, ouvanje ivota i sl.) i svi ljudi (ljubav, mir, informiranost, obrazovanje i sl.) istovremeno i njihove osobne potrebe, no da njihove osobne potrebe (nove tenisice, video-igrice i sl.) ne moraju biti potrebe drugih, osobito ne svih ljudi, a, jo manje, svih ivih bia.
Bez
ega ne mogu?
Zadaci: upoznavanje temeljnih biolokih, psiholokih, socijalnih i drugih potreba ovjeka uoavanje razlika izmeu potreba i elja. Kljune rijei: potreba, opeljudske potrebe, individualne potrebe, elje. Razred: 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal (listii s prikazima razliitih predmeta, odnosno situacija), olovke. Tijek aktivnosti:
1 Svaki uenik i uenica dobiju listie s prikazima 14 predmeta, odnosno situacija. Njihov je
zadatak da stave kvaicu samo na sliice koje prikazuju ono to im je prijeko potrebno za ivot, nakon ega pred drugima objanjavaju i brane svoje odgovore. Slike prikazuju: obitelj igrake uenika ispred kole (obrazovanje) au vode video-igrice roendansko slavlje dijete u raketi sladoled djecu u igri dijete na pregledu kod lijenika djevojicu na biciklu djecu na slonu odjeu djeaka kako pliva u moru.
253
*Koje sliice prikazuju ono to nam je prijeko potrebno za ivot? *Zato bez toga ne bismo ? mogli ivjeti? *Je li obrazovanje (lijenika pomo, igra, druenje s prijateljima, obitelj itd.) nuno za ivot? Zato? to bi se dogodilo, primjerice, da ne idemo u kolu? *Trebamo li video-igrice jednako kao hranu? *to, dakle, prikazuju preostale sliice? *Koje razlike postoje meu naim potrebama? to nazivamo eljama?
2 Uenici i uenice itaju sljedeu priu:

Sanja koja umire za sladoledom Sanja je ivjela sama s ocem koji je radio kao slubenik u nekom privatnom poduzeu. Iako je oeva plaa bila mala, on se uvijek trudio zadovoljiti Sanjine elje. Jednoga jutra zajedno su otili u trgovinu. Nakon kupovanja, ocu je u novaniku ostalo taman toliko novaca da moe kupiti svoje omiljene dnevne novine. Kad je Sanja vidjela to otac kani, briznula je u pla i poela ga prekoravati : Ali ja hou sladoled! Kako moe sebi kupiti novine, a mene ostaviti bez sladoleda?! Otac je za trenutak promatrao bez rijei, a onda sasvim mirno uzeo novine i platio ih ostatkom novca. *Je li Sanjin otac postupio ispravno? Zato? *Jesi li ti bio/bila u slinoj situaciji? *Kako si ? se tada ponio/ponijela? *Jesi li o tome kasnije razgovarao/razgovarala s roditeljima? *to si nauio/nauila iz toga?
Molim te, kupi mi

Zadaci: razluivanje potrebnih od nepotrebnih igraaka i drugih predmeta kritiki pristup eljama razvoj suosjeanja i solidarnosti stjecanje aktivistikih vjetina i navika. Kljune rijei: ponaanje, odnos prema drugome, altruizam. Razred: 2., 3. i 4. Povezivanje: sat razredne zajednice, matematika. Materijali: radni materijal, prazni listovi papira, olovke. Tijek aktivnosti:
254
1 Aktivnost zapoinje tako da svaki uenik i uenica na listu papira veliine A4 nacrta tablicu s
dva stupca. Iznad lijevog stupca upie Predmeti/igrake koje sam dobio/dobila, a iznad desnog stupca Predmeti/igrake koje koristim. Zadatak uenika i uenica je da u lijevom stupcu upiu to vie igraaka i predmeta koje su dobili od obitelji i prijatelja u protekloj godini, a u desnom stupcu oznae koliko ih koriste: 2 kriia za predmete ili igrake koje najee koriste, 1 krii uz one koje manje koriste i prazno polje za one igrake ili predmete koje uope ne koriste. Na kraju se na dnu izrauna ukupan broj svih igraaka i predmeta, zatim onih koji se najee, ponekad i nikad ne koriste. svih igraaka ili predmeta koje ste dobili u protekloj godini, koliko ih stalno koristite? ? *Od *Koliko neiskoritenih igraaka i predmeta su vam roditelji (djedovi, bake i sl.) kupili zbog toga to ste ih uporno nagovarali? *Je li takvo ponaanje prihvatljivo? *Trebaju li roditelji uvijek udovoljavati naim eljama? *Kako reagiramo kad ne dobijemo to to elimo?
2 Za domau zadau uenici i uenice, uz pomo roditelja (djedova i baka, brae i sestara),
moraju izraunati koliko je novaca potroeno na igrake i predmete koje ne koriste te kako se taj novac mogao pametnije potroiti.
3 Uenici/uenice odgovaraju na sljedee pitanje, nakon ega se organizira zajedniki razgovor:

Zamisli da si na dar dobio/dobila gomilu igraaka koje nema gdje drati i da dio mora dati nekom drugom. Kojoj bi od predloene djece najradije dao/dala dio svojih igraaka (zaokrui samo dva odgovora): a) djeci koja znaju uvati igrake b) djeci koja se pristojno ponaaju c) djeci koja su siromana d) prijateljima i prijateljicama e) djeci bez roditelja f) bolesnoj djeci g) ne bih dao/dala nikome h) ne mogu se odluiti.
*Kome ste odluili dati svoje igrake? Zato? *Je li nekom bilo teko donijeti odluku? Zato? *Svia li vam se ideja da se jednom ili dvaput godinje organizira razmjena igraaka, knjiga
i sl. meu djecom u koli (kolskom igralitu)? *Ako da, zato? *Ako ne, zato? *to mislite o prikupljanju igraaka, slikovnica i knjiga za siromanu djecu?
4 Uenici i uenice dvaput godinje (zadnji dan prvog i drugog polugodita) organiziraju
kolski sajam na koji donose ouvane igrake, slikovnice, knjige (eventualno odjeu i obuu). Prvi sajam je prodajni i organizira se u kolskom dvoritu. Od prikupljenih sredstava obnovi se kolska knjinica ili organizira izlet, uz pokrie trokova socijalno ugroenih uenika i uenica. Svrha drugog sajma je prikupljanje igraaka i drugih predmeta koji se, u suradnji s mjesnim Crvenim kriem, Caritasom ili drugom nevladinom udrugom, dostave siromanim obiteljima s djecom.
A. 3. Moje potrebe i prava

Temeljna svrha aktivnosti u sklopu ove teme jest povezivanje opeljudskih potreba i opeljudskih prava. Oslanjajui se na ranije naueno, uenicima i uenicama se pomae da sebe vide kao nositelje/nositeljice opih ljudskih prava i sloboda koji im pripadaju kao ljudskim biima, a onda i kao nositelje/nositeljice posebnih prva i sloboda koji im pripadaju samim time to su djeca, kao to pripadaju svakom drugom djetetu u svijetu. Vano je naglasiti da su ta prava i slobode rezultat dogovora koji je postignut meu narodima svijeta kako bi se svim osobama osigurao ivot dostojan ovjeka. Uenici i uenice se ovdje prvi put susreu s pojednostavnjenim tekstovima Ope deklaracije o ljudskim pravima i Konvencije o pravima djeteta (v. Prilog). Uitelj/uiteljica im pomae da upoznaju i razumiju najvanije odredbe tih dokumenata dovodei ih u vezu s njihovim svakodnevnim iskustvima u koli i obitelji. Prijeko je potrebno sadraje tih odredbi obraivati u sklopu svakodnevnog (neposrednog i posrednog) iskustva. Nadalje, uitelju/uiteljici se savjetuje da, potujui njihovu dob, kod svojih uenika i uenica razvija svijest i osjetljivost na probleme zatite ljudskih prava. U svezi s tim potrebno im je pomoi ne samo da uoavaju sluajeve krenja ljudskih prava nego i da razumiju posljedice tog krenja, kao i da razviju vjetine koje e im pomoi da se uspjeno suprotstave povredi ljudskih prava u svom ivotu.
to su ljudska prava
Zadaci: razumijevanje veze izmeu temeljnih ljudskih potreba i ljudskih prava upoznavanje najvanijih odredbi Ope deklaracije o ljudskim pravima. Kljune rijei: temeljne potrebe, ljudska prava, meunarodni dokument. Razred: 4. Povezivanje: priroda i drutvo, hrvatski jezik, jezici manjina, strani jezik, likovna kultura, glazbena kultura, vjeronauk, sat razredne zajednice, slobodne aktivnosti. Materijali: prazni listovi papira, olovke, ploa ili pano, kreda, pojednostavnjeni tekst Ope deklaracije o ljudskim pravima.
255
Tijek aktivnosti:
1 Uitelj/uiteljica zapone aktivnost sljedeim rijeima:

Grupa od 1000 ljudi iz cijelog svijeta priprema se za odlazak u nenastanjenu Novu Zemlju. U njoj su klimatski uvjeti takvi da doljaci mogu sebi osigurati pristojan ivot, pod uvjetom da prije odlaska dogovore kako e urediti svoju novu zajednicu. Prijedlozi moraju sadravati listu od deset prava koja pripadaju svim stanovnicima. Vi se nalazite meu putnicima, to znai da prije odlaska i vi morate izraditi svoju listu kako biste bili sigurni da ete i u novoj zajednici moi zadovoljiti svoje najvanije potrebe. Uenici i uenice se podijele u manje grupe koje, svaka za sebe, izrauju listu prava. Potom predstavnik/predstavnica pojedine grupe ita prava dogovorena u grupi, a drugi ih pie na plou ili pano, na kojemu je ve nacrtana tablica s dva stupca. Prava se upisuju u desni stupac. Ako sljedea grupa spomene isto pravo, uz njega se stavi crtica. Kada je zajednika lista gotova, zbroje se crtice i utvrde prava koja su najee spomenuta.
256
2 U nastavku ove aktivnosti, uenici i uenice odreuju institucije koje trebaju tititi ta prava i
osigurati da ih svaki stanovnik ravnopravno uiva (primjerice, pravo na obrazovanje - kola; pravo na sigurnost policija; pravo na zdravlje bolnica; pravo na jednakost sudovi itd.). Njihovi odgovori se piu u lijevi stupac uz odgovarajue pravo (tablica se uva i za sljedeu skupinu aktivnosti).
3 Kad je tablica gotova, uenici i uenice dobivaju pojednostavnjenu verziju Ope deklaracije
o ljudskim pravima koju svatko ita za sebe i usporeuje sa zajednikom listom na ploi ili panou. li razlike u pravima koja se nalaze na naoj listi i prava koja odreuje Opa deklaracija? ? *Ima *Jesmo li zaboravili spomenuti neka prava? Koja? *Smatrate li da su ona vana i da ih treba ukljuiti u nau listu? *Jesmo li spomenuli i neka prava koja ne nalazimo u Deklaraciji? Koja? *Trebamo li ih izbrisati? Zato da? Zato ne? *Smatra li netko da u oba sluaja nedostaju neka vana prava? Koja?
4 Budui da je 10. prosinca proglaen Danom ljudskih prava, uenicima i uenicama

se osiguraju mogunosti da samostalno odrede, pripreme i provode aktivnosti za taj dan. U njih moe biti ukljuen jedan razred, jedno godite ili cijela kola. Bilo bi dobro organizirati Tjedan ljudskih prava u suradnji s roditeljima, nevladinim udrugama i drugim predstavnicima lokalne zajednice. U tu svrhu uenici i uenice mogu pripremiti likovne radove, igrokaze, kolske novine, fotograje, mape i dr. na teme iz podruja ljudskih prava (ilustracije lanaka Ope deklaracije o ljudskim pravima, mape s primjerima krenja ljudskih prava, posebne deklaracije ili izjave uenika i sl.).
Lanac ljudskih prava

Zadatak: osvjetavanje nedjeljivosti, povezanosti i meusobne uvjetovanosti ljudskih prava. Kljune rijei: ljudska prava, nedjeljivost, povezanost i meusobna uvjetovanost prava. Razred: 4.
Povezivanje: priroda i drutvo, hrvatski jezik, jezici manjina, strani jezik, likovna kultura, glazbena kultura, vjeronauk, sat razredne zajednice, slobodne aktivnosti. Materijali: pojednostavnjeni tekst Ope deklaracije o ljudskim pravima, ploa ili pano. Tijek aktivnosti: Uenice i uenice jo jednom itaju sadraj liste izraene u sklopu prethodne skupine aktivnosti i pojednostavnjeni tekst Ope deklaracije o ljudskim pravima. Nakon toga se odabire netko tko e igrati ulogu doljaka iz svemira. Uitelj/uiteljica daje sljedee upute: Susreli ste se s biem iz svemira koje od vas trai da mu objasnite to je ljudsko bie. Dok mu vi pokuavate odgovoriti, ono ugleda tekst Ope deklaracije o ljudskim pravima, nakon ega vas obaspe pitanjima (npr. to je pravo na jednakost, to je pravo na slobodu vjerovanja, to je pravo na slobodu miljenja i izraavanja itd.). Vi mu strpljivo odgovarate, ali ga ni to ne zadovoljava. Uzima olovku i poinje kriati jedno po jedno pravo iz Deklaracije, pri emu svaki put postavlja isto pitanje: to bi bilo da vam se oduzme pravo na ivot (jednakost, obrazovanje itd.). Sad se nalazite pred problemom! Niste sigurni to biste mu odgovorili pa pomo traite od drugih. Nakon toga uenik ili uenica koja glumi vanzemaljca preuzima svoju ulogu i zapoinje pitanjima o tome to znai pojedino pravo, na to odgovaraju svi uenici i uenice (ako ne znaju, slue se tekstom Deklaracije). Kad vanzemaljac prekrii prvo pravo iz Deklaracije i postavi pitanje o posljedicama ukidanja toga prava, uenici i uenice se podijele u grupe kako bi zajedniki doli do odgovora koji predstavnik/predstavnica grupe prenosi vanzemaljcu. Ako su uenici i uenice zainteresirani, aktivnost traje dok se ne prekrii i posljednji lanak Deklaracije. Napomena: Ovdje je najvanije da uenici i uenice shvate da nedostatak jednog prava uvijek dovodi u pitanje ostvarenje svih drugih prava (primjerice, nedostatak prava na sigurnost ugroava i pravo na obrazovanje, slobodu izraavanja, pravo na obitelj itd.; nedostatak prava na obrazovanje dovodi do ugroavanja prava na zdravlje, slobodu izraavanja itd.).
257
Ja, kao dijete, imam posebna prava

Zadaci: razumijevanje i usvajanje pojma prava djeteta. upoznavanje najvanijih odredbi Konvencije o pravima djeteta razumijevanje svrhe postojanja posebnih prava djeteta. Kljune rijei: prava djeteta, ljudska prava. Razred: 4. Povezivanje: priroda i drutvo, hrvatski jezik, jezici manjina, strani jezik, likovna kultura, glazbena kultura, vjeronauk, sat razredne zajednice, slobodne aktivnosti. Materijali: pojednostavnjeni tekst Konvencije o pravima djeteta, papir velikih dimenzija, likovni materijal. Tijek aktivnosti:
1 Uitelj/uiteljica zapoinje aktivnost pitanjima:
li djeca drugaija od odraslih? *U emu se oituju te razlike? *Znai li to da vi nemate ? *Jesu ista prava kao odrasli, da se Opa deklaracija o ljudskim pravima ne odnosi na vas? *Znai li to da biste vi trebali uivati neka posebna prava? Koja? Napomena: Potrebno je doi do toga da svako dijete ima potpuno ista prava kao i odrasli, ali da ih ono nije u stanju koristiti na isti nain kao odrasli zbog svoje dobi, zbog ega u tome upravo i ovisi o njima. Nakon toga uitelj/uiteljica stavlja papir velikih dimenzija na pod. Na sredini papira velikim tiskanim slovima napie Moja prava. Uenici i uenice redom upisuju oko tog naslova po jedno pravo za koje misle da im, kao djetetu, pripada. Kad su svi odgovori iscrpljeni, papir se stavi na zid ili pano.
2 Uenicima i uenicama se nakon toga podijeli pojednostavnjeni tekst Konvencije o pravima
258
djeteta, koji oni usporeuju s onim to su sami napisali. Povede se razgovor o slinostima i razlikama izmeu ta dva teksta, nakon ega se prava iz Konvencije svrstaju u tri kategorije: a) prava na opstanak (hrana, voda, dom i zatita zdravlja); b) prava na zatitu (od nasilja, iskoritavanja i u ratu) i c) prava na razvoj (sigurna okolina i razvojni poticaji).
3 U nastavku aktivnosti bi trebalo izdvojiti nekoliko najvanijih prava koja pripadaju svakom
djetetu. Ta prava izravno utjeu na odnos prema uenicima i uenicama u obitelji, koli i lokalnoj zajednici pa je prijeko potrebno da ih oni znaju. Neka od tih prava su sljedea: svako dijete ima pravo na posebnu zatitu i skrb kako bi se osigurao njegov puni rast i razvoj; svaka odluka o djetetu koju donose odrasli treba uvaavati njegovu dob i sposobnost njegova razumijevanja te polaziti od njegova najboljeg interesa; svako dijete ima pravo rei to misli kad god odrasli donose odluku koja se njega tie.
4 Razred se podijeli u manje grupe. Dogovore se meusobno koje e pravo iz Konvencije likovno
prikazati, nakon ega svatko objanjava kako shvaa odgovarajui lanak koji sadri to pravo. Kad su usuglasili razliita shvaanja, zajedniki odreuju kako e sadraj lanka likovno obraditi. Radovi se postave po zidovima redom kojim se prava pojavljuju u tekstu Konvencije.
5 Cijeli razred sudjeluje u pisanju Konvenciju o pravima uenika i uenica. O radnom tekstu se
raspravlja, nakon ega se on usvaja, prepie na veliki karton i objesi na zid uionice.
Kad nemam prava

Zadaci: osvjetavanje sluajeva krenja prava djeteta odreivanje prava koja su ugroena u konkretnim sluajevima planiranje i izvoenje akcija pomoi ugroenoj djeci. Kljune rijei: prava djeteta, ljudska prava, nedostatak prava, krenje prava, zatita prava. Razred: 4. Povezivanje: priroda i drutvo, hrvatski jezik, jezici manjina, strani jezik, likovna kultura, glazbena kultura, vjeronauk, sat razredne zajednice, slobodne aktivnosti. Materijali: pojednostavnjeni tekst Konvencije o pravima djeteta, crtei ili slike koje prikazima obespravljene djece.
Tijek aktivnosti:
1 Uitelj/uiteljica pripremi i podijeli crtee ili slike na kojima su prikazana obespravljena

djeca: dijete u dronjcima na ulici dijete u zatvoru s odraslima dijete koje obavlja teak posao dijete koje ima modrice od zlostavljanja izgladnjela djeca dijete koje trgovac robljem dri na uzici dijete oboljelo od HIV-a/AIDS-a invalidno dijete koje sa strane gleda drugu djecu kako se igraju djecu koja bjee od bombom poruene kue. su prava djeteta ugroena na ovim slikama? *Zamislite sebe na mjestu te djece. Kako ? *Koja biste se osjeali? *to bi vam tada nedostajalo od onoga to sada imate? *Znate li za neko dijete koje ivi u takvim uvjetima? *Kako moemo pomoi takvoj djeci? *to ve danas moemo uiniti kao razred? *to moemo uiniti u svojoj obitelji?
259
2 Razred se podijeli u manje grupe. Svaka grupa prouava po desetak lanaka Konvencije,
nakon ega zapoinje igra. Uitelj/uiteljica daje primjer ugroavanja nekog prava djeteta, a grupa koja je to pravo prethodno prouavala kae broj lanka u kojemu se to pravo odreuje, nakon ega se proita i sadraj tog lanka. Nakon nekoliko primjera, uitelj/uiteljica prepusti igru uenicima i uenicama. Ako grupa ne odgovori tono, gubi pravo postavljati pitanja sve dok u jednom od sljedeih krugova ne odgovori tono. Igrati se moe i tako da jedna grupa ita lanak iz Konvencije, a druga iznosi primjer krenja odgovarajueg prava.
3 Svatko odabere po jedno pravo iz Konvencije za mapu koju izrauje uz pomo roditelja i,
eventualno, lokalnih udruga. Mapa mora sadravati novinske lanke, slike, karikature i sl. kojima se prikazuju razliiti sluajevi krenja tog prava. Graa se rasporedi tako da se na vrh lista papira prepie odgovarajui tekst iz Konvencije, a ispod toga se zalijepe lanci ili slike. Na dnu stranice uenik ili uenica mogu staviti i svoj komentar. Mape se mogu izloiti na kolskoj izlobi povodom Dana ljudskih prava.
4 Uenici i uenice isplaniraju i provedu akciju pomoi djeci ija su prava ugroena (u suradnji
s Crvenim kriem, Caritasom ili nekom drugom nevladinom udrugom). Ako se akcija provodi na Dan ljudskih prava (10. prosinca), moe ukljuivati izradu estitki i ukrasa za boino drvce. Radovi se mogu prodavati u koli sa svrhom pomoi ugroenoj djeci.
A.4. Zatitnici mojih prava

Ovo je zavrna tema prve cjeline Programa obrazovanja za ljudska prava u kojoj se iznose primjeri rada s uenicima i uenicama na poticanju uenja za samoosvjetavanje i samopotovanje. U njoj se nastavlja pria o ljudskim pravima iz prethodnih aktivnosti, ali se sada pozornost usmjerava na imbenike zatite tih prava. Nakon to se uitelj/uiteljica uvjeri da su svima jasni pojmovi ljudskih prava i prava djeteta, kao i odnos izmeu prava i pojma potreba, prelazi se na upoznavanje imbenika koji pridonose uivanju i zatiti ljudskih prava svakog pojedinca. Zadatak se ostvaruje postupno. Najprije se od uenika i uenica trai da identiciraju svoja ljudska prava koja ostvaruju u obitelji i koli, nakon ega se prelazi na imbenike zatite njegovih prava na razini lokalne zajednice i drave. Na kraju se dolazi do meunarodne zajednice, u sklopu ega valja, barem u najvanijim crtama, dotaknuti europski sustav zatite ljudskih prava.
260
Iako e se neka od tih pitanja detaljnije obraivati u treem dijelu Programa, ovdje valja naglasiti da su ljudska prava rezultat vrlo dugog i sloenog procesa dogovaranja meu narodima svijeta koji je svoj konani oblik dobio u Opoj deklaraciji o ljudskim pravima, na temelju koje su nastali i mnogi drugi tekstovi, ukljuujui Konvenciju o pravima djeteta. Ti dokumenti predstavljaju meunarodne norme zatite. Njih donosi posebno tijelo koje ine predstavnici skoro svih zemalja svijeta okupljeni u Ujedinjenim narodima. U nekim od tih dokumenata daju se savjeti (preporuke) zemljama, koje su lanice Ujedinjenih naroda, o tome to trebaju uiniti kako bi prava njihovih graana, ukljuujui djecu, bila zatiena. Drugi dokumenti, kao to je Konvencija o pravima djeteta, odreuju to zemlje moraju uiniti kako bi njihovi graani bili zatieni. S tim u svezi uenicima i uenicama se objasni da i Hrvatska pripada velikoj obitelji zemalja svijeta koja se okuplja pod krovom Ujedinjenih naroda i da je, kao lanica te obitelji, duna tititi ljudska prava svojih graana, ukljuujui i posebna prava djece. Ona to ini tako to svoje zakone usklauje s meunarodnim normama ljudskih prava i prava djeteta. Najvaniji zakon kojim Hrvatska titi svoje graane jest Ustav Republike Hrvatske. S obzirom da je to temeljni zakon jedne drave, svi ostali zakoni i propisi moraju biti usklaeni s Ustavom, ukljuujui i statut kole. Uenicima i uenicama takoer treba pribliiti, u mjeri u kojoj to doputa njihova dob, poloaj Hrvatske u Europi. Hrvatska pripada i velikoj obitelji europskih zemalja koje su okupljene pod krovom Vijea Europe. Kao lanica te organizacije, ona provodi zakljuke oko kojih se dogovore europske zemlje, ukljuujui zatitu ljudskih prava i prava djeteta. Hrvatska se priprema i za ulazak u Europsku uniju, to pred nju i njene graane, osim zatite ljudskih prava, stavlja nove zahtjeve. S obzirom da ostvarenje prava pojedinca ovisi o svakoj od tih razina, prijeko je potrebno pomoi uenicima i uenicama da razumiju ulogu odgovornosti u ostvarenju meunarodnih normi ljudskih prava, osobito u svezi s krenjem ljudskih prava. Na kraju, uenje za samoosvjetenje i samopotovanje treba zavriti temom samoodgovornosti u zatiti svojih ljudskih prava.
Gdje ostvarujem svoja prava

Zadaci: prepoznavanje prava koja se ostvaruju u razliitim okruenjima upoznavanje pojma zakon i pravni sustav te povezivanje zatite ljudskih prava s pravnim sustavom razumijevanje uloge drave i njenog ustava u zatiti ljudskih prava osvjetavanje obveza i odgovornosti u zatiti ljudskih prava. Kljune rijei: ljudska prava, prava djeteta, zatita ljudskih prava, zatita prava djeteta, obitelj, kola, lokalna zajednica, drava Hrvatska, ustav, statut, odgovornost. Razred: 4. Povezivanje: priroda i drutvo, hrvatski jezik, jezici manjina, strani jezik, likovna kultura, glazbena kultura, vjeronauk, sat razredne zajednice, slobodne aktivnosti. Materijali: pojednostavnjeni tekstovi Konvencije o pravima djeteta i Ope deklaracije o ljudskim pravima, radni materijal, pano, olovke. Tijek aktivnosti: Napomena: Na poetku aktivnosti, uitelj/uiteljica na primjerima iz svakodnevnog ivota uenika i uenica objanjava pojmove iz uvoda u ovu temu. Vano je da svaki uenik i uenica razumiju da oni svoja prava ostvaruju u razliitim okruenjima, od obitelji do drave, kao i da svako od tih okruenja ima odreene obveze prema njemu koje su utvrene i izraene kroz zakon. Zakon se moe denirati kao skup pravila ili normi kojima se ureuju obveze i odgovornosti u nekoj zajednici. Te obveze i odgovornosti se ne odnose samo na pojedince nego i na institucije koje u drutvu postoje kako bi lanovi zajednice mogli kvalitetnije ivjeti zajedno. Zadaci kole i odnosi u njoj ureuju se posebnim dokumentom - statutom kole. Svaki statut mora biti u skladu sa zakonom kojim se ureuju odnosi u nekom podruju vanom za dobrobit svih. Svi zakoni, pak, moraju biti u skladu s temeljnim zakonom drave koji se naziva ustav. S obzirom da se o tome vie govori u sklopu tree cjeline Programa, ovdje je najvanije da svaki uenik i uenica shvate da zatita njihovih ljudskih prava prvenstveno ovisi o tome: a) kako su njihova prava ureena zakonom i b) ispunjavaju li svi svoje obveze i odgovornosti u zatiti tih prava.
261
1 Razred se podijeli u etiri grupe. Svaka grupa dobiva poseban projekt na kojemu radi dva
tjedna.. Problemi koji se istrauju su: prava koja ostvarujem u svojoj obitelji prava koja ostvarujem u svojoj koli prava koja ostvarujem u svom gradu (mjestu, lokalnoj zajednici ili sl.) prava koja ostvarujem svojoj zemlji. lanovi projekta tijekom istraivanja prikupljaju podatke, vode biljeke i sastavljaju izvjetaj o pravima koja ostvaruju u razliitim okruenjima u suradnji s roditeljima, upravom kole, gradskom (mjesnom) upravom, te nevladinim udrugama i drugim strunjacima iz njihove sredine. Pomo potonjih najpotrebnija je etvrtoj grupi koja istrauje kako su njihova prava zatiena Ustavom Republike Hrvatske. Tijekom istraivanja, svi uenici i uenice se rukovode pojednostavnjenim tekstom Konvencije o pravima djeteta. Kad su izvjetaji gotovi, oni se predstave razredu, nakon ega slijedi rasprava. Izvjetaji se takoer mogu izloiti na kolskoj izlobi povodom dana kole ili Dana ljudskih prava.
prava ostvarujemo ivotom u obitelji? *Koja prava ostvarujemo u koli? *Koja prava ? *Koja ostvarujemo u svom gradu (mjestu, zajednici, selu)? *Koja prava ostvarujemo u svojoj dravi? *Kako znamo da u obitelji (koli, mjestu, dravi) imamo ta prava? * Kako se osigurava njihova zatita? *Tko je odgovoran tititi ta prava? *to se dogaa kad oni koji su zadueni za zatitu prava ne ispunjavaju svoje obveze? *Znate li za neki takav sluaj? *to se dogaa kad kola ne ispunjava svoje obveze prema uenicima? *Moemo li mi sami neto uiniti da bolje zatitimo svoja prava u koli? to?
2 U drugom dijelu aktivnosti razred se podijeli u tri grupe. Jedna grupa raspravlja o tome kako
kola pomae roditeljima u ispunjavanju njihovih obveza i kako roditelji pomau koli. Druga grupa treba odgovoriti na pitanje kako grad ili drava pomae obitelj u ispunjavanju njenih obveza, i obratno. Trea grupa, pak, raspravlja o tome kako grad ili drava pomae koli u ispunjavanju njenih obveza, i obratno. Rezultate rasprava predstavnici grupa iznose pred cijeli razred, nakon ega se otvara opa rasprava.
262
3 Uenici i uenice usporeuju prava koja ostvaruju u razliitim okruenjima s pravima iz

Konvencije o pravima djeteta. Na veem panou ili ploi se nacrta tablica podijeljena u pet stupaca na vrhu kojih se upie: prava koja ostvarujem prema Konvenciji prava koja ostvarujem u obitelji prava koja ostvarujem u svojoj koli prava koja ostvarujem u svom gradu (mjestu, zajednici) prava koja ostvarujem u svojoj zemlji.
Jesam li ja priznat u svijetu

Zadaci: upoznavanje pojmova meunarodna zatita ljudskih prava (prava djeteta), meunarodna zajednica, meunarodna organizacija uoavanje meunarodne odgovornosti drave u zatiti ljudskih prava razumijevanje odnosa izmeu pojedinca i meunarodne zajednice u zatiti ljudskih prava. Kljune rijei: ljudska prava, prava djeteta, meunarodna zatita ljudskih prava, meunarodna zatita prava djeteta, Republika Hrvatska, Ujedinjeni narodi, Vijee Europe (i Europska unija), odgovornost, obveze. Razred: 4. Povezivanje: priroda i drutvo, hrvatski jezik, jezici manjina, strani jezik, likovna kultura, glazbena kultura, vjeronauk, sat razredne zajednice, slobodne aktivnosti. Materijali: pojednostavnjeni tekstovi Konvencije o pravima djeteta, Ope deklaracije o ljudskim pravima i Ustava Republike Hrvatske, karte svijeta (ili globus) i Europe, radni materijal, olovke. Tijek aktivnosti: Napomena: Kao uvod u ovu aktivnost, uitelj/uiteljica trai od uenika i uenica da ponove ono to su nauili o ljudskim pravima. Vano je doi do odgovora da ljudska prava pripadaju
svakom pojedincu kao ljudskom biu, bez obzira na razlike meu ljudima u boji koe, spolu, rasi, vjeroispovijesti, obiteljskom ili nekom drugom podrijetlu. Sva ljudska prava koja pripadaju svakom ueniku i uenici u razredu pripadaju takoer svim uenicima i uenicama u drugim europskim dravama, Africi, Aziji, Americi i Australiji. To ne bi bilo mogue da se narodi svijeta nisu meusobno dogovorili i usvojili Konvenciju o pravima djeteta. Organizacija u sklopu koje su donijeli tu Konvenciju zove se Ujedinjeni narodi. Republika Hrvatska je lanica te velike svjetske obitelji, to znai da ima obvezu provoditi zakljuke koji se u njoj dogovore. Ona to ini usklaujui svoje zakone s meunarodnim normama, pravilima i sl. Najvaniji zakon koji mora biti usklaen s tim normama jest Ustav Republike Hrvatske. Uenici i uenice se prisjete prethodne aktivnosti u kojoj su usporeivali prava koja ostvaruju u razliitim okruenjima s pravima iz Ope deklaracije o ljudskim pravima ili Konvencije o pravima djeteta. Na ploi ili panou se nacrta tablica podijeljena u dva stupca. U prvi stupac se unose prava iz Ope deklaracije ili Konvencije. U drugom stupcu se tim pravima pridruuju prava iz Ustava Republike Hrvatske, nakon ega se povede rasprava.
263
*Ima li razlike u tim listama? U emu? *Ima li vanih prava koja nedostaju u drugom stupcu? *Trebaju li obje liste biti iste? Zato da? Zato ne? *Moe li na temelju toga svatko od nas rei da on/ona nije samo priznat u svojoj zemlji nego i u svijetu, da je istovremeno i graanin svoje zemlje i graanin svijeta? Objasnite. *Ima li svatko od nas onda i odreene obveze ne samo prema svojoj zemlji nego i prema meunarodnoj zajednici? Koje?
Kako ja titim svoja prava

Zadatak: razumijevanje i prihvaanje vlastite odgovornosti u ostvarivanju svojih prava. Kljune rijei: prava, slobode, odgovornost, obveze, zatita. Razred: 4. Povezivanje: priroda i drutvo, hrvatski jezik, jezici manjina, strani jezik, likovna kultura, glazbena kultura, vjeronauk, sat razredne zajednice, slobodne aktivnosti. Materijali: papirii s pojedinim lancima iz Konvencije o pravima djeteta. Tijek aktivnosti:
1 Na poetku aktivnosti, s uenicima i uenicama se ponove prava iz Konvencije o pravima

djeteta. Svaki uenik/uenica odabere po jedno pravo meu papiriima koje uitelj/uiteljica rairi po svom stolu. Zadatak im je da kau kako osobno tite pravo koje su odabrali. Uenici odgovaraju sjedei u krugu na podu uionice. Uenik ili uenica koji/koja zapoinje igru dri lopticu u ruci govorei: Ja imam pravo na igru. titim ga tako da ... . Nakon toga dobaci lopticu drugom ueniku ili uenici koji poinje istim rijeima. Igra traje dok sva prava nisu spomenuta. Ako i dalje postoji interes za to, uenici i uenice mogu meusobno razmijeniti prava i ponoviti igru.
2 U drugom dijelu ove aktivnosti pozornost se posveuje samo jednom pravu. Prijedlog moe
doi od uitelja/uiteljice koji/koja, ako je potrebno, najprije objasni to to pravo ukljuuje (npr. pravo na sigurnost, ukljuuje zabranu zlostavljanja, zapostavljanja, prisilnog rada i sl.) Uenici i uenice se podijele u tri grupe. lanovi/lanice prve grupe trebaju odgovoriti kako sami tite to
pravo. Druga grupa ima zadatak identicirati djecu kod koje je to pravo osobito ugroeno, a trea predlae kako pomoi takvoj djeci da se zatite. primjerice, pravo na sigurnost: *Kako u svakodnevnom ivotu titimo pravo na sigurnost? ? Za, Kako se ponaate na putu od kue do kole (u autobusu, tramvaju, automobilu)? *Kako se ponaate kada ste bolesni? *Pridravate li se uvijek lijenikih uputa, savjeta? *Kako se ponaate u koli? *Koliko svojim ponaanjem sami ugroavate svoja prava?
264
Upoznavanje drugih: u
enje za razumijevanje i potivanje razlika
265
U sklopu cjeline Upoznavanje drugih, uenici i uenice stjeu znanja, razvijaju vjetine i usvajaju vrijednosti koje im omoguuju da svoju i druge kulture opaaju kao meusobno isprepletene dijelove zajednikog svijeta. Kultura se shvaa kao sloen i dinamian nain ivota pojedinca ili grupe, koji je pod utjecajem odreenog svjetonazora, naina proizvodnje dobara potrebnih za ivot, sustava vrijednosti, vjerovanja, obiaja, sklopova ponaanja te duhovnoga i materijalnog nasljea. Kulturu suvremenih drutava ini niz meusobno manje ili vie ovisnih i isprepletenih kultura. U takvim drutvima, dominantna kultura se najee preplie s manjinskim kulturama i kulturama drutveno izoliranih grupa, svjetovne kulture s religijskim kulturama, kulture mladih s kulturama djece i odraslih, urbane kulture s ruralnim i regionalnim kulturama itd. Nadalje, na svaku od tih kultura danas znatno utjee i globalna kultura, koja se iri putem novih informacijskih tehnologija. Dugo se smatralo da se kulture mogu vrednovati i smjestiti na tzv. razvojnu ljestvicu. Plemenski organizirane drutvene zajednice koje nisu poznavale pismo i koje su svoj opstanak dugovale ljudskoj energiji, redovito su dospijevale na dno ljestvice. Na vrhu ljestvice nalazili su se europski narodi organizirani u drave. Oni su rabili razvijena orua za proizvodnju, poznavali su pismo, imali vlastitu povijest i oslanjali se na sustav znanstvenih spoznaja, odnosno vjerovanja velikih religija. Takva se podjela uvrstila nakon prihvaanja Darwinove teorije evolucije, po kojoj je opstanak i razvoj ljudske vrste omoguen selekcijom najjaih. Morganova podjela ljudske povijesti na divljatvo, barbarstvo i civilizaciju, dodatno je uvrstila podjelu kultura na primitivne i razvijene, to je bila dobra podloga za opravdanje drutvene nejednakosti, irenje kolonijalizma i iskoritavanje nerazvijenih u ime progresa Iako se u nekim aspektima takav pristup zadrao do danas (npr. podjela na zemlje Prvoga, Drugoga, Treega i etvrtog svijeta), on je ozbiljno uzdrman poetkom druge polovice 20. stoljea kad se, pod utjecajem ideje kulturnog pluralizma, svaka kultura poinje promatrati
kao vrijednost po sebi. Taj je preokret u razvijenim drutvima doveo do emancipacije identiteta kulturno drugaijih grupa, ukljuujui manjine, a na meunarodnoj razini jo i do emancipacije malih naroda, ukljuujui bive kolonije. Znaajan poticaj tim promjenama dala je Opa deklaracija o ljudskim pravima, u kojoj je proglaeno da se sva ljudska bia raaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima te da, u skladu s tim, imaju jednaka prava i slobode bez ikakve razlike glede rase, boje koe, spola, jezika vjere, politikog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovine, roenja ili neke druge okolnosti. Priznanje jednakosti i uvoenje ideje kulturnog pluralizma postavilo je nove zahtjeve pred kolu. U poetku se ti zahtjevi rjeavaju tako da se uvode posebni programi za djecu koja pripadaju drugim kulturama, no s vremenom dolazi i do promjena u sadrajima nastavnih programa, kao i u organizaciji i metodama uenja i pouavanja. Jedan od najvanijih ciljeva postaje priprema mladih za kulturno pluralno drutvo, to ukljuuje razvoj meukulturne osjetljivosti te razumijevanje i potivanje drugih kultura na naelima ljudskih prava i jednakosti. Openito se prihvaa da je poznavanje i prihvaanje svoje kulture preduvjet za razumijevanje i prihvaanje drugih kultura, ako se pri tome trae razlike i slinosti, ali i tei otklanjaju postojeih ograda u meukulturnoj komunikaciji. Ograde su rezultat uenja i pouavanja. Iako one ne ovise iskljuivo o koli, znanja i vjetine koje se tamo stjeu oblikuju na pogled na druge i svijet u cjelini. U koli se uimo opaati i shvaati slinosti i razlike izmeu sebe i drugih, kao i izmeu svoje i drugih grupa. Obrazovanje koje tei zatvaranju, pretvara uenike i uenice u rtve iskrivljenih opaanja, stavova i vrijednosti. Oni se razvijaju u uvjerenju da je njihovo vienje svijeta ili ono koje zastupa njima znaajna grupa, jedino istinito pa postaju nesnoljivi na razlike. Stoga je vano da kola potie razvoj svijesti o sebi i drugima na naelima otvorenosti i pluralizma. Takav razvoj je mogu samo ako se stvore uvjeti da se svoje i tue ponaanje provjerava prema nekim opim vrijednostima koje stoje u temeljima kvalitetnih meuljudskih odnosa, kao to su prava i slobode pojedinca, jednakost i pravda. Pripremanje mladih za ivot u kulturno pluralnom drutvu, sredinja je tema programske cjeline Upoznavanje drugih: uenje za razumijevanje i potivanje razlika. U njoj se nastoji pripremiti uenike i uenice da opaaju, prihvaaju i potuju razlike meu ljudima i drutvenim grupama u izgledu, nainu ivota, vjerovanjima i obiajima; da razumiju ulogu prirodnih i drugih imbenika u nastanku razlika; da osvjetavaju krive predodbe, stereotipe i predrasude o sebi i drugima; da pronalaze naine kako se osloboditi njihova utjecaja i, konano, da prihvate i potuju razlike kao svoje i opeljudsko bogatstvo. Ti se ciljevi ostvaruju kroz etiri iroke i meusobno povezane teme: Svijet kojemu pripadam Tko su drugi ljudi Pogled kroz razbijene naoale Razlike kao bogatstvo U sklopu prve teme, obnavljaju se neka prethodno steena znanja i vjetine koje uenicima i uenicama pomau da uoe raznolikost kao bitno obiljeje ljudskoga svijeta i da, u skladu s tim, prihvate razlike meu ljudima kao svoje i opeljudsko bogatstvo.
266
Druga tema je posveena opaanju, razumijevanju, prihvaanju i potivanju razlika meu ljudima. Govori se o razlikama u neposrednoj okolini, dravi i svijetu, o utjecaju prirodnih i drugih imbenika na pojavu tih razlika te o slinostima meu kulturama. Trea tema je usmjerena na uoavanje i razumijevanje problema u meuljudskim odnosima. Naglasak se stavlja na uoavanje i razumijevanje nastanka svojih i tuih stereotipa i predrasuda, kao i na vezu izmeu predrasuda i diskriminacije. Budui da se stereotipi i predrasude javljaju kao posljedica prebrzog uopavanja i nekritikog prihvaanja stavova svoje grupe, uenici i uenice se potiu na kritiko (samo)osvjetavanje odnosa prema drugima, kako bi svoju i tue kulture mogli opaati kao razliite odgovore na iste ljudske potrebe. Svrha aktivnosti koje ine etvrtu i posljednju tema ove cjeline, jest uvrenje stava da su razlike ne samo ope ljudsko pravo nego i opeljudsko dobro. Dodir meu razliitim kulturama je bitan za razvoj i napredak ovjeanstva, ali je pri tome vano osvijestiti i probleme odnosa meu kulturama u sklopu globalizacijskih procesa i irenja proizvoda koji prijete ovjeanstvu. U skladu s tim se kod uenika i uenica treba razvijati svijest o vezi izmeu potrebe ouvanja razlika u svijetu i potrebe potivanja zajednikih naela ljudskih prava, jednakosti i pravde.
267
B.1. Svijet kojemu pripadam

U sklopu ove teme uenici i uenice obnavljaju neka znanja i vjetine koje su stekli provodei aktivnosti iz prethodne cjeline posveene razvoju samoosvjetavanja i samopotovanja (Da sam lav/lavica, bio/bila bih, Lanac ljudskih osobina, Bez ega ne mogu). Ovdje se, kroz niz jednostavnih aktivnosti, trai od uenika i uenica da se odrede prema raznolikosti ivoga i neivog svijeta. Cilj je osvijestiti raznolikost ljudskoga svijeta kao bitnu osobinu ovjeka. Budui da ta osobina nedostaje drugim ivim biima, uenici i uenice se vode do zakljuka da su razlike meu ljudima bogatstvo koje treba potivati, njegovati i razvijati.
Biram komu pripadam
Zadatak: odreivanje svog mjesta u raznolikom svijetu. Kljune rijei: razlike, slinosti, ljudski svijet, ivotinjski svijet, biljni svijet, ivi svijet, neiva priroda, stvari. Razred: 2., 3. i 4. Povezivanje: priroda i drutvo, hrvatski jezik, jezici manjina, strani jezici, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, fotografije uenika i uenica, ljepilo, bojice. Tijek aktivnosti: Uitelj/uiteljica za svakog/svaku uenika/uenicu pripremi list papira A4 formata s nekoliko uokvirenih sliica koje prikazuju djecu, invalide, odrasle osobe u nekoj profesionalnoj ulozi,
crnce, starije osobe, cvijee, domae ili divlje ivotinje, razliite predmete, prirodu i prirodne pojave (kia i sl.). U sredini je prazan kvadrat u koji e uenici i uenice nalijepiti svoju fotografiju. Njihov je zadatak da svoju fotografiju spoje crvenom crtom sa sliicama koje prikazuju ono to im se ini najbliim, a crnom crtom ono to im je najdalje. Iako se ovdje oekuje da se fotografije spoje crvenom crtom sa svim crteima na kojima su prikazana ljudska bia, odluka se mora u potpunosti prepustiti uenicima i uenicama. Nakon provedenog zadatka, oni/one pokazuju to su spojili crvenom, a to crnom crtom, istovremeno objanjavajui razloge svojih izbora. *Je li bilo lako odluiti se kako povezati svoju fotografiju? *Tko je svoju fotografiju povezao ? crvenom crtom sa sliicama koje prikazuju ljude (djecu, invalide, odrasle, crnce, starije osobe)? Zato? *Tko sa sliicama koje prikazuju biljke (ivotinje, predmete, prirodu ili prirodne pojave)? Zato? *to se iz toga moe zakljuiti? to prvenstveno ini ljudski svijet? *Spadaju li i ivotinje, biljke, priroda i stvari u ljudski svijet? Objasnite.
268
to nema orhideja
Zadaci: uoavanje slinosti i razlika izmeu ljudi i biljaka osvjetavanje razlika meu ljudima kao bitnog obiljeja ljudskog svijeta. Kljune rijei: osobine ljudskog svijeta, osobine biljnog svijeta. Razred: 2., 3. i 4. Povezivanje: priroda i drutvo, hrvatski jezik, jezici manjina, strani jezici, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal (pria Nezadovoljna orhideja). Tijek aktivnosti:
Uenici i uenice itaju sljedeu priu: Nezadovoljna orhideja U jednom parku, u gradu, ivjela jednom jedna prelijepa crvena orhideja. Dosadilo joj ivjeti na jednom mjestu kao i druge orhideje, pa poeli postati djevojica. Jednog jutra povjeri svoju elju susjedu jorgovanu. On je zabrinuto pogleda i uzvikne: Ali ti si biljka! Ti nikada ne bi mogla postati djevojica! A zato, molim te?! uvrijeeno e orhideja zar ja nisam najljepa meu najljepim biljkama? Ali tvoja te ljepota ne moe uiniti ovjekom! odgovori joj jorgovan. Pa to onda moe? - ljuto upita orhideja. Dobro promotri ljude oko sebe pa e saznati! - zavri jorgovan.
*to bi promatranjem trebala otkriti orhideja? *to ljudi imaju, a biljke nemaju? *to znai ? pripadati ljudskom svijetu (ivotinjskom, biljnom)? *U kojemu su svijetu razlike vee? *Jesu li razlike meu lanovima neke obitelji vee ili manje od razlika meu cvijeem koje raste iz istog korijena? *Je li, dakle, i razliitost jedno od najvanijih obiljeja ovjeka? *Ako jest, treba li razlike meu ljudima njegovati i razvijati? Zato?
2 Uenik i uenica se odaberu za dramatizaciju teksta, ali tako da sami odrede zavretak prie.
Na tome rade nekoliko dana uz pomo uitelja/uiteljice i roditelja. Kad su spremni, svoju toku izvedu pred razredom. Ostali uenici i uenice komentiraju njihovu izvedbu i daju prijedloge kako ju poboljati. Ako se glumci s tim slau, oni ju dorauju za Dan kole ili Dan ljudskih prava.
B.2. Tko su drugi ljudi

U ovom dijelu Prirunika uenici i uenice se potiu na opaanje, razumijevanje, prihvaanje i potivanje razlika meu ljudima. Aktivnosti ukljuuju uoavanje razlika u njihovoj neposrednoj okolini (obitelj, kola, lokalna zajednica ili grad), zatim u domovini pa u svijetu. S uoavanja razlika postupno se prelazi na razumijevanje uzroka zbog kojih se one javljaju meu kulturama ili nainima ivota ljudi, pa se govori o utjecaju prirodnih i drugih imbenika. Kultura je odgovor na zahtjeve okoline i njezina se obiljeja mijenjaju kad se mijenjaju ti zahtjevi. Osim uoavanja i razumijevanja razlika, uenike i uenice se potie na razvoj vjetina uoavanja slinosti meu grupama ljudi, kao pretpostavke razvoja otvorenosti i potivanja drugih i drugaijih kultura.
Razlike oko nas
Zadaci: uoavanje razlika meu ljudima u neposrednoj okolini (obitelj, vrnjaci, susjedstvo) prihvaanje razlika kao zajednikog bogatstva. Kljune rijei: razlike meu ljudima, razlike u razredu, razlike u obitelji, razlike meu susjedima. Razred: 3. i 4. Povezivanje: priroda i drutvo, hrvatski jezik, jezici manjina, strani jezici, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, olovke, bojice, papiri velikih dimenzija, pano, ploa, kreda. Tijek aktivnosti:
269
Uenici i uenice se podijele u 4 grupe sa zadatkom da provedu jednodnevno istraivanje o razlikama meu ljudima koji ive u njihovoj neposrednoj okolini. Prva grupa zapisuje po emu se razlikuju uenici i uenice u razredu, druga istrauje razlike meu lanovima obitelji, a trea meu ljudima u susjedstvu (zgradi, ulici, selu). Na temelju rezultata istraivanja izrauju liste razlika (Razlike u naem razredu, Razlike u naim obiteljima i Razlike u naem susjedstvu). Liste upisuju na papire veih dimenzija, koje postave na pano ili zid u razredu. Predstavnici/predstavnice grupa objanjavaju svoje rezultate, nakon ega se radi zajednika lista Razlike meu nama, koja bi mogla sadravati neke od sljedeih pojmova: spol (muko-ensko) dob (djeca-mladi-odrasli) debljina (mravi-debeli)
visina (visoki-niski) boja koe (svjetloputi-tamnoputi) urednost(uredni-neuredni) odijevanje (dobro-loe odjeveni) bogatstvo (bogati-siromani) itd. *Po emu se mi u razredu razlikujemo? *Koje razlike nalazimo meu lanovima naih obi? telji? * Koje meu naim susjedima? *Gdje ima vie razlika: u koli, obitelji ili susjedstvu? Zato? *Jesu li razlike meu stanovnicima grada vee ili manje od razlika meu susjedima? Objasnite.
2 U drugom dijelu aktivnosti uitelj/uiteljica napie na plou nekoliko parova rijei, kao to
270
su: ena-mukarac, djeca-odrasli, mladi-starci, stanovnik grada stanovnik sela, pismeninepismeni, bogata-siromah itd. Razred se podijeli u parove koji naizmjenino rade na zadatku nadopunjavanja reenica. Jedan uenik/uenica u paru zapone reenicu (npr. ena se od mukarca razlikuje po .), a drugi/druga ju nadopunjava. Nakon toga, on/ona nastavlja igru novom reenicom (npr. Dijete se od odraslog razlikuje po ) itd.
3 Prethodna aktivnost moe se provesti i tako da uenici i uenice sjednu u krug i, koristei
tehniku oluje ideja, nabrajaju razliita zanimanja. Uitelj/uiteljica zapisuje ideje na plou, a nakon toga napravi zanimljive parove (npr. lijenik-raunovoa, uiteljica-krojaica; poljoprivrednik-voza tramvaja, rudar-pilot u avionu itd.). Uenici i uenice u krugu formiraju parove koji nadopunjuju reenice kao u prethodnoj vjebi (npr. Lijenik se razlikuje od raunovoe po .; Uiteljica se razlikuje od krojaice po ). *Koje razlike prevladavaju? *Po emu se, dakle, ljudi oko nas meusobno razlikuju? *Ako ? su razlike jedno od najvanijih obiljeja ljudskoga svijeta, trebamo li ih upoznati, njegovati i potivati? *Zato je vano upoznati razlike meu nama? *Zato je potrebno njegovati te razlike? *Zato ih trebamo potivati? *Poneki misle da su razlike meu ljudima jedan od glavnih uzroka problema u naem mjestu (gradu i sl.). Je li to tono? Objasnite.
Razlike u mojoj domovini

Zadaci: upoznavanje razlika meu ljudima kao razlika meu drutvenim grupama usvajanje pojma kultura upoznavanje posebnosti kultura u svojoj domovini usvajanje pojmova pripadnik veinskog naroda i pripadnik nacionalne manjine osvjetavanje razlika unutar pojedine grupe. Kljune rijei: drutvena grupa, razlike meu grupama, kultura, veinski narod, nacionalna manjina, zemlja (drava), domovina, razlike unutar grupa. Razred: 4. Povezivanje: priroda i drutvo, hrvatski jezik, jezici manjina, strani jezici, vjeronauk, glazbena kultura, likovna kultura. Materijali: zemljopisna karta Hrvatske, pano.
Tijek aktivnosti: Napomena: Prije poetka ove aktivnosti, uenicima i uenicama treba objasniti da se mnoge razlike meu ljudima koje su naveli/navele u prethodnoj aktivnosti, vide kao razlike meu grupama ljudi. Razlikama meu grupama ne pridaje se uvijek ista vanost. Nekada su se vie naglaavale razlike u boji koe, vjerskoj pripadnosti i obiajima. Danas se vie spominju razlike meu narodima. Istie se da svaki narod ima neka obiljeja po kojima je prepoznatljiv (ime, podruje koje zauzima, jezik i/ili pismo, obiaji, prirodne ljepote, povijesni spomenici itd.). Velik dio tih obiljeja odnosi se na njihovu kulturu ili nain ivota. Kulturu nekog naroda ne treba poistovjeivati s kulturom zemlje ili drave, budui da mnogi narodi u svijetu nemaju svoju dravu, a na teritoriju mnogih drava ive pripadnici vie naroda najee pripadnici veinskog naroda i pripadnici manjinskih naroda (nacionalnih manjina). Kultura takvih zemalja uvijek je spoj kultura veinskog i manjinskih naroda. Tako je i Hrvatska domovina hrvatskog naroda, ali i pripadnika velikog broja drugih naroda koji, ravnopravno s Hrvatima, ive na teritoriju Hrvatske. Ako u razredu ima uenika koje pripadaju nacionalnim manjinama, onda aktivnosti u ovom dijelu trebaju takoer zapoeti od njihovih pria i neposrednih iskustava.
271
1 Razred se podijeli u manje grupe koje rade na projektu pod nazivom Moja domovina Hrvatska. Zadatak im je istraiti razlike izmeu pripadnika veinskog naroda i nacionalnih manjina koji ive u Hrvatskoj: povijesti, obiajima, religiji, vanijim datumima, povijesnim linostima koji su pridonijeli razvoju Hrvatske i dr. (Hrvati, Srbi, Talijani, Bonjaci, Maari, idovi, esi, Romi itd.). U mjestima u kojima postoje kulturna drutva ili centri koji njeguju kulturu odreene nacionalne manjine, bilo bi dobro da uenici i uenice svoje izvjetaje rade uz njihovu pomo. Rezultati se predstave razredu, nakon ega se povede rasprava. Najbolji radovi mogu se izloiti na izlobi uz Dan kole ili Dan ljudskih prava. *Pripadnike kojih naroda nalazimo u Hrvatskoj? *Po emu se te grupe meusobno razlikuju? ? (jezik, pismo, vjeroispovijest itd.)? *Jesu li, kao graani Hrvatske, pripadnici svih naroda (veinskog i nacionalnih manjina) ravnopravni? *Jesu li nacionalne manjine svojim kulturama pridonijele zajednikoj kulturi Hrvatske? Kako? *Moete li navesti neka imena pripadnika drugih naroda koji su osobito pridonijeli razvoju hrvatske kulture tijekom povijesti?
2 U drugom dijelu aktivnosti uenicima i uenicama se pomae da uoe razlike u nainu

ivota meu pripadnicima istog naroda, odnosno pojedine nacionalne manjine u Hrvatskoj. Podsjeti ih se na rezultate prethodnih aktivnosti u kojima su istraivali razlike u svojoj neposrednoj okolini. Zadatak se moe poeti tehnikom oluje ideja, kojom se treba doi do popisa moguih razlikovnih obiljeja (grad-selo, regionalna pripadnost i sl.). Nakon toga se izdvoji nekoliko grupa (npr. Hrvati, Srbi, Talijani, Romi) i istrauje po emu se pripadnici pojedine grupe meusobno razlikuju. Ako meu uenicima i uenicama ima onih koji su doli u Hrvatsku iz drugih zemalja (povratnici Hrvati ili povratnici Srbi), upoznavanje razlika meu pripadnicima iste grupe moe se proiriti i na taj aspekt. *Koje razlike najee nalazimo meu pripadnicima istog naroda ili nacionalne manjine u ? Hrvatskoj? *ime su te razlike uvjetovane? *Jesu li razlike unutar iste grupe vee ili manje od razlika meu grupama? Objasnite. *to iz toga moemo zakljuiti?
Razlike u svijetu
Zadaci: produbljivanje spoznaja o razlikama meu drutvenim grupama upoznavanje posebnosti kultura drugih naroda i zemalja. Kljune rijei: razlike, svijet, nain ivota, kultura, obiaji. Razred: 4. Povezivanje: priroda i drutvo, hrvatski jezik, jezici manjina, strani jezici, vjeronauk, glazbena kultura, likovna kultura. Materijali: zemljopisna karta Europe (i svijeta ili globus), razglednice, turistiki prospekti i sl. Tijek aktivnosti: Uitelj/uiteljica uvodi razred u novu aktivnost sljedeim rijeima: "U prethodnim vjebama usredotoili smo se na razlike meu ljudima u naoj neposrednoj okolini i naoj domovini. Zamislite da ste u mogunosti promatrati itav svijet. Na koje razlike meu ljudima biste jo mogli naii?"
272
1 Uenici i uenice koriste tehniku oluje ideja za nabrajanje razlika koje se mogu nai meu
ljudima u Europi i svijetu (npr. boja koe, jezik, vjeroispovijest, nacionalna pripadnost, kontinentalna pripadnost i sl.). *Koje razlike meu ljudima jo moemo nai u svijetu osim onih koje su navedene u pretho? dnim aktivnostima? *to znae te razlike? *Jesu li sve te razlike vidljive na prvi pogled (Po emu znamo da je netko drugaiji od nas)? Jesu li razlike izmeu nas i drugih ljudi vee to su oni udaljeniji od nas? Objasnite.
2 Prethodna aktivnost se, uz pomo uitelja/uiteljice, moe nastaviti tako da se na zemljopisnoj karti Europe ili svijeta, odnosno globusu, pokazuju podruja na kojima se mogu nai neke od navedenih razlika (npr. ljudi drugaije rase, drugi jezici, ljudi druge boje koe i sl.). Napomena: Budui da se prema programu u 4. razredu uenici i uenice upoznaju samo sa zemljopisnom kartom Republike Hrvatske, odluku o radu sa zemljopisnom kartom Europe i svijeta, odnosno globusom, donosi uitelj/uiteljica na temelju procjene pripremljenosti i interesa svojih uenika i uenica.
Nakon uvoda, uitelj/uiteljica predloi uenicima i uenicama da sjednu u krug na pod uionice sa zadatkom da imenuju to vie naroda ili zemalja (to im je lake) u Europi i svijetu i svakom pridrue barem jedno obiljeje po kojemu je taj narod prepoznatljiv (npr. Francuzi Pariz; Talijani pizza; Kinezi najmnogoljudniji narod itd.). Uenik ili uenica koji zapoinje igru dri u ruci lopticu. Nakon to kae neko ime, dobaci lopticu drugom/drugoj ueniku/uenici u krugu koji/koja treba rei po emu je taj narod (ili zemlja) prepoznatljiv. Ako ne zna odgovor, lopticu dobaci drugom/drugoj ueniku/uenici. Uenik ili uenica koji tono odgovori, baca lopticu dalje. Sljedei uenik ili uenica koji primi lopticu treba kazati novo ime itd. Uitelj/uiteljica pie odgovore na plou ili pano bez ikakva komentara. Lista se treba sauvati za aktivnosti posveene stereotipima i predrasudama. ma na kojemu se radi tjedan-dva dana. Razred se podijeli u manje grupe koje samostalno
4 Aktivnost se moe nastaviti kao istraivaki projekt o kulturnim razlikama meu zemlja-
odabiru zemlju koju e istraivati. Prikupljaju se neki od sljedeih podataka: zemljopisni smjetaj, povijest, stanovnitvo, jezik i pismo, religija, obiaji, gospodarstvo, hrana, odijevanje, povijesni spomenici, prirodne znamenitosti i sl. Svaka grupa sastavlja posebnu mapu i podnosi krai izvjetaj razredu. Uitelj i uiteljica im pomae u traenju podataka (enciklopedije, turistiki prospekti, Internet, putopisne reportae iz kolske knjinice, CD snimke i sl.). Aktivnost zavrava izradom panoa na kojima se tekstom i slikama prikau kulturne i druge posebnosti pojedine zemlje. Ako za to postoje uvjeti, bilo bi dobro da se predstavljanje poprati glazbom i video-snimkama. Napomena: Kako je ova aktivnost neto zahtjevnija, jer je rije o sadrajima koji se, prema okvirnom programu, ne obrauju u 4. razredu, uenici i uenice se potiu da potrae odgovarajuu pomo roditelja, turistikih agencija ili lokalnih nevladinih udruga. No mogue je, u suradnji s nastavnicima viih razreda (npr. osmih), sastaviti timove uenika i uenica 4. i 8. razreda koji zajedno izrauju mapu odreene zemlje.
273
Da ivim na Sjevernom polu
Zadatak: razumijevanje veze izmeu prirodnog okolia i naina ivota ljudi. Kljune rijei: razliitost, prirodni uvjeti, klimatski uvjeti, prilagodba, nain ivota, kultura. Razred: 4. Povezivanje: priroda i drutvo, hrvatski jezik, jezici manjina, strani jezici, glazbena i likovna kultura. Materijali: radni materijal, ploa, krede. Tijek aktivnosti:
1 Uenici i uenice piu krae sastavke na jednu od predloenih tema koje uitelj/uiteljica
pripremi kao radni materijal: A1) Da ivim u malom selu (za djecu koja ive u gradu); Da ivim u velikom gradu (za djecu koja ive u selu) A2) Da ivim u nomadskoj obitelji (obitelji koja nema stalnog boravita nego se tijekom godine seli iz jednog mjesta u drugo) B1) Da ivim na Ekvatoru B2) Da ivim na Sjevernom polu C1) Da ivim u pustinji C2) Da ivim u praumi C3) Da ivim na visokoj planini C4) Da ivim na malom otoku daleko od kopna. Ako je mogue, uz pitanja se dodaju sliice ili fotografije predjela. Sastavak treba sadravati odgovore na sljedea pitanja: U emu bi se tvoj ivot promijenio u odnosu na sadanji? Zato? Koja nova znanja i vjetine bi tada morao stei? to bi bile prednosti takvog naina ivota u odnosu na sadanji, a to nedostaci? Uenici i uenice koji to ele, itaju svoje sastavke.
*Gdje sve ljudi ive na planetu? U kakvim prirodnim (klimatskim) uvjetima? *Da li prirodni ? uvjeti utjeu na njihov nain ivota? Kako? *to znai prilagoditi se prirodnim (klimatskim uvjetima)? *Kako se ovjek prilagoava niskim temperaturama? Gdje stanuje? to jede? Kako se odijeva? *Kako se prilagoava visokim temperaturama? *Koja znanja i vjetine su vani za ivot na niskim temperaturama (na Ekvatoru, u praumi, na planini, u pustinji, na udaljenom otoku i sl.)? *Tko sve ivi nomadskim ivotom (mnoge romske obitelji, obitelji koje dre cirkuse, obitelji koje ive na podrujima koja oskudijevaju hranom)? *Da ivi u takvoj obitelji, kako bi provodio svoj dan? Kako bi stekao znanja i vjetine koje sad stjee u koli? Bi li imao mogunost gledati televiziju i igrati igrice?
U drugom dijelu aktivnosti uenici i uenice otkrivaju to imaju zajedniko s djecom koja ive u drugaijim prirodnim (klimatskim) uvjetima. Podijele se u manje grupe koje samostalno rade nekoliko minuta. Nakon toga predstavnici/predstavnice izvjetavaju o rezultatima rasprave po grupama, a uitelj/uiteljica biljei njihove odgovore na plou.
274
Sve nae Nove godine
Zadaci: upoznavanje razlika i slinosti meu kulturama u obiajima vezanim za neke vane datume u godini obiljeavanje blagdana koji su znaajni za druge kulture. Kljune rijei: blagdani, praznici, obiaji, kulturne razlike. Razred: 3. i 4. Povezivanje: priroda i drutvo, hrvatski jezik, jezici manjina, strani jezici, vjeronauk, glazbena i likovna kultura. Materijali: radni materijali, meunarodni kalendar praznika, pjesme pojedinih naroda/ kultura, video-zapisi, Internet). Tijek aktivnosti:
1 Uenici i uenice istrauju kako razliiti narodi slave Novu godinu ili neki drugi znaajan
praznik, odnosno blagdan. S obzirom da i ova aktivnost trai vie vremena i pomo izvan uionice, ona se moe provesti kao istraivaki projekt koji se ostvaruje pretraivanjem literature u kolskoj ili mjesnoj/gradskoj) knjinici, uz pomo roditelja i kulturnih drutava ili lokalnih udruga. U veim gradovima se moe zatraiti pomo u odreenim veleposlanstvima ili konzulatima, turistikim agencijama i sl. *Slavi li se Nova godina svugdje u svijetu istog datuma (1. sijenja) i u istom godinjem dobu ? (npr. u nekim azijskim zemljama i Australiji)? *Ima li razlika u nainu na koji razliite kulture slave Novu godinu? to se najvie razlikuje? *Postoje li slinosti? Koje?
2 U razred se, takoer, mogu pozvati bake ili djedovi uenika i uenica kako bi ispriali o
obiajima koji su se potivali za Uskrs, Boi i druge blagdane u njihovoj mladosti. Ako u gradu ili mjestu postoji etnografski muzej ili zbirka, razgovor s bakama i djedovima moe se organizirati uoi blagdana u tim prostorijama, kako bi uenici i uenice mogli vidjeti fotografije, odjevne i druge predmete iz tog vremena.
*to se promijenilo u proslavama tih blagdana? *to je ostalo isto? *Zato se obiaji ? mijenjaju? *Zato neki obiaji izumiru? *Koji obiaji su ljepi, nekadanji ili dananji? Zato?
3 4
Uenici i uenice zatrae od veleposlanstva ili konzulata neke strane zemlje adresu jedne osnovne kole. U suradnji s osobljem veleposlanstva izrauju novogodinju estitku uenicima 4. razreda na njihovu jeziku koju alju potom ili emailom. Poetkom godine razred izrauje svoj godinji kalendar proslava koji sadri: praznike i blagdane koji se slave u Hrvatskoj, ukljuujui i one koji slave pripadnici nacionalnih manjina i/ili religijskih zajednica; meunarodne praznike koji se prema meunarodnom kalendaru slave u svijetu. Nakon to su sastavili kalendar, odluuje se koje e dane obiljeiti u razredu i kako (to e organizirati, koga e pozvati, kome i kako e predstaviti svoje radove itd.). Proslave trebaju ukljuiti neke od sljedeih elemenata: saeti opis obiaja uz fotografije, crtee, glazbu i sl.; igrokaze koji prikazuju detalje obiaja; odijevanje u improvizirane nonje karakteristine za odreenu kulturu; karakteristina jela itd.
275
Isto ime na razli

itim jezicima
Zadaci: produbljivanje spoznaja o razlikama i slinostima meu kulturama istraivanje vlastitog imena u drugim jezicima i pismima. Kljune rijei: kultura, ime, strani jezici i pisma, tople i hladne boje. Razred: 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, strani jezici, vjeronauk, sat razredne zajednice. Materijali: rjenici stranih jezika, olovke, listovi papira, papir velikih dimenzija, flomasteri u boji. Tijek aktivnosti:
1 Prije poetka aktivnosti uitelj/uiteljica objasni da se mnoga naa imena mogu nai i na
drugim jezicima te da se sva imena mogu napisati razliitim pismima, a ne samo latinicom. Razred se podijeli u grupe od po 4-5 uenika i uenica koji/koje odaberu jedno ime za istraivanje. Njihov je zadatak potraiti odabrano ime na drugim jezicima. Istraivanje se provodi u suradnji sa kolskim knjiniarima, nastavnicima stranih jezika, roditeljima, strunjacima iz odgovarajuih institucija, nevladinim udrugama i sl. U veim gradovima, uenici i uenice mogu posjetiti veleposlanstva, konzularne slube, kulturna drutva, strana predstavnitva i sl. Istraivanje zavrava izradom liste Isto ime na razliitim jezicima. Predstavnici/predstavnice grupa tumae rezultate pred razredom, opisujui iskustvo takve vrste istraivanja. Kako bi uenicima i uenicama bilo jasno to se od njih trai, moe se dati primjer imena Ivan: Ivan (hrvatski) John (engleski) Hans (njemaki) Jean (francuski)
Giovanni (talijanski) Jan (skandinavski) Jannis (grki) Sean (irski) li imena s odreene liste slina? Po emu (zvunosti, slovima i sl.)? *Na kojem jeziku ? *Jesu vam se neko ime najvie svia? Zato? *Na kojemu najmanje? Zato? *Da moete birati, na kojem jeziku biste odabrali svoje ime?
2 Nakon razgovora o slinostima i razlikama meu imenima, metodom oluje ideja se svakom
imenu pridrui odreena boja, a rezultat dopie na listu. Razgovor se povede o razlikama i slinostima meu bojama imena i znaenju tih razlika. *Imaju li ista imena u razliitim jezicima istu boju? *U kojim jezicima je neko ime 'toplije' ? (vie crveno, naranasto ili uto), a u kojima 'hladnije' (vie zeleno, plavo ili ljubiasto)? *Ima
276
li ta razlika kakve veze s duljinom imena? *Jeste li otkrili neku drugu vezu izmeu boje i imena? Koju?
3 Ovisno o mogunostima za istraivanje u koli, lokalnoj zajednici ili obitelji, od uenika i

uenica se zatrai da svoje ime napiu nekim drugim pismom, primjerice irilicom, glagoljicom, arapskim, hebrejskim ili kineskim pismom na papiru A4 formata i u razliitim bojama. Ako kola ima strunjaka za rad sa slijepom djecom, bilo bi dobro da on/ona uenicima i uenicama pomogne da svoja imena napiu pismom slijepih. Aktivnost moe zavriti kolskom izlobom pod nazivom Moje ime na drugim jezicima i pismima svijeta.
Religije razli
ite ideja ista
Zadaci: produbljivanje spoznaja o slinostima meu kulturama uoavanje slinosti meu velikim religijama poticanje otvorenosti prema razliitim religijama. Kljune rijei: vjera, razliitost religija, velike svjetske religije, kultura. Razred: 4. Povezivanje: vjeronauk, hrvatski jezik, jezici manjina. Materijali: pojednostavnjene verzije Ope deklaracije o ljudskim pravima, Konvencije o pravima djeteta i Ustava Republike Hrvatske, radni materijal, olovke, papir velikih dimenzija, ploa ili pano, kreda, flomasteri. Tijek aktivnosti:
1 Uitelj/uiteljica objanjava uenicima i uenicama da je vjera jedno od najvanijih obiljeja

ljudskoga svijeta, ali da se ljudi meusobno razlikuju po pripadnosti odreenoj religiji. U svijetu postoji velik broj religija. Neke od njih su velike svjetske religije koje nadilaze granice drava i kontinenata, dok su druge vezane uz manje grupe koje ive na odreenom prostoru. Iako se u mnogoemu razlikuju, sve religije imaju neka zajednika obiljeja. Zadatak uenika i uenica je da u aktivnosti koja slijedi istrae neke razlike i slinosti meu znaajnijim religijama svijeta. Ako u razredu ima uenika ili uenica koji pripadaju drugim religijskim zajednicama, onda i one postaju predmet upoznavanja i istraivanja.
Uenici koriste tehniku oluje ideja za nabrajanje razliitih religija za koje su uli. Uitelj/ uiteljica pie njihove odgovore na plou ili pano. Nakon toga, razred se podijeli u manje grupe. Svaka grupa ima zadatak prouiti po jednu od religija s liste koristei se izvorima iz kolske ili mjesne (gradske) knjinice. U radu im mogu pomoi i roditelji, odnosno starija braa ili sestre. Izvjetaji grupa moraju sadravati najvanija obiljeja pojedine religije (npr. ime vrhovnog boga, naslov svete knjige, sredinje postavke vjere, dunosti vjernika itd.). Predstavnici/predstavnice grupa podnose izvjetaj razredu, nakon ega slijedi rasprava. *Za koje ste religije uli prije istraivanja? *to ste o njima tada znali? *to ste otkrili ? istraivanjem? * Po emu se religije meusobno najvie razlikuju? *to imaju zajedniko?
2 U nastavku aktivnosti uenici i uenice produbljuju slinosti meu religijama koje su

istraivali. Uitelj/uiteljica im podijeli radni materijal sa sljedeim izrekama: KRANSTVO U svemu ini drugima ono to bi htio da oni tebi ine. ISLAM Ne moe biti vjernik onaj koji za svoga brata ne eli ono to eli za sebe. IDOVSTVO Ono to mrzi, ne ini svojim blinjima. BUDIZAM Ne povrijedi drugoga na nain koji bi i tebe povrijedio. HINDUIZAM Bit saaljenja je ne uiniti drugomu ono to bi tebi bilo bolno kad bi ti to uinili drugi. *to znae te izreke? to religije time poruuju svojim vjernicima? *to te izreke znae za ? odnos vjernika koji pripadaju jednoj religiji prema vjernicima koji pripadaju drugoj religiji? *Trebaju li se svi vjernici meusobno potivati? Zato je to potrebno? *Trebaju li vjernici potivati i osobe koje nisu vjernici? Zato je to potrebno? *Da li se vjernici u svakodnevnom ivotu ponaaju u skladu s tim porukama? *Kad bismo se svi pridravali tih poruka, bi li meu ljudima bilo manje mrnje, nesnoljivosti i sukoba? *to je uzrok nepotivanja takvih poruka? Ako za to postoji interes, uenici i uenice mogu, uz pomo vjerouitelja, roditelja i drugih lanova svoje religijske zajednice, prikupljati sline poruke iz odgovarajuih svetih knjiga. Graa se moe ispisati na velikom panou flomasterima razliitih boja i objesiti na zid uionice.
277
3 Kao dopuna ovoj aktivnosti, razred ita lanke koji se odnose na slobodu vjeroispovijesti u
pojednostavnjenim verzijama Ope deklaracije o ljudskim pravima, Konvencije o pravima djeteta i Ustava Republike Hrvatske. Rasprava koja slijedi trebala bi kod uenika i uenica uvrstiti svijest o pravu pojedinca na izbor vjere i uvjerenja te o potrebi potivanja drugih religija i njihovih vjernika.
Rije
i mudrosti
Zadaci: produbljivanje spoznaja o razlikama i slinostima meu kulturama upoznavanje mudrih izreka (poslovica) koje pripadaju razliitim narodima odreivanje vrijednosti koje se prenose porukama. Kljune rijei: mudra izreka, poslovica, vrijednost, kultura. Razred: 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, strani jezici, priroda i drutvo, sat razredne zajednice.
Materijali: papirii s poslovicama, olovke, ploa, krede. Tijek aktivnosti:
1 Prije poeka ove aktivnosti, uenicima i uenicama se objasni to su poslovice ili mudre
izreke. Mnogi narodi koriste poslovice kako bi saeto izrazili vrijednosti ili pravila kojih se treba pridravati. Kae se da poslovica zamjenjuje stotine rijei. Njima se usmjerava ponaanje pojedinca u eljenom pravcu pa ih mnogi narodi koriste u odgoju djece. Kad se usporede poslovice razliitih naroda, primjeuje se da se u mnogima naglaavaju iste vrijednosti, primjerice: potenje, marljivost, skromnost, upornost i sl., a osuuje lijenost, brzopletost i dvolinost. Nakon uvoda, uitelj/uiteljica podijeli po 2-3 papiria svakom ueniku i uenici traei da na njih zapiu barem jednu poslovicu. Za to vrijeme on/ona pripremi svoje papirie s poslovicama. Kad su uenici i uenice gotovi, svi papirii se stave zajedno i promijeaju. Razred se podijeli u manje grupe. Svaka grupa dobije po nekoliko poslovica koje mora protumaiti i, po mogunosti, izdvojiti sredinju vrijednost pojedine poslovice. Primjeri: Lijepa rije i eljezna vrata otvara (Hrvatska) vanost ljubaznosti Tko rano rani, dvije sree grabi (Hrvatska) vanost marljivost Potapa li ovjeka, praina nestane (Koreja) vanost ljubaznosti Bolje vrabac u ruci nego golub na grani(Hrvatska) vanost skromnosti Mirna voda planine valja (Italija) vanost nenametljivosti i upornosti Tko trai, nae (Italija) vanost upornosti. je zajedniko svim poslovicama? *to nam one poruuju? *Koje se vrijednosti istiu ? *to u njima? *Koju ete poslovicu nastojati zapamtiti? Zato? *Moete li sami sastaviti svoju poslovicu? Koje vrijednosti bi tada nastojali istaknuti?
278
2 Uenici i uenice nekoliko dana prikupljaju poslovice uz pomo svojih baka i djedova ili starijih susjeda. Razred bira najbolje koje se onda tiskaju u kolskom listu.
irenje rije
i svijetom
Zadaci: uoavanje veza meu razliitim kulturama razumijevanje razloga irenja rijei meu kulturama usvajanje pojmova irenje rijei i posuivanje rijei. Kljune rijei: povezanost kultura, irenje rijei, posuivanje rijei, tuica. Razred: 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, strani jezici. Materijali: radni materijal, rjenik hrvatskog jezika, rjenici stranih jezika, ploa ili pano, kreda, karta Europe (i svijeta ili globus).
Tijek aktivnosti:
1 Uitelj/uiteljica objanjava uenicima i uenicama da je jezik jedno od najvanijih obiljeja

po kojima se kulture i narodi meusobno razlikuju, ali i jedna od najvanijih spona meu njima. Mnogi narodi koriste rijei koje su nastale u drugim jezicima. Rijei se esto ire iz jedne kulture u drugu zajedno s novim predmetima. U novoj sredini one se s vremenom mijenjaju kako bi se prilagodile pravilima jezika te sredine. irenje i posuivanje rijei iz drugih jezika zbiva se u svim kulturama i u svim vremenima. Da bi uenici i uenice bolje razumjeli to irenje rijei znai, moe se pripremiti radni materijal sa sljedeom tablicom (prema potrebi, nadopunjava se rijeima iz jezika manjina): hrvatski otac majka engleski father mother njemaki Vater Mutter latinski pater mater grki pater mater Ruski otac mat sanskrt pitar matar francuski pere mere Aktivnost zapoinje tako da uenici i uenice nabrajaju rijei za koje misle da ne pripadaju hrvatskom jeziku (i/ili jeziku manjine). Uitelj/uiteljica te rijei pie na plou. Nakon toga, razred se podijeli u manje grupe koje, uz koritenje rjenika, istrauju podrijetlo navedenih rijei. Ako za to postoji mogunost, uitelj/uiteljica moe postaviti zemljopisnu kartu Europe ili svijeta (ili globus) na pano i pokazati uenicima put koji je neka rije prela da bi stigla do nas. *to znai irenje ili posuivanje rijei iz drugih jezika? *to je uzrok irenja ili posuivanja ? rijei? *Da li se prihvaanjem novih rijei jezik obogauje ili osiromauje? *U kojim se sluajevima obogauje? U kojim se osiromauje? *Koji su jezici najblii hrvatskom jeziku (ili jeziku manjine)? *Koji su jezici osobito daleki hrvatskom jeziku (i/ili jeziku manjine)?
279
2 Uenici i uenice piu na plou ili pano s lijeve strane rijei koje oni svakodnevno rabe, a
koje ne pripadaju njihovu materinjem jeziku (npr. scate-board, kompjutor, play-station, link, email, web-portal, chat itd.). Kad je lista iscrpljena, s desne strane se uz svaku rije dopisuje rije na hrvatskom jeziku (i/ili jeziku manjina). Tamo gdje se ne moe nai istoznanica na materinjem jeziku, stavlja se crveni upitnik.
*Iz kojeg se jezika danas najee posuuju rijei? Zato? *Treba li za takve rijei pronai odgovarajue izraze u materinjem jeziku? *Ako postoji takva rije u materinjem jeziku, treba li nju rabiti umjesto tuice? Zato da? Zato ne?
B.3. Pogled kroz razbijene nao

ale
Problemi koji se javljaju u odnosima meu ljudima esto su povezani sa stereotipima i predrasudama. Stereotipi se odnose na ideje koje imamo o drugima, pa slue i kao sredstvo kategoriziranja. Za njih je tipino pretjerivanje u pripisivanju nekih obiljeja grupi kao cjelini. Mogu biti pozitivni i negativni. Pozitivni stereotipi najee se javljaju prema vlastitoj grupi, a negativni prema drugim i drugaijim grupama. Predrasude su vrsta negativna uvjerenja o drugim grupama koja se oblikuju na temelju jedne ili manjeg broja znaajki te grupe (boja koe, visina, debljina itd.). One esto vode u diskriminaciju, jer omoguuju da se pripadnicima grupa koje su rtve predrasuda oduzmu odreena prava pod izgovorom da ih oni ne zasluuju. Predrasude pojedincu pomau da opravda ugnjetavanje drugoga, a da pri tome ne ugrozi pozitivan stav o sebi.
280
S obzirom da se stereotipi i predrasude javljaju ve u predkolsko doba, u osnovnoj koli je vrlo vano provoditi aktivnosti kroz koje se te pojave uoavaju, osvjetavaju i suzbijaju ili uklanjaju. Iako se ne moe oekivati da e se time u potpunosti ukloniti stereotipi i predrasude meu ljudima, vano je kod uenika i uenica razvijati kritiko opaanje, analizu i prosuivanje svojih i tuih postupaka prema drugima, budui da se i stereotipi i predrasude esto ukorjenjuju upravo zbog nedostatka kritike svijesti o svojim i tuim postupcima. U skladu s tim aktivnosti u ovom dijelu Prirunika trebale bi potaknuti uenike i uenice na (samo)osvjetavanje tih pojava, kako bi bili u stanju svoje i tue kulture promatrati kao razliite odgovore na ope ljudske potrebe, koje zajedno pridonose bogatstvu svih ljudi.
Sunce sja, a meni dan tmuran

Zadaci: upoznavanje razlika izmeu injenica i osobnih stavova razumijevanje posljedica neutemeljenih stavova o drugima. Kljune rijei: injenica, osobni stav ili uvjerenje, prebrzo zakljuivanje, neutemeljen stav. Razred: 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, strani jezici, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, listovi papira, olovke.
Tijek aktivnosti:
1 Nakon to uitelj/uiteljica objasni razliku izmeu injenice (ono za to postoji vrsti dokaz
neovisno o miljenju pojedinca) i neijeg stava ili uvjerenja (ono za to ne postoji vrsti dokaz nego ovisi o miljenju pojedinca), uenicima i uenicama se podijeli radni materijal s desetak tvrdnji. Njihov je zadatak da na crticu ispred svake tvrdnje stave slovo "" ako procijene da je rije o injenici, a slovo "S" ako smatraju da je rije o osobnom stavu. Primjeri tvrdnji: __ Rijeka uvijek tee niz brijeg. __ Moja mama ima najljepe haljine.
__ __ __ __ __ __
Kad ljudi ne ele raditi, postanu siromani. Sava je najdua rijeka u Hrvatskoj. Mlijeko je najzdravija namirnica. Moja je kola najbolja. Mjesec se okree oko Zemlje. Moj brat je najjai.
*to nazivamo injenicom, a to osobnim stavom ili uvjerenjem? *Zato se za stav kae ? da je odraz osobnog miljenja? *Znai li to da osobni stav ne polazi od injenice? *Kojim tvrdnjama se prenose injenice, a kojim stavovi u naem primjeru? *Je li teko razlikovati injenicu od osobnog stava? Zato? *Zato ih je potrebno razlikovati? *Kad iznosimo svoj stav o nekome (npr. o tome da je netko laljivac, glupan i sl.), treba li se taj na stav slagati s injenicama? *Koje bi injenice trebale potkrijepiti stav da je npr. netko glup? *Koje posljedice moe imati negativan stav o nekome kad takav stav nije potkrijepljen injenicama? *Zato ljudi ponekad iznose stavove koji nisu potkrijepljeni injenicama?
281
U nastavku aktivnosti svaki uenik i uenica napie po dvije tvrdnje, od kojih jednom izraava svoj stav, a drugom neku injenicu. Nakon toga, razred se podijeli u parove. Uenici i uenice u paru meusobno razmijene radove i pogaaju to koja reenica znai.
Djevoj
ice su brbljave, a dje
aci su divljaci
Zadaci: uoavanje stereotipa i predrasuda usvajanje pojma stereotip, predrasuda osvjetavanje svojih stereotipa i predrasuda razumijevanje procesa nastanka stereotipa i predrasuda. Kljune rijei: stereotipi, predrasude, pripisivanje osobina drugima. Razred: 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, strani jezici, priroda i drutvo, matematika, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, prazni listovi papira, olovke, ploa ili pano, krede, bojice, igrake (Barbika, Ken, Battman, Action-Man ili sl.). Tijek aktivnosti:
Uitelj/uiteljica na ploi ili panou nacrta tablicu podijeljenu u etiri stupca. Iznad prvog stupca napie osobine, iznad drugoga djeaci, iznad treega djevojice, a iznad etvrtoga oboje. Uenici i uenice sjede u krugu. Aktivnost zapoinje koritenjem oluje ideja za nabrajanje rijei kojima se oznaavaju osobine ljudi, npr.: marljivi/marljive njeni/njene laljivi/laljive drski/drske grubi/grube zgodni/zgodne pristojni/pristojne brbljavi/brbljave itd.
Uitelj/uiteljica zapisuje odgovore u prvi stupac. Kad je nabrajanje gotovo, uenici/uenice prepiu tablicu na poseban list papira, nakon ega unose kvaice u odgovarajui stupac, ovi-
sno o tome misle li da pojedina osobina vie odgovara djeacima u razredu ili djevojicama, ili im je zajednika. Uiteljica unosi odgovore u obliku crtica pod odgovarajui stupac i u odgovarajui red. Pri tome posebno obiljeava odgovore djeaka, a posebno odgovore djevojica. Na kraju se crtice zbroje. Cilj je utvrditi kojoj grupi najvie pripada pojedina osobina, kako ju vide djeaci, odnosno djevojice. *Je li bilo lako odgovoriti na zadatak? *Koje ste osobine pripisali djeacima u razredu? Koje ? djevojicama? *Koje su osobine zajednike? *Da li se odgovori djeaka razlikuju od odgovora djevojica? U emu? *Koja grupa sebe vidi u ljepem svjetlu? to to znai? *Tko se ne slae s podjelom u tablici? Zato? *Pripadaju li sve osobine koje pripisujemo djeacima (djevojicama) u razredu svakom pojedinom djeaku (djevojici)? *Koji se zakljuak iz toga namee? *Zato je potreban oprez u pripisivanju osobina nekoj grupi? *Zato nije opravdano osobine grupe pripisivati pojedincu?
282
2 Uenici i uenice sad procjenjuju koliko se pojedina osobina odnosi na njih. Ispred svake
osobine stave crvenu kvaicu kad se slau, a crnu kad se ne slau. Nakon toga usporeuju svoje odgovore sa zajednikim rezultatima i obrazlau razlike.
3 Razred se podijeli u 3 grupe: samo djeaci, samo djevojice i mjeovita grupa. Svaka grupa
izrauje tri liste igraaka: igrake samo za djeake igrake samo za djevojice zajednike igrake *Koje igrake pripadaju samo djeacima? Koje samo djevojicama? S kojima se mogu igrati ? jedni i drugi? *Zato se djevojice ne bi mogle igrati igrakama koje pripadaju djeacima? (to je loe u tome da se npr. djevojica utrkuje autiima?) *Zato se djeaci ne bi mogli igrati igrakama koje pripadaju djevojicama? (to je loe u tome da npr. djeak hrani lutku?) *Koje su vae omiljene igrake? *S kim se najee igrate?
4 Uenici i uenice piu kratki sastavak na jednu od dvije teme: Kad bi Barbika postala
Battman, a Battman Barbika i Kad bi Ken postao Action-Man, a Action-Man Ken. Sastavak treba sadravati najvanije izvorne osobine likova te promjene do kojih bi dolo nakon njihove preobrazbe. Cilj je osvijestiti stereotipe i predrasude u pripisivanju osobina drugima.
Crvenkapica naglava
ke
Zadaci: osvjetavanje stereotipa i predrasuda otkrivanje naina na koji se oslobaa od stereotipa i predrasuda. Kljune rijei: stereotipi, predrasude, osvjetavanje i oslobaanje od stereotipa i predrasuda. Razred: 2, 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, strani jezici, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal (izmijenjen tekst prie Crvenkapica), prazni listovi papira, bojice. Tijek aktivnosti:
1 Aktivnost poinje prisjeanjem sadraja prie Crvenkapica i osobina glavnih likova. Nakon
toga se uenicima i uenicama podijeli nova pria o Crvenkapici u kojoj su osobine likova izmijenjene.
Bezosjeajna Crvenkapica Bio jednom jedan vuk koji se osjeao usamljeno i koji je udio za drutvom. Kako je Crvenkapiina baka bila jedino zanimljivo bie u umi, krenuo je njezinoj kui u nadi da e u njoj nai prijateljicu. Putem je vidio Crvenkapicu i jo se vie obradovao, jer mu se djevojica uinila blagom i suutnom. No kad je doao na vrata, baka je, umjesto dobrodolice, uzela veliku toljagu i krenula viui prema njemu, dok ju je Crvenkapica bodrila. Kako vuk to nije oekivao, ostao je na mjestu kao ukopan i dobio batina. Izudaran i tuan, vratio se u umu samovati. *Svia li vam se ova nova pria o vuku i Crvenkapici? Zato da? Zato ne? *Moete li zami? sliti dobroga vuka, zloestu baku i bezosjeajnu Crvenkapicu? *Da ste novu priu uli ranije, a priu o dobroj Crvenkapici i zloestom vuku tek sada, bi li lako prihvatili promjenu likova? *to to znai?
Uenici i uenice odaberu neku priu iz udbenika ili obvezne lektire koju e prepriati tako da promijene osobine glavnih likova: dobre pretvore u loe, a loe u dobre.
283
*Je li bilo lako mijenjati opise likova koje dobro poznajete? Zato jest? Zato nije? *to iz ? toga zakljuujemo? *Zbog ega teko prihvaamo ono to nije u skladu s onim to ve poznajemo (to mislimo, o emu imamo svoj stav)? *to nam je potrebno da bismo promijenili svoje miljenje (stav o nekome)? *Treba li svoj stav mijenjati ako on nije potkrijepljen injenicama? *Mogu li se na takav nain poboljati odnosi meu ljudima? Objasnite. Napomena: Ovdje se treba prisjetiti prethodne aktivnosti o injenicama i osobnim stavovima. Vano je da uenici shvate da svoje stavove moraju potkrjepljivati injenicama, odnosno preispitivati, osobito kad se oni odnose na negativne osobine drugih ljudi, jer u protivnom postaju rtve stereotipa i predrasuda. Iako se stereotipa i predrasuda ne moemo u potpunosti osloboditi, vrlo je vano da smo ih svjesni i da smo ih spremni, prikupljanjem novih informacija, preispitati i mijenjati. Nove informacije i znanja osobito su nam potrebni kad imamo negativne stavove o odreenim grupama ljudi (npr. Romi, crnci).
3 Uenici i uenice prepriavaju priu Snjeguljica. Nakon toga se od njih zatrai da nacrtaju
prizor kad zla maeha daje Snjeguljici otrovnu jabuku, ali tako da Snjeguljiinu haljinu oboje u crno, a maehinu u bijelo. U razgovoru koji slijedi, uenice i uenici iznose svoje doivljaje crne Snjeguljice i bijele maehe.
Kad mama neke biti doma

Zadaci: produbljivanje spoznaja o stereotipima i predrasudama osvjetavanje rodnih stereotipa i predrasuda u obitelji prihvaanje naela rodne jednakosti (ravnopravnosti). Kljune rijei: rodni stereotip i predrasuda, podjela poslova u obitelji, rodna jednakost (ravnopravnost izmeu mukarca i ene). Razred: 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, strani jezici, priroda i drutvo, sat razredne zajednice.
Materijali: radni materijal (pria o Kseniji i Filipu), pojednostavnjeni tekstovi Ope deklaracije o ljudskim pravima, Konvencije o pravima djeteta i Ustava Republike Hrvatske. Tijek aktivnosti:
Aktivnost zapoinje itanjem sljedee prie: Kad mama nee biti doma Ksenija i Filip bili su cijelo djetinjstvo uz majku koja se nakon zavrenog fakulteta posvetila njihovu odgoju. Otac je radio u nekom, ne ba uspjenom, poduzeu, ali su nekako uspijevali izii na kraj s trokovima ivota, pa ak i provesti ljetne i zimske praznike izvan grada. Djeca nikada nisu vidjeli oca da majci pomae u obavljanju kunih poslova. S posla je dolazio kasno, gotovo uvijek pred veeru, nakon ega bi se ispruio na kauu i gledao televizijski program ili itao novine. Ni s njima nije puno razgovarao, osim kad je provjeravao jesu li ispunili svoje dnevne obveze. S godinama su oeva primanja bila sve manja, pa je, nakon dugog premiljanja, majka odluila potraiti posao. Uspjela je dobiti mjesto u tvornici odjee. Uskoro se pokazala uspjenom pa joj je ponueno mjesto ravnateljice i plaa koja je znatno nadmaivala dotadanja oeva primanja. Istovremeno je kod kue i dalje kuhala, prala i brinula se o njihovim kolskim obvezama. No postavi ravnateljicom, dolazila je sve kasnije kui i esto putovala. Ksenija i Filip odlazili su sami u kolu, a nakon kole bili sami u kui i po nekoliko sati. esto su bili gladni i neuredni. Svi u kui postali su nezadovoljni i poele su svae. Kseniji i Filipu najtee su padale svae izmeu oca i majke pa odlue stvar uzeti u svoje ruke Uenici i uenice se podijele u dvije grupe koje trebaju zavriti priu tako da svaa vie ne bude. Jedna grupa sastavlja savjete koje bi Ksenija i Filip trebali dati roditeljima, a druga plan akcije kojim brat i sestra odreuju tko to u obitelji treba initi.
284
je glavna tema ove prie? *to mislite o Kseniji i Filipu (njihovu ocu, majci)? *Je li vam ? *to ao Ksenije i Filipa? Zato? *Zato su nastupile svae u obitelji? *Je li Ksenijina i Filipova majka pogrijeila kad je prihvatila posao ravnateljice? Zato da? Zato ne? *Treba li se majka u takvim situacijama odrei svog posla? *Treba li se otac odrei svog posla kako bi on preuzeo poslove u kui? *Treba li ena uvijek ostati u kui kad postane majka? Zato da? Zato ne? *Je li ispravno kune poslove promatrati iskljuivo kao enske poslove? *Jesu li se problemi Ksenijine i Filipove obitelji mogli izbjei da je svatko preuzeo svoj dio odgovornosti u obavljanju kunih poslova? *Koje bi kune poslove i dalje mogla obavljati majka, a koje bi trebali preuzeti otac, Ksenija i Filip?
U drugom dijelu aktivnosti, razred ita lanke koji govore o ravnopravnosti meu spolovima (rodnoj jednakosti) iz pojednostavnjenih verzija Ope deklaracije o ljudskim pravima, Konvencije o pravima djeteta i Ustava Republike Hrvatske. Rasprava koja slijedi trebala bi kod uenika i uenica uvrstiti pozitivan odnos prema naelu rodne jednakosti u svim sferama ivota.
Muko-enski poslovi
Zadaci: produbljivanje spoznaja o rodnim stereotipima i predrasudama osvjetavanje rairenosti rodnih stereotipa i predrasuda uoavanje promjena u rodnim stereotipima i predrasudama. Kljune rijei: rodni stereotipi i predrasude. Razred: 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, strani jezici, priroda i drutvo, sat razredne zajednice. Materijali: prazni papirii, fotografije, olovke, pano, flomasteri. Tijek aktivnosti:
1 Organizira se Sat djedova i baka na kojemu oni priaju o odnosu izmeu mukaraca i ena.
Svaki uenik i uenica dobiju po tri papiria. Na jednom e u to kraem vremenu napisati sve poslove za koje smatraju da ih trebaju obavljati mukarci, na drugom one za koje smatraju da ih trebaju obavljati ene, a na treem one koje mogu obavljati podjednako. *Je li spol bitan za obavljanje nekog posla? *Koje poslove, po vaem miljenju, mogu obavljati ? samo mukarci? Zato? *Koje mogu obavljati samo ene? Zato? *Na kojim poslovima mogu raditi podjednako i mukarci i ene? Zato?
285
Uitelj/uiteljica pripremi fotografije na kojima su ene u tipino mukim ulogama, a mukarci u enskim. Rasprava se vodi o tome kako uenici i uenice doivljavaju enu, odnosno mukarca u poslovima za koje se openito smatra da pripadaju drugom spolu. Nakon toga izrauju pano pod naslovom Mukarci i ene na istom poslu. Pano podijele na dva stupca. Iznad prvog stupca napie se naslov ene mogu raditi kao, a iznad drugoga Mukarci mogu raditi kao. Nakon toga u stupce upisuju poslove koje ene jednako uspjeno obavljaju kao mukarci, i obratno. njihovu djetinjstvu, podjeli poslova meu njima, posljedicama koje su imale djevojice kad su se igrale mukim igrakama, i obratno, razlici u kolovanju izmeu djevojica i djeaka itd. Uenici i uenice im postavljaju pitanja, a nakon toga i sami iznose svoja iskustva na tu temu.
3 Organizira se Sat djedova i baka na kojemu oni priaju o odnosu izmeu mukaraca i ena u
to pie u mojim knjigama

Zadatak: analiza stereotipa i predrasuda u udbenicima i priama/pjesmama za djecu. Kljune rijei: stereotipi, predrasude. Razred: 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, strani jezici, likovna kultura, sat razredne zajednice. Materijali: obrazac za analizu rodnih stereotipa, udbenici, prie/pjesme za djecu, olovke. Tijek aktivnosti: Prije poetka aktivnosti uenici i uenice se podijele u manje grupe koje dobiju poseban obrazac za analizu rodnih stereotipa i predrasuda u priama/pjesmama za djecu. Grupe se
meusobno dogovore koje e prie/pjesme analizirati iz udbenika ili lektire (najmanje 8). Obrazac bi trebao sadravati sljedee elemente: Pria/pjesma br. 1 Naslov .............. Autor ena (ene) su prikazane kao: npr. kraljica sluavka Mukarac (mukarci) su prikazani kao: npr. ratnik gazda ukupno 1 2
2 2
286
Pria/pjesma br. 2 Naslov .............. Autor itd. kojim se ulogama najee susreu ene u analiziranim priama/pjesmama? *Koliko ? *U se puta ena spominje kao kraljica? Koliko kao majka, domaica ili radnica? *Koje uloge najee imaju mukarci? Koliko se puta mukarac pojavljuje kao neustraiva osoba, ratnik i sl.? *Koliko te uloge odgovaraju ulogama ene i mukarca u stvarnosti? *Jesu li osobine koje se pridaju enama i mukarcima u tim priama/pjesmama iskrivljene? U emu? *Kad biste vi pisali priu, kako biste prikazali enu, a kako mukarca?
Kad predrasude vode u diskriminaciju

Zadaci: osvjetavanje stereotipa i predrasuda o drugima razumijevanje veze izmeu predrasuda i diskriminacije usvajanje pojma diskriminacija prihvaanje naela jednakosti i nediskriminacije. Kljune rijei: razliitost, stereotipi, predrasude, diskriminacija, nejednakost, zabrana diskriminacije. Razred: 4. Povezivanje: priroda i drutvo, hrvatski jezik, jezici manjina, strani jezici, likovna kultura, sat razredne zajednice. Materijali: sliice ili fotografije s primjerima diskriminacije pojedinca, prie o diskriminaciji (npr. o ivotu Martina Luthera Kinga ili Pismo indijanskog poglavice predsjedniku SAD-a i sl.), pojednostavnjene verzije Ope deklaracije o ljudskim pravima, Konvencije o pravima djeteta i Ustava Republike Hrvatske. Tijek aktivnosti: Napomena: Ova aktivnost treba uenike i uenice dovesti do razumijevanja veze izmeu predrasuda o nekoj grupi i diskriminacije pojedinca koji pripada toj grupi. Za razliku od stereotipa,
predrasuda je uvijek povezana s vrstim uvjerenjem o negativnim osobinama neke grupe. Zbog toga ona moe dovesti do toga da se pojedincu koji pripada toj grupi ospore odreena prava, uz obrazloenje da ih on, zbog svojih osobina, ne zasluuje.
1 Uenici i uenice sjednu u krug u igri nadopunjavanja reenica. Uitelj/uiteljica zapoinje

svaku reenicu istovremeno dodajui lopticu nekom/nekoj od uenika/uenica koji/koja reenicu treba zavriti, nakon ega vraa lopticu uitelju/uiteljici. Reenice mogu zapoeti na sljedei nain: Za razliku od Amerikanaca, Japanci su Za razliku od bijelaca, crnci su ... Za razliku od krana, muslimani su Za razliku od Hrvata, Srbi su Za razliku od veine stanovnitva u Hrvatskoj, Romi su itd.
U nastavku se itaju prie o stradanjima crnaca (npr. iz ivota Martina Luthera Kinga) ili Indijanaca (npr. Pismo indijanskog poglavice predsjedniku SAD-a i sl.).
287
*to znai diskriminirati nekoga? *Moemo li nekome osporiti njegova prava samo zato to ? izgleda drugaije od nas (ima drugu vjeru, pripada drugom narodu)? *Kako se osjea osoba koja je rtva nepravde? *Ima li sluajeva predrasuda i diskriminacije ili nepravde meu nama? *to moemo zajedniki napraviti da toga ima to manje? *Moemo li preispitivanjem naih stavova i uvjerenja o drugima pokuati ukloniti predrasude prema njima?
Nakon toga se uenici i uenice podijele u grupe. Uitelj/uiteljica svakoj grupi daje po jedan papiri s po jednom reenicom. Primjeri za reenice: Samo za bijelce. Zabranjen ulaz crncima. Ograniavanje obrazovanja djevojica. Posebni razred za Rome. Djeca s posebnim potrebama nemaju prednost.
*Zato bi neki ulaz za crnce bio zatvoren, a za bijelce otvoren? Je li to nepravda? *Zato je ? nepravedno staviti romske uenike i uenice u poseban razred? *Zato djeca s posebnim potrebama moraju imati prednost? *Koje su posljedice kad im se uskrati pravo na prednost? *to je, primjerice, potrebno invalidima da se bez pomoi mogu kretati gdje hoe? to je potrebno slijepima? *Tko im to mora osigurati? *Smiju li razlike meu ljudima biti uzrokom razliitog odnosa i nepravde? Objasnite.
4 Ovisno o raspoloivom vremenu, uenici i uenice mogu pripremiti igrokaz na temu osporavanja prava ueniku/uenici na igru zbog drugaije boje koe (nacionalne pripadnosti ili vjeroispovijesti i sl.). Jedan uenik ili uenica igra ulogu iskljuenog uenika/uenice, a ostali u razredu se podijele u dvije grupe. Jedna grupa zagovara ukljuivanje, a druga iskljuivanje, pri emu svaka nastoji svoje stavove potkrijepiti argumentima. Nakon igrokaza, raspravlja se o argumentima jedne i druge grupe i donose zakljuci.
5 Na kraju, itaju se odredbe iz pojednostavnjenih verzija Ope deklaracije o ljudskim pravima,

Konvencije o pravima djeteta i Ustava Republike Hrvatske, kojima se odreuje da su svi ljudi jednaki bez obzira na boju koe, rasu, nacionalno podrijetlo i ivotne nedostatke. Rasprava koja slijedi trebala bi kod uenika i uenica uvrstiti pozitivan stav prema naelu jednakosti svih u pravima i slobodama koji im pripadaju kao ljudskim biima.
Koga pozvati
Zadaci: uoavanje veze izmeu stereotipa/predrasuda i iskljuivanja drugih suoavanje s vlastitim stereotipima/predrasudama u odluivanju. Kljune rijei: stereotipi, predrasude, iskljuivanje, vlastita odluka. Razred: 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, strani jezici, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal (pria). Tijek aktivnosti: Aktivnost zapoinje itanjem prie koju svaki uenik/uenica treba zavriti tako da odabere djecu koju e sigurno pozvati na roendan.
288
Nedavno sam se doselio/doselila u ovaj grad. Zgrada u kojoj stanujem s obitelji ima puno djece priblino moje dobi. U prizemlju, u prostranom stanu sa skupocjenim namjetajem, ivi starija gospoa s velikim, umiljatim psom kojega svakodnevno izvode u etnju njeno dvoje unuka godinu dana starijih od mene. Na prvom katu stanuje djeak s majkom koja radi kao prevoditeljica daleko od tog dijela grada. Ona esto dolazi kasno s posla pa je on nauio sam sebi kuhati. Kod njega igramo video-igrice svaki put kad pada kia. U stanu do njegova ivi obitelj s troje djece, koje u zgradi podrugljivo zovu Ciganima, iako ja ne znam zato, jer su njihova djeca pristojnija od druge djece u zgradi. Nitko se od odraslih ne drui s njihovim roditeljima. Na drugom katu, na kojemu se nalazi i na stan, ivi djeak koji svakog tjedna dolazi na oblinje igralite s neim novim i vrlo skupim. Nitko ne zna ime se bave njegovi roditelji, ali nema sumnje da su najbogatiji od svih stanara. Imaju nekakav skupocjeni brod i najvei automobil u susjedstvu. Na treem i posljednjem katu ive djevojica i djeak ija mama prodaje povre na placu. Tata im je ostao bez posla. esto ga susreem ispred zgrade kako utljivo popravlja svoj stari zarali automobil. Ovih dana pripremam proslavu svog roendana. Za stolom u mojoj sobi ima mjesta samo za etvero pa moram odluiti koga od djece u zgradi pozvati. Nakon dueg razmiljanja, odluio/ odluila sam pozvati sljedeih etvero djece . biste djecu iz nae prie pozvali na roendan? Zato? *Koju ne biste pozvali? Zato? ? *Koju *Kako ste birali djecu? (to je najvie utjecalo na va izbor?) *Da ste imali mjesta za sve osim jednoga djeteta, koga biste sigurno izostavili? Zato? *Kako biste vi doivjeli takvo iskljuivanje? *Ima li u naem razredu sluajeva iskljuivanja iz zajednikih igri? *to je tomu uzrok? *Je li to prihvatljivo? *to treba uiniti da do toga vie ne doe?
B.4. Razlike kao bogatstvo

Ovom se temom zavrava cjelina Upoznavanje drugih: Uenje za razumijevanje i potivanje razlika. Svrha je pojedinih aktivnosti, koje uenici i uenice obavljaju samostalno ili u suradnji s uiteljem/uiteljicom, roditeljima i drugim strunjacima u lokalnoj zajednici, uvrstiti uvjerenje da su mnoge razlike meu pojedincima i grupama, o kojima su uili kroz prethodne aktivnosti, ne samo ope ljudsko pravo nego i opeljudsko dobro. Iako su tijekom povijesti mnoge razlike bile izvor netrpeljivosti, sukoba i ratova, one su uvijek bile i ostale jedan od najznaajnijih imbenika promjena i razvoja. Malo je vjerojatno da bi ovjeanstvo dostiglo dananju razinu razvoja da pripadnici razliitih kultura nisu dolazili u dodir i da nisu meusobno komunicirali i razmjenjivali svoja iskustva, spoznaje i dobra. No pria o dodiru kultura i razmjeni dobara ima jo jednu stranu, na koju takoer treba upozoriti uenike i uenice u ovoj dobi. Rije je o razmjeni pronalazaka koji predstavljaju prijetnju ovjeanstvu, ali i onim korisnim pronalascima koji ne dospijevaju do svih. U prvom sluaju misli se na veliki broj pronalazaka u podruju proizvodnje oruja kojima se osigurava i uvruje premo nad, a ne ivot s drugima. U drugom sluaju rije je o nemogunosti velikog broja ljudi da, primjerice, uivaju prednosti novih tehnologija, uz pomo kojih bi ubrzali svoj vlastiti razvoj. U svijetu obiljeenom globalizacijskim procesima, u kojemu se prilagodba novim tehnologijama i sve irim tritima pojavljuje kao uvjet opstanka, ograniena razmjena dobara korisnih za sve dovodi u pitanje i sam smisao meukulturnih odnosa. U dananjim uvjetima, naime, dodiri meu kulturama ne znae samo smanjivanju nego i produbljivanje jaza meu ljudima. Stoga je vano da, na kraju ove cjeline, uenici i uenice prihvate razliitost kao opeljudsko bogatstvo, ali i da razumiju neke od najvanijih problema koji se javljaju u odnosima meu kulturama kao posljedica globalizacije. Odranje razliitosti i globalna razmjena dobara koja su svima korisna, jedan je od najveih izazova s kojima se ovjeanstvo danas susree. Rjeenje tog izazova velikim dijelom ovisi o naelima na kojima se ureuju odnosi meu pojedincima u drutvu, to je tema nae sljedee cjeline.
289
Jednosvijet
Zadaci: osvjetavanje ivota u zajednici kao bitnog ljudskog obiljeja uoavanje prednosti koju razlike donose pojedincu prihvaanje razlika kao osobnog i opeljudskog bogatstva. Kljune rijei: razliitost, meuovisnost, zajednica. Razred: 2, 3. i 4. Povezivanje: priroda i drutvo, hrvatski jezik, jezici manjina, sat razredne zajednice, likovna kultura. Materijali: bez materijala.
Tijek aktivnosti: Uitelj/uiteljica daje upute za pisanje sastavka Da ivim sam na novom planetu: Zamisli da radi na izvianju svemira i da su, u jednom takvom izvianju, otkazali svi instrumenti na tvojoj letjelici. Primoran si sletjeti na najblii planet. Na Zemlju ne moe poslati nikakvu poruku, potpuno si sam na planetu, ali te umiruje injenica da je priroda slina onoj na Zemlji, to znai da e moi podmiriti svoje najvanije potrebe. No pokazuje se da to i nije ba lako osigurati, a ubrzo ti poinje nedostajati i tota drugo... kojim si se problemima susreo na pustom planetu? *Zato ne moe lako osigurati sve to ? *S ti treba, usprkos prirodnom obilju oko sebe? *to ti jo nedostaje na tom planetu? *Zamisli da Zemlja ima samo jednog stanovnika i da se, tek nakon to on umre, raa novi stanovnik koji mora sve iznova uiti? to bi on mogao nauiti ako sve ui od poetka? *Kakav bi danas bio na ivot da nismo razliiti i da ne uimo jedni od drugih? Koje odgovornosti to stavlja pred svakog od nas?
290
Istosvijet
Zadaci: produbljivanje spoznaje o razlikama kao bogatstvu. jaanje osjeaja pripadnosti pluralnoj zajednici. Kljune rijei:.razliitost, jednakost, zajednica, pripadanje. Razred: 2., 3. i 4. Povezivanje: priroda i drutvo, hrvatski jezik, jezici manjina, strani jezici, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, listovi papira, olovke. Tijek aktivnosti: Uenici i uenice piu sastavak o razlikama izmeu svoga ivota i ivota uenika sa zamiljene Planete Klonova. Uitelj/uiteljica im prethodno podijeli radni materijal sa sljedeim tekstom: Planet Klonova Na Planetu Klonova ive bia koja izgledaju isto, misle isto, osjeaju isto i vole, odnosno ne vole isto. Svi nose istu odjeu, ive u istim kuama i hrane se samo jednom vrstom biljke. Djeca Klonovi se od odraslih razlikuju samo po visini. Najmlaa djeca se igraju samo jednom vrstom igraaka, a starija polaze istu vrstu kole, u kojoj ue iz samo jedne knjige. S obzirom da meu njima nema razlika, oni nemaju svijest o sebi kao jedinki koja postoji neovisno od drugih. U njihovu rjeniku ne postoji rije ja, moj/moja, svoj/svoja. Ne poznaju osobna imena. Kad neki Klon govori o sebi, uvijek koristi izraz mi, kao i kad govori o grupi Klonova ili o cjelokupnom stanovnitvu na planetu. razlike nalazite izmeu vaeg ivota i ivota djece Klonova? *Da uenik Klon doe u ? *Koje vau kolu, to bi najprije trebao nauiti? *Da vi doete u kolu Klonova, to bi najprije trebali nauiti? *Koji su, po vaem miljenju, najvei nedostaci ivota na Planetu Klonova? *Ima li ivot djece Klonova nekih prednosti u odnosu na va ivot? Koje su to prednosti? *Koja je, dakle, uloga razlika u ljudskom svijetu?
Obiki svijet u trenutku

Zadaci: osvjetavanje vanosti komunikacije u meukulturnom povezivanju upoznavanje novih komunikacijskih tehnologija privikavanje na koritenje raunala, Interneta i emaila. Kljune rijei: komunikacija, raunalo, Internet, email, meukulturno povezivanje. Razred: 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, strani jezici, sat razredne zajednice, slobodne aktivnosti. Materijali: raunalo s vezom na Internet i emailom, ploa, krede, papir velikih dimenzija, omasteri. Tijek aktivnosti: Napomena: Za provoenje ove aktivnosti potrebno je da kola ima jedan ili vie kompjutora spojenih na Internet, kao i svoju email adresu. Takoer bi bilo dobro da su uenici i uenice stekli temeljna znanja i vjetine rada na kompjutoru. Uitelj/uiteljica radi u suradnji s nastavnikom/nastavnicom stranog jezika i informatike.
291
1 Uenici i uenice, uz pomo nastavnika/nastavnica engleskog jezika (francuskog, njemakog)

i informatike nekoliko dana pretrauju Internet kako bi doli do adresa organizacija ili kola koje provode odgovarajue programe ili projekte u podruju obrazovanja za ljudska prava, meukulturno razumijevanje i sl. (npr. http://www.un.org/Pubs/CyberSchoolBus). Uenici i uenice se podijele u manje grupe, od kojih svaka proui po jedan program ili projekt (ciljevi, nain rada, rezultati), nakon ega o tome obavjetava razred.
2 U nastavku aktivnosti uenici i uenice pronalaze adrese na kojima se nalaze informacije o

kulturnim obiajima u pojedinim zemljama (npr. proslave blagdana ili praznika), o kojima piu djeca. Nakon to nau takve adrese, dogovore se to e oni opisati i poslati na te adrese.
3 U suradnji s veleposlanstvom neke strane zemlje, uenici i uenice odabiru jednu kolu u
toj zemlji kojoj, preko emaila, alju estitku za njihov nacionalni praznik ili blagdan. U tome im mogu pomoi uenici i uenice zavrnih razreda osnovne kole, zajedno s nastavnikom/ nastavnicom odgovarajueg stranog jezika i informatike. Povodom nekog meunarodnog dana (npr. Dana ljudskih prava, 10. prosinca; 4 Meunarodnog dana mira, 1. sijenja; Svjetskog dana kulturne raznolikosti, 21. svibnja; Dana Europe, 9. svibnja), uenici i uenice sastavljaju poruku, poziv, estitku i sl. koju, preko emaila, upuuju odabranim kolama u drugim zemljama. Pomo im i ovdje mogu pruiti stariji uenici i uenice te nastavnik/nastavnica odgovarajueg stranog jezika i informatike.
Odakle dolazi hrana s mog stola

Zadaci: produbljivanje razumijevanja veza meu ljudima i grupama osvjetavanje povezanosti i ovisnosti u svijetu prihvaanje meuovisnosti kao uvjeta opeljudskog razvoja. Kljune rijei: kultura, povezanost, meuovisnost, razvoj.
Razred: 3 i 4. Povezivanje: priroda i drutvo, sat razredne zajednice. Materijali: zemljopisna karta svijeta, deblji bijeli papirii, crveno srce, ploa ili pano, kreda, omasteri. Tijek aktivnosti:
1 Nekoliko dana prije, uenicima i uenicama se zada zadatak da popiu namirnice koje su se
tijekom 5 dana nale na stolu u njihovu domu. Nakon toga se u razredu izradi zajednika lista s namirnicama koje je veina uenika i uenica pojedinano spomenula. Razred se potom podijeli u manje grupe koje, u kolskoj ili mjesnoj/gradskoj knjinici, trae podatke o podrijetlu 2-3 namirnice. Zadatak se moe obaviti i u suradnji s nastavnikom/nastavnicom biologije. Svaka grupa ispisuje rezultate svog istraivanja na deblje papirie dogovorene veliine. Na papiriu se treba nai naziv namirnice, crte ili slika i podatak o podrijetlu. U razred je potrebno donijeti i kartu svijeta veih dimenzija na koju e uenici i uenice zalijepiti te papirie uz mjesta odakle potjee pojedina namirnica. Crvenim srcem se jo oznai mjesto stanovanja. je namirnica koje danas koristimo u svojoj prehrani dospjelo iz drugih krajeva? ? *Koliko *Odakle su te namirnice stigle? *Kako su se prenosile? *to bi bilo da se najvanija prehrambena namirnica kod nas (kruh) nije prije 3000 godina proirila s Bliskog Istoka (iz Sumera) po svijetu? *Bi li ljudi u dananje vrijeme mogli preivjeti da ovise samo o onome to sami proizvedu? *Kako bi se tada ivjelo u gradu? *Ovisi li opstanak i razvoj ovjeka o vezama meu razliitim narodima i kulturama? Objasnite. *Moemo li rei da povezanost i ovisnost jednih o drugima pridonosi boljitku svih?
292
2 Svatko za sebe istrauje podrijetlo sastojaka svog omiljenog jela. Nakon to utvrdi odakle
dolaze ti sastojci, uenik ili uenica to napie na poseban papiri koji donese u razred. Svi papirii se prikupe i izmijeaju. Uenik/uenica izvue jedan papiri iz hrpe i proita njegov sadraj, a uitelj/uiteljica to pie na plou ili pano. Nakon toga se s liste brie jedan po jedan uvezeni sastojak, a uenici i uenice nakon svakog brisanja pokuavaju odgonetnuti to se dogaa s jelom bez tog sastojka.
irenje izuma
Zadaci: razumijevanje vanosti razmjene izuma razlikovanje korisnih od tetnih izuma prihvaanje meuovisnosti kao uvjeta opeljudskog razvoja. Kljune rijei: izumi (pronalasci), razmjena, povezanost, meuovisnost. Razred: 4. Povezivanje: priroda i drutvo, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, zemljopisna karta svijeta. Tijek aktivnosti:
1 Uitelj/uiteljica podijeli radni materijal s podacima o podrijetlu i vremenu nastanka nekih

izuma bez kojih je danas nezamisliv ivot ogromnog broja ljudi u svijetu. Uenici i uenice prepiu izume na ljepljive papirie koje razmjeste po karti svijeta uz mjesta odakle potjeu.
kalendar kovani novac raunalo pismo telegraf papir novine arapski brojevi atomska bomba barometar televizija teleskop
3000 pr.Kr. 6000 pr.Kr. 1834. 3500 pr.Kr. 1794. 100. 748. 814. 1945. 1643. 1825. 1600.
Egipat Turska Engleska Sumer Francuska Kina Kina Indija SAD Italija kotska Nizozemska
2 U nastavku aktivnosti, uenici i uenice sjednu u krug na pod uionice. Jedan/jedna ima u ruci
lopticu i zapoinje reenicu: Da 1835. u Engleskoj nije pronaeno raunalo i da se nije proirilo po svijetu Uenik ili uenica kome dobaci lopticu navodi jednu posljedicu. Nakon toga baca loptu dalje, a onaj tko ju uhvati dodaje novu posljedicu ili, ako ne zna, poinje novu reenicu (npr. Da 748. godine u Kini nisu pronaene novine i da se nisu proirile po svijetu ) itd. je izum s liste najvaniji za ovjeanstvo? Zato? *Jesu li svi ljudi u mogunosti koristiti ? *Koji prednosti tih izuma? *Ima li jo naroda u svijetu koji do danas nisu vidjeli npr. televizor? *Kako je to mogue? *Treba li takve narode smatrati nerazvijenima? Objasnite. *Znai li irenje svih izuma boljitak za ovjeanstvo? *Je li mogue sprijeiti nastanak izuma koji tete ovjeanstvu? Kako? *Je li mogue proiriti korisne izume na sve? *O emu to ovisi?
293
ivot u demokratskoj zajednici: u

enje za demokratsko graanstvo
295
Na pitanje kakvo je to dobro drutvo moe se rei da je to zajednica ljudi u kojoj se na svim razinama potuje dostojanstvo pojedinca; u kojoj se do opih ciljeva dolazi sudjelovanjem svih; u kojoj je dobrobit svih i drutva kao cjeline zatiena zakonom; u kojoj se razlike prihvaaju kao bogatstvo i pretpostavka razvoja; u kojoj se vodi rauna o jedinstvu i osjetljivosti okolia; u kojoj postoji jednaka odgovornost za sadanjost, prolost i budunost; u kojoj vlada stabilnost i mir te u kojoj se sukobi nastoje rijeiti nenasilnim postupcima, imajui na umu najmanju tetu i najveu korist za sve. To je ujedno i okvir u sklopu kojega je jedino mogu razvoj istinske demokracije. No demokratsko drutvo trai obrazovane, odgovorne i aktivne graane, jer samo takvi mogu donositi i provoditi odluke kojima e tititi svoje interese kao dio zajednikih interesa. To je drutvo koje treba informiranog pojedinca koji razumije drutveni ustroj; smisao vladanja i zadae vlasti; moralne, pravne i institucionalne temelje drutvenog ivota, kao i ljudske, prirodne i tehnoloke potencijale za njegov razvoj. Nadalje, to je drutvo koje treba kritiki osvijetenog graanina koji vidi, shvaa i reagira na nepravdu, drutveno iskljuivanje i druge oblike neprihvatljivog odnosa prema ljudima i meu ljudima. I konano, to je drutvo u kojemu se upravljanje pojedinanim sudbinama i opim dobrima ne shvaa kao puka privilegija ili imunitet, nego kao ast i obveza kojoj svaki graanin pridonosi vlastitim sudjelovanjem. S odgojem i obrazovanjem takvih graana treba zapoeti u to ranijoj dobi. Odgovornost i potivanje sebe i drugih te pravila i zakona demokratske zajednice mora se poeti njegovati od najranijeg djetinjstva. U tom procesu trebaju skladno djelovati svi imbenici s kojima dijete dolazi u dodir, a osobito oni koji su izravno moralno i pravno odgovorni za njegovu dobrobit i razvoj. Obitelj je prva kola demokracije. U njoj dijete stjee prve spoznaje o sebi i drugima, odnosima meu ljudima, pravilima ponaanja i sl. Ovisno o tome prevladavaju li autoritarni ili demokratski odnosi, dijete e se u obitelji razvijati kao manje ili vie samostalna i neovisna
osoba, s manje ili vie snoljivosti prema drugima i drugaijima od sebe i s manje ili vie drutvene odgovornosti. kola nastavlja na obiteljskim temeljima i razvija ih dalje u znatno sloenijem i zahtjevnijem okruenju. Iako je ona samo jedan od niza imbenika koji utjeu na razvoj graanstva, njena prednost je u tome to to moe initi na sustavan nain. Stoga drutvo od nje i trai da preuzme vanu ulogu u poticanju spoznajnog, socijalnog i moralnog razvoja djece i mladih u skladu sa zahtjevima odgovornog i aktivnog graanstva. Osiguranjem uvjeta za stjecanje odgovarajuih znanja i vjetina, poticanjem razvoja drutveno osjetljivih stavova i promicanjem odgovarajuih vrijednosti, kao to su ljudska prava, jednakost, pluralizam, pravda i demokracija, kola uspostavlja kulturu ljudskih prava i odgovornosti kao odgovarajue ozraje u sklopu kojega se mladi pripremaju za ivot u demokratskom drutvu. U radu s uenicima i uenicama teite treba biti na neposrednom iskustvu i postupnom uvoenju novih sadraja preko kojih se ui kritiki primati informacije o odnosima u uionici, koli i lokalnoj sredini; stjee iskustvo planiranja, provoenja i vrednovanja aktivnosti; upoznaju prednosti timskog rada, suradnje i solidarnosti u rjeavanju problema; prakticira dogovaranje, voenje i upravljanje; shvaa smisao zajednikih normi ponaanja, uloga i odgovornost vlasti te smisao slobode i jednakosti svih graana. Naglasak je na odnosima: ja (uenik/uenica) drugi (uenici/uenice; uitelji/uiteljice; roditelji) i ja zajednica. Smisao toga jest da uenici i uenice razumiju i prihvate odgovornost za svoje postupke i to tako to e predvidjeti posljedice koje e njihovo ponaanje imati na druge, ali i obratno. To, ukratko, znai stjecati iskustvo demokratskog ivljenja i razumijevati vezu izmeu pravila, ponaanja i posljedica. Cjelina ivot u demokratskom drutvu: uenje za demokratsko graanstvo usmjerena je stjecanju onih znanja i vjetina, odnosno prihvaanju onih vrijednosti i ponaanja koji pojedincu olakavaju sudjelovanje u demokratskom odluivanju kao bitnoj odrednici aktivnog i odgovornog graanstva. Taj cilj se ostvaruje radom na tri meusobno povezane teme: Temelji demokratske zajednice ivot u zajednici nas obogauje, ali nam namee i odgovornosti Tko i kako odluuje u zajednici Temelji demokratske zajednice sadre aktivnosti kroz koje uenici i uenice stjeu znanja i usvajaju stavove o slobodi pojedinca, pravu na razliitost i jednakost, pravednosti i potrebi za mirom i sigurnou. U drugom dijelu ove cjeline, pod naslovom ivot u zajednici nas obogauje, ali nam i namee obveze, govori se o prijekoj potrebi povezivanja prava i odgovornosti, vrijednostima suradnje i solidarnosti u demokratskom drutvu te o potrebi potivanja prava na privatnost i nainima na koje se to pravo moe osigurati. U treem i posljednjem dijelu Tko i kako odluuje u demokratskoj zajednici, uenicima i uenicama se pomae da razumiju ulogu vlasti, potrebu potivanja zakona, propisa i pravila
296
te obvezu graana da na izborima odluuju o upravljanju i voenju svoje zajednice. Kao i u prethodnim aktivnostima, i ovdje se preporuuje koritenje pojednostavnjenih tekstova Ope deklaracije o ljudskim pravima, Konvencije o pravima djeteta i Ustava Republike Hrvatske, koji se nalaze na kraju Programa.
C.1. Temelji demokratske zajednice

ovjek je drutveno bie. On ne moe ivjeti bez drugih. No hoe li u zajednici s drugima (obitelj, kola, susjedstvo, grad, drava, regija, svijet) biti zadovoljan, u velikoj mjeri ovisi o tome kako su ureeni odnosi meu ljudima i tko donosi odluke od zajednikog interesa. Demokratska zajednica se razlikuje od drugih zajednica upravo po tome to je ivot u njoj ureen zakonima i pravilima koji jednako vae za sve njene graane i to svi imaju jednako pravo sudjelovati u odluivanju i upravljanju. Uspostavljanje, razvoj i ouvanje takve zajednice ovisi o znanjima, stavovima i ponaanju njenih graana, zbog ega je prijeko potrebno djecu i mlade od najranijih dana postupno upoznavati s najvanijim pretpostavkama demokratskog ivota. U skladu s tim u ovom dijelu Programa razrauju se etiri pitanja: slobode pojedinca, razlike i jednakosti, odnosno ravnopravnost u drutvu, pravda te sigurnost i mir. Sloboda je bitna odrednica ovjeka. Ona znai odsustvo vanjskih pritisaka i zapreka izboru i djelovanju. Priznanje ljudskih sloboda, kao to su sloboda kretanja, izraavanja, vjeroispovijesti i sl., te stvaranje pretpostavki za puno i jednako uivanje tih sloboda od strane svih graana, to se utvruje zakonima i pravilima ponaanja, najpouzdaniji je pokazatelj demokratske razvijenosti nekog drutva. Budui da u takvom drutvu pojedinac uiva svoju slobodu ovisno o tome koliko istu slobodu uivaju svi drugi, njeno puno uivanje neraskidivo je povezano s odgovornim ponaanjem. U skladu s tim, ovdje se od uitelja/uiteljice trai da uenicima i uenicama pomogne razumjeti znaenje i vrijednost slobode, ali i odgovornosti koje iz nje proizlaze. Uenje treba temeljiti na uoavanju i propitivanju odnosa u kolskoj i obiteljskoj zajednici te postupno prelaziti na odnose u iroj zajednici, regiji i svijetu. Povezivanje slobode i odgovornosti prijeko je potrebno u kulturno pluralnom drutvu, u kojemu zajedno ive pripadnici razliitih grupa. Nain na koji se pristupa razlikama i odnos koji se uspostavlja prema graanima druge rase, boje koe, vjeroispovijesti, etnikoga ili nacionalnog podrijetla i sl., jo je jedan pokazatelj demokratskog razvoja drutva. S obzirom da djeca vrlo rano poinju uoavati razlike meu ljudima i uspostavljati svoj stav prema drugaijima od sebe (v. prethodnu cjelinu), ovdje se od uitelja/uiteljice trai da potie uenike i uenice na povezivanje tih razlika s naelom jednakosti svih u temeljnim pravima i slobodama. Cilj je prihvaanje naela kulturnog pluralizma, kojim se objedinjuju razliitost, jednakost i pravda, kao opeljudske vrijednosti. Pravda je trea tema kojom se bavimo u ovom dijelu Programa. Pravda se oituje kao jednak odnos prema svima, postojanje jednakih ansi za sve i vrednovanje svih prema istim mjerili-
297
ma, bez obzira na rasu, boju koe, spol, vjeroispovijest, podrijetlo i sl. Ona ovisi o postojanju pravednih zakona i propisa te o pravednosti, nepristranosti i neovisnosti onih koji ih provode, ali i o odsustvu samovolje, egoizma i manipulacije drugima u svakodnevnom ivotu. Samovoljno osporavanje neijih prava i sloboda, sprjeavanje drugih u koritenju drutvenih resursa, davanje prednosti jednima na tetu drugih i sl., neki su od primjera nepravde koje uenici i uenice trebaju postupno upoznavati u niim razredima osnovne kole, kako bi bolje razumjeli smisao i vrijednost pravde u svom ivotu i ivotu svoje zajednice. Na kraju ovog dijela govori se o sigurnosti i miru. Ljubav, povjerenje, osjeaj pripadnosti i prihvaenosti od drugih, neki su od kljunih preduvjeta za uspostavu i jaanje osjeaja sigurnosti. S druge strane, osjeaj sigurnosti pojedinca bitno ovisi o miru u zajednici. Sloboda, pravda, mir i sigurnost, meusobno su tijesno povezani. Samo onaj mir koji se gradi na potivanju ljudskih prava i sloboda, jednakosti, pluralizmu i pravdi, predstavlja odgovarajui okvir za osjeaj sigurnosti pojedinca i njegov puni razvoj. Prihvaanje mira kao osobne i drutvene vrijednosti, jedan je od zadataka odgoja i obrazovanja. U skladu s tim ovdje se od uitelja/uiteljice trai da svoje uenike i uenice potie na osvjetavanje osjeaja osobne sigurnosti i sigurnosti zajednice, kao i na razumijevanje vanosti mira za osobnu i drutvenu sigurnost.
298
C.1.1. Sloboda klju

zajedni
kog ivota
Moja sloboda
Zadaci: razumijevanje slobode kao ljudske potrebe i prava uoavanje ogranienja slobode na primjerima iz svakodnevnog ivota razumijevanje vanosti pravila i zakona. Kljune rijei: sloboda, ogranienja, odgovornost, pravila, zakoni. Razred: 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, priroda i drutvo, tjelesna i zdravstvena kultura, vjeronauk, sat razredne zajednice. Materijali: ploa, krede, prazni listovi papira ili biljenica, papir velikih dimenzija, pano, ljepljivi papirii. Tijek aktivnosti:
1 Uenici i uenice naprave krug drei se za ruke. Dvoje dobrovoljaca ulazi u krug i pokuava
iz njega izai, ali mu ostali, koji se dre za ruke, to ne doputaju. Da bi igra bila zanimljivija, dogovore je li njihov krug zid neke prostorije, zatvor, tvrava i sl., a onda se u skladu s tim odrede i uloge uenika/uenica koji/koje su zatvorene u krugu (osoba u zatvoru, dijete zakljuano u stanu, stanovnici grada koji je pod oruanom opsadom i sl.). Zatvorenici pokuavaju izii primjenjujui razliite strategije, od sile do pregovaranja (ovisno to predstavlja krug), to im na kraju i uspijeva.
2 U nastavku aktivnosti jedan uenik/uenica pokuava ui u krug, a drugi ga/ju u tome

sprjeavaju. Kao i u prethodnoj vjebi, isprobavaju se razliite strategije za ulazak u krug, sve dotle dok on ne popusti. znai izgubiti slobodu (npr. kretanja, ulaska, izlaska)? *Kakav se osjeaj javlja kad nam se ? *to oduzme sloboda? *to vam je najprije palo na pamet kao mogunost osloboenja? to kasnije? *Kakav se osjeaj javio kod onih koji su drugima oduzeli slobodu kretanja? *Ima li netko osjeaj da je njegova/njezina sloboda ugroena u razredu ili koli? *U emu se to oituje? *to moemo zajedno uiniti da se u razredu potuje sloboda svih?
3 Uenici i uenice na posebnom listu papira nacrtaju tablicu podijeljenu u tri stupca. U prvi
stupac zapisuju sve ono to smatraju svojom slobodom (npr. igrati video-igrice po elji, jesti slatkie, itati stripove, glasno sluati glazbu itd.), u drugome kvaicom oznaavaju to smiju u kui, a u treemu to ne smiju. Po zavretku, itaju svoje odgovore, a uitelj/uiteljica ih zapisuje na plou. smijete, a to ne smijete u kui (Kako se ograniava vaa sloboda u kui)? *Kako reagirate ? *to na ogranienja? *Koji razlozi navode roditelje da ponekad ogranie slobodu svojoj djeci? *Treba li slobodu ograniiti radi sigurnosti? *U kojim sluajevima je to nuno?
299
4 Uenici i uenice se podijele u manje grupe kako bi raspravili o slobodi pojedinca koji ivi u
zajednici s drugima. Uitelj/uiteljica ih podsjea na pravila ponaanja i zakone te potie da pitanje slobode poveu s odgovornostima. Svaka grupa odredi svog predstavnika/predstavnicu koji rezultate rasprave iznosi pred razredom. znai biti slobodan u zajednici (drutvu)? *Moemo li u drutvu initi sve to elimo? *Koja ? *to nam se ogranienja postavljaju? *Iz ega proizlaze ta ogranienja? *Tko postavlja ogranienja? *Zato drutvo postavlja ogranienja svojim graanima? *emu, dakle, slue pravila ponaanja i zakoni? *Koja zakonska ogranienja poznajete (npr. doputena brzina vonje, zabrana zlostavljanja, zabrana krae itd.)?
5 Na kraju svi sudjeluju u izradi panoa na vrhu kojega pie Osjeam se slobodnim/slobodnom
kada ... Uenici i uenice piu svoje odgovore na ljepljive papirie koje stavljaju na pano.
Putujmo svijetom
Zadaci: produbljivanje razumijevanja pojma sloboda kretanja uoavanje i opisivanje pravila koja se odnose na putovanje i prijelaz iz jedne drave u drugu. Kljune rijei: sloboda, sloboda kretanja, dravne granice, prijelaz preko granice, pravila ponaanja, zakon, propis. Razred: 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, priroda i drutvo, vjeronauk, sat razredne zajednice. Materijali: zemljopisna karta svijeta, pojednostavnjene verzije Ope deklaracije o ljudskim pravima, Konvencije o pravima djeteta i Ustava Republike Hrvatske, razglednice i suveniri iz drugih zemalja, ljepljivi papirii.
Tijek aktivnosti:
1 Uitelj/uiteljica prethodno zatrai od uenika i uenica da donesu razglednice i predmete

(suvenire) iz drugih zemalja svijeta. Za poetak aktivnosti objesi veliku zemljopisnu kartu svijeta. Uenici i uenice navode zemlje koje su posjetili oni, njihovi roditelji, roaci ili prijatelji. Zemlju koju spomenu uitelj/uiteljica oznai na zemljopisnoj karti ljepljivim papiriem. Na kraju se u razredu pripremi izloba razglednica i suvenira.
2 U drugom dijelu aktivnosti, razgovara se o tome kako su i koliko ljudi nekada putovali, a
kako i koliko putuju danas. Svrha je da uenici i uenice shvate kako se udaljenosti sve vie smanjuju, zbog ega su nam druge drave sve blie. U razgovoru se dotakne pitanje dravnih granica i prelaska preko njih. Uenici i uenice koji/koje su putovali/putovale u druge zemlje automobilom, vlakom ili zrakoplovom, prepriavaju svoja iskustva na granicama, odnosno u zranim lukama stranih zemalja.
300
*to je dravna granica? *to znai prijei dravnu granicu? *to se mora imati za odlazak iz ? svoje i ulazak u drugu zemlju? *Vae li ta pravila svugdje u svijetu (Europi)? *Koja je razlika izmeu ulasku u drugu zemlju vlakom i ulaska zrakoplovom?
3 Uenici i uenice usporeuju tekstove lanaka kojima se odreuje sloboda kretanja i boravka
u drugoj dravi, odnosno odlaska i ulaska u svoju dravu iz Ope deklaracije o pravima, Konvencije o pravima djeteta i Ustava Republike Hrvatske. Uitelj/uiteljica kroz razgovor utvruje jesu li uenici i uenice razumjeli odredbu o slobodi kretanja i, po potrebi, daje dopunska objanjenja.
? to znai sloboda kretanja? *Ima li svatko pravo na slobodu kretanja i boravka u drugoj
dravi? *Kome se moe ograniiti sloboda kretanja? *Koje jo slobode pripadaju svim ljudima? *Mogu li se one pojedincu ograniiti kad se nae u drugoj zemlji (npr. sloboda govora, sloboda vjere i uvjerenja)? *to znai potivati zakone i pravila ponaanja zemlje u koju dolazimo?
Veliki odmor
Zadaci: razumijevanje pojma odgovornosti osvjetavanje veze izmeu slobode i odgovornosti. Kljune rijei: sloboda, odgovornost. Razred: 1., 2., 3. i 4. Povezivanje: sat razredne zajednice. Materijali: didaktike igre, knjige, papir, kare, ljepilo, boje, igra ovjee, ne ljuti se, tepih. Tijek aktivnosti: Napomena: Za ovu je aktivnost vano opremiti i urediti uionicu tako da se mogu zadovoljiti razne potrebe djece razliite dobi. Svakako treba urediti kuti s didaktikim igrama, prirunu razrednu knjinicu, stol za praktine aktivnosti (modeliranje, rezanje, sastavljanje, lijepljenje i sl.), te neki drugi interesni prostor s opremom. Na sredini sobe je veliki tepih za sjedenje i igranje.
1 Uenici i uenice zapoinju aktivnost razgovorom u krugu o tome kad se osjeaju najslobodniji
u koli. Pod pretpostavkom da je to za vrijeme velikog odmora, opisuju kako provode to vrijeme. Tada im uitelj/uiteljica predloi da provedu jo jedan veliki odmor od 26 minuta, ali u svojoj uionici. Zadatak im je da odaberu aktivnost koju ele i s kim ele te da se njome bave tako da ne smetaju druge uenike i uenice u svojoj i drugim uionicama. Uitelj/uiteljica takoer sudjeluje u nekoj zajednikoj aktivnosti (npr. ovjee, ne ljuti se, ah i sl.) ili razgovara s nekim uenikom ili uenicom koji ometaju druge.
2 U posljednjem dijelu aktivnosti uenici i uenice ponovno sjednu u krug kako bi razmijenili
svoje dojmove o provoenju velikog odmora u uionici i usporedili ga s redovitim velikim odmorom. je razlika izmeu velikog odmora u uionici i izvan uionice? *Koje su prednosti velikog ? *Koja odmora u jednom i drugom sluaju? *Gdje je sloboda vea? Zato? *Bi li uenje bilo uspjenije kad bi uenici i uenice imali vie slobode u koli? *U emu bi trebalo dopustiti vie slobode uenicima i uenicama? *Kako se to moe postii? *Povlai li to za sobom i veu odgovornost? Objasnite.
301
C.1.2. Razli
iti, a jednakopravni
Grupiranja, grupiranja
Zadatak: produbljivanje spoznaja o slinostima i razlikama meu ljudima. Kljune rijei: razliitost, slinost, grupiranje. Razred: 2., 3. i 4. Povezivanje: priroda i drutvo, hrvatski jezik, jezici manjina, tjelesna i zdravstvena kultura, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, olovke. Tijek aktivnosti:
1 Uenici i uenice sjede u krugu na podu uionice. Uitelj/uiteljica kae neko obiljeje, a
svi kojima ono pripada okupe se u sredini kruga (npr. roen/roena u kolovozu, voli jesti kolae, ljetovao/ljetovala na moru, ima na sebi neto plavo, zna skijati ne voli jesti povre itd.). Tijekom igre uenici i uenice stalno mijenjaju mjesta. Oni kojima ne pripada odreeno obiljeje, ponovno sjedaju u krug itd. Cilj je doi do zakljuka da se ljudi grupiraju na razliite naine i da jedna te ista osoba moe pripadati razliitim grupama, ovisno o tome koji se kriterij primjenjuje za svrstavanje pojedinca u grupu. *Je li lake utvrditi slinosti ili razlike meu nama? *Osjeamo li se bolje kad imamo neto ? zajedniko s drugima ili kad se od njih razlikujemo? Zato? *Kad kaemo da netko pripada nekoj grupi, znai li to da je on/ona u svemu jednak drugim lanovima grupe ili da s njima dijeli samo neka obiljeja? Objasni. *Zato je dobro da postoje razlike meu ljudima? *emu pridonose razlike u razredu?
2 U 4. razredu uitelj/uiteljica moe prirediti radni materijal s nezavrenim reenicama koje

uenici i uenice trebaju nadopuniti: Ljudi u svijetu dijele se na . Kad bih imao/imala mo, odredio/odredila bih da se svi ljudi dijele samo na. Kad bih imao/imala mo, uredila bih takvo drutvo u kojemu bi te razlike .
Razli
iti i jednakopravni
Zadaci: produbljivanje spoznaja o slinostima i razlikama meu ljudima razumijevanje odnosa izmeu razliitosti i jednakosti svih ljudi u temeljnim pravima i slobodama.
302
Kljune rijei: razlike, slinosti, jednakost, temeljna prava i slobode, pravednost. Razred: 2., 3. i 4. Povezivanje: priroda i drutvo, hrvatski jezik, jezici manjina, likovna kultura, vjeronauk, sat razredne zajednice. Materijali: prazni papiri ili biljenice, olovke, kartoni, flomasteri, deblji pamuni konop. Tijek aktivnosti:
1 Prije poetka aktivnosti, uenici i uenice stave klupe i stolice uza zid. Uitelj/uiteljica kredom
povue jednu crtu paralelno s ploom, drugu okomito na nju u duini uionice, a treu paralelno s prvom u dnu uionice. Nakon toga zatrai da svi koji imaju svijetlu (plavu ili svjetlosmeu) kosu stanu uz plou, na crtu s lijeve strane, a svi koji imaju tamnu kosu, na crtu s desne strane. Objasni im da poetna crta predstavlja njihovo roenje te da polazak obje grupe s iste crte znai da se svi raaju s jednakim pravima i slobodama. Crta, pak, u dnu uionice predstavlja mogunosti koje pojedincu stoje na raspolaganju u drutvu (kole, bolnice, trgovine, razliiti poslovi, zarada i sl.). Zadatak uenika i uenica je da naprave jedan korak naprijed svaki put kad se ono to uitelj/uiteljica kae odnosi na njihovu grupu. Tako na rije svi, svi uenici iz obje grupe idu korak naprijed, a na rijei samo s tamnom kosom, samo oni koji se nalaze s njene desne strane. Nakon toga uitelj/uiteljica izgovara sljedee reenice: Svi imaju pravo na lijeniku njegu (svi uenici idu korak naprijed), ali samo oni tamne kose imaju pravo na lijenike specijaliste (grupa uenika s tamnom kosom ide jo jedan korak naprijed). Svi imaju pravo na obrazovanje, ali samo oni tamne kose mogu upisati fakultete. Svi imaju pravo na rad, ali samo oni tamne kose mogu dobiti bolje plaene poslove. Svi imaju pravo na slobodu kretanja, ali samo oni tamne kose mogu prijei dravnu granicu. Na kraju aktivnosti svi uenici i uenice tamne kose trebaju biti etiri koraka ispred uenika i uenica svijetle kose, to znai i da su blie crti koja predstavlja resurse, odnosno mogunosti u drutvu. *Zato se pojavila razlika u udaljenosti od poetne crte izmeu jedne i druge grupe? *to ? znai ta razlika? *Tko se nalazi u povoljnijem poloaju (tko je blie bogatstvima zajednice)?
*Na temelju ega je ta grupa dola u povoljniji poloaj? *Je li boja kose dovoljan razlog da netko u drutvu ima povoljniji poloaj (vie prava) od drugih? *Je li takav razlog pravedan? Zato da? Zato ne? *Zamislite da uenici/uenice tamnije kose imaju pravo na bolje ocjene, bi li takva kola bila pravedna? *Kako bi se u njoj osjeali/osjeale uenici/uenice svijetle kose? *Je li kola duna jednako postupati prema svim uenicima i uenicama? *Po emu znamo da kola ispunjava tu dunost?
2 Uenici i uenice piu kolski sastavak na temu Moja kola kola razlika i jednakosti, u
kojemu opisuju kako se u koli njeguju razlike i potuje obveza jednakog postupanja prema svim uenicima i uenicama. Radovi se mogu predstaviti u sklopu obiljeavanja Dana kole ili UNESCO-va Dana kulturne raznolikosti (21. svibnja).
3 Uenici i uenice etvrtih i viih razreda zajedno organiziraju izvankolsku kampanju s ciljem
promicanja prava na razliitost i jednakost u zajednici. Uz pomo nastavnika likovne kulture dizajniraju se natpisi na kartonima koji se objese na konop i nose oko vrata. Neki od natpisa mogu biti: Prema svima postupati na isti nain; Imam pravo biti razliit od drugih, a da za to ne budem kanjen; Razlike nisu problem problem je nejednakost itd.
303
C.1.3. Pravednost pretpostavka dobrih meuljudskih odnosa

Pravedno ili nepravedno
Zadaci: razumijevanje pojmova pravda i nepravda osvjetavanje posljedica nepravde opisivanje osjeaja i odgovora na nepravdu. Kljune rijei: pravedno, nepravedno. Razred: 2., 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, priroda i drutvo, likovna kultura, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, fotografije, prie, slike ili stripovi koji prikazuju pravedan, odnosno nepravedan postupak. Tijek aktivnosti:
1 Uitelj/uiteljica podijeli radni materijal u kojemu se opisuju sljedee situacije:

Djeak u kui nalazi kola i sam ga pojede, iako ga njegov mlai brat moli da i njemu ostavi dio. Je li to pravedno? Obitelj sjedi za rukom. Ispred odraslih nalaze se velike porcije hrane, a ispred djece male. Je li to pravedno? U parku je mnogo djece, a malo ljuljaki pa se eka red. Petru se ne silazi s ljuljake, ali mu sestra nareuje da prepustiti svoje mjesto drugom djetetu. Je li to pravedno? Na moru su veliki valovi. Sedmogodinja Iva bi se jo jednom okupala, ali joj roditelji ne doputaju. Je li to pravedno?
?*U kojim se situacijama postupilo pravedno? U kojima nepravedno? Zato? *to je trebao
napraviti djeak s kolaem? *Imaju li odrasli pravo na vee porcije hrane? *Treba li Petra vratiti na ljuljaku? Ako da, kada i pod kojim uvjetima? Jesu li roditelji postupili pravedno prema Ivi?
2U nastavku aktivnosti uitelj/uiteljica povede razgovor o nepravednim postupcima

u razredu. Uenici i uenice navode situacije u kojima su bili izloeni nepravdi bez spominjanja imena. Uitelj/uiteljica zapisuje odgovore na plou u jedan stupac, nakon ega se u drugom stupcu uz svaki primjer nepravde navede ponaanje koje bi bilo pravedno. Na temelju tih primjera zajedniki se odreuju pojmovi pravde i nepravde.
304
*Koji oblici nepravde se najee javljaju u razredu? *Zato do njih dolazi? *Koji su najei odgovori na nepravdu u razredu? *Traimo li tada pomo drugih ili problem rjeavamo sami? *Je li se nepravda u svim sluajevima mogla sprijeiti? Kako? O kome ili o emu je to ovisilo u pojedinom sluaju? pojedinac rtva nepravde. Izmeu sebe podijele uloge rtve, napadaa, odrasle osobe (uitelja/uiteljice, roditelja i sl.) i promatraa, tj. onoga tko e naknadno izvijestiti razred o radu grupe. Uitelj/uiteljica daje znak za poetak igre uloga u svim grupama. Nakon desetak minuta promatrai predstave probleme na kojima su radile njihove grupe, rtve i napadai govore o tome kako su se osjeali u tim ulogama, a uitelj/uiteljica iznosi svoje vienje cijele situacije. U raspravi sudjeluje cijeli razred.
3Uenici i uenice se podijele u grupe po etvoro. Zajedniki zamisle situaciju u kojoj je
*to znai postupati pravedno, odnosno nepravedno? *Je li lako razlikovati pravdu od ? nepravde? *U kojim sluajevima je to lake, a u kojima tee? *Koje je ponaanje tipino za rtvu, a koje za napadaa? *Koji se osjeaji javljaju kod osobe koja je rtva nepravde? *to proivljava napada?
4Uitelj/uiteljica ita ili pria priu (izmiljenu ili iz literature) koja govori o nepravdi nad
pojedincem do trenutka kada se nepravda dogodi. Nakon toga uenici i uenice samostalno ili u grupi zavravaju priu, ali tako da pronau nain na koji e nepravdu preokrenuti u pravdu. Kao poticaj za razgovor mogu posluiti fotografije, slike ili stripovi koji prikazuju nepravedne i pravedne odnose meu ljudima. Nadalje, uitelj/uiteljica moe pripremiti opise razliitih situacija na posebnim papiriima i traiti od uenika i uenica da procijene koji se odnosi na pravedan, a koji na nepravedan postupak.
Nemamo svi iste moguknosti

Zadaci: proivljavanje iskustva nepravde produbljivanje razumijevanja osjeaja i ponaanja koji se javljaju kao posljedica nepravde. Kljune rijei: pravda, nepravda, jednakost, nejednakost. Razred: 3. i 4. Povezivanje: likovna kultura, sat razredne zajednice.
Materijali: bijela peciva, crna peciva, sir, margarin, kuhana jaja, salama, masline, banana, sokovi, bijeli stolnjaci, papirnate salvete, noevi, vilica, lica, ae, akalice. Tijek aktivnosti:
1 Uenici i uenice pripremaju domjenak na kojem e zajedno s uiteljem/uiteljicom i

roditeljima obiljeiti Meunarodni dan obitelji. Da bi pripreme bile to uspjenije, u razredu ue kako to bolje postaviti stol za takvu prigodu i kako napraviti to bolje sendvie. Podijele se u etiri grupe kojima na raspolaganju stoje razliite namirnice i pribor za ukraavanje stola. Svaka grupa bira svog predstavnika/predstavnicu. Najuspjenija grupa dobiva nagradu. Prva grupa Druga grupa Trea grupa etvrta grupa dobiva no, bijeli stolnjak, jedno bijelo pecivo i sir. dobiva no, crno i bijelo pecivo, salamu, sir, stolnjak, papirnate salvete, akalice i masline. dobiva licu, bananu, ae, sokove i salamu. dobiva papirnate salvete, vilicu, margarin, crno pecivo i kuhana jaja.
305
Svaka grupa ima deset do petnaest minuta za rad. Na mogue pritube da potrebni materijal nije pravedno raspodijeljen, uitelj/uiteljica odgovara da svaka grupa radi s onim to ima, a da e svoje opaske moi iznijeti u raspravi. Nakon obavljenog zadatka, predstavnici/ predstavnice grupa izvjetavaju o radu i istiu probleme na koje su nailazili. ste se osjeali kad ste shvatili da namirnice i pribor nisu podjednako raspodijeljeni po ? *Kako grupama? *Kako ste se osjeali kao lanovi grupe koja ima premalo materijala za rad? *Kako kao lanovi grupe koja ima najvie? *to ste poduzeli da situaciju ispravite? *Kakvi su bili rezultati? *Je li pravedno odrati natjecanje ako sve grupe nemaju iste uvjete u natjecanju? *Kako je trebalo raspodijeliti namirnice i pribor da natjecanje bude pravedno? *Jeste li u ivotu bili u slinoj situaciji? Kada? *Kako ste se osjeali? *to ste poduzeli?
2 Postoji niz razliitih aktivnosti koje se mogu provesti s istim ciljem. U razredu se, primjerice,
moe organizirati natjecanje za najmatovitiji plakat na temu zatite ljudskih prava. Uenici i uenice se podijele u manje grupe. Prva grupa dobije samo crni flomaster i zguvani veliki bijeli papir, druga dvije razliite boje i papir u boji, trea nekoliko razliitih bojica, ljepilo, kare i areni papir, a etvrta samo plavi flomaster i mali bijeli papir. Isto tako, moe se podijeliti materijal potreban za izradu nekog predmeta, organizirati trka s preprekama pri emu grupe nemaju iste prepreke i sl. Bitno je staviti uenike i uenice u situacije u kojima nemaju iste anse za uspjeh. Na kraju uenici i uenice govore o tome kako su se osjeali i to su nauili o sebi i drugima kroz te aktivnosti, opisuju probleme na koje su naili i naine kako su ih rjeavali te izdvajaju steena znanja koja e primijeniti drugdje.
C.1.4. Potreba za mirom i sigurnoku

Mir zna
i
Zadaci: razumijevanje pojma mir opisivanje stanja mira u pojedincu, drutvu i svijetu. Kljune rijei: mir, nemir, mir u pojedincu, mir u drutvu, mir u svijetu. Razred: 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, likovna kultura, vjeronauk, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijali, prazni listovi papira, olovke, ploa, krede u boji, hamer papir u boji. Tijek aktivnosti:
1 Uenici i uenice navode asocijacije koje im se javljaju kad uju rije mir. Uitelj/uiteljica
306
svrstava njihove odgovore u razliite stupce na ploi, ovisno o tome odnose li se oni na pojedinca, drutvenu zajednicu, dravu ili planet.
2 Slina se aktivnost moe provesti tako da uitelj/uiteljica pripremi listove papira s nedovrenim
reenicama koje uenici i uenice nadopunjavaju kako ele, primjerice: Kad sam miran/mirna, ja . Kad u mojoj zajednici vlada mir ..... Mir u svijetu znai .....
3 Svaki uenik/uenica crteom ili tekstom izrauje svoju Abecedu mira koja sadri tri
grupe pojmova bitnih za izgradnju i ouvanje mira: a) u pojedincu (npr. dobrota, iskrenost, pravednost, suzdranost itd.), b) u zajednici (npr. jednakost, dobri meuljudski odnosi, odsustvo nepravde itd.) i c) u svijetu (prijateljski odnosi meu dravama, razoruanje, jednak razvoj svih zemalja itd.). Nakon toga se, na isti nain, izrauje zajednika Abeceda mira koja se predstavi na kolskoj izlobi.
Miroljubivo bike iz svemira

Zadaci: opisivanje osobina miroljubive osobe osvjetavanje utjecaja koji prvi dojam ima na nae miljenje i ponaanje prema stranoj osobi. Kljune rijei: miroljubiva osoba, neprijatelj, svemirsko bie, prvi dojam. Razred: 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, likovna kultura, sat razredne zajednice. Materijali: tekst prie, papir, olovke, ploa, krede u boji. Tijek aktivnosti:
1 Uitelj/uiteljica ita sljedeu priu:

Rano ujutro Marko je zauo neke udne zvukove koji su dolazili iz dvorita. Tiho se prikrao do prozora i pogledao u pravcu odakle je dolazio zvuk. Ukoio se od prizora. Usred njegova dvorita stajao je, ni manje ni vie nego mali letei tanjur. Ba onakav o kakvima je itao u knjigama i
gledao ih u filmovima. Na vratima leteeg tanjura sjedilo je neko udno bie. Nakon prvog oka Marka je muila samo jedna misao je li to miroljubivo ili neprijateljsko bie? I dok je Marko bio zaokupljen svojim mislima, malo svemirsko bie je ustalo i krenulo prema njegovu prozoru... Uenici i uenice zamiljaju da se nalaze na Markovu mjestu i da se udno bie pribliava njihovu prozoru. Trebaju zavriti priu onako kako zamiljaju svoj susret s biem iz svemira.
2 Kada zavre pisanje svoje prie, podijele se u dvije grupe: oni koji su svemirca opisali kao
miroljubivo bie i oni koji su ga opisali kao neprijateljsko bie. Svaka grupa izdvaja obiljeja svemirca i pie ih na plou u dva stupca. Na kraju se dobiju dvije liste koje sadre osobine svemirca kad se on zamilja kao miroljubivo i kad se zamilja kao neprijateljsko bie (npr. simpatian-nesimpatian, blag-grub, nasmijan-ozbiljan, miroljubiv-ratoboran; razgovorljivutljiv itd.).
3 U nastavku aktivnosti razgovara se o iskustvima i osjeajima koji se javljaju u susretu s

nepoznatim osobama u koli, obitelji, parku, ulici itd. Vano je da uenici/uenice uoe obiljeja zbog kojih im se nepoznata osoba moe uiniti miroljubivom ili neprijateljskom i da razumiju kako prvi dojam utjee na njihov odnos prema nepoznatim osobama. U razgovoru je vano upozoriti da prvi dojam ne mora biti pouzdan i da ga je dobro, kad god za to postoji prilika, nadopuniti novim podacima.
307
4 Za domau zadau uenici i uenice crtaju miroljubivog i neprijateljskog svemirca.

Simbol mira
Zadaci: izraavanje mira simbolima upoznavanje opeprihvaenih simbola mira. Kljune rijei: simbol mira, simboli mira meunarodnih organizacija. Razred: 3. i 4. Povezivanje: priroda i drutvo, hrvatski jezik, jezici manjina, likovna kultura, glazbena kultura, vjeronauk, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, papiri velikih dimenzija, bojice ili flomasteri, glazbeni brojevi. Tijek aktivnosti:
1 Uenici i uenice se podijele u grupe u kojima odreuju to e biti njihov simbol mira. Nakon
toga svaka grupa crta svoj simbol na veem papiru na kojemu se, osim crtea, moe staviti i odgovarajui tekst. Na kraju, predstavnik/predstavnica svake grupe objanjava simbol i razloge njegova izbora. Uoi Meunarodnog dana mira (1. sijenja), u koli se organizira izloba tih crtea i drugih radova na temu mira.
2 U nastavku ove aktivnosti, uenici i uenice prouavaju vizualne znakove nekih od

najpoznatijih meunarodnih i regionalnih organizacija (UN Ujedinjeni narodi, UNESCO Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu, UNICEF Fond Ujedinjenih naroda za djecu, WHO Svjetska zdravstvena organizacija, Europska unija itd.). Znakove prethodno pripremi uitelj/uiteljica ili ih uenici i uenice sami trae preko Interneta.
je simbol? to znak? *to ste vi odabrali kao svoj simbol mira? Zato? *Koji simboli se ? *to jo rabe za oznaavanje mira? *Koji za oznaavanje rata? *Koji su vizualni znakovi nespojivi s porukama mira? *to obino sadre vizualni znakovi najpoznatijih meunarodnih organizacija (UN, UNESCO, UNICEF, WHO, EU)? *to oni znae? Koju poruku prenose? *Kada ujete izraz Ujedinjeni narodi, podsjea li vas to na rat ili mir? *Zato se maslinova granica i bijela golubica esto rabe kao simboli mira? *Kad biste crtali poruku elim svoj djeci svijeta mir i ljubav, to biste izabrali kao simbole mira i ljubavi?
Uenici i uenice se podijele u manje grupe. Zadatak je istraiti to se sve rabi za oznaavanje mira u razliitim kulturama svijeta (boje, zvukovi, predmeti, ivotinje, pokreti tijela itd.). Izvjetaj za razred treba pripremiti na jednoj stranici, uz tekstualne i slikovne priloge. Rezultati se mogu predstaviti na izlobi povodom Dana kole ili uoi Meunarodnog dana mira, zajedno s crteima iz toke 1.
308
Mir nasuprot ratu

Zadaci: opisivanje obiljeja mira, sukoba i rata osvjetavanje posljedica koje sukob i rat ostavljaju na pojedinca i drutvo osvjetavanje vanosti mira za dobrobit pojedinca i drutva razumijevanje pojma pravo na mir. Kljune rijei: mir, pravo na mir, sukob, rat, razvoj. Razred: 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, priroda i drutvo, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijali, pojednostavnjeni tekst Ope deklaracije o ljudskim pravima, prazni listovi papira, olovke, ploa, krede. Tijek aktivnosti:
1 Uenicima i uenicama se podijele slike s prizorima mira, sukoba (ili svae) i rata ispod kojih
oni/one trebaju opisati osjeaje koje je u njima izazvao pojedini prizor. znamo koje slike prikazuju mir, a koje sukob i rat? *Koja je najvea razlika izmeu ? *Kako mira i sukoba, odnosno izmeu mira i rata? *to je potrebno za ouvanje mira meu ljudima? *Tko je odgovoran za ouvanje mira? *Zato dolazi do sukoba i ratova? *Tko je odgovoran za ratove? *Tko u njima sudjeluje? *Mogu li se ratovi sprijeiti? Kako? *Moe li se mir lako uspostaviti nakon rata? *to je prijeko potrebno da bi se zaustavio rat i ponovno uspostavio mir?
2 Nastavljajui ovu aktivnost, uenici i uenice nabrajaju posljedice rata. Uitelj/uiteljica pie
njihove odgovore na plou u tri stupca: a) posljedice koje rat ostavlja na pojedincu b) posljedice koje rat ostavlja na zajednicu (drutvo) c) posljedice koje rat ostavlja na svijet u cjelini.
3 Na kraju se razgovara o vanosti mira za dobrobit pojedinca, drutva i svijeta u cjelini. Izvede
se zakljuak o priznanju i potrebi promicanja mira kao temeljnog ljudskog prava. Zakljuak
se potkrijepi l. 28. Ope deklaracije o ljudskim pravima (u Prilogu). U njemu stoji da svatko ima pravo na drutveni i meunarodni poredak koji omoguuje ostvarenje svih prava i sloboda utvrenih Deklaracijom, to u velikoj mjeri ovisi o ouvanju mira u svijetu.
Bojim se
Zadaci: osvjetavanje situacija u kojima se javljaju strahovi razlikovanje opravdanih od neopravdanih strahova upoznavanje postupaka kojima se mogu otkloniti ili umanjiti strahovi. Kljune rijei: strah, opravdani i neopravdani strah. Razred: 1., 2., 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, likovna kultura, sat razredne zajednice. Materijali: ploa, krede u boji, papir za crtanje, bojice, prikazi nasilja, rata, prirodnih katastrofa itd. Tijek aktivnosti:
309
1 Uitelj/uiteljica zapone razgovor o tome to kod odraslih i djece izaziva osjeaj straha.
Nakon toga uenici i uenice opisuju situacije u kojima su proivjeli slino iskustvo ili navode to kod njih izaziva strah i kako se ponaaju u takvim trenucima. Uitelj/uiteljica zapisuje odgovore na plou.
2 U drugom dijelu aktivnosti navedeni strahovi se podijele u opravdane (npr. grmljavina i sl.) i
neopravdane (npr. vjetice, duhovi i sl.) te se raspravlja o tome koliko pojedini strahovi ovise o nama samima i kako ih se moemo osloboditi. znai osjeati strah? *U kojim se situacijama javlja strah? *Po emu znamo da nas je strah ? *to nekoga ili neega? *Koji su strahovi opravdani, a koji su neopravdani? *Jesu li neki strahovi korisni? Koji (npr. od automobila)? *Moemo li se osloboditi ili izbjei osjeaj straha? Kako? *Pomae li nam oprez u tome? *U kojim situacijama je oprez osobito potreban?
3 Uenici i uenice govore o strahovima koje proivljavaju u uionici i koli te i njih podijele
na opravdane i neopravdane. Ako netko spomene strah od kole, usmenog odgovaranja pred razredom ili testa i sl., u raspravi valja doi do toga da su takvi strahovi obino posljedica nedostatka sigurnosti, to se moe izbjei ili smanjiti tako da se vie vremena posveti uenju.
4 Uenici i uenice podijele crtai papir na dva dijela. Na lijevoj strani prikau neki od
svojih strahova, a na desnoj nain na koji ga mogu izbjei ili smanjiti (npr. strah od mraka upaljeno svijetlo; dijete izgubljeno u gradu poznavanje kune adrese i sl.).
5 Razgovor se moe proiriti na strah od nasilja, rata, prirodnih katastrofa i sl. Ako je mogue,
uitelj/uiteljica pripremi odgovarajue crtee ili slike, a uenici i uenice opisuju osjeaje koji se pri gledanju u njima javljaju.
Tko brine o naoj sigurnosti

Zadaci: jaanje osjeaja osobne sigurnosti uoavanje razlike izmeu osjeaja osobne sigurnosti i drutvene sigurnosti. Kljune rijei: osjeaj osobne sigurnosti, sigurnost drutva (zajednice) Razred: 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezik manjina, likovna kultura, sat razredne zajednice. Materijali: ploa, krede u boji, papir, bojice. Tijek aktivnosti:
1 Uenici i uenice sjednu u krug. Udobno se smjeste u stolicama, zatvore oi i putuju mislima
u Zemlju Sigurnu. Uitelj/uiteljica ih uvodi u aktivnost:
310
Krenuli/krenule ste na put u zemlju koja je poznata kao miroljubiva, u kojoj se svi osjeaju sigurnima i zatienima, u kojoj se sukobi rjeavaju bez nasilja. Letite iznad Zemlje Sigurne. Ispod vas su ume, more, cvjetna polja i jezera. Slijeete na Zemlju Sigurnu. Susreete odrasle i djecu, ljude razliitog izgleda, boje koe, dobi. Jedni eu, drugi sjede na klupama u parku, trei se igraju na travi, etvrti razgovaraju. Promatrajte ih neko vrijeme, a onda otvorite oi. li vam se svidio posjet Zemlji Sigurnoj? *Moete li opisati tu zemlju? *to vam se u njoj ? *Je najvie svidjelo? *to vam je tamo najvie upalo u oi? *Razlikuje li se bitno ivot u vaem okruenju (razred, obitelj, zajednica) od ivota u Zemlji Sigurnoj? U emu? (izgled ljudi, odnosi meu njima, ozraje koje prevladava itd.)?
2 Vodi se razgovor o tome to je sigurnost i to utjee na osjeaj sigurnosti. Odgovori se piu na

plou. znai osjeati se sigurnim? *Kada se osjeamo sigurnima? *to nam treba da bismo se ? *to osjeali sigurnima? *Osjea li se sigurno u svojoj obitelji? *to tvoji roditelji ine da bi ti bio siguran (zdrava prehrana, zatita zdravlja, kolovanje itd.)? *Osjea li se sigurno u svojoj koli? Zato da? Zato ne? *to je potrebno da bi kola bila sigurno mjesto uenja za sve? *to znai biti siguran u drutvu (zajednici)? *O emu ili kome ovisi sigurnost zajednice?
3 Uenici i uenice crtaju situaciju u kojoj se osjeaju sigurno.

Bijela vrana
Zadaci: uoavanje vanosti afirmacije pojedinca u grupi razumijevanje osjeaja prihvaenosti i neprihvaenosti (izoliranosti) u grupi. Kljune rijei: neprihvaenost (izoliranost), prihvaenost (afirmacija). Razred: 3. i 4. Povezivanje: sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, olovke. Tijek aktivnosti:
1 Svatko ima etiri crtea koji, bez drugih detalja, prikazuju crne i bijele likove djeaka i
djevojica u etiri razliite situacije,. Uitelj/uiteljica daje upute kako rijeiti zadatak.
Svaki uenik/uenica se stavlja u poloaj bijelog lika i ispod crtea zapisuje kako se osjea u pojedinoj situaciji. Kako bi se osjeao/osjeala u sljedeim situacijama: 1. kao osamljeni bijeli lik na jednoj strani, a pet crnih likova zajedno na drugoj; 2. kao bijeli lik zajedno s crnima; 3. kao bijeli lik zajedno s crnima, a jedan osamljeni lik na drugoj strani; 4. kao jedan bijeli i jedan crni lik zajedno, a jedan crni na drugoj strani.
2 Nakon individualnog rada, uenici i uenice se podijele u manje grupe u kojima razgovaraju
o tome kako su se osjeali u razliitim situacijama. znai biti izdvojen iz grupe? *Kako se osjeamo kad smo izdvojeni? *Kako se osjeamo ? *to kao dio grupe? *Jeste li kao lan grupe primijetili da je netko izdvojen? *Jeste li razmiljali o tome kako se izdvojeni/izdvojena osjea? *to u takvim situacijama treba uiniti? *to znai biti prihvaen i priznat u grupi? *Zato nam je to vano?
311
Moj osjekaj sigurnosti ovisi o tvom ponaanju

Zadaci: osvjetavanje situacija prihvaenosti i neprihvaenosti u grupi povezivanje pripadnosti grupi s osjeajem sigurnosti razumijevanje uzroka koji dovode do osjeaja sigurnosti, odnosno nesigurnosti. Kljune rijei: sigurnost, nesigurnost, prihvaenost, neprihvaenost. Razred: 2., 3. i 4. Povezivanje: sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, olovke. Tijek aktivnosti: Uitelj/uiteljica prethodno pripremi za svakog uenika/uenicu po tri crtea s pitanjima: a) Djeak (ili djevojica) na pozornici naklanja se publici, a nitko ne pljee. Pitanje uz crte: Kako se osjea ovaj uenik (ili uenica) koji je otpjevao pjesmu, a nitko mu ne pljee? b) Djevojica (ili djeak) u krevetu, dolaze prijatelji s cvijeem i okoladom. Pitanje uz crte: Zato je dobro da su prijatelji doli u posjetu ovom bolesniku? c) Djeak (ili djevojica) s torbom na ramenu ide prema koli ispred koje ga doekuje grupa uenika/uenica koja mu se ruga. Pitanje uz crte: Kako se osjea ovaj uenik/uenica odlazei u kolu u kojoj mu se drugi uenici/uenice rugaju? kojoj od ovih situacija je ueniku/uenici najtee? Zato? Jeste li vi bili u nekoj od ? *U tih situacija? *Kako ste se tada osjeali? *Kada vam je bilo najtee? *Kada najljepe? *to mislite da proivljava uenik/uenica u treoj situaciji? *Do ega to moe dovesti (odbijanje odlaska u kolu, slabije ocjene i sl.)? *Snose li uenici/uenice koje se rugaju drugima ikakvu odgovornost? Koju? *to je potrebno uiniti u takvoj situaciji?
Slijepac i tap
Zadaci: razumijevanje vanosti povjerenja u drugu osobu osvjetavanje veze izmeu povjerenja, pouzdanosti i sigurnosti. Kljune rijei: povjerenje, pouzdanost, sigurnost. Razred: 2., 3. i 4. Povezivanje: tjelesna i zdravstvena kultura, sat razredne zajednice. Materijali: marama, tap, kartonske kutije, stolice, klupe, kolske torbe. Tijek aktivnosti:
1 Uenici i uenice se podijele u parove. Jednom lanu para se zavee marama preko oiju.
312
On ima ulogu slijepca, a drugi je tap uz iju se pomo slijepac kree uokolo. lanovi para izmjenjuju uloge. Igra se moe uiniti teom tako da slijepac najprije hoda bez pomoi tapa, ili da se na putu postave prepreke koje treba savladati: kartonske kutije, stolovi, stolice, zamiljeni komadii stakla, kolske torbe i sl. Verbalna komunikacija meu sudionicima igre nije doputena. znai osloniti se na neto ili nekoga? *Kad nam je to potrebno? *Moemo li se osloniti ? *to na nekoga ako u njega nemamo povjerenja? *Zato je povjerenje vano? *Jeste li bili sigurniji sami ili kad ste se mogli osloniti na tap, odnosno drugu osobu? *Zato je u takvim situacijama vano da osoba koja nam pomae bude pouzdana? *Koje osobine ima pouzdana osoba? *Na koga se najee oslanjate kad vas mui neki problem (kad imate problema u koli)?
2 Slina aktivnost kojom se postiu isti ciljevi jest ona u kojoj se uenici i uenice podijele u
grupe po troje. Jedan od njih stane u sredinu i ukoi tijelo, drugi ga ljuljaju.
Tajni prijatelj
Zadaci: poticanje brige za druge jaanje osjeaja prihvaenosti i prijateljstva. Kljune rijei: prijateljstvo, briga, panja. Razred: 2., 3. i 4. Povezivanje: sat razredne zajednice. Materijali: papirii, bojice, kutija, kalendar. Tijek aktivnosti:
1 Uenici i uenice napiu svoja imena na male papirie i ubace ih u kutiju. Kutija se protrese,
a zatim svatko izvlai po jedan papiri. Ime koje je izvueno se ne govori nikome, ali dotini postaje tajni prijatelj ili tajna prijateljica za taj tjedan. Svakog dana svatko svom tajnom prijatelju ili prijateljici iskazuje prijateljstvo tako da njemu ili njoj uini neko dobro djelo.
2 Za svako uinjeno dobro djelo uenik/uenica stavljaju oznaku (cvijet, jabuku i sl.) u svoju
biljenicu ili na veliki kalendar u uionici.
3 Na kraju tjedna uenici i uenice pogaaju kome su bili tajni prijatelji ili prijateljice, tj. tko
im je iskazivao posebno prijateljstvo i inio im dobra djela. U razgovoru trebaju objasniti na temelju ega su zakljuili kome su bili tajni prijatelj ili prijateljica, kako su se osjeali kad im je iskazivano prijateljstvo, jesu li tada imali vei osjeaj sigurnosti, odnosno prihvaenosti i to je na to utjecalo?
4 Ova
aktivnost moe zavriti izradom zajednikog plana akcija kako svojim postupcima doprinijeti osjeaju sigurnosti svih u razredu (obitelji, meu prijateljima, u susjedstvu i sl.).
C.2. ivot u zajednici nas obogakuje, ali nam nameke i odgovornosti

Uivanje ljudskih prava u demokratskom drutvu uvjetovano je ispunjavanjem odgovornosti prema sebi, drugima, drutvenim institucijama i drutvu u cjelini. Odgovornost proizlazi iz zakonskih normi, moralnih naela, obiaja, odgoja, obeanja itd. U radu s uenicima i uenicama valja istaknuti vezu izmeu prava i odgovornosti, kao i vanost suradnje i solidarnosti za puno uivanje ljudskih prava u demokratskom drutvu. Suradnja predstavlja poseban odnos meu ljudima u kojemu se naglaava zajednitvo, a ne natjecanje. Glavni preduvjet za uspjenu suradnju jest mogunost i umijee komuniciranja i dogovaranja meu lanovima grupe. Strunjaci smatraju da su za suradnju otvoreni samo oni koji su tijekom djetinjstva stekli povjerenje u svoju okolinu, zbog ega trae da se s odgojem za suradniko ponaanje zapone u predkolskoj i ranoj osnovnokolskoj dobi. No i danas se vode rasprave o prvenstvu suradnje i natjecanja u odgoju i obrazovanju. Pokazalo se, naime, da i jedno i drugo pridonosi rezultatima uenja, ali samo ako se natjecanje svede na razumnu mjeru i ako se suradnikim aktivnostima afirmiraju prednosti svakog pojedinog/pojedine uenika/uenice. Poticanjem suradnikih odnosa u koli, uenici i uenice ue prihvaati druge kao jednako vrijedne suradnike. U radu na tom dijelu Programa, od uitelja/uiteljice se oekuje da kod uenika i uenica jaa komunikacijske i suradnike kompetencije kroz zajednike projekte i natjecanja oslonjena na timski rad, razvija svijest o vanosti razlika za zajedniki uspjeh, utjee na stavove, uvjerenja i emocije koji stoje u temeljima suradnikog ponaanja te razvija svijest o ulozi prijateljstva u svakodnevnom ivotu. Suradnja je tijesno povezana sa solidarnou. Solidarnost se shvaa kao svijest o potrebi zajednikog djelovanja radi rjeavanja ivotnih problema drugih ljudi (bolesnika, osoba s posebnim potrebama, ratnih stradalnika, gladnih itd.). Ona ukljuuje razumijevanje situacije, suosjeanje s osobama koje su u nevolji i spremnost da se tim osobama pomogne. Solidarnost valja razlikovati od saaljenja, budui da solidarnost podrazumijeva priznanje jednakog dostojanstva svih ljudi, dok je saaljenje esto povezano s odnosima moi i opaanjem drugoga kao slabijega. U skladu s tim, od uitelja/uiteljice se trai da, odgovarajuim sadrajima i metodama, potie svijest uenika i uenica o upuenosti ovjeka na ovjeka i potrebi
313
zajednikog djelovanja radi osiguranja pomoi ljudima koji su u nevolji. Za ostvarenje tih zadataka vrlo su pogodne igre simulacije, koje uenicima i uenicama omoguuju uivljavanje u pojedine situacije, igre uloga, preko kojih uenik/uenica moe iskustveno proivjeti npr. nepravdu, suradnju ili solidarnost, te projekti u kojima dolaze do izraaja individualne sposobnosti u rjeavanju timskih zadataka. Nadalje, od presudne je vanosti i kolsko ozraje. Ono mora biti obiljeeno humanou te demokratskim i suradnikim odnosima kojima se potie aktivno, socijalno i iskustveno uenje. Zbog proimanja suradnje, solidarnosti i odgovornosti, potrebno je stalno povezivati aktivnosti. Vrlo je vano da u projektima, osim uenika/uenica i uitelja/uiteljica, sudjeluju i roditelji, lokalne nevladine organizacije, osobito organizacije mladih, i drugi zainteresirani graani. Zadnji dio je posveen pravu na privatnost i odgovornostima koje iz tog prava proizlaze za pojedinca i zajednicu. Ostvarenje prava na privatnost i potivanje tue privatnosti, pretpostavke su osjeaja slobode pojedinca. Cilj rada s uenicima i uenicama jest razumijevanje pojma privatnosti i prava na privatnost te utvrivanje naina na koje se ono titi u svakodnevnom ivotu. Osim toga, vano je da uenici i uenice shvate prednosti, ali i mogue nedostatke uivanja prava na privatnost te upoznaju razloge ograniavanja privatnosti.
314
C.2.1. Odgovorni smo za svoje postupke

Moje odgovornosti
Zadaci: razumijevanje pojma odgovornost uoavanje razlika izmeu odgovornosti prema sebi i prema drugima osvjetavanje posljedica neodgovornosti u svakodnevnom ivotu. Kljune rijei: pravo, odgovornost, neodgovornost, posljedice neodgovornosti. Razred: 3. i 4. Povezivanje: priroda i drutvo, likovna kultura, vjeronauk, sat razredne zajednice. Materijali: pojednostavnjeni tekst Opa deklaracija o ljudskim pravima, ploa, krede. Tijek aktivnosti:
1 Aktivnost zapoinje nabrajanjem odgovornosti uenika/uenica metodom oluje ideja.

Uitelj/uiteljica zapisuje odgovore na plou. Kad je zadatak gotov, uenici i uenice se podijele u dvije grupe. Jedna grupa iz popisa na ploi izdvaja odgovornosti koje uenici/ uenice imaju prema sebi, a druga odgovornosti koje imaju prema drugima, ukljuujui obitelj i kolu. Predstavnici/predstavnice grupa izvjetavaju razred o svojim rezultatima, nakon ega se rasprava o odgovornostima proiruje na pitanje odgovornosti za ono to pojedinac ini, nasuprot odgovornosti za a ono to govori. znai biti odgovoran prema sebi? *to znai biti odgovoran prema drugima? *Koju ? *to odgovornost imamo prema roditeljima (brai, sestrama, djedovima, bakama, prijateljima itd.)? *Imamo li odgovornosti i prema zajednici u kojoj ivimo? *Koje su to odgovornosti?
*Je li naa odgovornost prema zajednici povezana s odgovornou zajednice prema nama (usporedi l. 28. Ope deklaracije o ljudskim pravima)? *Trebamo li biti odgovorni i za ono to inimo i za ono to govorimo? *Ima li razlike u tome? Zato da? Zato ne? *Ako nekoga u ljutnji uvrijedimo i poslije mu se ispriamo, znai li to da smo odgovorni za ono to govorimo? *Treba li nam osoba kojoj smo se ispriali oprostiti uvredu? Objasnite.
2 Uenici i uenice sjednu u krug na pod uionice. U sredini je jedan uenik ili uenica u ulozi
voditelja/voditeljice aktivnosti u kojoj se trebaju navoditi primjeri neodgovornog ponaanja i neodgovornih izjava te njihove posljedice. Voditelj/voditeljica u ruci dri lopticu koju baci nekome u krugu govorei: Neodgovorno se ponaam kad Onaj tko primi lopticu zavrava reenicu, nakon ega vraa lopticu voditelju. On je ponovno baci nekome u krugu govorei: Posljedica toga je Uenik ili uenica kod koga je loptica zavrava reenicu, nakon ega se loptica ponovno vraa voditelju/voditeljici.
Roditeljska skrb
Zadaci: razumijevanje vanosti obitelji u ivotu djeteta osvjetavanje prava, odgovornosti i dunosti roditelja prema djeci. Kljune rijei: obitelj, prava, odgovornosti i dunosti roditelja. Razred: 4. Povezivanje: priroda i drutvo, vjeronauk, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijali, pojednostavnjeni tekstovi Ustava Republike Hrvatske i Konvencije o pravima djeteta, olovke, biljenice, ploa, krede, pria. Tijek aktivnosti: Napomena: Prije poetka aktivnosti uitelj/uiteljica ukratko objasni pojmove prava i odgovornosti roditelja koristei pojednostavnjeni tekst Ustava Republike Hrvatske (u Prilogu). Prava koja roditelji (ili obitelj) imaju oituju se kao briga drutva i drave tijekom osnivanja obitelji, kao i tijekom odgoja malodobne djece u njoj. Kako bi ispunili svoje zadae prema djeci, roditelji imaju pravo na socijalne i obiteljske olakice, primjeren stan, ali i na odgovarajuu socijalnu, pravnu i gospodarsku zatitu. Odgovornosti i dunosti roditelja obuhvaaju brigu o djeci i njihovu zatitu od roenja do punoljetnosti, za to su odgovorni i pred zakonom. Roditelji su duni tititi djecu od svakog oblika fizikog ili mentalnog nasilja, ozljede ili zlostavljanja, zapostavljanja ili nemarnog postupanja ili iskoritavanja, ukljuujui seksualno zlostavljanje. Kako bi djeca razvila sve svoje mogunosti, od roditelja se trai da im osiguraju odrastanje u ozraju sree, ljubavi i razumijevanja. Nadalje, roditelji trebaju upoznati djecu s kulturom, vrijednostima i normama drutva kojemu pripadaju te im omoguiti odgoj i obrazovanje. Pri tome imaju pravo svojoj djeci birati kolu i vjerski odgoj prema svojim vlastitim uvjerenjima.
315
1 Od uenika i uenica se zatrai da se prisjete ranijih aktivnosti u kojima su navodili svoje

najvanije potrebe i prava te da izdvoje one koje mogu ostvariti samo uz pomo i skrb roditelja (pri tome mogu koristiti pojednostavnjeni tekst Konvencije o pravima djeteta). odgovornosti imaju roditelji prema svojoj djeci? *Koje odgovornosti djeca imaju ? *Koje prema svojim roditeljima? *Imaju li roditelji, osim odgovornosti, i neka prava? Koja? *Tko im
osigurava njihova prava? *Mogu li roditelji zahtijevati neka svoja prava i od svoje djece? Koja su to prava? *Koje potrebe zadovoljavate zahvaljujui roditeljima? *Koja svoja prava uivate zahvaljujui roditeljima?
2 U nastavku aktivnosti, uenici i uenice naprave popis roditeljskih obveza i odgovornosti

prema djeci (prema pojednostavnjenom tekstu Konvencije o pravima djeteta ili Ustava Republike Hrvatske). Popis se objesi na zid ili pano.
3 Uenicima i uenicama se podijeli pria koju trebaju dovriti:

Ivana je uenica etvrtog razreda osnovne kole. ivi s majkom u malenom stanu u sreditu grada gdje nema zelenila. Otac je, dok je ona bila jo mala, preminuo nakon teke bolesti. Majka radi kao vozaica autobusa, pa svakodnevno iz kue odlazi rano i vraa se u kasne poslijepodnevne sate. Ivana se priprema sama za kolu, sama podgrijava hranu koju joj majka dan ranije zgotovi i sama brine o svom slobodnom vremenu. Subote i nedjelje takoer provodi u kui jer su to dani kad majka dodatno zarauje prodajom povra na placu. Kad je bolesna, majka ostaje uz nju samo dan-dva, jer mora na posao. Ivani nedostaje ....
316
4 Kada su uenici i uenice zavrili zadatak, ispiu na ploi sve to su prethodno naveli da
nedostaje Ivani. Nakon toga se razgovara o njihovim iskustvima ili iskustvima njihovih prijatelja i prijateljica kojima su roditelji jako zaposleni. U razgovoru se pozornost usmjeri na uoavanje potekoa koje takvi roditelji imaju u ispunjavanju svojih obveza i odgovornosti prema djeci (s popisa) te se trae naini na koje djeca, kola i drutvo takvim obiteljima mogu pomoi. li Ivanina mama sve svoje obveze prema Ivani? *Gdje se javljaju problemi? *Zbog ? *Ispunjava ega nastaju ti problemi? *Kako bi se Ivani i njenoj mami moglo pomoi da vie vremena budu zajedno? *Tko je za to odgovoran? *to bi drutvo trebalo uiniti? *Znate li vi za neku obitelj u kojoj se roditelji zbog svog posla ne mogu dovoljno posvetiti svojoj djeci? *Kako kola moe pomoi takvim obiteljima? *Kako mi moemo pomoi naim prijateljima u razredu iji su roditelji prezaposleni?
ivimo s invalidima
Zadaci: osvjetavanje potreba i problema invalida i drugih osoba s posebnim potrebama razvoj pozitivnih stavova i osjeaja odgovornosti prema invalidima proivljavanje problema gluhonijemih i slijepih osoba. Kljune rijei: invalid, gluhonijema osoba, slijepa osoba, osoba s posebnim potrebama. Razred: 2., 3. i 4. Povezivanje: tjelesna i zdravstvena kultura, sat razredne zajednice. Materijali: nema posebnog materijala. Tijek aktivnosti:
1 Uenici i uenice s uiteljem/uiteljicom sjede u krugu. Uitelj/uiteljica skree pozornost

uenika i uenica na osobe s posebnim potrebama koje ive pored njih (obitelj, kola, susjedstvo) i koje svakodnevno susreu. Mnogi od njih ive s brojnim tekoama. Nekoliko uenika i uenica opisuje svoja iskustva s invalidnim osobama.
2 Uitelj/uiteljica podijeli djecu u dvije grupe (A i B). Grupu A ine gluhonijeme osobe koje
dobro vide, a grupu B potpuno slijepe osobe koje dobro uju i govore. Formiraju se parovi od lanova grupe A i grupe B. lanovi para se trebaju meusobno upoznati, to njima predstavlja problem. Nakon nekoliko pokuaja rjeavanja tog problema, uenici i uenice ponovo sjednu u krug i govore o tome kako su se osjeali/osjeale kao gluhonijema ili slijepa osoba?
3 U drugom krugu razgovora, uitelj/uiteljica zamoli uenike i uenice da razmiljanja o tome

koja pomo se moe pruiti takvim osobama. Ako meu uenicima/uenicama doe do ismijavanja ili izrugivanja, treba im odluno skrenuti pozornost na to da osobe s posebnim potrebama imaju jednaka prava kao i svi drugi ljudi, da njihove potekoe ne umanjuju njihovo dostojanstvo i da je drutvo duno osigurati im pomo i potporu kako bi mogli ivjeti u skladu sa svojim pravima.
4 Uitelj/uiteljica moe povremeno tijekom godine, a osobito na Meunarodni dan osoba

s posebnim potrebama (3. prosinca), Meunarodni dana bijelog tapa ili slijepih osoba (15. listopada), ili Meunarodni dan borbe protiv AIDS-a (3. prosinca) podsjetiti uenike i uenice na ivotne potekoe osoba s posebnim potrebama. Primjerice, na satu tjelesne i zdravstvene kulture moe predloiti aktivnosti u kojima se uenici i uenice slue samo jednom rukom, hodaju na jednoj nozi, zavezanih oiju prelaze sportsku dvoranu, odnosno uionicu itd. Takoer je mogue odrediti jedan dan u kojemu e uenici i uenice meusobno komunicirati samo pokretima, ukljuujui pantomimu.
317
C.2.2. Suradnjom do zajednitva

Igrajmo se i radimo zajedno
Zadaci: osvjetavanje prednosti suradnje u odnosu na natjecanje ili pojedinaan rad shvaanje potrebe za suradnjom u svakodnevnom ivotu. Kljune rijei: suradnja, natjecanje, individualni rad. Razred: 1., 2. i 3. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, priroda i drutvo, likovna kultura, sat razredne zajednice. Materijali: pria Djed i baka iupali repu. Tijek aktivnosti:
Aktivnost zapoinje nabrajanjem poslova: a) koje moemo obavljati jednom rukom (pisati, listati, otvarati vrata i sl.), b) za koje nam trebaju obje ruke, c) za koje trebamo pomo druge osobe i d) za koje trebamo pomo vie osoba. Nakon toga razgovor se usmjerava na aktivnosti koje uenici i uenice obavljaju sami, s lanovima obitelji, prijateljima i drugim osobama u svojoj okolini.
2 Uitelj/uiteljica ispria ili proita priu Djed i baka iupali repu. Nakon toga se povede
razgovor o vanosti suradnje u svakodnevnom ivotu i prednostima suradnje u odnosu na natjecanje i individualni napor. Uenici i uenice navode primjere suradnje (orkestar, arhitekti i graditelji, pota, koncert vie glazbenika za prikupljanje humanitarne pomoi itd.).
3 Na kraju, razred odluuje to e zajedno raditi iduih nekoliko dana. To moe biti izrada
zajednikog plakata velikih dimenzija, izrada grada od kartonskih kutija, izloba uenikih radova za roditelje, ureenje uionice itd., ali i priprema igrokaza prema prii Djed i baka iupali repu, pantomime Ja posijah repu, ili plesa u paru Ja i repa.
Zajedno
318
Zadatak: stjecanje iskustva suradnje. Kljune rijei: suradnja, meuovisnost. Razred: 1., 2. i 3. Povezivanje: priroda i drutvo, likovna kultura, sat razredne zajednice. Materijali: papiri, bojice, olovke, karton u obliku kvadrata (metar s metar). Tijek aktivnosti:
1 Uenici i uenice se podijele u manje grupe. Svaka grupa odreuje stroj iji e rad prikazati
ostalim grupama. Svatko preuzima funkciju jednog dijela stroja. Dok jedna grupa oponaa rad stroja, druge promatraju.
2 Rijei uenici i uenice podijele se u grupe po petoro. Svaka grupa odabere jednu rije od
pet slova, a svaki lan grupe predstavlja jedno slovo. Ostale grupe trebaju proitati rije koju oni napiu poloajem svojih tijela.
3 Prianje prie uenici i uenice sjednu u krug. Uitelj/uiteljica moe zapoeti reenicu
tako da kae prvu rije, a zatim ostali redom dodaju po jednu rije i tako stvaraju priu.
4 Zajedniki crte ovisno o temi koja se obrauje u nastavi npr. prirode i drutva, uitelj/
uiteljica organizira rad u grupama. Svaka grupa izrauje zajedniki crte (npr. ivot u moru, ivot u umi i sl.).
5 Igre spretnosti uitelj/uiteljica pripremi karton u obliku kvadrata, veliine priblino metar
s metar i poloi ga na pod. Zadatak uenika i uenica je da svi istovremeno stanu jednom nogom na karton. S obzirom da je povrina kartona premalena za sve uenike i uenice, potrebno je mnogo suradnje i spretnosti da bi se zadatak izvrio.
6 Zajednike aktivnosti kojima se potie suradnja: ukraavanje uionice za boine blagdane,

priprema domjenka za roditelje, izloba kolskih radova, kazaline predstave, izrada grada od kartonskih kutija itd.
Slaganje elemenata
Zadaci: produbljivanje spoznaja o vrijednosti suradnje uenje pravila timskog rada. Kljune rijei: suradnja, natjecanje, timski rad. Razred: 3. i 4. Povezivanje: priroda i drutvo, likovna kultura, sat razredne zajednice. Materijali: omotnice u kojima se nalaze tri razliita geometrijska lika, radni materijal, olovke. Tijek aktivnosti:
1 Uenici i uenice se podijele u grupe po 5 do 8 lanova. Uitelj/uiteljica daje svakome

omotnicu u kojoj se nalaze tri razliita geometrijska lika od kojih trebaju sloiti kvadrat. Nakon zavretka igre razgovara se o suradnji tijekom slaganja kvadrata i osjeajima koji se javljaju kad se od drugoga dobije pomo, odnosno kad se drugome pomogne. Pravila rada u grupi su sljedea: nema razgovora, igrai mogu pomagati jedan drugome bez rijei, igra je zavrena kad svi igrai sloe svoje kvadrate.
319
U nastavku aktivnosti uenicima i uenicama se daje listi sa sljedeim zadacima: Napii 5 injenica koje si nauio o suradnji. Navedi neke vrijednosti suradnje koje si zapazio radei u grupi. (Npr. duh zajednitva, nema gubitnika i dobitnika, svatko daje najvie od sebe za grupu itd.).
3 *to je suradnja? *Koje su prednosti suradnje u odnosu na natjecanje i individualni rad? *to
znai raditi u timu? *to znai imati dobar tim? *Koja pravila vae za rad u timu? *to znai biti dobar lan tima? *Koje su osobine potrebne da bi netko bio dobar lan tima? *Je li na razred tim? *Po emu to zakljuujemo? *Moemo li poboljati taj na tim? Kako?
4 Uenici i uenice izrauju medalje od papira (kartona), primjerice, u obliku medvjedia,

oboje ih zlatnom bojom i uvuku traku da se mogu nositi objeene oko vrata. Medalje jedni drugima dodjeljuju za uspjean timski rad.
Razredni izlet
Zadatak: poticanje razvoja socijalnih vjetina i prosocijalnog ponaanja. Kljune rijei: suradnja, solidarnost, meusobno povjerenje. Razred: 3. i 4. Povezivanje: priroda i drutvo, likovna kultura, glazbena kultura, tjelesna i zdravstvena kultura, sat razredne zajednice. Materijali: ovisno o godinjem dobu i vremenskim uvjetima. Tijek aktivnosti: Napomena: Aktivnost se organizira kao izlet, nastava u prirodi ili terenska nastave iz prirode i drutva, najbolje krajem svibnja ili poetkom lipnja, u trajanju od jednog dana (oko 8 sati), po
mogunosti na nekoj livadi, pored potoka i ume. Na izlet se moe ii i s istim razredom iz neke susjedne kole s kojim se uenici i uenice dopisuju. U jednom i drugom sluaju prednost se daje suradnikim igrama u kojima su uenici i uenici dvaju razreda izmijeani.
1 Priprema i organizacija izleta. Uenici i uenice sudjeluju u organizaciji izleta, od izbora

mjesta, pripreme i organizacije izleta, do njegova vrednovanja. Pripreme za izlet trebaju poeti najmanje etiri tjedna ranije. Dobro je da uitelj/uiteljica, zajedno s 2-3 uenika i uenica, za to vrijeme obie mjesto izleta i snimi uvjete na terenu. Tijekom priprema treba predvidjeti potrebnu opremu za boravak u prirodi (pitka voda, pribor za prvu pomo, prostirke za sjedenje i leanje, najvaniji alat itd.).
2 Planiranje aktivnosti. Aktivnosti trebaju biti raznovrsne kako bi se zadovoljili interesi i
320
potrebe svih lanova razredne zajednice. Poeljne su suradnike igre i razni drugi suradniki projekti (npr. putanje zajednikih zmajeva, izrada zajednikih turbina koje e se isprobavati na potoku, natjecanje u tranju u parovima s jednom nogom u vrei te razne druge duhovite igre u kojima se trai suradnja dvoje ili vie uenika i uenica (prenoenje jaja licom, grinja jabuke koja visi na konopcu i sl.). Dobro je odrediti i moto izleta, npr. Zajedno smo jai i zadovoljniji.
3 Rad u razredu. Dan nakon izleta uenici i uenice analiziraju i vrednuju svoje aktivnosti.
Osobita pozornost posveuje se iskustvu suradnje i meusobnog povjerenja. Bilo bi dobro svima koji su, prema miljenju veine, pokazali izuzetne suradnike kvalitete dodijeliti medalje izraene u prethodnoj aktivnosti.
C.2.3. Jedni drugima moramo pomagati

Biti solidaran zna
i
Zadaci: razumijevanje pojma solidarnost osvjetavanje vanosti solidarnosti u svakodnevnom ivotu poticanje osjeaja solidarnosti. Kljune rijei: solidarnost, uzajamna potpora. Razred: 3. i 4. Povezivanje: priroda i drutvo, sat razredne zajednice. Materijali: ploa, krede, listovi papira s ispisanim reenicama, olovke. Tijek aktivnosti:
1 Uitelj/uiteljica napie na plou Solidarnost je ..., a uenici i uenice, svatko za sebe,

zavravaju reenicu. O odgovorima se razgovara u parovima ili manjim grupama, nakon ega se najei odgovori piu na plou jedan ispod drugoga u nastavku zapoete reenice. Kad se uitelj/uiteljica uvjeri da je svima jasan pojam solidarnosti, podijeli papire na kojima su napisane sljedee nedovrene reenice:
Biti solidaran s nekim znai ... Solidarnost je potrebna jer ... Solidarnost je nespojiva sa ... Solidarnost se oituje kad Bez solidarnosti ljudi bi U raspravi se naglasak stavlja na vanost solidarnosti, odnosno meusobne pomoi i potpore u ivotu.
2 Uenici i uenice igraju igru Slijepac i tap (ranije navedena u poglavlju o sigurnosti) ili neku
drugu slinu igru. Nakon toga se razgovara o iskustvu solidarnosti i osjeajima koji se javljaju kod osoba koje jedna drugoj pomau.
Solidarnost na djelu
(Projekt Skrb o starijim osobama)
321
Zadaci: razvijanje svijesti o potrebi suivota sa starijim osobama jaanje spremnosti na pruanje pomoi starijim sobama. Kljune rijei: suivot, solidarnost, skrb, starija osoba. Razred: 3. i 4. Povezivanje: priroda i drutvo, sat razredne zajednice. Materijali: adrese (telefonski brojevi) nekih starijih osoba koje ive u susjedstvu uenika i uenica, fotografije starijih stanovnika mjesta, kalendar posjeta starijim osobama i planiranih aktivnosti koji se izrauje. Tijek aktivnosti: Napomena: Uenici i uenice 3. i 4. razreda osnovne kole mogu na razne naine pomagati starijim osobama u svom mjestu. Takvo iskustveno uenje najbolje utjee na stavove i uvjerenja, kao i na spremnost za pruanje pomoi, ako se provodi kao viegodinji projekt kole. U ostvarivanju takvog projekta trebali bi sudjelovati svi uenici/uenice, uitelji/uiteljice, osoblje kole i roditelji. Projekt Skrb o starijim osobama mogao bi ukljuivati neke od sljedeih aktivnosti: pozivanje starijih osoba na kolske sveanosti; slanje boinih estitki usamljenim starijim osobama; voenje intervjua sa starijim osobama radi prikupljanja podataka za uenike razredne novine ili projekte (npr. Igre naih baka i djedova); pozivanje starijih osoba na nastavu; posjete starijim usamljenim osobama u vrijeme blagdana; darivanje razrednih i kolskih novina starijim osobama; pruanje pomoi starijim osobama u nekim njihovim svakodnevnim aktivnostima (kupovina, plaanje rauna, donoenje drva za loenje, etnja kunog ljubimca, odlazak po lijekove, pravljenje drutva u etnji i sl.); prireivanje prigodnih sveanosti za starije osobe (roendani, obljetnice braka i sl.); prireivanje izlobe fotografije s kratkim biografijama najstarijih stanovnika mjesta; odravanje priredbi u starakom domu za blagdane.
C.2.4. I u zajednici imamo pravo na privatnost
Samo moje
Zadaci: razumijevanje pojmova privatnost i pravo na privatnost razlikovanje privatnosti od samoe upoznavanje naina na koje se titi privatnost. Kljune rijei: privatnost, pravo na privatnost, osobni podatak, samoa. Razred: 3. i 4. Povezivanje: sat razredne zajednice. Materijali: slike koje prikazuju razliite situacije, prazni papirii, kutija, olovke. Tijek aktivnosti:
322
1 Uitelj/uiteljica ispria ili proita kratku priu:

Marija je za svoj osmi roendan dobila od roditelja dnevnik. Svaku veer prije spavanja ona je u svoj dnevnik pisala to se toga dana dogodilo, svoje brige oko kole, svoje ljubavne jade i sve ono to nije eljela podijeliti s drugima. Tako je dnevnik postao njen najbolji prijatelj. Ujutro, prije kole, Marija bi ga brino spremila u ladicu svoga pisaeg stola veselei se veeri kada e opet podijeliti svoje misli sa svojim tajnim prijateljem. No, jednog dana, uavi u svoju sobu Marija ugleda svoj dnevnik na podu, otvoren. Bilo joj je jasno da je njen stariji brat Mirko itao njen dnevnik.
? *Kako se osjeala Marija kad je shvatila da je Marko itao njen dnevnik? *Je li Marko smio
itati njen dnevnik bez njena doputenja? *Tko od vas ima svoj dnevnik? *Kako biste se vi osjeali da ste na Marijinu mjestu? *to biste tada uinili? *Zato se tui dnevnik ne smije itati bez doputenja vlasnika? *Mogu li roditelji itati dnevnike svoje djece? *Kad je to opravdano? *Kri li se itanjem tueg dnevnika pravo na privatnost? *to jo obuhvaa pravo na privatnost? *Zato je zatita prava na privatnost vana u drutvu? *Kako drutvo osigurava zatitu prava na privatnost? *Kako se u obitelji titi privatnost? *Kako sami titimo svoju privatnost?
2 Uitelj/uiteljica podijeli slike koje prikazuju:

dijete koje pie dnevnik u sobi djeaka koji skriva pismo pod jastuk djevojica koja razgovara na telefon i sa strahom gleda na vrata roditelje koji neto apu i pogledavaju na dijete. Uenici i uenice pogaaju to prikazani likovi ele zadrati za sebe i raspravljaju o tome to je od toga opravdano, a to nije.
3 Sljedee etiri slike prikazuju:

vrata vrta na kojima pie Privatni posjed dijete koje se igra samo u sobi starijeg djeaka koji sam lovi ribe radnu sobu u kojoj majka sjedi za pisaim stolom.
Slike trebaju biti poticaj za razgovor o razlici izmeu privatnosti i samoe. Nakon toga uenici i uenice navode naine na koje se moe u tim i slinim situacijama osigurati privatnost.
4 Svaki uenik i uenica dobije papiri na koji napie to eli da ostane njegova/njena tajna i
kako to misli osigurati. Nakon toga papiri ubace u kutiju. Uitelj/uiteljica vadi papirie iz kutije i njihov sadraj zapisuje na plou u dva stupca. U prvi stupac pie elje za privatnou, a u drugi kako to postii. Cilj je ove aktivnosti da uenici i uenice shvate to sve obuhvaa pojam privatnosti (pisma, predmeti, ideje, osobni podaci i sl.) i kako se osigurava privatnost.
5 Razred se podijeli u dvije grupe. Jedna grupa sastavlja popis svega to ukljuuje pravo na
privatnost, a druga popis naina na koji se u razredu treba potivati to pravo. Kada su grupe gotove, razmjene svoje popise radi nadopunjavanja. Konani popisi se objese na zid uionice. najvie ugroava vau privatnost u obitelji? *Tko u razredu (koli)? *Kako se osjeate ? *Tko kad vam je ugroena privatnost u razredu (koli)? *Koje su prednosti uvanja tajne? *to time elimo postii? to nam to znai? *Imaju li takvi postupci svojih nedostataka? Kojih?
323
6 Uenici i uenice dobiju zadatak da tjedan dana zajedno s roditeljima prate TV emisije i tisak
te zapisuju primjere koji govore o naruavanju neijeg prava na privatnosti. Primjeri se itaju u razredu i o njima se raspravlja.
Treba li preutjeti
Zadaci: osvjetavanje ogranienja prava na privatnost upoznavanje telefona za pomo djeci. Kljune rijei: privatnost, pravo na privatnost, telefoni za pomo djeci. Razred: 2., 3. i 4. Povezivanje: priroda i drutvo, sat razredne zajednice. Materijali: pet slika/crtea. Tijek aktivnosti:
1 Uitelj/uiteljica pripremi pet slika/crtea (iz novina, slikovnica i sl.) kao poticaj za razgovor
o granicama privatnosti, sa sljedeim prikazima: djevojice i djeake koji sprejem araju zidove zgrade djeaka koji se igra opasnom eksplozivnom napravom manju grupu djeaka i djevojica koji pokuavaju obiti automobil na parkiralitu oca koji remenom tue djeaka dvije djevojice u trgovini koje kriom stavljaju okolade u svoje torbe. je zajedniko tim slikama (crteima)? *Mogu li djeca (i odrasli) initi to ih je volja? Zato ? *to da? Zato ne? *Zato aranje sprejem po zidovima nema nikakve veze s pravom na privatnost? *Je li privatna stvar roditelja ili nekoga drugog iz obitelji kad nanosi tjelesne povrede djeci? *Zato se to ne smije initi? *Kome se moe obratiti dijete kojega se tako kanjava? *Jeste li uli o telefonima za pomo djeci (SOS za djecu)? *Ako znamo za takav sluaj, to trebamo uiniti? *Zato nije dobro preutjeti takav sluaj i praviti se da se to nas ne tie?
2 U razred ili kolu se, kao gost, pozove predstavnik/predstavnica policije, socijalni/socijalna
radnik/radnica, sudac/sutkinja ili djeji/djeja pravobranitelj/pravobraniteljica koji uenicima i uenicama priaju o sluajevima zlostavljanja i iskoritavanja djece od strane roditelja, rodbine, susjeda ili nekih njima nepoznatih odraslih osoba. Oni bi trebali govoriti i o postupcima koji se poduzimaju u takvim sluajevima, kao i o institucijama kojima je drutvo povjerilo zadatak zatite zlostavljane djece. Uenici i uenice koji su ukljueni u rad literarne ili sl. grupe mogu s gostom napraviti intervju i objaviti ga u kolskim novinama ili drugom prikladnom listu.
C.3. Tko i kako odlu

uje u zajednici
324
Demokracija pretpostavlja aktivno sudjelovanje svih graana u donoenju odluka koje su vane za opu dobrobit. Odgoj i obrazovanje tome pridonosi tako to potie razvoj odgovornih graana koji posjeduju potrebna znanja i vjetine i koji prihvaaju i promiu temeljne vrijednosti demokratskog drutva. Takvo uenje zapoinje u najranijoj dobi. U niim razredima osnovne kole djeca usvajaju temeljna znanja i vjetine s osloncem na neposredno iskustvo (sudjelovanje u procesu donoenja odluka vanih za razred, planiranje i provoenje odgovarajuih aktivnosti u koli, voenje, vrednovanje rezultata itd.). Demokratsko kolsko ozraje rezultat je zalaganja svih imbenika odgoja i obrazovanja, od uenika i uenica, uitelja i uiteljica do uprave kole i roditelja. Uenicima i uenicama se moraju osigurati mogunost da, u skladu sa svojim interesima i dobi, sudjeluju u odreivanju sadraja nastave i oblikovanju kolskog ivota (organiziranje priredaba, sudjelovanje u nadzoru rada kole, posredovanje u rjeavanju sukoba, voenje demokratskih rasprava, sudjelovanje u izradi kolskog lista itd.)
Vlast
Zadaci: razumijevanje pojma vlast u razliitim kontekstima razumijevanje odnosa izmeu graana i predstavnika vlasti osvjetavanje odgovornosti predstavnika vlasti. Kljune rijei: demokratsko drutvo, vlast, graani, izabrani predstavnici, odgovornost, zlouporaba vlasti. Razred: 4. Povezivanje: priroda i drutvo, hrvatski jezik, jezici manjina, sat razredne zajednice. Materijali: biljenice, notesi za biljeke, olovke. Tijek aktivnosti: Napomena: Na poetku aktivnosti, uenicima i uenicama se kroz razgovor pomogne da razumiju najvanija obiljeja vlasti. Vlast je mo koju netko ima na temelju obiaja, sile, zakona, odluka ili suglasnosti veine i sl. Za razliku od totalitarnih drutava, u kojima se
vlast ostvaruje silom i prinudom, u demokratskom drutvu vlast pripada graanima, koji na slobodnim izborima odluuju o tome tko e ih zastupati, odnosno tititi njihove interese u skladu s ustavom i zakonima. Ovisno o tome kako predstavnici demokratske vlasti koriste svoj poloaj, govorimo o pozitivnoj uporabi i zlouporabi vlasti. Pod zlouporabom vlasti misli se na postupke predstavnika vlasti koji su protivni odredbama ustava i zakona (donoenje odluka koje su na tetu graana, nepoteno bogaenje, zatakavanje informacija vanih za graane itd.).
1 Uenici i uenice se podijele u dvije grupe koje dva tjedna rade na projektima. Jedna grupa
prikuplja podatke o tome kako i preko koga stanovnici njihova mjesta ili grada ostvaruju svoju vlast, a druga kako se vlast ostvaruje u koli. S tim ciljem uenici i uenice vode intervjue s predstavnicima vlasti u gradu (mjestu) i koli, roditeljima, lokalnim nevladinim organizacijama i graanima. Ovdje je osobito vano da shvate da je djelovanje predstavnika vlasti grada i kole u potpunosti ureeno posebnim dokumentima (statutima) koji proizlaze iz zakona i ustava. Tijekom intervjua se vode biljeke, a izvjetaji grupa se predstave razredu, nakon ega se raspravlja o rezultatima. je vlast? *Koja je najvanija uloga vlasti u demokratskom drutvu? *Gdje nalazimo ? *to vlast u demokratskom drutvu? *Kome pripada vlast u koli (gradu, dravi)? *Kako uenici i uenice ostvaruju svoju vlast u koli? *Kako stanovnici nekog mjesta ostvaruju svoju vlast tamo gdje ive? *Kako graani ostvaruju svoju vlast u demokratskoj dravi? *Zato je vano da izbori za dravnu vlast budu slobodni i tajni? *Jesu li u svim drutvima graani nositelji vlasti? Objasnite. *Na koji se nain ograniava djelovanje predstavnika vlasti u demokratskom drutvu? *Zato predstavnici vlasti moraju djelovati u skladu s ustavom i zakonima? *to graani mogu uiniti kad predstavnici vlasti zlouporabljuju svoj poloaj?
325
2 Uenici i uenice piu, svaki za sebe, sastavak na temu Da sam ravnatelj kole, u kojemu
opisuju a) ciljeve koje bi, kao ravnatelji, nastojali ostvariti i b) kako i uz pomo koga bi ih htjeli ostvarili i c) koje odgovornosti bi tada imali.
Odluke, pravila, zakoni

Zadaci: razumijevanje razlike izmeu pravila i zakona osvjetavanje vanosti odluivanja u demokratskom drutvu. Kljune rijei: pravila, zakoni, podjela poslova, odluivanje, prava, odgovornosti. Razred: 4. Povezivanje: priroda i drutvo, hrvatski jezik, jezici manjina, sat razredne zajednice. Materijali: veliki list papira, pano, omasteri. Tijek aktivnosti:
1 Aktivnost zapoinje razgovorom o podjeli poslova, odnosno odgovornostima lanova obitelji

i nainu na koje se one odreuju. Uitelj/uiteljica pie odgovore na veliki papir stavljen na pano, ali tako da ih svrstava u odgovarajui stupac (odgovornosti majke, odgovornosti oca, odgovornosti djeteta/djece). Nakon toga se pozornost usmjerava na nain na koji se donose odluke o pojedinim zadacima lanova obitelji.
Tko je za to odgovoran u obitelji? *Kako se rasporeuju poslovi u obitelji? Tko donosi ? *odluke o tome to tko od lanova obitelji treba initi? *O emu ovise ti zadaci? *Mogu li djeca npr. sudjelovati u donoenju odluke o kupnji automobila? Zato da? Zato ne? *Treba li roditelj traiti miljenje djece kad donosi odluku koja se odnosi na njih (npr. kod ukljuivanja u neke aktivnosti izvan kole; v. pojednostavnjeni tekst Konvencije o pravima djeteta)? *Zato je pridravanje pravila ponaanja u obitelji vano? *to se dogaa kad se odrasli ili djeca ne pridravaju tih pravila? *Mogu li se ta pravila mijenjati? *Tko ih i kako mijenja?
2 U radu u grupama uenici i uenice raspravljaju o najvanijim pravilima ponaanja u razredu

i nainu na koji se ta pravila donose. Kada su sve grupe gotove, predstavnik/predstavnica pojedine grupe iznese zakljuke, koji se piu na plou. Nakon to sve grupe navedu svoja pravila, zajedniki se napravi popis onih pravila koja su najee spomenuta. Na kraju se donosi odluka o tome koja e se pravila izdvojiti za pano u razredu. Pravilo moe biti: Govoriti moe samo jedan, ostali za to vrijeme sluaju. Uenicima i uenicama se objasni da su svojim sudjelovanjem u izradi i prihvaanju razrednih pravila oni sami uredili meusobne odnose u razredu koji vae za sve jednako. Potom im se ukae na slinost tog postupka s postupkom donoenja zakona kojima se ureuju odnosi u drutvu.
326
3 Uenici i uenice produbljuju spoznaje o vanosti odluivanja u demokratskom drutvu, u

kojemu se o svim pitanjima vanim za graane odluuje na temelju ustava i zakona. Njih donose predstavnici vlasti koje biraju graani. li kada morali donijeti vanu odluku npr. u obitelji, koli, meu prijateljima? *Je li vam ? *Jeste bilo teko donijeti tu odluku? Zato? *Jeste li se prilikom donoenja svoje odluke oslonili na neka pravila? Koja? *Na koja pravila se oslanja va/vaa uitelj/uiteljica kad donosi odluku o tome to ete uiti i kako e vas ocijeniti? *Jesu li ta pravila negdje zapisana (propisana)? *Kako se naziva dokument kojim se propisuju vaa prava i odgovornosti, kao i prava i odgovornosti uitelja/uiteljice u koli (statut kole, zakon o obrazovanju itd.)? *Pridravaju li se svi tih propisa? *to se dogaa kad se prekre kolski propisi?
4 Izrada razrednih novina. U razredu se organizira rasprava o ureenju novina u kojoj svi
sudjeluju. Odluuje se o nazivu, temama, nainu pisanja, broju stranica, izgledu naslovnice i odgovornim osobama.
Izbor predsjednika/predsjednice razreda

Zadaci: produbljivanje razumijevanja pojmova odluivanje i izbor upoznavanje uvjeta i postupka glasovanja na demokratskim izborima. Kljune rijei: izbori, glasovanje. Razred: 4. Povezivanje: priroda i drutvo, hrvatski jezik, jezici manjina, likovna kultura, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, crtai papir, olovke, ploa, krede, pano. Tijek aktivnosti:
1 Aktivnost zapoinje kraim objanjenjem temeljnih pojmova izbori i glasovanje. Izbori

su sredstvo kojim pripadnici neke zajednice (kole, poduzea, grada, drave) biraju svoje
predstavnike u tijela vlasti, odnosno upravljanja zajednicom. Svatko samostalno odluuje i glasuje na temelju procjene o kvaliteti kandidata/kandidatkinje za odreenu ulogu ili posao. li ikada imali priliku glasovati, npr. u obitelji ili razredu? *Je li glasovanje bilo javno ? *Jeste (podizanjem ruke) ili tajno (zaokruivanjem imena na papiriu)? *Koji oblik glasovanja je bolji? Zato? *Trebaju li drugi znati kako ste glasovali? Zato da? Zato ne? *Smije li se u takvim situacijama vriti pritisak na one koji glasuju? Imaju li drugi glasai pravo utjecati na vas? Zato da? Zato ne? *Je li vam lake glasovati kad znate kako e odluiti veina? *Nastojite li se tada prikloniti odluci veine? Zato?
2 Uenici i uenice pripremaju izbor predsjednika/predsjednice razreda. Prije izbora se

dogovaraju o postupku, ali i osobinama koje su potrebne za tu ulogu. Uitelj/uiteljica im podijeli radni materijal s nedovrenim reenicama, na kojemu rade samostalno, nakon ega itaju svoje odgovore. Odgovori se zapisuju na plou, kako bi se na kraju dolo do zajednikog popisa osobina predsjednika/predsjednice razreda o kojima e ovisiti prijedlozi kandidata/kandidatkinja i glasovanje. Reenice koje trebaju nadopuniti su sljedee: Od predsjednika/predsjednice razreda oekuje se da... Predsjednik/predsjednica razreda nikako ne smije Predsjednik/predsjednica razreda svakako mora. Izbori za predsjednika/predsjednicu razreda trebaju se organizirati tako da. 3 U nastavku aktivnosti uenici i uenice predlau svoje kandidate/kandidatkinje ili se oni sami/same javljaju. Svaki kandidat/kandidatkinja ima 2-3 dana vremena za pripremu svoga programa, koji treba predstaviti razredu (glasaima) u trajanju od desetak minuta. Za izbore se pripreme glasaki listii i kutije te osnuje izborno povjerenstvo koje e nadgledati tijek izbora do trenutka proglaenja predsjednika/predsjednice razreda. kvalitete mora imati predsjednik/predsjednica razreda? *to je najvie utjecalo na izbor ? *Koje meu kandidatima/kandidatkinjama? *to oekujete od novog predsjednika/predsjednice? *Kako ete nadzirati njegov/njezin rad? *Ima li razlike izmeu izbora predsjednika/ predsjednice razreda i predsjednika/predsjednice drave? *Koje zadatke ima predsjednik/ predsjednica drave? *Koje kvalitete mora imati dobar predsjednik/predsjednica drave? *Tko bira predsjednika/predsjednicu drave? *Na koje razdoblje? *Moete li i vi sudjelovati na izborima za predsjednika/predsjednicu drave? Zato ne?
327
4 Uenici i uenice na posebnom listu papira zalijepe svoju sliku. Iznad slike napiu svoje ime
i prezime, a u nastavku predsjednik/predsjednica Republike Hrvatske. Ispod slike, jedno ispod drugoga, navedu to bi oni uinili kad bi bili izabrani na taj poloaj.
Izgradnja i u
vrkenje mira: u
enje za mirno rjeavanje sukoba
329
Ljudi se ne raaju ni dobri ni zli. Kao i svako drugo ponaanje, tako se i mirno i nasilno rjeavanje sukoba ui. O sukobu se najee misli kao o sukobu ili ratu meu grupama i narodima. No sukobi postoje i u samom pojedincu (npr. kada njegovi interesi nisu u skladu s poimanjem sebe i svojih sposobnosti), kao i izmeu dviju osoba, meu malim grupama, izmeu pojedinca i grupe, pojedinca i drutva u cjelini itd. Kao to ima mnogo razliitih vrsta sukoba, izvora sukoba i njihovih pojavnih oblika, jednako tako ima i mnogo naina na koji ljudi reagiraju na sukob. Neki e se povui (plakati i pobjei), drugi e na napad odgovoriti protunapadom, dok e oni koji posjeduju vjetine mirnog rjeavanja sukoba razgovarati i pregovarati dok ne dou do zadovoljavajueg rjeenja. Naalost, sukobi se esto rjeavaju nasiljem. Razliita miljenja esto vode u svau, verbalno nasilje i psihiko zlostavljanje. Vrlo esto sukob interesa, stavova i sustava vrijednosti zavrava zikim obraunima, tunjavom pa i ubojstvom. Uzrok tome nije sam sukob nego nain na koji se on rjeava, jer se sukob moe okonati i na prihvatljiv i na neprihvatljiv nain. Odgoj i obrazovanje mladim ljudima pomae da sukob prihvate kao dio svakodnevnog ivota do kojega dolazi zbog razlika u miljenju, stavovima ili interesima, kao i zbog potrebe da se svoje miljenje nametne drugima. Ono im takoer pomae da odbace silu i nasilje kao naine rjeavanja sukoba i da, umjesto toga, prihvate zajedniko traenje mirnog rjeenja. Nastojanje na mirnom rjeavanju jaa osjeaj osobne kompetentnosti i odgovornosti, jer se problem ne ostavlja nekom drugom, ve se aktivno radi na njegovu uklanjanju. Sredinji cilj rada na ovoj cjelini jest pruiti pomo uenicima i uenicama u stjecanju znanja, vjetina i navika potrebnih za mirno rjeavanje napetosti i sukoba, kao preduvjeta za izgradnju i uvrenje mira. Teite se stavlja na razvoj svijesti o postojanju sukoba te na njihovo prepoznavanje i razlikovanje, ali i na prihvaanje kritikog odnosa prema sukobima, kao i na aktivno djelovanje u
postizanju mira kroz komunikaciju i suradnju s drugima. Sukobi se shvaaju kao neizbjean dio ivota, zbog ega je vano stei odgovarajua znanja i nauiti vjetine mirnog rjeavanja sukoba, koje omoguuju da se na kreativan i konstruktivan nain nae rjeenje koje je prihvatljivo svim stranama u sukobu. Cjelinu ini osam povezanih tema: Sukobi u nama i oko nas to izaziva sukob Do rjeenja sukoba treba se potruditi Kako se nositi s burnim osjeajima Da bismo se bolje razumjeli Kako do cilja Rijeimo problem zajedno Mir sa sobom, tobom i cijelim svijetom.
330
Vjetine mirnog rjeavanja sukoba ne stjeu se kroz nekoliko vjebi, ma koliko one bile dobro osmiljene i provedene. Uenje vjetina rjeavanja sukoba je dugotrajan i sloen proces koji se ne moe svesti na jedan predmet, ve se treba ukljuiti u sve predmete, sve kolske i ivotne situacije te proeti cjelokupno ozraje razreda i kole. Predloene aktivnosti pomo su uitelju u radu s uenicima i uenicama u svladavanju koraka na putu od osvjetavanja sukoba, preko osvjetavanja emocija i komunikacije s drugima do stjecanja i primjene vjetina komunikacije i mirnog rjeavanja sukoba. Predloene aktivnosti mogu se provoditi u pojedinom predmetu, na satu razredne zajednice ili kao dio slobodnih aktivnosti. No, kako je sukob dio svakodnevice, potrebno je to vie koristiti ivotne situacije za identiciranje sukoba, uoavanje njihovih karakteristika i vjebanje njihova rjeavanja. Predloene prie i aktivnosti mogu posluiti kao ideje, no isto se tako mogu koristiti i prie koje su predviene nastavnim programom hrvatskog jezika, prirode i drutva ili nekog drugog predmeta. Vano je napomenuti da ovdje nema tzv. tonih i netonih odgovora. Bitno je da uenici i uenice slobodno iznose svoje miljenje, da tragaju za razliitim rjeenjima, da osvjetavaju svoje postupke i stavove te da mijenjaju svoje ponaanje u skladu s naelima mirnog i nenasilnog rjeavanja sukoba. Za postizanje takvih promjena kljuna je pozitivna orijentacija, odnosno priznanje uspjeha, a ne kanjavanje neuspjeha. No to ne znai da treba stvarati idealnu sliku ivota i usmjeravati uenike i uenice na traenje nerealnih rjeenja, kao to ne treba zapasti u moraliziranje ili sugerirati gotova, dobra ili loa, rjeenja. Uenici i uenice trebaju sami nalaziti odgovore koji e biti prihvatljivi svima. Samo se na taj nain moe poticati njihova odgovornost. Oni takoer trebaju shvatiti da svladavanjem vjetina mirnog rjeavanja sukoba i njihovom primjenom sukobi nee nestati, ali e se svakako time njihova uestalost i intenzitet smanjiti.
D.1. Sukobi u nama i oko nas

Sukobi su dio svakodnevnice. Dijete ulazi u sukobe uei svoje ponaanje uskladiti s ponaanjem koje se smatra poeljnim u drutvu u kojem ivi. Ono isprobava svoje granice. U poetku na sukob reagira burnim osjeajima, plaem ili tunjavom, a postupno poinje prihvaati socijalizirane oblike ponaanja. No, to ne znai da zna rjeavati sukobe, jer se nasilno ponaanje moe manifestirati na razliite naine. Dijete najee prilagoava svoje ponaanje onome to misli da se od njega oekuje ili pak pribjegava rjeenju koje e trenutno zadovoljiti njegovu potrebu. Kae se da je ovjek stalno u sukobu sa sobom. Svako donoenje odluke svojevrstan je sukob. to odabrati - ono to znamo da je drutveno prihvatljivo ili ono za to smo uvjereni da je za nas dobro, ili ono to elimo, moda ono to je jednostavnije i sl.? To su dvojbe za koje nema recepata . Njih mora rijeiti pojedinac sam, no to ne znai da svatko moe raditi to hoe . Da bi se dolo do rjeenja, treba razmiljati o posljedicama i kontekstu u kojem se odluka donosi, jer rjeenje za sobom povlai odgovornosti. Kada djevojica vidi da je njena prijateljica u razredu ukrala iljilo, treba li na upit uitelja/uiteljice rei to je vidjela? Ona se nalazi u situaciji izbora izmeu potenja i prijateljstva. Pravo rjeenje ovisi o nizu drugih imbenika (je li to prvi put, kakva se kazna oekuje od uitelja/uiteljice i sl.), a ono polazi od pitanja kakve su posljedice moguih odluka. Shvaanje sukoba poetak je mirnog rjeavanja problema. Stoga je potrebno da uenici i uenice ponajprije osvijeste to je to sukob i zato je netko u sukobu sa sobom ili s okolinom, da sukobi stalno postoje u njihovoj okolini, da do sukoba dolazi kada postoje razliiti interesi, elje, potrebe, miljenja, stavovi i sl., da uvijek postoji mogunost razliitih izbora te da izbor ovisi o nizu imbenika, a na temelju njih pojedinac donosi odluku o vlastitim postupcima. Iako su sukobi dio svakodnevice i u njima djeca esto sudjeluju, ona ih najee nisu svjesna. Kako sukob angaira burne osjeaje, djeci je teko sagledati sukob i mogua rjeenja kojima se trebaju zadovoljiti obje strane. Zato je u odgoju i obrazovanju potrebno osigurati to vie situacija (poticaja, pria, primjera) u kojima mogu kritiki promatrati razliite vrste sukoba, opisivati ih, prepoznavati njihove izvore i pronalaziti rjeenja. Pritom je vano nauiti ih promatrati i uivljavati se u sukobe drugih (pitanja tipa to biste vi uinili da ste na tom mjestu, kako biste rijeili...?). Time ona stjeu vjetine mirnog rjeavanja sukoba koje mogu primijeniti u stvarnim situacijama. Sukob najee nastaje izmeu dvije osobe ili dvije grupe. No on se moe javiti i na intrapersonalnoj razini - kada je osoba nezadovoljna sobom jer njeno ponaanje nije u skladu s njenim oekivanjima. Djeca u niim razredima osnovne kole imaju tekoa u razumijevanju takve vrste sukoba pa se njima treba baviti samo u iznimnim sluajevima, kad se neposredno pojave. Nasilje esto prati sukobe. Postoje razliiti oblici nasilja. Mnogima od njih pribjegavaju i djeca, ponekad potaknuta primjerom odraslih ili pak toleriranjem nasilja u drutvu. Zadaa odgoja i obrazovanja jest pomoi djeci da osvijeste razliite oblike nasilja u svojoj okolini, da ih prepoznaju i osude te da sami naue kako se boriti protiv nasilja i kako odgovoriti na koniktne situacije, a da odgovor ne bude novo nasilje.
331
D.1.1. to je sukob
Izmeu sukoba i mira
Zadatak: razumijevanje pojmova mir i sukob . Kljune rijei: mir, sukob. Razred: 1., 2., 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, priroda i drutvo, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, olovke. Tijek aktivnosti: Uenici i uenice dobivaju papir na kome su napisane reenice koje treba nadopuniti:
332
Kad ujem rije mir, pomislim .... Kad ujem rije sukob, pomislim .... Kad ujem rije rat, pomislim .... Nadopune se itaju. Slijedi razgovor o slinim iskustvima. osjeaje u vama izaziva rije mir (sukob, rat)? *Izazivaju li kod nekoga te rijei ? *Koje ugodne osjeaje? Koje? *Kako se osjeate kada ste u sukobu s nekim? *Kako se ponaate? *Traite li pomo tree osobe? *Izvuete li pouku iz sukoba? Koju?
Da vidimo, to se dogaa kad

Zadaci: uoavanje razlika meu sukobima razumijevanje uloge i posljedica sukoba u ivotu pojedinca i zajednice opaanje napetih stanja. Kljune rijei: sukob, vrste sukoba, posljedice sukoba. Razred: 2., 3. i 4. Povezivanje: priroda i drutvo, sat razredne zajednice. Materijali: ploa, kreda. Tijek aktivnosti:
1 Uitelj/uiteljica razgovara s uenicima i uenicama o tome to je sukob, kako se sukobi

razlikuju i koje su njihove posljedice. to je sukob? *to je svim sukobima zajedniko? *Po emu se razlikuju? *to se dogaa ? *kad je pojedinac u sukobu sa sobom? to se dogaa kad se sukobe dvije osobe (dvije ili vie grupa; dva ili vie naroda, odnosno drava? *to bi se dogodilo da se sukobe svi ljudi na Zemlji?
2 Tko hoe, pria o svom najnovijem sukobu, a uitelj/uiteljica pie na plou pitanja koja
bi trebala posluiti kao smjernice za analizu sukoba. Odgovaraju svi uenici i uenice koji/koje ele, a uitelj/uiteljica naglasi da nema tonih i netonih odgovora. Na kraju se odabere najzanimljiviji primjer koji se moe koristiti u sklopu drugih aktivnosti.
se sukob dogodio? *Tko je u njemu sudjelovao? *to je bio problem? *to je bio ? *Gdje uzrok sukoba (razliiti interesi, elje, potrebe, povreda neijeg prava itd.)? *Je li dolo do pogoranja sukoba? Zato? *Kako je sukob rijeen? *to je pridonijelo rjeenju sukoba? *Je li netko pomogao u rjeavanju?
to zna
e rije
i
Zadaci: produbljivanje znaenja rije sukob prepoznavanje sukoba u svakodnevnom ivotu. Kljune rijei: sukob. Razred: 2., 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, priroda i drutvo, sat razredne zajednice. Materijali: radi materijal, ploa, kreda, olovke. Tijek aktivnosti:
333
1 Aktivnost zapoinje igrom rijeima po grupama ili zajednikom igrom (npr. nabrajanje
rijei koje poinju preksom su-, ili koje sadre rije kob, mir i sl.). Svi prijedlozi se piu na plou. Popis se moe nadopunjavati tijekom nekoliko dana rijeima koje uenici i uenice od nekoga uju ili pronau u knjigama, rjenicima i sl.
2 Uitelj/uiteljica podijeli radni materijal koji se rjeava samostalno ili u grupi:

Napii to znai rije sukob. Pogledaj to u rjeniku pie za rije sukob pa i to napii. Karlo se rugao prijatelju da ima klempave ui. Napii rijei koje netko koristi kad se ruga. Je li ruganje sukob? Zato misli da jest?
3 Uenici i uenice itaju svoje denicije sukoba ili one koje su nali u rjeniku. Slijedi
rasprava o slinostima i razlikama u odreivanju sukoba, osobito o najeim rijeima koje se pri tome rabe.
Mir i nemir
Zadatak: osvjetavanje utjecaja mira i sukoba na emocionalno stanje. Kljune rijei: sukob, osjeaji. Razred: 2., 3. i 4. Povezivanje: priroda i drutvo, hrvatski jezik, jezici manjina, likovna kultura, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, listovi papira, olovke, bojice, ploa, papir velikih dimenzija, pano.
Tijek aktivnosti:
1 Uenici i uenice na listu papira crtaju kako se osjeaju kad su mirni/mirne ili kad su
s nekim u sukobu i nadopunjavaju reenice. Potom govore o svojim osjeajima koje su izrazili crteom. Podijeli im se pisani materijal i objasni to trebaju uiniti. Proitaj ove nedovrene reenice. Zavri ih tako da na gornjoj polovici papira nacrta kako to izgleda kad se osjea mirno, a na donjoj polovici papira kad si s nekim u sukobu. Osjeam se mirno kad ..... Osjeam da sam u sukobu kad .....
2 U zajednikom razgovoru iznose se primjeri iz vlastitog ivota, situacije u kojima su
334
se osjeali lijepo (mirno) ili su s nekim bili u sukobu. Oni koji ele, mogu izmiljati i zapisivati zajednike stihove na temu Osjeam se mirno kad... (nabrojiti to vie situacija). Ako je materijal s tekstom na dostupnom mjestu u razredu (na zidnom panou), uenici i uenice mogu po elji tijekom nekoliko dana dopisivati svoje komentare.
Vijesti, vijesti
Zadatak: produbljivanje razlika izmeu mira i sukoba zauzimanje stava prema izvjetavanju o miru i sukobu. Kljune rijei: sukob, mir, vijesti. Razred: 3. i 4. Povezivanje: priroda i drutvo, hrvatski jezik, jezici manjina, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, pano. Tijek aktivnosti:
1 Uenici i uenice rade u parovima. Podijele im se naslovi iz tiska i objasni to trebaju

initi. Razgovor se najprije vodi o tome je li se par u svemu mogao sloiti, a zatim se usporeuju odgovori i komentiraju naslovi. Svima se mora dati dovoljno vremena za iznoenje miljenja. Ovdje su ispisani neki naslovi iz tiska. Zaokrui one za koje misli da govore o lijepom, a prekrii one za koje misli da govore o runom dogaaju. (Naslovi su pisani razliitim tipovima i veliinama slova.) Osnovana udruga graana za borbu protiv nasilja Pijani voza izazvao prometnu nesreu Pucao u ljude na ulici Mladi riskirao ivot da spasi dijete iz rijeke Roditelji u zatvoru zbog nasilja nad dvogodinjim djetetom Skuplja se humanitarna pomo za stradale u potresu Djeji zbor pjevao na proslavi godinjice doma umirovljenika Najmlaa rtva droge u naem gradu naslovi donose lijepe vijesti, a koji rune? *Koje osjeaje u vama bude jedni, a koje ? *Koji drugi? *Kojih vijesti treba biti vie? Zato? *Treba li vie govoriti o stvarnim primjerima
skrbi, prijateljstva i suradnje meu ljudima, umjesto sukoba i nasilja? *Zato se vie pozornosti pridaje negativnim dogaajima nego pozitivnim? *Je li u naem razredu (susjedstvu, gradu) vie mira ili sukoba? *Koji su najei pojavni oblici mira oko nas? *Koji su sukobi najei? *to bi trebalo uiniti da se vie govori o pozitivnim dogaajima u naoj zajednici? *to mi moemo uiniti da se to promijeni (npr. pisati urednicima lokalnih novina i sl.)?
2 Tijekom odreenog vremena, zajedniki se izrauju zidne novine ili ureuje pano na
kojem se na jednoj strani stavljaju lanci iz novina koji govore o lijepim dogaajima, a na drugoj lanci koji sadre rune vijesti.
D.1.2. Sukobi se razlikuju

Kada dvoje eli istu stvar
Zadaci: opisivanje ponaanja osoba koje su u sukobu osvjetavanje odgovornosti sukobljenih strana za rjeenje. Kljune rijei: sukob, rjeavanje sukoba. Razred: 3. i 4. Povezivanje: sat razredne zajednice. Materijali: nema posebnih. Tijek aktivnosti: Uitelj/uiteljica predlae igru uloga u paru. Odabire se problem koji se dogodio u razredu (sukob izazvan eljom dviju osoba da posjeduju predmet koji moe imati samo jedna od njih) ili se izmilja odgovarajua situacija. Npr.: Vrijeme je velikog odmora. Dva uenika imaju jednu loptu. Uenik A eli okupiti tim i igrati koarku. Uenik B eli uzeti loptu i vjebati bacanje u ko. Svaki par treba se dogovoriti kako e rijeiti problem. Nekoliko parova odigra dogovorenu situaciju kao igru uloga. Igra se moe ponoviti vie puta, s novim parovima ili s nekim novim zadatkom. koji je nain sukob rijeen (u svakom pojedinom sluaju)? *Je li rijeen dogovorom ? *Na u kojem svatko neto daje i gubi? *Je li rijeen tako da jedan uenik ili uenica dobiva, a drugi gubi? *Je li rijeen tako da se jedan povlai, a drugi dobiva zahvaljujui nadvikivanju, prijetnji itd.? *Je li postojala obostrana elja za rjeenjem? *Koliko je kome bilo potrebno vremena da rijei sukob? *Jesu li obje strane u sukobu zadovoljne rjeenjem? Ako nisu, zato nisu? *to predlau?
335
Iznevjereno prijateljstvo
Zadaci: razumijevanje kako vlastiti postupci i postupci drugih uzrokuju napetost prihvaanje sukoba kao dijela svakodnevnog iskustva. Kljune rijei: tajna, prijateljstvo, mirno rjeavanje sukoba. Razred: 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal. Tijek aktivnosti:
1 Aktivnost
336
zapoinje igrom Pokvareni telefon . Uenici i uenice sjede u krugu. Prvi/ prva apne neku rije ili reenicu onome/onoj do sebe, on/ona sljedeem itd. Posljednji glasno izgovara ono to je uo. Zabune koje se prijenosom dogaaju obino izazivaju smijeh i vedro raspoloenje. Slino je i s informacijama u svakodnevnom ivotu. S uenicima i uenicama razgovara se o tome poznaju li nekoga tko odmah prenese informaciju koju je uo i pritom zlonamjerno izmilja i dodaje.
2 Nakon razgovora uenici i uenice rade na sljedeoj prii, koju treba dovriti:
Lana je Miri povjerila svoju najveu tajnu. Zaljubila se u Matka. Nakon tri dana cijeli je razred podrugljivo dovikivao Lani Lana voli Matka! Lana nije mogla vjerovati da joj je prijateljica to uinila ... Slijedi razgovor o tome kako oni vide rjeenje problema izmeu Lane i Mire te koje je od tih rjeenja najprihvatljivije. je ovdje problem? *Je li Mirino ponaanje prihvatljivo? *Kako se Lana osjeala? ? *to *Hoe li ona i Mira ostati prijateljice? *Je li se vama dogodilo neto slino? *Kako ste reagirali? *Kako ste rijeili problem? *Zato se ono to smo uli u povjerenju ne smije iriti dalje? *Vai li to u svim situacijama? Objasnite. Napomena: Problem uvanja tajni jedna je od vrlo osjetljivih tema u ivotu svakog djeteta. Dobro je s njima razgovarati o tome koje tajne ne treba uvati pod svaku cijenu i kome ih povjeriti. Naime, odavanje tajni ponekad nije samo ogovaranje, nego moe ukazivati na neiju zabrinutost (npr. treba li, i kome, odati da znamo tko je u razredu namjerno potrgao slike s panoa i sl.).
3 Pria se moe odigrati i kao igra uloga, s tim da se odredi jedan ili vie moguih
zavretaka.
Lijepe i rune rije

i
Zadatak: razlikovanje mirnog od nasilnog rjeavanja problema. Kljune rijei: sukob, mirno rjeavanje sukoba, nasilno rjeavanje sukoba. Razred: 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, sat razredne zajednice.
Materijali: papir velikih dimenzija, ploa, crvena i zelena boja. Tijek aktivnosti:
1 Na poetku aktivnosti se razgovara o razlici izmeu nasilnog i nenasilnog ponaanja, a

zanimljiviji odgovori u svezi s karakteristinim ponaanjem u sukobu piu se na plou. ljudi dolaze u sukob? *Tko se sve sukobljava? *Koje je ponaanje karakteristino ? *Zato za osobe u sukobu? *Kako najee zavravaju sukobi? (to su najei uzroci sukoba?) *Mora li sukob uvijek biti praen nasiljem? *O emu ili kome to ovisi?
2 Uenici i uenice se podijele u dvije grupe. Jedna grupa izrauje poster naslovljen
Nasilno ponaanje (crvenom bojom). Ispod naslova upisuju rijei koje oznaavaju nasilno ponaanje (npr. ruganje, tunjava, naguravanje, vrijeanje, zastraivanje, prijetnja, psovanje itd.). Mogu koristiti pojmove s ploe ili upisati nove kojih se sami sjete. Druga grupa izrauje poster (zelenom bojom) na temu Mirno ponaanje. Upisuju rijei poput: isprika, dogovor, sluanje, razgovor, milovanje po kosi, osmijeh itd. Posteri ostaju na mjestu gdje se izrauju, a grupe mijenjaju mjesta kako bi nadopunili popis druge grupe.
337
3 Moe se postaviti jo jedan poster s imenima svih uenika i uenica uz koja se, tijekom
tjedna ili mjeseca (prema dogovoru), stavljaju zelene, odnosno crvene toke kao znak da su ta djeca u dogovorenom razdoblju bila u sukobu i rijeila ga na pozitivan, odnosno negativan nain, ili pomogla u rjeavanju sukoba. Popis se moe nadopunjavati postupno kroz due razdoblje, kako se stjeu nova znanja o sukobima i strategijama njihova rjeavanja.
Povuci potegni
Zadaci: osvjetavanje razliitih pristupa rjeavanju sukoba upoznavanje uinaka razliitih pristupa rjeavanju sukoba. Kljune rijei: sukob, nasilno i mirno rjeavanje sukoba, nadmetanje, suradnja, kompromis, poputanje, izbjegavanje, tvrdoglavost. Razred: 3. i 4. Povezivanje: sat razredne zajednice. Materijali: radni materijali, olovke, ploa, kreda. Tijek aktivnosti:
1 Uenici i uenice se podijele u pet grupa. Svaka grupa dobiva priu i pitanja. Dva pitanja
su zajednika svima, a jedno se razlikuje od grupe do grupe. Po jedan uenik ili uenica iz svake grupe izvjetava o tome kako je grupa odgovorila na zajednika pitanja, a kako na posebno. U prii je rije o dvije najbolje prijateljice, Mariji i Sanji koje se ne mogu sloiti oko mjesta izlaska: Dvije djevojice stoje ispred putokaza. Jedan pokazuje lijevo i na njemu pie rije kino, drugi putokaz pokazuje desno i na njemu pie bazen. Djevojice se dre za ruke, dugokosa djevojica vue na jednu, a ona kratke kose na drugu stranu.
Pitanje za sve grupe: to eli djevojica duge kose, a to djevojica kratke kose? Zbog ega je nastao sukob? Posebna pitanja za svaku grupu: 1. Nakon nekog vremena dugokosa djevojica je odustala od kina i prihvatila da se ide na bazen, iako je time nezadovoljna. *Je li sukob rijeen? * to je dobro, a to loe u takvom rjeenju? 2. Nakon nekog vremena dugokosa je djevojica, da prekine sukob, jednostavno otila kui. *Je li sukob rijeen? *to je dobro, a to loe u takvom rjeenju? 3. Nakon nekog vremena natezanje je postalo jo jae. Dugokosa je djevojica vikala Ako ne idemo u kino, nikad se vie neu igrati s tobom. Ti si bezobraznica!. Kratkokosa je odgovorila: Ba me briga. Ja hou na bazen. Ti si bezobraznica!. Nakon nekoliko minuta svae svaka je uvrijeena otila svojoj kui. *Je li sukob rijeen? Obrazloite. 4. Nakon nekog vremena natezanje je postalo jo jae. Dugokosa djevojica vukla je prema kinu, kratkokosa prema bazenu. Natezanje se pretvorilo u naguravanje, a zatim i u tunjavu. Obje su pale i zaprljale se. Dugokosa je djevojica s oderanim koljenom, plaui otrala kui, a kratkokosa je, poderane haljine, otila svojoj kui. *Je li sukob rijeen? Obrazloite. 5. Nakon nekog vremena, kratkokosa je djevojica predloila da se prestanu natezati i rekla kako ona eli na bazen jer je danas posljednje popodne kada je bazen otvoren. Dugokosa je djevojica rekla da ona eli ii u kino, ali ako ne ostanu na bazenu cijelo popodne nego samo sat vremena, stii e i u kino. Kratkokosa je djevojica pristala. *Je li sukob rijeen? Tko je pobjednik, a tko gubitnik? U ovoj aktivnosti uenici i uenice izraavaju svoje miljenje o svakom od moguih rjeenja. Neka od njih su evidentno nasilna (svaa i tunjava); ona zapravo produbljuju sukob i pogoravaju poloaj obiju strana. Druga su naizgled dobra rjeenja, jer izravno ne vode nasilju (poputanje, povlaenje), ali zapravo ne rjeavaju sukob, jer jedna strana ostaje uskraena i nezadovoljna. Posljednje rjeenje dogovor i kompromis moe se smatrati najprihvatljivijim, jer su obje strane pridonijele rjeenju tako to su, uvaavajui zahtjev drugoga, odustale dijelom od svog zahtjeva. Napomena: Ovdje nisu toliko bitni toni i netoni odgovori, koliko mogunost razmatranje svakog pojedinog rjeenja. Vjeba je poticaj za razmiljanje; ne oekuje se da svi misle isto i ne namee se jedno jedino rjeenje.
338
2 Uitelj/uiteljica ispria poznatu basnu o dva ovna na brvnu, no samo do trenutka kad se
ovnovi nau u sredini brvna i zakvae rogove. Potom slijedi razgovor u krugu. je problem? *to eli bijeli ovan? *to eli crni ovan? *Kako ovnovi mogu rijeili ? *to problem? *to mislite da su ovnovi odabrali? *to biste vi uinili da ste u toj situaciji? *Biste li traili da drugi popusti? Zato da? Zato ne? *Treba li u takvoj situaciji svatko po malo popustiti? *to se dogaa ako nitko ne eli popusti? *Kako nazivamo osobe koje ne ele popustiti ni pod koju cijenu? *Je li to pozitivna ili negativna osobina?
D.1.3. Sukob sa sobom ili sviju protiv svih

Gledamo televiziju
Zadaci: promatranje sukoba sa stajalita sukobljenih strana razumijevanje uloge medija u predstavljanju sukoba. Kljune rijei: sukob, strane u sukobu, mediji, predstavljanje sukoba. Razred: 3. i 4. Povezivanje: sat razredne zajednice. Materijali: TV, radni materijal, olovke, ploa, krede. Tijek aktivnosti:
1 Uenici i uenice dobivaju zadatak da kod kue tijekom odreenog vremena (npr. 2-3
dana) gledaju televizijski program, izaberu jedan sukob koji su vidjeli (u lmu, seriji, crtanom lmu, na vijestima i sl.) i opiu ga prema pripremljenom obrascu. Emisija na TV u kojoj sam vidio/vidjela sukob Tko je sudjelovao u sukobu? (dvije osobe, vie osoba, jedna osoba i grupa, dvije grupe, jedna velika i jedna mala grupa, dva naroda, vie grupa meusobno, ovjek i ivotinja itd.) to je uzrokovalo sukob? (ljubomora, zavist, elja za posjedovanjem ili neto drugo) Kako je sukob rijeen? (zaokrui odgovor) a) mirno (razgovorom, dogovorom i sl.) b) nasilno (vrijeanjem, svaom, tunjavom i sl.) Osim tih pitanja, obrazac sadri i crtee koji prikazuju: dvoje ljudi u tunjavi, rat, sukob jedne osobe s grupom, jednu osobu koja govori: Ja sam u sukobu sa sobom. Mislim da sam ruan, a elim biti lijep .
339
2 Uenici i uenice prepriavaju sukob koji su opisali. Uitelj/uiteljica na plou upisuje

razliite vrste sukoba sa stajalita sudionika. Zajedniki nadopunjuju listu sukobima koji nisu opisani u primjerima ili izmiljaju primjere (npr. sukob ovjeka i ivotinje). Napomena: U sluajevima u kojima sukob nije rijeen mirno, moe se razgovarati o tome zato ljudi ponekad nisu u stanju mirno rijeiti sukob (javljaju se jaki osjeaji koji im ne dozvoljavaju da sagledaju problem iz oita druge osobe ili uope nisu u stanju sluati drugoga). Promatranje sukoba na televiziji moe biti poticaj za razgovor o televiziji kao mediju u kojemu ima mnogo nasilja. Pritom je vano da uitelj/uiteljica jasno izrazi svoje neslaganje s nasiljem na televiziji. Zajedniki se mogu nabrojiti prihvatljive i zabavne emisije u kojima nema nasilja te razotkriti neloginosti u nizanju nasilja koje u nekim lmovima postaje samo sebi svrhom.
D.1.4. Kad je nasilje odgovor na sukob

Nije samo tu
njava nasilje
Zadaci: uoavanje nasilja u okolini osvjetavanje veze izmeu sukoba i nasilja. Kljune rijei: nasilje, sukob. Razred: 3. i 4. Povezivanje: sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, olovke. Tijek aktivnosti:
1 Uenici i uenice, podijeljeni u manje grupe, rade na tekstualno slikovnom materijalu
340
koji pripremi uitelj/uiteljica, nakon ega svaka grupa izvjetava o vrsti nasilja prikazanom u pojedinom crteu. Dogaa se da se i najjednostavniji sukob pretvori u nasilje. Nekad se nasilje pojavi tako naglo da ni sam ne zna kako se to dogodilo. Ali nasilje nije samo onda kada netko tue drugoga. Promotri crtee i objasni o kakvom je nasilju rije: 1. netko krade neto drugome iz torbe 2. jedan ovjek neto govori, a drugi pokunjen slua 3. dvojica se doaptavaju iza lea treega 4. dijete bui gumu na automobilu 5. dijete razbija prozor na kui 6. bager rui drvee 7. skitnica spava ispod klupe u parku. li na svim crteima rije o nasilju? *Koje vrste nasilja prikazuju crtei? *Jesu li ti ? *Je primjeri nasilja posljedica sukoba? Objasnite. *Koje vrste nasilja su vam poznate? *O kojoj vrsti nasilja ste uli od drugih, a koje ste sami vidjeli ili doivjeli? *Tko sve moe biti rtva nasilja? *Na koje se sve naine ljudi tite od nasilja? (ograde oko drvea, policijska sluba, pas u dvoritu i sl.) *Zato se kae da nasiljem gube obje strane? *to gubi rtva, a to nasilnik?
2 Svaka grupa dogovara situaciju koju e pripremiti kao igru uloga (ziko nasilje nad
osobom, ugroavanje imovine, nasilje nad prirodom, svaa, ogovaranje, iskljuenje iz grupe, primjerice nekog tko je hendikepiran i sl.). Najuspjenije obrade mogu se predstaviti u sklopu proslave Dana kole uz organizaciju uenikog Okruglog stola o nasilju u koli ili sl. Uitelj/uiteljica upuuje uenike i uenice u naine na koji se priprema, vodi i vrednuje rasprava na okruglom stolu.
D.2. to izaziva sukob

O razliitim stvarima ljudi razliito misle, ali svatko eli da se njegovo miljenje uvaava pa se i na odreene naine bori za to. Sukobi esto nastaju zbog toga to obje strane ele pobjedu, ele ostvariti ono to misle da je za njih bolje, brane svoj stav, miljenje ili poziciju. Kao to svaki sukob ne znai i nasilje, jer se ne mora rjeavati nasilnim putem, tako i u svakom sukobu ne mora biti pobijeenih i pobjednika. Svaka strana ima svoj cilj, no to ih ne mora nuno razdvajati, jer pojedinac ponekad lake dostie svoj cilj kada zna cilj druge strane. Stoga je potrebno osvijestiti to je izazvalo sukob i gdje je izvor sukoba, jer njegovo prepoznavanje moe biti prvi korak u uspjenom rjeavanju problema. Izvor sukoba mogu biti razliite elje, stavovi, potrebe, miljenja, ogovaranje, kraa, la, uvreda, strah, ismijavanje, neprihvaanje ili nepotivanje.
341
Gdje izvire sukob
Zadaci: shvaanje izvora sukoba upoznavanje strana u sukobu. Kljune rijei: sukob, izvori sukoba, strane u sukobu. Razred: 3. i 4. Povezivanje: sat razredne zajednice. Materijali: ljepljivi papirii, okrugli veliki papir, olovke, omasteri u boji. Tijek aktivnosti:
1 Uenici i uenice se prisjete prethodne aktivnosti o predstavljanju sukoba na televiziji.

Zadatak je da na papiri zapiu uzrok sukoba koji su uoili (kraa, la, elja za posjedovanjem, ogovaranje itd.). Na velikom okruglom papiru, na podu u sredini uionice, uitelj/uiteljica upie: to dovodi do sukoba. Svatko glasno ita to je zapisao (po potrebi obrazloi) i potom papiri zalijepi uz okrugli papir (papirii se slau kao sateliti po obodu velikog papira). Ako postoji jo izvora sukoba koji ranije nisu spomenuti, zajedniki se ispisuju dodatni papirii. li bilo lako odrediti uzrok sukoba? *Kod kojih je sukoba tee otkriti uzrok? Kod kojih ? *Je lake? *Postoji li kod svakog sukoba samo jedan uzrok? *Ako ne postoji, kako znamo koji je pravi? *Je li npr. lako dokuiti zato netko lae (ogovara drugoga, krade)? *Vide li strane u sukobu uzrok sukoba na isti nain? *Moe li do sukoba doi i zbog neznanja? *to tada treba uiniti? Objasnite.
2 Na kraju uenici i uenice mogu izraditi zajedniki poster na temu to izaziva sukob.
U sreditu crvenom bojom nacrtaju veliki znak STOP! oko kojega ispisuju uzroke sukoba koje su identicirali tijekom razgovora (npr. neznanje, kraa, la, elja za posjedovanjem predmeta koji pripada drugome itd.).
Pri
a o
udnom slonu
Zadatak: shvaanje da razliita vienja situacije mogu biti izvor sukoba. Kljune rijei: izvori sukoba, vienje sukoba (razliitost oita). Razred: 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, priroda i drutvo, sat razredne zajednice. Materijali: stara indijska pria udni slon, papir, olovke. Tijek aktivnosti:
1 Uenicima i uenicama se podijeli pria udni slon koju svatko ita za sebe. Prije
342
itanja, uitelj/uiteljica daje kratko objanjenje: Ponekad mislimo da je sve ba onako kako nama izgleda i da su svi drugi u krivu. Proitaj ovu staru indijsku priu i razmisli tko je u pravu i zato se mudraci nisu razumjeli: U jednom gradu ivjelo je est mudraca. Svi su bili slijepi. U grad je doao cirkus, a s njime i slon. Svi su eljeli vidjeti slona, pa tako i est mudraca. No kako kad su slijepi? Jedan se dosjeti: Mi ga moemo osjetiti, moemo ga dotaknuti rukama i znat emo kako izgleda. Ostali su se mudraci sloili s prijedlogom i tako su svi zajedno otili vidjeti slona. Prvi je dotaknuo veliko slonovo uho. Osjetio je kako se ono polako mie. Slon je kao lepeza, rekao je. Drugi je dodirnuo slonovu nogu. Izgleda kao drvo, rekao je. Obojica ste u krivu, rekao je trei. On izgleda kao ue, rekao je nakon to je dodirnuo slonov rep. etvrti je stavio svoju ruku na slonovu kljovu i rekao da slon izgleda kao koplje. Ma, ne! rekao je peti mudrac. Slon je poput visokog zida. On je bio dotaknuo slonovo tijelo. esti je mudrac uhvatio surlu i rekao: Svi ste vi u krivu. Slon je poput zmije! Ne, nego koplja! Ma kakvo koplje, slon je poput zida! Lepeza! Zid! Ti si u krivu! Ja sam u pravu! Svi su vikali istodobno i svaali se sat vremena. Zatim su se ljuti razili. I nikad nisu otkrili kako slon izgleda. koji su problem naili slijepi mudraci? *Zato se promatranje slona kod njih pojavilo ? *Na kao problem? *Kako su ga oni promatrali? *Zato je kod njih dolo do sukoba? *Jesu li mudraci uspjeli saznati kakav je slon? Zato nisu? *Da su postupili drugaije, bi li saznali kako slon izgleda? *Da ste bili pored njih, to biste im savjetovali? *to bi se dogodilo da su htjeli sluati jedan drugoga? *Jesu li mudraci postupili mudro?
2 Nakon itanja prie uenici i uenice se podijele u manje grupe sa zadatkom da prerade
kraj prie, i to tako da mudraci postignu suglasnost oko izgleda slona. Nakon to predstavnik/predstavnica pojedine grupe prepria zavretak, moe se povesti razgovor o tome zato razliita oita mogu oteati ili onemoguiti rjeenje problema ili spora meu ljudima.
3 Priu se moe izvesti i kao igru uloga s razliitim zavrecima ili izabrati neku drugu
aktivnost kroz koju e uenici i uenice razumjeti da razliito vienje istog problema dovodi do razliitih rjeenja te da razliita rjeenja mogu postati izvorom sukoba. Razred se, primjerice, moe dogovoriti da jedan od uenika/uenica opisuje predmet koji drugi ne vide. Oni crtaju prema opisu. Crtei se kasnije usporeuju, ali ne s ciljem utvrivanja uspjenih i neuspjenih radova, nego da se uoi kako se jedan te isti predmet moe razliito vidjeti , odnosno predoiti.
ega je dio
Zadatak: osvjetavanje potrebe promatranja stvari, pojava i dogaaja s razliitih oita. Kljune rijei: oite. Razred: 2., 3. i 4. Povezivanje: priroda i drutvo, likovna kultura, sat razredne zajednice. Materijali: pet kartonskih dijelova kue, marama ili povez za oi. Tijek aktivnosti:
343
1 Uitelj/uiteljica pripremi pet izrezanih kartonskih dijelova kue (pravokutnici za zid,

dimnjak, vrata, krov i prozor). Petorici dobrovoljaca se stavi povez preko oiju. Za to vrijeme ostali uenici i uenice slau kue od pripremljenih kartona. Potom se dijelovi podijele uenicima i uenicama s povezom na oima koji opisuju i imenuju ono to misle da dre u ruci. Na kraju opisivanja svih dijelova, oni, bez pomoi drugih, otkrivaju to se dobije kad se ti dijelovi sastave.
2U razgovoru koji slijedi naglasak je na onom dijelu aktivnosti u kojemu jedan uenik
ili uenica zavezanih oiju pokuava drugim uenicima i uenicama zavezanih oiju objasniti koji dio dre u ruci. Ovdje je vano usmjeriti pozornost na to kako oni sluaju uenika/uenicu koji/koja im objanjava dijelove i koliko razumiju opise. li vam bilo teko zatvorenih oiju odgonetnuti to drite u ruci? Zato? *Je li vam bilo ? *Je teko objasniti drugima to drite u ruci? Zato? *Jeste li iz opisa drugih uenika mogli lako odgonetnuti o kojem je predmetu (dijelu) rije? *Gdje je bio najvei problem?
Pojavio se problem
Zadaci: uivljavanje u situacije drugih i opaanje iste situacije na vie naine razvijanje kreativnog i kritikog miljenja. Kljune rijei: sukob. Razred: 3. i 4. Povezivanje: priroda i drutvo, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal.
Tijek aktivnosti:
1 Uenicima i uenicama se podijeli kratka pria u kojoj je opisan sukob.

Ivan i Sanja su doli iz kole. Nakon ruka, Ivan odlui uiti i napisati sve zadae. Sanja je bila umorna pa se radije otila igrati s prijateljicom Majom. Ivanu je nakon uenja ostalo dosta vremena za odmor i zabavu. Kako posebno voli glazbu, upalio je radio do daske i uivao. U tom se asu Sanja vratila kui s namjerom da napie zadau. Iako i ona voli glazbu, glasna glazba joj smeta u uenju. li izmeu Ivana i Sanje dolo do sukoba? *to je uzrok njihovu sukobu (rije je ? *Je o sukobu elja i interesa, ali i o sukobu prava prava na obrazovanje, igru, zabavu i odmor)? *Kako bi takav sukob trebalo rjeavati? *to je za to potrebno? *Treba li takav sukob rjeavati netko sa strane (npr. roditelji)? Zato da? Zato ne? *Moe li se iz tog sukoba nauiti neto za ubudue? *Je li tko od vas bio u slinoj situaciji? *Kako ste problem rijeili? *Jeste li nali trajno rjeenje? *Je li to rjeenje zadovoljilo obje strane?
344
2 Situacija se moe odigrati kao igra uloga na tri naina: a) da uenici i uenice sami
dou do rjeenja problema; b) da jedan uenik ili uenica preuzme ulogu posrednika u rjeavanju sukoba i c) da jedan uenik ili uenica glumi roditelja koji pomae djeci da dou do rjeenja koje je prihvatljivo jednoj i drugoj strani. U treoj varijanti mogue je igrati ulogu strogog i popustljivog roditelja. Napomena: U zakljuku razgovora koji slijedi nakon prve i druge aktivnosti potrebno je naglasiti da je najbolje kad sukob rjeavaju oni koji su u njemu, a ne kad se to prepusti nekome izvana koji dolazi s gotovim rjeenjem, jer to ne mora biti odluka onih koji imaju problem. Trea strana moe pomoi u rjeavanju problema samo tako da olaka razgovor sukobljenih strana kako bi one same dole do rjeenja.
Poruke prijateljstva
Zadaci: prepoznavanje i osvjetavanje poruka koje se upuuju drugima i koje se primaju od drugih razumijevanje pojmova prijatelj/prijateljica , neprijatelj/neprijateljica , prijateljstvo/neprijateljstvo. Kljune rijei: prijatelj/prijateljica, neprijatelj/neprijateljica, prijateljstvo/neprijateljstvo. Razred: 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, likovna kultura, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, ploa, krede u boji, olovke, bojice. Tijek aktivnosti:
1 Aktivnost zapoinje kao oluja ideja na temu prijatelj/prijateljica neprijatelj/

neprijateljica. Uenici i uenice iznose svoje asocijacije, a uitelj/uiteljica ih pie na plou. Slijedi razgovor o tome to je prijatelj, odnosno neprijatelj, moe li prijatelj postati neprijatelj, i obrnuto, te kako moe doi do te promjene.
znai imati prijatelja ili prijateljicu? *Koje osobine ima dobar/dobra prijatelj/ ? *to prijateljica? *Je li vas prijatelj/prijateljica ikada iznevjero/iznevjerila? Kada (u kojoj situaciji)? Zato? *Kako ste se osjeali? *Jeste li ostali prijatelji? *Imate li neprijatelja/ neprijateljicu? *Zato je to va/vaa neprijatelj/neprijateljica? *Koje osobine ima va neprijatelj/neprijateljica? *elite li ponekad da vam netko tko vam je neprijatelj postane prijatelj? *to bi on ili ona trebali promijeniti da se to dogodi? *to bi vi trebali promijeniti u tom sluaju?
2 U nastavku aktivnosti uenici i uenice samostalno rade na pisanom materijalu.

Nacrtaj svog najboljeg prijatelja ili prijateljicu. Napii zbog ega voli svog prijatelja/ prijateljicu. Napii zbog ega misli da te tvoj prijatelj/ prijateljica voli. Napii:
RIJEI KOJIMA MOGU UVRIJEDITI PRIJATELJA ILI PRIJATELJICU RIJEI KOJIMA MOGU USREITI PRIJATELJA ILI PRIJATELJICU
345
....... ....... .......
........ ........ ........ na poslovicu koja kae da ovjek
3 Uitelj/uiteljica skree pozornost uenika i uenica

vrijedi onoliko koliko prijatelja ima.
znai ta poslovica? *Moemo li se sloiti s njom? *Zato je vanije kakve prijatelje/ ? *to prijateljice imamo nego koliko ih imamo? *Jesmo li svim prijateljima/prijateljicama jednako privreni? *Jesu li nama svi nai prijatelji/prijateljice jednako privreni/privrene? *Zato postoje razlike u tome?
4 Za zajedniki poster na temu Ja poruujem svom/svojoj prijatelju/prijateljici.., uenici i

uenice sami odabiru dio pisanog materijala o razlozima zbog kojih vole svog prijatelja ili prijateljicu. Sadraj postera moe se pripremiti i za kolske novine.
Kako znam da me voli

Zadaci: osvjetavanje vanosti upuivanja i primanja pozitivnih poruka prepoznavanje osjeaja. Kljune rijei: pozitivna poruka, izraavanje osjeaja. Razred: 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, olovke. Tijek aktivnosti:
1 Uz rijei neke poznate pjesme ili uz pljeskanje uenici i uenice se slobodno kreu
uionicom. Na dogovoreni se znak zaustave i zapiu na papir jednu lijepu rije ili poruku. Papir potom zalijepe na lea svom prvom susjedu/susjedi koji ga skine i proita.
ste poruku dobili? *Kako ste se osjeali kad ste je proitali? *Biste li eljeli esto ? *Koju dobivati takve poruke? *Zato su nam takve poruke vane? *Osjeate li zadovoljstvo kad vam netko uputi lijepu rije ili kad o vama lijepo pria? Zato? *Kako se osjeate kad vi drugome uputite lijepu rije? *Kako esto nastojite razveseliti drugoga (mamu, tatu, sestru, brata, prijatelje i prijateljice, tune osobe i sl.)? *Kako to inite?
2 Slijedi rad na materijalu koji uitelj/uiteljica prethodno pripremi. Na jednom listu papira
je nacrtano pet krugova, a na drugom pet srdaca. Iznad pojedinog kruga, odnosno srca, pie: roditelji, prijatelji i prijateljice, bake i djedovi, uitelji/uiteljice, susjedi (prema izboru). Uenici i uenice u krugove piu po emu znaju da ih roditelji, prijatelji, prijateljice itd. vole, a u srca kako roditeljima, prijateljima i prijateljicama itd. sami pokazuju da ih vole.
3 U sljedeem dijelu aktivnosti razgovara se o sukobima meu onima koji se vole i potrebi da
346
se on rijei na miran nain, bez vike i uvreda. Kao uvod za razgovor, uenici i uenice mogu odgovoriti na pitanje: Jeste li ikad bili u sukobu s nekim koga volite? Napiite to se dogodilo. Nakon to nekoliko uenika ili uenica proita svoje odgovore, povede se razgovor koji im treba pomoi da shvate vanost vlastitog nastojanja u pronalaenju rjeenja koje, to je mogue vie, odgovara jednoj i drugoj strani. Valja naglasiti da se takvo rjeenje rijetko postie brzo i lako te da se do njega moe doi samo ako se potuje druga strana i pokae strpljivost i dobra volja.
4 Ako za to postoje uvjeti, dobro bi bilo u kolu ili razred pozvati osobu koja uenike i
uenice moe upoznati s humanitarnim organizacijama ili pojedincima koji nesebino rade za dobrobit drugih, npr. nekoga iz nevladinih udruga za ljudska prava, humanitarnih organizacija, udruga koje promiu mir i nenasilje i sl.
to u
inim kad
Zadatak: opaanje svojih osjeaja i reakcija u sukobu. Kljune rijei: osjeaji, stavovi, sukob. Razred: 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, crveni i zeleni kartoni, olovke, bojice. Tijek aktivnosti: Napomena: Izvor sukoba u velikoj mjeri odreuje kako se netko osjea u sukobu. Nije svejedno to uzrokuje sukob. Ako nas netko u prolazu gurne, vrlo je vjerojatno da e kod nas izazvati ljutnju koja ne traje dugo. No ako nas netko runo ogovara, bit emo bijesni, povrijeeni, a esto i alosni. Razliiti izvori sukoba izazivaju u nama razliite osjeaje, a time i razliite reakcije u sukobu.
1 Uitelj/uiteljica podijeli radni materijal. U prvom stupcu su opisi neugodnih situacija, u

drugome uenici i uenice upisuju kako bi se osjeali u pojedinoj situaciji, a u treemu kako bi se ponaali. Ako ne razumiju kako treba upisivati odgovore, uitelj/uiteljica im pokazuje
na nekom primjeru. U niim razredima, uenici i uenice mogu odgovarati samo na pitanje Kako se osjeam? i umjesto pismenih odgovora nacrtati lice koje se smije, plae, kojemu je svejedno ili koje je ljuto. Situacija Kako se osjeam? to uinim? .............................................. .............................................. .............................................. .............................................. .............................................. .............................................. .............................................. ..............................................
Kad mi se netko ruga. .............................................. Kad sam optuen za neto to nisam uinio/uinila. .............................................. Kad mi roditelji narede da napravim neto to mi se ne da. .............................................. Kad se moj prijatelj ili prijateljica eli igrati jedno, a ja drugo. .............................................. Kad me u koli napadne stariji uenik ili uenica. .............................................. Kad mi prijatelj ili prijateljica ne da svoju igraku u igri. .............................................. Kad mi netko kae da sam glup/glupa. .............................................. Kad moj prijatelj ili prijateljica govori o meni neistinu. ..............................................
347
bi vas situacija najvie povrijedila? Zato? *Koja najmanje? Zato? *Uz koju ste situaciju ? *Koja lako predvidjeli svoje ponaanje? *Uz koju situaciju niste mogli predvidjeti svoje ponaanje? Zato?
2 Na drugom radnom materijalu nacrtan je nogometni sudac koji oko sebe baca kartone i
govori: Danas dajem crveni karton za.... Danas dajem zeleni karton za . Na papiriima su ispisane sljedee rijei: prigovaranje, guranje, udaranje, upadanje u rije, vikanje, napadanje, maltretiranje, psovanje, ruganje i sl. Ispod crtea je pitanje za uenike ili uenice: Za to biste vi nekome dali crveni karton? Za to zeleni? Odgovori uenika i uenica ispisuju se na pano podijeljen u dva stupca: a) Ponaanje koje zasluuje crveni karton i b) Ponaanje koje zasluuje zeleni karton.
3 Igra s kartonima moe se uvesti i kao redoviti oblik praenja ponaanja za vrijeme malih
odmora. Svaki dan drugi uenik ili uenica postaje sudac, odnosno sutkinja, i dobiva set crvenih i zelenih kartona koje dijeli uenicima i uenicama, ovisno o njihovu ponaanju: crveni karton za neprihvatljivo ponaanje, a zeleni za suradnju, pomo drugome i sl. Odluku o tome kome dati koji karton sudac/sutkinja donosi samostalno ili na prijedlog uenika i uenica. Uitelj/uiteljica ni na koji nain ne smije utjecati na suca/sutkinju, a uenici i uenice kojima je dodijeljen karton ne smiju komentirati odluku. Krajem nastave kartoni se zbrajaju. Uenik/uenica s najvie crvenih kartona tada stjee pravo komentirati i/ili osporiti odluke suca/sutkinje. Ako uspije dokazati da su mu kartoni nepravedno dodijeljeni, razred ga oslobaa krivnje i trai od suca/sutkinje da mu se javno ispria.
Nije lako odlu

iti se
Zadatak: preispitivanje svojih stavova i miljenja u sukobu predvianje ishoda i posljedica sukoba. Kljune rijei: stavovi, miljenje, odluke, ishod sukoba, posljedice sukoba. Razred: 4. i 5. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, olovke, bojice. Tijek aktivnosti:
1 Uenici i uenice rade u pet grupa. Svaka grupa dobiva kratki opis nekog sukoba za koji treba
348
odluiti kako e ga rijeiti, a potom i predstaviti ostalima (zajednikim crteom, igrom uloga, pantomimom, organiziranjem igre za sve uenike i uenice, itanjem, odnosno prianjem pria, stripom i sl.). Alan vidi ovjeka koji u duanu krade kutiju keksa. Kradljivac je primijetio da ga Alan gleda i zaprijetio mu da uti, jer e se inae loe provesti. Lea i Vlatka su najbolje prijateljice. Uzele su deparac i kupile u trgovini slatkie. Dok su jele pred trgovinom, pribliila im se Tena, nova uenica u razredu. Lea je predloila da se sakriju, da ne bi dijelile slatkie s Tenom. Grupa uenika i uenica arala je omasterima po kolskom zidu. Uitelj je rekao da e, ukoliko ne kau tko je to uinio, svi platiti bojanje. Mislav je siromaan i zna da njegovi roditelji ne mogu platiti bojanje zidova pa je odluio otkriti uitelju krivce. Tomislav je nehotice razbio maminu omiljenu vazu. Svjestan je da slijedi kazna. Veeras bi trebao ii Domagoju na roendan pa je zatajio razbijenu vazu, kako ne bi bio kanjen ostajanjem kod kue. Gorana i njen brat Josip gledaju televiziju. Gorana eli gledati seriju, a Josip sportski program. Ne mogu se dogovoriti i Gorana odlui sakriti daljinski upravlja da nitko ne moe gledati televiziju.
2 Nakon to sve grupe rijee sukob i predstave ga razredu, slijedi razgovor o tome tko je donio
odluku u pojedinoj prii, iji je izbor, tko je jo mogao donijeti odluku, te o iskustvima djece ukoliko su se nala u slinim situacijama. ste se odluili ba za takvo rjeenje sukoba? *ija je to bila ideja? *Tko je donio ? *Zato odluku? *Jeste li svi zajedno sudjelovali u njenom rjeenju? *Jeste li se nali u slinoj situaciji? *Kako ste se osjeali? *Kako ste rijeili sukob? *Je li vam ponekad teko donijeti vanu odluku koja se tie nekih vaih izbora (prijatelja, kole, i sl.)? Zato?
Jesam li ja lutka na koncu

Zadatak: prihvaanje odgovornosti za svoje postupke. Kljune rijei: odgovornost, krivica. Razred: 4. Povezivanje: sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, olovke.
Tijek aktivnosti: Uenicima i uenicama podijeli se radni materijal: Sanju je prijateljica nagovorila da u trgovini ukradu vreicu s balonima. Prodavaica ih je vidjela i zaustavila na izlazu iz trgovine. Sanja je, crvenei se od stida, govorila: Ma nisam ja kriva, ja nisam htjela ukrasti, ali me Jelena nagovorila. *to misli, tko je kriv za krau? Zato? Prijatelj/prijateljica te nagovara da uini neto to zna da je pogreno. *to e uiniti? Ako pristane, tko snosi krivicu? emu je rije u oba sluaja? *Ako znate da se neto ne smije (nije pristojno), a vi to uinite ? *O pod nagovorom drugoga, je li ta osoba jedina kriva za va postupak? *to treba uiniti u takvoj situaciji? *Jeste li obvezni upozoriti na posljedice onoga tko vas nagovara? *Zato je to vano? *Je li Sanja ispravno postupila kad je otkrila tko ju je nagovorio na krau? *Treba li Jelena snositi svu krivicu? *Je li kriva Sanja? Zato?
349
D.3. Do rjeenja sukoba treba se potruditi

Svaki sukob ima svoju negativnu i pozitivnu stranu. to e prevladati, ovisi o nainu na koji se on rjeava. Svrha mirnog rjeavanja sukoba jest smanjenje njegovih destruktivnih potencijala i jaanje konstruktivnih. Svako rjeavanje sukoba je proces tijekom kojega se sukobljene strane suoavaju s problemom i donose odreene odluke kojima se nastoji okonati problem. Ako to nastojanje ide u pravcu zadovoljavanja interesa i potreba obje strane, rije je o mirnom rjeavanju sukoba. Mirno rjeavanje sukoba je, dakle, kreativni in kojim se postavljaju temelji za pozitivne promjene u meuljudskim odnosima. Mirno rjeavati sukob znai: biti zainteresiran i aktivno ukljuen u rjeavanje problema; biti otvoren za nove ideje; biti usmjeren na konstruktivno i kreativno rjeavanje problema; bolje upoznati sebe, svoje elje, interese, stavove i oekivanja; bolje upoznati drugoga; razvijati sposobnost empatije; otvoriti mogunost unaprjeenja odnosa s drugom stranom u sukobu; zajedniki nastojati doi do cilja. To nikako ne znai da se uenicima i uenicama sukob treba predstaviti kao neto to je samo po sebi dobro. Iskustvo sukoba je loe, ali se moe preokrenuti u dobro ako nam je stalo doi do rjeenja i ako to inimo tako da vodimo rauna i o drugoj strani.
Pobjeki ili ostati

Zadaci: doivljavanje sukoba kao izazova osvjetavanje potrebe za aktivnim ukljuivanjem u rjeavanje sukoba. Kljune rijei: odgovor na sukob, rjeavanje sukoba, izbjegavanje problema. Razred: 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, likovna kultura, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, olovke. Tijek aktivnosti: Napomena: Bijeg od problema jedan je od onih odgovora na sukob kojim se problem ne rjeava. Pozitivne potencijale sukoba mogue je iskoristiti samo kroz proces mirnog rjeavanja.
350
1 Uenici i uenice individualno rade na radnom materijalu.

(Crtei dviju djevojica koje se dre za ruke. Jedna se zove Lena, a druga Nina, to pie na njihovim haljinama). Svaki par crtea, oznaen brojevima od 1 do 3, prikazuje dvije situacije.) Lena i Nina dobre su prijateljice. No Nina je esto nezadovoljna njihovim druenjem. Pogledajte to se ponekad dogaa kad su zajedno: 1. par crtea na 1. crteu djevojice vuku, svaka na svoju stranu istu knjigu, a na 2. crteu Nina odlazi i ostavlja knjigu Leni 2. par crtea na 1. crteu Lena uzima makicu, koju Nina hoe pomaziti, a na 2. crteu Nina odlazi 3. par crtea na 1. crteu Lena se ljulja, Nina stoji i gleda, a na 2. crteu Nina odlazi Pitanja: 1. Zato je Nina nezadovoljna? na prvoj slici na drugoj slici na treoj slici 2. Na koji nain Nina rjeava problem? 3. to bi se moglo dogoditi s njihovim prijateljstvom? 4. Zato misli da bi se to moglo dogoditi? 5. to bi sve mogla uiniti Nina ako se i ona eli ljuljati na ljuljaki?
2 Slijedi razgovor u krugu o odgovorima, nakon ega uenici i uenice mogu odigrati pojedine
scene u paru na dva naina: a) Nina se povlai (prijateljstvo se naruava) i b) Nina nastoji rijeiti problem razgovorom i sl. (prijateljstvo nije narueno).
Zajedno je zanimljivije
Zadaci: traenje kreativnih i konstruktivnih rjeenja sukoba poticanje osjeaja zadovoljstva sudjelovanjem u mirnom rjeavanju sukoba. Kljune rijei: sukob, pozitivno rjeenje sukoba, mirno rjeavanje sukoba. Razred: 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, priroda i drutvo, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, omasteri.
Tijek aktivnosti:
1 Uenici i uenice rade u parovima na slikovnom i pisanom materijalu.

(Crte prikazuje stubite. Svaka stuba oznaava jedan korak u rjeavanju sukoba. Stube su u obliku pravokutnika u kojima pie tekst, a iznad njih je nacrtana odreena situacija). 1. stuba Marko i Branimir su dobri prijatelji (stoje zajedno). 2. stuba Marko je dobio novu kompjutorsku igricu i ne eli je dati Branimiru. 3. stuba Branimir je alostan i razmilja to uiniti. 4. stuba Marko igra igricu sam. 5. stuba Branimir trai od Marka da mu posudi novu igricu, koju je ve upoznao. 6. stuba Marko mu odbija dati, jer najprije sam eli istraiti igricu. 7. stuba Branimir obea Marku da e mu pokazati igricu ako mu je posudi. 8. stuba Marko pristaje dati igricu Branimiru, a ovaj mu pokazuje kako se igra. 9. stuba Igraju se zajedno. Uenici i uenice odreuju u kojem je trenutku, i kako, iskoriten pozitivni potencijal sukoba pa je sukob rijeen mirnim putem i na zadovoljstvo obiju strana. Odreuju koja je to stuba na slici i zato. Svaki par kae to misli. kojoj se stubi pojavio problem? Zato? *Kako se rijeio problem? *Tko je rijeio ? *Na problem? *Je li netko izgubio takvim rjeenjem? *to bi se dogodilo da Marko nije pristao na Branimirov prijedlog? *to su Marko i Branimir nauili iz ovog sukoba? *Jeste li vi bili u slinoj situaciji? *Kako ste postupili? *Jeste li nastojali doi do rjeenja koji e zadovoljiti obje strane?
351
2 Aktivnost se moe pretvoriti u igru slagarice svaka situacija je jedan kartoni s crteom.
Tada se kartonii slau kao stube, a to omoguuje i razne kombinacije (npr. uenici i uenice mogu neke situacije kasnije izbaciti kao nepoeljne).
Da ili ne, pitanje je sad

Zadaci: preispitivanje vlastitih stavova o ponaanju u sukobu razvijanje svijesti o tome da sukob i njegovo rjeenje ovise o objema stranama poticanje na mirno rjeavanje sukoba. Kljune rijei: sukob, ponaanje u sukobu, stavovi, mirno rjeavanje sukoba. Razred: 4. Povezivanje: priroda i drutvo, likovna kultura, sat razredne zajednice. Materijali: pisani materijal, olovke, ploa. Tijek aktivnosti:
1 Uenici i uenice rade individualno.

Uputa: Proitaj sljedee reenice i zaokrui pokraj svake DA ako se slae s onim to pie ili NE ako se ne slae. Kad ti prijatelj ne doputa da pogleda njegovu novu knjigu, najbolje je okrenuti se i otii. DA NE
U naem razredu nema sukoba. Sukob uvijek zavri svaom. Odrasli nikad nisu u sukobu. Ba svaki problem moe biti rijeen razgovorom. Najei su sukobi izmeu djeaka i djevojica. Dobro je uvijek rei sve to misli. Najvie je sukoba izmeu uitelja/uiteljica i uenika i uenica. Nikako nije mogue da u sukobu pobijede obje strane. Kad zna da si u krivu, dobro je to i priznati. U sukobu se moe mnogo toga saznati o onom s kim si u sukobu. o emu se nisu suglasili. Slijedi rasprava.
DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA
NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE
2 Uenici i uenice podijele se u parove i u paru usporede svoje odgovore. Svaki par izvjetava
352
3 Na plou se piu tvrdnje koje vode mirnom rjeavanju sukoba. Dvoje uenika izrauje poster
(kasnije izvjeen na zid uionice) na kojemu su te tvrdnje napisane i ilustrirane.
D.4. Kako se nositi s burnim osjekajima

D.4.1. Kako se osjekam, kako se osjeka
Ogledalo
Zadatak: opaanje razliitih osjeaja. Kljune rijei: osjeaj, vrste osjeaja, ljubav, ljutnja, strah, bijes, radost itd. Razred: 2., 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, tjelesna i zdravstvena kultura, sat razredne zajednice. Materijali: nema posebnih. Tijek aktivnosti:
1 Uenici i uenice igraju igru ogledala. Jedan/jedna po jedan/jedna stane ispred svih i
mimikom ili gestama pokazuje drugima neki osjeaj (ljutnju, strah, veselje, zabrinutost itd.). Razred ponavlja pokrete kao u ogledalu, a nakon toga se pogaa o kojemu je osjeaju rije.
2 Igra se moe nadopuniti izmiljanjem imena za osobu koja je ljuta, bijesna, prestraena itd.
(Ljutko/Ljutica, Strako/Straka, Straljivko/Straljivka, Straomor/Straomorka itd.).
Ljutko
Zadaci: prepoznavanje osjeaja osvjetavanje osjeaja ljutnje. Kljune rijei: osjeaj, prepoznavanje osjeaja, ljutnja, bijes. Razred: 2., 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, sat razredne zajednice. Materijali: lutka Ljutko. Tijek aktivnosti:
1 Uenici i uenice sjede u krugu. Svatko kae jednu rije koja ga ini sretnim i jednu koja
ga ljuti. Slijedi razgovor o doivljaju ljutnje i ponaanju pod utjecajem ljutnje, osobama u njihovoj okolini koje su esto ljute i sl.
2 Uenici i uenice sjede u krugu. Jedan/jedna dri u ruci lutku Ljutka (izraenu npr. od novinskog papira preklapanjem). Lutka putuje u krug i svatko tko je dobije vikne neto ljutito, neto to je uo toga dana (npr. prestani lupati, ne ide van, pospremi iza sebe ve jednom i sl.). Moe i svatko imati svoga Ljutka. Dok ga dri u rukama moe ljutito govoriti, vikati na nekoga i sl. Nakon to su svi imali Ljutka, razgovaraju kako su se osjeali dok su "bili Ljutko". Na kraju svatko zguva svog Ljutka ili pomae u guvanju zajednikog, koji se potom baca u ko. je Ljutko najee govorio? *Na koga se najvie ljutio? *Je li mu bilo lake nakon to se ? *to izvikao? Zato da? Zato ne? *Na koga se vi najee ljutite? *to kaete kad ste ljuti? *Kako izgledate kad ste ljuti? *Kako znate da je netko ljut na vas? *Kako se roditelji ljute na vas? *to inite da ih odljutite"? *Uspijevate li uvijek u tome?
353
3 Uitelj/uiteljica podijeli uenicima i uenicama slikovne i pisane materijale.

(Crte siluete djeaka i djevojice) Docrtaj jedan od ovih likova tako da prikazuje tebe kad si ljut/ljuta. Kad si zadnji puta bio/bila tako ljut/ljuta? Opii situaciju: to radi kad si ljut/ljuta? to rade tvoji ukuani kad su ljuti? Kako ti izgleda tvoj prijatelj/prijateljica kad je ljut/ ljuta? to bi ti htio/htjela da drugi uine kad si ljut/ljuta? Slijedi razgovor u krugu. Uenici i uenice koji to ele iznose kako su odgovorili na pitanja.
Tko ja
i, taj
Zadatak: izraavanje istih osjeaja na razliite naine. Kljune rijei: osjeaj, izraavanje osjeaja, snaga (intenzitet) osjeaja. Razred: 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, sat razredne zajednice. Materijali: prazan list papira, olovke, bojice.
Tijek aktivnosti:
1 Svaki uenik i uenica dobije list papira na kojemu nacrta okvir (etvrtasti ili okrugli) kao da
je rije o ogledalu. Zatim u ogledalu crta sebe kad je jako ljut/ljuta. Slijedi razgovor o tome kako se tko osjea, kako izgleda i kako se ponaa kad je jako, malo ili vrlo malo ljut. Odgovore prati mimika, odnosno pokreti, ovisno o stupnju ljutnje.
2 U nastavku aktivnosti uenici i uenice rade na slikovnom i pisanom materijalu.

Kad se na nekoga jako ljuti, taj ti izgleda kao neprijatelj/neprijateljica, pa razmilja kako ga pobijediti. Ne zaboravi, u sukobu obje strane imaju problem, pa ga obje trebaju i rjeavati. (Slika dva bijesna djeaka, Antuna i Josipa, koji vuku bicikl svaki na svoju stranu). Oko ega se sukobe Antun i Josip? Ako ovako nastave, hoe li pobijediti onaj tko je jai? Ako se "ohlade", kau jedan drugome to ele i dogovore se, tko e onda biti pobjednik? je Antunov i Josipov problem? *Treba li ovdje pobijediti onaj tko je jai? *Da se naete ? *to u takvoj situaciji, kako biste vi rijeili problem? *Je li u takvom sukobu vanija snaga ili neto drugo? to? *Zato je u ovakvim situacijama najbolje postii dogovor? *Kako se postie dogovor?
354
Bacimo bijes u smeke

Zadaci: osvjetavanje veze izmeu osjeaja i ponaanja prepoznavanje osjeaja kod drugih. Kljune rijei: osjeaj, prepoznavanje osjeaja, ponaanje. Razred: 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezik manjina, sat razredne zajednice. Materijali: prazni papirii, olovke, ploa, krede. Tijek aktivnosti:
1 Uitelj/uiteljica daje sljedee upute: Djeco, sigurno ste puno puta bili ljuti, veseli ili
zabrinuti. Isto ste tako esto imali priliku vidjeti vae roditelje ili prijatelje tune, sretne ili ljute. Sjetite se tih situacija i pokuajte zapisati kako su osobe iskazivale svoj osjeaj, npr. za sretan nasmijeen, skakue, zvidi, pjeva, veseo, itd. Uenici i uenice podijele se u grupe. Svaka grupa obrauje jedan osjeaj, a rezultate pie na plou. se ponaa onaj tko je veseo (zabrinut, ljut, bijesan, uplaen itd.)? *Kakav izraz lica ima ? *Kako osoba koja je vesela (zabrinuta, ljuta, bijesna, uplaena itd.)? *Kako se osjea osoba koja je vesela (zabrinuta, ljuta, bijesna, uplaena itd.)? *to sve moe biti uzrok veselja (zabrinutosti, ljutnje, bijesa, straha itd.)?
2 Na komadu papira, svatko napie situaciju koja u njemu izaziva bijes. Proitaju oni koji to
ele, a zatim svatko zguva papir, podere ga i baci u smee.
Kad se odljutim
Zadatak: osvjetavanje veze izmeu osjeaja i ponaanja. Kljune rijei: osjeaj, ljutnja. Razred: 2., 3. i 4. Povezivanje: sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, olovke, bojice. Tijek aktivnosti:
1 Uitelj/uiteljica podijeli uenicima i uenicama slikovne i pisane materijale na kojima e

raditi. Materijali sadre situacije u kojima netko vie nije ljut. Slijedi kratka uputa: Nadopuni lik tako da predstavlja tebe "kad se odljuti", kad te proe bijes, te odgovori na pitanja. Crte: siluete djeaka i djevojice iz aktivnosti Ljutko Kako se osjea kad se odljuti? Po emu zna da si se odljutio/odljutila? Kako se ti osjea kad se netko u tvojoj blizini mama ili tata odljuti?
355
2 Slijedi razgovor u krugu o tome kako moemo izraziti ljutnju, a da ne povrijedimo sebe ili
druge. Uenici i uenice zajedniki predlau neki pokret kao znak "upravo se sad pokuavam odljutiti" (npr. ruka podignuta u zrak, zatvorene oi i sl.). S uenicima i uenicama se dogovara da e to biti znak njihova razreda koji znai "ekaj, hladim se" ili "sad sam ljutit i pokuavam se odljutiti". U poetku uitelj/uiteljica moe ee izvoditi taj pokret da ga uenici i uenice zapamte. Uvijek kad se on pokae (izvede), znak je da je nastupio sukob koji se eli rijeiti na miran nain.
Mali strip
Zadatak: osvjetavanje veze izmeu osjeaja i ponaanja. Kljune rijei: osjeaj, ljutnja. Razred: 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, sat razredne zajednice,. Materijali: radni materijal, olovke, bojice. Tijek aktivnosti:
1 Uitelj/uiteljica razgovara s uenicima i uenicama o tome kako se osjeaju i ponaaju kada

je netko ljutit i vie na njih (npr. roditelj, prijatelj/prijateljica, uitelj/uiteljica). ljudi viu jedni na druge? *Tko najee vie na vas? Zato? *Kako se tada osjeate? *to ? *Zato tada mislite? *Kako se ponaate? *Viete li vi nekad na drugoga? Na koga? Zato? *to tada kaete? *Mislite li uvijek ozbiljno to to kaete? *Misle li drugi ono to vama kau u ljutnji?
2 Uenici i uenice rade u grupama po troje na slikovnom materijalu.

(Crte: odrasla osoba vie na dijete, a ono pokunjeno slua. Iznad njih su prazni strip oblaii).
to misli da ova odrasla osoba govori djetetu? Upii u "oblai". Nacrtaj ova dva lika kako mirno razgovaraju o problemu i napii ono to govore u "oblaie" kao u stripu.
3 Uitelj/uiteljica predlae da svatko u knjinici potrai priu u kojoj se govori o nekom

osjeaju i da zapie kako se neki lik iz prie ponaao pod utjecajem odreenog osjeaja (npr. o nekom koga je bilo strah, nekom tko je bio zavidan ili ljubomoran, nekom tko je bio radostan zbog neega i sl.).
Koliko me ljuti
Zadaci: izraavanje stavova o situacijama sukoba prepoznavanje osjeaja i intenziteta tih osjeaja u pojedinim situacijama.
356
Kljune rijei: osjeaji, sukob. Razred: 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, olovke, kreda, ploa. Tijek aktivnosti: Napomena: Razliiti sukobi izazivaju razliite osjeaje, a isti osjeaji mogu imati razliit intenzitet. Strah nije uvijek jednako jak, ljutnja moe biti blaga ili bliska bijesu. Intenzitet osjeaja vezan je uz vlastito iskustvo. Vie e nas povrijediti ono to nas se neposredno tie ili je dio naeg vlastitog iskustva. Kao i prepoznavanje vlastitih osjeaja, tako je i razlikovanje intenziteta tih osjeaja vaan korak u uspostavljanju nadzora nad osjeajima i mirnom rjeavanju problema.
1 Uitelj/uiteljica podijeli pisani materijal i objasni zadatak: U ovim kratkim opisima situacija
predstavljeni su neki problemi. Pokraj svakog od njih upii jedan od znakova kako bi pokazao koji osjeaj u tebi izaziva pojedini problem." * svejedno mi je ! nije mi drago kad za to ujem !! ljuti me takvo nasilje !!! strano me ljuti takvo nasilje 1. Baena nuklearna bomba za vrijeme rata 2. Dijete koje umire od gladi 3. Optuba da je moj/moja prijatelj/prijateljica neto ukrao/ ukrala, a nije 4. Svaa roditelja 5. Razbijena klupa u parku 6. Netko lae da bi se pravio vaan 7. Zapaljena kua 8. Netko me ogovara 9. Dijete u invalidskim kolicima ne moe ui u kolu zbog stuba 10. Netko se gura u trgovini ispred slijepca jer on to ne vidi 11. Otrovne kemikalije isputene u rijeku 12. Netko je sakrio neiju kolsku torbu.
2 Uitelj/uiteljica zapoinje razgovor s uenicima i uenicama na temu kako bi se osjeali da

im se neto od navedenog dogodi. Potom slijedi izrada liste onoga to je najee oznaeno s tri, odnosno dva usklinika. Pozornost treba posvetiti onim tvrdnjama uz koje se javlja znak *, tj. onim problemima prema kojima je veina uenika i uenica ravnoduna.
Natje
aj za najboljeg prijatelja
Zadatak: odreivanje osjeaja koji su povezani s drutveno prihvatljivim ponaanjem. Kljune rijei: osjeaj, iskazivanje osjeaja, prihvatljivo ponaanje. Razred: 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, olovke, ploa, kreda. Tijek aktivnosti:
357
1 Uenici i uenice zamiljaju da se javljaju na natjeaj za najboljeg prijatelja/prijateljicu. Za

tu prigodu uitelj/uiteljica moe izraditi letak obavijest: "Javite se na natjeaj za najboljeg prijatelja/prijateljicu!" (uz opis poeljnih osobina, npr. trae se oni koji znaju uvati tajne, oni koji znaju sluati itd.). Uenici i uenice se javljaju na natjeaj i pri tome sebe opisuju u to "boljem svjetlu" da prou na natjeaju.
2 Aktivnost se moe nastaviti kao igra uloga. Tri uenika/uenice ine povjerenstvo, jedan/
jedna je zapisniar/zapisniarka, a ostali podnositelji prijave na natjeaj koji se odvija u 2 kruga. Povjerenstvo sjedi za stolom uitelja/uiteljice. U prvom krugu uenici i uenice redom dolaze pred povjerenstvo i u 2-3 reenice objanjavaju zato misle da udovoljavaju natjeaju. Ovisno o njihovim odgovorima, povjerenstvo ih alje u drugi krug ili im vraa prijavu. U drugom krugu svaki kandidat mora doi s novim objanjenjem. Povjerenstvo na kraju izabire najboljeg prijatelja/prijateljicu, kojega/koju uitelj/uiteljica proglaava nakon to razred potvrdi odluku povjerenstva.
3 Isti cilj moe se postii aktivnou u kojoj uenici i uenice piu oglas kojim trae najboljeg
prijatelja/prijateljicu. Primjer takvog oglasa: OGLAS Traim najboljeg prijatelja/prijateljicu koji/koja ima oko deset godina. Bilo bi lijepo kada bi i on/ona, kao i ja, volio/voljela igrati rukomet (tenis, plivati, skijati itd.), kako bih imao/ imala partnera/partnericu za trening. Uim engleski, a u slobodno vrijeme igram igrice na kompjutoru. U koli sam dobar ak, ali mi ba ne ide matematika. Volim igrati i navijam za ... Skupljam ..... Kako nemam brata ni sestru, volio/voljela bih imati prijatelja/prijateljicu kojem/kojoj bih mogao/mogla povjeriti svoje tajne. Isto tako, volio/voljela bih kad bi mi on/ ona pomogao/pomogla u rjeavanju zadataka iz matematike, a ja bih njemu/njoj pomogao/ pomogla u zadaama iz engleskog jezika.
to kau glavice
Zadaci: izraavanje osjeaja razlikovanje osjeaja koji su povezani s prihvatljivim ponaanjem od onih koji su povezani sa sukobom. Kljune rijei: osjeaji, prihvatljivo ponaanje, sukob. Razred: 2., 3. i 4. Povezivanje: glazbena kultura, sat razredne zajednice. Materijali: kartonski krui od 5 cm, omasteri, ploa, krede. Tijek aktivnosti:
1 Uenici i uenice dobivaju krui (promjera pet centimetara). Krui predstavlja lice (glavu).
358
Svatko odabere kakvo e lice nacrtati, koji e osjeaj izraziti (iznenaenje, ljutnju, sreu, zamiljenost i sl.). Lica se privrste na zid ili pano. Lica se mogu dodavati i naknadno, ovisno o tome kako se tko osjea. Ona se mogu koristiti kao uvod u neku drugu aktivnost ili kao zavretak zajednike aktivnosti ("Neka svatko pokae na panou kako se sada osjea"). *Kako izgledaju nai kruii? *Je li na njima vie nasmijanih ili tunih (ljutih, zabrinutih itd.) ? lica? *Je li lako nacrtati osjeaje? *Oituju li se nai osjeaji samo na licu? *Kako o tome govori nae tijelo? *A ruke?
2 Veina djece zna poznatu vedsku pjesmu "Kad si sretan ...", koju uz tekst i melodiju
prate jednostavni pokreti. Uitelj/uiteljica predloi uenicima i uenicama da zajedniki promijene rijei pjesme prema rijeima koje su nauili kroz prethodne aktivnosti. Nova pjesma moe postati himnom razreda. Npr.: Kad si ljutko, skoi tad na mjestu ti Kad si tuan, kai prijatelju ti ... Kad si sama, poigraj se s nekim ti ... Kad se boji, zovi mene u pomo ... itd.
D.4.2. Vidjeti potrebe i osjekaje drugih

Pogodi kako se osjekam
Zadatak: prepoznavanje osjeaja drugih osoba. Kljune rijei: prepoznavanje tuih osjeaja, empatija. Razred: 2., 3. i 4. Povezivanje: tjelesna i zdravstvena kultura, sat razredne zajednice. Materijali: nema posebnih. Tijek aktivnosti: Napomena: Jedna od bitnih sposobnosti potrebnih u mirnom rjeavanju sukoba, odnosno u njegovu spreavanju, jest sposobnost razumijevanja potreba, osjeaja i stavova drugih. Ta
se sposobnost naziva empatijom. Ona nam omoguuje da zamislimo kako se druga osoba osjea u odreenoj situaciji. Trenutak kad smo u stanju promijeniti motrite i sagledati problem iz pozicije i perspektive drugoga, esto je presudan za promjenu smjera sukoba prema konstruktivnom i mirnom rjeenju. Empatija je jedna od najvie vrednovanih sposobnosti na ljestvici socijalnih vjetina. Kod osoba koje pribjegavaju nasilju i drugim oblicima socijalno neprihvatljivog ponaanja empatija je slabo razvijena ili uope ne postoji. Takve osobe ne brinu o potrebama, stavovima i osjeajima ljudi s kojima ive. Razred je podijeljen u dvije grupe. Jedna strana na dogovoreni znak, u trajanju od 30 sekundi, izraava neki unaprijed dogovoreni osjeaj (strah, ljutnja, veselje, tuga itd.). Mogu to uiniti pokretima ili mimikom, kako tko eli. Druga strana pogaa o kojem je osjeaju rije, govori tko ga je najjasnije izrazio, po emu su ga prepoznali itd. Grupe mijenjaju uloge. emu se moe otkriti kako se netko drugi osjea? *Zato je dobro znati kako se drugi ? *Po osjeaju? *to bi se dogodilo da ljudi ne pokazuju svoje osjeaje? *to bi se dogodilo da ljudi pokazuju osjeaje, a nitko za to ne mari? *Je li se kome dogodilo da drugi nisu obratili pozornost na njegove osjeaje? *Kako se osjeamo kad drugi ne primjeuju da smo, primjerice, tuni? *to moemo uiniti da primijetimo na drugome da je tuan (ljutit itd.)? *to tada trebamo uiniti?
359
Vonja u autobusu
Zadaci: osvjetavanje istog problema iz razliitih oita razumijevanje vanosti empatije u svakodnevnom ivotu. Kljune rijei: empatija. Razred: 2., 3. i 4. Povezivanje: priroda i drutvo, sat razredne zajednice. Materijali: stolice. Tijek aktivnosti: Uitelj/uiteljica uvodi uenike i uenice u novu aktivnost sljedeim rijeima: Za odnose meu ljudima vrlo je vano shvatiti kako se drugi osjeaju u odreenoj situaciji. Ta sposobnost da se osjeaji druge osobe razumiju suosjeajui s njom, naziva se empatija. Kada bi ljudi vie razumjeli osjeaje drugih, vjerojatno bi bilo i manje sukoba meu nama. Uenici i uenice igraju igru uloga. Cijeli razred je autobus. Jedan uenik/uenica glumi vozaa/vozaicu. Dio uenika i uenica "se vozi", a dio tek treba ui. Meu onima koji se voze, netko igra dijete koje sjedi, a netko stariju osobu koja eli sjesti. Ostali su putnici. Izmeu djeteta i starije osobe dolazi do sukoba, jer je dijete umorno i ne eli ustupiti mjesto starijoj osobi. Za to vrijeme autobus dolazi na stanicu. ele ui i ostali putnici, ali nema mjesta. Slijedi nervozna rasprava izmeu onih koji su u autobusu i onih koji ne mogu ui. Voza/vozaica trai od putnika da se stisnu kako bi napravili mjesta onima vani, to oni mogu prihvatiti ili odbiti. Potom se sve uloge mijenjaju (djeteta i starije osobe, putnika koji su u autobusu i onih koji ne mogu ui). li dijete trebalo ustupiti mjesto starijoj osobi ako je bilo umorno? *Jeste li vi bili u slinoj ? *Je situaciji? *Kako ste se tada osjeali? *Jeste li starijoj osobi pokuali objasniti zato joj ne
ustupate mjesto, ili ste utjeli? *Kako je reagirala starija osoba? *Kako su reagirali ostali putnici? *Je li vama netko ustupio mjesto u autobusu (tramvaju, trgovini)? Tko? Zato? *Kome sve treba ustupiti mjesto u autobusu (tramvaju i sl.)? *Tko ima prvenstvo meu njima?
Kako je drugima
Zadaci: vjebanje empatije. Kljune rijei: empatija. Razred: 2., 3. i 4. Povezivanje: tjelesna i zdravstvena kultura, sat razredne zajednice. Materijali: nema posebnih. Tijek aktivnosti:
360
1 Uenici i uenice podijeljeni su u est grupa. Svi imaju isti zadatak. Na dogovoreni znak svi
trebaju stati na jednu nogu i tako ostati to due. Kad netko dodirne drugom nogom pod, grupa ispada iz igre. Pobjeuje ona grupa iji lanovi najdue ostanu na jednoj nozi. Slijedi razgovor u kojem treba naglasiti da bi u drugoj igri, u kojoj se trai neka druga sposobnost, moda pobijedila druga grupa. grupu koja je izgubila: *Kako ste se osjeali kad ste shvatili da ste izgubili? *Jeste li odmah ? Za traili krivca, onoga tko je prvi spustio nogu? *to ste osjeali prema njemu/njoj? *Kako ste se prema njemu/njoj ponaali zbog gubitka? *Kako se osjeala osoba zbog koje je grupa izgubila (tuno, povrijeeno, odbaeno itd.)? *Je li takav odnos grupe u redu? Zato jest? Zato nije? grupu koja je pobijedila: *Kakav je osjeaj biti u pobjednikoj grupi? *Kako ste to ? Za izraavali? *to ste osjeali prema protivnikoj grupi? *to ste lanovima protivnike grupe govorili nakon pobjede? *Je li to u redu? *to bi u takvim situacijama bilo prihvatljivo ponaanje? Napomena: Uitelj/uiteljica treba objasniti da se esto nalazimo u situaciji u kojoj o pobjedi odluuju nevane stvari ili okolnosti, kao i da se u drugoj situaciji ishod lako moe promijeniti u korist pobijeenih. Iako smo obino zaokupljeni samo pobjedom ili rezultatima koje elimo postii, uvijek je vano razumjeti kako se osjeaju protivnici, osobito ako su izgubili. Njima se takoer treba estitati i dati potporu, jer su i oni u igri dali sve od sebe. Takoer, vano je da se nitko ne osjea krivim i odbaenim zbog neuspjeha grupe.
2 U nastavku aktivnosti grupe mijenjaju uloge. lanovi pobjednike grupe zamiljaju da su

oni izgubili, a gubitnike grupe da su pobijedili. Iz tih pozicija govore o svojim osjeajima i objanjavaju zato su izgubili, odnosno pobijedili. Na kraju se razgovara o tome zato je vano moi biti "u tuoj koi".
D.5. Da bismo se bolje razumjeli

Ljudi se meusobno sporazumijevaju rijeima (pisanim ili izgovorenim), ali i gestama, mimikom i sl. Stoga se govori o verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji. Rijeima se najee razmjenjuju iskustva i prenose poruke, a neverbalnom komunikacijom pokazuju osjeaji. Verbalna i neverbalna komunikacija neprestano se proimaju i daju ton komunikaciji meu ljudima. O komunikaciji ovise dobri i uspjeni odnosi meu ljudima. Poznata je narodna izreka da lijepa rije otvara sva vrata. Svatko vie voli raditi, druiti se i ivjeti s osobom koja potuje sugovornika, koja zna sluati i koja kad govori upuuje pozitivne poruke. Nain komuniciranja ponekad je vaniji od sadraja koji se prenosi. Neki oblici komuniciranja izazivaju sukob i prijee mirno rjeenje (vikanje, prekidanje sugovornika, pokreti prijetnji i sl.). No postoje i oni oblici komuniciranja koji, ne samo da ne vode u sukob, nego i pomau u njegovu mirnom prevladavanju (aktivno sluanje, odgovarajua vrsta pitanja, geste i mimika koji odaju prihvaanje i sl.). Razvoj vjetina komuniciranja jaa osjeaj sigurnosti u sebe i u druge, a taj nam osjeaj pomae da se suoimo s problemom i traimo njegovo rjeenje. Uspjena komunikacija naziva se i mirnom komunikacijom. Onaj tko je sposoban komunikaciju prilagoditi potrebama i osjeajima druge osobe, poeljan je i prihvaen sugovornik. U ovom dijelu Programa uenici i uenice upoznaju dva bitna aspekta komunikacije koji pridonose mirnom rjeavanju sukoba: neverbalne poruke i aktivno sluanje. Pod naslovom Govor bez govorenja obrauju se neverbalne poruke. Kae se da ovjek govori i kad ne govori. Prema nekim istraivanja 35% ukupne komunikacije odvija se verbalnim porukama, a ak 65 % neverbalnim. Zabrinut pogled, uzdignut prst u zraku, pogled u pod itd., esto govore vie od bilo koje rijei. Neverbalne se poruke alju dranjem tijela, izrazom lica, pogledom, pokretima tijela i ruku, intonacijom glasa, dodirom, izborom odjee i sl. No, ljudi esto ne zapaaju te poruke, a nije sigurno ni da ih uvijek znaju "proitati", odnosno protumaiti na pravilan nain. Ni poiljatelj poruka ne mora biti svjestan da ih alje pa moe rijeima govoriti jedno, a tijelom ili izrazom lica drugo. Neke se poruke razliito itaju u razliitim kulturama. Nerazumijevanje neverbalnih poruka i odsustvo svijesti o njima mogu biti uzrok nerazumijevanja meu ljudima, dok usklaenost verbalne i neverbalne poruke moe pridonijeti boljoj i uinkovitijoj komunikaciji. Stoga je potrebno senzibilizirati uenike i uenice na neverbalne poruke, pomoi im u osvjetavanju njihove vanosti i potaknuti njihovu uporabu u mirnom rjeavanju sukoba. U tom procesu je uloga uitelja/uiteljice nezamjenjiva. Nain na koji govori, kree se u razredu, ton njegova/njena glasa i "govor tijela", mogu stvoriti poticajnu sredinu za razvoj samopouzdanja uenika i uenica, odnosno za njihovo samostalno i odgovorno donoenje odluka.
361
Poglavlje ujem te kad te sluam sadri aktivnosti namijenjene upoznavanju i vjebanju aktivnog sluanja. Aktivno sluanje temelj je dobrog i uspjenog komuniciranja. Nesporazuma i sukoba bilo bi vjerojatno znatno manje kad bi ljudi znali i htjeli sluati jedni druge i kad bi se sluajui znali staviti u poloaj druge osobe. Aktivno je sluanje vie od toga da se samo uje osoba koja govori. uti nije isto to i sluati. Sluanje podrazumijeva interes za drugu osobu i razumijevanje onoga to ona govori. Stoga je aktivno sluanje ujedno i odgovor onome koji govori, jer mu njime osoba koja slua pokazuje svoju zainteresiranost za njegov problem. Ona ne prekida govornika da bi govorila o sebi i svom problemu, ne pokazuje kako jedva eka da ga zaskoi protupitanjem i sl. Sukob najee nastaje zato to jedna strana ne slua i ne uzima u obzir stajalite i osjeaje druge strane. Znati sluati znai potivati, razumjeti i ne osuivati govornika. Ukratko, umijee sluanja je komunikacijska vjetina koja se ogleda u paljivom sluanju sugovornika i odgovaranju na ono to sugovornik govori.
362
Ako netko izlae svoj problem, osoba koja je vjeta u sluanju vodit e razgovor tako da govornik sam doe do rjeenja svog problema, jer krajnja odluka i jest na njemu. Kad je rije o sukobljenim stranama, aktivno sluati znai voditi razgovor tako da svaka strana ima moguost izrei svoje potrebe i osjeaje te svojom idejom pridonijeti zajednikom rjeenju problema.
U sluanju drugih, ljudi obino reagiraju na sljedee naine:
1. Davanje savjeta Ponekad osoba koja govori trai savjet i u tom sluaju on je dobrodoao. No ee se dogaa da onaj koji slua nie savjete i kad ne treba (tipa: Najbolje je uiniti..., Ja bih da sam na tvom mjestu ... i sl.), pa se govornik povlai i ne eli dalje govoriti o sebi, svojim osjeajima ili problemu i problem nije rijeen. 2. Interpretiranje na vlastiti nain Sluatelj djeluje pouavajue i patronizirajue (Znam to je tvoj problem ...) pa se govornik povlai ili je uvrijeen. 3. Umirivanje Umirivanje moe biti podrka kad govornik ima potrebu biti prihvaen. No najee ono znai umanjivanje ozbiljnosti problema, jer ga sluatelj omalovaava iskazima tipa "Ma, bit e bolje". 4. Propitkivanje Postavljanje niza pitanja je dobrodolo ako se trae dodatna objanjenja sukoba, kao npr. Gdje?, Kada?, Tko?, Kako se osjea u vezi s tim i sl., no previe zapitkivanja moe dovesti do toga da govornik ne stigne rei bit problema. 5. Prepriavanje i razumijevanje Sluatelj potie govornika da se suoi s problemom, da ga sagleda s drugog stajalita i da sluatelja prihvati s povjerenjem. Pritom e pomoi napomene sluatelja kao npr. Ti stvarno voli ..., Ti sebe vidi kao ..., Ti to doivljava kao ... i sl.
Znati aktivno sluati znai: obratiti pozornost na sugovornika, okrenuti prema njemu lice i stavom tijela pokazati punu prisutnost; sluati ga, dati mu priliku da izrazi osjeaje i ispria to ga mui; pomoi pitanjima tako da osoba sama poinje navoditi mogua rjeenja problema, postavljati pitanja otvorenog tipa, ne prekidati ga izjavama o sebi, ne dijeliti savjete i pouke dok on iznosi problem; poticati ga na iznoenje problema povremenim ponavljanjem onoga to je rekao (Znai, ti misli da ..., Povrijedilo te je to ... i sl.); ohrabriti sugovornika da ono rjeenje koje je sam odabrao i ostvari. Vjetina aktivnog sluanja se ui. Preduvjeti za uspjeno sluanje jesu potivanje sugovornika, sagledavanje problema iz njegova oita i elja da se komunikacija odvija bez nasilja. Jednako tako ui se i vjetina govorenja koja podrazumijeva da govornik govori tako da ne procjenjuje, ne prosuuje i ne napada drugoga, ne upada u rije i govori kad ga sugovornik uistinu moe sluati.
363
D.5.1. Govor bez govorenja

Govoriti tijelom
Zadatak: razumijevanje uloge neverbalne komunikacije u prenoenju poruka. Kljune rijei: neverbalna komunikacija. Razred: 3. i 4. Povezivanje: tjelesna i zdravstvena kultura, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, olovke, bojice. Tijek aktivnosti:
1 Uitelj ili uiteljica stoji pred razredom. Izgovara poruku iji sadraj nije u skladu s izrazom
lica, pokretima, mimikom, intonacijom glasa. Npr. "Jako sam zabrinut/zabrinuta zbog vaih problema". Pritom se smije i mae rukama. ste doivjeli poruku? Je li vas ona zbunila? Zato? *to ste uli? *to ste vidjeli? *Koja ? *Kako je poruka bila vanija: ona koju ste uli ili ona koju ste vidjeli? *Jesu li poruke koje primamo svakodnevno usklaene? *Jeste li imali priliku uoiti da se ono to vam govore roditelji (uitelj/uiteljica, prijatelj/prijateljica, susjedi itd.) ne slae s onim to oni ine (kako se ponaaju)? *Jeste li to uoili kod sebe? U kojim situacijama? *Je li to u redu? *to moe biti uzrok nesklada izmeu onoga to govorimo i kako se ponaamo?
2 Netko od uenika i uenica ponovi poruku, ali s usklaenom verbalnom i neverbalnom

porukom.
3 Uenici i uenice zatim rade na pisanom materijalu. Na kraju usporede svoje odgovore i
razgovaraju o razlikama. (Slika: ljutito lice, mae prstom, prijeti i govori: "Jako sam zadovoljan vama!") Pitanje za uenike i uenice: Vjeruje li onome to govori osoba na slici? Zato vjeruje? Zato ne vjeruje?
Prepoznaj
Zadaci: stjecanje vjetina prepoznavanja i upuivanja neverbalnih poruka osvjetavanje vanosti neverbalnih poruka. Kljune rijei: neverbalne poruke. Razred: 3. i 4. Povezivanje: sat razredne zajednice, tjelesna i zdravstvena kultura. Materijali: nema posebnih. Tijek aktivnosti: Uenici i uenice sjede u krugu. Prvi po redu je osoba A, a drugi osoba B i tako redom do kraja kruga (ako su djeca mlae dobi, tada slova A i B mogu primjerice biti Sunce, osobe B Mjesec i sl.). Osoba A spomene neki osjeaj (ako ne zna, uitelj ili uiteljica pomae pitanjima kao to su: Kako se osjea kad... ili Kakav/kakva si kad te netko naljuti, kada netko ne ispuni obeanje i sl.). Osoba B odglumi taj osjeaj (mimika, geste). Zatim uenici/uenice mijenjaju uloge. li vam bilo teko opisati kako ste osjeali? *Je li vam bilo teko pokazati osjeaj druge ? *Je osobe? *to je tee? Zato? *Je li tee svoje osjeaje prepriati rijeima ili pokazati pokretom, mimikom, glasom, ponaanjem? *ime se ljudi vie slue u izraavanju svojih osjeaja: rijeima ili ponaanjem? *Kako lake moemo shvatiti to drugi osjea: kad gledamo tu osobu ili kad nam ona prepriava svoj osjeaj?
364
Toplo hladno
Zadaci: prepoznavanje neverbalnih poruka u svakodnevnim situacijama imenovanje neverbalnih poruka. Kljune rijei: neverbalne poruke. Razred: 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, ploa, krede u boji. Tijek aktivnosti:
1 Uitelj ili uiteljica upisuje na plou u dva stupca pokrete, geste i druge oblike neverbalnih
poruka. Uenici i uenice nabrajaju one za koje misle da su znak prijateljstva, ljubavi, sree, prihvaanja i razumijevanja (kategorija toplo na ploi) i one za koje misle da su znak mrnje, neshvaanja, neprihvaanja, neprijateljstva (kategorija hladno na ploi).
pokretima lica, tijela, ruku i sl. izraavamo ljubav (prijateljstvo, radost itd.)? *Kada ? *Kojim vam je neugodno ili se sramite, kako se ponaate? *Kako se ponaaju posvaane osobe kad se susretnu? *Koje je ponaanje karakteristino za mrnju, (netrpeljivost, ogovaranje)? *Kako se ponaamo kad smo zaljubljeni? *Je li takvo ponaanje isto za sve ljude? Objasnite.
2 Cijeli razred sudjeluje u igri uloga. Dvoje djece dramatizira situaciju iz neke prie koja im je
dobro poznata, a ostali u odgovarajuem trenutku, kad prepoznaju gestu ili mimiku igraa, govore toplo ili hladno.
3 Uitelj/uiteljica podijeli pisane materijale i objasni: Djeco, na papiru se spominju situacije.

Vi ih trebate nadopuniti tako da pokraj svake napiete osjeaje ili misli koje u vama izaziva odreena situacija. Kada je zadatak gotov, svatko ita svoje odgovore redom kojim su situacije napisane. Odgovori se mogu nadopunjavati i komentirati. to mi govori kad ne govori? Napii to misli da ti netko eli poruiti: 1. kad te pomiluje po kosi 2. kad ti okrene lea dok govori 3. kad ide prema tebi rairenih ruku 4. kad plae pred tobom 5. kad ti tiho govori 6. kad ti se smije 7. kad zine i rairi oi dok govori 8. kad gleda u pod dok govori.
365
D.5.2.
ujem te kad te sluam
Sluam te,
ujem te
Zadaci: razvoj onih oblika komunikacije koji vode razumijevanju i mirnom rjeavanju sukoba meu ljudima razvoj vjetina sluanja. Kljune rijei: neverbalna komunikacija, aktivno sluanje. Razred: 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, sat razredne zajednice. Materijali: prazan papir, olovke. Tijek aktivnosti:
1 Jedan uenik ili uenica dobiva uputu da pred razredom kratko ispria, npr. to mu/joj se ne
svia u televizijskom programu i zato, a drugi za to vrijeme trebaju pozorno sluati.
2 Nakon to uenik/uenica zavri, ostali zapisuju ono to je prethodno reeno to je mogue

tonije. Nekoliko uenika i uenica proita to su zapisali, a uenik ili uenica koji je govorio/ govorila kae slae li se s tim ili ne.
li vam bilo teko pamtiti i ponoviti izlaganje? Zato? *Bi li vam bilo lake da ste mogli ? *Je zapisivati tijekom izlaganja? Zato? *to moe biti uzrok iskrivljavanja? *to se dogaa ako ne sluamo paljivo to nam drugi govore? *Moe li nepaljivo sluanje biti uzrok sukobu? Objasnite?
3 Aktivnost se moe ponoviti vie puta, na razliite teme. Uputa uenicima i uenicama moe
biti da samo paljivo sluaju, bez zapisivanja, a zatim ponove to tonije.
Kad nitko ne slua

Zadaci: razvoj vjetine aktivnog sluanja poticanje uenika i uenica na solidarnost.
366
Kljune rijei: aktivno sluanje, solidarnost, egoizam. Razred: 3. i 4. Povezivanje: sat razredne zajednice. Materijali: nema posebnih. Tijek aktivnosti:
1 Jedan uenik ili uenica pria pred razredom kako je taj dan iao/ila do kole. Ostali
istovremeno govore ili priaju meusobno. cijeli razred: *Jeste li uli govornika/govornicu? *to je ona/on govorio/govorila? *Kako ? Za ste se osjeali dok ste gledali govornika/govornicu kojega/koju niste sluali? *Koju poruku aljemo drugima ako ih ne sluamo kad nam neto hoe rei? *Je li to prihvatljivo ponaanje? *Kako se mi osjeamo kad nam to drugi ine? *Kako nazivamo osobe koje ne ele sluati druge, a stalo im je da ih drugi sluaju? *to treba uiniti kad nismo raspoloeni sluati druge? onoga tko je govorio: *Kako si se osjeao/osjeala kada su za vrijeme tvoga izlaganja drugi ? Za takoer govorili? *to si uinio/uinila da te sluaju? *Je li ti to uspjelo? *Jesi li se kada naao/ nala u slinoj situaciji? Napomena: Uitelj/uiteljica treba naglasiti da sluanjem dajemo do znanja drugoj osobi ne samo da elimo uti to nam ona eli rei, nego i da nam je stalo do nje, da je potujemo.
2 Aktivnost se moe ponoviti s drugim uenicima i uenicama i na druge teme (Moj omiljeni
dan u tjednu, to najvie volim jesti i sl.).
elim da me
uje
Zadaci: osvjetavanje vanosti sluanja sugovornika razvoj sposobnosti uivljavanja u situaciju osvjetavanje vanost usklaivanja verbalnih i neverbalnih poruka u komunikaciji. Kljune rijei: aktivno sluanje, verbalne i neverbalne poruke. Razred: 3. i 4.
Povezivanje: sat razredne zajednice. Materijali: ploa, krede. Tijek aktivnosti:
1 Na poetku aktivnosti uitelj ili uiteljica objasni uenicima i uenicama to trebaju uiniti.
Dvoje odigraju scenu pred razredom. Jedan drugome pria neki zamiljeni ili stvarni dogaaj (npr. dobio je raunalo za roendan), a ovaj na sve mogue naine pokazuje da ga to ne zanima i da ne slua (ogledava se, okree lea, zijeva, pie SMS poruke i sl.). Uloge u paru se izmjenjuju. Igra se moe ponoviti s drugim parovima. si se osjeao/osjeala dok si priao/priala, a prijatelj/prijateljica te nije sluao/sluala? ? *Kako *to ti je najvie smetalo? *Kada se nae u takvoj situaciji, pomisli li da bi bilo dobro isto njemu/njoj uiniti? *Bi li time rijeio/rijeila problem? Objasni? *to bi bilo najbolje uiniti?
2 Nakon igre, uenici i uenice uz pomo oluje ideja nabrajaju prihvatljiva i neprihvatljiva
ponaanja meu sugovornicima. Uitelj/uiteljica njihove odgovore pie na plou u dva stupca: "Kako pokazujemo da sluamo onoga tko nam govori" i "Kako pokazujemo da ne sluamo onoga tko nam govori".
367
Nacrtaj to ti opisujem
Zadatak: uoavanje uloge verbalnih poruka u nastanku nesporazuma i sukoba. Kljune rijei: verbalne poruke, nesporazum, sukob, aktivno sluanje. Razred: 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal (crtei), prazan papir, olovke, bojice. Tijek aktivnosti: Napomena: Prije poetka aktivnosti, uitelj/uiteljica objasni da i poruka rijeima moe dovesti do nesporazuma pa i sukoba, jer ljudi jednu te istu rije mogu razumjeti i tumaiti na razliite naine. Uenici i uenice rade u parovima. Sjede jedan pored drugoga, ali su jedan drugome okrenuti leima. Jedan u paru dobiva jednostavan crte, npr. kuu i neobian automobil ispred nje, a drugi po njegovim uputama pokuava nacrtati isti crte, ne gledajui izvorni. li teko crtati po uputama? Zato? *Kad ste imali najvie potekoa? *Jesu li upute bile ? *Je jasne? *Je li vas nerviralo kad niste razumjeli poruku? *Mogu li nejasne verbalne poruke dovesti do sukoba? Objasnite. *Trudite li se vi biti jasni kad traite neto od drugih ili im neto govorite? *Kako to postiete? *Smeta li vam ako vas ne razumiju odmah? Zato?
D.6. Kako do cilja

Za razliku od natjecanja u kojemu je postavljen jednak cilj za sve, a do njega se dolazi pobjeivanjem protivnika, suradnja vodi zajednikom cilju koji znai pobjedu za sve. Suraivati moe dvoje ljudi, grupa ljudi meusobno, jedna grupa s drugom itd. Suradnja znai interakciju osoba koje nastoje doi do nekog cilja razmjenom miljenja i dogovorom. Suradnja je preduvjet i posljedica mirnog rjeavanja sukoba. Da bi se ona ostvarila, potrebno je sluati drugoga, prihvatiti pravila grupe, poticati druge lanove na sudjelovanje i osobno se zaloiti za zajedniki uspjeh. Suradnja zahtijeva, ali i razvija, odgovornost i samostalnost. U timskom radu pojedinac spoznaje vanost doprinosa svakoga lana, odnosno potrebu uzajamne potpore u postizanju zajednikog cilja.
368
U takvom radu priliku imaju i bolji i loiji. Svi doivljavaju uspjeh tima kao svoj osobni uspjeh, to potie njihovu motivaciju. U suradnji nema pobjednika i pobijeenih, kao to je to u natjecanju, u kojemu se oni koji gube obeshrabruju za daljnje napore. Suradnja poveava unutarnju motivaciju za uenje, a nagrada je zadovoljstvo potaknuto svijeu o vlastitom doprinosu "zajednikoj stvari". Ona poveava i odgovornost prema drugim lanovima tima, jer samo meusobno pomaganje osigurava rezultat. Nadalje, suradnja potie traenje informacija, kreativno i kritiko miljenje te koritenje znanja, informacija i vjetina u rjeavanju zamiljenih ili stvarnih problema. No u kolskim se uvjetima ne postiu svi ciljevi na isti nain. Proces stjecanja nekih znanja i vjetina daje najbolje rezultate ako se ui individualno. Vjebanje, primjerice, nekih praktinih vjetina (npr. skok u dalj, tablica mnoenja, uenje teksta napamet i sl.) daje dobre rezultate ako se uenje povee s natjecanjem. Suprotno tome, za razvoj kritikog i divergentnog miljenja, vjetina rjeavanja problema i socijalnih vjetina, najbolje su upravo suradnike tehnike uenja. Znati suraivati znai nauiti analizirati, organizirati, anticipirati, uvaavati, odluivati i rjeavati nejasnoe, probleme i sukobe.
Zagonetni predmet
Zadaci: razvoj svijesti o potrebi suradnje uoavanje prednosti suradnje nad natjecanjem razvoj suradnikih vjetina. Kljune rijei: suradnja, timski rad. Razred: 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, priroda i drutvo, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, prazan papiri, olovke, zagonetni predmeti (kreda, prometni znak). Tijek aktivnosti:
1 Prije poetka aktivnosti, provjerava se razumijevanje pojmova suradnja, suraivati, koje su

uenice i uenici upoznali u sklopu prethodne cjeline (ivot u demokratskom drutvu).
znae rijei suradnja, suraivati? *U kojim situacijama suraujete? S kim? *Zato ? *to je potrebno suraivati? *Na koji nain suraujemo u razredu (obitelji, s prijateljima/ prijateljicama, susjedima i sl.)? *Surauje li vaa kola s nekom drugom kolom? Kojom?
2 Uenici i uenice rade u grupama od est lanova. Trai se zagonetni predmet koji se otkriva
dogovorom i razmjenjivanjem informacija. Najprije svaki lan grupe dobije uputu (reenicu) na listiu papira. Nakon to proita svoju reenicu, pokua pogoditi o emu se radi i svoj odgovor zapie na papiri. Zatim lanovi grupe jedni drugima itaju svoje reenice i zajedno pokuaju otkriti o kojem zagonetnom predmetu je rije. Grupe mogu pogaati isti ili razliite predmete. Zagonetni predmet (kreda) 1. Bijele je boje. 2. Lako se lomi. 3. "Hvata" se za povrinu, a nije ljepilo. 4. Rabi se u koli. 5. Kad se potroi, uzima se novo. 6. Moe zaprljati ruke kad se koristi. Zagonetni predmet (prometni znak) 1. Stoji uz kolnik, a nije stup. 2. Moe biti okruglo, etvrtasto ili u obliku trokuta. 3. Kad prolazi ulicom, pogleda u to. 4. Ponekad, kad to ne vidi, moe doi do prometne nezgode. 5. Nalazi se kraj svake kole. 6. Njegovo znaenje svuda u svijetu je isto.
369
? *Je li bilo teko odgonetnuti o emu je rije? *Jeste li meusobno suraivali? Kako? *Je li
suradnjom lake ili tee doi do rjeenja? Zato? *to se suradnjom jo moe nauiti?
3 Uenici i uenice mogu na isti nain, radei u grupama, slagati pjesmu. Svatko na papiru
dobiva jedan stih poznate pjesme. Svaki uenik i uenica proita svoj stih, a onda svi zajedno slau pjesmu. Jedan uenik ili uenica iz svake grupe ita pjesmu koju je sloila ta grupa. Potom se s uenicima i uenicama razgovara o nainu na koji su slagali stihove, to im je u tome pomoglo, jesu li jedni drugima pomagali i kako, i sl.
'Uhvati' stolicu
Zadaci: produbljivanje razumijevanja prednosti suradnje pred natjecanjem poticanje izraavanja zadovoljstva zbog uspjeha postignutog suradnjom. Kljune rijei: suradnja, natjecanje. Razred: 2., 3. i 4. Povezivanje: tjelesna i zdravstvena kultura, sat razredne zajednice. Materijali: stolice.
Tijek aktivnosti:
1 U sredini razreda u krug su sloene stolice, okrenute prema van. Jedna stolica je manje nego
je uenika i uenica u razredu Prije poetka aktivnosti, uitelj/uiteljica objanjava igru. U prvoj varijanti igre svi lagano tre u krug, a na dogovoreni znak uitelja/uiteljice (pljesak rukama, udarac o stol i sl.) svi sjednu. Onaj tko ostane bez stolice, ispada iz igre. Aktivnost se nastavlja tako da se svaki put jedna stolica oduzima iz kruga sve dotle dok ne ostane dvoje djece koja se natjeu oko jedne stolice, a svi "gubitnici" gledaju sa strane.
2 U drugoj varijanti igre takoer se oduzima po jedna stolica, ali svi moraju nai svoje mjesto,
to znai da moraju sjesti nekome u krilo. Kako igra odmie, sve vie uenika i uenica sjeda na jednu stolicu, pa vie i ne sjede u krilu, nego se samo naslanjaju na one koji sjede. No u igri nema gubitnika. Svi sudjeluju, a igru esto prati mnogo smijeha.
370
je igra bila zabavnija, prva ili druga? Zato? *U kojoj ste igri vodili brigu samo o sebi, a ? *Koja u kojoj i o drugima? *Koja je, dakle, razlika izmeu natjecanja i suradnje? *Koje su prednosti suradnje? *Ima li i natjecanje svojih prednosti? Kojih? Napomena: U zakljuku treba naglasiti da je suradnja usmjerena zadovoljavanju interesa svih, a natjecanje samo zadovoljavanju interesa pojedinca, zbog ega se i javlja sukob interesa.
Osvajanje blaga
Zadaci: armiranje suradnje s drugaijim od sebe poticanje osjeaja zadovoljstva zajednikim radom. Kljune rijei: suradnja, solidarnost. Razred: 2., 3. i 4. Povezivanje: sat razredne zajednice. Materijali: knjiga, globus itd. Tijek aktivnosti: Uenici i uenice simuliraju potragu za teko dostupnim blagom. Blago je u kutu uionice (npr. neka knjiga). Na desetak metara uokolo je voda. Blago smije uzeti samo jedna osoba i to samo ako ne smoi noge u vodi. Uenici i uenice zajedniki trae rjeenje. Naime, do blaga se moe doi na rukama (jedan "hoda" na rukama drugih koji stoje u nizu) ili hodajui po prstima svih koji, stojei jedan do drugoga, ine "lanac". Na takav ili slian nain zadatak je rijeen, svi su pobjednici jer zadatak ne bi bio rijeen bez suradnje pa je i veselje zajedniko. li se zabavljali u ovoj igri? *to vam je bilo najzanimljivije? *to vam je bilo najtee ? *Jeste tijekom rjeavanja problema? *Kako ste doli do rjeenja? *Jeste li zadovoljni njime? *Postoji li jo koji nain da se problem rijei? Koji? *Moe li se problem rijeiti bez pomoi grupe?
D.7. Rijeimo problem zajedno

Mirno rjeavanje sukoba predstavlja proces u kojem se donose odluke s ciljem izbjegavanja nasilja kao rjeenja sukoba. Do rjeenja se nastoji doi putem koji ukljuuje kreativno miljenje, uvaavanje potreba i osjeaja druge strane, nenasilnom komunikacijom i suradnjom. U mirnom rjeavanju sukoba nema pobjednika i pobijeenih. Doprinos rjeavanju daju svi sudionici sukoba. Ovdje se tenju za kontrolom i dominacijom nad drugom osobom zamjenjuje tenja za zajednikim traenjem rjeenja, jer je i problem zajedniki. Ne moe se svaki sukob rijeiti mirnim putem. Mnoga se pitanja javljaju kada su dvije ili vie osoba u sukobu. Ponekad ni sami sudionici sukoba ne znaju to ele, ponekad nisu dovoljno empatini ili spremni na suradnju, ponekad interesi ili emocije zamagljuju sva rjeenja osim onoga koje "vodi u pobjedu", ponekad se u sukob unosi teak teret prolih iskustava, ponekad se dogaa da strane nisu jednako "jake", a ponekad jednostavno nedostaju vjetine mirne komunikacije ili pak elja da se sukob rijei mirnim putem. Sukob se ne rjeava izvana. I onda kada postoji posrednik, odluka je na sudionicima. Posrednik je manje optereen emocijama koje su izazvane koniktnom situacijom, pa mnogo toga moe sagledati objektivno. No on ne smije davati savjete ili "gotove recepte" ili, pak, osuivati strane u sukobu, ve im treba pomoi da same, korak po korak, dou do rjeenja koje im je obostrano prihvatljivo. Pritom svaka strana u sukobu mora biti spremna sagledati situaciju iz perspektive drugoga, ali i biti spremna dati ustupke drugoj strani kako bi se pregovaranjem dolo do kompromisa ili konsenzusa. Rjeavanje sukoba ovisi i o prirodi sukoba. Sukobi u kojima su interesi i potrebe manje izraeni, emocije slabije i stavovi manje kruti, rjeavaju se lake od onih u kojima je "ulog" vei. Vjetine mirnog rjeavanja sukoba mogu se nauiti. Nenasilna komunikacija, razumijevanje meuljudskih odnosa, emocija i motiva ponaanja, vjetine promjene oita i gledanje na problem oima drugoga, oslobaanje od stereotipa i spremnost za suradnju, mogu potencijalno destruktivnu snagu sukoba usmjeriti u stvarnu konstruktivnu snagu, koja mijenja smjer sukoba od mogueg nasilja prema miru. Mirno rjeavanje sukoba jaa osjeaj samopouzdanja, potie na uoavanje pozitivnih osobina drugih, jaa povjerenje u druge, njeguje spremnost na pruanje pomoi i potpore drugima te jaa osjeaj vlastite kompetencije i odgovornosti. Kad se nau u koniktnoj situaciji, ljudi obino reagiraju na neki od etiri mogua naina: odustajanje, povlaenje Iako je mogue nasilje izbjegnuto, povlaenje ne donosi rjeenje problema nego samo trenutno "primirje" kojim se problem odgaa. No ponekad se treba povui ("pametniji poputa"), npr. kada je sukob slabijeg intenziteta, kratkotrajan i s nepoznatom osobom (npr. verbalni sukob na ulici, u prometu i sl.). pokornost Vrlo je slino povlaenju. Nasilje je izbjegnuto, jer "pokorna osoba" uvaava prava i potrebe druge strane. No ona istodobno zanemaruje svoja prava, potrebe, osjeaje
371
i interese. Problem ostaje, a "pokorna strana" ostaje nezadovoljna i esto razvija negativnu sliku o sebi. agresivnost Sukob se pretvara u nasilje (verbalno, ziko, psihiko). Agresivna osoba se zauzima za sebe i svoja prava na nain da time ugroava prava drugoga. Problem se ini rijeen, no zapravo se poveava, to moe dovesti do veih sukoba. asertivnost Asertivno se ponaati znai zauzeti se za sebe, svoja prava i osjeaje, ali tako da nisu ugroena prava i osjeaji drugoga. Tim se nainom ovladava problemom, a ne osobom, zbog ega se problem moe rijeiti na obostrano zadovoljstvo, a meusobni odnosi produbiti i pritom zadrati dostojanstvo. U literaturi se spominje est bitnih koraka koji vode mirnom rjeavanju problema. Naglaava se da je za rjeenje sukoba vano da svaka strana ima priliku ispriati u emu je problem, izraziti svoje osjeaje, dati prijedlog moguih rjeenja i dogovoriti provedbu rjeenja u djelo.
Koraci u mirnom rjeavanju sukoba
1. Smirite se i razmislite koje su vae potrebe (ohladite se!) Svaki sukob prate osjeaji, ponekad tako burni da je gotovo nemogue objektivno sagledati situaciju pa se najprije treba "ohladiti". 2. Odredite problem Svaka strana u sukobu treba rei to je za nju bit problema. 3. Izrazite svoje osjeaje i potrebe Izrazite svoje osjeaje, miljenje, stavove i potrebe, ono to vas u svezi s problemom mui, a da ne napadate drugoga; koristite ja-reenice i odredite svoje osjeaje u odnosu na problem ("Ja se osjeam tuno kad ti uini ..."), a ne ti-reenice ("Ti si meni uinio to ..."). 4. Sluajte, saznajte to druga strana treba Pozorno sluajte drugu stranu dok iznosi svoje osjeaje i potrebe. Ne prekidajte ju kad procjenjuje problem i donosi sud o njemu. 5. Dajte ideje za rjeenje Oboje nabrojite to vie moguih rjeenja; ne odbacujte unaprijed nijedan prijedlog kao lo. 6. Odaberite najbolje rjeenje, dogovorite njegovo provoenje i pridravajte se dogovora Odredite rjeenje s kojim se obje strane slau, pregovarajte i budite spremni na kompromis (ustupke); dogovorite se o njegovu provoenju i pridravajte se dogovora. Djeca se esto ue da sukobe rjeava autoritet. Iz toga proizlazi navika da se u sukobu trai krivac kojega se onda napada. Djecu treba nauiti da u sukobu trae izlaz i napadnu problem, a ne da trae krivca. Da bi se problem mogao "napasti", treba ga upoznati, sagledati iz raznih oita, dogovoriti njegovo rjeavanje i ostvariti dogovoreno. Tim se postupcima moe doi do rjeenja koje je prihvatljivo za sve. No ono to je najvanije ti se postupci mogu nauiti.
372
Kako je sukob neto to se dogaa svima i u svakodnevnom ivotu, uenje vjetina mirnog rjeavanja sukoba i razvoj sposobnosti rjeavanja problema u komunikaciji s drugima neodvojivi su dio kolskog ivota. Predloene vjebe koje slijede mogu uenicima i uenicama pomoi da lake uoe prirodu sukoba, da obrate pozornost na ono to se u sukobu dogaa, da osvijeste svoje osjeaje i postupke kao i osjeaje i ponaanje drugih te da uvjebaju tehnike mirnog rjeavanja problema. Pritom je bitno ponaanje uitelja, njegovo znanje o tehnikama mirnog rjeavanja sukoba te strpljivost i spremnost na pomo uenicima i uenicama, a sve to u kolskom ozraju koje odie mirom, sigurnou, uzajamnim razumijevanjem i potovanjem, slobodom i solidarnou. Koraci u mirnom rjeavanju sukoba predmet su niza aktivnosti u ovom djelu Programa. Stoga bi bilo dobro izraditi poster s kratkim i razumljivim porukama koje bi uenicima i uenicama bile vodi u procesu uenja. Primjer takvog postera je sljedei:
Rijei sukob mirnim putem! napadni problem, ne osobu sluaj to ti druga strana eli rei potuj tue osjeaje (posramljivanje sugovornika nee rijeiti problem) reci to eli i to osjea, bez da nekoga osuuje razmiljaj o to vie naina na koje se problem moe rijeiti zajedno odaberite pravedno rjeenje i pokuajte ga ostvariti ne zaboravi da obje strane imaju problem i da obje trebaju pridonijeti njegovu pravednu rjeavanju
373
Kako biti fer

Zadaci: upoznavanje i primjena postupaka mirnog rjeavanja sukoba osvjetavanje uloga i odgovornosti svake strane u sukobu. Kljune rijei: sukob, mirno rjeavanje sukoba. Razred: 3. i 4. Povezivanje: sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, olovke, bojice. Tijek aktivnosti: Napomena: Budui da se mirno rjeavanje sukoba ui u igri (simulacija, igra uloga), planiranim aktivnostima i stvarnom ivotu, u razredu se moe odvojiti ili obiljeiti jedan prostor kao kuti sukoba. U poetku e se u Kutiu rjeavati simulirani sukobi i izvoditi aktivnosti vezane za mirno rjeavanje sukoba. No postupno e se on pretvoriti u prostor u koji djeca odlaze kad se pojavi stvarni sukob. Uitelj ili uiteljica im ne daje savjete nego im pomae da sami donose odluke i dou do rjeenja. U Kutiu se mogu staviti poruke i drugi pisani materijal koji pomae u procesu mirnog rjeavanja sukoba
Pravila u rjeavanju sukoba: Budi fer! 1. Potuj onoga s kim razgovara! 2. Sluaj bez prekidanja! 3. Govori o svojim osjeajima! 4. Ne napadaj drugoga! 5. Zajedno se potrudite da rijeite problem! Kad ja govorim o problemu, onda govorim: JA se osjeam ............... (reci kako se osjea). KAD TI ............... (objasni koji tui postupak ti smeta). ZATO jer mi to ............... (kai kako to to netko ini djeluje na tebe).
374
Slika: glava djeaka nagnuta prema djevojici, govori: JA se osjeam prevaren, KAD se ti ne doe igrati, ZATO jer onda mislim da me ne voli. Slika: velika usta i ispod njih uho na lijevoj strani; velika usta i uho na desnoj strani, okrenuta prema lijevoj; povezani su ukrtenim strelicama lijeva usta s desnim uhom i desna usta s lijevim uhom. Druga stranica za uenike i uenice: Slika: Jedan djeak svira trubu. Pored njega su djeak i djevojica, okrenuti jedno drugome. Djevojica kae (strip oblai): Idemo u napad! Djeak odgovara: Da, ali ne jedan na drugoga! Slika: Dvoje djece vue koveg. Na njemu pie: Moj problem. Tvoj problem. = Na problem! Sa strane dolaze strelice, jedna usmjerena na djecu na kojoj pie: Ne napadaj ovdje, a druga usmjerena na koveg, na kojoj pie: Ovdje napadaj! znai biti fer u sukobu? *to obino kae osobi s kojom si u sukobu? *Uspijete li se ? *to dogovoriti, nai zajedniko rjeenje? *Saslua li osobu s kojom si u sukobu? *Trai li da ona saslua tebe? Napomena: Vjetine mirnog rjeavanja sukoba uenici i uenice ne mogu nauiti kroz nekoliko primjera. No mnotvo izmiljenih primjera i rjeavanje stvarnih sukoba pomoi e im da sukob prihvate kao neto to je dio svakodnevnice i to se moe rijeiti mirno ako se potrude oko rjeenja. Uenici i uenice e takoer shvatiti da se neki sukobi ne mogu ni tako rijeiti, no i to je dio ivota, pa ih ne treba okruivati idealiziranim primjerima.
Ja mislim
Zadaci: izraavanje svojih stavova o rjeavanju sukoba prihvaanje aktivnog odnosa prema rjeavanju sukoba. Kljune rijei: rjeavanje sukoba. Razred: 3. i 4. Povezivanje: sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, olovke, bojice. Tijek aktivnosti: Uenici i uenice rade na pisanom materijalu. Na listi s tvrdnjama oznaavaju slau li se s pojedinom tvrdnjom ili se ne slau. Proitaj ove reenice. Pored onih s kojima se slae i misli da je to tako, zaokrui DA, a pored onih za koje misli da nisu tone, zaokrui NE. 1. Kad se netko od vrnjaka eli tui, najbolje je odmah se potui, pa je problem rijeen. 2. Kad se posvaa s prijateljem ili prijateljicom, najbolje je otii roditeljima ili uitelju ili uiteljici i poaliti im se da bi oni rekli tko je u pravu. 3. Kad se moj prijatelj ili prijateljica iz razreda eli igrati jedno, a ja drugo, najbolje je da se dogovorimo da svaku igru igramo pomalo. 3. Kad te netko udari, najbolje je da mu odmah vrati. 4. Sukob uvijek zavri svaom, tunjavom ili ratom. 5. Kad se tvoj prijatelj ili prijateljica pone prepirati s tobom, nije mu dobro okrenuti lea i otii jer bi moglo doi do pravog sukoba. 6. Kad ti netko kae da si glup/glupa, treba isto rei i ti njemu.
375
DA
NE
DA
NE
DA DA DA
NE NE NE
DA DA
NE NE
(Slika: grupa djece koja govori u zajednikom strip oblaiu: Ne zaboravi, cilj mirnog rjeavanja sukoba jest uiniti svakoga pobjednikom!) Napomena: Ova su pitanja poticaj za razgovor i raspravu pa ne treba traiti tko ima "tone", odnosno "netone" odgovore. Stoga nakon to netko proita svoje odgovore, ostale treba upitati slau li se svi, zato ne, to misle da je tono i sl. Valja ee naglasiti da se u mirnom rjeavanju sukoba odluke donose zajedniki.
Kako podijeliti igra

ke
Zadaci: poticanje aktivnog odnosa prema sukobu osvjetavanje vlastite uloge u odluivanju o sukobu. Kljune rijei: sukob, rjeavanje sukoba. Razred: 3. i 4. Povezivanje: sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, olovke, bojice. Objanjenje: U rjeavanju sukoba odluke se donose zajedniki. Uenici i uenice trebaju uvidjeti da u rjeavanju pojedine situacije treba aktivno sudjelovati i da svatko ravnopravno odluuje o izboru.
376
Tijek aktivnosti: Napomena: Uenici i uenice trebaju shvatiti da se u mirnom rjeavanju sukoba odluke donose zajedniki. Svi trebaju sudjelovati u rjeavanju problema, svatko ima pravo rei to misli i svatko je odgovoran za provoenje zajednike odluke.
1 Uenici i uenice rade na slikovnom materijalu.

kola je na dar dobila komplete Lego-kocaka za uenike i uenice od prvog do etvrtog razreda, ali kompleta nema dovoljno. Dvoje uenika dobivaju po jedan. S kim bi ti najradije dijelio/dijelila igraku? Slike (likovi djece spolno nedenirani) i tekst u oblaiima: 1. A Ja hou da oboje slaemo ono to ja predloim. 2. B Gledaj mene, ja u ti pokazati kako emo slagati kocke. 3. C Meni se ne da slagati Lego-kocke. 4. D Idemo se dogovoriti to emo zajedno slagati od Lego-kocaka. 5. E Ja u slagati neto svoje, a ti uzmi pola i slai za sebe. 6. F Ti nema pojma, pusti mene. 7. G Ti reci to da slaemo, ti e to bolje predloiti i slagati. li sebe prepoznali na nekim sliicama? Na kojima? *Kako biste opisali situacije u ? *Jeste svakom pojedinom prikazu (slaganje po naredbi, slaganje pokazivanjem, nezainteresiranost za slaganje, slaganje dogovaranjem itd.)? *Koje osobine ima dijete u svakom pojedinom prikazu? *Koja su ponaanja poeljna? *Koje sliice prikazuju suradniku igru? *Po emu to znate?
2 Situacije se mogu odigrati kao igre uloga. Uenici i uenice u paru igraju pojedine situacije iz
slikovnog materijala.
Kako ja sudjelujem
Zadaci: primjena steenih znanja i vjetina u koniktnoj situaciji odluivanje o akciji. Kljune rijei: sukob, rjeavanje sukoba. Razred: 3. i 4. Povezivanje: sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, olovke, bojice. Tijek aktivnosti: Aktivnost se izvodi kao igra simulacije, nakon ega slijedi razgovor. Uenici i uenice rade na pisanom i slikovnom materijalu. Prvi dio teksta koji je pria moe se i ispriati, a uenici i uenice dobivaju samo slike ivotinja s izjavama. Zamisli da je sunano popodne i da se igra s prijateljem ili prijateljicom na igralitu. Ti voli graditi kule ili dvorce od pijeska. Zapoeli ste gradnju zajedno, ali tvoj/tvoja prijatelj/ prijateljica ne eli vie to graditi. On/ona hoe sve sruiti i graditi pistu za automobile i za to treba sav pijesak. to e uiniti? Hoe li se ponaati kao morski pas, sova, lisica, kornjaa ili medo? Slike ivotinja koje govore u "oblaiima": MORSKI PAS Ja hou graditi dvorac. To smo se i dogovorili. Dvorac je zanimljiviji. Ti sad ne moe uzeti sav pijesak. SOVA LISICA KORNJAA MEDO Ja hou graditi dvorac, a ti bi htio/htjela graditi pistu. Moda moemo smisliti dvorac oko kojega je pista, pa emo zajedno graditi oboje. Idemo danas graditi dvorac, a drugi put emo graditi pistu od sveg pijeska. Neu se vie igrati. Neu razgovarati s tobom. Pa, dobro. Idemo graditi pistu kad ti tako hoe.
377
ste ivotinju odabrali? Zato? *Koja je razlika u ponaanju izmeu, primjerice, morskog ? *Koju psa i lisice (sove i kornjae, kornjae i mede; morskog psa i mede itd.)? *Koju biste ivotinju najradije imali kao suigraa? Zato? *Koju ivotinju nikako ne biste htjeli za suigraa? Zato? *Koja ivotinja je najpametnija? Zato?
Sve
anost u koli
Zadatak: vjebanje vjetina mirnog rjeavanja sukoba. Kljune rijei: mirno rjeavanje sukoba. Razred: 3. i 4. Povezivanje: sat razredne zajednice. Materijali: videokaseta s nekim poznatim djejim lmom, razliiti glazbeni instrumenti.
Tijek aktivnosti:
1 Uitelj ili uiteljica ispria priu kao poticaj za razgovor i igru uloga.
U koli se pripremala sveanost. Nakon nastave, do sveanosti je ostalo jo sat vremena. Vani je jako padala kia i svi su ostali u razredu. Pola razreda eljelo je gledati lm, a druga polovica svirati na glazbenim instrumentima koje su pripremili za sveanost. Kad je lm zapoeo, grupa uenika i uenica poela je svirati. Oni koji su gledali lm, pojaali su ton da bi bolje uli. Svirai su poeli svirati jo glasnije, a oni drugi su pojaali ton. U razred je uao uitelj ili uiteljica... mislite to se dogodilo nakon ulaska uitelja/uiteljice? *Govori li pria o sukobu? Zato ? *to je dolo do sukoba? *Je li sukob rijeen poveanjem tona, odnosno glasnijim sviranjem? Objasnite. *Kako se sukob mogao sprijeiti? *Tko je rijeio problem? Kako? *Treba li uitelj/ uiteljica rjeavati sukobe u razredu? *Zato treba? Zato ne treba? *to je pametnije: da uitelj/uiteljica rjeava sukobe u razredu ili da to uine sami uenici/uenice izmeu sebe?
378
2 Aktivnost se moe nastaviti kao igra uloga. Jedan uenik ili uenica je uitelj ili uiteljica, a
ostali se podijele u dvije grupe. Jedna gleda lm, druga svira ili pjeva. U trenutku natjecanja u nadglasavanju u razred ulazi "uitelj ili uiteljica". Dogovara se da igra zavri rjeenjem koje su uenici i uenice spomenuli u prethodnom razgovoru. Nakon toga, grupe mijenjaju uloge. kojoj ste se ulozi bolje osjeali? Zato? *Je li vam promjena uloga pomogla da bolje shvatite ? *U drugu stranu? Kako? *Zato je vano shvatiti kako se drugi osjea ili zato se ponaa na odreeni nain? *Bi li sukoba bilo manje kada bi ljudi vie razgovarali o tome kako se osjeaju?
to u
initi kad
Zadaci: osvjetavanje vlastite uloge u sukobu razumijevanje da sukob ovisi i o napadau i o napadnutoj strani. Kljune rijei: sukob, sukobljene strane, napada, napadnuti. Razred: 3. i 4. Povezivanje: sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, olovke, bojice. Tijek aktivnosti:
1 Uenici i uenice opisuju najnoviji sukob koji su nastojali rijeiti mirnim putem koristei ono
to su prethodno nauili, prema sljedeim natuknicama: Oko ega je izbio sukob? Tko je sudjelovao u sukobu? Koji postupci mirnog rjeavanja sukoba su primijenjeni? to je bio rezultat mirnog rjeavanja sukoba?
2 Uenici i uenice rade u paru koristei pisani materijal. Jedan/jedna u paru ita pitanja ili
sugerira to rei, a drugi/druga odgovara.
to obino uini kad ti se netko ruga? Pokuaj rei: Sanja, meni se ne svia kad mi se ruga. Reci mi to nije u redu. to obino uini kad te netko gurne? Pokuaj rei: Darko, ne svia mi se kad me netko gura. Molim te, prestani! to obino uini kad netko govori neistinu o tebi? Pokuaj rei: Jasna, ja sam nesretan/nesretna kad o meni govori neistinu. Reci mi zato si ljuta na mene.
Zadovoljni i nezadovoljni
Zadaci: sagledavanje problema s vie strana traenje rjeenja u koniktnim situacijama razmjenom miljenja. Kljune rijei: zadovoljstvo, nezadovoljstvo. Razred: 3. i 4. Povezivanje: sat razredne zajednice. Materijali: ploa, krede u boji. Tijek aktivnosti:
379
1 Uitelj/uiteljica razgovara s uenicima i uenicama o tome kada su i ime zadovoljni u koli,

kod kue, s prijateljima i prijateljicama itd. Odgovori se piu na plou u dva stupca koji se podijele na tri dijela: Zadovoljni kola, kua, prijatelj/prijateljica i Nezadovoljni kola, kua, prijatelj/prijateljica. li zadovoljni svojom kolom? *ime ste osobito zadovoljni u koli? *to vas ini ? *Jeste nezadovoljnima u koli? *to vas veseli kod kue? *to vas ini nezadovoljnima kod kue? *Jeste li zadovoljni svojim prijateljima/prijateljicama? *Kada vas oni/one ine nezadovoljnima?
2 Slijedi razgovor o tome kako bi se pojedino nezadovoljstvo moglo pretvoriti u zadovoljstvo,

tko bi to trebao uiniti, kako i sl. Stariji uenici i uenice jedni drugima daju savjete. Mogu ispriati neku konkretnu situaciju u kojoj su se osjeali loe. Ako su je rijeili mogu navesti kako, a ako nisu, mogu zatraiti pomo od svojih prijatelja i prijateljica. U rjeavanju problema sudjeluju svi koji ele. Svaka ideja je dobrodola, nema glupih prijedloga, no na kraju oni kojima se upuuju savjeti trebaju rei koji prijedlog im je najprihvatljiviji.
Tko je pobjednik
Zadaci: razvoj interesa za mirno rjeavanje sukoba primjena steenih znanja i vjetina mirnog rjeavanja sukoba. Kljune rijei: mirno rjeavanje sukoba. Razred: 3. i 4. Povezivanje: sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, olovke, bojice.
Tijek aktivnosti:
1 Uenici i uenice rade na pisanom i slikovnom materijalu.

Slika 1: Na slici su dvije djevojice. Jedna je na ljuljaki, a druga ju gleda. Govore u "strip oblaiima": Ona koja stoji: "Sii da se mogu i ja ljuljati!" Djevojica na ljuljaki: "Ba neu!" 1. to misli kako se osjea djevojica koja stoji pored ljuljake? 2. to misli kako se osjea djevojica na ljuljaki? 3. to bi uinio/uinila da si na mjestu one koja stoji? 4. to bi uinio/uinila da si na mjestu one koja se ljulja? 5. Koje bi rjeenje bilo pravedno? Zato? 6. Koje bi rjeenje bilo nepravedno? Zato?
380
Slika 2: Lik tree koja govori (u oblaiu): Ako se sad "poupaju", tko e se ljuljati?
2 Uenici nastavljaju raditi na pisanom i slikovnom materijalu.

eli li pokuati uspjeno rijeiti problem, odaberi neto iz kruga dobrih ideja. Slika 3: Krug dobrih ideja podijeljen je u obliku torte na 11 kriki. Na vanjskom rubu pie: Krug dobrih ideja za mirno rjeavanje sukoba. Tri krike oznaene su upitnikom. U njih uenici i uenice upisuju to ele. U ostalim krikama pie redom: 1) podijeli veselje, ali i problem; 2) pomozi drugima koji imaju problem; 3) ispriaj se; 4) naali se da nekoga razveseli; 5) pristani na pravedan dogovor; 6) daj ansu drugome; 7) sluaj; 8) budi spreman/spremna na suradnju; 8) odlui to je najbolje za rjeenje problema. Uenici i uenice biraju one krike koje smatraju najvanijima za rjeavanje problema. ste sve odabrali iz Kruga dobrih ideja za mirno rjeavanje sukoba? *to ste upisali u ? *to krike s upitnikom? *Zato mislite da je to najbolje za mirno rjeavanje sukoba? *Koje rjeenje je tebi osobno najblie?
Odluka nije laka

Zadaci: kreativno rjeavanje problema u izboru i odluci primijeniti vjetine mirnog rjeavanja sukoba. Kljune rijei: sukob generacija. Razred: 3. i 4. Povezivanje: sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, olovke, arena kutija ili eir, prazni papirii, ploa, kreda. Tijek aktivnosti:
1 Uenici i uenice rade u grupama po troje. Svim grupama se podijeli kratka pria koja govori
o jednom problemu. lanovi grupe se dogovore kako ga rijeiti i to upiu na papiri. Svi
se papirii ubace u eir (ili arenu kutiju). Netko izvlai jedan po jedan papiri i proita rjeenje, koje se zapie na plou (po potrebi skraeno). Svi razgovaraju o prednostima i nedostacima svakog pojedinog rjeenja. Juer sam se nakon kole zadrao/zadrala s prijateljima i prijateljicama u igri. Pozvali su me i znao/znala sam da ako se ne odazovem i ne doem se igrati, drugi put me nee zvati. Bojao/ bojala sam se da ne izgubim prijatelje/prijateljice. Kui sam doao/dola kasno. Mama i tata su bili jako ljuti, jer su se zabrinuli da mi se neto dogodilo. Poeli su vikati ... vam se rjeenje ini najboljim? Zato? *Koje su njegove prednosti, a nedostaci? *Jeste li ? *Koje imali priliku primijeniti takvo rjeenje?
2 Pojedine se situacije mogu odigrati kao igra uloga.
381
D.8. Mir sa sobom, tobom i cijelim svijetom
Cjelina Izgradnja i uvrenje mira: Uenje za mirno rjeavanje sukoba zavrava aktivnostima u kojima se uenici i uenice ponovno vraaju temi mira. U prethodnoj cjelini, ivot u demokratskoj zajednici: Uenje za demokratsko graanstvo, miru se pristupilo kao jednoj od najvanijih pretpostavki izgradnje, ouvanja i razvoja demokratske zajednice. Ovdje se mir obrauje kao polazite i cilj rjeavanja sukoba meu ljudima i uspostavljanja kvalitetnijih meuljudskih odnosa na razini pojedinca, grupe, lokalne zajednice, drave i meunarodne zajednice. Mir se ne shvaa kao puko odsustvo sukoba i rata nego kao dinamian razvojni proces tijekom kojega pojedinci, grupe i narodi svijeta pronalaze djelotvorne oblike suivota s osloncem na zajednike vrijednosti, kao to su potivanje ljudskih prava i sloboda, jednakosti i nediskriminacije, razliitosti i pravde. Bez potivanja jednakog dostojanstva svih, socijalne i ekonomske pravde na svim razinama, solidarnosti i vladavine prava, mir nije mogu, ali ni obratno bez mira se ne mogu ostvariti ni druge temeljne vrijednosti ovjeanstva. Mir, prije svega, znai razumjeti, priznati, potivati i promicati prava i pravdu na svim razinama bez ikakve diskriminacije. Iako mirno rjeavanje sukoba nije i ne moe biti jedini preduvjet za uspostavu i jaanje mira, on je svakako jedan od najdjelotvornijih mehanizama kojima se osigurava mir.
Mir nije stanje nego neprekidni proces odluivanja u kojemu svatko moe i mora sudjelovati. Mir je najvia vrijednost koju je mogue dostii pod uvjetom da se potuju ljudskih prava, jednakost i pravde. Mir ivi u demokratskom okruenju. Obrana mira zapoinje u glavama ljudi, u kojima zapoinju sukob i rat. Promicati mir znai vjerovati u budunost ovjeanstva. Mir ne dolazi sam po sebi. On se treba uiti, njegovati i razvijati. Miru moe pridonijeti svaki pojedinac, svaka zajednica i svaka drava, ovisno o tome kojim se naelima rukovodi u odnosu prema sebi i drugima. Mir kao proces koji se osigurava uenjem odreenih znanja i vjetina, izgradnjom odreenih stavova i prihvaanjem odreenih vrijednosti temeljno je polazite zavrnog dijela cjeline Izgradnja i ouvanje mira: Uenje za mirno rjeavanje sukoba. Za ostvarivanje zadataka u sklopu ove teme mogu se koristiti i aktivnosti o miru koje su obraene u cjelini ivot u demokratskoj zajednici: Uenje za demokratsko graanstvo (npr. Mir znai, Miroljubivo bie iz svemira, Simbol mira ili Mir nasuprot ratu).
Moja slika mira
Zadatak: shvaanje mira kao dinaminog procesa koji ovisi o odgovornosti svih. Kljune rijei: mir, rat. Razred: 2., 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, priroda i drutvo, likovna kultura, sat razredne zajednice. Materijali: prirunik Mirotvorni razred, prazni listovi papira/crtai papir, olovke, bojice. Tijek aktivnosti:
382
1 Uitelj/uiteljica sjeda u svoju stolicu, zatvori oi i pozove uenike i uenice da joj se u tiini
pridrue u matanju o miru u svijetu. Svatko za sebe zamilja zajednicu u kojoj vlada mir i u kojoj su on/ona i drugi ljudi sigurni i sretni. Nakon desetak minuta, uenici i uenice opisuju to su vidjeli u svojoj mati. Uitelj/uiteljica odgovore pie na plou u tri stupca: rijei kojima najee opisujemo mir rijei kojima najee opisujemo mirne odnose meu ljudima boje koje prevladavaju u naim opisima mira. se mir nalazi u naoj mati? *Kojim rijeima najee opisujemo mir? *Kojim rijeima ? *Kakav najee opisujemo mirne odnose meu ljudima? *Koje boje prevladavaju u naim opisima mira? *Je li mir kakvim ga zamiljamo iv, promjenjiv? *Kako se on mijenja, jaa? *Zato se kae da je svatko od nas odgovoran za mir, kao i za sukob? Objasni.
2 U nastavku aktivnosti uenici i uenice slikaju ili crtaju mir iz svoje mate. Na kraju se vodi
razgovor o likovima, oblicima i bojama koje prevladavaju u njihovim prikazima mira.
Otok mira
Zadaci: osvjetavanje mira kao temelja dobrobiti pojedinca, drutva i svijeta poticanje na aktivno zalaganje za mir u svojoj zajednici. Kljune rijei: suradniki odnosi, mir. Razred: 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, sat razredne zajednice,. Materijali: prazni papiri, olovke, bojice. Tijek aktivnosti:
1 Uitelj ili uiteljica predloi uenicima i uenicama da zamisle svoj Otok mira i da ga opiu
u pismu vrnjaku/vrnjakinji koji/koja ivi u zemlji zahvaenoj ratom. U pismu mu/joj daju do znanja da suosjeaju s njim/njom zbog strahota u kojima ive, zbog ega ga/ju pozivaju da sa svojom obitelji doe na Otok mira. U opisu se trebaju naglasiti prednosti ivota na Otoku mira i pravila kojih se treba pridravati kako bi se mir mogao ouvati.
383
2 Uenici i uenice, koji to ele, itaju svoja pisma i, po potrebi, obrazlau dijelove sadraja. Na
kraju se izabere nekoliko najboljih pisama koji se objave u kolskom listu ili poalju u neki asopis za djecu. Radovi se mogu izloiti na Dan kole ili uoi Meunarodnog dana mira (1. sijenja). izgledaju nai Otoci mira? *Tko su stanovnici tih otoka? *Mogu li stranci doi ivjeti ? *Kako na nae Otoke mira? *Kome je dozvoljen pristup na te otoke? *Kome je zabranjeno doi na te otoke? *Zamislite da svijet ine Otoci mira, kakvi bi tada bili odnosi meu ljudima, onima koji ive na istom otoku i onima koji ive na razliitim otocima? *to je bolje da je svijet jedan veliki Otok mira ili mnotvo takvih otoka? *U emu je razlika? Objasnite. *to svatko od nas moe uiniti da svijet postane i ostane mjesto mirnog ivota? Napomena: U zakljuku treba naglasiti da nema potrebe za postojanjem jednog jedinoga Otoka mira, ali da postoji potreba za dogovorom oko zajednikih pravila ponaanja na pojedinom otoku i izmeu otoka, kako bi se osigurao, uvrstio i jaao mir koji e svi uivati jednako.
Priznanje za promicanje mira

Zadatak: upoznavanje pojedinaca i organizacija posveenih promicanju mira. Kljune rijei: promicanje mira, mirotvorci. Razred: 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, strani jezik, priroda i drutvo, likovna kultura, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, fotograje poznatih mirotvoraca, pano, olovke. Tijek aktivnosti:
1 Podsjeajui ih na prethodne aktivnosti o miru (npr. Simbol mira), uitelj/uiteljica

razgovara s uenicima i uenicama o organizacijama i pojedincima koji su posveeni miru
i dobrobiti ljudi irom svijeta. (Ujedinjeni narodi, Vijee Europe, Amnesty International, Greenpeace, papa Ivan Pavao II., Majka Tereza itd.). Uz pomo nastavnika informatike i nastavnika stranog jezika ili starijih uenika i uenica, prikupljaju se odgovarajue fotograje i informacije o djelovanju pojedinaca i organizacija (Internet, knjinice i sl.). Uenici i uenice sastavljaju kratke tekstove koje sa slikom lijepe na veliki pano. Pano se moe postaviti na izlobi za Dan kole ili uoi nekog meunarodnog dana.
2 Uenici i uenice rade na zadacima iz radnog materijala:

Kad bih ja dodijelio/dodijelila priznanje za mir, dobili bi je svi koji Moje priznanje za mir bi izgledalo ovako (nacrtan je okvir u kojem uenici i uenice crtaju i piu to ele):
Drvo mira
384
Zadatak: promicanje ideje mira. Kljune rijei: mir. Razred: 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, priroda i drutvo, likovna kultura, sat razredne zajednice. Materijali: karton, raznobojni papiri, boje (tempere), kare, ploa, krede. Tijek aktivnosti: Uenici i uenice, zajedno s uiteljem/uiteljicom, izrauju Drvo mira na zidnom panou. Drvo je od kartona izrezano deblo s granama. Od arenih papira izrezuju se cvjetovi i listovi razliitog oblika i veliine na koje uenici i uenice piu poruke ili rijei koje povezuju s pojmom mira. Cvjetovi i listovi se lijepe po granama Drva mira, a mogu se dodavati i naknadno. Drvo se, zajedno s prethodnim radovima, moe izloiti na izlobi povodom Dana kole, meunarodnih dana (mira, kulturne raznolikosti, ljudskih prava i sl.), ili kao simbol promicanja mira u lokalnoj zajednici.
O
uvanje cjeline svijeta: u
enje za globalnu perspektivu
385
Razvoj novih tehnologija, neogranienost komunikacije, migracije, otvaranje svjetskih trita itd., samo su neke od promjena koje svijet ine sve manjim, ali i sve nesigurnijim za ivot. Izazovi s kojima se susree suvremeni ovjek ne odnose se samo na pitanje zatite ljudskih prava, priznanja razliitosti i osiguranja jednakosti i pravde za sve graane, grupe i narode, nego, tovie, na pitanje ouvanja temelja zdravog i odrivog ivota na planetu. Razvoj svijesti o povezanosti i ovisnosti meu ljudima mora se proiriti na sveopu povezanost ivota, kako bi se ponovno uspostavila veza izmeu ovjeka i prirode i ouvala cjelina svijeta, to je kljuna pretpostavka njegove odrivosti i razvoja. Krilatica Misli globalno, djeluj lokalno najbolje odraava taj novi pristup. Njome se istie uloga pojedinca u odreivanju pravca i dosega promjena u svijetu. Naglasak je na informiranosti, kritikom miljenju, aktivnom djelovanju za ope dobro, odgovornosti za svoje postupke i prihvaanju globalne perspektive u smislu razumijevanja sloene mree veza i ovisnosti u prirodnom i ljudskom svijetu, kao i izmeu ta dva svijeta. Prihvaanje globalne perspektive tijesno je povezano s prihvaanjem odgovornosti za budunost. To podrazumijeva ne samo posebna znanja i vjetine predvianja i planiranja od lokalne do globalne razine, nego i vjetine pregovaranja o budunosti, budui da ne postoji samo jedna vizija budunosti, kao to ne postoji ni samo jedan put da se do nje doe. Odgoj i obrazovanje vie je od mnogih drugih djelatnosti usmjereno budunosti. Generacije koje danas ulaze u osnovnu kolu zavrit e svoj radni vijek polovicom stoljea. One e ivjeti i raditi u svijetu znatno drugaijem od onoga koji danas poznajemo. Od kole se oekuje da kod mladih razvija otvorenost na promjene i optimizam glede budunosti, to nije ni jednostavan ni lako ostvariv zadatak. Sve manje mladih ljudi vjeruje da upravlja svojom sudbinom i sve vie ih sumnja u budunost svijeta. Oni su razoarani postojeim drutvenim institucijama, sumnjaju da nacionalne i svjetske voe istinski rade za ope dobro i strahuju pred posljedicama nekontroliranog koritenja prirodnih resursa i unitavanja okolia. Mnogi su izraziti pesimisti kad je rije o rjeavanju goruih problema ovjeanstva, kao to su jaz izmeu bogatih i siromanih zemalja, glad i nepismenost ogromnog dijela svjetskog stanovnitva, utrka u naoruanju i sl. Osjeaj besperspektivnosti i odsustvo opih vrijednosti esto dovode do nezainteresiranosti za zbivanja u drutvu, ali i do bezosjeajnosti, koristoljublje i nasilja.
Kod djece i mladih treba razvijati svijest da je njihova budunost dobrim dijelom ovisna o njima samima. Na eljenoj budunosti treba raditi, a ne pasivno ekati da se ona dogodi. U radu s najmlaima potrebno je krenuti od jednostavnih promjena koje oni neposredno mogu doivjeti, uz naglaavanje injenice da nita nije statino, da se sve mijenja. Promjene se deavaju u prirodi i drutvu, pojedincu, obitelji, njegovoj uoj i iroj zajednici. Uenje o planiranju i ostvarivanju promjena treba utemeljiti na osobnom iskustvu i neposrednoj okolini uenika i uenica te ih postupno pripremati za razumijevanje promjena i sudjelovanje u njima na drugim, viim razinama. Sredinji cilj posljednje cjeline Programa koja nosi naslov Ouvanje cjeline svijeta: Uenje za globalnu perspektivu jest razumijevanje povezanosti i meuovisnosti svijeta, ali i stjecanje vjetina i prihvaanje osobne odgovornosti za odranje, jaanje i unaprjeenje tih veza s osloncem na vrijednosti ljudskih prava, jednakosti, razliitosti i pravde.
386
Cilj se razrauje kroz dvije teme: Svijet je velika obitelj Danas za sutra
Prva tema, Svijet kao velika obitelj, obrauje pitanja povezanosti i ovisnosti izmeu prirodnog i ljudskog svijeta, kao i izmeu pojedinaca, drutvenih grupa i naroda, dakle svih koji pripadaju velikoj i sloenoj svjetskoj obitelji. Ovdje se umjesto izraza lanac ivota rabi izraz mrea ivota, kako bi se naglasila viestruka povezanost svih lanova velike svjetske obitelji. Aktivnosti su usmjerene na osvjetavanje tih veza, ali i na prihvaanje pojedinane odgovornosti za njihovo ouvanje i njegovanje. Druga tema, Danas za sutra, sadri dvije grupe aktivnosti. U prvom dijelu tei se produbljivanju spoznaja o promjenjivosti svega oko nas, razumijevanju uzrono-posljedinih odnosa koje uzrokuju promjene i prihvaanju odgovornosti za budunost. U drugom dijelu govori se o mogunosti stvaranja budunosti temeljem predvianja i planiranja. Cjelina, ali i sam Program, zavrava aktivnou Parlaonica u kojoj uenici i uenice primjenjuju prethodno steena znanja i vjetine o sebi, drugima, zajednici u kojoj ive, mirnom rjeavanju sukoba i svijetu kao cjelini. Ta aktivnost treba pokazati sljedee: a) kako su uenici i uenice shvatili vrijednosti ljudskih prava, demokratskog graanstva, kulturnog pluralizma i globalne meuovisnosti, b) koje mjesto pridaju tim vrijednostima u svojim projekcijama budunosti i c) kako zastupaju te vrijednosti pred izazovima drugaijih, pa i suprotnih miljenja.
E.1. Svijet kao velika obitelj

E.1.1. Sloena mrea ivota
Mrea ivota
Zadaci: osvjetavanje povezanosti ive i neive prirode uoavanje ovjekove odgovornosti za prirodni svijet. Kljune rijei: iva priroda, neiva priroda, povezanost, ovjekova odgovornost. Razred: 2., 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, priroda i drutvo, tjelesna i zdravstvena kultura, slobodne aktivnosti. Materijali: sitni primjerci ive i neive prirode, klupko ueta ili vune. Tijek aktivnosti:
387
1 Za ovu aktivnost uenici i uenice trebaju donijeti u razred primjerke ive i neive prirode
(kamenie, koljke, cvjetie, voe, povre, manje domae ivotinje ili fotograje svojih omiljenih ivotinja i sl.). S tim u ruci stanu u krug. Uitelj/uiteljica stoji u krugu i dri u ruci klupko ueta ili vune. Zapoinje aktivnost rijeima: Sve postojee na Zemlji povezano je i meusobno se upotpunjava iva i neiva priroda, kamenje, biljke, ivotinje i ljudi. Ono to kaemo ili inimo utjee na sve oko nas. Svi smo mi dijelovi mree ivota na planeti Zemlji. Dok govori, dobaci klupko nekome u krugu, zadravajui poetak ueta. Uenik/uenica uhvati ue, a klupko nastavi dodavati dalje. Dodavanje traje tako dugo dok svi nisu ukljueni u mreu. Jedan po jedan, uenik ili uenica prije nego to dodaju klupko sljedeem, trebaju rei neto o svojoj vezi s predmetom koji dre u ruci, kao npr. Ja sam povezan/povezana s ovim cvijetom njegovom ljepotom, jer smo oboje dio prirode (ovim kameniem, jer je dio tla po kojemu hodam, ovom jabukom, jer se njome hranim itd.). Na kraju se, dok su svi jo umreeni, razgovara o povezanosti ive i neive prirode, odnosno o cjelini svijeta i odgovornosti ovjeka za odranje te cjeline. znai mrea ivota na Zemlji? *Kako su biljke povezane npr. sa zemljom i kamenjem ? *to (ivotinje sa zemljom i kamenjem, biljke sa ivotinjama)? *to ini ivu, a to neivu prirodu? *Bi li ovjek mogao ivjeti bez biljaka, ivotinja, zemlje, kamenja? *Je li ovjek dio svekolike prirode na planetu? *Kako biljke (ivotinje, kamenje) osiguravaju ivot ljudima? *Kako bi ovjek ivio da biljaka nema na planetu? A da nema ivotinja? *Ako ovjek ovisi o neivoj prirodi i drugim ivim biima, ima li on prema njima neku odgovornost? Koju? Zato? *Ispunjava li ovjek tu odgovornost? Kako? *Kako se ponaamo prema prirodi u svakodnevnom ivotu? *to sve ugroava mreu ivota na planetu? *Je li time ugroen i na ivot? Objasnite.
2 Izrada grupnog postera na temu: Neka svaki dan bude Dan planeta Zemlje, Okoli treba
uvati, Briga za prirodu i sl. Uenici i uenice mogu izraivati poruke odraslima, te osim to e ih napisati na pano i objesiti na vidljivo mjesto, mogu ih dijeliti kao listie na ulici.
Kad ponestane odgovornosti

Zadaci: osvjetavanje povezanosti ovjeka i drugih ivih bia opaanje primjera ugroenog okolia razvoj svijesti o potrebi razumnog odnosa prema okoliu poticanje na aktivno ouvanje okolia. Kljune rijei: okoli, meuovisnost, ugroeni okoli, zatita okolia, odgovornost. Razred: 3. i 4. Povezivanje: priroda i drutvo, sat razredne zajednice. Materijali: klupko ueta ili vune, razni manji predmeti (cvijet, eer, kamen, granica, jabuka...), fotograje, tekst List papira Thich Nhat Hahna, videokaseta s nekim lmom J. J. Cousteaua, pismo indijanskog poglavice amerikom predsjedniku, enciklika Stota godina sv. Oca Ivana Pavla II. (u Metodikom priruniku za Prirodu i drutvo, IV. razr. str. 32), papiri veih dimenzija, ute bojice. Tijek aktivnosti:
388
1 Uenici i uenice sjede u krugu, a uitelj/uiteljica dri klupko ueta ili vune u ruci i uvodi u
aktivnost sljedeom priom: Mjetani jednog prigradskog naselja odluili su livadu i dio ume pretvoriti u trgovaki centar. Prvo su krenuli s unitavanjem livade na kojoj su rasli djetelina i maslaak. Tko zna ivotinju koja se hrani tim biljkama, a sada je ostala bez hrane? Ueniku/uenici koji/koja odgovori: Zec, uitelj/uiteljica dodaje klupko zadravajui i dalje u ruci poetak ueta. Nakon toga upita razred: Tko se hrani zeevima?. Kao i u prethodnoj aktivnosti, uenik/uenica, drei ue, dodaje klupko onome tko odgovori. Igra se nastavlja dodavanjem drugih elemenata kao to su biljke, ivotinje, voda itd., sve dok se ne istroi klupko ueta i dok se meusobno svi ne poveu u mreu ivota.
2 Da bi uenici i uenice bolje razumjeli koliko je svaki dio vaan za sve u mrei ivota, igra se
igra ugroavanja okolia. Uitelj ili uiteljica, primjerice, ustvrdi da su vatra (ili ljudi) unitili umu. Svi u mrei koji misle da su time ugroeni, trebaju unuti i potom objasniti zato su time ugroeni. Aktivnost se nastavlja dok svi ne unu, jer se osjeaju na neki nain ugroeni zbog unitenja ume. se ugroava mrea ivota? *Jesu li tete odmah vidljive? *Jesu li tete koje nisu odmah ? *Kako vidljive manje opasne? Objasnite. *Je li okoli u naem mjestu (gradu) ugroen? Kako? *Tko ili to ga najvie ugroava? *to se ini da se on zatiti? *to mi moemo uiniti za zatitu okolia? *Koje konkretne akcije moemo poduzeti? Dajte prijedloge. *Zato se kae da je ovjek odgovoran za svijet oko sebe. (ovjekova sposobnost razmiljanja, planiranja i dogovaranja ini ga odgovornim za sebe i sve to ga okruuje.)
3 U nastavku aktivnosti uenici i uenice mogu proitati tekst List papira Thich Nhat Hahna,
autora koji je bio nominiran za Nobelovu nagradu za mir, pogledati neki lm J. J. Cousteaua, borca za zatitu mora, proitati pismo indijanskog poglavice amerikom predsjedniku ili encikliku Stota godina sv. Oca Ivana Pavla II., u kojoj se govori o problemima okolia i potrebi njegova ouvanja.
4 Kako svaku vjebu treba zavriti odreenim planom aktivnosti gdje se od uenika i uenica
oekuje aktivna uloga, kao motivacija za takvo djelovanje predlae se da svaki uenik i uenica izradi veliki krug i oboji ga utom bojom. U krug e upisati svoje ime i nacrtati veselo lice. Svakog dana kada uini neto dobro za zatitu okolia, to e napisati na sunev krak koji e docrtati uz krug. to je vie dobrih djela, to e sunce imati vie krakova. Izraena sunca lijepe se na veliku kartonsku podlogu izraenu u obliku planeta Zemlje.
Moj bicikl
Zadatak: osvjetavanje povezanosti i ovisnosti izmeu cjeline i njenih dijelova. Kljune rijei: meuovisnost, iva i neiva priroda. Razred: 3. i 4. Povezivanje: priroda i drutvo, likovna kultura, tjelesna i zdravstvena kultura. Materijali: olovke ili bojice, papiri za crtanje ili izrezani dijelovi bicikla (broj kompleta ovisi o broju grupa). Tijek aktivnosti:
389
1 Uenici i uenice se podijele u grupe od 4-5 lanova. Svaka grupa treba nacrtati bicikl na
veem papiru. Svakoj se grupi daje uputa (apne im se kako lanovi druge grupe ne bi uli ili im se napie na papiru) da na crteu izostavi odreeni dio bicikla (kota, zvono, upravlja, konice, lanac, blatobran, svjetlo itd.). Kada je crte zavren, grupe zamijene svoje crtee. Svakoj grupi postave se ista pitanja. dio bicikla nedostaje? *Moe li bicikl funkcionirati bez tog dijela? *Ako moe, koje ? *Koji potekoe se mogu javiti tijekom vonje? *Je li se vama kada dogodilo da ste ostali bez nekog dijela bicikla? Kojega? *Jeste li uspjeli voziti bicikl bez tog dijela?
2 Mogue je, umjesto crtanja, grupama podijeliti kartice s elementima bicikla, meu kojima
nedostaje neki dio. Grupa ima zadatak sloiti bicikl, bez obzira na nedostatak jednog dijela. Nakon to se zadatak obavi, uenicima i uenicama se postave ista pitanja kao u prethodnom dijelu aktivnosti.
3 Vjeba se moe nastaviti igrom u kojoj lanovi grupe preuzimaju uloge dijelova bicikla i
nastoje (uz glazbu) voziti prometnim ulicama grada, krenuti uzbrdo pa se potom sputati niz strmu cestu do seoskog puta itd. Na odreeni znak (ili dodirom pojedinog uenika ili uenice) odreeni dio bicikla prestaje raditi, a u skladu s posljedicama trebaju se ponaati i ostali uenici i uenice (tj. dijelovi bicikla). Svaka grupa predstavlja svoj rad i iznosi to se dogaalo izmeu dijelova bicikla.
4 Nakon to su uenici i uenice shvatili povezanost i meuovisnost koja vlada u ivoj i neivoj
prirodi moe se istaknuti meuovisnost koja vlada u ljudskoj zajednici. Sloenost vjebe i broj detalja ovise o dobi uenika i uenica.
Napomena: Vrlo je vano da uenici i uenice shvate to znai meuovisnost dijelova i cjeline u svim podrujima i na svim razinama ivota. Cjelina moe funkcionirati samo ako su njeni dijelovi na mjestu i ako su usklaeni meusobno i prema cjelini. To vrijedi za prirodu, drutvo i pojedinca.
E.1.2. Od moje do svjetske obitelji

Moja obitelj
Zadaci: osvjetavanje meuovisnosti lanova obitelji odreivanje temeljnih naela ivota u obitelji.
390
Kljune rijei: obitelj, zajednitvo, osjeaj pripadanja, uzajamna odgovornost. Razred: 1., 2., 3. i 4. Povezivanje: priroda i drutvo, likovna kultura, sat razredne zajednice. Materijali: olovka, bojice, papiri za crtanje. Tijek aktivnosti:
1 Uitelj ili uiteljica zapoinje razgovor na temu obitelji. Uenicima i uenicama treba pomoi
da obitelj shvate kao najvaniju ljudsku zajednicu ije lanove ne mora nuno povezivati krvna veza nego uzajamna ljubav, povjerenje, skrb, potpora, priznanje i potovanje, zahvaljujui emu svaki njen lan moe razviti svoje posebnosti, odnosno osnaiti svoju samostalnost i neovisnost. Polazei od takvog shvaanja, o obitelji se moe govoriti u uem smislu, kao o zajednici roditelja i djece, ali i u irem smislu, kao o svakoj drugoj zajednici u kojoj se dobrobit svih njenih lanova promie uzajamnim priznanjem, potovanjem i solidarnou. je obitelj? *Tko ini obitelj? *to znai biti lan obitelji? *to povezuje lanove obitelji? ? *to *Koja su temeljna naela ivota u obitelji? *Zato je obitelj najvanija ljudska zajednica? *Po emu se obitelji meusobno razlikuju? *Moemo li za svijet rei da je jedna velika obitelj? *Koje su razlike, a koje slinosti izmeu obitelji, koju ine roditelji i djeca, i svjetske obitelji, koju ine svi ljudi?
2 Uenici i uenice prvih razreda crtaju svoju obitelj u situaciji koju najvie vole. 3 Na velikom kartonu uenici i uenice mogu nacrtati oblik kokota kojemu se postupno dodaju
pera na repu. Svako pero nosi poruku o tome to je uenik ili uenica dobro uinio lanovima svoje obitelji tijekom dana, tjedna ili mjeseca. Kokoti se mogu objesiti na zid uionice i izloiti na prigodnoj kolskoj izlobi.
Moja obitelj kola

Zadatak: osvjetavanje povezanosti i ovisnosti meu ljudima izvan obitelji. Kljune rijei: meuovisnost ljudi, podjela poslova, kolska zajednica. Razred: 2., 3. i 4. Povezivanje: priroda i drutvo, likovna kultura, sat razredne zajednice. Materijali: kartice, olovke, ploa, krede. Tijek aktivnosti:
1 Uenici i uenice navode tko sve ini kolu (uenici i uenice, uitelji/uiteljice, ravnatelj/
ravnateljica itd.). Ovisno o odgovorima, na plou se nacrta viekutnik. Odgovori se grupiraju i upisuju na odgovarajui nain u viekutnik (npr. u sedmerokutu: uitelji/uiteljice uz jedan kut, uenici i uenice uz drugi, ravnatelj/ravnateljica uz trei, pedagog/pedagoginja ili psiholog/psihologinja uz etvrti, tajnitvo uz peti, kuhar/kuharica uz esti, istai/istaice uz sedmi). Nakon toga se uenici i uenice podijele u onoliko grupa koliko su zanimanja spomenuli. Svaka grupa dobiva karticu na koju ispisuje poslove koje obavlja u koli.
391
2 U nastavku aktivnosti igra se igra uloga. Razred se stolicama ili klupama razdijeli na nekoliko
prostora koji predstavljaju uionicu, zbornicu, ured ravnatelja/ravnateljice itd. Svatko obavlja svoj posao tijekom jednoga kolskog sata. ini kolu? *to su poslovi uenika i uenica, a to uitelja/uiteljica (ravnatelja/ ? *Tko ravnateljice, pedagoga/pedagoginje ili psihologa/psihologinje, kuhara/kuharice, istaa/ istaice itd.)? *Bi li kola mogla ispunjavati svoje zadatke bez uenika/uenica (uitelja/ uiteljica itd.)? *Zamislite da nema uitelja/uiteljice, kako bi uenici i uenice uili? *A da nema istaa/istaice, tko bi morao preuzeti posao ienja? *Moe li se, dakle, za kolu rei da je i ona obitelj? *to povezuje lanove kolske obitelji? *Kako se oni moraju ponaati jedni prema drugima? *Ponaamo li se i mi u koli na takav nain? *to moemo uiniti da i naa kola postane skladna obitelj? Napomena: Uoivi odnose, veze i odgovornosti koji su karakteristini za kolski ivot, rasprava se meu uenicima i uenicama moe proiriti na povezanost i ovisnost meu ljudima u lokalnoj zajednici, domovini Hrvatskoj, Europi i, konano, svijetu.
Moja obitelj Svijet

Zadatak: produbljivanje svijesti o povezanosti i ovisnosti meu ljudima u svijetu. Kljune rijei: meuovisnost ljudi, meuovisnost drutava/drava, svijetska zajednica. Razred: 3. i 4. Povezivanje: priroda i drutvo. Materijali: velika karta svijeta, globus, kartice s pitanjima, ljepljivi papirii, kutija ili velika vrea, ploa, krede. Tijek aktivnosti:
1 Uitelj ili uiteljica uvodi razred u ovu aktivnost sljedeim rjeima:
Svako mjesto, svaki grad, svaka obitelj i pojedinac povezani su s ostatkom svijeta vie nego to se moe na prvi pogled zakljuiti. Isto tako, svaki pojedinac, obitelj i narod doprinose svijetu bez obzira kako malen taj doprinos bio. Svijet je jedna velika trgovina. Jedemo kinesku hranu, sluamo afriku glazbu, itamo knjige amerikih autora, nosimo indijske majice, kupujemo japanske automobile, uvozimo raunala iz Njemake, pijemo kolumbijsku crnu kavu ... . Potrebno je podsjetiti uenike i uenice na aktivnost Odakle dolazi hrana koju jedem iz druge programske cjeline Upoznavanje drugih: Uenje za razumijevanje i potivanje razlika, koja je bila posveena prednostima meukulturne razmjene. Sada uenici i uenice mogu istraivati podrijetlo omiljenih igraaka ili odjee i obue koju svakodnevno nose. Na praznom papiru skiciraju ljudski lik kojemu dodaju svoje najdrae odjevne predmete i na njih upisuju imena zemlje podrijetla. koliko ste zemalja svakodnevno povezani preko vae odjee i obue? *S kojima preko ? *S vaih omiljenih igraaka? *Jeste li ikada razmiljali tko i u kojoj zemlji proizvodi vae igrake
392
(odjeu, obuu)? *Znate li da se mnoge stvari koje kupujemo u naim trgovinama proizvode u drugim zemljama, od kojih su mnoge tisuama kilometara daleko od nas? *to bi se dogodilo kad naa zemlja vie ne bi uvozila proizvode iz drugih zemalja? *Znate li to Hrvatska izvozi u druge zemlje? *Zato je vano da zemlje razmjenjuju svoje proizvode?
2 Uitelj/uiteljica objesi kartu svijeta na plou, a uenici i uenice stavljaju ljepljive papirie na
zemlje iz kojih potjee njihova odjea i obua. Na kraju se razgovara o razdaljinama koje neki odjevni predmet i sl. prolazi prije nego ga odjenemo.
3 Uitelj/uiteljica moe slinu aktivnost provesti tako da svatko donese neki manji predmet,
suvenir, razglednicu ili potanske marku iz neke druge zemlje. Predmeti se stave u kutiju ili veliku vreu. Uenici/uenice ih redom vade i itaju ili pogaaju iz koje zemlje dolaze, u emu im pomau uenici/uenice koji/koje su predmete donijeli. Identicirani se predmeti potom zalijepe ili objese na kartu svijeta. Ista aktivnost moe se provesti s globusom. Uenici i uenice okrue globus drei se za ruke, a vlasnik/vlasnica predmeta na globusu pokazuje zemlju njegova podrijetla.
4 Na ploi se nacrta krialjka s trideset polja oznaenih slovima abecede (3x10). Prije vjebe,
uitelj/uiteljica pripremi kartice s pitanjima, primjerice: Tko ima auto proizveden u nekoj stranoj zemlji? U kojoj?; Zna li nekoga tko ima roaka u stranoj zemlji? Kojoj?; U ijoj se obitelji govori vie od jednog jezika? Kojih? itd. Kartica je koliko i uenika/uenica. Uenici/ uenice izvlae kartice i odgovaraju na pojedina pitanja uz pomo drugih. Ime zemlje upisuje se u odgovarajue polje prema prvom slovu imena te zemlje. ste o svijetu nauili kroz ovu aktivnost? *Je li vas neto iznenadilo? to? Zato? *Moemo ? *to li ivjeti bez drugih? *Moemo li svijet smatrati jednom velikom obitelji? *Tko su njeni lanovi? *Kako su povezani njeni lanovi? *Imaju li njeni lanovi neke obveze jedni prema drugima? *Imamo li svi obveze prema svijetu kao cjelini (planetu)? Objasnite.
Nitko nije osamljeni otok

Zadatak: upoznavanje razliitih oblika meunarodne suradnje. Kljune rijei: suradnja, meunarodna suradnja. Razred: 4. Povezivanje: priroda i drutvo, likovna kultura, glazbena kultura, sat razredne zajednice. Materijali: predmeti iz razliitih drava (suveniri), proizvodi (npr. okolade, banane i sl.), prospekti kulturnih i sportskih manifestacija, novinski lanci u kojima se govori o posjetu stranaca naoj zemlji, novinski lanci ili fotograje o zajednikim humanitarnim, ekolokim i drugim akcijama, papir velikih dimenzija, ljepilo, kare, simboli UN-a, UNESCO-a, UNICEF-a i Vijea Europe. Tijek aktivnosti
1 Uenici i uenice se podijele u manje grupe. Tijekom dva tjedna grupe prikupljaju podatake
o suradnji Hrvatske s drugim zemljama, odnosno hrvatskih graana s graanima drugih zemalja. Izrezuju se ili kopiraju vijesti, lanci ili fotograje iz novina i sl. Uenicima i uenicama mogu pomagati roditelji, stariji/starije uenici/uenice, gradske knjinice/ itaonice ili lokalne udruge. Teme mogu biti: a) kulturna suradnja (npr. kazaline predstave, koncerti ili izlobe umjetnika iz drugih zemalja, Jesenski zagrebaki velesajam, Meunarodna smotra folklora, Meunarodni festival animiranog lma itd.); b) suradnja u humanitarnom podruju (zatita okolia, izgradnja poruenih naselja, uklanjanje mina, borba protiv trgovine drogama); c) diplomatska suradnja (dolazak stranih dravnika ili visokih predstavnika u Hrvatsku ili odlazak predsjednika Hrvatske u druge zemlje itd.). Ovisno o prikupljenom materijalu, uenici i uenice pripreme izvjetaje u obliku velikog postera (ilustriranog tekstovima i fotograjama) ili mape. Napomena: Ova aktivnost treba uenicima i uenicama pomoi u razumijevanju meunarodne suradnje. Drave, grupe i pojedinci stalno meusobno surauju i razmjenjuju svoje proizvode. Danas nitko nije i ne moe biti otok. Osim trgovinske razmjene, drave, grupe i pojedinci surauju u podruju kulture, diplomacije, zatite okolia, humanitarne pomoi itd. U razgovoru svakako treba istaknuti ulogu UN-a i njegovih organizacija, kao i Vijea Europe na unapreivanju meunarodne suradnje. Za tu priliku mogu se koristiti simboli UN-a, UNESCO-a, UNICEF-a i Vijea Europe iz prethodnih aktivnosti.
393
2 Svaka grupa moe izraditi svoj simbol meunarodne suradnje u odgovarajuem podruju i
njime dopuniti svoj poster ili mapu.
E.2. Danas za sutra

E.2.1. Sve se mijenja
Od sjemenke do ploda
Zadaci: uoavanje i razumijevanje promjena u prirodi razvoj interesa za nove spoznaje razvoj ekoloke svijesti. Kljune rijei: biljke, ivotni uvjeti, zdravi okoli, odrivi okoli. Razred: 3. i 4. Povezivanje: priroda i drutvo, likovna kultura. Materijali: biljke, malo zemlje, ae jogurta, sjemenke graha ili graka, voda, videokaseta ili TV emisija o klijanju sjemenke, biljenice, olovke, bojice. Tijek aktivnosti:
394
1 Uenici i uenice promatraju promjene koje se zbivaju u relativno kratkom vremenu,

npr. putovanje oblaka, puhanje vjetra, kretanje ivotinja i sl. To je i prilika za razgovor o izmjeni dana i noi, godinjih doba, sunanih i oblanih razdoblja itd. Cilj je stjecanje svijesti o promjenjivosti svega to nas okruuje.
2 Nakon toga pozornost se usmjeri na rast i razvoj biljaka. Budui da se promjene na

biljkama moraju pratiti kroz dulje razdoblje, aktivnost se treba uskladiti s nastavom prirode i drutva, kad uenici i uenice u razredu sade sjemenke graha, zrno penice ili sjeme cvijeta u manju posudu i prate proces klijanja, rasta, listanja itd. Mogue je uenicima i uenicama prikazati odgovarajui videolm. Uoene promjene zajedniki se biljee i crtaju na papir velikih dimenzija. Na kraju aktivnosti uenici i uenice mogu slikati ili od kola papira (ili razliitih sjemenki) izraivati razvojne faze biljke od sjemenke do cvijeta, odnosno ploda. *to se sve u prirodi mijenja? *Jesu li promjene uvijek vidljive? *Zato dolazi do ? promjena? *Kako se mijenja biljka? Kako ivotinja? Kako ovjek? *Zato kaemo da je zelena biljka temelj ivota na Zemlji? *to je zelenoj biljci potrebno za odranje ivota na Zemlji? *to se dogaa s biljkama/ivotinjama kad se ugroze njihovi uvjeti ivota (npr. kad se prevrne cisterna s naftom i nafta istee po livadi ili se izlije u rijeku, odnosno jezero)? *Znai li svaka promjena razvoj? Objasnite. *O emu ovisi ivot i razvoj biljaka, ivotinja, ovjeka? *Snosi li ovjek najveu odgovornost za promjene na planetu? Zato? *to mi moemo uiniti za zdravlje i odrivost okolia?
3 Ovisno o prostoru, interesima i sl., uenici i uenice mogu donijeti biljke ili ivotinje
(npr. ribice) u razred i o njima preuzeti brigu, to moe biti uvod u razliite ekoloke aktivnosti (ienje okolia, hranjenje ptica i drugih ivotinja). Nadalje, projekti kojima je cilj razvijanje svijesti o tome kako je sve podlono promjenama mogu se provoditi izuavanjem promjena u ivotinjskom svijetu. Kao uvod u to moe se prikazati neki od lmova iz serije Jurski park ili proitati odlomak iz knjige.
Od bebe do aka
Zadaci: uoavanje i razumijevanje promjena kod ovjeka uoavanje uzrono-posljedinih odnosa koji dovode do promjena. Kljune rijei: promjene kod ovjeka, sadanjost, prolost, budunost, desetljee. Razred: 3. i 4. Povezivanje: priroda i drutvo (nastavna jedinica Desetljee), sat razredne zajednice, hrvatski jezik. Materijali: fotograje iz ivota uenika i uenica i njihove obitelji, igrake, crtei iz djejeg vrtia, pjesma, pria Nade Ivelji Va, moj, na... Tijek aktivnosti:
1 Ovu aktivnost treba povezati s aktivnostima iz prve cjeline, osobito Kad odrastem, ja u.
Uitelj/uiteljica prethodno zamoli uenike i uenice da donesu svoje fotograje, crtee (ako su ih roditelji ili kola sauvali) ili omiljene igrake iz razliitih razdoblja svoga ivota. Isto tako mogu donijeti slike svojih roditelja iz njihova djetinjstva, mladosti i, primjerice, iz vremena kad su dobili prvo dijete. Svaki uenik i uenica priredi malu izlobu na svojoj klupi, a nakon to svi razgledaju izloene fotograje i predmete moe se proitati pjesma ili pria u kojoj se govori o promjenama kroz koje ovjek prolazi tijekom ivota (npr. Nada Ivelji Va, moj, na...). je prolost? *to je sadanjost? *Je li ono to ste juer radili prolost? *A prije 8-10 ? *to godina? *Koja je razlika izmeu prolosti koja se zbila juer i one koja se zbila prije 8-10 godina? *U emu ste se promijenili od roenja do danas? *Jeste li tijekom tih godina rasli? Kako? *Jeste li se tijekom tih godina razvijali? U emu? Kako? *Tko vam je u tome pomogao? *Jesu li vam roditelji pomogli u vaem razvoju? A kola? Kako? to je budunost? *Hoete li rasti i razvijati se i u sljedeih desetak godina? Kako? Uz iju pomo? *Kad odrastete, a vai roditelji ostare, tko e brinuti o njima? *Tko se danas brine o vaim bakama i djedovima?
395
2 Za domau zadau uenici i uenice mogu crtati ili pisati na temu Ja za deset godina. U
raspravi nakon toga povede se pitanje povoljnih i nepovoljnih okolnosti koji mogu utjecati na ostvarenje neijih ideja o budunosti, ukljuujui trud i odgovornost pojedinca prema sebi.
Moj grad ju
er, danas, sutra
Zadaci: produbljivanje spoznaje o promjenjivosti svega oko nas razumijevanje uzrono-posljedinih odnosa koji dovode do promjena prihvaanje odgovornosti prema budunosti. Kljune rijei: prolost, sadanjost, budunost, odgovornost. Razred: 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, priroda i drutvo, sat razredne zajednice. Materijali: izresci iz novina, slike, fotograje, stari kalendari, bojice, olovke, papir velikih dimenzija, prazan papir.
Tijek aktivnosti: Napomena: Ovom se aktivnou treba produbiti razumijevanje uenika i uenica o promjenama svega oko nas i o naoj odgovornosti prema tim promjenama. Ne mijenja se samo ovjek od roenja do smrti, mijenjaju se i predmeti koje on tijekom svog ivotnog vijeka rabi. Neke stvari imaju krai vijek trajanja (obua, odjea, kreda) a druge dulji (kua, automobil, namjetaj). Automobile od prije trideset godina danas gotovo da ne moemo vidjeti na cesti, a raunala, mobiteli itd. u doba roenja naih prabaka i pradjedova nisu ni postojali. No kako e se stvari mijenjati, ovisi o svakom od nas. Svatko od nas odgovoran je za svoju i tuu dobrobit u budunosti, kao i za dobrobit buduih generacija.
1 U uvodu uenici i uenice olujom ideja nabrajaju promjene oko sebe: dan i no, godinja
396
doba, njihova obitelj, mjesto ili grad u kojemu ive itd. Potom uitelj/uiteljica savjetuje da se usredotoe na dosadanje promjene u svom mjestu ili gradu, kao i na one za koje misle da e se dogoditi u budunosti. Pozornost se moe posvetiti nainu stanovanja, prometu, koli, obitelji, meuljudskim odnosima, okoliu i sl. Razred se podijeli u tri grupe koje, svaka za sebe, ali u suradnji s roditeljima, knjinicom i sl., rade na sljedeim zadacima: a) grupa koja istrauje nekadanji ivot u mjestu ili gradu (sakuplja natpise i fotograje ili prie ljudi o obiajima, odnosima u obitelji, koli, odjei itd.); b) grupa koja istrauje sadanji ivot u mjestu ili gradu; c) grupa koja zamilja budui ivot u mjestu ili gradu. Svaka grupa predstavlja rezultate svoga istraivanja pred razredom. Mogu se organizirati i posebne veeri za cijelu kolu na kojima kao gosti sudjeluju stariji stanovnici mjesta ili grada, lokalni umjetnici, povjesniari itd. Za prvu grupu: *Kako je nae mjesto (grad) izgledalo u prolosti, npr. prije stotinjak godina? ? *ime su se tada ljudi bavili? *Koji su odnosi bili izmeu djece i odraslih u obitelji? *Je li bilo trgovina, automobila, telefona, televizije, video-igrica? *Kako su odrasli i djeca provodili slobodno vrijeme? *Jesu li esto putovali, odlazili na ljetovanje, vozili se avionima? *to znai izreka : Ako se ovjek nikad ne osvrne na svoje pretke, nee se radovati ni svojim potomcima. Za drugu grupu: *Kako danas izgleda nae mjesto (grad)? *to se najvie promijenilo? *U emu se promijenio nain ivota npr. djece? *Kako je dolo do tih promjena? *ivimo li danas bolje nego nekada? Po emu to zakljuujemo? Za treu grupu: *Je li lako predvidjeti budunost naeg mjesta (grada)? Zato da? Zato ne? *Kako mislite da e nae mjesto (grad) izgledati za 30, 50 godina? *Hoe li ljudi ivjeti bolje ili loije nego sada? *to biste eljeli da se promjeni do tada (sagradi, uredi, preuredi, srui)? *O emu i kome to ovisi? *Kako svatko od nas moe pridonijeti boljoj budunosti naeg mjesta (grada)?
2 U nastavku aktivnosti treba se usmjeriti na vezu izmeu prolosti, sadanjosti i budunosti.

Naime, osim spoznaja o promjenama u nama i oko nas, ovdje treba uenike i uenice dovesti do shvaanja povezanosti izmeu prolosti, sadanjosti i budunosti. Usporeujui prolost, sadanjost i svoje vizije budunosti, uenici i uenice se ue izraivati scenarije poeljne budunosti i odreivati putove kako do nje doi. Pritom je vano da shvate kako ne postoji samo jedno vienje budunosti, kao ni jedan put da se do nje doe, to znai da ona ovisi o dogovoru i odgovornosti svih nas.
E. 2.2. Mi stvaramo buduknost

Mrav i cvr
ak
Zadatak: razumijevanje utjecaja elja i planova na budunost. Kljune rijei: sadanjost, budunost, planiranje budunosti, odgovornost. Razred: 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, priroda i drutvo, sat razredne zajednice. Materijali: pria o vrijednom mravu i nepromiljenom cvrku i/ili o laljivom pastiru i vuku, papir, bojice, olovke. Tijek aktivnosti:
1 Kao uvod u razgovor uitelj ili uiteljica proita priu o vrijednom mravu i nepromiljenom
cvrku ili priu o laljivom pastiru koji je seljake varao tako to je vikao Vuk, vuk. Nakon proitane prie razgovara se o utjecaju onoga to smo inili u prolosti na sadanju situaciju te o tome to moemo uiniti da nam budunost bude bolja. Razgovor zapoinje iznoenjem iskustava uenika i uenica, a kasnije se moe proiriti temama iz zajednice, koje su njima dovoljno bliske da mogu o njima razgovarati i iznositi svoje miljenje. li se sjetiti neega to ste zanemarili npr. u proloj godini, pa sad zbog toga imate ? *Moete problema (npr. u koli: nisam dobro nauio/nauila tablicu mnoenja ili itanje; zdravlje: nisam iao/ila kod zubara, okuliste, itd.)? *Kako se brinemo o budunosti? *to znai planirati budunost? *Koja je razlika izmeu elje da se neto ostvari u budunosti i planiranja? *Kako se planira npr. odmor u obitelji? *Kako vi planirate npr. kupnju onoga to elite? *Moete li sve to elite odjednom dobiti od roditelja? *Ako ne, planirate li ostvarenje svojih elja? Kako? *Jeste li tada odgovorni za ostvarenje tih planova? Kako?
397
2 U nastavku aktivnosti svaki uenik ili uenica nacrta na veem papiru oblak u koji upisuje
sve ono to bi elio ostvariti u jednoj godini. Ispod oblaka ili oko njega upisuju se koraci koje treba poduzeti da se elje ostvare. Uitelj/uiteljica moe te scenarije spremiti i vratiti ih uenicima i uenicama nakon jedne godine kako bi procijenili koliko su od planiranog uspjeli ostvariti, ali i objasnili zato su im neki planovi propali.
Sanjao sam /Sanjala sam

Zadatak: osvjetavanje vanosti snova, elja i planova za budunost. Kljune rijei: snovi, elje, planovi, budunost. Razred: 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, sat razredne zajednice. Materijali: 3 papira velikih dimenzija, bojice. Tijek aktivnosti:
1 Uvodei uenike i uenice u ovu aktivnosti, uitelj/uiteljica napomene da su snovi, elje i

planovi bitni za dobrobit svakog ovjeka. Rijeima Sanjao sam da ..., zapoeo je svoj govor
veliki borac za mir i ljudska prava, crnaki voa Martin Luther King. On je, u vrijeme u kojemu su crnci bili potlaeni, sanjao dan kada e svi ljudi biti ravnopravni i ivjeti u slozi. su snovi i elje vani ljudima? *Kakvim nas osjeajima ispunjavaju nai snovi? *Potiu li ? *Zato nas snovi i elje da poduzmemo odreene korake (planiramo) kako bismo ih ostvarili? *Na to su usmjereni vai snovi i elje? *to ste poduzeli kako biste ih ostvarili? *Jesu li neki vai snovi ili elje usmjereni i na dobrobit vama dragih osoba? *Sanjate li ponekad i o tome da svijetom vlada mir i da su ljudi dobri jedni prema drugima?
2 Uenici i uenice podijele se u tri grupe A, B i C. Svaka grupa na gornjem dijelu papira velikih
dimenzija nacrta veliki oblak i u njemu napie 3 elje npr. za tu godinu, koje se odnose na: a) kolu, b) mjesto ili grad i c) Hrvatsku. Kada su gotovi, svi lanovi grupe potpiu se ispod oblaka.
3 Sada grupe razmjenjuju svoje radove. Npr. grupa A dobiva rad grupe C, grupa C rad grupe B, a
398
grupa B rad grupe A. Njihov je zadatak ispod oblaka ispisati korake koje je potrebno poduzeti kako bi se pojedina elja ostvarila, nakon ega se i oni potpiu. Oblaci se objese na zid, a uenici i uenice nakon odreenog vremena utvruju to se od njihovih snova ostvarilo.
4 U nastavku aktivnosti uenici i uenice mogu opisivati kakve odnose meu ljudima bi eljeli
vidjeti u budunosti, npr. izmeu roditelja i djece, uitelja/uiteljice i uenika/uenica, starijih i mlaih, bolesnih, odnosno nemonih i zdravih, bogatih i siromanih.
Nisu svi putovi jednaki

Zadatak: uoavanje mogunosti razliitih rjeenja u planiranju budunosti. Kljune rijei: razliitost, sloboda izbora. Razred: 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, priroda i drutvo, sat razredne zajednice. Materijali: nema posebnih. Tijek aktivnosti:
1 Uitelj ili uiteljica odabere priu i ispria je do polovice, a zatim uenicima i uenicama
prepustiti da sami smisle zavretak. Moe se ispriati ivot mladog ovjeka od roenja do ulaska u svijet rada. Zadatak je da priu nastave opisujui njegov profesionalni ivot, obiteljski ivot, slobodne aktivnosti itd. Aktivnost se moe provesti u dvije grupe: jedna grupa pie o osobi mukog, a druga grupa o osobi enskog spola. Vano je da se zavravanjem prie uenicima i uenicama prui mogunost kreativnog pristupa i izbora u odreivanju poeljne budunosti i pronalaenju naina na koji se ona moe osigurati.
2 Mogue je da svaki uenik i uenica zamisli nekoliko razliitih zavretaka prie i da

istovremeno otkriva koji uvjeti su potrebni za svaki pojedini zavretak. Vano je da uitelj/ uiteljica obrati njihovu pozornost na razliitost moguih rjeenja, razliitost putova koji vode do jednog te istog rjeenja, kao i na mogunost da isti putovi dovedu do razliitih rjeenja.
kola kakvu elim

Zadatak: uoavanje razlika i slinosti meu vizijama kole budunosti. Kljune rijei: kola, vizija budunosti. Razred: 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, sat razredne zajednice. Materijali: radni materijal, olovke, ploa, krede. Tijek aktivnosti
1 Uitelj/uiteljica zapoinje aktivnost sljedeom nedovrenom priom (voena fantazija):

Usnuo/usnula sam udesan san. San o koli. kola o kojoj sam sanjao/sanjala bila je drukija od ove nae kole. Imala je Uenici i uenice nastavljaju priu. Opisuju vanjski i unutarnji izgled kole, uionice i druge kolske prostore, govore o njenoj opremljenosti, osvru se na ponaanje uenika i uenica, opisuju njihova prava i obveze, slobodno vrijeme, spominju rad uitelja/uiteljice itd. li vam bilo lako zamisliti kolu budunosti? *to oekujete da e se promijeniti? *Kada ? *Je biste imali mogunost izgraditi kolu, kakva bi to kola bila? *Kakve bi uionice, klupe, stolice itd. imala? *Bi li u njoj svaki uenik i uenica imali svoje raunalo umjesto ploe? *Hoe li u budunosti uenici i uenice rado ii u kolu? Objasnite.
399
2 Uenici i uenice mogu pisati esej ili tu temu obraditi kroz raspravu. Vano je da se zakljuci
napiu na plou. Stupac u koji se upisuje ono to su uenici i uenice sanjali, nazvat e se eljama uenika i uenica. Nakon toga se otvara drugi stupac u koji se upisuje postojee stanje koje treba mijenjati. Tako se ne samo dobije slika kole kako ju uenici i uenice vide u budunosti, ve i jasna slika onoga to oni zamjeraju postojeoj koli.
3 Ako se pokae da su uenici i uenice zainteresirani za rad na ovoj temi, moe se nastaviti
rad na nekom uem podruju, kao npr. Kakvog uitelja/uiteljicu elim. Pripreme se papiri podijeljeni na osam jednakih dijelova. Uenici i uenice zavravaju sljedee reenice: Najvie volim uitelja/uiteljicu koji/koja Kod uitelja/uiteljice najvie cijenim Uitelj/uiteljica ima pravo... Uitelj/uiteljica nema pravo Uitelj/uiteljica nikako ne bi smio/smjela... Uitelj/uiteljica bi trebao/trebala... Uiteljima i uiteljicama poruujem da...
Da snovi postanu stvarnost

Zadatak: zamiljanje svijeta budunosti kao svijeta mira, pravde i dobrobiti svih. Kljune rijei: svijet budunosti, ljudska prava, razliitost, dobrobit svih, meuljudski odnosi. Razred: 3. i 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, sat razredne zajednice.
Materijali: radni materijal, CD ili kaseta: Vivaldi etiri godinja doba: Proljee, kasetofon ili CD player, pjesma Stijepe Mijovia Koana Jednog lijepog dana, olovke, bojice. Tijek aktivnosti:
1 Uenici i uenice sjednu u krug, udobno se smjeste u stolice, zatvore oi i prepuste se

ugodnoj glazbi. U takvom ozraju uitelj/uiteljica zapone opis svoje vizije budueg svijeta: Zatvorio/zatvorila sam oi i osjetio/osjetila kako letim u svijet budunosti. Naao/nala sam se u svijetu gdje vladaju mir, pravda, sloboda i ljepota. Oko mene su vedre boje. Osjeam se oputeno i sretno... Svaki e uitelj ili uiteljica nastaviti priu na svoj nain, ali je bitno da ona sadri opise skladnih meuljudskih odnosa, ouvane prirode i osjeaja osobnog zadovoljstva. Nakon odsluane glazbe, svatko ukratko opie viziju budunosti koju je imao tijekom prianja prie i osjeaje koje su te vizije pobudile. Razgovor se usmjerava na vezu ja meuljudski odnosi okoli.
400
2 Uenici i uenice rade na sljedeem pisanom materijalu:

Kakav bi svijet elio/eljela u budunosti? Uinit u sljedee da pomognem ostvarivanju takvog svijeta: Kako vidim sebe u budunosti? Koraci koje u poduzeti da to postignem u budunosti: Kakve meuljudske odnose elim u budunosti? to u uiniti da se takvi odnosi ostvare u budunosti?
3 Izrada grupnog crtea. Razred se podijeli u grupe po troje uenika i uenica. Svaka grupa
dobije veliki papir na kojem crta svoje vizije budueg svijeta. Uitelj/uiteljica na poetku rada jo jednom naglasi da se crtaju samo poeljne budunosti i preporui koritenje to vie boja i ljudskih likova. On/ona takoer upozori uenike i uenice da: crtaju svoje vizije, a kad crte bude gotov, da usporede razliite vizije i vide ine li one cjelinu; ne spreavaju druge da izraze svoju vlastitu viziju bez obzira koliko je ona drugaija; izrada crtea trai dogovaranje i suradnju. Uitelj ili uiteljica moe upozoriti na probleme koji se mogu javiti u radu i spomenuti da se oni trebaju rjeavati unutar grupe. Aktivnost moe zavriti itanjem pjesme Stijepe Mijovia Koana Jednog lijepog dana. Napomena: U zakljuku valja naglasiti da svatko eli ivjeti u boljem, pravednijem, mirnijem i zdravijem svijetu. Da bi se to postiglo, moraju svi uivati jednaka prava i preuzeti jednake odgovornosti za ostvarenje vizije boljega drutva.
Parlaonica
Zadaci: jaanje povjerenja u budunost razvoj vjetina kritikog miljenja, anticipacije, sudjelovanja u raspravi i odluivanja. Kljune rijei: povjerenje u budunost, dokazivanje, odluivanje. Razred: 4. Povezivanje: hrvatski jezik, jezici manjina, priroda i drutvo, sat razredne zajednice. Materijali: nema posebnih. Tijek aktivnosti: Napomena: Svrha ove aktivnosti jest ponavljanje i uvrivanje najvanijih znanja i vjetina koje su uenici i uenice prethodno stekli o sebi, drugima, zajednici u kojoj ive, mirnom rjeavanju sukoba i svijetu kao cjelini. Ona bi trebala pokazati: a) kako su uenici i uenice shvatili vrijednosti ljudskih prava, demokratskog graanstva, kulturnog pluralizma i globalne meuovisnosti, b) koji su odnos uspostavili prema tim vrijednostima, odnosno koje mjesto one za njih imaju u njihovim projekcijama budunosti i c) kako zastupaju te vrijednosti u situaciji u kojoj dolazi do drugaijih, pa i suprotnih miljenja. Uiteljima/uiteljicama bi te informacije trebale posluiti kao polazite za planiranje daljnjih aktivnosti u obrazovanje za ljudska prava. Razred se podijeli u tri grupe (A, B i C). Grupa A zastupa stajalite da e svijet u budunosti biti bolji (mirniji, pravedniji, ljudska prava zatienija, ljudi i okoli zdraviji itd.), a grupa B da e svijet u budunosti biti loiji (manje mira, vie nepravde i krenja ljudskih prava, zagaeniji okoli itd.). Grupu C ine suci koji trebaju donijeti odluku o tome iji su dokazi uvjerljiviji na temelju 3-4 kriterija koja, uz pomo uitelja/uiteljice dogovore prije poetka debate. Obje grupe biraju svog predstavnika/predstavnicu. Cilj je kvalitetnim dokazima pobiti stajalite druge grupe i pridobiti suce za svoju viziju budunosti. Za pripremu svojih argumenata grupe A i B imaju 10-15 minuta. One rade odvojeno, a svoje argumente zapisuju, kako ih ne bi zaboravili. Prije pripreme argumenata, uitelj/uiteljica podsjeti obje grupe da svoje argumente temelje na vrijednostima koje su nauili u Programu. Nakon pripreme svaka grupa izlae svoje stajalite, nakon ega naizmjenino pobijaju stajalite druge strane. Kod izlaganja i argumentiranja svaka grupa pozorno slua i uvaava miljenja i stavove druge strane. Omalovaavanje ili vrijeanje nisu doputeni. Nakon to obje grupe iscrpe svoje dokaze i protudokaze, suci donose sud o tome koja grupa je dala uvjerljivije dokaze, odnosno koja vizija je prihvatljivija za cijeli razred.
401
Primjena Programa i osiguranje kvalitete
F.1. Strategije i metode

Kao i u svakom odgojno-obrazovnom podruju, izbor nastavnih strategija i metoda u obrazovanju za ljudska prava ovisi o opim ciljevima odgoja, nastavnim sadrajima, dobi i iskustvu uenika, osposobljenosti i stavovima uitelja, ali i o zemljopisnoj lokaciji kole i drutvenom okruenju, ekonomskim uvjetima itd. Zadovoljavanje temeljnih djetetovih potreba, kao to su kretanje, komuniciranje, druenje, spoznavanje svijeta oko sebe, pripadanje, ljubav, sigurnost i potovanje, mogue je postii u nastavi koja je usmjerena na dijete, a ne na uitelja. U dananjim kolama, naalost, jo prevladava stav da je najvanije to i kako radi uitelj. Takvim modelom se ne ostvaruju ni razvojne potrebe djeteta ni ciljevi obrazovanja za ljudska prava.
403
F. 1.1. Razredno i kolsko ozra

je
Pod terminom razredno ozraje i kolsko ozraje (klima, atmosfera), misli se na povezanost svih imbenika koji omoguuju ostvarenje odgojno-obrazovnih ciljeva u uionici i koli. Njime se oznaava relativno trajan i emocionalnim tonom proet odnos izmeu svih subjekata odgojno-obrazovnog procesa. Glavni subjekti tog procesa su uenici/ uenice i uitelji/uiteljice. No na ozraje utjeu i drugi imbenici, kao to su ravnatelj/ ravnateljica, strune slube i drugo osoblje kole, roditelji, sredinje i lokalne prosvjetne vlasti, ali i kolska arhitektura, nastavna oprema, mjesto izvoenja nastave itd. Kako bi se odredio model koji je primjeren za ostvarivanje ciljeva obrazovanja za ljudska prava u razredu i koli, ovdje emo prikazati tri mogua scenarija pouavanja i uenja.
Scenarij 1: Naslonite se, po

injemo! Uenici i uenice smjeteni su u klupe po dvoje, neformalno razgovaraju i oekuju poetak nastave. Uitelj/uiteljica naglo ulazi u uionicu, a uenici trkom stanu na svoja mjesta i ekaju znak da sjednu. Nakon toga uitelj/uiteljica dvije do tri minute neto zapisuje u razrednu knjigu, a djeca pripremaju biljenice i knjige za predmet koji im je najavljen. Poto je zapisao to e na tom satu raditi, uitelj/uiteljica ustaje i zapoinje razgovor. Nakon nekoliko uvodnih pitanja, zapisat e na plou naslov teksta iz itanke, koji e potom proitati. Na tom je satu, dakle, uitelj/uiteljica proitao/proitala tekst, a uenici i uenice su odgovorili/odgovorile na nekoliko pitanja kako bi se vidjelo jesu li razumjeli/razumjele poruku teksta. Na ploi je bilo zapisano nekoliko novih rijei koje su djeca prepisala u biljenice. Oni su jo itali tekst radi uvjebavanja brzine. Toga su dana jo imali sat matematike na kojem je uitelj/uiteljica objanjavao/objanjavala novu jedinicu, a oni su vjebali rjeavanje zadataka. Trei su sat gledali lm o ugroenom okoliu i ivotinjama u nekoj bari, u kojoj se odlau stari automobili i kuanski aparati. O tome su razgovarali i prepisali u biljenice reenice koje je uitelj prethodno zapisao na plou. Zadnji sat imali su tjelovjebu. Djeaci su igrali nogomet, a djevojice odbojku. Uitelj/ uiteljica je, za to vrijeme, nezainteresirano sjedio/sjedila na klupi i itao/itala novine.
404
Scenarij 2: Dobro jutro, djeco! Uitelj/uiteljica dolazi prvi/prva u uionicu. Uenici i uenice koji ranije stiu, rukuju se s uiteljem/uiteljicom, a on/ona im upuuje poneku poruku ili upit (Kako si spavala?; Kako tvoj kuni ljubimac?; Danas si lijepo poeljao kosu!; Vidim da ima novu haljinu! i sl.). Djeca sjede u klupama po dvoje, poredani u potiljak. Do poetka nastave slobodno eu po uionici i razgovaraju. Kada svi uu, uitelj/uiteljica najavi poetak sata. Zamoli ih da ustanu i u zboru izgovore neke stihove. To traje jednu minutu, a nakon toga zapoinje nastavna cjelina u trajanju od dva kolska sata, u koju se uvodi ritmikim vjebama za razbuivanje. Djeca pjevaju i recitiraju pljeui rukama i udarajui nogama o pod. Zatim se ponavljaju i saimaju sadraji od prethodnog dana i izvode moralne pouke. Iz pokusa provedenih prethodnih dana izvlae se zakonitosti, zatim slijedi osvrt na doivljaje likova iz prie te razumijevanje steenih znanja o ivotinji. (Napomena 1: Glavna nastava u obliku cjelovite epohe u tom je mjesecu posveena prirodi, to znai da je cijeli mjesec, svaki dan prva dva sata, posveen istoj temi.). Djeca paljivo sluaju, a uitelj/uiteljica predaje slikovito, nastojei ih uroniti u doivljaj. Uenici i uenice povremeno trebaju neto napisati ili narisati u biljenicu epohe (Napomena 2: Tako oni/one zajedno s uiteljem stvaraju vlastiti udbenik za tu temu.). Blok-sat zavrava pripovijedanjem neke bajke ili legende. Poslije djeca imaju sat stranog jezika, tjelovjebu i runi rad. Nastavu stranog jezika vodi struni/struna uitelj/ uiteljica, koji/koja takoer unosi u svoj rad elemente ritmikog, govornog i samostalnog pisanja. Nekoliko puta tijekom sata trai se od uenika da u zboru ponavljaju odreene jezine cjeline, katkad i pjevajui. Na satu runog rada djeaci i djevojice ue plesti.
Scenarij 3: Roendan u razredu Uenica Lana danas ima roendan i jako je uzbuena. Nakon rukovanja uitelja/uiteljice sa svakim uenikom i uenicom te izmjene uobiajenih jutarnjih poruka i pitanja, djeca sjednu u krug i pjevaju roendansku pjesmu. I Lana pjeva s njima. (Napomena 1: Lanini roditelji su iz Makedonije. Njen
materinji jezik je makedonski.) Uitelj/uiteljica nakon pjevanja zamoli Lanu da im recitira jednu makedonsku pjesmu koju je nauila u koli u sklopu nastave na jeziku makedonske manjine. Jedan ju uenik zamoli da mu na makedonskom jeziku ispria to je sanjala. Svi paljivo sluaju. To traje petnaestak minuta. (Napomena 2: Na kolskoj ploi ve su napisana etiri zadatka na kojima uenici toga dana individualno rade: nacrtati poklon Lani za roendan, proitati tekst i pogledati tri slike o ugroenoj prirodi, zapisati u biljenicu nekoliko svojih zapaanja o njima, rijeiti deset matematikih zadataka iz nastavnih listia koji se nalaze na uiteljevu/uiteljiinu stolu (prema osobnom izboru teine zadataka), te napisati slobodni sastav na temu Prijateljstvo. Uenici i uenice sami/same biraju slijed izvravanja zadataka te, po potrebi, prave krae stanke. Kada su svi crtei gotovi i potpisani, uitelj/uiteljica poziva uenike i uenice u krug da objasne to su nacrtali i zato su odabrali ba takav poklon. Na kraju se svi crtei uveu u mapu na kojoj se napie Lani za deveti roendan i daruju slavljenici Lani. Zadnji sat uenici i uenice imaju tjelovjebu.
Ta tri scenarija tipini su pedagoki pristupi. Prvi scenarij, Naslonite se, poinjemo!, prisutan je u konfekcijskim kolama, u kojima se od uitelja/uiteljice najee trai samo da ostvari propisani nastavni program. Drugi scenarij, Dobro jutro, djeco!, tipian je npr. za waldorfske kole, koje se po unutarnjoj organizaciji i ciljevima znatno razlikuju od javnih kola. Trei scenarij, Roendan u razredu, karakteristian je za demokratsku otvorenu kolu i neke slobodne alternativne kole. U daljnjem tekstu usmjerit emo se na trei scenarij, budui da on najvie odgovara smislu i ciljevima obrazovanja za ljudska prava. Nastavni proces zajedniki je rad uenika/uenica i uitelja/uiteljice i, kao takav, trebao bi ukljuivati dogovaranje, preuzimanje pojedinanih zaduenja, ostvarivanje dogovorenog i vrednovanje izvrenog. Dogovor o nainu rada postie se na poetku kolske godine, poetkom pojedinog tjedna i poetkom dana. Uenicima i uenicama s posebnim potrebama uitelj/ uiteljica pomae da preuzmu njima odgovarajue obveze. Da bi nastavno ozraje omoguilo provoenje raznovrsnih aktivnosti i zadovoljilo razvojne potrebe uenika i uenica, uitelj/ uiteljica e nastojati mijenjati pedagoke scenarije. Razni istraivaki projekti, izrada razrednih novina, odlasci na izlete, didaktike igre i dopisivanje s uenicima/uenicama iz drugih kola, pridonose ozraju koje potie ostvarivanje ciljeva obrazovanja za ljudska prava. Rezultate takvih aktivnosti najee nije mogue mjeriti testovima i ocjenjivati numerikim ocjenama, no valja imati na umu da su oni za ivot esto vaniji od niza informacija koje podlijeu ocjenjivanju. Razmatranje uloge razrednog ozraja u ostvarivanju tih ciljeva ukljuuje i pitanje odnosa izmeu suradnje i natjecanja u nastavnom procesu. Razred obino ini tridesetak djece razliitih osobina i sposobnosti. Strunjaci se ne slau oko uloge natjecanja u koli, no i samo neslaganje govori da se radi o vanom pedagokom pitanju. Uitelj/uiteljica treba nastojati nai pravu mjeru izmeu jednih i drugih aktivnosti, ovisno o opim odgojno-obrazovnim ciljevima. U svakom sluaju, on/ona treba znati kako odreeno ozraje utjee na oekivane rezultate. Meu pitanjima koja se esto postavljaju prilikom odreivanja primjerenog razrednog i kolskog ozraja, nalaze se i ona koja se odnose na prostorno ureenje uionice i kolskih prostora.
405
Ureenje uionice Uitelji i uiteljice esto se pitaju kako organizirati radna mjesta uenika i uenica, to od raznovrsne opreme imati, kako bi se zadovoljile razvojne potrebe i interesi djece, i to od opreme pripremiti za pojedinu nastavnu jedinicu. Kolike su u tome razlike, najbolje emo uoiti ako posjetimo javne i alternativne kole, osobito one koje djeluju prema uenju Marije Montessori, Celestina Freineta, Rudolfa Steinera ili zastupnika uenja u prirodi. Jedan je pedagog ustvrdio da se djeca u kolama ponaaju nasilno i unitavaju kolsku opremu, izmeu ostaloga, zato to se tamo ne nalazi oprema koja zadovoljava njihove razvojne potrebe i spoznajne interese. Mnogi strunjaci tvrde da kolske prostorije i komunikacija u uionici i koli u prve etiri godine kolovanja trebaju podsjeati na obiteljski dom. Uz to treba istaknuti da uionica nije jedino mjesto uenja. U uionici je bolje imati stolove za individualni rad nego stolove za kojima sjedi/sjede po dva/dvije ili tri uenika/uenice. Radni stolovi se mogu, prema potrebi i elji, pomjerati po uionici. Ponekad e to biti sjedenje u krug, ponekad sjedenje u potiljak, a ponekad sjedenje u manjim grupama itd. Nadalje, uionica ne smije biti opremljena samo tehnikom i sredstvima za frontalnu nastavu (kolska ploa, video, grafoskop itd.), nego i opremom koja omoguuje individualan rad. Korisno je u svakoj uionici urediti nekoliko interesnih sredita u kojima djeca mogu zadovoljiti svoje individualne potrebe i elje: kuti s didaktikim igrama i igrakama, malu razrednu itaonicu (s odgovarajuim slikovnicama, knjigama, asopisima, djejim enciklopedijama itd.), sredite za praktine aktivnosti (ormari za alat, kartoni, papir u boji, uad, komadi drveta i plastike itd.) i glazbeno sredite (mala fonoteka s dva-tri walkmena za individualno sluanje glazbe). Ostala interesna sredita mogu se organizirati povremeno (npr. sredite za istraivanja, sredite za pripremu razrednih novina, sredite za slikanje i crtanje ili sredite za znatieljnike, tj. one koji hoe znati vie). Uenici i uenice mogu sami opremati ta sredita tako da na nekoliko dana donose od kue odgovarajue igrake, knjige, alat i sl. Time se ue suradnji i razmjeni, ali i uvanju opreme. U uionici treba postaviti vie zidnih panoa za izlaganje uenikih radova. Cvijea i drugih biljaka treba biti toliko da ih djeca i uitelj/uiteljica mogu odravati. to se ivotinja tie, uenici i uenice mogu dovesti svoje kune ljubimce kad je to tema tjedna ili kada prikazuju rezultate istraivakoga projekta. Pozornost treba posvetiti i izboru boja za zidove, u emu mogu sudjelovati i djeca i roditelji. Dobro bi bilo da svaki razred ima svoju boju. U waldorfskim kolama, primjerice, izbor boje ovisi o dobi i temperamentu uenika/uenice, a odluku o tome donose i uitelji/uiteljice i roditelji. kolsko dvorite, vrt i ljetna uionica Netko je jednom rekao da nam kolska dvorita slue za odlaganje uenika i uenica. Promotrimo li prostore oko mnogih kola, s tim se nije teko sloiti. U kolskom dvoritu djeca borave prije i poslije nastave u uionici, a esto tu provode i neke zajednike aktivnosti. Unutarnja ureenost dvorita ovisi o prostoru uz kolsku zgradu te poloaju
406
(sredite grada, predgrae, selo) i zemljopisnoj lokaciji kole. Uitelji/uiteljice i uenici/ uenice Osnovne kole u Katel Lukiu uspjeli su u tridesetak godina zajednikog rada stvoriti botaniki vrt kao rijetki biljni rezervat koji je drava zatitila posebnim propisima i za to osigurava posebna sredstva. kolsko dvorite bi trebalo imati prostor za sportske aktivnosti (mlai uenici i uenice odvojeni od starijih), ali i travnjake i raslinje. Ako to veliina dvorita doputa, korisno je tamo smjestiti manji kolski vrt u kojemu mlai/mlae uenici i uenice stjeu znanja o uzgoju bilja, a stariji provode eksperimente iz kemije i biologije. U odgovarajue ureenom i opremljenom dvoritu nai e se i jedna ili vie tzv. ljetnih uionica, u kojima se radi tijekom proljea i ljeta, kao i nekoliko klupa za odmor u slobodno vrijeme ili za rad manjih grupa, zatim pjeanici za najmlae itd.
F. 1.2. Strategije aktivnog u

enja
Ve smo spomenuli da u naim kolama jo prevladava frontalna nastava, odnosno nastava usmjerena na uitelja/uiteljicu. Uzrok tome dijelom je nain pripremanja buduih uitelja/ uiteljica, a dijelom i kolski tradicionalizam, prema kojemu je u koli najvanije ostvariti nastavni plan i program, to se najlake ini ako se nastavni sadraji prepriaju ili pokau djeci. Uenici i uenice su, uz takvu didaktiku paradigmu, najee pasivni promatrai ili sluai. U novijoj didaktikoj literaturi esto se spominju izrazi aktivno, iskustveno i inovativno uenje kao suprotnost dosadanjoj praksi pasivnog uenja sjedenjem, sluanjem i gledanjem. Aktivno i iskustveno uenje oznaava vrstu uenja u sklopu kojega uenik ili uenica sudjeluje u planiranju i provoenju procesa uenja. Ono je blisko inovativnom uenju, koje oznaava budunosti usmjereno uenje. Vane sastavnice inovativnog uenja su anticipacija ili predvianje (umjesto pasivnog prilagoavanja) i participacija (aktivno sudjelovanje). Opredijelimo li se za aktivno, iskustveno i inovativno uenje, nastavni proces treba organizirati tako da uenici i uenice sudjeluju u raznovrsnim pedagokim epizodama, anticipiraju, mataju i kreiraju te kritiki propituju svijet oko sebe. To se moe ostvariti uvoenjem strategija aktivnog uenja, kao to su problemska i istraivaka nastava, uenje otkrivanjem, simulacija, didaktike igre te razne varijante vjebanja, u kojima je uitelj/ uiteljica organizator i suradnik u zajednikom radu s uenicima i uenicama. Strategije aktivnog uenja pripremaju uenike i uenice za otkrivanja novih znanja. Vana zadaa suvremene kole jest osposobljavanje uenika za samostalno uenje, kreativno ukljuivanje u radnu praksu, poduzetnitvo, selekciju informacija, sudjelovanje u demokratskim procesima i suoavanje s dinaminim promjenama i izazovima tijekom ivota, to nije mogue ostvariti s tradicionalnim modelom frontalne predavake nastave. U koli treba provoditi nove pedagoke scenarije s nastavnim epizodama u kojima su uenici i uenice aktivni sudionici stjecanja ivotnih iskustava. Usmjerenost na takvu nastavu trai drugaiju organizaciju razredne uionice, opremu, mjesto za odvijanje nastavnih epizoda
407
itd., te odgovarajue modele praenja i vrednovanja. Znaajnu didaktiku ulogu u takvoj koli ima suvremeno biblioteno-informacijsko sredite, koje je otvoreno cijeli dan i s kojim se uenici i uenice upoznaju na samom poetku obveznog kolovanja, a kasnije u njemu provedu znaajan dio vremena posveenog uenju.
U
enje istraivanjem
Umjesto gotovih odgovora, uenicima i uenicama treba od poetka obveznog kolovanja pomagati u samostalnom otkrivanju i istraivanju okoline, u skladu s pedagokom devizom Marije Montessori Pomozi mi da to uradim sam. Osim steenih znanja oni e na taj nain nauiti i kako doi do novih spoznaja, a vrlo je vjerojatno da e to u njima potaknuti i elju za samostalnim prouavanjem.
408
Prirodna je osobina djece elja za uenjem o svijetu. ak i ako uitelj/uiteljica stigne odgovoriti na sva njihova pitanja, treba ih potaknuti na nova pitanja i samostalno traenje odgovora. Netko je rekao da je uiteljeva/uiteljiina uloga u odreenoj mjeri paradoksalna. On/ona svojim radom treba sebe uiniti nepotrebnim/nepotrebnom, budui da je obvezan/ obvezna osposobiti uenike i uenice za samostalno uenje. Tu ulogu najbolje e ostvariti ako provodi problemsku i istraivaku nastavu kao svoju globalnu didaktiku strategiju. Uz uiteljevo voenje, svi uenici ve od prvog razreda mogu timski raditi na raznim istraivakim projektima. U toj dobi oni mogu sudjelovati u prikupljanju podataka, npr. o nainu ivota u svojoj zajednici. Neki od projekata koji privlae njihov interes u ovoj dobi su: Kako je nae mjesto dobilo ime, Odakle imena rijeka, planina, brda, potoka, itd. u naem kraju, Koje su nai narodni obiaji, Koji su narodni obiaji naih susjeda, Legende iz naeg kraja, Narodne poslovice itd. Pojedine teme mogu se istraivati suradnjom uitelja/uiteljice i uenika tijekom jednog tjedna, mjeseca ili kolske godine. Podaci se trae u kolskoj ili gradskoj (mjesnoj) knjinici, u razgovoru s roditeljima, bakama i djedovima, prijateljima ili lokalnim strunjacima i aktivistima. S tim ciljem mogu se posjetiti muzeji, izlobe, povijesna mjesta itd. Rezultati se predstavljaju (u formi tematskih razrednih ili zidnih novina, ili mapa) razredu, roditeljima na roditeljskom sastanku ili drugim uenicima i uenicama na prigodnim kolskom izlobama.
Primjer rada na projektu Kreativno graenje: Ureenje i opremanje kolskog igralita Cilj: stjecanje cjelovitog iskustva rada na projektu (od ideje do realizacije). Razred: 3. ili 4. Materijal i alat: daske, pila, eki, klijeta, avli. Tijek aktivnosti: Uitelj/uiteljica s uenicima i uenicama obie kolsko dvorite i razgovara o njegovu izgledu. U uionici se razgovor nastavi, a uitelj/uiteljica potie razred na razmiljanje
pitanjima: *ime bi dvorite trebalo nadopuniti? *Bi li se u njemu moglo izgraditi neto to vama treba? Uenici i uenice na posebnom listu papira skiciraju dvorite sa stvarima koje ele imati u njemu (npr. klupe za sjedenje, kuice za skrivanje, grede za vjebanje spretnosti, pjeanik i sl.). Potom svaki/svaka uenik/uenica sjedei u krugu objasni svoje osnovne ideje. Na kraju se donosi zajednika odluka o tome to e se od predloenih promjena ostvariti. Moe se poeti s jednostavnim stvarima, npr. izradom etiri klupe sloene u kvadrat za malu ljetnu uionicu, ili gradnjom pjeanika za vjebanje skoka u dalj i igru najmlaih uenika i sl. Takav projekt ne treba trajati vie od est tjedana. Ako kola nema novaca za kupnju materijala, uenici i uenice, samostalno ili u suradnji s roditeljima, mogu traiti sponzore (privatna pilana, stolarska radionica, graevinsko poduzee i sl.). U zavrnim radovima mogu sudjelovati roditelji i drugi zainteresirani graani. Na kraju se uspjeno zavreni projekt zajedniki proslavi. Napomena: Ovdje je vaan proces i rezultat. Za djecu je vano sudjelovati u svim fazama rada (ideja, crtanje skica, traenje sponzora, priprema terena i gradnja). Aktivnosti e pridonijeti stvaranju vrih veza meu njima i razvoju pozitivnih stavova prema kolskoj imovini.
409
Razredne novine
Vie je valjanih razloga za izradu razrednih novina. Mnoge kole pripremaju i tiskaju jedan ili dva broja kolskih novina godinje, ali u njima sudjeluje manji broj uenika i uenica. Stoga se javlja potreba za razrednim novinama u kojima sudjeluju svi uenici i uenice jednog razreda. Kada se uenici/uenice i uitelj/uiteljica odlue za to, oni zapravo ulaze u jedan vrlo ozbiljan projekt koji trai ozbiljan dogovor, podjelu radnih zadataka, pridravanje dogovorenih pravila i rokova, a na kraju prua mogunost da se svi okupe oko zajednikog proizvoda. Pripremne radnje trebaju obuhvatiti dogovor o opsegu i pravilima koji vae za sve. Tu je vano i pitanje izbora imena lista. Dobro je da uitelj/uiteljica osigura da se na demokratski nain sudjeluje u tom procesu. Budui da e to ime razred nositi tijekom cijele kolske godine, vano je da to bude jedna ili vie rijei koje veina prihvaa i s kojima e se uenici i uenice identicirati. I uitelj/uiteljica sudjeluje u izboru imena, s tim da njegov/ njen glas vrijedi isto kao i glas uenika/uenica. Ako se hoe vjebati demokratsko ponaanje, svaki uenik na pripremljeni listi napie svoj prijedlog. Zatim se svi prijedlozi (bez imena predlagaa) ispiu na kolsku plou. U drugom krugu svaki uenik na drugi listi ispisuje prijedlog koji mu se najvie svia. Svi zajedno pregledaju prikupljene glasove (anonimno!), oznaavajui na ploi crticama uestalost biranja pojedinog imena. U treem krugu se za glasovanje izdvoje tri ili etiri prijedloga s najveim brojem glasova. Razredni list dobiva ime koje je u treem krugu dobilo najvie glasova. Na taj se nain uenici i uenice ue predlagati, glasovati i prihvaati odluke veine u demokratskom postupku. Ilustracije radi, evo nekih imena razrednih novina koje su pripremili uenici poetnih razreda kolovanja: Iglice, arene istine, Patuljci, Leptiri, Mravi.
Nakon izbora imena, na isti se nain moe odabrati boja naslovne stranice, koju uenici i uenice mogu prenijeti i na majice koje e nositi na sportskim susretima ili zajednikim izletima u prirodu. Jedan sat likovne kulture moe biti posveen ilustriranju naslovne stranice. Vano je da svi imaju prilike iznjeti svoje ideje. Najzanimljiviji prijedlog (npr. zatitnog znaka ili grba) kasnije se doradi i pripremi za tisak. Ovisno o ciljevima koji se ele postii razrednim novinama, moe se svakom/svakoj ueniku i uenici dati list papira formata A4 da na njemu napie ili nacrta to hoe. Istovremeno se odabire odgovarajua ilustracija za naslovnu stranicu, na kojoj treba napisati ime lista, razred i datum, odnosno kolsku godinu. Ispod naslovnice trebaju se napisati imena svih uenika i uenica. Novine se na kraju stave u plastini omot s metalnim uvezom. Ostavljaju se u razredu ili nose kui na dan-dva, kako bi ih uenici i uenice itali/itale zajedno s roditeljima. Razredne novine omoguuju roditeljima da upoznaju i usporede pisanje ili crtanje svoje djece. Mnogi e ih roditelji poeljeti sauvati kao uspomenu na poetke kolovanja svoje djece. Osim novina toga tipa, mogu se prirediti tematske novine (npr. Prijateljstvo, Volimo prirodu, Sloboda, Boini blagdani, Suradnja, Ljubav itd.) ili osigurati raznovrsne priloge, npr. stranice uenikog humora, djeje komercijalne oglase, prazne stranice za poruke itatelja, stranice s porukama roditeljima, ali i prazne stranice za roditeljske poruke uenicima i uenicama itd. Uitelj/uiteljica ravnopravno sudjeluje u pripremi lista. Nije dobro da ispravlja uenike priloge, jer svako pretjerano ukazivanje na pogreke sputava kreativnost. Dosadanja iskustva s razrednim novinama pokazuju da taj projekt mobilizira sve i da pridonosi integraciji razrednog kolektiva. Djeca predlau, raspravljaju, surauju, identiciraju se s imenom i bojom lista itd. U nekim sluajevima imena listova zamijene brojeve razreda (npr. Leptiri, Mravi, Graditelji, Istraivai, Ljubitelji prirode, umjesto II.a, IV.c, I.d itd.). Uoeno je da novine postaju kronika razrednih dogaanja i slue za razmjenu meu kolama. U treem i etvrtom razredu uenici i uenice ve mogu vjebati pripremu ozbiljnijih priloga, kao to su razgovori sa zanimljivim osobama, male reportae, izvjea o dogaanjima u koli ili mjestu, male igre, anegdote iz kolskog ivota, rezultati nekih zajednikih ili individualnih istraivakih projekata, grake kreacije, izabrane prie na lokalnom dijalektu, tekstovi popularnih pjesama te mnotvo drugih priloga koji se mogu nai i u ozbiljnim novinama. Zbog straha od kritikog suda javnosti, neki se uitelji teko uputaju u takve projekte. Stoga ovdje treba jo jednom naglasiti da kod izrade novina nije rezultat u prvom planu ve proces, odnosno dogaanja koja prate takav projekt i koja ostavljaju duboke tragove u razvoju i socijalizaciji svakog uenika.
410
U
eni
ko dopisivanje i meurazredna suradnja
Kada dijete ovlada elementarnim tehnikama itanja i pisanja, treba mu omoguiti da te svoje vjetine neprekidno smisleno uvjebava. Jedan od najuinkovitijih metoda vjebanja pisanja i itanja jest ueniko dopisivanje. S tim se moe poeti ve u drugoj polovini prvoga razreda tako da se uitelj/uiteljica dogovori s uiteljem/uiteljicom iz susjedne kole. Mogu se pisati zajednika, razredna pisma, ali je mnogo korisnije ako je dopisivanje individualno. Uenici i uenice treeg ili etvrtog razreda mogu se dopisivati i s uenicima i uenicama iz drugih gradova i upanija. Prva pisma obino sadre jednostavne poruke ili pitanja. No s vremenom uenici i uenice poinju razmjenjivati svoje razredne listove, audio ili video snimke nekih razrednih situacija (igrokazi, razgovori, rasprave itd.), svoje ili zajednike fotograje, fotograje naselja ili nekog zanimljivijeg objekta, turistike prospekte i sl. Pisma se prikupljaju i onda ih uitelj/ uiteljica zajedno alje potom ili predaje u drugu kolu. Vano je da se na svako pismo odgovori. Ukoliko je netko bolestan, odgovor moe napisati drugi/druga uenik/uenica ili uitelj/uiteljica. Dobro je, uz roditeljsku pomo, organizirati jednodnevne ili dvodnevne susrete uenika i uenica koji se dopisuju (zajedniki izlet, boravak u obitelji) ili pokrenuti zajednike istraivake projekte (npr. o lokalnim rijeima koje izumiru). Na izletima se mogu prikazivati igrokazi, monolozi i sl., te organizirati sportske igre. No umjesto natjecanja koji potiu suparnitvo, bolje je u tim prilikama izabrati suradnike i timske igre koje produbljuju osjeaj prijateljstva. Neka e djeja prijateljstva potaknuti i roditelje na meusobno upoznavanje, posjeivanje i druenje. Malo koji didaktiki oblik ima toliko utjecaja na ukupno razredno ozraje kao ueniko dopisivanje i meurazredna suradnja. Te aktivnosti povoljno utjeu na uenike i uenice s posebnim potrebama ili problemima u ponaanju, kao i na aktivnu skrb o drugima, to znai da mogu znaajno pridonijeti i ostvarivanju ciljeva obrazovanja za ljudska prava. tovie, takva je suradnja poticajna i za uitelje/uiteljice, jer im omoguuje razmjenu ideja i nastavnih materijala, ali i povratnu informaciju o kvaliteti njihova nastavnog rada.
Razgovor u krugu
411
Ve smo prilikom prikaza unutarnjeg ureenja uionice istakli potrebu da uenici i uenice ee sjede licem-u-lice, kako bi komunikacija meu njima mogla poprimiti obiljeja humane i demokratske dvosmjerne komunikacije. I u frontalnoj nastavi uitelj/ uiteljica organizira razgovor s uenicima i uenicama, ali je to najee razgovor s jednim uenikom/uenicom. Djeca malo razgovaraju meusobno. Ako to i poele, uitelj/uiteljica im zabranjuje, jer time druge ometaju u radu. No oni obino nastavljaju komunicirati neverbalno, to moe jo vie dekoncentrirati druge uenike i uenice. Razgovor u krugu jedna je od onih pedagokih situacija kojom se rjeava taj problem. U nekim alternativnim kolama razgovori u krugu vode se svaki dan. Uenici i uenice pri tome mogu sjediti na stolicama, nacrtanom ili nalijepljenom krugu na podu, tepihu itd.
U prvom razredu djeca jo nisu stekla vjetinu kratkog saopavanja svojih misli niti mogu dugo biti na jednom mjestu, pa uitelj/uiteljica mora imati strpljenja. Zato se s prvim razredom organizira krai razgovor u krugu u obliku igre. Kasnije e razgovor poprimiti formu slobodnog razgovora u koji se uvode razna pravila (npr. nema ismijavanja drugoga, ne moe se kazati vie od tri reenica, reenica mora biti to kraa itd.). Kako bi djeca shvatila vanost pozornog sluanja drugih, dobro je uvesti mikrofon (predmet kojim se odreuje tko i kada govori). S tim ciljem moe se snimiti njihov razgovor tijekom odmora, kad svi govore istovremeno, i kasnije reproducirati snimka. Vjebanje aktivnog sluanja moe se provesti i igrom rijeima, u kojoj npr. svaki sljedei uenik zapone svoju reenicu zadnjim slovom zadnje rijei predgovornika. Zuj-grupe
412
Kad rade u grupama, uenicima i uenicama treba dati mogunost slobodnog i neogranienog razgovora. Njihov razgovor tada podsjea na zujanje pela pa se takav oblik rada zove zuj-grupa (engl. buzz-group). Mikroartikulacija takvog sata ima sljedee faze: uvodna objanjenja uitelja/uiteljice i utvrivanje pravila, uvodne napomene o sadraju razgovora (najbolje u obliku pitanja), formiranje manjih grupa i razgovor (5 do 10 minuta), izvjetavanje predstavnika/predstavnice grupe te zajednika rasprava i zakljuci. Dobro je da uenici etvrtih razreda samostalno vode takve rasprave, osobito ako je rije o pripremi izleta, organizaciji zadnjeg dana kole itd. Dvostruki krug Uenici i uenice treeg i etvrtog razreda mogu sudjelovati u intenzivnim raspravama u obliku dvostrukog kruga. Nekoliko ih sjedi u unutarnjem krugu u kojem raspravljaju o odreenoj temi potujui sva pravila kratkog i jasnog iskazivanja svojih misli i pozornog sluanja drugih govornika/govornica. Ostali uenici i uenice sjede u vanjskom krugu i pozorno sluaju. Ukoliko se neki/neka uenik/uenica iz vanjskog kruga eli ukljuiti u razgovor, dat e to na neki nain do znanja (npr. stavljanjem ruke na rame) ueniku/uenici iz unutarnjeg kruga koji/koja je upravo zavrio/zavrila svoje izlaganje i s njim/njom razmijeniti mjesta. Takva aktivnost djecu navikava na potivanje pravila sudjelovanja u demokratskoj raspravi. U njoj ona ue da svi lanovi zajednice imaju pravo kazati to misle, ali i obvezu pozorno sluati druge. Steene vjetine kratkog i jasnog saopavanja svojih misli i prijedloga kasnije e moi koristiti u timskom radu, procesu dogovaranja i sl.
U
enje kroz igru
Igre su sloene strategije koje omoguuju ostvarivanje vanih odgojno-obrazovnih ciljeva. Malo koja pedagoka strategija tako povoljno utjee na razredno ozraje kao igra. Veina igara dobila je ime po ciljevima koji se njima postiu. U pedagokoj literaturi spominju se senzorne, misaone, motorike i izraajne igre, zatim didaktike i konstruktivne igre, igre s pravilima, igre na sreu, simbolike igre, individualne i grupne igre, stvaralake igre, socijalne igre, matematike i jezine igre, natjecateljske (kompetitivne) i suradnike
(kooperativne) igre te glazbene i sportske igre itd. Veina tih igara didaktike je naravi, jer se njima ostvaruju nastavni ciljevi. Neke igre su vie misaone, individualne i natjecateljske, a druge vie stvaralake, kolektivne i suradnike itd. Nadalje, pojedine igre mogu vie poticati razvoj intelektualnih sposobnosti (usporeivanje, apstrahiranje, zakljuivanje itd.), neke su vie orijentirane na razvoj motorikih (rastavljanje, sastavljanje, slaganje, spajanje itd.) ili senzornih sposobnosti (uoavanje, procjenjivanje, razlikovanje veliina, boja, likova itd.), a neke na sposobnosti verbalnog ili neverbalnog izraavanja (npr. pantomima). Ako uionica ima interesno sredite s igrama i igrakama, u njima se uenici i uenice mogu individualno igrati. To e dobro doi djeci koja prva zavre neki zadatak pa se hoe opustiti, dok uitelj/uiteljica ne najavi neku novu aktivnost, ili djeci koja su zasiena nekom zajednikom aktivnou pa ele promjenu.
Pedagoke radionice
Pedagoka radionica nastavna je strategija koja je primjerena za rad s manjim grupama (15 do 20 sudionika). Taj pedagoki scenarij zapravo je simulacija, a pogodan je za razvijanje socijalnih vjetina i povezivanje teorije s praksom. Radionice su u nastavnom procesu pogodne za razmjenu iskustava meu vrnjacima, razvoj empatije i kolektivnu terapiju. Za provoenje pedagoke radionice potrebno je osigurati odgovarajui prostor i opremu. Voditelj/voditeljica radionice treba predvidjeti odgovarajui scenarij dogaanja. Prije poetka on/ona treba uspostaviti odnose povjerenja i ukratko objasniti svrhu radionice, zadatke sudionika i trajanje aktivnosti. U radionici sudionici razgovaraju, crtaju, piu, sluaju glazbu, raspravljaju, a ponegdje pleu ili se igraju u manjim grupama ili svi zajedno. Ukoliko se sudionici ne poznaju dovoljno, na poetku se primijeni neka od tehnika oputanja i stvaranja ozraja povjerenja (npr. svatko kae svoje ime ili nadimak, kratko opie svoje hobije, ispria neku anegdotu o svom imenu i sl.). Sredinje mjesto u radionici esto zauzima rjeavanje problema ili analiza nekog sluaja, preko ega se dolazi do teorijskih spoznaja vanih za praksu. Radionice mogu trajati do jednog sata, ali i due ako sudionici pokau interes za to. Vana prednost pedagokih radionica jest u tome to se u njoj aktiviraju svi sudionici. Voditelj/ voditeljica se ne treba previe isticati. On/ona izbjegava kritizirati sudionike i vrednovati njihove aktivnosti, ali potie komunikaciju meu njima. Poeljno je na zavretku radionice pruiti sudionicima mogunost da ukratko iskau svoje zadovoljstvo ili nezadovoljstvo radom, ili da napiu ili nacrtaju odgovor na pitanje o tome kako se osjeaju, to su nauili i sl. U pravilu, mlai/mlae uenici/uenice se lako i neoptereeno ukljuuju u radionice pa treba sve poduzeti da tako i ostane. Voditelj/voditeljica treba eliminirati sve to bi moglo povrijediti sudionike.
Integrirani dan i integrirani tjedan
413
U dananjoj koli kao didaktiko rjeenje jo dominira razredno-predmetno-satni sustav koji je utemeljen prije tri i pol stoljea. No ve od 19. stoljea postoje i drugaiji modeli u kojima se nastavni sadraji nastoje uskladiti s nainom na koji dijete spoznaje svijet (skupna nastava, koncentracija nastave, integracija u nastavi, nastava po epohama).
Izrazi integrirani dan, integrirani tjedan ili integrirana nastava upuuju na to da se razmrvljeni segmenti (nastavne teme ili predmeti) nastoje dovesti u neku loginu cjelinu. Tako se u nekim kolama u prva dva sata zajednike nastave tijekom nekoliko tjedana prouava neka globalna tema ili ivotna cjelina, ili se radi na projektu. Za to se esto koristi izraz nastava po epohama (jedna nastavna cjelina odgovara jednoj epohi koja traje etiri do est tjedana). Nastava po epohama moe se organizirati i kao tjedna aktivnost. Izabere se jedna aktualna tema iz nekog predmeta s kojom se povezuju aktivnosti iz drugih predmeta koje su predviene za taj tjedan (korelacija nastave). Tema se obrauje tako da se itaju literarni i struni tekstovi, organiziraju razni oblici uenikog izraavanja i stvaranja, prouavaju glazbeni i likovni radovi, organiziraju izleti, pozivaju gosti u kolu itd. Integrirani tjedan obino zapoinje zajednikim dogovorom o temi, podjelom radnih zadataka i odreivanjem naina predstavljanja rezultata individualnog i zajednikog rada. Na kraju tjedna razgovara se o rezultatima te dobrim i loim stranama takvog naina rada. ei oblik je tzv. integrirani dan koji se moe pojaviti u tri varijante: frontalna varijanta integriranog dana (naglaene su zajednike aktivnosti uenika, a ne nastavni predmeti i etrdesetipetminutni nastavni sat); individualna varijanta integriranog dana (dogovorene jednodnevne aktivnosti se ispiu na pano ili kolsku plou, a uenici i uenice sami biraju kojim redom i kako dugo e ih provoditi); grupna varijanta integriranog dana (uenici i uenice rade u manjim grupama u kojima stjeu nova znanja i vjetine, ue se suradnji, timskom rada, planiranju i odgovornosti). Takvi oblici rada trae pripremu uenika i uenica. Poznato je da u kolama koje rade prema uenju Marije Montessori svaki dan prva dva kolska sata uenici i uenice rade individualno, s posebno prireenim nastavnim materijalima. Svatko zapoinje svoj rad kad mu to odgovara. Smisao toga je da se uenici i uenice prvih razreda ue preuzimanju odgovornosti za samostalno izvravanje nastavnih zadataka. S obzirom da je jedna od vanih zadaa dananje kole osposobljavanje uenika i uenica za samostalno uenje, individualna i grupna varijanta integriranog dana prihvatljivija je od drugih oblika frontalne zajednike nastave, osobito u razrednoj nastavi koju ostvaruje jedan/jedna uitelj/uiteljica. Prednosti organiziranja nastave prema integriranom modelu su: vea mogunost prilagoavanja nastave spoznajnim i razvojnim osobinama djece i lake ostvarivanje ciljeva suvremene nastave (npr. stjecanje vjetina suradnje, privikavanje na samostalno planiranje i ostvarivanje planiranoga, osposobljavanje za samostalno uenje, razvoj kreativnosti i sl.). Nedostaci se mogu pojaviti ako uitelj ne uspije optimalno rasporediti vrijeme za obradu svih predvienih nastavnih tema, ime dovodi u pitanje ope standarde znanja i vjetina koji su utvreni za odreenu dob.
414
Primjer integriranog dana Prvi dan i prvi tjedan u koli Vjerojatno se svatko rado prisjea prvog dana u koli. Uz taj dan i tjedan obino su vezane duboke emocije. Stoga je vano da ih uitelj/uiteljica osmisli i organizira tako da potiu stvaranje suradnikog i demokratskog ozraja koje e se nastaviti njegovati tijekom kolske godine. U novije vrijeme kole za taj dan pripreme zajedniku sveanost na kojoj stariji/starije uenici/ uenice novim uenicima/uenicama i njihovim roditeljima pjevaju, recitiraju ili pripreme krai igrokaz. Nakon sveanosti uenici i uenice odlaze s uiteljima/uiteljicama u svoju uionicu. S obzirom da ih za to vrijeme roditelji najee ekaju ispred kole, ravnatelj/ravnateljica ili struni suradnik (pedagog/pedagoginja ili psiholog/psihologinja) moe za njih organizirati struno predavanje ili razgovor na temu Dijete u prvom razredu, u kojemu e roditelje upoznati s razvojnim osobinama djece te dobi, ciljevima i zadacima nastave, pravilima kolskog ivota, potekoama prilagodbe itd. Dobro je da tijekom razgovora roditelji sjede u krugu. Djeca bi takoer trebala sjediti u krugu u svojoj uionici, budui da je prvi dan dan meusobnog upoznavanja. Neki uitelji unaprijed pripreme bedeve od kartona s imenom uenika/uenice koje im urue po dolasku u uionicu. Bedevi mogu biti razliitih boja i oblika. U devedeset minuta druenja poeljno je izmijeniti nekoliko aktivnosti kako bi se odrala djeja pozornost. U prvom razgovoru u krugu djeca se predstave, kratko iznesu to vole, to znaju o koli, to oekuju od kole itd. Jedna od igara moe biti meusobno upoznavanje u paru. Uenici/uenice, primjerice, trae one koji imaju isti oblik ili boju beda. Kad se pronau, svaki ispria koju igru najradije igra ili koja mu je najdraa igraka kod kue. Nakon toga se ponovno sjedne u krug u kojemu svaki/svaka uenik/uenica drugima predstavlja svog/svoju novog/novu prijatelja/prijateljicu (ime, najdrau igru ili igraku). Pedagoka i psiholoka svrha tih aktivnosti jest meusobno upoznavanje, privikavanje na kolske uvjete i stvaranje ugodnog i suradnikog ozraja. U prvom tjednu uitelj/uiteljica treba planirati to vie takvih aktivnosti, ukljuujui i one kroz koje djeca upoznaju kolski prostor, kolsko dvorite i sve zaposlenike u koli. Sve bi to trebalo pridonijeti prihvaanju kole kao drugog doma u kojem e boraviti i raditi iduih godina. Od nastavnih strategija za prvi tjedan moe se preporuiti igra, razgovor u krugu te igre u kolskom dvoritu. Za to vrijeme uitelj/uiteljica promatra svako dijete kako bi bolje upoznao/ upoznala njegove osobine i sklonosti.
415
Primjer integriranog dana Zadnji dan kole i zavrna kolska sve

anost Zavretak druenja od 175 dana, odnosno 35 tjedana treba na neki nain obiljeiti. To je prigoda da se svi prisjete dobrih i loih iskustava i da predloe promjene, to znai da bi uitelj/uiteljica trebao/trebala posvetiti pozornost izboru scenarija i za zadnji dan nastave. Vano je da taj dan bude drugaiji od ostalih i da svatko ima mogunost rei to eli. Sadraj takvog integriranog dana moe biti suradnja i prijateljstvo. Dan zapoinje razgovorom u krugu na temu to smo lijepo doivjeli ove kolske godine? Svatko govori o situaciji koja mu se
usjekla u pamenje. Potom slijedi razgovor u krugu o znaenju prijateljstva i igra Mali poklon za svakoga. (Napomena 1: Svatko dobije onoliko papiria formata A-5 koliko ima uenika u razredu. Na papirie piu jednu dobru osobinu, vrlinu ili crtu linosti za svakog/svaku uenika/ uenicu. Djeci moemo sugerirati koritenje reenica tipa Volim kod tebe odvanost i hrabrost, Volim kako se smije, Svia mi se tvoja spremnost da svima pomogne, Volim se igrati s tobom, Svia mi se tvoja duhovitost i sl. Kada su papirii napisani, uitelj/uiteljica ih razdijeli. Uenici i uenice proitaju poruke i svaki izabere jednu koja mu se posebno svia i koju proita drugima sjedei u krugu. Slijedi igra Tko sam ja (Napomena 2: Uitelj/uiteljica pripremi ljepljive listie s nazivima likova iz pria koje su obraivali tijekom godine. Svakom ueniku i uenici zalijepi se po jedan listi s imenom odreenog lika na elo ili lea tako da svi, osim njega/nje, vide to pie. Pojedini uenik/uenica stane leima okrenut razredu i postavlja pitanja kako bi saznao tko je on/ona. Pitanja su tipa: Jesam li ja poznata linost?, Jesam li ja umska ivotinja?, Jesam li ja muko? itd.
416
Na kraju se organizira Veseli slatki koktel uz slatkie i sokove te omiljenu glazbu i ples. Kada osjeti da su uenici i uenice zasieni, uitelj/uiteljica oglasi kraj zajednike nastave, rukuje se sa svakim/svakom uenikom/uenicom uz neku duhovitu i pozitivno usmjerenu poruku (npr. Nedostajat e mi tvoji vicevi, to u ja bez tvoje pomoi do jeseni?, Naspavaj se ovog ljeta da nam na jesen manje kasni, Pozdravi svog kunog ljubimca i ne zaboravi da je i za njega vrue ljeto itd.
Primjer integriranog dana Suradnja Cilj: razumijevanje povezanosti meu ljudima, upuenosti jednih na druge te potrebe meusobnog dopunjavanja i pomaganja. Razred: 1. Tijek aktivnosti: 1. situacija: razgovor u krugu (ponavljanje sadraja iz prirode i drutva koji se odnose na doba dana); 2. sitaucija: itanje prie Dobro jutro - laku no; 3. situacija: razgovor u krugu (Uenici i uenice se potiu na razmiljanje o sadraju prie: *Zato su Mjesec i Sunce ponekad zajedno na nebu? *Zato je Sunce vano Zemlji? *Zato je Mjesec vaan Zemlji? *Tko je vaniji? *Kako se Mjesec osjeao kad je Sunce prialo svoju priu? *Stalno sluam JA i JA! - sjeate li se tko je to govorio? *Moete li objasniti tu reenicu? *Kakav je bio njihov dogovor?); 4. situacija: povezivanje sa stvarnim ivotom (*Je li se nekom dogodilo neto slino - da se netko pravio vaan i mislio samo na sebe? - Priam priu o roenju mog brata, za koga sam dugo mislio da je mamino Sunce, a onda sam shvatio da sam i ja mamin Mjesec, i da smo joj jedan i drugi jednako vani.); 5. sitaucija: tjelesna aktivnost (Uenici i uenice tre u paru. Jedan od njih je Mjesec a drugi Sunce. Na dogovoreni znak Mjesec tri oko Sunca a zatim Sunce oko Mjeseca.);
6. sitaucija: piemo i itamo (Uenici i uenice piu u biljenice nekoliko reenica o Suncu i nekoliko reenica o Mjesecu, npr. Sunce donosi proljee ili Mjesec osvjetljava no. Uenici razmjenjuju biljenice i itaju napisano.); 7. situacija: tjelesna aktivnost: igra: Laku no - Dobar dan (Na laku no uenici i uenice sjednu u uanj, a na dobar dan ustaju i stoje mirno.); 8. sitaucija: slikanje u tehnici gva (Uenici i uenice radei u paru samostalno odrede tko e od njih biti Sunce a tko Mjesec. Bojom prikazuju no i dan na istom listu papira i svatko na svojoj strani.); 9. situacija: pjevanje (Uitelj/uiteljica ita tekst pjesme Grigora Viteza Dohvati mi tata mjesec. Nakon toga se prelazi na uenje pjesme Dok mjesec sja, koju je uglazbio N. Njiri.); 10. situacija: pitalice (Organizira se kako bi uenici i uenice mogli/mogle postavljati pitanja, pr: *to je plima i oseka? *Zato je mjesec kralj oceana? *Zato imamo zimu i proljee? *Zato nije uvijek ljeto? *Zato bez sunca ne bi bilo kruha? itd.); 11. situacija: igra Dan - no (Uenici i uenice se podijele u dvije jednake grupe - Dan i No koje stoje jedna nasuprot drugoj na udaljenosti od 20 metara u nekom omeenom prostoru, najbolje na koarkakom ili rukometnom igralitu. Na uiteljev/ uiteljiin povik Dan, grupa Dan bjei, a grupa No ih nastoji to prije uhvatiti i dovesti do uitelja/uiteljice. Uenik/uenica se smatra uhvaenim/uhvaenom kad ga/ju onaj tko hvata dodirne po bilo kojem dijelu tijela. Smisao je da grupa No to prije uhvati uenike i uenice grupe Dan. Kada to uspiju, uenici i uenice se vraaju na svoja mjesta i igra se ponavlja.); 12. situacija: razgovor u krugu (Svi uenici i uenice kratko odgovaraju na pitanje: to ti se danas najvie svidjelo?). Napomena: Dio aktivnosti se odvija u uionici a dio na kolskom dvoriti ili u dvorani za tjelesni odgoj. Trajanje pojedine aktivnosti ovisi o motivaciji uenika te o vjetini uitelja/u;iteljice u organiziranju planiranih aktivnosti. Priredili: Ante Kolak i Milan Matijevi Prilog
Dobro jutro laku nok
417
Prije mnogo godina prepiralo se Sunce s Mjesecom. Prepirali su se tko je od njih Zemlji vaniji. Sunce je kazalo Mjesecu: Kada sjaji, ti samo odraava moje svjetlo. Ali kada ja izaem, ljudi se raduju i jedni drugima poele dobro jutro. Kada ugrijem Zemlju, donosim joj vjetar i oblake, pokreem ih. Tako nastaju voda i kia za ljude, ivotinje i biljke. A tko donosi proljee? Ja! Zahvaljujui mojoj svjetlosti i toplini niu biljke, cvjeta drvee i cvijee. Vraaju se ptice selice iz svojih zimskih postojbina i savijaju gnijezda. Ljeti su moje zrake najjae. Pomau da sazrije ito, voe i povre. Tako ljudi i ivotinje imaju to jesti cijele godine. U jesen kada bivam slabije, voe je ve slatko od moje topline i puno je eera. Bez mene nema kruha. Uope, bez mene nema nieg na ovom svijetu. Bez mene bi se Zemlja smrznula i pretvorila u led. Sve bi bilo hladno. I zauvijek bi zavladala zima. Ah!, ree Mjesec, Stalno sluam JA i JA.
Kada se nou ne bi zemlja u sjeni odmarala, tvoj bi ar sve spalio. Cijeli bi svijet postao pustinja. Bez mog svjetla svaka bi no bila tamna. U mojoj blijedoj svjetlosti slavuji najljepe pjevaju, cvrci cvre svoje pjesme, a ljudi ih piu o meni i mojoj mjeseini. Postaju tako blii jedni drugima. Moj sjaj ini zimu poneto toplijom, a snijeg i led blistaju u mojoj svjetlosti poput dragulja. Ti moe pokrenuti vjetar i oblake, ali kai mi, tko je kralj oceana? Samo ja mogu pokrenuti mora na plimu i oseku. U mome sjaju ljudi poele jedni drugima laku no i zatim odu spavati. Za vrijeme mog putovanja nonim nebom oni se odmaraju da bi tebe, Sunce, mogli opet ujutro pozdraviti. Dok je Mjesec govorio, Sunce je utjelo i slualo. Ali napokon ree: Nikada nisam mogao vidjeti zemlju u vlastitoj sjeni. Sretan sam to si mi sve to ispriao i raduje me to nou svijetli Zemlji. To zvui tako spokojno i miroljubivo. Kako bih te rado jednom u noi posjetio, ali to onda ne bi bila no.
418
Ali mjesec se mudro dosjetio: Koji put u se ipak u tijeku dana pokazati s tobom na nebu. Kad nas ljudi ugledaju zajedno, moi e jedni drugima u isto vrijeme poeljeti i laku no i dobro jutro. Tvoj mi se prijedlog svia, odgovorilo je Sunce. Svi e tada vidjeti da su Sunce i Mjesec prijatelji. Dobro jutro!, poelio je Mjesec. Laku no!, poeljelo je Sunce.
Primjer integriranog tjedna Ljubav i suradnja Cilj: poticanje osjeaja ljubavi i suradnje u svakodnevnom ivotu. Razred: 4. Tijek aktivnosti: Prvi dan: itanje basne Labud, rak i tuka te razgovor u krugu o porukama teksta; zajedniko gledanje lma Vlak u snijegu; razgovor u krugu o lmu te usmeno odgovaranje na pitanje Kako nam suradnja pomae u neprilici; likovno prikazivanje onih dijelova lma u kojima je bila presudna suradnja uenika (tehnika po slobodnom izboru); razgovor u krugu na temu Suradnja u koli, kod kue, na igralitu, na izletu Drugi dan: pjevanje prigodne pjesme uz pokrete (svi uenici u slobodnom dijelu uionice); prisjeamo se prie Pale sam na svijetu i istiemo pouku prie; rjeavanje problemskih (tekstualnih) zadataka iz matematike (grupni rad, tri do etiri uenika u grupi);
ponavljanje pjesme iz uvodnog dijela dana; vjebanje zadataka iz matematike (rad u parovima); razgovor u krugu na temu Sluati druge . Nakon slobodnog razgovora u krugu slijedi varijanta Svatko mora zapoeti svoju reenicu zadnjim slovom predgovornika; dogovor o samostalnom pismenom radu koji treba napisati kod kue: Pokuaj smisliti pjesmicu ili priu posveenu svojim prijateljima! Trei dan: itanje teksta Tonko Bontonko koji govori o pristojnom ponaanju djece u zgradi; razgovor o tekstu i provoenje kratke ankete (est tvrdnji o lijepom ponaanju za koje uenici i uenice trebaju procijeniti jesu li tone ili su netone); grupni rad uenika na sadrajima prirode i drutva (nastavna jedinica: Stanujemo u stambenoj zgradi); dogovor o samostalnom pismenom radu kod kue na temu Kako suraujem s roditeljima, susjedima i prijateljima; rjeavanje zadataka iz matematike na nastavnim listiima (grupni rad); itanje i razgovor o tekstu Zato kosa nisu pozvali u berbu?; igre na snijegu: zajednika izrada snjegovia. etvrti dan: razgovor u krugu o ljubavi (Uskoro je Valentinovo!); itanje i analiza pjesme Volim te (Mladen Kuec); reavanje slatkih zadataka iz matematike (rad u mjeovitim parovima - djeak i djevojica); izrada zajednikog panoa posveenog Valentinovu uz sluanje glazbe po izboru uenika (djeji likovni radovi, ukrasi, pjesme, izreke o ljubavi, zanimljivosti itd.). Peti dan: razgovor u krugu o proitanom knjievnom djelu Pismo iz zelengrada (tekst govori o suradnji i odnosu ovjeka prema prirodi); anketiranje i razgovor o pitanjima iz ankete; suradnike igre; matematika (uenje putem igre); tjedni zakljuci: a) u grupi 3-4 uenika/uenice objanjavaju kako su shvatili/shvatile pojmove ljubavi i suradnje i b) u krugu odgovoriti na pitanje to mi se najvie svidjelo u zajednikom radu protekli tjedan. Prijedlozi za daljnje aktivnosti: Uenici i uenice mogu dogovoriti zajedniku pripremu razrednih novina na temu Ljubav i suradnja. Prednost imaju zajedniki radovi dvoje ili vie uenika i uenica. Priredili: Vesna Javorovi, Dijana Mehmedinovi i Milan Matijevi
419
F.1.3. Suradnja roditelja i kole

Od roditelja koji su upisali dijete u javnu kolu esto ujemo reenicu: Danas mi je dijete polo u kolu. Od roditelja koji su upisali dijete u waldorfsku kolu obino ujemo: Danas smo poli u kolu. Te dvije reenice odraavaju dva pristupa suradnji roditelja i kole. U prvom sluaju kola se shvaa kao mjesto u kojemu dijete provodi dio svog ivota u uenju koje ne stjee u obitelji. U drugom sluaju kola se shvaa kao mjesto u kojemu se nastavljaju nastojanja obitelji na ostvarivanju ciljeva cjelovitog odgoja pa se od obitelji trai da prihvati pedagoki stil koji njeguje kola. Da bi se to ostvarilo, roditelji dolaze u kolu, a uitelji posjeuju djecu u njihovim obiteljima. Iako ne moramo u cjelini prihvatiti waldorfski pristup, takav model suradnje izmeu obitelji i kole mnogo je bolji od prvog modela. Mnogo je razloga zato se roditelji i uitelji/ uiteljice trebaju ee susretati ili komunicirati o ciljevima odgoja i razvoju djece. S jedne strane, dobro je da djeca svjedoe tu suradnju. S druge strane, poeljno je da se izmeu roditelja i uitelja/uiteljice stvori povjerenje koje vodi suradnji i ujednaavanju pedagokih pristupa u koli i obitelji radi jedinstvenog pedagokog djelovanja. Pri tome je vano da uitelj/uiteljica u svom radu vodi rauna o injenici da se obitelji meusobno razlikuju po kulturi, obrazovanju, socio-ekonomskom statusu itd. Uitelj/uiteljica mora uvaavati te razlike i postupati u skladu s naelom individualizacije: uvaavaj individualne razlike meu roditeljima u svim oblicima pedagoke komunikacije! Telefoniranje Na poetku kolske godine roditelji i uitelj/uiteljica trebaju razmijeniti svoje telefonske brojeve. Taj medij komuniciranja uitelj e koristiti za hitne sluajeve, kao i roditelji, ali i za povremene pedagoke konzultacije.
U jednoj nizozemskoj koli telefon se rabi na krajnje originalan nain. Primjerice, uiteljica koja mora hitno zubaru telefonira jednom/jednoj svom/svojoj ueniku/uenici da ne moe poeti nastavu u 9:00 nego u 10:30. On/ona prenese poruku telefonom dvojici uenika/uenica koji prenose poruku dalje, tako da su u nekoliko minuta svi obavijeteni. Ako neki/neka uenik/ uenica nema telefon, njega/nju obavjetava uenik/uenica koji/koja ivi u blizini.
420
Roditelji u razredu Neki uitelji omoguuju roditeljima da provedu odreeno vrijeme u razredu i prate uenje i ponaanje svog djeteta. Povremeno je dobro angairati roditelje i na nekim programskim zadacima ili projektima (opremanje razredne knjinice, umnoavanje razrednih novina, opremanje razredne igraonice, provoenje ekolokih projekata, ureenje kolskog igralita ili vrta, priprema izleta, traenje sponzora i sl.). Uitelj/uiteljica posjeuje obiteljski dom Iako se veina informacija o ueniku i njegovoj obitelji moe dobiti na individualnim konzultacijama u koli, dobro je da uitelj/uiteljica jednom godinje ili jednom u dvije
godine posjeti uenika/uenicu u njegovu/njenu domu. Roditeljima se objasni smisao takvih posjeta na prvom roditeljskom sastanku. No s obzirom da se uz taj oblik suradnje javljaju brojna pitanja, vano je naglasiti da je jedini smisao takvih posjeta uspostavljanje bolje suradnje izmeu obitelji i uitelja/uiteljice kao pretpostavke uinkovitijeg poticanja razvoja djeteta. Mnogi podaci do kojih uitelj/uiteljica doe na taj nain (odnosi u obitelji, odnosi prema djetetu, stambeni uvjeti, zdravstveno stanje lanova i sl.), povjerljive su naravi i ne smiju se rabiti ni u koju drugu svrhu osim one koja pridonosi dobrobiti samog djeteta. Individualne konzultacije Uitelj/uiteljica poetkom kolske godine obavijesti roditelje o vremenu kad im stoji na raspolaganju za individualni razgovor. Potrebno je izabrati termin koji odgovara veini roditelja i u koli pronai odgovarajui prostor. Ukoliko se pojavi neki ozbiljniji problem, razgovor se moe organizirati i izvan redovitih roditeljskih konzultacija.
421
Roditeljski sastanci Za organiziranje roditeljskih sastanaka takoer je potrebno osigurati poticajno ozraje i odabrati odgovarajue strategije za zajedniki rad. Sastanci se organiziraju radi postizanja zajednikog dogovora ili razmjene miljenja, a ne samo radi informiranja roditelja o problemima njihove djece. Poeljno je da roditelji tijekom sastanka sjede u krugu i da se na poetku dogovore pravila sudjelovanja. Poeljno je da se na svakom roditeljskom sastanku obradi po jedna pedagoka tema, primjerice: Osposobljavanje djece za samostalno uenje, Prava i odgovornosti djeteta i uitelja/uiteljice u koli, Djeca s posebnim potrebama u razredu itd. Nadalje, valja rei da se svaki problem s pojedinim/pojedinom uenikom ili uenicom mora najprije rjeavati individualnim razgovorom s njegovim/njenim roditeljima.
F.1.4. Posebne upute za izbor strategija i metoda rada na Programu

Obradi pojedine cjeline ili teme Programa moe se pristupiti na vie naina, ovisno o ciljevima i zadacima nastave, dobi i interesu uenika, spremnosti uitelja te potrebama i mogunostima kole i lokalne zajednice. Postupci koje nalazimo uz pojedine aktivnosti, kao i oni koji su opisani u prethodnom poglavlju, predstavljaju metodiki okvir koji uitelj/ uiteljica nadopunjuje prema konkretnim potrebama grupe koju pouava. Najvanije je da se pri izboru naina rada polazi od naela aktivnosti, interakcije i suradnje. U pravilu je svaka strategija ili metoda koja uenicima i uenicama daje prostora za iskazivanje osobnog iskustva i meusobnu komunikaciju i koja uitelja/uiteljicu stavlja u suradniki odnos prema njima, primjerena za ostvarivanje svih ciljeva Programa. Uitelj/uiteljica se mora osloboditi uvjerenja da je kola jedino mjesto pouavanja, da je on/ona jedini nositelj/nositeljica i tuma znanja te da su uenici samo primatelji i sluai. Dijete u kolu ne dolazi kao neispisana ploa niti iz nje izlazi kao napunjena vrea. Mnoga znanja i vjetine koje nosi u ivot rezultat su spontanog i nenamjernog uenja u koli, oko kole i izvan kole. Svakodnevna, verbalna i neverbalna, komunikacija te dogaanja u razredu, koli, obitelji i lokalnoj zajednici, jednako snano pouavaju kao i udbenik ili izravna uiteljeva/uiteljiina pouka.
Budui da se u Programu stalno naglaava da se znanje i vjetine koji su potrebni za promicanje i zatitu ljudskih prava stjeu razmjenom iskustava izmeu odraslih i djece, ali i meu djecom, te da se stavovi, uvjerenja i ponaanja uvruju djelovanjem, savjetuje se uiteljima/uiteljicama da u svakoj aktivnosti koja trai odluivanje ili izvoenje zakljuka, predvide dovoljno vremena za razgovor ili raspravu u kojoj uenici i uenice razmjenjuju svoja miljenja prije donoenja zajednike odluke koja ih obvezuje na odreeno ponaanje.
Upute uiteljima/uiteljicama za izbor uinkovitih strategija i metoda primjene Programa Program kao okvir Nakon to se upoznate s Programom, razmislite gdje i kako ga moete ukljuiti u svoju nastavu, izvannastavne aktivnosti i druge oblike rada s uenicima i uenicama (npr. sat razrednika). Predloene aktivnosti mogu se i trebaju usklaivati s nastavnim sadrajima. Prilagoavajui ih svojim potrebama, postupno ete doi do svog vlastitog programa pouavanja za ljudska prava. Holistiki ili sinergijski pristup Programom se promie holistiki ili sinergijski pristup uenju za ljudska prava. To znai da svaku aktivnost treba usmjeriti na razvoj spoznajne, osjeajne i ponaajne strane uenika i uenica. Osim usvajanja injenica o ljudskim pravima, potrebno je razvijati odgovarajue intelektualne, socijalne i druge vjetine, vrijednosne stavove i obrasce ponaanja. Raznolikost sadraja i izvora uenja Koristite to raznovrsnije sadraje i izvore pouavanja za ljudska prava (udbenici, prirunici, djeja literatura i asopisi, novine, stripovi, fotograje, crtei, plakati, posteri, lmovi, video-igrice itd.). Time ete uenike i uenice naviknuti da tragaju za odgovorima i da budu otvoreni prema razliitim stajalitima, to je temelj za donoenje znalakih i neovisnih prosudbi. Postupnost Rad na Programu zaponite jednostavnim aktivnostima koje su bliske svima ili veini uenika i uenica, a nakon toga ih postupno uvodite u probleme lokalne zajednice, domovine i svijeta. Omoguite im da najprije upoznaju sebe i njima bliske osobe. Razgovore i rasprave usmjerite na pojedinca i njegov odnos s drugima, a tek onda na stajalite grupe. Aktivne, iskustvene i istraivalake metode uenja Primjenjujte aktivne, iskustvene i istraivalake metode pouavanja i uenja, jer se njima na najbolji nain priprema uenika/ uenicu za znalako, aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskoj zajednici. S tim u svezi: organizirajte to ee raznovrsne igre, simulacije, igre uloga, oluju ideja, igre asocijacije, intervjue, kvizove; ukljuite ih u humanitarne i druge akcije u lokalnoj zajednici; pomognite im da organiziraju kampanje i piu protestna pisma; omoguite im da svoje radove predstave na izlobama, u kolskim ili lokalnim glasilima; potiite uenike i uenice da koriste izvore za uenje izvan kole; pouite ih kako analizirati tekstove i dokumente, kako koristiti fotograje, stripove, karikature, novinske lanke, video zapise itd., kako se baviti pojedinanim sluajevima, kako uiti rjeavajui probleme; omoguite uenicima i uenicima da razmjenjuju miljenja i pouavaju jedni druge radom u paru, ili u veim ili manjim grupama;
422
postavite u uionicu kutiju u koji uenici i uenice u svako doba mogu ubaciti svoj prijedlog teme za razgovor ili raspravu, osobito kad ih titi neki problem koji sami ne mogu rijeiti; oslobodite se redova klupa koji prisiljavaju uenike i uenice da meusobno komuniciraju gledajui jedni drugima u potiljak, i koristite to vie razgovor u krugu, koji, osim to rjeava taj problem, potie na sudjelovanje ak i povuenije uenike/ uenice; koristite kad god moete tehniku oluje ideja koja obuhvaa prikupljanje, klasiciranje, selekcioniranje i izdvajanje najprihvatljivijih ideja; potiite uenike i uenice na razgovor i raspravu; nauite ih to znai iznijeti vlastito miljenje, aktivno sluati druge i valjanim argumentima braniti odreeno stajalite; u raspravama koristite tzv. arobni mikrofon (bilo koji manji predmet, npr. olovku), koji disciplinira sugovornike/sugovornice: ui ih jezgrovitom izlaganju, strpljivosti i pozornom sluanju drugoga; provodite to ee zadatke koji trae kreativno pisanje i, openito, pismene tematske radove kao podlogu za razgovor i raspravu; kombinirajte pismene radove s crteima, osobito u radu s mlaim uenicima i uenicama; potiite uenike i uenice da predlau, planiraju i provode istraivake projekte u suradnji sa starijim uenicima/uenicama, uiteljima/uiteljicama, roditeljima, lokalnim nevladinim udrugama, medijima itd. Sloboda izraavanja Osigurajte da uenici i uenice slobodno iznose svoje miljenje. Dajte im do znanja da je svako njihovo pitanje, primjedba ili prijedlog dobrodolo i da pridonosi kvaliteti rada u razredu. Uvjerite ih da je sudjelovanje u raspravi te iznoenje i obrazlaganje vlastitog miljenja, kao i uzajamno potivanje miljenja sugovornika/sugovornica jednako vano, ako ne i vanije, od tonosti odgovora. Potiite rasprave u manjim grupama koje trae aktivno sudjelovanje svih. Pomozite im da usvoje najvanija pravila razredne rasprave: a) svatko ima pravo iznijeti svoje miljenje; b) nikoga se ne prisiljava na iznoenje miljenja; c) ismijavanje i podcjenjivanje sugovornika/sugovornice nije doputeno i d) rasprava treba voditi zajednikom rjeenju koje obvezuje sve uenike i uenice. Prava i odgovornosti Osim slobodnog iznoenja miljenja, potiite pregovore, dogovore i izvoenje zajednikih zakljuaka. Omoguite uenicima i uenicama da preuzimaju inicijativu, ali i da se dre dogovora. Jaajte individualnu i kolektivnu odgovornost za uspjeh svakog/svake uenika/uenice posebno i razreda u cjelini. Pokaite im svojim primjerom to znai snositi odgovornost za dobrobit grupe. Samopotovanje i potovanje razlika Kako je razumijevanje, priznanje i potovanje sebe i drugih temelj ivota u demokratskoj zajednici, u radu stavite naglasak na one aktivnosti koje potiu razvoj samopotovanja i sigurnosti u sebe, kao i potovanja drugih. Na taj ete nain privikavati uenike i uenice da razliitosti vide kao bogatstvo a ne kao problem. Pouite ih kako analizirati i tumaiti kulturna obiljeja pojedinih grupa (od obitelji do naroda i regija), kako pronalaziti slinosti i razlike meu grupama (liste kulturnih oznaka); potiite ih na igranje uloga i simulaciju kulturnog kontakta izmeu predstavnika razliitih kulturnih grupa; organizirajte posjete etnografskom muzeju ili zbirci s ciljem upoznavanja lokalne i/ili nacionalne kulture; bavite se tiskom za djecu i mlade radi utvrivanja obiljeja
423
njihove kulture; obiljeavajte blagdane i praznike nacionalnih manjina i drugih kultura, ali i meunarodno priznate dane. Demokratsko ozraje Osigurajte da uenici i uenice ue u demokratskom okruenju u kojemu se potvruje dostojanstvo svake osobe, slijede zajednika pravila ponaanja, potuju razlike i skrbi o drugima. Aktivno i odgovorno graanstvo rezultat je uenja i socijalizacije u okvirima demokratski organizirane i voene kole. Njegujte pristup koji kod uenika i uenica uvruje uvjerenje da demokracija ovisi o znanju, djelovanju i odgovornosti svakog pojedinca. Organizirajte barem dva puta godinje Dan (ili sat) otvorenih pitanja uiteljici (tko je ona, to voli, to ne voli, to misli o pojedinim uenicima, sl.); Osjeaj zajednitva Radom u timu i suradnikim uenjem razvijajte kod uenika i uenicama osjeaj zajednitva i pripadnosti razredu i koli. Istinsko zajednitvo javlja se kao rezultat osjeaja osobne slobode i vrijednosti, meuovisnosti i sigurnosti.
424
Mirno rjeavanje sukoba S uenicima i uenicama razradite pravila i postupke mirnog rjeavanja sukoba koji obvezuju sve. Usmjerite svoju pozornost i na sljedee savjete: vjebajte tehniku mirnog rjeavanja sukoba na konkretnim primjerima, izmislite igrokaz ili predstavu s lutkama o tome to se dogaa u sukobima (izmeu djece, djece i roditelja, djece i uitelja/uiteljice itd.) i pri tome potujte djeje osjeaje koji oni prenose na lutke; u sluaju sukoba izmeu dvoje/dvije uenika/uenice ili dviju grupa organizirajte mirovnu konferenciju kao igru uloga u kojoj i vi i uenici/uenice imate jasne uloge; naviknite ih da ne osuuju sukobljene strane nego da ustrajavaju na primjeni tehnika mirnog rjeavanja sukoba koje vode do zajednikog rjeenja; povremeno proglasite Dan bez sukoba u kojemu se dogovorenim znakom (npr. dignuta ruka) upozorava na pojavu sukoba i obvezu sukobljenih strana na mirno rjeavanje; pokrenite viegodinji projekt usmjeren uvrivanju mira; odredite naziv, zadatke, nositelje, vrijeme provoenja, potrebna sredstva i potencijalne donatore, postupke primjene, nain izvjetavanja i irenja informacija o rezultatima; osobitu pozornost usmjerite na sukobe meu djecom koji polaze od nacionalne ili etnike pripadnosti; razmjenom miljenja i stavova o drugima osvjetavajte i otklanjajte prebrze generalizacije, stereotipe i predrasude o pripadnicima manjinskih i veinske grupe, koji su polazita netrpeljivosti meu ljudima; analizirajte stavove prije i poslije takvih sukoba, traite rasne, etnike i rodne stereotipe u djejoj literaturi, vizualnim porukama i reklamama; propitujte stavove i ponaanje svojih uenika i uenica metodom simulacije sukoba i sl. Suradnja s roditeljima i lokalnom zajednicom Ukljuite roditelje i ostale lanove zajednice u kolski ivot. Pozovite lokalne strunjake, predstavnike nevladinih organizacija i sl. udruge na razredne rasprave. Potiite uenike i uenice da sami predlau goste, organiziraju njihov dolazak i pripremaju pitanja za rasprave. Savjetujte ih kako organizirati intervjue, voditi biljeke i pisati izvjetaj. Pripremite ih na potekoe do kojih dolazi kad odrasli nisu spremni prihvatiti djecu kao ravnopravne sugovornike. Savjetujte ih da racijama, na dopisivanje s drugim kolama u zemlji i svijetu.
F2. Osiguranje kvalitete

F.2.1. Prakenje i vrednovanje
Ostvarivanje ciljeva i zadataka u obrazovanju za ljudska prava ovisi i o pristupu koji se odabere za utvrivanje uspjenosti primjene programa. Klasian pristup ispitivanja uspjenosti u svim nastavnim predmetima jest vrednovanje koliine znanja uenika/uenice, pri emu se primjenjuju ili zadaci objektivnog tipa ili testovi, a itav postupak zavrava utvrivanjem numerike ocjene. Iako ponaanje uenika i uenica, osobito njihovi meusobni odnosi, realno utjee na opu sliku koju uitelj/uiteljica ima o pojedinom djetetu, ono formalno ne ulazi u sadraj ocjene. Stoga se u takvom sustavu vrednovanja ni ne oekuje od uitelja/uiteljice da promatra svoje ponaanje u razredu niti da osvjetava kako ono utjee na uspjeh, odnosno neuspjeh uenika i uenica. ak i kad to ne eli, uitelj/uiteljica naprosto mora svu pozornost usmjeriti na koliinu usvojenih informacija, to se pogreno naziva znanjem uenika/ uenice, jer je to, naalost, jedino to legitimira njegov/njen rad. Usprkos ope prihvaenosti ocjenjivanja, meu strunjacima se i danas vodi rasprava oko dva sljedea pitanja: a) treba li znanje uenika/uenica mjeriti prema nekim unaprijed odreenim standardima ili kriterijima, ili prema nekom njegovom/njenom poetnom stanju u procesu uenja i mogunostima, i b) to treba ocjenjivati i to je najvanije za stjecanje ope slike uspjenosti uenika/uenice. Ako se polazi od shvaanja da djeca trebaju zadovoljiti neke unaprijed zadane standarde ili kriterije znanja, uitelj/uiteljica iskazuje njegovu uspjenost nekom od dogovorenih brojanih pokazatelja (npr. brojevima od jedan do pet, jedan do deset, ili jednostavno rijeima ije je znaenje unaprijed odreeno: veoma uspjeno, uspjeno, donekle uspjeno, neuspjeno). No suvremena kola istie potrebu ostvarivanja i drugih ciljeva, kao to su, primjerice, razvoj moralnog rezoniranja, socijalnih vjetina, interkulturalne kompetencije i snoljivosti; razumijevanje i potivanje drugih naroda, etnikih grupa ili kultura te osoba s posebnim potrebama, kao i razvoj aktivnog i odgovornog graanskog ponaanja itd. I dok se poznavanje injenica i stupanj informiranosti uenika i uenica moe relativno lako, pismeno ili usmeno, provjeravati i bodovati numerikom ocjenom, vrednovanje pravednosti, snoljivosti, ili odgovornog sudjelovanja u demokratskom odluivanju, otvorenosti na izazove i sl., znatno je tee pratiti, a jo tee ocjenjivati na klasian nain. Ti ciljevi, naime, uglavnom pripadaju vrijednosnom ili ponaajnom podruju koji su do danas ostali zapostavljeni u klasinom modelu kole. Ti ciljevi zauzimaju sredinje mjesto u sklopu humane, otvorene i demokratske kole okrenute djetetu. Uz modele takve kole esto se vezuju pojmovi pedagogija uspjeha za sve, didaktiki ugovor i samovrednovanje ili samoocjenjivanje. Pedagogija uspjeha za sve Neke alternativne kole odavno djeluju u skladu s tzv. pedagogijom uspjeha za sve. U njima nema ponavljanja razreda, kognitivni razvoj uenika i uenica se ne zapostavlja, ali se na njega gleda samo kao na dio cjelokupnog uenja za ivot. Prvenstvo u uenju ima cjelovit doivljaj uenika/uenice, osobito njegov/njen emocionalni, socijalni i moralni razvoj.
425
Razred se shvaa kao socijalni organizam koji se mijenja i razvija zahvaljujui razlikama meu uenicama. Razlike se potuju i njeguju, jer su vane za ivot razrednog kolektiva. Iako se ne moramo sloiti sa svim postavkama alternativnog modela kolovanja, opisani pristup praenju i ocjenjivanju svakako je koristan i za javne kole, osobito u razrednoj nastavi. Didaktiki ugovor Posljednjih godina u svijetu se, umjesto numerikog ocjenjiva, u prve dvije do etiri godine obveznog kolovanja sve vie uvodi model otvorenog, analitikog i individualiziranog praenja i ocjenjivanja. Uitelj/uiteljica prati ponaanje svakog/svake uenika/uenice u odreenim pedagokim situacijama i, u skladu s tim, izrauje pojedine pedagoke scenarije. Sudjelovanje uenika u tim scenarijima odvija se prema tzv. didaktikom ugovoru, tj. pedagokom rjeenju u sklopu kojega se razvija svijest uenika i uenica o odgojno-obrazovnim ciljevima, postupcima i rezultatima. Ako je to potrebno, i roditelji se ukljuuju u donoenje takvog ugovora. Samovrednovanje ili samoocjenjivanje Sastavni dio humane kole je i ueniko samovrednovanje, odnosno samoocjenjivanje. U niim razredima osnovne kole, uitelj/uiteljica moe pripremiti zidne plakate s imenima uenika i uenica na koje oni dnevno ili tjedno biljee ostvarenje svojih zadataka (npr. proitane knjige ili prie, provedeni projekti, sudjelovanje u mirnom rjeavanju sukoba, zadovoljstvo ili nezadovoljstvo dogaajima u razredu i svojim ponaanjem itd.). U nekim razredima uenici i uenice svaki dan prije odlaska kui uz svoje ime stavljaju crvenu, crveno-crnu ili crnu toku kojima oznaavaju stupanj zadovoljstva, odnosno nezadovoljstva svojim ponaanjem. Kriteriji se prethodno zajedniki dogovore (npr. crna toka za vie od jedne opomene zbog neprihvatljivog ponaanja i sl.). Ako se organizira, primjerice, mjesec prijateljstva, mjesec skrbi o invalidima, mjesec sudjelovanja u odluivanju, mjesec skrbi za kolski okoli itd., uenici i uenice mogu, uz svoje ime, stavljati i neke druge dogovorene znakove (npr. L J K; boje, rijei i sl.) kao oblik samovrednovanja.
426
F.2.2. Posebne upute za vrednovanje i samovrednovanje u radu na Programu

Budui da su, osim razumijevanja pojmova i njihove odgovarajue primjene, uvjerenja, stavovi i ponaanja sredinji ciljevi obrazovanja za ljudska prava, klasian pristup vrednovanju uenika i uenica ovdje treba svesti na najmanju moguu mjeru. Steena znanja i vjetine imaju smisla samo ako utjeu na promjenu stavova i ponaanja. Stoga je ovdje vanije promatrati ponaanje svakog pojedinog/pojedine uenika/uenice i biljeiti rezultate opaanja prema temeljnim ciljevima Programa: odnos prema sebi (otvoren/otvorena, svjestan/svjesna svojih prava, samokritian/ samokritina, dobro zastupa svoje stavove, rado pria o sebi i razmjenjuje svoja iskustva s drugima, siguran/sigurna u sebe itd.); odnos prema drugima (rado se drui i surauje s drugima, njeguje prijateljstvo, titi dostojanstvo drugih, otvoren/otvorena na razlike, potuje tue miljenje, pozorno slua druge, snoljiv/snoljiva, empatian/empatina, osjetljiv/osjetljiva na nepravdu, zastupa slabije, dobro se uklapa u rad svake grupe itd.);
odnos prema razrednoj i kolskoj zajednici (poznaje demokratski postupak; aktivno sudjeluje u odluivanju, svjestan/svjesna svojih odgovornosti, prilagoen/prilagoena timskom radu, pridrava se zajednikih dogovora, prosuuje svoje i tue ponaanje prema interesima i potrebama grupe i sl.); mirno rjeavanje sukoba (poznaje neke najvanije tehnike mirnog rjeavanja sukoba, ustrajava na primjeni tih tehnika u razredu, spreman/spremna sasluati drugu stranu, ne namee svoja rjeenja, zalae se za pronalaenje rjeenja koje zadovoljava obje strane, slijedi dogovoreno itd.); odnos prema okoliu i prihvaanje globalne perspektive (poznaje najvanije probleme okolia i mjere zatite, potuje i primjenjuje odgovarajua pravila ponaanja, spreman/spremna svoje ponaanje i ponaanje drugih promatrati i vrednovati u sklopu globalne i budunosti okrenute perspektive itd.). Ve je reeno da ostvarivanje ciljeva Programa u velikoj mjeri ovisi o kakvoi razrednog ozraja, koje je izravno povezano s ponaanjem uitelja/uiteljice. U svezi s tim uiteljima i uiteljicama se daju sljedei savjeti:
1. U radu s uenicima pokuajte biti to vie suradnik u njihovu razvoju, a to manje tuma njihovih stavova i pouavatelj istina. Dopustite im da slobodno istrauju, otkrivaju, kritiziraju. Omoguite im, takoer, da saznaju to vie o vama, o tome to volite i ne volite, to drite najvanijim u ivotu, to vama znae razliiti predmeti, osobe i dogaaji u ivotu, kako se odnosite prema njihovim stavovima, onome to oni cijene i ele itd. Budite otvoreni prema njima. Dopustite im prigovor, kritiku i savjet kao nadopunu vaeg rada. Neka vam razgovori s njima budu nain na koji ete provjeriti svoje ponaanje, svoja oekivanja, ali i svoju sliku o sebi. Ukratko: dopustite im, kad god moete, da oni vas ue. To e njima biti znak da ih potujete, da vam je njihovo miljenje dragocjeno i da ono utjee na vae ponaanje, to je siguran nain da kod njih potaknete razvoj osjeaja sigurnosti i preuzimanja osobne odgovornosti u ivotu. 2. Budite otvoreni prema sebi, jer samo tako moete poticati otvorenost svojih uenika i uenica. Odvojite vremena za razmiljanje o sebi, o tome kakvi jeste i emu teite, o svom poslu, odgovornosti, odnosu prema uenicima/uenicama, kolegama u koli, upravi kole i sl. Neka vam u tome pomognu sljedea pitanja: Kakva sam ja osoba? Do ega mi je stalo u ivot? to nikako ne podnosim? Kako se odnosim prema lanovima svoje obitelji? Kako se odnosim prema kolegama na poslu? Kako se odnosim prema osobama koje su mi nadreene (ravnatelju/ravnateljici, savjetnicima/savjetnicama, prosvjetnim inspektorima)? Kako reagiram na nepravdu, pohvalu, klevetu? Nastojim li pod svaku cijenu biti prvi/prva? Drim li do svog dostojanstva? Kako ga titim kad mi je ugroeno? Jesam li uspio/uspjela ostvariti svoje najvanije ivotne ciljeve? Imam li povjerenja u sebe, nastojim li svoje probleme najprije rijeiti sam/sama? Ako ne, na koga se oslanjam? Jesam li otvoren/otvorena prema drugima, pokazujem li drugima svoje osjeaje, njenost i ljubav?
427
Jesam li otvoren/otvorena prema drugaijim stavovima? Potujem li miljenja drugih? Drim li da svi ljudi trebaju imati ista prava kao i ja bez obzira na rasu, spol, vjeru, nacionalnu pripadnost, socio-ekonomski status? Jesam li sklon/sklona rasnim, nacionalnim, etnikim, religijskim, rodnim i sl. predrasudama? to je smisao i vrijednost moga zanimanja? Volim li to to radim? Brinem li se o svom strunom napredovanju? Koliko vremena troim na to? to mislim o svojim uenicima i uenicama? Poklanjam li svima jednaku pozornost? Jesam li otvoren/otvorena prema svim uenicima jednako? Koga najvie prozivam; koga najvie hvalim; koga zapostavljam? Vrednujem li svoje uenike i uenice objektivno i nepristrano? to traim od njih? Jesu li moji stavovi prema uenicima i drugima pod utjecajem stereotipa i predrasuda? Ako jesu, jesam li ih se spreman/spremna osloboditi? 3. Nakon svake aktivnosti odvojite nekoliko trenutaka za provjeru uspjenosti vaeg rada. Neka vam sljedea pitanja poslue kao podsjetnik: Aspekti nastave Priprema Ciljevi i zadaci Sadraj Nastavne metode Odnosi u razredu Pitanja Je li moja priprema bila kvalitetna? Kako to znam? Jesu li ostvareni predvieni ciljevi i zadaci? Kako to znam? Je li tema pobudila interes razreda? Kako to znam? Jesu li metode bile primjerene naelu aktivnog i iskustvenog uenja? Kako to znam? Je li aktivnost pridonijela stvaranju povoljnog razrednog ozraja? Kako to znam?
428
4. Uenicima dajte priliku da postanu sudionici u vrednovanju i praenju nastave kako bi razvili svijest o osobnoj odgovornosti za svoj uspjeh, uspjeh svojih kolskih kolega, va rad i rad cijele kole. Neka vam sljedee upute pomognu u tome: Ovisno o predmetu u sklopu kojega ostvarujete ciljeve obrazovanja za ljudska prava, predvidite to vie aktivnosti koje ne nose ocjenu. Ako je rije o pismenim radovima, potaknite uenike da ih meusobno pregledavaju i komentiraju. Odredite neko mjesto u razredu kao spremite radova koje svatko u svakom trenutku moe pregledavati. Ne ocjenjujte prvu verziju uenikih pismenih radova, osobito ako je rije o izvjetajima istraivakog projekta. Dajte im vremena da svoj rad vie puta pregledaju i isprave prije konane ocjene, ako je ona uope potrebna, i budite im pri ruci tijekom unoenja ispravaka. Kad ocjenjujete, u zajednikom razgovoru provjerite jesu li uenicima i uenicama jasni kriteriji vaeg ocjenjivanja. Kad mijenjate kriterije, najavite uenicima promjenu i objasnite im razloge. Uvedite praksu samovrednovanja i meusobnog vrednovanja, uz obvezu obrazlaganja kriterija. Isto tako, redovito omoguite uenicima i uenicama da komentiraju i vrednuju va rad. Ne obavjetavajte roditelje samo onda kad im dijete ne ispuni kolske obveze. Umjesto toga, barem dva puta godinje pismeno ih obavijestite o njegovu uspjehu. Budite pozitivno usmjereni. U pouavanju se vodite uspjehom, a ne neuspjehom uenika i uenica. Svaki put kad netko od njih uspije (promjeni svoje ponaanje, bolje naui, dobro
surauje u timu itd.), dajte mu do znanja da vas to istinski veseli. Preokrenite kod nas uobiajenu kritiku: To nije ba dobro! Od deset rijei, pet si napisao/napisala pogreno!, u pohvalu: Dobro je, od deset rijei pet si napisao/napisala tono!
Uvid u postignua uenika i uenica u obrazovanju za ljudska prava prema ciljevima Programa moe se dobiti na temelju individualnog razgovora, pisanog izvjetaja (npr. istraivakog projekta), odgovora na pitanja iz radnih materijala ili posebno izraenih evaluacijskih materijala (npr. check-liste osobina, skale sudova i sl.), promatranja uenikova rada u paru ili grupi, odnosno njegova/njena sudjelovanja u razgovorima i raspravama u razredu itd. Uitelj/uiteljica moe, primjerice, pratiti razvoj otvorenosti prema drugaijim stavovima, suradnje meu uenicima i razvoj interkulturalne osjetljivosti primjenom metoda igranja uloga, simulacije, timskog istraivanja, razgovora i rasprave. U sklopu cjeline Mirno rjeavanje sukoba, stariji uenici mogu, primjerice, voditi dnevnik o svojim sukobima s drugima i nainima njihova rjeavanja prema sljedeem obrascu:
Moj dnevnik Kako ja rjeavam sukobe
1. Datum 2. to se dogodilo? 3. Tko je sudjelovao u sukobu? 4. Kako sam se osjeao/osjeala? 5. Tko je rijeio sukob? 6. Kako je sukob rijeen? 7. Jesam li bio/bila zadovoljan/zadovoljna rjeenjem? 8. Kako sam se osjeao/osjeala kad je sukob bio rijeen? 9. to sam uinio/uinila nakon toga?
429
Uenici i uenice prvog i drugog razreda mogu, uz pomo uitelja/uiteljice, voditi jednostavniji dnevnik, primjerice, da krajem svakog tjedna ispunjavaju predloeni obrazac:
Sukob koji se dogodio Kako sam se osjeao/osjeala? Kako je sukob zavrio? Kako sam se osjeao/osjeala poslije?
U prvi stupac uenik/uenica upisuje s kim se i zato sukobio/sukobila (npr. svaa s roditeljima zbog domae zadae), u drugi crta odreeni lik kojim izraava svoje osjeaje (tuan, ljutit i sl.), u trei upisuje kako je sukob zavrio (dogovor, pla i sl.), a u etvrti ponovno crta odreeni lik. Nakon odreenog vremena (npr. jednog polugodita), uenici i uenice mogu izvjetavati o promjenama koje su primijetili u svom ponaanju, a koje su rezultat uenja tehnika mirnog rjeavanja sukoba u koli. Ti izvjetaji mogu posluiti uitelju/uiteljici kao pokazatelj uspjenosti rada u ovom dijelu Programa.
F.2.3. Instrument za samovrednovanje i osiguranje kvalitete u obrazovanju za ljudska prava (SOK)

Usprkos tome to je uitelj/uiteljica najvaniji imbenik ostvarivanja ciljeva obrazovanja za ljudska prava, promjene stavova i ponaanja uenika i uenica prema temeljnim naelima ljudskih prava i sloboda, mogue je postii samo ako je uiteljevo/uiteljiino djelovanje dio sveukupnih nastojanja kole. U skladu s tim vrednovanje uenika i uenica u tom podruju ima smisla samo ako je ono sastavni dio vrednovanja sustava osiguranja kvalitete u obrazovanju za ljudska prava. U sreditu tog sustava nalazi se kola koja samostalno odreuje svoje odgojno-obrazovne prioritete te razvojne politike, planove, strategije, mjere i instrumente. Takva kola mogua je samo u dobro voenom decentraliziranom sustavu, u kojemu sredinje prosvjetne vlasti odreuju ope prioritete, ope smjernice za izradu kurikuluma i ope standarde ili kriterije kvalitete odgoja i obrazovanja, a kolama se ostavlja sloboda u izboru naina na koji e to osigurati u kontekstu svojih posebnih potreba. kole tu slobodu koriste tako da u proces odluivanja ukljuuje sve one koji su izravno zainteresirani za kvalitetu odgoja i obrazovanja: uitelje/uiteljice, uenike/uenice, roditelje, predstavnike lokalne zajednice i predstavnike svijeta rada. Samostalnost kole i suradnja svih imbenika njena djelovanja i razvoja, osobito su vani u podruju obrazovanja za ljudska prava. U skladu s tim najvanijim postaje pitanje Osigurava li i kako moja kola kvalitetno pouavanje i uenje za ljudska prava? ili, drugim rijeima, Jesu li uvjeti potrebni za osiguranje kvalitete u obrazovanju za ljudska prava prisutni u mojoj koli? Instrumentom za osiguranje kvalitete u obrazovanju za ljudska prava nastoji se doi do odgovora na to pitanje. On je prvenstveno namijenjen uiteljima/uiteljicama za samovrednovanje njihove i, openito, kolske prakse, ali bi se s njim svakako trebali upoznati stariji uenici i uenice, roditelji i predstavnici lokalne zajednice, kako bi znalaki promicali promjene u tom podruju. Instrument ine tri stupca. U prvom stupcu nalazi se deset indikatora ili podruja kojima treba posvetiti pozornost prilikom samovrednovanja. U drugom stupcu odreuje se to se, u sklopu svakog pojedinog indikatora, treba vrednovati, a u treemu su smjetene skale procjene od 1 do 4 za svaki indikator. Zaokruivanjem odreenog broja procjenjuje se stupanj zastupljenosti ili razvijenosti svih dimenzija nekog indikatora prema sljedeem obrascu: 1 = potpuno odsustvo svih dimenzija 2 = tek se nazire razvoj nekih dimenzija 3 = veina dimenzija donekle razvijena 4 = u potpunosti razvijene sve dimenzije Kad su unesene procjene za sve indikatore, zaokrueni brojevi mogu se spojiti, ime se dobiva tzv. prol kole u osiguranju kvalitete obrazovanja za ljudska prava. Mogue je, takoer izraunati srednju vrijednost za osiguranje kvalitete tako da se zaokrueni brojevi na skalama zbroje i podijele s brojem indikatora.
430
Podaci za samoevaluaciju mogu se dobiti na vie naina: razgovorom s kolegama/kolegicama, uenicima/uenicama, ravnateljem/ravnateljicom, roditeljima, predstavnicima lokalne zajednice i dr.; analizom kolske dokumentacije (statuta, planova rada i sl.) i resursa (knjinica, kompjutorska oprema te druga sredstva i pomagala i sl.); promatranjem ponaanjem pojedinog uenika ili cijelog razreda tijekom nastave i odmora; snimanjem nastave video-kamerom; upitnicima i sl. Rezultati samoevaluacije dostave se svim zainteresiranima, ukljuujui sredinje prosvjetne vlasti, i/ili se objave na web-stranici kole, kako bi se kroz raspravu izdvojili uinkovitiji modeli pripremanja uenika i uenica za zatitu i promicanje ljudskih prava u koli.
OLJP - obrazovanje za ljudska prava
INDIKATORI Koja podruja promatrati? Indikator br. 1: Prioriteti i razvojni plan kole
DIMENZIJE to vrednovati?
PROCJENA
431
Naelo prava i odgovornosti utvreno je statutom kole kola djeluje prema prioritetnim ciljevima i planu razvoja koji se donose u skladu s nacionalnom razvojnom politikom i potrebama lokalne zajednice u odgoju i obrazovanju OLJP je jedan od prioriteta razvojnog plana kole kola ima razraen plan, mjere i instrumente za uvoenje i razvoj OLJP- ______________________ a u svim dimenzijama kolskog ivota 1 2 3 4 OLJP je odreeno kao jedan od opih ciljeva nastavnog plana i programa/ kurikuluma OLJP je ukljueno u zadatke svakog nastavnog predmeta OLJP je ukljueno u ciljeve i zadatke izvannastavnih aktivnosti Teme i sadraji svakog nastavnog predmeta usklauju se s temeljnim naelima OLJP-a U nastavi se primjenjuju metode koje potiu aktivno, iskustveno, suradniko, problemsko i istraivalako uenje Uenici i uenice sudjeluju u odreivanju ciljeva, tema, sadraja i metoda OLJP-a
Indikator br. 2: Nastavni plan i program/kurikulum
______________________ 1 2 3 4
Indikator br. 3: Proces pouavanja i uenja
______________________ 1 2 3 4
INDIKATORI Koja podruja promatrati? Indikator br. 4:
PROCJENA
Ostvarivanje ciljeva i zadataka OLJP-a prati se i vrednuje u svim dimenzijama Praenje, vrednovanje i kolskog ivota izvjetavanje Postupci praenja i vrednovanja OLJP-a su raznoliki i transparentni Uenici su ukljueni u odreivanje i primjenu postupaka praenja i vrednovanja OLJP-a Rezultati praenja i vrednovanja se objavljuju na web-stranici kole, a slue ______________________ kao polazite za unaprjeenje OLJP-a 1 2 3 4
432
Indikator br. 5: Razredno i kolsko ozraje
kola promie vrijednosti ljudskih prava i odgovornosti, pravde, jednakosti, kulturne raznolikosti, suradnje, solidarnosti i nenasilja U koli i svakom razredu osjea se duh zajednitva te visok stupanj individualne i kolektivne odgovornosti za postignue svakog uenika/uenice i kole u cjelini Odnosi izmeu uenika/uenica, uitelja/uiteljica i drugog kolskog osoblja proeti su otvorenou, uzajamnim potovanjem, demokratinou i suradnjom kola njeguje razliitost; izrijekom se zabranjuje svaki oblik omalovaavanja i diskriminacije uenika i uenica po osnovi spola, nacionalnog/etnikog, religijskog, jezinog ili rasnog podrijetla te uenika i uenica s posebnim potrebama; uenici i uenice sami nadziru i sudjeluju u rjeavanju sluajeva iskljuivanja, marginaliziranja i diskriminacije U koli se otvoreno raspravlja o kontroverznim temama kola ima razraene mjere i postupke mirnog rjeavanja sukoba koji su svima poznati i koji se redovito primjenjuju na svim razinama U koli prevladava ozraje sigurnosti; primjenjuju se mjere nadzora nad nasilnim ispadima, zlouporabom droga ______________________ te uivanjem alkohola i duhana 1 2 3 4
INDIKATORI Koja podruja promatrati? Indikator br. 6: Voenje i menadment kole
PROCJENA
kola djeluje kao dobro uhodan tim; njom se upravlja na demokratski nain; vodstvo i menadment njeguju suradnike odnose sa svima Ravnatelj/ravnateljica i kolski odbor aktivno podupiru uvoenje i razvoj OLJP-a u svim dimenzijama kolskog ivota kola je imenovala posebnog koordinatora za uvoenje i razvoj OLJPa Uenici i uenice sudjeluju u procesu donoenja odluka u koli izravno ili preko svojih predstavnika ______________________ 1 2 3 4
433
Indikator br. 7:
Meu uiteljima/uiteljicama postoji konsenzus i visok stupanj motiviranosti Motiviranost i za ostvarivanje ciljeva i zadataka OLJP-a kompetentnost uitelja/ Uitelji/uiteljice meusobno surauju uiteljica na ukljuivanju OLJP-a u izvedbene programe svojih nastavnih predmeta Uitelji/uiteljice redovito unaprjeuju svoja znanja i vjetine za rad u podruju OLJP-a sudjelovanjem na strunim seminarima i radionicama, koritenjem ______________________ novih informacijskih tehnologija itd. 1 2 3 4 Indikator br. 8: Resursi kola raspolae zadovoljavajuim resursima za provoenje OLJPa, ukljuujui knjige i asopise, odgovarajui prostor i opremu te nove informacijsko-komunikacijske tehnologije, koji se odreuju prema kriteriju sadrajne i metodike raznolikosti Pri odabiru resursa za OLJP, vodi se rauna o nacionalnoj/etnikoj, religijskoj itd. strukturi uenika i uenica u koli Svi resursi su dostupni svima pod istim uvjetima kola godinje osigurava primjerena sredstva za potrebe strunog usavravanja uitelja/uiteljica i drugog strunog osoblja u OLJP-u
______________________ 1 2 3 4
INDIKATORI Koja podruja promatrati? Indikator br. 9:
PROCJENA
434
Roditelji i predstavnici lokalne zajednice ukljueni su u sve dimenzije kolskog Suradnja s roditeljima i ivota lokalnom zajednicom kola surauje s roditeljima, predstavnicima lokalne uprave i samouprave te predstavnicima civilnog drutva na ostvarivanju ciljeva i zadataka OLJP-a kola organizira seminare i radionice za struno usavravanje uitelja/uiteljica u suradnji s lokalnim nevladinim organizacijama Uenici i uenice se potiu na koritenje resursa lokalne zajednice u OLJP-u kola redovito izvjetava roditelje i predstavnike lokalne zajednice o svojim rezultatima u podruju OLJP-a izravno ili putem svoje web-stranice ______________________ 1 2 3 4 Indikator br. 10: Suradnja sa strunim organizacijama i istraivakim institucijama U koli se njeguje originalnost i istraivanje U ostvarivanju ciljeva i zadataka OLJP-a kola surauje sa strunim organizacijama (npr. udruge uitelja) i istraivakim, odnosno visokokolskim institucijama
______________________ 1 2 3 4
PRILOZI
435
Prilog
Izvori za samoobrazovanje u
itelja: izbor
Ajdukovi, M. i Penik, N. (1994) Nenasilno rjeavanje sukoba. Zagreb: NIP Alinea. Alini, M. (1995) Djeja prava u sustavu meunarodne zatite prava ovjeka. Dijete. 2 (2), 2-6. All Human Beings: A Manual for Human Rights Education (2000). Pariz: UNESCO Publishing. Andropoulos, G. J. i Claude, R. (ur.) (1997) Human Rights Education for the Twenty-First Century. Philadelphia: University of Pennsylvania Press. Audigier, F. (1987) Education aux droits de lhomme. Pariz: Institut National de Recherche Pdagogique. Barath, A.; Matul, D. i Sabljak, Lj. (1996) Korak po korak do oporavka: Prirunik za kreativne susrete s djecom u ratnim i poslijeratnim vremenima. Zagreb: Tipex. Bai, J.; Hudina, B.; Koller-Trbovi, N. i iak, A. (1994) Integralna metoda. Zagreb: Alinea. Benedek, W. i Nikolova, M. (ur.) (2003) Understanding Human Rights: Manual on Human Rights Education. Graz: European Training and Research Centre for Human Rights and Democracy (ETC). Boi, J.; Spaji-Vrka, V.; Silov, M. i Fresl-Dumani, I. (prired.) (2000) Obrazovanje za ljudska prava i demokraciju: Bibliograja radova s biljekama. Zagreb: Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO i Projekt Obrazovanje za mir i ljudska prava za hrvatske osnovne kole. Brander, P. i dr. (2004) Kompas: Prirunik o odgoju i obrazovanju mladih za ljudska prava. Slavonski Brod: Europski dom. Brochmann, H.; Lager, R.; Midttun, E. i Wall, H. (1998) Teaching Human Rights. Oslo: Norwegian Refugee Council. Buljubai-Kuzmanovi, V. (1995) Iz straha u ljubav: Stvaralakom energijom do bolje suradnje i razumijevanja. Osijek: Sitograf. Buni, K.; Ivkovi, .; Jankovi, J. i Penava, A. (1994) Igrom do sebe: 102 igre za rad u grupi. Zagreb: Alinea. Campbell, R. (2001) Kako zaista voljeti svoje dijete. akovec: Zrinski d.d. Cantwell, N. (1995) Human Rights Begin With Childrens Rights. International Standards concerning the Rights of the Child. Defence for Children International (DCI). Cvetkovi-Lay, J. i Sekuli-Majurec, A. (1998) Darovito je, to u s njim. Zagreb: Alinea. udina-Obradovi, M. i Teak, D. (1995) Mirotvorni razred: Prirunik za uitelje o mirotvornom odgoju. Zagreb: Znamen. Delors, J. I dr. (1998) Uenje: Blago u nama: Izvjee UNESCO-u Meunarodnog povjerenstva za razvoj obrazovanja za 21. stoljee. Zagreb: Educa. Djeca prije svega (bez godine). Zagreb: UNICEF. Drr, K.; Spaji-Vrka, V. i Fereira Martins, I. (2002) Uenje za demokratsko graanstvo u Europi. Zagreb: Centar za istraivanje, izobrazbu i dokumentaciju u obrazovanju za ljudska prava i demokratsko graanstvo. Education for Conict Resolution (1997). New York: UNICEF. Europska konvencija o ljudskim pravima: Polazne toke za nastavnike (2001). Strasbourg: Vijee Europe.
437
Fakultativni protokol uz Konvenciju o pravima djeteta o prodaji djece, djejoj prostituciji i djejoj pornograji. Narodne novine Meunarodni ugovori, br. 5/2002. Flekkoy, M.G. i Kaufman, N.H. (1997) Rights and Responsibilities in Family and Society. London: Jessica Kingsley Publishers. Fountain, S. (1993) Its Only Right: A Practical Guide to Learning About the Convention on the Rights of the Child. New York: UNICEF. Fountain, S. (1995) Education for Development. London: Hodder&Stoughton, UNICEF. Glasser, W. (1994) Kvalitetna kola. Zagreb: Educa. Good, P. (1993) Kako pomoi klincima da si sami pomognu. Zagreb: Alinea. Gordon, T. (1996) kola roditeljske djelotvornosti: Provjeren nain odgoja odgovorne djece ili Kako s djetetom biti prijatelj. Zagreb: Poduzetnitvo Jaki. Hart, S. i dr. (2001) Childrens Rights in Education. London: Jessica Kingsley Publishers. Hrabar, D. (2001) Odgoj i obrazovanje djece pravni status djece, roditelja i kole. Dijete i drutvo. 3 (4), 561-565. Hammarberg, T. (1996) Making Reality of the Rights of the Child. Jonkoping: Radda Barnen, Swedish Save the Children. Hentig, von H. (1997) Humana kola: kola miljenja na nov nain. Zagreb: Educa. Hopkins, S. i Winters, J. (1990) Discover the World: Empowering Children to Value Themselves, Others and the Earth. Philadelphia, PA: New Society Publishers.
438
Hrabar, D. (1995) Ombudsman i puki pravobranitelj zatitnici djejih prava. Dijete (Glasilo Radne skupine za prava djeteta Sabora RH). 2 (2), 7 10. Hrenjak, J. (1992) ovjek i njegove slobode u pravnoj dravi. Meunarodni i evropski dokumenti o ljudskim pravima. Zagreb: Informator. Human Rights Here and Now: Celebrating the Universal Declaration of Human Rights (1999). New York: AIUSA. If You Care about Children (1991). London: NSPCC (National Society for Preventing of Cruelty to Children). Its Our Right (1990). London, UNICEF-UK, Save the Children i Oxford Development Education Unit. Jankovi, J. (1994) Sukob ili suradnja. Zagreb: NIP Alinea. Juul, J. (1996) Vae kompetentno dijete. Zagreb: Educa. Katz, L.G. i McLellan, D. E. (1999) Poticanje razvoja djeje socijalne kompetencije. Zagreb: Educa. Key, E. (2000) Stoljee djeteta. Zagreb: Educa. Konvencija o pravima djeteta (2001). Zagreb: Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei. Lecomte, J.-M. (2001) Teaching about the Holocaust in the 21st Century. Strasbourg: Council of Europe Publishing. Legrand, L. (1995) Moralna izobrazba danas. Zagreb: Educa. Levin L. (1996) Human Rights: Questions and answers. Pariz: UNESCO Publishing. Living Together with our Dierences (1995). Pariz: UNESCO.
Prilog
Ljudska prava. Osnovni meunarodni dokumenti (1990). Zagreb: kolske novine. Making One World: An Education Pack on Development and Environment (1992). Lisabon: The North-South Centre. Male, D.; Milanovi, M. i Strievi, I. (2003) ivjeti i uiti prava: odgoj za ljudska prava u sustavu predkolskog odgoja. Zagreb: Istraivako-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko graanstvo Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Male, D. i Strievi, I. (ur.) (2000) Mi poznajemo i ivimo svoja prava. Zagreb: kolska knjiga i UNICEF. Male, D. i Strievi, I. (2003) Moja prava. Zagreb: Udruenje Djeca prva. Male, D. i Strievi, I. (1997) Najljepe je biti dijete: Djeja prava. Zagreb: Tipex. Markoi, M. (ur.) (2001) Igrom do kole. Zagreb: Humanitarno udruenje Djeca prva. Masheder, M. (1995) Suraujmo! Osijek: Sitograf. Matulovi, M. (1996) Ljudska prava: Uvod u teoriju ljudskih prava. Zagreb: Hrvatsko lozofsko drutvo. Milanovi, M. i sur. (2001) Skrb za dijete i poticanje ranog razvoja djeteta u RH. Zagreb: Zrno-print. Milanovi, M. (ur.) (1997) Pomozimo im rasti. Zagreb: UNICEF i Ministarstvo prosvjete i porta Republike Hrvatske. Miljevi-Riiki, R.; Male, D. i Rijavec, M. (1999) Odgoj za razvoj. Zagreb: Slap. Miljkovi, D. i Rijavec, M. (1996) Razgovori sa zrcalom: Psihologija samopouzdanja. Zagreb: IEP. Modri, N. (1999) Lutka vodi za razumijevanje ljudskih potreba i za rjeavanje sukoba. Zagreb: vlast. nakl. Mougniotte, A. (1995) Odgajati za demokraciju. Zagreb: Educa. Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava: Prvi dio: Predkolski odgoj, osnovna kola razredna i predmetna nastava, srednja kola (1999). Zagreb: Vlada Republike Hrvatske. Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava (1999). Zagreb: Vlada Republike Hrvatske. National Standards for Civics and Government (1997). Calabasas: Center for Civic Education. Novi poticaji za europsku mlade: Bijela knjiga (2000). Zagreb: Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei. Neill, S. (1994) Neverbalna komunikacija. Zagreb: Educa. Obrazovanje za tolerantnost: Pristupi, koncepcije i rjeenja (1997). Rijeka: Pedagoki fakultet, Odsjek za pedagogiju Sveuilita u Rijeci. OBrien E. L.; Greene E. i McQuoid-Mason, D. (2001) Ljudska prava za sve: Obrazovanje za kulturu ljudskih prava. Zagreb: Forum za slobodu odgoja. OBrien E. L.; Greene E. i McQuoid-Mason, D. (2001) Ljudska prava za sve: Prirunik za nastavnike. Zagreb: Forum za slobodu odgoja. Odgoj za mir (1995). Zrno. 5 (10-11). Paravina, E. (1989) (ur.) Ostvarivanje prava i potreba djeteta. Zagreb: Savez drutava Naa djeca SR Hrvatske.
439
Peko, A.; Jankovi, J.; Paali, M.; panja, S. i Buljubai-Kuzmanovi, V. (2000) Zajedno jai. Osijek i Vukovar: PRONI centar za socijalno poduavanje. Pogai, M. (1904.) O pravu djeteta. Domae ognjite (Zagreb). knjiga V., sveska IV., 76-80. Preporuka (2002) 12 Vijea ministara zemljama lanicama o obrazovanju za demokratsko graanstvo. Prosvjetni vjesnik, od 11. oujka 2003, 5 (1), 6-9. Prvi koraci: Prirunik o odgoju i obrazovanju za ljudska prava (2000). Zagreb: Amnesty International Hrvatske. Radakovi, M.; Rekovi, V. i Hrenjak, J. (1999) Vodi kroz vaa prava. Zagreb: Centar za direktnu zatitu ljudskih prava. Reardon, B. A. (1995) Educating for Human Dignity: Learning About Rights and Responsibilities: A K12 Teaching Resource. Philadelphia: University of Pennsylvania Press. Reasoner, R.W. (1982) Building Self-Esteem: Teachers Guide and Classroom Materials: Elementary Edition. Palo Alto: Consulting Psychology Press. Richman, N. (1994) Komuniciranje s djecom: Kako pomoi djetetu kada je u nevolji. Zagreb: Dobrobit. Rijavec, M. (1997) uda se ipak dogaaju: Psihologija pozitivnog miljenja. Zagreb: IEP. Shapiro, L. (1998) Kako razviti emocionalnu inteligenciju djece. Zagreb, Mozaik knjiga Silov, M. (1991) Odgoj za ljudska prava u osnovnoj koli. Zbornik radova. Zagreb: Institut za pedagogijska istraivanja Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Skok, d. (ur.) (1990) Ljudska prava osnovni meunarodni dokumenti. Zagreb: kolska knjiga.
440
Spaji-Vrka, V. (2002) Odgoj i obrazovanje za demokratsko graanstvo u Hrvatskoj: Izvjee. Zagreb: Centar za istraivanje, izobrazbu i dokumentaciju u obrazovanju za ljudska prava i demokratsko graanstvo. Spaji-Vrka, V. (ur.) (2001) Obrazovanje za ljudska prava i demokraciju: Zbirka meunarodnih i domaih dokumenata. Zagreb: Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO i Projekt Obrazovanje za mir i ljudska prava za hrvatske osnovne kole. Spaji-Vrka, V.; Kuko, M.; Bai, S. (2001) Obrazovanje za ljudska prava i demokraciju. Interdisciplinarni rjenik. Zagreb: Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO i Projekt Obrazovanje za mir i ljudska prava za hrvatske osnovne kole. Suntinger, W. i Weber, B. (1993) Alle Menschenrechte fr alle: Informationen zur Menschenrechten und Menschenrechts-bildung. Be: Ludwig Boltzmann Institut fr Menschenrechte. Svijet dostojan djece. Slubeni zakljuni dokument Posebnog zasjedanja o djeci Ope skuptine Ujedinjenih naroda (2002). Zagreb: Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei. The Bells of Freedom: With Resource Materials for facilitators of Non-Formal Education and 24 Human Rights Echo Sessions (1996). Addis Ababa: Action Professionals Association for the People. The Human Rights Education Handbook: Eective Practices for Learning, Action and Change. HRUSA (http://www.hrusa.org/hrmaterials/hreduseries/hrhandbook1/ Tibbitts, F. (1997) Evaluation in the Human Rights Education Field: Getting Started. The Hague: Netherlands Helsinki Committee. Torney-Purta, J.; Schwille, J. i Amadeo, J.-A. (1999) Civic Education Across Countries: Twenty-four National Case Studies from the IEA Civic Education Project. Amsterdam: International Association for Evaluation of Educational Achievement.
Prilog
Uzelac, M. (1997) Za damire i nemire: Vrata prema nenasilju. Zagreb: Mali korak Centar za kulturu mira i nenasilja. Uzelac, M. (2001) Za Svemire: Peaceful Conict Resolution Guide for Primary and Secondary Schools. Zagreb: Mali korak. Uzelac, M.; Bognar, L. i Bagi, A. (1994) Budimo prijatelji. Zagreb: Slon. Vidaak, I.; Spaji-Vrka, V. i Boi, J. (2000) Obrazovanje za ljudska prava i demokraciju: Meunarodni adresar. Zagreb: Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO i Projekt Obrazovanje za mir i ljudska prava za hrvatske osnovne kole. Vuini, N.; V. Spaji-Vrka i S. Bjekovi (ur.) (2003) Ljudska prava za nepravnike. Podgorica: Centar za ljudska prava Univerziteta Crne Gore i Zagreb: Istraivako-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko graanstvo Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Vuleta, B. i Ani, R. (1999) Na putu mira. Split: Franjevaki institut za kulturu mira. Zarevski, P. (ur.) (2000) Uitelji za uitelje: Primjeri provedbe naela aktivne/ekasne kole. Zagreb: IEP. Weinbrenner, P. i Fritzsche, P.K. (1993) Teaching Human Rights: Suggestions for Teaching Guidelines. Bonn: German Commission for UNESCO i Braunschweig: Georg-Eckert-Institute for International Textbook Research. Wintersteiner, W.; Spaji-Vrka, V. i Teutsch, R. (ur.) (2003) Peace Education in Europe: Visions and Experiences. Mnster/New York/Mnchen Berlin: Waxmann.
441
Opka deklaracija o ljudskim pravima

Ujedinjeni narodi, 1948. (Pojednostavnjeni tekst) Svako ljudsko bie: lanak 1. lanak 2. lanak 3. lanak 4. lanak 5. lanak 6. lanak 7. lanak 8. lanak 9. lanak 10. lanak 11. lanak 12. raa se slobodno i prema njemu se treba odnositi u skladu s tim; ima jednaka prava bez obzira na razlike u pogledu jezika, spola, boje koe, vjere, nacionalnosti, imovine; ima pravo na ivot, slobodu i osobnu sigurnost; ima pravo na slobodu od ropstva; ima pravo na slobodu od muenja ili okrutnog, neovjenog ili poniavajueg postupka ili kazne; ima pravo da ga se pred zakonom priznaje kao osobu; ima pravo na jednakost pred zakonom; ima pravo na sudsku zatitu ako su mu prava ugroena; ima pravo ne biti podvrgnuto samovoljnom uhienju, zatvoru ili progonu; ima pravo na poteno suenje; ima pravo da ga se smatra nevinim dok mu se ne dokae krivica; ima pravo na privatnost; ima pravo na slobodu kretanja i izlaska iz svake zemlje te ulaska u svoju zemlju; ima pravo, pred progonom, dobiti utoite u drugoj zemlji; ima pravo na dravljanstvo; ima pravo na izbor branog partnera i obiteljski ivot; ima pravo posjedovati imovinu; ima pravo na slobodu miljenja i vjerovanja; ima pravo na slobodu miljenja i izraavanja; ima pravo na mirno okupljanje i udruivanje; ima pravo sudjelovati u upravljanju svojom zemljom i glasovati na izborima; ima pravo na socijalnu sigurnost; ima pravo na rad, jednaku naknadu za isti rad, sigurne uvjete rada i pristupanje sindikatu; ima pravo na odmor i slobodno vrijeme, ukljuujui praznike; ima pravo na primjereni ivotni standard, ukljuujui prehranu, stanovanje, odjeu i zdravstvenu njegu; ima pravo na obrazovanje; ima pravo sudjelovati u kulturnom ivotu svoje zajednice; ima pravo na drutveni i meunarodni poredak koji omoguuje ostvarenje ovih prava; ima obvezu prihvatiti ogranienja svojih prava u mjeri u kojoj je to nuno za dobrobit drugih; ima pravo biti zatieno od pogrenog tumaenja svih ovih prava.
442
lanak 13. lanak 14. lanak 15. lanak 16. lanak 17. lanak 18. lanak 19. lanak 20. lanak 21. lanak 22. lanak 23. lanak 24. lanak 25. lanak 26. lanak 27. lanak 28. lanak 29. lanak 30.
Prilog
Konvencija o pravima djeteta

Ujedinjeni narodi, 1989. (Pojednostavnjeni tekst)
lanak 1. lanak 2.
Dijete prema Konvenciji o pravima djeteta Dijete je svaka osoba mlaa od 18 godina. Pravo na jednakost Sva prava iz ove Konvencije odnose se na svako dijete, bez obzira na rasu kojoj pripada, boju koe, spol, jezik, kulturu, vjeru, naciju, imovinu, tekoe u razvoju ili druge osobine. Najbolji interes djeteta U svemu to se poduzima za prava djeteta daje se prednost najboljem interesu djeteta. Tko mora osigurati prava djeteta? Drave1 e uiniti sve da djeca ostvare svoja prava. Usmjeravanje djeteta Roditelji ili skrbnici imaju pravo i dunost usmjeravati dijete u ostvarivanju njegovih prava. Pravo na ivot Svako dijete ima pravo na ivot. Pravo na upis u matine knjige roenih Svako dijete mora biti upisano u matine knjige roenih odmah nakon roenja. Pravo na identitet Svako dijete ima pravo na ime, dravljanstvo i obitelj. Pravo na ivot s roditeljima Svako dijete ima pravo ivjeti sa svojim roditeljima, osim ako je u njegovu interesu da se od njih odvoji, na primjer ako ga roditelji zanemaruju. Pravo na sjedinjenje obitelji Svako dijete iji roditelji ive u drugoj zemlji ima pravo podnijeti zahtjev za ulazak u tu zemlju radi sjedinjenja obitelji. Dijete iji roditelji borave u drugoj dravi ima pravo na vezu s njima. Zabrana nezakonitog odvoenja i zadravanja djece u inozemstvu Nije doputeno nezakonito odvoditi i zadravati djecu u inozemstvu. Pravo na izraavanje miljenja o pitanjima koja se odnose na dijete Svako dijete ima pravo izraziti svoje miljenje o svim pitanjima koja se na njega odnose, a njegovo se miljenje treba uzeti ozbiljno. Pravo na slobodu govora Svako dijete ima pravo na slobodu govora, osim ako time povrjeuje druge. Pravo na slobodu miljenja i vjerovanja Svako dijete ima pravo na slobodu miljenja i vjerovanja. Pravo na slobodu udruivanja Sva djeca imaju pravo udruivanja i mirnog okupljanja, osim ako time ugroavaju prava drugih.
lanak 3. lanak 4. lanak 5.
lanak 6. lanak 7. lanak 8. lanak 9.
443
lanak 10.
lanak 11. lanak 12.
lanak 13. lanak 14. lanak 15.
1 Misli se na drave koje su prihvatile ovu Konvenciju.
lanak 16.
Pravo na privatnost Ni jedno dijete ne smije biti podvrgnuto samovoljnom ili nezakonitom mijeanju u njegov privatni ivot, obitelj, dom ili dopisivanje, niti napadima na njegovu ast i ugled. Pravo na pristup informacijama Drave trebaju djeci osigurati pristup informacijama iz razliitih izvora. Odgovornost za odgoj i razvoj djeteta Roditelji ili skrbnici imaju najveu odgovornost za odgoj i razvoj djeteta, a drava im u tome treba pomoi. Zatita od nasilja Drava mora tititi dijete od svih oblika nasilja, zlostavljanja, zanemarivanja i iskoritavanja. Zatita djece koja su odvojena od obitelji Djeci koja nemaju obitelj ili koja se od nje moraju odvojiti zbog svoje dobrobiti, drava mora osigurati posebnu zatitu i pomo. Posvojenje Dijete moe biti posvojeno ako je to u njegovom najboljem interesu, i to jedino na nain kojim se osigurava dobrobit djeteta. Djeca izbjeglice Djeca koja su morala napustiti svoju zemlju, imaju pravo na zatitu i humanitarnu pomo u zemlji koja ih prima. Djeca s tekoama u razvoju Djeca s duevnim i tjelesnim tekoama imaju pravo na takve ivotne uvjete u kojima se titi njihovo dostojanstvo, promie samopouzdanje i olakava njihovo sudjelovanje u drutvu. Pravo na zdravlje i zdravstvenu zatitu Svako dijete ima pravo na najviu moguu razinu zdravlja i zdravstvene zatite. Pravo na provjeru postupaka vlasti Dijete koje je iz bilo kojeg razloga na skrbi drave, ima pravo traiti povremenu provjeru postupaka vlasti. Pravo na socijalnu sigurnost Svako dijete ima pravo na socijalno sigurnost, uljuujui socijalno osiguranje. Pravo na ivotni standard Svako dijete ima pravo na ivotni standard koji odgovara njegovu razvoju. Roditelji ili druge osobe koje su odgovorne za dijete, trebaju mu to omoguiti, a drava im treba u tome pomoi. Pravo na obrazovanje Svako dijete ima pravo na besplatno i obvezno osnovno kolovanje, kao i na daljnje obrazovanje u skladu sa svojom sposobnostima. Kakav odgoj i obrazovanje? Odgoj i obrazovanje trebaju razvijati sposobnosti djeteta, potivanje djetetovih roditelja i njegove kulture te drugih kultura, odgovornost za drutvo, ravnopravnost spolova, prijateljstvo meu narodima i grupama, te zatitu okolia.
lanak 17. lanak 18.
lanak 19.
lanak 20.
lanak 21.
lanak 22.
444
lanak 23.
lanak 24. lanak 25.
lanak 26. lanak 27.
lanak 28.
lanak 29.
Prilog
lanak 30. lanak 31.
Pravo na svoju kulturu Djeca koja pripadaju manjinama imaju pravo na svoju kulturu, vjeru i jezik. Pravo na odmor, slobodno vrijeme, igru, kulturu i umjetnost Svako dijete ima pravo na odmor i slobodno vrijeme, igru i razonodu, kao i na sudjelovanje u kulturnom i umjetnikom ivotu. Zatita od izrabljivanja Drava mora zatititi djecu od izrabljivanja. Nijedno dijete ne smije obavljati poslove koji naruavaju njegovo zdravlje ili ometaju njegovo obrazovanje i razvoj. Zatita od zlouporabe droga Drava mora zatititi djecu od nezakonite uporabe droga i ukljuivanja u nezakonitu proizvodnju i trgovinu drogama. Zatita od spolnog zlostavljanja Drava mora tititi dijete od svakog oblika spolnog zlostavljanja. Zabrana otmice, prodaje i trgovine Djeca ne smiju biti rtve otmice niti predmet prodaje ili trgovine. Zatita od svih drugih oblika iskoritavanja Drava mora tititi dijete od svih drugih oblika iskoritavanja. Postupak prema djetetu koje je prekrilo zakon Dijete koje je prekrilo zakon ne smije biti podvrgnuto muenju ni ponienju i ima pravo na zatitu osobnog dostojanstva te hitnu pravnu pomo i postupak. Ono mora biti odvojeno od odraslih zatvorenika i ima pravo na kontakt s obitelji. Zatita djece u oruanim sukobima Djeca mlaa od 15 godina ne smiju sudjelovati u oruanim sukobima niti biti novaena u vojsku. Drava mora poduzeti sve da zatiti djecu koja su zahvaena oruanim sukobima. Oporavak djeteta koje je bilo rtva nasilja Drava mora osigurati mogunosti za oporavak djeteta koje je bilo rtva nasilja. Kazneni postupak i oduzimanje slobode Svako dijete koje je osumnjieno ili za koje je utvreno da je prekrilo kazneni zakon, ima pravo na poteni sudski postupak. Bolja zatita prava djeteta Drava moe provoditi i bolju zatitu prava djeteta od zatite koju trai ova Konvencija. Upoznavanje s Konvencijom Drave moraju svu djecu i odrasle upoznati s ovom Konvencijom. Odbor za prava djeteta Odbor za prava djeteta nadgleda koliko drave ispunjavaju naela ove Konvencije. Podnoenje dravnih izvjea Drava svakih pet godina podnosi Odboru izvjea o stanju prava djece na svom teritoriju. Ustanove Ujedinjenih naroda za djecu Ustanove Ujedinjenih naroda za djecu, kao to je UNICEF (Fond Ujedinjenih naroda za djecu), surauju s Odborom za prava djeteta radi bolje primjene ove Konvencije.
lanak 32.
lanak 33.
445
lanak 38.
lanak 39. lanak 40.
lanak 45.
Ustav Republike Hrvatske

(Sabor Republike Hrvatske, 2001.) (Pojednostavnjeni tekst) Glava III. Zatita ljudskih prava lanak 14. Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode utvrene ovim Ustavom, neovisno o rasi, boji koe, spolu, jeziku, vjeri, politikom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, roenju, obrazovanju, drutvenom poloaju ili drugim osobinama. Drava jami ravnopravnost i zatitu pripadnicima svih nacionalnih manjina. Slobode i prava utvrena Ustavom mogu se ograniiti samo zakonom. Svatko tko se ogrijei o odredbe Ustava o ljudskim pravima, osobno je odgovoran. Drava jami pravo na ivot. Sloboda i osobnost pojedinca su nepovredivi. Zabranjeno je svako zlostavljanje i podvrgavanje lijenikim ili znanstvenim pokusima te prisilni i obvezatni rad. Nitko ne moe biti nezakonito uhien ili pritvoren. Svatko tko je uhien ili pritvoren ima pravo na albu sudu. Svaki uhienik i osuenik ima pravo na ovjean postupak prema njemu i potivanje njegova dostojanstva. Svatko tko je nezakonito pritvoren ili osuen ima pravo na odtetu i javnu ispriku. Svi su jednaki pred sudom i drugim javnim tijelima. Svatko je neduan dok se u potenom sudskom postupku ne utvrdi njegova krivnja. Svatko tko je osumnjien ili optuen za kanjivo djelo ima pravo na poteni sudski postupak i ne smije ga se prisiljavati da prizna krivnju. Svatko ima pravo na slobodu kretanja. Svaki graanin Hrvatske ima pravo napustiti svoju dravu, naseliti se u inozemstvu i bilo kada se vratiti u domovinu. Dom je nepovrediv. Dom se moe pretraiti samo u skladu sa zakonom. Drava jami potivanje i pravnu zatitu osobnog i obiteljskog ivota, dostojanstva, ugleda i asti svakom pojedincu. Drava jami slobodu, tajnost i nepovredivost dopisivanja i svih drugih oblika komunikacije. Drava jami sigurnost i tajnost osobnih podataka. Osobni podaci se mogu prikupljati i koristiti samo u skladu sa zakonom. Drava jami slobodu miljenja i izraavanja misli. To ukljuuje slobodu medija, slobodu govora i javnog nastupa. Cenzura se zabranjuje. Svatko ima pravo na ispravak ako su javnom vijeu povrijeena njegova prava utvrena Ustavom. Zabranjeno je pozivanje ili poticanje na rat, nasilje te na nacionalnu, rasnu ili vjersku mrnju i nesnoljivost. Drava jami slobodu savjesti i vjeroispovijedi. Svatko ima pravo javno oitovati svoju vjeru ili drugo uvjerenje.
lanak 15. lanak 16. lanak 20. lanak 21. lanak 22. lanak 23. lanak 24. lanak 25.
446
lanak 26. lanak 28. lanak 29. lanak 32. lanak 34. lanak 35. lanak 36. lanak 37. lanak 38.
lanak 39. lanak 40.
Prilog
lanak 41. lanak 42. lanak 43. lanak 44. lanak 45. lanak 46. lanak 47. lanak 48. lanak 54. lanak 55. lanak 56. lanak 57.
Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od drave. Svatko ima pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed. Svatko ima pravo na slobodno udruivanje i ukljuivanje u sindikate. Svatko ima jednako pravo sudjelovati u obavljanju javnih poslova i raditi u javnim slubama. Svatko s navrenih 18 godina stjee birako pravo. Birako pravo se ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem. Svatko ima pravo slati prigovore i davati prijedloge javnim tijelima te dobiti odgovor od tih tijela. Svatko je, u skladu sa sposobnostima, duan ispuniti svoju vojnu obvezu i sudjelovati u obrani svoje zemlje. Doputen je prigovor savjesti. Drava jami pravo vlasnitva i nasljeivanja. Nositelji i korisnici vlasnikog prava duni su pridonositi opem dobru. Svatko ima pravo na rad, slobodu rada i izbor svoga zanimanja. Svima je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto. Svaki zaposlenik ima pravo na zaradu kojom sebi i svojoj obitelji moe osigurati slobodan i dostojan ivot. Svaki zaposlenik i njihove obitelji imaju pravo na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje prema kolektivnom ugovoru. Drava jami pravo na pomo slabim i nemonim, nezaposlenim i nezbrinutim osobama u podmirenju osnovnih ivotnih potreba. Invalidne osobe imaju pravo na osobitu zatitu i ukljuenje u drutveni ivot. Drava jami pravo na zdravstvenu zatitu. Drava jami pravo na trajk. Drava titi obitelj. Drava titi materinstvo, djecu i mlade te stvara uvjete kojima se ostvaruje pravo na dostojan ivot. Roditelji su duni odgajati, uzdravati i kolovati svoju djecu. Oni samostalno odluuju o odgoju svoje djece. Djeca su, pak, duna brinuti se za stare i nemone roditelje. Drava jami djetetu s posebnim potrebama pravo na osobitu njegu, obrazovanje i skrb. Zatita djece i nemonih osoba je dunost svih. Djecu se ne smije zapoljavati ili prisiljavati na rad koji teti njihovu zdravlju i razvoju. Svatko ima pravo na besplatno osnovno kolovanje. Svakomu je dostupno srednjokolsko i visokokolsko obrazovanje prema sposobnostima. Drava jami slobodu stvaralatva i titi rezultate stvaralatva. Svatko ima pravo na zdravi ivot. Drava osigurava uvjete za zdravi okoli. Svatko je duan brinuti o zatiti zdravlja ljudi i prirode.
447
lanak 58. lanak 60. lanak 61. lanak 62. lanak 63.
Meunarodni kalendar
27. sijenja 1. oujka 8. oujka 21. oujka 22. oujka 7. travnja 20. travnja 3. svibnja 3. svibnja 8. svibnja 9. svibnja 15. svibnja 17. svibnja 21. svibnja Dan Holokausta Meunarodni dan ukidanja smrtne kazne Meunarodni dan ena Meunarodni dan borbe protiv rasne diskriminacije Svjetski dan voda Svjetski dan zdravlja i nepuenja Meunarodni dan slobode tiska Dan sunca Svjetski dan slobode medija Meunarodni dan Crvenog kria Dan Europe Meunarodni dan obitelji Dan telekomunikacija Svjetski dan kulturne raznolikosti Svjetski dan nepuenja Meunarodni dan ovjekove okoline Svjetski dan borbe protiv djejeg rada Svjetski dan zatite od sua i poplava Svjetski dan izbjeglica Meunarodni dan borbe protiv zloporabe droge Meunarodni dan potpore rtvama muenja Svjetski dan stanovnitva Meunarodni dan starosjedilakih naroda Meunarodni dan sjeanja na trgovinu robljem Meunarodni dan pomoraca Meunarodni dan pismenosti Meunarodni dan ozona Meunarodni dan mira Meunarodni dan starijih osoba Meunarodni dan starijih osoba Meunarodni dan uitelja Svjetski dan habitata
448
31. svibnja 5. lipnja 12. lipnja 17. lipnja 20. lipnja 24. lipnja 26. lipnja 11. srpnja 9. kolovoza 23. kolovoza 9. kolovoza 8. rujna 16. rujna 21. rujna 30. rujna 1. listopada 5. listopada 1. ponedj. u list.
Prilog
8. listopada 10. listopada 15. listopada 16. listopada 17. listopada 24. listopada 24. listopada 16. studenoga 16. studenoga 20. studenoga 21. studenoga 25. studenoga 1. prosinca 2. prosinca 3. prosinca 5. prosinca 10. prosinca 18. prosinca 11. prosinca 29. prosinca
Meunarodni dan smanjenja prirodnih katastrofa Svjetski dan borbe protiv smrtne kazne Meunarodni dan bijelog tapa/Meunarodni dan slijepih Meunarodni dan hrane Meunarodni dan borbe protiv gladi Dan Ujedinjenih naroda Svjetski dan razvoja informacija Dan potpisivanja UNESCO-va Statuta Meunarodni dan snoljivosti Meunarodni dan djeteta Dan televizije Meunarodni dan ukidanja nasilja nad enama Svjetski dan AIDS-a Meunarodni dan ukidanja ropstva Meunarodni dan osoba s potrebnim potrebama (invalida) Meunarodni dan dobrovoljaca za gospodarski i drutveni razvoj Dan ljudskih prava Meunarodni dan migranata Dan UNICEF-a Meunarodni dan bioloke raznolikosti.
449
Teaching Rights and Freedoms: Elementary School Teachers Manual

with activities for grades 1-4
Summary The manual Teaching Rights and Freedoms was printed in the framework of the activities set up for the Democratic and Human Rights Education in Croatian Primary Schools Project. The project was initiated as the follow-up to the National Programme for Human Rights and Civic Education Project which was carried out from 1998 to 1999 with a joint support from the Human Rights Education Associates (HREA), the Netherlands Ministry of Foreign Aairs, Croatian National Human Rights Education Committee and the Croatian Ministry of Science, Education and Sport. The 1998-1999 project set up a series in-service teacher training seminars in the implementation of the National Human Rights Education Programme. The trainers made a group of national and international human rights experts, including university professors, civil activists and experienced national advisors. The main target of the seminars was not only to prepare teachers for implementing the National Programme in their classrooms but to empower them for introducing further changes into their schools and local communities, as well. Thus, the focus was as much on learning about the key principles of promoting human rights through education as it was on acquiring skills of facilitating and promoting critical understanding, problem-solving, project-work, participation and team-work among students and adults. The most successful teachers were after a year or so invited to join the group of trainers with a view to exchange their experiences with other teachers, especially with those in need of more practical assistance to be able to remove the obstacles to human rights promotion in their schools or communities. The seminars were also used for, in the one hand, in situ development of teaching materials for preschool teachers and, in the other hand, in situ testing of a primary school teachers manual which had been originally prepared in 1999 by the UNESCO/Netherlands sponsored project on Peace and Human Rights for Croatian Primary Schools. Upon the approval of the Croatian Ministry of Education and Sport, HREA entrusted these tasks to the Research and Training Centre for Human Rights and Democratic Citizenship of the Faculty of Philosophy University of Zagreb that had been several months earlier established on the initiative of some members of the former UNESCO/Netherlands project. The work of the Centre is focused on strengthening the implementation of human rights in the national education system through research and training, as well as through development and dissemination of learning and teaching materials, in particular through ICT (http://www.zg.hr/hre-edc). After number of changes the Centre published the Preschool Teachers Manual Living and learning the rights in 2003 as the rst of the kind in Croatia. It was developed as a practical
451
guide for preschool teachers and other professionals, as well as for parents, in facilitating preschool childrens learning for self-awareness, rights and responsibilities, equality and justice in the context of a democratic and culturally plural society. The original version of the Primary School Teachers Manual Teaching Rights and Freedoms which had been prepared in the UNESCO/Netherlands project in 1999 was signicantly expanded and changed as the result of consultation with teachers, teacher trainers and experts from dierent disciplines. Namely, majority of them said they needed more knowledge on human rights, democracy, civil society etc. in order to be able to eciently teach human rights in their classrooms. They asked for a manual in which the examples of students activities would be more balanced with information on international, legal, moral, cultural and other aspects of human rights protection and promotion, including the obstacles to such processes. They saw in such an approach a solid ground for developing an argumentation about why human rights education is not a mere fashion but a necessity in todays schools. With this in mind, the original text was changed considerably and divided in two parts. The rst part encompasses chapters dealing with moral and legal dimensions of human rights; the dierence between human and individual rights, human and constitutional rights, universal and particular rights, etc.; the relation between rights, responsibilities and duties; historical and theoretical foundations for human rights; international, regional and national systems of human rights protection and promotion, including the role of civil society; the link between the right to education and the enjoyment of human rights, as well as a survey of human rights education and related programmes, including the description of the situation in this eld in Croatia. The second part of the manual consists of the Primary School Human Rights Education Programmes activities. It comprises ve key areas: Discovering the Self; Knowing the Other; Living in a Democratic Community; Building and Strengthening Peace; Preserving the Wholeness of the World. The text also contains information on objectives, methods and evaluation strategies for each area, as well as number of references for teacher self-education. Both manuals are an example of how human rights education may become an integrating force that brings together practicing teachers, NGOs activists, university professors and government experts in sharing and promoting the idea of human dignity through learning, training and teaching. It is also an example of a successful and long-lasting cooperation between HREA and number of Croatian institutions and organisations, including the government that have brought important changes to Croatian education policy and practice. In order to improve human rights education practice in Croatian schools, the Research and Training Centre for Human Rights and Democratic Citizenship intends to monitor and evaluate the use of the Primary School Teachers Manual.
452
Biljeke
453
Biljeke
454
Biljeke
455
Biljeke
456
Istraivako-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko graanstvo Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Ivana Luia 3, 10 000 Zagreb Tel./Fax: 1 600-24-37 E-mail: hre-edc@ffzg.hr Web-site: http://www.ffzg.hr/hre-edc OCJENE, OSVRTI I PRIJEDLOZI ZA IZMJENU PRIRUNIKA (molimo poslati na adresu Centra)
Nakladnik: Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Istraivako-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko graanstvo
Za nakladnika: prof. dr. sc. Neven Budak
Odgovorni urednik: prof. dr. sc. Miljenko Jurkovi
Lektura: Irena Beki, prof. Marina ubri, prof.
Slog: diDot, Zagreb
Tisak: Zrinski d.d., akovec
Naklada: 1500
ISBN: 9531752052

Poucavati Prava I Slobode 2

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Poucavati Prava I Slobode 2

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

DRUGI DIO

Program obrazovanja za ljudska prava u razrednoj nastavi

Pouavati prava i slobode

Program obrazovanje za ljudska prava u razrednoj nastavi

Pouavati prava i slobode

Program obrazovanje za ljudska prava u razrednoj nastavi

Pouavati prava i slobode

A.1. Moja osobna iskaznica

1 Uitelj/uiteljica podijeli uenicima i uenicama pisani materijal Moja osobna iskaznica s

Program obrazovanje za ljudska prava u razrednoj nastavi

Pouavati prava i slobode

A.1.1. Moje ime

Program obrazovanje za ljudska prava u razrednoj nastavi

3 U treem razrede moe se povesti razgovor o zadovoljstvu, odnosno nezadovoljstvu osobnim

Pouavati prava i slobode

1 Aktivnost zapoinje simulacijom telefonskog razgovora izmeu dvoje/dvije uenika/uenice

2 Za vjebu Ma, da on/ona! uitelj/uiteljica podijeli uenicima i uenicama papirie s po

Program obrazovanje za ljudska prava u razrednoj nastavi

3 Uitelj/uiteljica proita sljedeu kratku priu kao polazite za razgovor:

Ime koje boli

1 Nakon toga se povede razgovor o lijepim, runim i neutralnim nadimcima. Uitelj/uiteljica

Pouavati prava i slobode

2 U treem dijelu aktivnosti uitelj/uiteljica usmjerava pozornost razreda na nadimke koji

Program obrazovanje za ljudska prava u razrednoj nastavi

Pokreti koji govore

1 S uenicima i uenicama zapone se razgovor o pokretima koji prate govor. Objasni im se

Pouavati prava i slobode

stanje radost srdba strah nesigurnost briga zadovoljstvo

izgled tijela .............................................. .............................................. .............................................. .............................................. .............................................. ..............................................

izgled lica .............................................. .............................................. .............................................. .............................................. .............................................. ..............................................

3 U 3. i 4. razredu organizira se natjecanje iz pantomime. Pogaaju se razliiti pojmovi, imena

1 Prije aktivnosti uitelj/uiteljica objasni uenicima i uenicama svrhu vjebe i provjeri

Program obrazovanje za ljudska prava u razrednoj nastavi

Kad ruke pri

4 U 4. razredu tema se moe proiriti na upoznavanje rukopisa kao sredstva identikacije.

Pouavati prava i slobode

A.1.3. Stvari koje volim - stvari koje ne volim

Program obrazovanje za ljudska prava u razrednoj nastavi

Ja sam zapravo super

Pouavati prava i slobode

___veseo/vesela ___pouzdan/pouzdana ___skroman/skromna ___ljubazan/ljubazna ___lijep/lijepa ___oputen/oputena ___miran/mirna

___kreativan/kreativna ___poten/potena ___uredan/uredna ___veseo/vesela ___otvoren/otvorena ___zgodan/zgodna

Program obrazovanje za ljudska prava u razrednoj nastavi

Pouavati prava i slobode

A. 1.4. Sve moje promjene

Program obrazovanje za ljudska prava u razrednoj nastavi

ivot kao harmonika

Pouavati prava i slobode

A.1.5. Moji korijeni

Program obrazovanje za ljudska prava u razrednoj nastavi

1 Nakon to se uitelj/uiteljica uvjere da svi razumiju pojmove naslijee i nasljedne

Pouavati prava i slobode

1 Za provoenje aktivnosti Zaviajna mrea potrebno je za svakog uenika i uenicu

Program obrazovanje za ljudska prava u razrednoj nastavi

Pouavati prava i slobode

A.2. Moje potrebe i elje

Stablo mojih potreba

Program obrazovanje za ljudska prava u razrednoj nastavi

2 U nastavku aktivnosti svaki uenik/uenica dobije list papira s tablicom podijeljenom u

Pouavati prava i slobode

Korijeni mojih potreba

Program obrazovanje za ljudska prava u razrednoj nastavi

2 Uenici i uenice itaju sljedeu priu:

_veseo/vesela _pouzdan/pouzdana _skroman/skromna _ljubazan/ljubazna _lijep/lijepa _oputen/oputena ___miran/mirna

_kreativan/kreativna _poten/potena _uredan/uredna _veseo/vesela _otvoren/otvorena _zgodan/zgodna