MORALNI RAZLOZI : 1. Veina vegeterijanaca napominje da osobe koje jedu meso podravaju zlostavljanje i muenje ivotinja.

No, iako je to moda istinito na povrnoj razini, globalno gledajui namee nam se pitanje: Da li je istinita pretpostavka da jedenjem mesa podravamo prije spomenuto zlostavljanje? Gledano logiki, ukoliko ja plaam porez za vrijeme nekog rata, da li to odmah znai da indirektno podravam taj rat? Prihvaajui tu logiku zakljuujemo da je jedenje mesa individualna odluka koja ne oznaava pojedinevu sklonost ka podravanju zlostavljanja ivotinja. 2. Snaan argument vegeterijanaca jest da svaka ivotinja ima svoja prava, a pogotovo da imaju pravo na ivot, pa usprkos tome to se ivotinja ubije na bezbolan i human nain, taj in nikako nije opravdan. No, ovdje je osnovno pitanje: Da li, ako uistinu poznajemo koncept rijei pravo, ivotinje imaju pravo na ivot? Neki filozofi, poput Michaela Tooleya, napominju da je pravo na ivot zapravo jednako s pojmom osobe, a da je osnovni preduvjet da neki organizam bude smatran osobom uroena elja za vlastitim opstankom koja je izravno povezana s ovjekovom samosvijesti. Iako je mogue da neke naprednije vrste ivotinja, poput dupina ili majmuna, imaju razvijen koncept samosvijesti, isto je tako vjerojatno da ga neke vrste ivotinja nemaju. Rzamiljajui tako onda moemo spekulirati da neke ivotinje uistinu nemaju pravo na ivot. Pravo svakog ivog bia na bezbolnu smrt ovdje nije nikako iskljuena, pa stoga moemo na kraju rei da ubijanje ivotinja za hranu , ukoliko nije ubijena na brutalan nain, nije moralno neprihvatljivo. 3. Vegterijanci napominju da su ivotinje svjesna bia koja osjeaju bol i druge emocije, a da biljke nisu, pa je zbog toga jedenje biljaka moralno prihvatljivije od jedenja mesa. Ovdje se namee pitanje da li biljke stvarno ne osjeaju bol. Nedavni bestseller Tajni ivot biljaka, iako neprihvaen u velikoj mjeri od strane biologa, ipak donosi neke zakljuke o svjesnosti biljaka. U knjizi se spominje eksperiment kojeg je 1966 godine proveo Cleve Backster, ovjek koji se profesionalno bavio poligrafskim testiranjem. On je naime na biljku provrstio poligraf i ustanovio je da biljka pokazuje stanovite emocionalne rekacije na razne stimulanse. Iako su ga neki ismijali, ne moemo zanemariti injenica da znanost napreduje tolikom brzinom da e kroz nekoliko godina netko moda potvrditi njegove zakljuke. Stoga zakljuujemo da je ovaj aspekt moralne opravdanosti vegeterijanstva u velikoj mjeri licemjeran i neopravdan. 4. Ljudi koji ne jedu mesu osjetljiviji su i manje okrutnije prema drugim ljudi nego ljudi koji jedu meso. Ova pretpostavka vegetrijanaca ne moe se potkrijpiti ni ti opravdati valjanim dokazima. Pacifisti poput Ghandija esto se navode kao vegeterijanci koji su protiv nasilja. Ako prihvatimo tu logiku, ali i injeniocu da su ljudi poput Adolfa Hitlera bili vegeterijanci, onda vidimo apsurdnost u injenici da vegeterijanstvo osigurava osjetljivost kod osoba. 5. Ubijanje i konzumiranje ivotinja jednako je kao da bi netko ubio i pojeo ovjeka za hranu. Ovom ekstremnom zakljuku moemo kontrirati na jednostavan nain. Ukoliko vegeterijanci tvrde da je ovjek moralno svjesno i odgovorno bie koje podlijee veim standardima zbog kojih zna da je jedenje mesa neopravdano onda prihvaaju i

injenicu da je ovjek po tome superiorniji od ivotinja i da posjeduje drugaija prava od njih. Prema tome ubojstvo ovjeka ne moemo usporeivati s ubojstvom krave. 6. Vegeterijnstvo je moralno superiornije od konzumiranja mesa jer bi se cijeli svijet mogao nahraniti ukoliko bi svi bili vegetrijanci. Ovdje je osnovna premisa da vegeetrijanci konzumiraju itarice i druge ne mesne proizvode koji su jeftiniji i pristupaniji pa su stoga prikladniji za masovnu borbu protiv gladi u svijetu. No, injenica je da se veina krava u svijetu hrani itom i slinim proizvodima, pa je stoga logino da se smanjenjem broja krava, tj. veom konzumacijom mesa, poveava koliina ita koja se aposteriori moe distribuirati diljem svijeta. EKOLOKI RAZLOZI 1. Iako mnogi vegeterijanci naglaavaju tetnost uzgoja mesa esto zaboravljaju injenicu da uzgoj biljaka ima isto tako tetan utjecaj na okoli. Veina ne organskih farmi koristi pesticide i insekticide koje ubijaju tetne, ali i korisne organizme i nametnike. 2. tetne kemikalije koje se koriste pri uzgoju biljaka takoer nerijetko prodiru u tlo ili dolaze do izvora vode to na kraju uzrokuje zagaenje s tetnim utjecajem na okoli i na ljude koji konzurmiraju tvari iz zagaene okoline. 3. Za uzgoj biljaka potrebno je mnogo vie vode nego za uzgoj ivotinja pa se na ovaj nain izravno eksploatiraju vodeni resursi okolia. 4. Zbog nemogunosti ovjekova tijela da pravilno razgradi kompleksne ugljikohidrate, vegeterijanci proizvode mnogo vie tetnih plonova poput metana, hidrogena i ugljinog dioksida i tako utjeu na kakvou zraka. 5. Nedavna studija provedena na Cranfield fakultetu pokazala je da je veina mesnih nadomjestaka, poput soje, tetna ta okoli jer je za njhovu prozvodnju i uzgoj potrebno znatno vie tla za obradu, pa se iz tog razloga unitava sve vei broj uma.