DOKUMENT 1:

Kodeks za emitovanje televizijskog i radio programa

Pravosnaan od 1. augusta 1998. godine Dopunjen 9. juna, 8. septembra 1999, 10. februara 2000. i 29. oktobra 2001. Preambula U skladu sa stavom 3 Odluke Visokog predstavnika od 11. juna 1998. godine po kojoj se osniva Nezavisna komisija za medije (IMC), ovim Kodeksom se definiraju pravila i standardi u vezi programskog sadraja koji se odnose na televizijske i radio kue, kao i njihovo osoblje u Bosni i Hercegovini. Kodeksom su obuhvaena i pitanja kao to je podsticanje, predstavljanje i profilisanje etnike, nacionalne ili vjerske netolerancije i nasilja, budui da je spreavanje ovakvih aktivnosti od vitalnog interesa za dobrobit naroda Bosne i Hercegovine. IMC e provoditi ovaj Kodeks i odreivati sankcije po potrebi. Kodeks je odreen na nain da se usaglasi sa pravom na slobodu izraavanja, kako je predvieno Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i drugim instrumentima navedenim u Ustavu Bosne i Hercegovine, istovremeno potujui openito prihvaene standarde pristojnosti, nediskriminacije, pravednosti i tanosti. Termin radio i televizijska kua obuhvata bilo koju televizijsku ili radio stanicu koja emitira program na teritoriji Bosne i Hercegovine, bez obzira da li posjeduje licencu od IMC- a ili ne. Radio i televizijske kue su odgovorne za sadraj svih materijala koje emitiraju, bez obzira na njihov izvor, kao i za profesionalne aktivnosti koje poduzimaju osobe zaposlene u njima. Krenje odredbi ovog Kodeksa moe dovesti do nametanja sankcija koje e varirati u zavisnosti od teine prekraja. Radio i televizijske kue e se pridravati openito prihvaenih standarda u pogledu izdavakih prava, te e se uzdravati od bilo koje vrste nedozvoljenog prisvajanja programa. Radio i televizijske kue e se pridravati privremenih pravila, odnosno ispunjavati takve uslove za emitiranje programa, koje moe s vremena na vrijeme postaviti IMC, ukljuujui, ali se ne ograniavajui na politiki program u periodu prije izbora i hitne javne proglase. Radio i televizijske kue se takoer obavezuju pravilima i propisima Privremene izborne komisije. Radio i televizijske kue su takoe obavezni pridravati se IMC-ovog Kodeksa o medijskim pravilima u izbornom periodu. Reklame i najave emisija takoer moraju biti u skladu sa odredbama ovog Kodeksa.

1. PROGRAMSKI STANDARDI I ZAHTJEVI 1.1

Openito

Program e biti u skladu sa openito prihvaenim civilizacijskim standardima uljudnosti, uz potovanje etnikih, kulturnih i vjerskih razlika u Bosni i Hercegovini. Radio i televizijske kue nee emitirati materijal koji svojim sadrajem i tonom:

(1) prenosi jasan i neposredan rizik od podsticanja etnike ili vjerske mrnje izmeu zajednica u Bosni i Hercegovini, ili koji bi, na osnovu bilo ijeg razumnog suda, izazvao nasilje, nered i nemire, ili koji bi mogao podsticati kriminal ili kriminalne radnje. (2) prenosi jasan i neposredan rizik od uzrokovanja javne tete: pri emu se takva javna teta definira kao smrt, povreda, teta nanesena imovini ili druga vrsta nasilja, ili skretanje policijskih aktivnosti i medicinskih usluga ili aktivnosti drugih slubi za odravanje javnog reda sa njihovih uobiajenih dunosti.

1.2

Pristojnost i uljudnost

Radio i televizijske kue e potovati openite kulturne standarde pristojnosti i uljudnosti u svom programskom sadraju i terminima emitiranja, s posebnom panjom posveenoj zatiti interesa i osjetljivosti djece. Ne smije se koristiti jezik kojim bi se moglo podsticati na izazivanje nasilja, nereda ili mrnje. Mora se izbjegavati bezrazlona upotreba jezika koji moe izazvati uvredu. Radio i televizijske kue moraju imati obzira pri izboru materijala za izvjetaje o posljedicama prirodnih katastrofa, nesrea ili ljudskog nasilja. Prije prezentiranja takvih scena radio i televizijske kue moraju nai balans izmeu elje da slue istini i elje da pokau suosjeanje i rizika od senzacionalizma koji bi izazvao bol ili mogunost neopravdanog ometanja privatnosti.

1.3

Vjera

Vjera i vjerske aktivnosti pripadnika razliitih vjeroispovijesti se ne smiju pogreno predstavljati, te se moraju poduzeti svi napori da se obezbijedi tanost i korektnost vjerskih programa. Ovi programi ne smiju omalovaavati vjerska ubjeenja drugih.

1.4

Pravedno i nepristrasno ureivanje programa

Radio i televizijske kue e osigurati adekvatnu tanost, pravednost i nepristrasnost u ureivanju svih programa, ukljuujui i informativni program. One ne smiju emitirati emisije koje po bilo ijem razumnom sudu imaju namjeru da promoviraju interese jedne politike stranke ili bilo koje grupe ili pojedinca, niti da takve aktivnosti provode sistematino tokom jednog vremenskog perioda, iskljuujui druge stranke, grupe ili pojedince. Komentar treba da je jasno razluiv od vijesti. Ne smije se dozvoliti da prevlada niti jedno miljenje ili stanovite kada se radi o kontroverznim temama iz domena javne politike.

1.5

Plaene politike reklame

Zabranjeno je svako plaeno politiko reklamiranje. Izmijenjeno 8. septembra 1999 i 10. februara 2000.

1.6

Laan ili varljiv materijal

Radio i televizijske kue ne smiju emitirati bilo kakav laan ili varljiv materijal za koji znaju da je laan ili su mogle utvrditi da je laan na osnovu zdravog razuma ili rutinskom provjerom, ili postoji opravdana osnova za pretpostavku da je laan, te materijal koji nosi jasan i neposredan rizik nanoenja javne tete. Ako se pokae da je materijal koji se emitira laan, mora se to prije objaviti ispravka. Novinari imaju etiku obavezu da zatite izvore informacija.

2. PRAVO NA ODGOVOR

Radio i televizijske kue su dune da omogue pravo na odgovor kada emitiraju program koji nepravedno stavlja neku osobu u nepovoljnu poziciju, ili pod drugim okolnostima, ukoliko tako zahtijevaju principi pravednosti i nepristrasnosti.

3. PRISTUP INFORMACIJAMA I SLOBODA OBJAVLJIVANJA

Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima Pristup informacijama i sloboda njihovog objavljivanja od strane radio i televizijskih kua trebaju bitiu skladu sa lanom 19 Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, koja navodi da svaka osoba ima pravo na slobodu miljenja i izraavanja; ovo pravo ukljuuje i slobodu zadravanja miljenja bez mijeanja, te slobodu traenja, primanja i priopavanja informacija i ideja putem bilo kojeg medija i bez obzira na granice. Evropska konvencija o ljuskim pravima Pristup informacijama i sloboda njihovog objavljivanja od strane radio i televizijskih kua mogu biti podvrgnuti samo onim ogranienjima koja se navode u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima. lan 10 Konvencije navodi da sprovoenje slobodnog izraavanja moe biti podvrgnuto takvim formalnostima, uvjetima, ogranienjima ili kaznama, koje su propisane zakonom, te su neophodne u demokratskom drutvu, u interesu nacionalne bezbjednosti, teritorijalnog integriteta ili javne sigurnosti, za spreavanje nereda ili kriminala, za zatitu zdravlja ili morala, za zatitu reputacije ili prava drugih, za spreavanje otkrivanja informacija primljenih u povjerenju, ili za ouvanje autoriteta i nepristrasnosti pravosudnog organa.

4. POTIVANJE OVOG KODEKSA 4.1

Snimci emisija

Radio i televizijske kue e nainiti kompletne zvune i/ili video snimke svih emisija koje emitiraju. Ovi snimci e se uvati minimalno 14 dana, ili due, ukoliko to u posebnom sluaju zahtijeva IMC. Ukoliko se u roku od 14 dana nakon objavljivanja dobije zahtjev za pravo na odgovor, zahtjev za ispravku ili uvid od strane IMC-a, tada se snimak uva do konanog rjeenja predmeta.

4.2

Sankcije

U sluaju krenja ovog Kodeksa, IMC moe primjeniti jednu ili vie sljedeih sankcija:

i. zahtjev za objavljivanjem izvinjenja ii. izdavanje upozorenja iii. izdavanje naloga iv. nametanje novanih kazni v. suspenzija licence vi. ulazak u prostorije vii. pljenidba opreme viii. obustavljanje aktivnosti ili ix. ukidanje licence.
5. 5.1 PRAVOSNAOST Datum stupanja na snagu

Ovaj Kodeks stupa na snagu od 1. augusta 1998. godine.

5.2

Prednost u odnosu na postojee regulative

Svojim stupanjem na snagu, ovaj Kodeks ima veu pravnu snagu od svih ostalih postojeih zakona ili propisa iz oblasti medija koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini, a koji nisu u skladu s njim. 5.3 Dopuna Kodeksa

Ovaj Kodeks e povremeno biti podvrgnut reviziji u svjetlu iskustva i izmjenjenih okolnosti. Izmjene stupaju na snagu na dan usvajanja, osim ako se ovim lanom ne tvrdi drugaije. Izmijenjeno 10. februara 2000.

DOKUMENT 2:
KODEKS ZA TAMPU UVOD Ovaj Kodeks, izveden iz postojeih evropskih standarda novinarske prakse, ima za cilj da postavi osnove sistema samoureivanja koji e biti smatran moralno obavezujuim za novinare, urednike, vlasnike i izdavae novina i periodinih izdanja. Novinari i urednici e takoe potovati opeprihvaene principe etike i tititi profesionalni integritet novinarstva. Pored ovog Kodeksa, zakoni i druga pravila ine okvir za rad tampanih medija u Bosni i Hercegovini. Ovaj Kodeks sardi osnovne principe Memoranduma o razumijevanju potpisanog od Nezavisne unije profesionalnih novinara BiH, Saveza novinara BiH, Nezavisno udruenje novinara Republike Srpske, Udruenje novinara Republike Srpske i Sindikata profesionalnih novinara Federacije BiH i kojeg je prihvatila i Udruga hrvatskih novinara u BiH. lan 1 Ope odredbe Novinari i njihove publikacije imaju obavezu prema javnosti da odre visoke etike standarde u bilo kojem trenutku i pod bilo kakvim okolnostima. Dunost je novinara i izdavaa da potuju potrebe graana za korisnim, blagovremenim i relevantnim informacijama, kao i da brane naela slobode informisanja i pravo na pravedan komentar i kritiko novinarstvo. tampa Bosne i Hercegovine e se pridravati opeprihvaenih drutvenih standarda pristojnosti i potivanja etnike, kulturne i religijske raznolikosti Bosne i Hercegovine. tampa e tititi prava pojedinaca dok e u isto vrijeme podravati pravo na informaciju koja slui javnom interesu. Ovaj Kodeks treba posmatrati u svjetlu oba pomenuta znaenja. lan 2 Urednika odgovornost Najvanija odgovornost novinara i urednika je da osiguraju da cijeli njihov rad bude usmjeren ka potivanju istine kao i prava javnosti da zna istinu. Novinari e u svakom trenutku obavljati svoj posao u duhu pravednosti, istinitosti i pristojnosti pri sakupljanju informacija, izvjetavanju i predstavljanju miljenja. Plagijati, falsificiranje, namjerno prikrivanje vanih injenica, primanje mita ili usluga koje bi uticale na rad izvjetaa ili urednika, najtei su moralni prekraji ove profesije. lan 3 Hukanje tampa e u svakom trenutku biti svjesna opasnosti koja se javlja kada mediji, namjerno ili nehotice, podstiu diskriminaciju i netoleranciju. Imajui u vidu takvu opasnost, tampa e dati sve od sebe kako ne bi hukala ili podsticala mrnju ili nejednakost na osnovu etnike pripadnosti, nacionalnosti, rase, religije, spola, seksualne orijentacije ili bilo koje fizike ili mentalne bolesti ili onesposobljenosti. tampa nee ni pod kakvim okolnostima podsticati krivina djela ili nasilje.

lan 4 Diskriminacija Novine i periodina izdanja moraju izbjei prejudicirane i uvredljive aluzije na neiju etniku grupu, nacionalnost, rasu, religiju, spol, seksualnu opredijeljenost, fiziku ili mentalnu bolest ili onesposobljenost. Aluzije na neiju etniku grupu, nacionalnost, rasu, religiju, spol, seksualnu opredijeljenost, fiziku ili mentalnu bolest ili onesposobljenost e se napraviti samo onda kada su u direknoj vezi sa sluajem o kojem se izvjetava. lan 5 Tanost i fer izvjetavanje Novine i periodina izdanja e se dobro potruditi da ne tampaju netane, krivonavodee i iskrivljene materijale, u vidu slika, tekstova ili drugih materijala. Slike i dokumenti ne smiju biti falsifikovani ili koriteni na krivonavodei nain, niti izdanja smiju prikrivati ili zadravati bilo kakve vane informacije ije bi obznanjivanje moglo materijano uticati na razumijevanje publike i tumaenje objavljenog izvjetaja. Novinari i njihove publikacije imaju profesionalnu obavezu da blagovremeno isprave bilo koju objavljenu informaciju za koju se utvrdi da je netana. Izvinjenje i/ili ispravka e biti objavljeni sa dunim isticanjem. Novina ili periodino izdanje e uvijek izvjetavati istinito i tano o ishodu radnje poduzete u vezi s klevetom u koju su bili ukljueni. Novinar e izvjetavati samo na osnovu injenica ije je porijeklo novinaru poznato. Kod izvjetavanja i komentiranja kontroverze, novine i periodina izdanja e se potruditi da sasluaju i predstave sve strane u sporu. Ukoliko jedna strana u kontroverzi odbije da se stavi na raspolaganje novinaru, publikacija moe opravdano navesti ovo odbijanje u svom izvjetaju. lan 6 Komentar, pretpostavka i injenica Novine i periodina izdanja, iako slobodni da izraze svoja gledita, moraju napraviti jasnu razliku izmeu komentara, pretpostavke i injenice. lan 7 Mogunost odgovora Pravo na odgovor e se proiriti na relevantne osobe ukoliko publikacija koja je u pitanju odlui da takav korak doprinosi tanosti i nepristranosti. Ukoliko je ikako mogue, bie stavljena na raspolaganje mogunost neposrednog odgovora u istom izdanju publikacije u kojem je i optuba. lan 8 Krivo predstavljanje Novinari e koristiti samo pravedna sredstva da dou do vijesti, dokumenata ili fotografija. Krivo predstavljanje neijeg identiteta ili namjera, ili koritenje mahinacija da se doe do informacija za objavljivanje, neetiki je osim u ekstremnim okolnostima i u zakonitoj formi, kada bi objavljivanje informacije dobijene na takav nain jasno sluilo javnom interesu. Novinari i fotografi nee dolaziti do informacija ili slika putem zastraivanja ili maltretiranja.

lan 9 Privatnost tampa e izbjegavati uplitanje u neiji privatni ivot, osim ako takva uplitanja nisu potrebna u interesu javnosti. Obrada priloga koji ukljuuju line tragedije e biti uraena obzirno, a pogoenim licima e se prii diskretno i sa saosjeanjem. lan 10 Osobe optuene za krivina djela Novine i periodina izdanja nee nikoga tretirati kao kriminalca prije no to je donesena sudska presuda koja to potvruje. Novine i periodina izdanja imaju obavezu da ne donose preuranjene sudove o krivici optuene osobe i da tampaju informacije o odbacivanju optube ili oslobaanju osobe za koju su ranije objavili da je optuena ili da je suenje poelo. lan 11 Zatita djece i maloljetnika Novinari ne smiju intervjuisati niti fotografirati djecu mlau od 15 godina o pitanjima koja se odnose na porodicu djeteta ukoliko roditelji nisu prisutni ili bez dozvole roditelja ili staratelja. Novine i periodina izdanja oprezno i sa odgovornou smiju identifikovati djecu mlau od 15 godina u sluajevima kada su rtve krivinih djela. Novine i periodina izdanja ne smiju ni pod kakvim okolnostima identifikovati djecu mlau od 15 godina koja su umijeana u kriminalne sluajeve kao svjedoci ili optueni. lan 12 Reklamiranje i sponzorisanje Reklame, politike reklame i sponzorisani materijali (lanci i dodaci) moraju biti razdvojeni od urednikog sadraja i jasno oznaeni kao ono to jesu. Sponzorisani materijali moraju jasno ukazivati na izvor sponzorisanja. lan 13 Povjerljivost izvora informacija Kad god je to mogue, novinari se trebaju oslanjati na otvorene, identifikovane izvore informacija. Ovakvi izvori trebaju biti pretpostavljeni anonimnim izvorima, ije potenje i tanost javnost ne moe ocijeniti. Novinari i njihova izdanja, meutim, imaju obavezu da tite identitet onih koji daju informacije u povjerenju, bez obzira na to da li su ili ne oni izriito zahtijevali povjerljivost.

lan 14 Autorska prava Izdanja mogu koristiti razumne saetke, sa ogranienim citatima, materijale iz drugih publikacija ili imalaca autorskih prava, bez izriite dozvole da to urade, sve dok je izvor naznaen na odgovarajui nain. Znaajna upotreba ili reprodukcija materijala zatienog autorskim pravima zahtijeva izriitu dozvolu imaoca autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu. lan 15 Interes javnosti Interes javnosti u znaenju ovog Kodeksa treba biti definisan kao postupak ili informacija kojima je namjera da pomognu javnosti u donoenju vlastitog miljenja i odluka o pitanjima i dogaajima, ukljuujui i napore da se otkriju krivina djela ili ozbiljni prekraji, te da se sprijei da se javnost zavede nekom izjavom ili postupkom pojedinca ili organizacije. lan 16 albe Svako izdanje svake publikacije e na prigodnom mjestu sadrati ime, adresu, telefon i, ukoliko je mogue, broj faksa i internet/e-mail adresu odgovornog izdavaa i urednika kojima mogu biti upuene albe i prigovori. Urednici i izdavai e osigurati da sve relevantno osoblje bude obavijeteno o ovom Kodeksu. Urednici i izdavai e takoe osigurati da se odredbe ovog Kodeksa u potpunosti potuju. Podnositelj albe koji tvrdi da je dolo do krenja ovog Kodeksa e se obratiti izdavau ili uredniku odgovornom za publikaciju o kojoj se radi. Ovaj Kodeks je usvojen na sastanku odranom 29. aprila 1999. u Sarajevu

Nezavisna unija profesionalnih novinara BiH Savez novinara Bosne i Hercegovine

Udruenje novinara Republike Srpske Sindikat profesionalnih novinara Federacije Bosne i Hercegovine

Nezavisno udruenje novinara Republike Srpske Udruga hrvatskih novinara u BiH

DOKUMENT 3:
Relevantne odredbe: Zakona o osnovama Javnog Radio-Televizijskog sistema i o Javnom Radio-Televizijskom servisu Bosne i Hercegovine Zakona o Radio-Televiziji Federacije Bosne i Hercegovine Zakona o Radio-Televiziji Republike Srpske ZAKON O OSNOVAMA JAVNOG RADIO-TELEVIZIJSKOG SISTEMA I O JAVNOM RADIO-TELEVIZIJSKOM SERVISU BOSNE I HERCEGOVINE

1.

lan 31. Pravo na odgovor (1) Osoba ijim pravnim interesima je nanesena teta, iji su ast i ugled povrijeeni navodima emitiranim u radio ili televizijskom programu jednog od javnih emitera ima pravo na odgovor u roku od petnaest (15) dana od dana emitiranja. (2) Odgovor se podnosi odgovarajuem javnom emiteruu pismenoj formi i sveden na injenice. Odgovor mora biti potpisan od zainteresirane strane ili njenog zastupnika. (3) Javni emiteri imaju pravo da uklone uvredljive ili kriminalne sadraje iz odgovora, pridravajui se sadrajne cjeline odgovora, kao i da skrate ili odbiju objaviti odgovor ako nije u vezi s emitiranim navodima. (4) Ako se prigovor odnosi na dnevno-informativni program javni emiteri su duni besplatno emitirati odgovor najkasnije u roku od tri (3) dana od dana prijema prigovora, na nain i u vremenu davanja obavjetenja na koje se odgovor odnosi. Ako se prigovor odnosi na periodine emisije odgovor se mora besplatno emitirati u prvoj narednoj emisiji. (5) Ako javni emiter ne objavi odgovor, ili to ne uini na odgovarajui nain, osoba iz stava (1) ovog lana moe u roku od osam (8) dana od dana isteka roka za objavljivanje, podnijeti prigovor upravnom odboru odgovarajueg javnog emitera. (6) Ako podnosilac prigovora nije zadovoljan odlukom upravnog odbora, ima pravo traiti sudsku zatitu u parninom postupku u roku od petnaest (15) dana od dana prijema pismene odluke, odnosno u roku od trideset (30) dana od dana izjavljivanja prigovora, ako odluka nije donesena ili mu nije dostavljena. (7) Javni emiteri mogu odbiti da emitiraju odgovor ako podnosilac zahtjeva nema pravni interes za objavljivanje odgovora ili ako zahtjev za odgovor nije podnesen blagovremeno. lan 32. Ispravke Na zahtjev za ispravak pogreno navedenih injenica primjenjuju se isti postupak kao kod prava na odgovor.

2.

ZAKON O RADIO-TELEVIZIJI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

lan 24. Pravo na odgovor (1) Osoba ijim pravnim interesima je nanesena teta, iji su ast i ugled povrijeeni navodima emitiranim u radio ili televizijskom programu RTV FBiH ima pravo na odgovor u roku od petnaest (15) dana od dana emitiranja. (2) Odgovor se podnosi RTV FBiH u pismenoj formi i sveden na injenice. Odgovor mora biti potpisan od zainteresirane strane ili njenog zastupnika. (3) RTV FBiH ima pravo da ukloni uvredljive ili kriminalne sadraje iz odgovora, pridravajui se sadrajne cjeline odgovora, kao i da skrati ili odbije objaviti odgovor ako nije u vezi sa emitiranim navodima. (4) Ako se prigovor odnosi na dnevno-informativni program RTV FBiH je duna besplatno emitirati odgovor najkasnije u roku od tri (3) dana od dana prijema prigovora, na nain i u vremenu emitiranja navoda na koje se odgovor odnosi. Ako se prigovor odnosi na periodine emisije odgovor se mora besplatno emitirati u prvoj narednoj emisiji. (5) Ako RTV FBiH ne objavi odgovor, ili to ne uini na odgovarajui nain, osoba iz stava (1) ovog lana moe u roku od osam (8) dana od dana isteka roka za objavljivanje, podnijeti prigovor Upravnom odboru. (6) Ako podnosilac prigovora nije zadovoljan odlukom Upravnog odbora, ima pravo traiti sudsku zatitu u parninom postupku u roku od petnaest (15) dana od dana prijema pismene odluke, odnosno u roku od trideset (30) dana od dana izjavljivanja prigovora, ako odluka nije donesena ili mu nije dostavljena. (7) RTV FBiH moe odbiti da emitira odgovor ako podnosilac zahtjeva nema pravni interes za objavljivanje odgovora ili ako zahtjev za odgovor nije podnesen blagovremeno. lan 25. Ispravke Na zahtjev za ispravak pogreno navedenih injenica primjenjuje se isti postupak kao kod prava na odgovor.

3. ZAKON O RADIO TELEVIZIJI REPUBLIKE SRPSKE

lan 35. Pravo na odgovor 1.Lice ijim pravnim interesima je nanesena teta, iji su ast i ugled pogoeni emitovanim tvrdnjama u radio ili televizijskom programu RTRS ima pravo na odgovor u roku od petnaest (15) dana od dana emitovanja. 2.Odgovor se podnosi RT RS u pismenoj formi i sveden na iwenice. Odgovor mora biti potpisan od zainteresovane strane ili wenog zastupnika.

10

3. RT RS ima pravo da ukloni uvredqive ili kriminalne sadraje iz odgovora, pridravajui se sadrajne cjeline odgovora, kao i da skrate ili odbiju objaviti odgovor ako nije u vezi s emitovanim tvrdwama. 4. Ako se prigovor odnosi na dnevno-informativni program RT RS je duna besplatno emitovati odgovor najkasnije u roku od tri (3) dana od dana prijema prigovora, na nain i u vremenu davawa obavjetewa na koje se odgovor odnosi. Ako se prigovor odnosi na periodine emisije odgovor se mora besplatno emitovati u prvoj narednoj emisiji. 5. Ako RT RS ne objavi odgovor, ili to ne uini na adekvatan nain, lice iz stava (1) ovog lana moe u roku od osam (8) dana od dana isteka roka za objavqivawe, podnijeti prigovor Upravnom odboru. 6. Ako podnosilac prigovora nije zadovoqan odlukom Upravnog odbora, ima pravo traiti sudsku zatitu u parninom postupku u roku od petnaest (15) dana od dana prijema pismene odluke, odnosno u roku od trideset (30) dana od dana izjavqivawa prigovora, ako odluka nije donesena ili mu nije dostavqena. 7. RT RS moe odbiti da emituje odgovor ako podnosilac zahtjeva nema pravni interes za objavqivawe odgovora ili ako zahtjev za odgovor nije podnesen blagovremeno. lan 36. Ispravke Na zahtjev za ispravak pogreno navedenih iwenica primjewuje se isti postupak kao kod prava na odgovor.

11

DOKUMENT 4:
ZAKON O ZATITI OD KLEVETE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE strana lan 1: lan 2: lan 3: lan 4: lan 5: lan 6: lan 7: lan 8: lan 9: lan 10: lan 11: lan 12: lan 13: lan 14: lan 15: lan 16: lan 17: Cilj zakona Principi koji se ostvaruju zakonom Tumaenje Znaenje naziva koji se koriste u zakonu Okvir djelovanja zakona Odgovornost za klevetu Izuzeci od odgovornosti Obaveza ublaavanja tete Zatita povjerljivih izvora Obeteenje Mirenje stranaka Rokovi zastarjelosti Nadleni sud Efikasnost sudske zatite Odnos ovog zakona prema drugim zakonima Prelazne odredbe Stupanje na snagu Cilj zakona lan 1. Ovim zakonom ureuje se graanska odgovornost za tetu nanesenu ugledu fizikog ili pravnog lica iznoenjem ili pronoenjem izraavanja neistinitih injenica identifikovanjem tog pravnog ili fizikog lica treem licu. Principi koji se ostvaruju zakonom lan 2. Ureivanjem graanske odgovornosti iz lana 1. ovog zakona eli se postii da: a) pravo na slobodu izraavanja, zajameno Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (Slubeni glasnik BiH, broj 6/99) predstavlja jedan od bitnih osnova demokratskog drutva, posebno kada se radi o pitanjima od politikog i javnog interesa; b) pravo na slobodu izraavanja titi sadraj izraavanja, kao i nain na koji je iznesen i ne primjenjuje se samo na izraavanja koja se smatraju pohvalnim ili neuvredljivim, nego i na izraavanja koja mogu uvrijediti, ogoriti ili uznemiriti; c) sredstva javnog informiranja imaju znaajnu ulogu u demokratskom procesu kao javni promatrai i prenosioci informacija javnosti. Tumaenje lan 3. Ovaj Zakon se tumai na takav nain da se primjenom njegovih odredbi u najveoj mjeri obezbjeuje princip slobode izraavanja. 2 2 2 2 3 3 4 4 4 5 5 5 5 6 6 6 6

12

Znaenje naziva koji se koriste u zakonu lan 4. Nazivi koji se koriste u ovom zakonu imaju slijedea znaenja: a) izraavanje - svaka izjava, a naroito svaki usmeni, pismeni, audio, vizuelni ili elektronski materijal bez obzira na sadraj, oblik ili nain iznoenja ili pronoenja; b) javni organ - organ odnosno pravno lice u Federaciji Bosne i Hercegovine tekstu: Federacija ) i to: ( u daljem

- organ zakonodavne vlasti, - organ izvrne vlasti, - organ sudske vlasti, - organ uprave, - pravno lice sa javnim ovlatenjima koje je osnovano u skladu sa zakonom, - pravno lice koje je u vlasnitvu ili pod kontrolom Federacije, kantona, opine ili grada ili nad ijim radom javni organ vri nadzor. c) javni slubenik - svako lice koje je zaposleno u javnom organu; d) kleveta - radnja nanoenja tete ugledu fizikog ili pravnog lica iznoenjem ili pronoenjem izraavanja neistinitih injenica identifikovanjem tog fizikog ili pravnog lica treem licu. Okvir djelovanja zakona lan 5. (1) Ovaj zakon primjenjuje se na zahtjeve za naknadu tete zbog klevete, bez obzira kako je zahtjev oznaen. (2) Javnom organu nije dozvoljeno da podnese zahtjev za naknadu tete zbog klevete. (3) Javni slubenik moe privatno i iskljuivo u linom svojstvu podnijeti zahtjev za naknadu tete zbog klevete. Odgovornost za klevetu lan 6. (1) Svako lice koje prouzrokuje tetu ugledu fizikog ili pravnog lica iznoenjem ili pronoenjem izraavanja neistinite injenice, identificirajui to pravno odnosno fiziko lice treem licu, odgovorno je za klevetu (2) Za klevetu izenesenu u sredstvima javnog informiranja odgovorni su autor, odgovorni urednik, izdava, kao i lice koje je na drugi nain vrilo nadzor nad sadrajem tog izraavanja. (3) Lice iz stavova 1. i 2. ovog lana (u daljem tekstu: tetnik) odgovorno je za tetu ako je namjerno ili iz nepanje iznijelo ili pronijelo izraavanje neistinite injenice. (4) Kada se izraavanje neistinite injenice odnosi na pitanja od politikog ili javnog interesa, tetnik je odgovoran za tetu izazvanu iznoenjem ili pronoenjem tog izraavanja ako je znao da je izraavanje neistinito ili je nepanjom zanemario neistinitost izraavanja. (5) Standard odgovornosti iz stava 4. ovog lana primjenjuje se i ako je oteeni javni slubenik ili je bio javni slubenik ili je kandidat za funkciju u javnom organu i ako, prema opem shvatanju javnosti, vri znaajan uticaj na pitanja od politikog ili javnog interesa. (6) Kada se izraavanje neistinite injenice odnosi na umrlo lice, nasljednik prvog reda tog lica moe podnijeti zahtjev, u smislu ovog zakona, pod uslovom da je takvo izraavanje nanijelo tetu ugledu nasljednika.

13

Izuzeci od odgovornosti lan 7. (1) Ne postoji odgovornost za klevetu: a) ako je izraavanjem izneseno miljenje ili ako je to izraavanje u sutini istinito, a netano samo u nebitnim elementima; b) ako je tetnik po zakonu obavezan da iznosi ili pronosi izraavanje ili je iznosio odnosno pronosio izraavanje u toku zakonodavnog, sudskog ili upravnog postupka; (c) ako je iznoenje odnosno pronoenje izraavanja bilo razumno. (2) Prilikom donoenja odluke iz razloga predvienih u taki c) stava 1. ovog lana sud uzima u obzir sve okolnosti sluaja, a naroito: - nain, oblik i vrijeme iznoenja ili pronoenja izraavanja, - prirodu i stepen prouzrokovane tete, - dobronamjernost i pridravanje tetnika ope prihvaenih profesionalnih standarda, - pristanak oteenog, - vjerovatnost nastanka tete i u sluaju da izraavanje nije izneseno ili proneseno, - injenicu da li izraavanje predstavlja objektivnu i tanu informaciju o izraavanju drugih lica, - te da li se odnosi na pitanja iz privatnog ivota oteenog ili na pitanja od politikog ili javnog znaaja. Obaveza ublaavanja tete lan 8. Oteeni je duan da poduzme sve potrebne mjere da ublai tetu uzrokovanu izraavanjem neistinite injenice, a naroito da tetniku podnese zahtjev za ispravku tog izraavanja. Zatita povjerljivih izvora lan 9. (1) Novinar i drugo fiziko lice koje je redovno ili profesionalno ukljueno u novinarsku djelatnost traenja, primanja ili saopavanja informacija javnosti, koje je dobilo informaciju iz povjerljivog izvora ima pravo da ne otkrije identitet tog izvora. Ovo pravo ukljuuje i pravo da ne otkrije bilo koji dokument ili injenicu koji bi mogli razotkriti identitet izvora, a naroito usmeni, pismeni, audio, vizuelni ili elektronski materijal. Pravo na neotkrivanje identiteta povjerljivog izvora nije ni pod kakvim okolnostima ogranieno u postupku koji se vodi u smislu ovog zakona. (2) Pravo na neotkrivanje identiteta povjerljivog izvora ima i svako drugo fiziko lice koje uestvuje u postupku u smislu ovog zakona, a koje kao rezultat svog profesionalnog odnosa sa novinarom ili drugim licem u smislu stava 1. ovog lana, sazna identitet povjerljivog izvora informacija. Obeteenje lan 10. (1) Obeteenje treba da bude u srazmjeri sa nanesenom tetom ugledu oteenog i odreuje se iskljuivo radi naknade tete. Prilikom odreivanja obeteenja sud je duan da cijeni sve okolnosti sluaja, a naroito sve mjere koje je poduzeo tetnik radi ublaavanja tete, kao to su: - objavljivanje ispravke i opozivanje izraavanja neistinite injenice ili izvinjenje; - injenicu da je tetnik stekao novanu korist iznoenjem ili pronoenjem tog izraavanja, kao i - injenicu da li bi iznos dodjeljene tete mogao dovesti do velikih materijalnih potekoa ili steaja tetnika. (2) Sudska mjera o zabrani ili ograniavanju iznoenja ili pronoenja izraavanja neistinite injenice nije dozvoljena prije objavljivanja tog izraavanja. (3) Privremena sudska mjera o zabrani pronoenja ili daljnjeg pronoenja izraavanja neistinite injenice moe se odrediti samo ako oteeni sa najveom sigurnou moe uiniti vjerovatnim da je

14

to izraavanje prouzrokovalo tetu njegovom ugledu i da e oteeni trpjeti nepopravljivu tetu kao rezultat pronoenje ili daljnjeg pronoenja tog izraavanja. Stalna sudska mjera o zabrani pronoenja ili daljnjeg pronoenja izraavanja neistinite injenice moe se odnositi samo na odreeno izraavanje za koje je utvreno da je klevetniko i na odreeno lice za koje je utvreno da je odgovorno za iznoenje ili pronoenje tog izraavanja. Mirenje stranaka lan 11. im sud procjeni da su se stekli uvjeti, ispitat e mogunost mirenja stranaka. Rokovi zastarjelosti lan 12. (1) Rok za podnoenje zahtjeva za naknadu tete u smislu ovog zakona iznosi tri (3) mjeseca od dana kada oteeni sazna ili je trebao saznati za izraavanje neistinite injenice i za identitet tetnika i taj se rok ni u kom sluaju ne moe produiti nakon isteka jedne (1) godine od dana kada je to izraavanje izneseno treem licu. (2) Ako oteeni umre nakon poetka ali prije okonanja postupka, njegov nasljednik prvog reda moe nastaviti postupak u ime umrlog ako podnese zahtjev sudu u roku od tri (3) mjeseca od dana smrti oteenog i izjavi da eli nastaviti postupak. Nadleni sud lan 13. Za zahtjev za naknadu tete zbog klevete iznesene u sredstvima javnog informiranja nadlean je kantonalni sud. Efikasnost sudske zatite lan 14. (1) Postupak po tubama za naknadu tete zbog klevete iznesene u sredstvima javnog informiranja smatra se hitnim. (2) Sud je duan postupiti po tubi za naknadu tete zbog klevete iznesene u sredstvima javnog informiranja u roku od trideset (30) dana od dana prijema tube u nadleni sud. Odnos ovog zakona prema drugim zakonima lan 15. U odnosu na pitanja koja nisu ureena ovim zakonom, primjenjuju se odgovarajue odredbe zakona kojim su ureeni obligacioni odnosi, Zakona o parninom postupku (Slubene novine Federacije BiH, broj 42/98 i 3/99) i zakona kojim je ureen izvrni postupak u Federaciji Bosne i Hercegovine. Prijelazne odredbe lan 16. (1) Obustavljaju se svi krivini postupci zapoeti prema Glavi XX, Krivi~na djela protiv ~asti i ugleda (~lanovi od 213. do 220.) Krivi~nog zakona Federacije Bosne i Hercegovine do dana stupanja na snagu ovog zakona.

15

(2) Danom stupanja na snagu ovog zakona obustavlja se izvrenje krivinih sankcija koje su izreene pravosnanom presudom za krivina djela iz gore pomenutih lanova Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine. (3) Oteeni ima pravo da u roku od tri (3) mjeseca od dana obustavljanja krivinog postupka iz stava 1. ovog lana, odnosno od dana obustavljanja izvrenja krivinih sankcija iz stava 2. ovog lana podnese zahtjev za naknadu tete u smislu ovog zakona, ako taj zahtjev ispunjava uvjete propisane ovim zakonom. (4) Parnini postupak koji se odnosi na pitanja ureena ovim zakonom, koji je pokrenut i nije pravosnano okonan do dana stupanja na snagu ovog zakona, nastavit e se u skladu sa zakonom koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja postupka, ako to nije na tetu tuenog. Stupanje na snagu lan 17. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Slubenim novinama Federacije BiH.

16

DOKUMENT 5:
Na osnovu Amandmana XL taka 2. na Ustav Republike Srpske (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 28/94.), d o n o s i m UKAZ O PROGLAENJU ZAKONA O ZATITI OD KLEVETE Proglaavam Zakon o zatiti od klevete koji je Narodna skuptina Republike Srpske usvojila na sjednici odranoj 24., 25. i 26. jula 2001. godine Broj: 01-699/01. 01. augusta 2001. godine Banja Luka Predsjednik Republike Srpske Mirko arovi, s.r.

ZAKON O ZATITI OD KLEVETE OPI DIO lan 1. Ovim Zakonom ureuju se prihvatljiva ogranienja slobode izraavanja u pogledu graanske odgovornosti za tetu nanesenu ugledu fizikog ili pravnog lica iznoenjem ili pronoenjem neeg neistinitog i potvruje da: a) Pravo na slobodu izraavanja, koje je garantirano Ustavom Republike Srpske i Evropskom konvencijom za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, predstavlja jedan od temelja demokratskog drutva, posebno kada se radi o pitanjima od politikog i javnog interesa; b) Pravo na slobodu izraavanja titi sadraj izraavanja, kao i nain na koji je iznesen, i ne primjenjuje se samo za izraavanja koja se smatraju korisnim ili neuvredljivim nego, takoer, i za ona koja mogu uvrijediti, okirati ili uznemiriti; c) Sredstva informiranja imaju vrlo znaajnu ulogu u demokratskom procesu kao javni posmatrai i snabdjevai javnosti informacijama.

17

TUMAENJE lan 2. Ovaj Zakon tumai se tako da se u najveoj mjeri osigura princip slobode izraavanja. DEFINICIJE lan 3. U smislu ovog Zakona: a) izraavanje znai bilo kakvu izjavu, naroito ukljuujui: svaki usmeni, pisani, audio, vizualni ili elektronski materijal, bez obzira na sadraj, formu ili nain iznoenja ili prenoenja; b) javni organ znai svaki zakonodavni, sudski, izvrni ili drugi upravni organ, svaki organ koji je imenovan ili ustanovljen u skladu sa Zakonom, a obavlja javnu funkciju, i svako pravno lice koje je ili u vlasnitvu, ili je kontrolirano od strane jednog od gore navedenih javnih organa; c) d) javni slubenik znai svaka osoba koja je uposlena u javnom organu; autor je svaka osoba koja iznosi ili pronosi izraavanje. GRANICE DJELOVANJA ZAKONA lan 4. 1. Ovaj Zakon primjenjuje se na sve tube za naknadu tete, ukoliko su podnesene povodom nezakonite povrede ugleda izazvane iznoenjem ili pronoenjem neeg neistinitog, bez obzira na vrstu tube. 2. Javnim organima nije dozvoljeno da podnose tube za klevetu. Javni slubenici mogu podnijeti tubu samo u linom svojstvu. ODGOVORNOST ZA KLEVETU lan 5. 1. 1. Svaka poslovno sposobna osoba koja prouzrokuje tetu ugledu fizikog ili pravnog lica iznoenjem ili pronoenjem izraavanja neeg neistinitog, identificirajui tu osobu treem licu, odgovorna je za klevetu, ako je ta osoba prouzrokovala tetu u svojstvu autora, urednika ili izdavaa izraavanja, ili u svojstvu osobe koja je na neki drugi nain efikasno kontrolirala sadraj tog izraavanja, kao i pravno lice koje je objavilo izraavanje. 2. Osoba iz stava 1. ovog lana odgovorna je za izazvanu tetu ako je namjerno ili usljed nepanje iznijela ili pronijela izraavanje. 3. Kada se izraavanje odnosi na pitanja od politikog ili javnog interesa, osoba iz stava 1. ovog lana odgovorna je za izazvanu tetu iznoenjem ili pronoenjem izraavanja ako je ta osoba znala da je izraavanje neistinito, ili je nepanjom zanemarila neistinitost izraavanja. Isti standard odgovornosti primjenjuje se ako je oteeni bio ili je javni slubenik, ili je kandidat za funkciju u javnom organu i ako vri, prema opem shvatanju javnosti, znaajan utjecaj na pitanja od politikog ili javnog interesa.

2. 3.

18

4.

4. Kada se izraavanje odnosi na preminulu osobu, nasljednik prvog reda te osobe moe podnijeti tubu u smislu ovog Zakona ako izraavanje prouzrokuje tetu i njegovom linom ugledu. IZUZECI OD ODGOVORNOSTI lan 6. U sljedeim se sluajevima nee odgovarati za klevetu: a) Ako se radi o izraavanju miljenja, ili kada je izraavanje u sutini istinito;

b) Ako je osoba koja je navodno prouzrokovala tetu bila po Zakonu obavezna iznositi ili pronositi izraavanje, ili iznositi ili pronositi izraavanje u toku zakonodavnog, sudskog ili upravnog postupka; c) Ako je iznoenje ili pronoenje izraavanja bilo razumno. Kada sud donosi ovakvu odluku, uzima u obzir sve okolnosti sluaja, naroito ukljuujui: nain, oblik i vrijeme iznoenja ili pronoenja izraavanja, prirodu i stepen prouzrokovane tete, dobronamjernost i pridravanje opeprihvaenih profesionalnih standarda od strane osobe koja nanosi tetu, vjerovatnost da bi teta nastala i da izraavanje nije izneseno ili proneseno, podatak da li izraavanje sadri objektivnu i tanu informaciju o izraavanju drugih osoba, i da li se odnosi na pitanja iz privatnog ivota oteenog ili pitanja od politikog ili javnog znaaja. STANDARD DOKAZIVANJA lan 7. Pri utvrivanju odgovornosti i dodjeljivanju naknade u smislu ovog Zakona, potreba za ograniavanjem prava na slobodu izraavanja mora biti jasno utvrena u skladu sa lanom 10.(2) Evropske konvencije o ljudskim pravima i sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava. OBAVEZA UBLAAVANJA lan 8. Tuilac u smislu ovog Zakona poduzima sve potrebne mjere da ublai svu tetu uzrokovanu navodnim klevetnikim izraavanjem, a naroito ukljuujui zahtjev za ispravku koji upuuje tuenom. MIRENJE STRANAKA lan 9. im sud procijeni da su se stekli uvjeti, ispitat e mogunost pomirenja stranaka. ZATITA POVJERLJIVIH IZVORA lan 10. 1. Novinar, kao i svako drugo fiziko lice koje je redovno ili profesionalno ukljueno u novinarski posao traenja, primanja ili saopavanja informacija javnosti, koji je dobio informaciju od povjerljivog izvora, nije duan saopiti izvor informacije. Ovo pravo ukljuuje pravo da ne otkrije bilo koji dokument koji bi mogao razotkriti identitet izvora, naroito ukljuujui: usmene, pisane, audio, vizualne ili elektronske materijale. Ni pod kakvim okolnostima pravo na neotkrivanje identiteta povjerljivog izvora nije ogranieno kontekstom postupka u smislu ovog Zakona. 2. Pravo na neotkrivanje identiteta povjerljivog izvora odnosi se na svako drugo fiziko lice koje uestvuje u postupku u skladu s ovim Zakonom, a koje, kao rezultat svog profesionalnog odnosa sa

19

novinarom ili drugom osobom iz stava 1. ovog lana, sazna identitet povjerljivog izvora informacije. NAKNADA TETE lan 11. 1. Obeteenje se vri iskljuivo sa namjerom nadoknade tete nanesene ugledu oteenog, a ta nadoknada mora biti proporcionalna prouzrokovanoj teti. Pri utvrivanju naknade tete, sud uzima u obzir sve okolnosti sluaja, naroito ukljuujui sve poduzete mjere kako bi se ublaila prouzrokovana teta, kao to su: objavljivanje ispravke, opozivanje izjave ili izvinjenje, injenicu da li je osoba koja je nainila tetu stekla novanu korist uinjenim iznoenjem ili pronoenjem izraavanja, ili injenicu da bi iznos dodijeljen zbog tete mogao imati za posljedicu velike materijalne potekoe ili bankrot osobe koja je prouzrokovala tetu. 2. Sud ne moe donijeti mjere o zabrani ili ograniavanju iznoenja ili pronoenja izraavanja prije prvog objavljivanja tog izraavanja. 3. Privremene sudske mjere o zabrani pronoenja izraavanja ili zabrani daljnjeg pronoenja mogu biti odreene samo kad oteeni moe uiniti sasvim vjerovatnim, da je izraavanje izazvalo tetu oteenom i da e oteeni trpjeti nepopravljivu tetu kao rezultat pronoenja ili daljnjeg pronoenja izraavanja. Stalna sudska mjera o zabrani pronoenja izraavanja ili zabrani daljnjeg pronoenja moe se primjenjivati samo na posebno izraavanje/izraavanja, odnosno izraavanja za koja je utvreno da su nezakonita, kao i na posebnu osobu/osobe za koju je utvreno da je odgovorna za iznoenje ili pronoenje izraavanja. ROKOVI ZASTARJELOSTI lan 12. 2. Rok za podnoenje tube u smislu Zakona je 3 (tri) mjeseca od dana kada je tuilac saznao ili mogao saznati za izraavanje i identitet osobe koja je prouzrokovala tetu, i ni u kom sluaju se ne moe produiti nakon jedne godine, od dana kada je izraavanje izneseno treem licu. Ako tuilac umre nakon poetka, ali prije okonanja postupka, njegov nasljednik prvog stepena moe nastaviti postupak u ime umrlog, ako se nasljednik obrati sudu u roku 3 (tri) mjeseca od dana smrti tuioca i izjavi kako eli nastaviti postupak.

3.

ODNOS OVOG ZAKONA PREMA DRUGIM ZAKONIMA lan 13. Ovaj Zakon je leh specialis u odnosu na sve druge zakone. Za sve to nije regulirano ovim Zakonom primjenjivat e se odredbe Zakona o obligacijskim odnosima, Zakona o izvrnom postupku i Zakona o parninom postupku koji su na snazi u Republici Srpskoj. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 14. 1. 2. 1. Danom stupanja na snagu ovog Zakona, krivini postupak zapoet za djela iz lana 174. do 182. Krivinog zakonika Republike Srpske, a nije okonan do dana stupanja na snagu ovog Zakona, bit e obustavljen. 2. Krivine sankcije izreene pravosnanom presudom za djela iz lana 174. do 182. Krivinog zakonika Republike Srpske danom stupanja na snagu ovog Zakona nee biti izvrene.

20

3. 4.

3. Svi zainteresirani tuioci imaju pravo, u roku 3 (tri) meseca od dana obustavljanja krivinog postupka i obustavljanja izvrenja krivine sankcije, podnijeti tubu u smislu ovog Zakona, pod uvjetom da takva tuba ispunjava sve ostale uvjete koji su sadrani u ovom Zakonu. 4. Postupak za sve parnine tube na teritoriju Republike Srpske, koje nisu rijeene do dana stupanja na snagu ovog Zakona, nastavit e se i okonati u skladu sa Zakonom na osnovu kojeg je i zapoet. STUPANJE NA SNAGU lan 15. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku Republike Srpske.

21

DOKUMENT 6:
nezvanini prevod obezbijeen od strane CRA

VIJEE EVROPE
KOMITET MINISTARA ___________
REZOLUCIJA (74) 26 O PRAVU NA ODGOVOR POLOAJ POJEDINCA U ODNOSU NA TAMPU (Usvojeno od Komiteta ministara 2. jula 1974 na 233. sastanku zamjenika ministara)

Komitet ministara, Imajui u vidu da pravo na slobodu izraavanja ukljuuje slobodu primanja i irenja informacija i ideja bez ometanja od vlasti i bez obzira na granice, kako je postavljeno u lanu 10 Evropske Konvencije o ljudskim pravima; Imajui u vidu da prema ovoj odredbi sprovoenje ove slobode sa sobom nosi i dunosti i obaveze, naroito u vezi sa zatitom ugleda i prava drugih; Imajui u vidu da je poeljno pojedincima pruiti adekvatna sredstva zatite od objavljivanja informacija koje sadre netane injenice o njima, dati im sredstvo protiv pbljavljivanja informacija, ukljuujui injenice i miljenja, koje predstavljaju uplitanje u njihov privatni ivot ili napad na njihovo dostojanstvo, ast i ugled, neovisno od toga da li je informacija uinjena javnom putem tampe, radija, televizije ili bilo kojeg drugog medija periodine prirode; Imajui u vidu takoer da je u interesu javnosti da prima informacije iz razliitih izvora, kako bi se osiguralo da primljene informacje budu kompletne; Imajui u vidu da se u ove svrhe imaju primjeniti jednaki principi na sve medije, iako bi se sredstva koja stoje na raspolaganju pojedincima razlikovala ukoliko se radi o tampi, radiju ili televiziji; Imajui u vidu da u ovom trenutku treba uzeti u razmatranje samo poloaj pojedinca u odnosu na medije periodinog karaktera, kao to su novine, emitovanje i televizija i da se posebno treba baviti zatitom pojedinca protiv uplitanja u njegovu privatnost ili protiv napada na njegovu ast, dostojanstvo ili ugled, Preporuuje vladama-lanicama da, kao minimum, poloaj pojedinca u odnosu na medije treba biti u skladu sa slijedeim principima: 1. U vezi sa informacijom o pojedincu objavljenom u bilo kojem mediju, pojedinac o kojem se radi imae efikasnu mogunost da bez nepotrebnog odlaganja ispravi netane injenice u vezi s njim, a za koje ima opravdan interes za ispravku, s tim da se takvoj ispravci, koliko god je to mogue, treba dati isti znaaj kao i originalnoj informaciji.

22

2. U vezi informacija koje se tiu pojedinca, a koje su objavljene u bilo kojem mediju, pojedniac o kojem se radi imae na aspolaganju efikasno sredstvo protiv objavljivanja injenica i miljenja koje predstavljaju: i. uplitanje u njegovu privatnost, osim u sluajevima kada je to opravdano prevladavajuim legitimnim javnim interesom, ili se pojedinac bilo izriito, bilo preutno sloio sa objavljivanjem takvih informacija, ili kada se objavljivanje vri u skladu sa opte prihvaenom praksom i nije u suprotnosti sa zakonom; ii. napad na njegovo dostojanstvo, asti i ugled, osim kada se pojedinac bilo izriito, bilo preutno sloio sa objavljivanjem takvih informacija ili je objavljivanje opravdaneo prevladavajuim legitimnim javnim interesom i predstavlja fer kritiku zasnovanu na tanim injenicama. 3. 4. Nita u gore navedenim principima ne moe biti tumaeno kao opravdanje cenzure. U gore navedenim principima:

i. pojam pojedinac predstavlja svako fiziko i pravno lice, kao i ostala tijela bez obzira na dravljanstvo ili prebivalite, sa izuzetkom drave i ostalih javnih organa; ii. pojam medij pokriva sve oblike komunikacije namijenjene za prenoenje informacija ka javnosti a koje su periodine prirode, kao to su novine, emitovanje ili televizija; iii. pojam efikasna mogunost ispravke znai svaku mogunost koja moe biti iskoritena kao sredstvo ispravljanja, bilo da se radi o pravnom ili drugom sredstvu, poput prava na ispravku ili prava na odgovor, ili prigovor upuen vijeima za tampu; iv. termin lijek znai oblik zadovoljtine, pravne ili druge vrste, poput onih koji su obezbijeeni u okviru zakona o kleveti ili u obliku prigovora vijeima za tampu koji je dostupan svakom pojedincu bez neprikladnih ogranienja poput nerazumnog troka; 5. Gore navedeni principi primjenjivat e se na sve medije bez ikakve razlike. Ovo ne iskljuuje razlike u primjeni ovih principa na odreene medije, poput radija i televizije, u takvom omjeru da je to neophodno ili opravdano zbog razliite prirode tih medija. Preporuuje se vladama zemalja-lanica da prilikom usvajanja zakonskih akata u vezi sa pravom na odgovor postave i odredbu za pravo na odgovor u tampi, na radiju i televiziji, kao i u svim drugim periodinim medijima, o modelu minimalnog nivoa pravila, a koja e biti usvojena kao prilog ovoj rezoluciji.

23

DODATAK MINIMALNI NIVO PRAVILA U VEZI SA PRAVOM NA ODGOVOR PREMA TAMPI, RADIJU I TELEVIZIJI I DRUGIM PERIODINIM MEDIJIMA

1. Svaki pojedinac i pravno lice, kao i druga tijela, bez obzira na nacionalnost ili mjesto stanovanja, a koji su pomenuti u novinskim izdanjima, te u periodinim, radijskim ili televizijskim programima, ili u bilo kojem drugom mediju periodine prirode, u vezi sa kojim su javno iznesene injenice za koje isti tvrdi da su netane, moe iskoristiti pravo na odgovor kako bi ispravio injenice koje se tiu te osobe ili tijela. 2. Na zahtjev lica kojeg se to tie, medij u pitanju ima obavezu da objavi odgovor koji je pomenuto lice dostavilo. 3. U iznimnim sluajevima, u dravnom zakonu moe se navesti da medij moe odbiti objavljivanje odgovora u slijedeim sluajevima: i. periodu; ako zahtjev za objavljivanje odgovora nije upuen mediju u razumnom vremenskom

ii. ako duina odgovora prekorai obim neophodan za ispravku informacije koja sadri injenice za koje se tvrdi da su netane; iii. ako odgovor nije ogranien na ispravku injenica u pitanju; iv. ako odgovor predstavlja kanjiv prekraj; v. ako se odgovor smatra suprotnim od zakonski zatienih interesa tree strane; vi. ako osoba u pitanju ne moe dokazati postojanje legitimnog interesa. 4. Odgovor se mora objaviti bez nepotrebnog odlaganja i istom se mora dati, u kojoj mjeri je to mogue, isti znaaj koji je dat informaciji koja je sadravala injenice za koje se tvrdi da su netane. 5. Kako bi se ouvalo efikasno koritenje prava na odgovor, dravni zakon e odrediti lice koje e predstavljati svako izdanje, izdavaku kuu, radio, televiziju i druge medije u svrhu dostavljanja zahtjeva za objavljivanje odgovora. Lice koje e biti odgovorno za objavljivanje odgovora bit e takoe odreeno, a to lice nee biti zatieno bilo kakvom vrstom imuniteta. Gore navedena pravila primjenjivat e se na sve medije bez ikakve razlike. Ovo ne iskljuuje razlike u primjeni ovih principa na odreene medije, poput radija i televizije, u mjeri u kojoj je to neophodno ili opravdano zbog razliite prirode tih medija.
6.

7. Bilo kakav spor u vezi sa primjenom navedenih pravila bit e doveden pred sud koji e imati ovlasti da naredi hitno objavljivanje odgovora.

24

DOKUMENT 7:
KONVENCIJA O ZATITI LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA* izmijenjena i dopunjena Protokolom br. 11 Rim, 4. XI 1950. Tekst ove konvencije je izmijenjen prema odredbama Protokola broj 3 (ETS No. 45), koji je stupio na snagu 21. septembra 1970, Protokola broj 5 (ETS No. 55), koji je stupio na snagu 20. decembra 1971 i Protokola broj 8 (ETS No. 118), koji je stupio na snagu 1. januara 1990 i takoer ukljuio tekst Protokola broj 2 (ETS No. 44), koji je u skladu sa lanom 5. stav 3 istoga, bio integralni dio ove konvencije od njenog stupanja na snagu 21. septembra 1970. Sve odredbe koje su bile izmijenjene ili dodate ovim protokolima, zamijenjene su Protokolom broj 11, od datuma njegovog stupanja na snagu 1. novembra 1998. Od tog datuma, Protokol broj 9 (ETS No. 140), koji je stupio na snagu 1. oktobra 1994, je ukinut. Vlade potpisnice, kao lanice Savjeta Evrope, Imajui u vidu Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, koju je Generalna skuptina Ujedinjenih naroda proglasila 10. decembra 1948. godine; Smatrajui da ova deklaracija ima za cilj da uini sigurnim univerzalno i stvarno priznavanje i potovanje u njoj proklamiranih prava; Smatrajui da je cilj Savjeta Evrope da se ostvari vee jedinstvo meu njegovim lanicama i da je jedan od naina postizanja tog cilja ouvanje i daljnje provoenje ljudskih prava i osnovnih sloboda; Potvrujui ponovo svoju duboku vjeru u one osnovne slobode koje ine temelje pravde i mira u svijetu, a koje se s jedne strane najbolje tite stvarnom politikom demokracijom a s druge zajednikim shvaanjem i potivanjem ljudskih prava o kojima ovise; Prevod Konvencije na bosanski jezik objavljen je u "Slubenom glasniku BiH", broj 6/99. Uredba o ratifikaciji Konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda izmijenjene i dopunjene protokolima broj 3, 5. i 8. i dopunjene Protokolom broj 2, te Protokola 1,4,6,7,9,10. i 11, objavljena je u "Slubenom listu R BiH-Posebno izdanje- Meunarodni ugovori", broj 5/96. Evropska konvencija o ljudskim pravima bosanski jezik Odlune kao vlade evropskih zemalja s istim strijemljenjima i zajednikim naslijeem politikih tradicija, ideala, slobode i vladavine prava, da preduzmu prve korake ka zajednikom provoenju odreenih prava navedenih u Univerzalnoj deklaraciji; Saglasile su se o slijedeem: lan 1. Obaveza potovanja ljudskih prava Visoke strane ugovornice jame svim licima pod svojom jurisdikcijom prava i slobode utvrene u Dijelu I ove konvencije. Dio I - Prava i slobode lan 2. Pravo na ivot 1. Pravo na ivot svakog ovjeka zatieno je zakonom. Niko ne moe biti namjerno lien ivota, osim kod izvrenja smrtne kazne po presudi suda, kojom je proglaen krivim za zloin za koji je ova kazna predviena zakonom. 2. Lienje ivota nije u suprotnosti sa ovim lanom ako proizilazi iz upotrebe sile koja je apsolutno neophodna: a. u odbrani svakog pojedinca od nezakonitog nasilja; b. prilikom zakonitog lienja slobode ili sprjeavanja bjekstva osobe koja je zakonito liena slobode;

25

c. u akciji preduzetoj, u skladu sa zakonom, radi guenja nemira ili pobune. lan 3. Zabrana muenja Niko nee biti podvrgnut torturi, neljudskom ili poniavajuem postupku ili kanjavanju. lan 4. Zabrana ropstva i prinudnog rada 1. Niko nee biti dran u ropstvu ili poloaju ropske zavisnosti. 2. Niko nee biti primoravan da obavlja prinudni ili obavezni rad. 3. Za potrebe ovog lana izraz "prinudni ili obavezni rad" ne ukljuuje: a. bilo koji rad koji se normalno zahtijeva od osobe koja se nalazi u zatvoru u skladu sa odredbama lana 5. ove konvencije, ili za vrijeme uvjetnog otpusta; b. bilo koju slubu vojne prirode ili, u sluaju odbijanja sluenja vojne obaveze u zemljama gdje se to dozvoljava, bilo koju drugu slubu umjesto obaveznog sluenja vojne obaveze; c. bilo koju slubu koja se zahtijeva u sluaju izvanredne situacije ili katastrofe koja ugroava ivot ili blagostanje zajednice; d. bilo koji rad ili slubu koji su dio uobiajenih graanskih obaveza. lan 5. Pravo na slobodu i sigurnost 1. Svako ima pravo na slobodu i sigurnost linosti. Niko ne smije biti lien slobode izuzev u nie navedenim sluajevima i u skladu sa zakonom propisanim postupkom: a. zakonitog lienja slobode po presudi nadlenog suda; b. zakonitog hapenja ili lienja slobode zbog nepovinovanja zakonitom nalogu suda ili u cilju osiguranja izvrenja bilo koje obaveze propisane zakonom; c. zakonitog hapenja ili lienja slobode radi privoenja nadlenoj sudskoj vlasti, kada postoji opravdana sumnja da je ta osoba izvrila krivino djelo ili kada postoje valjani razlozi da se osoba sprijei da izvri krivino djelo ili da, nakon izvrenja krivinog djela, pobjegne; d. lienja slobode maloljetnika, prema zakonitom nalogu, radi odgajanja pod nadzorom ili zakonitog pritvaranja zbog privoenja nadlenoj vlasti; e. zakonitog lienja slobode osoba da bi se sprijeilo irenje neke zarazne bolesti, pritvaranja mentalno oboljelih osoba, alkoholiara ili narkomana ili skitnica; f. zakonitog hapenja ili lienja slobode osobe u cilju sprjeavanja ilegalnog ulaska u zemlju ili osobe protiv koje je u toku postupak deportacije ili ekstradicije. 2. Svako ko je uhapen bit e odmah obavijeten, na jeziku koji razumije, o razlozima hapenja i o svim optubama protiv njega. 3. Svako ko je uhapen ili lien slobode prema odredbama stava 1(c) ovog lana mora odmah biti izveden pred sudiju ili drugo slubeno lice zakonom ovlateno da vri sudsku vlast i mora imati pravo na suenje u razumnom roku ili na putanje na slobodu do suenja. Putanje na slobodu moe se uvjetovati garancijama o pojavljivanju na suenju. 4. Svako kome je uskraena sloboda hapenjem ili liavanjem slobode ima pravo uloiti albu sudu kako bi sud, u kratkom roku, razmotrio zakonitost liavanja slobode i ukoliko ono nije bilo zakonito naloio oslobaanje. 5. Svako ko je bio rtva hapenja ili liavanja slobode protivno odredbama ovog lana ima pravo na obeteenje. lan 6. Pravo na pravino suenje 1. Prilikom utvrivanja graanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivine optube protiv njega, svako ima pravo na pravino suenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim sudom. Presuda se izrie javno, ali se novinari i javnost mogu

26

iskljuiti s itavog ili jednog dijela suenja u interesu morala, javnog reda ili nacionalne sigurnosti u demokratskom drutvu, kada to nalau interesi maloljetnika ili zatite privatnog ivota strana u sporu, ili kada to sud smatra izriito neophodnim zato to bi u posebnim okolnostima publicitet mogao nanijeti tetu interesima pravde. 2. Svako ko je optuen za krivino djelo smatra se nevinim dok se njegova krivica po zakonu ne dokae. 3. Svako ko je optuen za krivino djelo ima sljedea minimalna prava: a. da odmah, na jeziku koji razumije, bude podrobno obavijeten o prirodi i razlogu optube protiv njega; b. da mu se osiguraju vrijeme i uvjeti neophodni za pripremanje odbrane; c. da se brani sam ili uz pomo branioca koga sam izabere ili da, ukoliko ne raspolae sredstvima da plati branioca, da ga dobije besplatno, kada to nalau interesi pravde; d. da sam ispituje ili zahtijeva ispitivanje svjedoka optube i da se prisustvo i sasluanje svjedoka odbrane odobri pod uvjetima koji vae i za svjedoka optube; e. da koristi besplatnu pomo tumaa ukoliko ne razumije ili ne govori jezik koji se koristi na sudu. lan 7. Kanjavanje samo na osnovu zakona 1. Niko se ne moe smatrati krivim za krivino djelo nastalo injenjem ili neinjenjem koje nije predstavljalo krivino djelo u vrijeme izvrenja, prema nacionalnom ili meunarodnom pravu. Isto tako, izreena kazna nee biti tea od one koja se primjenjivala u vrijeme izvrenja krivinog djela. 2. Ovaj lan ne utjee na suenje ili kanjavanje bilo koje osobe koja je kriva za injenje ili neinjenje, ako je to djelo u vrijeme izvrenja predstavlajlo krivino djelo prema opim pravnim naelima priznatim kod civiliziranih naroda. lan 8. Pravo na potovanje privatnog i porodinog ivota 1. Svako ima pravo na potivanje svog privatnog i porodinog ivota, doma i prepiske. 2. Javna vlast se ne mijea u vrenje ovog prava, osim ako je takvo mijeanje predvieno zakonom i ako je to neophodna mjera u demokratskom drutvu u interesu nacionalne sigurnosti, javne sigurnosti, ekonomske dobrobiti zemlje, sprjeavanja nereda ili sprjeavanja zloina, zatite zdravlja i morala ili zatite prava i sloboda drugih. lan 9. Sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti 1. Svako ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjere: ovo pravo ukljuuje slobodu da promjeni vjeru ili uvjerenje i slobodu, sam ili zajedno sa drugima i javno ili privatno, da manifestira svoju vjeru ili uvjerenje, obredom, propovijedanjem i vrenjem vjerskih dunosti i rituala. 2. Sloboda manifestiranja svoje vjere ili svojih uvjerenja e podlijegati samo onim ogranienjima predvienim zakonom i koja su neophodna u demokratskom drutvu u interesu javne sigurnosti, zatite javnog poretka, zdravlja ili morala ili zatite prava i sloboda drugih. lan 10. Sloboda izraavanja 1. Svako ima pravo na slobodu izraavanja. Ovo pravo ukljuuje slobodu miljenja i slobodu primanja i prenoenja informacija i ideja, bez mijeanja javne vlasti i bez obzira na granice. Ovaj lan ne sprjeava drave da zahtijevaju dozvole za rad od radio, televizijskih i filmskih kompanija. 2. Ostvarivanje ovih sloboda, budui da ukljuuje obaveze i odgovornosti, moe podlijegati takvim formalnostima, uvjetima, ogranienjima ili sankcijama predvienim zakonom i koje neophodne u demokratskom drutvu u interesu nacionalne sigurnosti, teritorijalnog integriteta ili javne sigurnosti, sprjeavanja nereda ili zloina, zatite zdravlja i morala, ugleda ili prava drugih, sprjeavanja irenja povjerljivih informacija ili u interesu ouvanja autoriteta i nepristrasnosti sudstva.

27

lan 11. Sloboda okupljanja i urdu 1. Svako ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruivanja s drugima, ukljuujui i pravo osnivanja sindikata i pridruivanja sindikatima zbog zatite svojih interesa. 2. Ova prava nee biti ograniena izuzev na nain propisan zakonom i koji je neohodan u demokratskom drutvu u interesu nacionalne sigurnosti ili javne sigurnosti, u cilju sprjeavanja nereda ili zloina, zatite zdravlja ili morala ili zatite prava sloboda drugih. Ovim lanom se ne zabranjuje uvoenje zakonitih ogranienja na ona prava koja uivaju pripadnici oruanih snaga, policije ili dravne administracije. lan 12. Pravo na sklapanje braka Od trenutka kada postanu sposobni za brak, mukarac i ena imaju pravo da stupe u brak i zasnuju porodicu prema nacionalnim zakonima kojima se regulira ostvarivanje ovog prava. lan 13. Pravo na djelotvorni pravni lijek Svako ija su prava i slobode, priznata ovom konvencijom, naruena ima pravo na pravni lijek pred nacionalnim vlastima, ak i onda kada su povredu ovih prava i sloboda uinila lica u vrenju svoje slubene dunosti. lan 14. Zabrana diskriminacije Uivanje prava i sloboda predvienih ovom konvencijom osigurava se bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao to su spol, rasa, boja koe, jezik, vjeroispovijest, politiko ili drugo miljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza sa nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, roenje ili drugi status. lan 15. Odstupanje u vanrednim okolnostima 1. U doba rata ili druge javne opasnosti koja prijeti opstanku nacije, svaka visoka strana ugovornica moe preduzeti mjere koje odstupaju od njenih obaveza po ovoj konvenciji, i to u najnunijoj mjeri koju zahtijeva hitnost situacije, s tim da takve mjere ne budu u neskladu s njenim drugim obavezama prema meunarodnom pravu. 2. Prethodna odredba ne doputa odstupanje od lana 2. osim u pogledu smrti prouzrokovane zakonitim ratnim postupcima, ili lana 3. i 4, stav 1. i lana 7. 3. Svaka visoka strana ugovornica koja koristi svoje pravo da odstupi od odredbi Konvencije obavjetava u potpunosti Generalnog sekretara Savjeta Evrope o mjerama koje preduzima i razlozima za njih. Ona, takoer, obavjetava Generalnog sekretara Savjeta Evrope kada takve mjere prestaju djelovati i kada se odredbe Konvencije ponovo poinju u potpunosti primjenjivati. lan 16. Ogranienja politike aktivnosti stranaca Nijedna od odredbi iz lanova 10, 11. i 14. nee se tumaiti tako da sprjeava visote strane ugovornice da ograniavaju politiku djelatnost stranaca. lan 17. Zabrana zloupotrebe prava Nita u ovoj konvenciji ne moe se tumaiti tako da podrazumijeva pravo bilo koje drave, grupe ili lica da se upuste u neku djelatnost ili izvre neki in koji je usmjeren na ponitavanje bilo kog od

28

navedenih prava i sloboda ili na njihovo ograniavanje u veoj mjeri od one koja je predviena Konvencijom. lan 18. Granice korienja ogranienja prava Ogranienja za navedena prava i slobode, dozvoljena prema ovoj konvenciji, nee se primjenjivati u bilo koje druge svrhe osim onih za koje su predviena. Dio II Evropski sud za ljudska prava lan 19. Uspostavljanje Suda Da bi se osiguralo potivanje obaveza koje su visoke strane ugovornice u Konvenciji i njenim protokolima preuzele, bit e uspostavljen Evropski sud za ljudska prava (u daljem tekstu "Sud"). Sud e djelovati na trajnoj osnovi. lan 20. Broj sufija Broj sudija koje e sainjavati Sud bit e jednak broju visokih strana ugovornica. lan 21. Uvjeti za obavljanje slube 1. Sudije moraju imati visoki moralni ugled i posjedovati kvalifikacije potrebne za obavljanje visokih sudskih funkcija, odnosno biti priznati pravni strunjaci. 2. Sudije djeluju u linom svojstvu. 3. Tokom svog mandata sudije se ne mogu baviti poslovima koji su inkompatibilni s njihovom nezavisnou, nepristrasnou ili zahtjevima stalne slube; sva pitanja u vezi s primjenom ovog stava rjeava Sud. lan 22. Izbor sufija 1. U odnosu na svaku visoku stranu ugovornicu sudije bira Parlamentarna skuptina veinom glasova sa liste od tri kandidata koje imenuje visoka strana ugovornica. 2. Isti postupak se primjenjuje za popunu Suda u sluaju pristupanja novih visokih strana ugovornica, kao i prilikom popunjavanja upranjenih mjesta. lan 23. Trajanje mandata 1. Sudije se biraju na period od est godina. Oni se mogu ponovo birati. Meutim, mandat jedne polovine sudija izabranih na prvim izborima istie poslije tri godine. 2. Sudije iji mandat istie na kraju poetnog trogodinjeg perioda rijebom odreuje Generalni sekretar Savjeta Evrope neposredno poslije izbora. 3. Da bi se osiguralo da se , koliko je to mogue, mandat jedne polovine sudija obnavlja svake tri godine, Parlamentarna skuptina moe prije svakih slijedeih izbora odluiti da mandat ili mandati jednog ili vie sudija ne bude dui ili krai od est godina, ali ne dui od devet niti krai od tri godine. 4. U sluaju kad se radi o vie mandata, a Parlamentarna skuptina primjenjuje prethodni stav, Generalni sekretar Savjeta Evrope rijebom rasporeuje mandate neposredno poslije izbora. 5. Sudija izabran na mjesto sudije iji mandat nije istekao obavlja dunost svog prethodnika do okonanja njegovog mandata. 6. Sudiji mandat istie kada navri sedamdeset godina.

29

7. Sudije ostaju na dunosti dok ne budu zamijenjeni. Meutim, oni nastavljaju da rade na predmentima koje su ve uzeli u razmatranje. lan 24. Razrijeenje Sudija se ne moe razrijeiti svoje funkcije dok druge sudije ne odlue dvotreinskom veinom da on vie ne ispunjava potrebne uvjete. lan 25. Sekretarijat i pravni saradnici Sud ima sekretarijat ije se funkcije i organizacija odreuju Poslovnikom Suda. Sudu pomau pravni saradnici. lan 26. Plenum Suda Sud u Plenumu: a. bira predsjednika i jednog ili dva potpredsjednika Suda na period od tri godine; oni se mogu ponovo birati; b. ustanovljava vijea za utvreni vremenski period; c. bira predsjednike vijea suda; oni se mogu ponovo birati; d. usvaja poslovnik Suda; i e. bira sekretara Suda i jednog ili vie njegovih zamjenika. lan 27. Komiteti, vijea i Veliko vijee 1. Sud razmatra predmete u komitetima od tri sudije, vijeima od sedam sudija i u Velikom vijeu od sedamnaest sudija. Vijea suda uspostavljaju komitete za utvreni vremenski period. 2. Ex officio u sastav vijea i Velikog suda ulazi sudija izabran sa liste zainteresirane drave ili, ako takvog nema ili nije u mogunosti da uestvuje u radu, drugo lice po njenom izboru koje e obavljati sudsku funkciju. 3. U sastav Velikog vijea takoer ulaze predsjednik Suda i potpredsjednici, predsjednici vijea i druge sudije izabrane u skladu s poslovnikom Suda. Kada se predmet iznese pred Veliko vijee na osnovu lana 43, nijedan sudija iz vijea koje je donijelo presudu nee uestvovati u radu Velikog vijea, s izuzetkom predsjednika vijea i sudije koji je predstavljao zainteresirane drave lanice. lan 28. Izjave odbora o neprihvatljivosti Komitet moe jednoglasnom odlukom da proglasi neprihvatljivom ili da skine s liste predmeta pojedinanu predstavku podnijetu na osnovu lana 34, ako se takva odluka moe donijeti bez daljnjeg ispitivanja. Ova odluka je konana. lan 29. Odluke vijea o prihvatljivosti i osnovanosti 1. Ako nije donijeta odluka u skladu sa lanom 28. vijee odluuje o prihvatljivosti i osnovanosti pojedinanih predstavki podnijetih na osnovu lana 34. 2. Vijee odluuje o prihvatljivosti i osnovanosti meudravnih predstavki podnijetih na osnovu lana 33. 3. Odluka o prihvatljivosti se donosi posebno osim kada Sud, u izuzetnim sluajevima, drukije odlui.

30

lan 30. Ustupanje nadlenosti Velikom vijeu Ako se povodom predmeta koji vijee razmatra pokrene neko ozbiljno pitanje od znaaja za tumaenje Konvencije ili protokola uz nju, ili ako rjeenje pitanja pred vijeem moe da dovede do rezultata koji nije u saglasnosti s nekom prethodno donijetom odlukom Suda, vijee moe sve dok ne donese presudu, da ustupi nadlenost Velikom vijeu, izuzev kada se tome protivi jedna od stranaka u sporu. lan 31. Ovlaenje Velikog vijea Veliko vijee: a. odluuje o predstavkama podnijetim na osnovu lana 33. ili lana 34, kada mu neko vijee ustupi nadlenost na osnovu lana 30. ili kada mu je predmet upuen na osnovu lana 43; i b. razmatra zahtjeve za savjetodavna miljenja podnijeta na osnovu lana 47. lan 32. Nadlenost Suda 1. Nadlenost Suda se protee na sva pitanja koja se tiu tumaenja i primjene ove konvencije i protokola uz nju, a koja su mu upuena na osnovu lana 33, 34. i 47. 2. U sluaju spora da li je Sud nadlean, odluuje Sud. lan 33. Meudravni sporovi Svaka visoka strana ugovornica moe ukazati Sudu na svaku povredu odredbi Konvencije ili protokola uz nju koju je navodno poinila neka druga strana ugovornica. lan 34. Pojedinane predstavke Sud moe da prima predstavke od svake osobe, nevladine organizacije ili grupe lica koji tvrde da su rtve povrede prava ustanovljenih Konvencijom ili protokolima uz nju, uinjene od strane neke visoke strane ugovornice. Visoke strane ugovornice obavezuju se da ni na koji nain ne ometaju stvarno rjeenje ovog prava. lan 35. Uvjeti prihvatljivosti 1. Sud moe uzeti predmet u postupak tek kada se iscrpe svi unutranji pravni lijekovi, u skladu sa opepriznatim naelima meunarodnog prava, i u roku od est mijeseci od dana kada je donijeta pravosnana odluka. 2. Sud ne postupa po pojedinanoj predstavci podnijetoj na osnovu lana 34. koja je: a. anonimna; ili b. u sutini istovjetna s pitanjem koje je sud ve razmatrao, ili koja je ve podnijeta nekoj drugoj meunarodnoj instanci radi ispitivanja, odnosno rjeavanja, a ne sadri nove relevante injenice. 3. Sud proglaava neprihvatljivom svaku pojedinanu predstavku podnijetu na osnovu lana 34. za koju smatra da je inkompatibilina s odredbama Konvencije ili protokola uz nju, oigledno neosnovana, ili predstavlja zloupotrebu prava na predstavku. 4. Sud odbacuje svaku predstavku koju smatra neprihvatljivom u smislu ovog lana. On to moe uinit u svakoj fazi postupka.

31

lan 36. Intervencija tree strane 1. Visoka strana ugovornica iji je podnosilac predstavke dravljanin ima pravo da podnese pisani podnesak i uestvuje u sasluanju u svim predmetima pred vijeem ili Velikim vijeem. 2. Predsjednik Suda moe u interesu ispravnog postupanja pozvati visoku stranu ugovornicu koja nije strana u postupku ili svako zainteresirano lice koje nije podnosilac predstavke da podnesu pisani podnesak ili uzmu uea u sasluanju. lan 37. Skidanje predstavki 1. Sud u svakoj fazi postupka moe odluiti da skine predstavku sa liste predmeta ako se na osnovu okolnosti moe zakljuiti: a. da podnosilac predstavke ne namjerava da dalje uestvuje u postupku; ili b. da je predmet razrijeen; ili c. da iz svakog drugog razloga koji Sud utvrdi nije vie opravdano nastaviti sa ispitivanjem predstavke. Meutim, Sud nastavlja s ispitivanjem predstavke ako je to potrebno radi potovanja ljudskih prava ustanovljenih Konvencijom i protokolima uz nju. 2. Sud moe odluiti da predstavku vrati na svoju listu predmeta ako smatra da okolnosti to opravdavaju. lan 38. Ispitivanje predmeta i postupak prijateljskog rjeenja 1. Ako Sud proglasi predstavku prihvatljivom, on: a. nastavlja ispitivanje predmeta zajedno s predstavnicima stranaka i , ako je to potrebno, preuzima istragu, za ije e mu efikasno provoenje drave u pitanju pruiti sve potrebne olakice. b. stavlja se na raspolagnje zainteresiranim stranama u sporu kako bi se postiglo prijateljsko rjeenje zasnovano na potovanju ljudskih prava utvrenih Konvencijom i protokolima uz nju. 2. Postupak koji se vodi na osnovu stava 1.b povjerljive je prirode. lan 39. Postizanje prijateljskog rjeenja Ako se postigne prijateljsko rjeenje, Sud skida predmet sa svoje liste odlukom koja sadri kratak opis injenica i postignutog rjeenja. lan 40. Javna rasprava i pristup dokumentima 1. Rasprave su javne, osim kada Sud u posebnim okolnostima odlui drukije. 2. Dokumenti deponirani kod Sekretara dostupni su javnosti, osim kada predsjednik Suda odlui drukije. lan 41. Pravino zadovoljstvo Kada Sud utvrdi prekraj Konvencije ili Protokola uz nju, a unutranje pravo visoke strane ugovornice u pitanju omoguava samo dijelominu odtetu, Sud e, ako je to potrebno, pruiti pravino zadovoljenje oteenoj stranci. lan 42. Presude vijea Presude vijea postaju pravosnane u skladu s odredbama lana 44, stav 2.

32

lan 43. Obraanje Velikom vijeu 1. U roku od tri mjeseca od dana donoenja presude vijea svaka stranka moe, u posebnim sluajevima, da zahtijeva da se predmet iznese pred Veliko vijee. 2. Odbor od pet sudija Velikog vijea prihvatit e zahtjev ako se predmet tie nekog ozbiljnog pitanja vezanog za tumaenje Konvencije ili ozbiljnog pitanja od ope vanosti. 3. Ako odbor prihvati zahtjev, Veliko vijee odluuje o predmetu presudom. lan 44. Konana presuda 1. Presuda Velikog vijea je konana. 2. Presuda vijea postaje konana: a. kada stranke izjave da nee zahtijevati da se predmet iznese pred Veliko vijee; ili b. tri mjeseca poslije donoenja presude, ako se ne zatrai da se predmet iznese pred Veliko vijee; ili c. kada odbor Velikog vijea odbije zahtjev za razmatranje na osnovu lana 43. 3. Konana presuda se objavljuje. lan 45. Obrazloenje presuda i odluka 1. Obrazloenje se daje za presude i za odluke kojima se predstavka proglaava prihvatljivom ili neprihvatljivom. 2. Ako presuda u cijelosti ili u jednom svom dijelu ne predstavlja jednoglasno miljenje sudija, svaki sudija ima pravo da iznese izdvojeno miljenje. lan 46. Obaveznost i izvrenje presuda 1. Visoke strane ugovornice preuzimaju obavezu da se povinuju konanoj presudi Suda u svakom predmetu u kome su stranke. 2. Konana odluka Suda se dostavlja Komitetu ministara koji nadgleda njeno izvrenje. lan 47. Savjetodavna miljenja 1. Na zahtjev Komiteta ministara Sud moe da daje savjetodavna miljena o pravnim pitanjima koja se tiu tumaenja Konvencije i Protokola uz nju. 2. Takva miljenja se ne mogu baviti pitanjima koja se odnose na sadraj ili obuhvat prava i sloboda ustanovljenih Dijelom i Konvencijom i protokolima uz nju, kao ni bilo kojim drugim pitanjem koje bi Sud ili Komitet ministara mogli da razmatraju u vezi s postupcima koji se mogu pokrenuti u skladu sa Konvencijom. 3. Za odluke Komiteta ministara da zahtijeva savjetodavno miljenje Suda potrebna je veina glasova predstavnika koji uestvuju u radu Komiteta. lan 48. Savjetodavna nadlenost Suda Sud odluuje da li zahtjev za davanje savjetodavnog miljenja koji podnese Komitet ministara spada u njegovu nadlenost odreenu lanom 47. lan 49. Obrazloenje savjetodavnih miljenja

33

1. Savjetodavna miljenja Suda se obrazlau. 2. Ako savjetodavno miljenje u cijelosti ili jednom svom dijelu ne predstavlja jednoglasno miljenje sudija, svaki sudija ima pravo da iznese izdvojeno miljenje. 3. Savjetodavna miljenja Suda dostavljaju se Komitetu ministara. lan 50. Trokovi Suda Trokove Suda snosi Savjet Evrope. lan 51. Privilegije i imuniteti sufija Tokom vrenja svoje dunosti sudije uivaju privilegije i imunitete predviene lanom 40. Statuta Savjeta Evrope i sporazumima donijetim na osnovu njega. Dio III Razne odredbe lan 52. Upiti Generalnom sekretaru Po prijemu zahtjeva Generalnog sekretara Savjeta Evrope, svaka visoka strana ugovornica dostavlja traeno objanjenje o nainu na koji se u njenom unutranjem pravu osigurava stvarna primjena svake od odredbi ove konvencije. lan 53. Osiguranje postojeih ljudskih prava Nita u ovoj konvenciji nee se tumaiti kao ograniavanje ili derogiranje bilo kojih ljudskih prava i osnovnih sloboda koje mogu biti osigurane zakonima bilo koje visoke strane ugovornice ili bilo kojim drugim sporazumom ija je ona lanica. lan 54. Ovlaenja Komiteta ministara Nita u ovoj konvenciji nije na tetu ovlasti Komiteta ministara utvrenih Statutom Savjeta Evrope. lan 55. Iskljuenje drugih naina za rjeavanje spora Visoke strane ugovornice saglasile su se da se nee koristiti, osim u sluaju posebnog sporazuma, potojeim meusobnim ugovorima, konvencijama ili deklaracijama u cilju podnoenja putem albe na spor koji proizilazi iz tumaenja ili primjene ove konvencije da bi ga rijeile drugim sredstvima rjeavanja od onih predvienih ovom konvencijom. lan 56. Teritorijalna primjena 1. Svaka drava moe, prilikom ratifikacije, ili u svako drugo vrijeme kasnije, izjaviti putem notifikacije upuene Generalnom sekretaru Savjeta Evrope da se ova konvencija, pod rezervom stava 4 ovog lana, primjenjuje na sve ili samo na neku teritoriju iji su meunarodni odnosi u njenoj nadlenosti. 2. Konvencija e se primjenjivati na teritoriju ili teritorije navedene u notifikaciji poslije trideset dana od dana kada je notifikaciju primio Generalni sekretar Savjeta Evrope. 3. Odredbe ove konvencije bit e primijenjene na tim teritorijama, s dunom panjom u odnosu na lokalne potrebe.

34

4. Svaka drava koja je dala izjavu u skladu s prvim stavom ovog lana moe, u svako doba kasnije, izjaviti, u ime jedne ili vie teritorija na koje se ova izjava odnosi, da je Sud nadlean da prima podneske pojedinaca, nevladinih organizacija ili grupa pojedinaca u skladu sa lanom 34. ove konvencije. lan 57. Rezerve 1. Svaka drava moe, prilikom potpisivanja ove konvencije ili deponiranja instrumenta o ratifikaciji, izjaviti odreenu rezervu u vezi sa svakom pojedinom odredbom Konvencije, u mjeri u kojoj bilo koji zakon koji je na snazi na njenoj teritoriji nije u saglasnosti s tom odredbom. Ovaj lan ne dozvoljava rezerve opeg karaktera. 2. Svaka rezerva izraena na osnovu ovog lana sadri kratak prikaz zakona u pitanju. lan 58. Otkazivanje 1. Visoka strana ugovornica moe otkazati ovu konvenciju samo po isteku roka od pet godina od dana kada je postala lanica i est mjeseci nakon obavijesti sadrane u notifikaciji upuenoj Generalnom sekretaru Savjeta Evrope, koji o tome obavjetava ostale visoke strane ugovornice. 2. To otkazivanje ne oslobaa visoku stranu ugovornicu na koju se ovo odnosi od, njenih obaveza prema ovoj konvenciji u pogledu bilo kog ina kojim bi se te obaveze krile prije datuma stupanja otkaza na snagu. 3. Svaka visoka strana ugovornica koja prestaje da bude lanica Savjeta Evrope prestaje da bude lanica ove konvencije pod istim uvjetima. 4. Prema odredbama iz prethodnih stavova, Konvencija se moe otkazati za svaku teritoriju na koju je primjenjivana na osnovu lana 56. lan 59. Potpis i ratifikacija 1. Ova konvencija je otvorena za potpisivanje lanicama Savjeta Evrope. Ona podlijee ratifikaciji. Ratifikacije se deponiraju kod Generalnog sekretara Savjeta Evrope. 2. Konvencija stupa na snagu poto je deponirano deset instrumenata o ratifikaciji. 3. Za svaku potpisnicu koja ratifikaciju izvri kasnije, Konvencija stupa na snagu danom deponiranja instrumenta o ratifikaciji. 4. Generalni sekretar Savjeta Evrope obavjetava sve lanice Savjeta Evrope o stupanju Konvencije na snagu, visokim stranama ugovornicama koje su je ratificirale i o deponiranju svakog instrumenta o ratifikaciji koje je kasnije izvreno. Sainjeno u Rimu, 4. novembra 1950. godine, na francuskom i engleskom jeziku, pri emu su oba teksta jednako vjerodostojna, u jednom jedinom primjerku koji se deponira u arhivama Savjeta Evrope. Generalni sekretar dostavlja ovjerene kopije svakoj potpisnici. PROTOKOL UZ KONVENCIJU O ZATITI LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA ("Prvi protokol") izmjenjen i dopunjen Protokolom br. 11 Pariz, 20. III 1952. Naslovi lanova dodati i tekst izmijenjen prema odredbama Protokola broj 11. (ETS No. 155) od njegovog stupanja na snagu 1. novembra 1998. godine. Vlade potpisnice, kao lanice Savjeta Evrope:

35

Rjeene da preduzmu korake kako bi osigurale zajedniko provoenje odreenih prava i sloboda koje ve nisu ukljuene u Dio I. Konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, potpisane u Rimu 4. novembra 1950. (u daljem tekstu "Konvencija"), Sporazumjele su se o sljedeem: lan 1. Zatita imovine Svako fiziko ili pravno lice ima pravo na neometano uivanje svoje imovine. Niko ne moe biti lien svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uvjetima predvienim zakonom i opim naelima meunarodnog prava. Prethodne odredbe, meutim, ni na koji nain ne utiu na pravo drave da primjenjuje takve zakone koje smatra potrebnim da bi nadzirala koritenje imovine u skladu s opim interesima ili da bi osigurala naplatu poreza ili drugih doprinosa ili kazni. lan 2. Pravo na obrazovanje Niko ne moe biti lien prava na obrazovanje. U vrenju svih svojih funkcija u oblasti obrazovanja i nastave drava potuje pravo roditelja da osiguraju takvo obrazovanje i nastavu koji su u skladu sa njihovim vlastitim vjerskim i filozofskim uvjerenjima. lan 3. Pravo na slobodne izbore Visoke strane ugovornice se obavezuju da u primjerenim vremenskim razmacima odravaju slobodne izbore s tajnim glasanjem, pod uvjetima koji osiguravaju slobodno izraavanje miljenja naroda pri izboru zakonodavnih tijela. lan 4. Teritorijalna primjena Svaka visoka strana ugovornica moe prilikom potpisivanja ili ratifikacije, ili u svako doba poslije toga, dostaviti Generalnom sekretaru Savjeta Evrope izjavu o tome u kom obimu prihvata da se odredbe ovog protokola primjenjuju na teritorijama za ije je meunarodne odnose odgovorna, a koje su navedene u izjavi. Svaka visoka strana ugovornica koja je dostavila takvu izjavu u smislu prethodnog stava moe prema potrebi dostaviti novu izjavu kojom mijenja uvjete sadrane u ranijoj izjavi ili ukida primjenu odredbi ovog protokola u odnosu na bilo koju teritoriju. Izjava data u skladu sa ovim lanom smatra se kao da je data u skladu sa stavom 1, lana 56. Konvencije. lan 5. Odnos prema Konvenciji Visoke strane ugovornice smatraju odredbe lanova 1, 2, 3. i 4. ovog protokola kao dodatne lanove Konvencije i sve odredbe Konvencije primjenjuju se u skladu s tim. lan 6. Potpis i ratifikacija Ovaj protokol je otvoren za potpis dravama lanicama Savjeta Evrope potpisnicama Konvencije; on se ratificira istovremeno ili poslije ratifikacije Konvencije. On stupa na snagu poslije deponiranja deset instrumenata o ratifikaciji. U pogledu svake potpisnice koja ga bude ratificirala poslije toga, Protokol stupa na snagu na datum deponiranja instrumenta o ratifikaciji. Instrumenti o ratifikaciji deponiraju se kod Generalnog sekrtera Savjeta Evrope, koji e sve lanice obavijestiti o onim lanicama koje su izvrile ratifikaciju.

36

Sainjeno u Parizu dana 20. marta 1952. godine, na engleskom i francuskom jeziku, pri emu su oba teksta podjednako vjerodostojna, u jednom primjerku koji se deponira u arhivama Savjeta Evrope. Generalni sekretar e dostaviti ovjerene primjerke svakoj vladi potpisnici. PROTOKOL BROJ 4. UZ KONVENCIJU O ZATITI LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA kojim se osiguravaju odreena prava i slobode koje nisu ukljuene u Konvenciju i Prvi protokol izmijenjen i dopunjen Protokolom br. 11 Strasbourg, 16. IX 1963. Naslovi lanova dodati i tekst izmijenjen prema odredbama Protokola broj 11. (ETS No. 155) od njegovog stupanja na snagu 1. novembra 1998. godine. Vlade potpisnice, kao lanice Savjeta Evrope: Rjeene da preduzmu korake kako bi osigurale zajedniko provoenje odreenih prava i sloboda koje ve nisu ukljuene u Dio I. Konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, potpisane u Rimu 4. novembra 1950. (u daljem tekstu "Konvencija"), i u lanove 1. do 3. Prvog protokola uz Konvenciju, potpisanog u Parizu 20. marta 1952, Sporazumjele su se o sljedeem: lan 1. Zabrana dunikog zatvora Niko se ne moe liiti slobode samo zato to nije u stanju da ispuni ugovornu obavezu. lan 2. Sloboda kretanja 1. Svako ko se zakonito nalazi na teritoriji jedne drave ima, na toj teritoriji, pravo na slobodu kretanja i slobodu izbora boravita. 2. Svako je slobodan da napusti bilo koju zemlju, ukljuujui i vlastitu. 3. Nikakva ogranienja ne mogu se postaviti u odnosu na ostvarivanje ovih prava osim onih koja su u skladu sa zakonom i koja su nuna u demokratskom drutvu u interesu nacionalne sigurnosti ili javne sigurnosti, radi ouvanja javnog poretka, za sprjeavanje kriminala, za zatitu morala ili radi zatite prava i sloboda drugih. 4. Prava iz stava 1. mogu se takoer, u posebnim oblastima ograniiti u skladu sa zakonom i opravdati javnim interesom u demokratskom drutvu. lan 3. Zabrana protjerivanja vlastitih dravljana 1. Niko ne moe biti protjeran, bilo pojedinanom ili kolektivnom mjerom, s teritorije drave iji je dravljanin. 2. Niko ne moe biti lien prava da ue na teritoriju drave iji je dravljanin. lan 4. Zabrana grupnog protjerivanja stranaca Zabranjeno je kolektivno protjerivanje stranaca. lan 5. Teritorijalna primjena 1. Svaka visoka strana ugovornica moe prilikom potpisivanja ili ratifikacije ovog protokola, ili u svako doba poslije toga, dostaviti Generalnom sekretaru Savjeta Evrope izjavu o tome u kom obimu prihvata da se odredbe ovog protokola primjenjuju na teritorijama za ije je meunarodne odnose odgovorna, a koje je navela u izjavi.

37

2. Svaka visoka strana ugovornica koja je dostavila takvu izjavu u smislu prethodnog stava moe prema potrebi dostaviti novu izjavu kojom mijenja uvjete sadrane u ranijoj izjavi ili ukida primjenu odredbi ovog protokola u odnosu na bilo koju teritoriju. 3. Izjava data u skladu sa ovim lanom smatra se kao da je data u skladu sa stavom 1, lana 56. Konvencije. 4. Teritorija svake drave na koju se primjenjuje ovaj protokol na osnovu ratifikacije ili prihvatanja, i svaka teritorija na koju se ovaj protokol primjenjuje na osnovu izjave te drave date na osnovu ovog lana, smatraju se odvojenim teritorijama u svrhe lana 2. i 3. 5. Svaka drava koja je dala izjavu u skladu sa stavom 1 ili 2. ovog lana, moe u svako vrijeme nakon toga, izjaviti u ime jedne ili vie teritorija na koje se izjava odnosi da ona prihvata nadlenost Suda, da prima podneske od pojedinaca, nevladinih organizacija ili grupa pojedinaca, kako je utvreno u lanu 34. ove konvencije u odnosu na sve ili bilo koji od lanova 1. do 4. ovog protokola. lan 6. Odnos prema Konvenciji Visoke strane ugovornice smatraju odredbe lanova 1. do 5. ovog protokola kao dodatne lanove Konvencije i sve odredbe Konvencije primjenjuju se u skladu s tim. lan 7. Potpis i ratifikacija 1. Ovaj protokol je otvoren za potpis dravama lanicama Savjeta Evrope potpisnicama Konvencije; on se ratificira istovremeno ili poslije ratifikacije Konvencije. On stupa na snagu poslije deponiranja pet instrumenata o ratifikaciji. U odnosu na svaku potpisnicu koja ga bude ratificirala poslije toga, Protokol stupa na snagu na datum deponiranja instrumenta o ratifikaciji. 2. 2. Instrumenti o ratifikaciji deponiraju se kod Generalnog sekretara Savjeta Evrope, koji e sve lanice obavijestiti o onim lanicama koje su izvrile ratifikaciju. U potvrdu ega su dolje potpisani, propisno ovlaeni u tom cilju, potpisali ovaj protokol. Sainjeno u Strasbourgu dana 16. septembra 1963. godine, na engleskom i francuskom jeziku, pri emu su oba teksta podjednako vjerodostojna, u jednom primjerku koji se deponira u arhivama Savjeta Evrope. Generalni sekretar e dostaviti ovjerene primjerke svakoj vladi potpisnici. PROTOKOL BROJ 6. UZ KONVENCIJU O ZATITI LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA koji se odnosi na ukidanje smrtne kazne izmijenjen i dopunjen Protokolom br. 11 Strasbourg, 28. IV 1983. Naslovi lanova dodati i tekst izmijenjen prema odredbama Protokola broj 11. (ETS No. 155) od njegovog stupanja na snagu 1. novembra 1998. godine. Drave lanice Savjeta Evrope, potpisnice ovog protokola uz Konvenciju o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, potpisane u Rimu 4. novembra 1950. (u daljem tekstu "Konvencija"), Smatrajui da promjene do kojih je dolo u nekoliko drava lanica Savjeta Evrope izraavaju opu tenju ka ukidanju smrtne kazne, Sporazumjele su se o sljedeem: lan 1. Ukidanje smrtne kazne Smrtna kazna se ukida. Niko ne moe osuditi na smrtnu kaznu ili pogubiti. lan 2. Smrtna kazna za vrijeme rata Drava moe u svom zakonodavstvu da predvidi smrtnu kaznu za djela izvrena u doba rata ili neposredne ratne opasnosti; takva kazna primijenit e se samo u sluajevima predvienim zakonom i u

38

skladu sa njegovim odredbama. Drava obavijetava Generalnog sekretara Savjeta Evrope o relevantnim odredbama tog zakona.

lan 3. Zabrana odstupanja Nijedna odredba ovog protokola ne moe se ukinuti na osnovu lana 15. Konvencije. lan 4. Zabrana rezervi Na odredbe ovog protokola ne mogu se stavljati rezerve na osnovu lana 57. Konvencije. 4 lan 5. Teritorijalna primjena 1. Svaka drava moe prilikom potpisivanja ili deponiranja instrumenta o ratifikaciji, prihvatanju ili potvrivanju, da odredi teritoriju ili teritoirje na koje se ovaj protokol primjenjuje. 2. Svaka drava moe u svako doba poslije toga, putem izjave upuene Generalnom sekretaru Savjeta Evrope da proiri primjenu ovog protokola na bilo koju drugu teritoriju navedenu u izjavi. U odnosu na takve teritorije Protokol stupa na snagu prvog dana u mjesecu koji slijedi poslije datuma prijema takve izjave od strane Generalnog sekretara. 3. Svaka izjava sainjena na osnovu prethodna dva stava moe, u odnosu na teritorije navedene u takvoj izjavi, da se povue izjavom Generalnom sekretaru. Povlaenje izjave ima djelovanje od prvog dana u mjesecu koj slijedi nakon dana kada je Generalni sekretar primio takvo obavjetenje. lan 6. Odnos prema Konvenciji U odnosu na drave lanice odredbe lanova 1. do 5. ovog protokola smatraju se dodatnim lanovima Konvencije i sve odredbe Konvencije primjenjuju se u skladu s tim. lan 7. Potpis i ratifikacija 1. Ovaj protokol je otvoren za potpis dravama lanicama Savjeta Evrope potpisnicama Konvencije; on podlijee ratifikaciji, prihvatanju ili potrvivanju. Drava lanica Savjeta Evrope ne moe da ratificira, prihvati ili potvrdi ovaj protokol ako nije istovremeno ili prethodno ratificirala Konvenciju. 2. Instrumenti o ratifikaciji, prihvatanju ili potvrivanju deponiraju se kod Generalnog sekretara Savjeta Evrope. lan 8. Stupanje na snagu 1. Ovaj protokol stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi poslije dana kada je pet drava lanica Savjeta Evrope izrazilo svoj pristanak da su vezane ovim protokolom u skladu sa odredbama lana 7. 2. U odnosu na svaku dravu lanicu koja poslije toga izrazi svoj pristanak da je njime obavezna, Protokol stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi poslije datuma deponiranja instrumenta o ratifikaciji, prihvatanju ili potvrivanju. lan 9. Funkcije depozitara Generalni sekretar Savjeta Evrope obavjetava drave lanice Savjeta o:

39

a. svakom potpisu; b. deponiranje svakog instrumenta o ratifikaciji, prihvatanju ili potvrivanju; c. svakom datumu stupanja na snagu ovog protokola u skladu sa lanovima 5. i 8; d. svakom drugom aktu, notifikaciji ili saopenju u vezi s ovim protokolom. U potvrdu ega su dolje potpisani, propisno ovlaeni za tu svrhu, potpisali ovaj protokol. Sainjeno u Strasbourg-u dana 28. aprila 1983. godine, na engleskom i francuskom jeziku, pri emu su oba teksta podjednako vjerodostojna, u jednom primjerku koji se deponira u arhivama Savjeta Evrope. Generalni sekretar e dostaviti ovjerene primjerke svakoj vladi potpisnici. PROTOKOL BROJ 7. UZ KONVENCIJU O ZATITI LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA izmijenjen i dopunjen Protokolom br. 11 Strasbourg, 22. XI 1984. Naslovi lanova dodati i tekst izmijenjen prema odredbama Protokola broj 11. (ETS No. 155) od njegovog stupanja na snagu 1. novembra 1998. godine. Drave potpisnice, lanice Savjeta Evrope, Rjeene da preduzmu korake kako bi osigurale zajedniko provoenje odreenih prava i sloboda putem Konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, potpisane u Rimu 4. novembra 1950. (u daljem tekstu "Konvencija"), Sporazumjele su se o sljedeem: lan 1. Proceduralne zatite u vezi sa protjerivanjem stranaca 1. Stranac koji zakonito boravi na teritoriji jedne drave ne moe se iz nje protjerati, osim na osnovu odluke donijete u skladu sa zakonom, i ima pravo: a. da podnese razloge protiv svog protjerivanja; b. da se njegov predmet preispita; i c. da u te svrhe bude zastupan pred nadlenim organom ili licem ili licima koja taj organ odredi. 2. Stranac se moe protjerati i prije nego to iskoristi svoje pravo na osnovu stava 1. a, b i c ovog lana, ako je protjerivanje nuno u interesu javnog poretka ili se zasniva na razlozima nacionlane sigurnosti. lan 2. Pravo na albu u krivinim stvarima 1. Svako ko je odlukom suda osuen za krivino djelo ima pravo da njegovu osudu ili kaznu preispita vii sud. Ostvarivanje ovog prava, ukljuujui i osnove za njegovo koritenje, ureuje se zakonom. 2. Ovo pravo moe podlijegati izuzecima u odnosu na djela manjeg znaaja, koja su odreena zakonom, ili u sluajevima kada je licu u pitanju u prvom stepenu sudio najvii sud ili je bilo osueno na osnovu albe na oslobaajuu presudu. lan 3. Naknada za pogrenu presudu Ako je neko lice bilo pravosnanom presudom osueno zbog krivinog djela i ako je kasnije njegova presuda bila ukinuta ili je bio pomilovan zbog toga to neka nova ili novootkrivena injenica neosporno ukazuje da se radilo o sudskoj greci, lice koje je pretrpjelo kaznu kao posljedicu takve osude dobit e naknadu u skladu sa zakonom ili praksom dotine drave, osim ako se ne dokae da je ono u potpunosit ili djelomino odgovorno za to to nepoznata injenica nije blagovremeno otrkrivena. lan 4. Pravo da se ne bude suen ili kanjen dvaput po istom predmetu

40

1. Nikome se ne moe suditi niti se moe ponovo kazniti u krivinom postupku u nadlenosti iste drave za djelo zbog koga je ve bio pravosnano osloboen ili osuen u skladu sa zakonom i krivinim postupkom te drave. 2. Odredbe prethodnog stava ne sprjeavaju obnovu postupka u skladu sa zakonom i krivinim postupkom date drave, ako postoje dokazi o novim ili novootkrivenim injenicama, ili ako je u ranijem postupku dolo do bitne povrede koja je mogla da utie na njegov ishod. 3. Ovaj se lan ne moe staviti van snage na osnovu lana 15. Konvencije. lan 5. Jednakost suprunika U vezi s brakom, u toku braka i u sluaju njegovog raskida, suprunici imaju jednaka prava i odgovornosti u pogledu privatno-pravnog karaktera meusobno i u svom odnosu prema djeci, pri sklapanju braka, za vrijeme braka i u sluaju raskida. Ovim lanom drave ne sprjeavaju preduzimanje takvih mjera koje su neophodne u interesu djece. lan 6. Teritorijalna primjena 1. Svaka drava moe prilikom potpisivanja ili deponiranja instrumenta o ratifikaciji, prihvatanju ili potvrivanju, da odredi teritoriju ili tertorije na koje se ovaj protokol primjenjuje i da navede mjeru do koje se obavezuje da e njegove odredbe primjenjivati na toj teritoriji ili teritorijama. 2. Svaka drava moe u svako doba poslije toga, putem izjave upuene Generalnom sekretaru Savjeta Evrope da proiri primjenu ovog protokola na bilo koju drugu teritoriju navedenu u izjavi. U odnosu na takve teritorije Protokol stupa na snagu prvog dana u mjesecu nakon isteka od perioda od dva mjeseca kada Generalni sekretar primi takvu izjavu. 3. Svaka izjava sainjena na osnovu prethodna dva lana moe, u odnosu na svaku teritoriju navedenu u takvoj izjavi, da se povue ili izmijeni, notifikacijom upuenoj Generalnom sekretaru. Povlaenje ili izmjena stupa na snagu od prvog dana u mjesecu nakon isteka dvomjesenog perioda od datuma kada Generalni sekretar primi takvu notifikaciju. 4. Izjava data u skladu sa ovim lanom smatrat e se kao da je data u skladu sa stavom 1. lana 56. Konvencije. 5. Teritorija svake drave na koju se primjenjuje ovaj protokol na osnovu ratifikacije, prihvatanja ili potvrivanja, i svaka teritoirja na koju se ovaj protokol primjenjuje na osnovu izjave te drave na osnovu ovog lana, mogu se smatrati odvojenim teritorijama u svrhu lana 1. 6. Svaka drava koja je dala izjavu u skladu sa stavom 1 ili 2. ovog lana, moe u svako vrijeme nakon toga izjaviti u ime jedne ili vie teritorija na koje se izjava odnosi da ona prihvata nadlenost Suda, da prima podneske od pojedinaca, nevladinih organizacija ili grupa pojedinaca, kako je utvreno u lanu 34. ove konvencije u odnosu na sve ili bilo koji od lanova 1 do 5. ovog protokola. lan 7. Odnos prema Konvenciji U odnosu na drave lanice odredbe lanova 1. do 6. ovog protokola smatraju se dodatnim lanovima Konvencije i sve odredbe Konvencije primjenjuju se u skladu s tim. lan 8. Potpis i ratifikacija Ovaj protokol je otvoren za potpis dravama lanicama Savjeta Evrope potpisnicama Konvencije. On se ratificira, prihvata ili odobrava. Drava lanica Savjeta Evrope ne moe da ratificira, prihvati ili odobri ovaj protokol ako nije prethodno ili istovremeno ratificirala Konvenciju. Instrumenti ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja se deponiraju kod Generalnog sekretara Savjeta Evrope. lan 9. Stupanje na snagu

41

1. Ovaj protokol stupa na snagu prvog dana mjeseca nakon isteka dvomjesenog perioda od dana kada je sedam drava lanica Savjeta Evrope izrazilo svoj pristanak da su vezane ovim protokolom u skladu sa odredbama lana 8. 2. U odnosu na svaku dravu lanicu koja poslije toga izrazi svoj pristanak da je njime obavezna, Protokol stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi poslije protoka dvomjesenog perioda od dana kada je deponiran instrument o ratifikaciji, prihvatanju ili potvrivanju. lan 10. Funkcije depozitara Generalni sekretar Savjeta Evrope obavjetava drave lanice Savjeta o: a. svakom potpisu; b. deponiranju svakog instrumenta o ratifikaciji, prihvatanju ili potvrivanju; c. svakom datumu stupanja na snagu ovog protokola u skladu sa lanovima 6. i 9; d. svakom drugom aktu, notifikaciji ili izjavi u vezi s ovim protokolom. U potvrdu ega su dolje potpisani, propisno ovlaeni za tu svrhu, potpisali ovaj protokol. Sainjeno u Strasbourg-u dana 22. novembra 1984. godine, na engleskom i francuskom jeziku, pri emu su oba teksta podjednako vjerodostojna, u jednom primjerku koji se deponira u arhivama Savjeta Evrope. Generalni sekretar e dostaviti ovjerene primjerke svakoj vladi potpisnici.

42