Studeni/Novembar 2010.

Godina 1. broj 14

Na naoj prihvatiti planeti svestil je ogranieno, sve ima rok trajanja. Moramo ivota koji je kompatibilan timi limitima, odviknuti se od konzumerizma, krae od prirode predatorstva. Tada emo biti odrivi i solidarni.

Misija Alerta je informiranje o zatiti okolia, ouvanju prirodne i kulturne batine kao drutvenom i politikom pokretu.

H RVATSKA IVI IZNAD MOGUNOSTI SVOJIH

PRIRODNIH RESURSA
U usporedbi s Hrvatskom, Bosna i Hercegovina i Srbija imaju nii ekoloki otisak, iako je on i dalje prevelik za Zemljine mogunosti odrivosti. Stil ivota u Bosni iziskuje 1,5 prirodnih vrijednosti planeta, dok u Srbiji zahtjeva 1,3 vrijednosti prirodnih resursa planeta, to je istovjetno globalnom prosjeku ekolokog otiska. WWF-ov Living Planet Report dokumentira promjenu stanja bioloke raznolikosti1, ekosustava i ljudsku potronju prirodnih dobara. Izvjetaj spaja dva najsveobuhvatnija skupa podataka: jedan o stanju svjetske bioloke raznolikosti Living Planet indeks, te drugi o ljudskoj potronji prirodnih resursa Ekoloki otisak.Pratei divlje vrste, Living Planet indeks takoer prati i zdravstveno stanje ekosustava. Od 1970.indeks je pao za oko 30 posto. Taj globalni trend sugerira da degradiramo prirodne ekosustave po stopi bez presedana u ljudskoj povijesti. Bioloka raznolikost stupanj je varijacije ivotnih oblika unutar odreenog ekosustava, bioma ili itavog planeta.Bioloka raznolikost jedna je mjera zdravlja ekosustava. ivot na Zemlji danas se sastoji od vie milijuna razliitih biolokih vrsta. Ujedinjeni Narodi 2010. godinu proglasili su Meunarodnom godinom bioloke raznolikosti. Ekoloki otisak prati podruje bioloki produktivne zemlje i vode potrebne da osigura ekoloke resurse i servise hranu, vlakna i drvo, zemljite na kojem e se graditi kao i zemljite koje e apsorbirati ugljini dioksid (CO2) osloboen spaljivanjem fosilnih goriva. Podaci o ekolokom otisku obavjetavaju nas da ovjeanstvo ivi iznad kapaciteta koje proizvodi planet.

Napisala : Petra Boi Petra, WWF

WWF, svjetska organizacija za zatitu prirode, objavio je novu analizu koja pokazuje da su potrebe ovjeanstva za prirodnim resursima oko 50 posto vie negoli zemlja to moe podnijeti. Podaci su to objavljeni u novom izdanju WWF-ova Living Planet Reporta (Izvjetaj o ivuem planetu), vodeeg istraivanja o zdravlju planeta, objavljenog 13. listopada 2010. godine. Hrvatska je jedna od zemalja koja ivi iznad svojih prirodnih mogunosti, pokazuje istraivanje. Openito, nae potrebe za prirodnim resursima udvostruile su se od 1966. godine. Kako bismo odrali svoj stil ivota, koristimo vrijednost istovjetnu 1,5 vrijednosti prirodnih resursa planete. Nastavimo li ivjeti iznad Zemljinih mogunosti, do 2030. trebat emo vrijednost dviju planeta kako bismo zadovoljili svoje godinje potrebe. Novo izvjee WWF-a otkriva da Hrvatska troi vie prirodnih resursa negoli joj je dostupno.Primjerice, kada bi svi na zemlji ivjeli poput Hrvata, trebali bismo vie od dva planeta. Drugim rijeima, trebali bismo vrijednost nae Zemlje uveanu za Veneru i Mjesec. Nastavimo li trenutane trendove potronje, to e nas odvesti do toke s koje povratak nee biti mogu, kae Stella atali iz WWF Mediteranskog programa u Hrvatskoj. Deset zemalja s najveim ekolokim otiskom po osobi su Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Danska, Belgija, Sjedinjene Drave, Estonija, Kanada, Australija, Kuvajt i Irska. Zemlje koje ne kontroliraju dobro svoju potronju prirodnih resursa riskiraju svoj razvoj, kae atali. One zemlje koje su u mogunosti pruiti najbolju kvalitetu ivota s najniom ekolokom potranjom nee samo sluiti globalnom interesu nego e postati i voe u resursima ogranienom svijetu. Living Planet Report takoer pokazuje da se visok otisak i visoki stupanj potronje ne odraavaju u vioj razini razvoja. Za borbu s najhitnijim problemima planeta, WWF trai osobito poveanje udjela zatienih podruja te da se zaustavi pretjerano koritenje vode i fragmentacija slatkovodnih sustava. Izvanredna prirodna batina kompetitivna je prednost Hrvatske u Europi. Tako Hrvatska privlai vie od 11 milijuna posjetitelja svake godine. WWF poziva vladu da smanji prijetnje zatienim podrujima te da ih integrira u razvojne planove kako bi doprinijeli prirodi, ljudima i razvoju. Takoer je do svakoga od nas da u svakodnevnom ivotu brinemo za prirodu koja nas okruuje te da razmiljao o tome kako na nain ivota utjee na prirodni svijet, primjerice nain na koji koristimo vodu i struju, zakljuuje atali iz WWF Mediteranskog programa u Hrvatskoj.

NEZAVISNI

MAGAZIN

ZA

OKOLI

Glavna urednica: Grafiki urednik: Izdava: MB: OIB: R: Kontakt:

Ljiljanka Mito Svoboda David Karaka Press centar za okoli Hrvatske 01885057 61613498234 PBZ 2340009-1110335583 info@alertonline.org

H RVATSKA ODBILA REZERVAT M URA DRAVA DUNAV

Autor: Kruno Kartus /tportal.hr
Republika Hrvatska nee potpisati Deklaraciju o uspostavi Prekograninog rezervata biosfere Mura Drava Dunav tijekom konferencije o biolokoj raznolikosti, koja se do 29. listopada odrava u Japanu. Sve ostale zemlje obuhvaene buduim rezervatom Austrija, Slovenija, Maarska i Srbija potpisat e sporazum kojim se eli uspostaviti najvee zatieno podruje u Europi, a Hrvatska e to odgoditi. Ministarstvo kulture, u kojem je Uprava za zatitu prirode, na austrijsku inicijativu odgovorilo je da jo uvijek traje 'interna procedura, za to je potrebno dodatno vrijeme'. Potez Ministarstva kulture ovisi o stavovima nekoliko drugih ministarstava, pa i resora ministra vanjskih poslova Gordana Jandrokovia. 'U pismu se navodi kako Republika Hrvatska podrava inicijativu o suradnji sa susjednim dravama u vodnom gospodarstvu i ouvanju bioloke raznolikosti. elei aktivno sudjelovati u predloenom projektu, a s obzirom na kratak rok i imajui u vidu injenicu da se najvei dio podruja predloenog rezervata biosfere nalazi upravo na teritoriju Republike Hrvatske, kao i da se trebaju provesti meuresorna usklaivanja i pripreme, hrvatska strana je ukazala na potrebu dovretka interne procedure, za to je potrebno dodatno vrijeme', odgovor je MVPEI-ja na pitanje tportala zato Hrvatska ne eli blagosloviti osnivanje velikog rezervata. Budui da je podruje Mure, Drave i Dunava vrlo znaajno za uvanje europske bioraznolikosti, potporu proglaenju rezervata dao je u srpnju i europski povjerenik za okoli Janez Potonik. 'Inicijativa ima mogunosti za regionalnu suradnju izmeu Austrije, Hrvatske, Maarske, Srbije i Slovenije i za zbliavanje ovih Bikupi - Szab, lani u rujnu.
Protivi se Ministarstvo gospodarstva?

Studeni 2010.

Godina 1. broj 14

Stoga izgleda da je Regionalni park Mura - Drava karika koja nedostaje u velikom lancu, a za nju ekoloke udruge krive Ministarstvo gospodarstva, koje je navodno protiv zatite dviju rijeka jer podupire hidroelektrane, o emu je tportal pisao. zemalja. Slaem se da je predstojea konferencija potpisnica Konvencije o biolokoj raznolikosti koja se odrava u Nagoyi izvanredna prilika da se inicijativa raspravi i predstavi iroj javnosti', ocijenio je Potonik u pismu koje je nabavio tportal.
Prvo treba proglasiti Regionalni park Mura - Drava

Nakon optube za protivljenje zatiti rijeka Tomislav Mazal, savjetnik ministra ure Popijaa, tportal je izvijestio da to ministarstvo smatra da 'proglaenje regionalnih parkova, parkova prirode i nacionalnih parkova mora biti usklaeno na nain koji omoguava odrivi razvoj tog podruja'. Zato, te zbog nepotpisivanja izjave u Nagoyi, ekolozi smatraju da iza svega stoje elektroenergetski lobiji. 'Da li se iza uskraivanja podrke Ministarstvu kulture nalazi plan o izgradnji novih hidroelektrana na Dravi, kao to su Molve 1 i 2, ili se radi o nerijeenim odnosima sa Srbijom?', pita Tibor Mikuka, ekolog iz Hrvatskog drutva za zatitu ptica i prirode. Kada se konano proglasi Prekogranini rezervat biosfere Mura - Drava - Dunav, to e znaiti da svih pet zemalja, uz Hrvatsku, Austrija, Slovenija, Maarska i Srbija, u njemu vide reprezentativno ekoloko podruje s tri osnovne zadae: ouvanje prirodnih vrijednosti, poticanje odrivog razvoja te poticanje znanstvenog rada vezanog uz unapreenje kvalitete ivota i odrivo koritenje prirodnih dobara. Pored toga, kao to stoji u pismu povjerenika Potonika, ovakav rezervat temelj je za suradnju tih zemalja na zatiti okolia, gospodarstvu, turizmu, znanosti, a za takve projekte moe se traiti potpora fondova Europske komisije.
3

To je nastavak zamrene prie koja poinje u veljai 2008. godine kada je ministar kulture Boo Bikupi donio odluku o preventivnoj zatiti Mure i Drave. Zatim, 17. rujna 2009. godine s maarskim kolegom Imrom Szabm Bikupi je potpisao izjavu o uspostavi hrvatsko-maarskog Prekograninog rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav. Potpisivanju je prisustvovala i premijerka Jadranka Kosor. Usporedo, u Hrvatskoj je poela procedura za proglaenje Regionalnog parka Mura - Drava, koji e obuhvatiti podruja Medimurske, Varadinske, Koprivniko-krievake, Virovitiko-podravske i Osjekobaranjske upanije. Regionalni park Mura - Drava trebao bi biti hrvatska baza za Prekogranini rezervat biosfere. 'Prethodnim proglaavanjem Regionalnog parka Mura - Drava osigurava se uinkovito upravljanje sredinjom zonom budueg Rezervata biosfere', pie u priopenju s maarskog sastanka
nezavisni magazain za okoli

M IRELA H OLY
Razgovarala: Ljiljanka Mito Svoboda
Jedan plavi eir elegantne ali stroge i iste forme autorski je modni rad dananje saborske zastupnice SDP-a , Mirele Holy. Izloen je na jednoj od brojnih modnih revija i kreatorskih izlobi na kojima je prije desetak godina sudjelovala zastupnica Holy. Mirela Holy studirala je etnologiju i knjievnost na Filozofskom fakultetu, doktorica je humanistikih znanosti. U podruju zatite okolia i odrivog razvoja ima iroko iskustvo, jer je u dvadesetima bila aktivistica u Zelenoj akciji, a od 2000. do 2005. radila je u Ministarstvu zatite okolia na poslovima odnosa s javnou, a potom kao efica kabineta ministra Ive Banca. Od 2007. godine izabrana je kao zatupnica SDP-a u Sabor RH. Potpredsjednica je Odbora za zatitu okolia Sabora RH. Predavaica je na London School of Public Relations te na specijalistikom diplomskom studiju 'Upravljanje poslovnim komunikacijama' na Veleuilitu VERN'. Autorica je knjige Mitski aspekti ekofeminizma, pokreta koji se temelji na razmiljanju o podudarnosti izmeu sredinjih teza ekologizma i feminizma, odnosno na suprotstavljanju dominaciji nad prirodom i dominaciji nad enama. Mirela Holy postepeno zauzima vodea mjesta u politikama zatite okolia, socijalne pravde i i rodne jednakosti u Hrvatskoj.
Shvaate li politiku kao kreativno podruje na kojem se, kao u umjetnosti, ene mogu dokazati na sebi svojstvene naine?

sam, ne samo po tome to sam ena, ve i po tome to se ne uklapam u 'protokolarne' obrasce politiki prihvatljivog hrvatskog modela, na neki nain 'diskvalificirana' za bavljenje politikom. ak tovie, prema prirunicima sa savjetima za politiare/ke, ja sam primjer onoga to politiari/ke ne bi smjeli/e raditi ukoliko ele uspjeti u politici. No, zato bi se, s druge strane, s politikom u Hrvatskoj 'smjeli' baviti samo sredovjeni, oenjeni mukarci s dvoje ili troje djece, navodni vjernici i vatreni domoljubi? Ne pristajem na takve klieje i smatram da prostor politike i politikog dijaloga treba jako proiriti kako bi dobio obiljeje mnogoglasja koje osigurava razliite poglede i rjeenja kljunih drutvenih problema. nema velike razlike izmeu mukaraca i ena u kreativnom odnosu prema poslu. Ako s voljom i entuzijazmom, pa rekla bih i s uitkom, radite ono to volite i ono to vas interesira u tome ete biti kreativni bez obzira jeste li enskog ili mukog spola. Ono to je razliito, barem u kontekstu hrvatskog prilino patrijarhalnog drutva, jest odnos glavnih struja drutva prema enama u politici. Naalost, u Hrvatskoj se politika jo uvijek smatra 'mukim' poslom, a ene u politici zbog toga jo uvijek nemaju isti 'znaaj' i istu 'teinu' kao nai muki kolege. To je, priznajem, frustrirajue jer se 'muki' glas vie i bolje uje no 'enski' glas, i to bez obzira na sadraj onoga to se govori. Primjerice, ako imate pressicu na kojoj govore politiar i politiarka u pravilu e u medije otii ono to je rekao politiar, a ono to je rekla politiarka spomenut e se tek usputno, ili e ak biti ignorirano. Osim toga, politiarke se esto u javnosti pokuavaju ugurati u tzv. enski geto u smislu tema kojima se 'smiju' baviti, a jo vie naglaavanjem naih 'enskih' karakteristika, odnosno ignoriranjem naih 'politikih' znaajki. Zbog toga je politika za mene veliki izazov jer
Na kojoj je razini danas u usporedbi s vremenom unazad 10 godina ekoloka komunikacija izmeu dravnih institucija/ustanova, civilnog drutva, graanki i graana, medija i politikih stranaka?

Vjerujem da, ako se predajete s veseljem onome to radite, moete se baviti bilo ime na kreativan nain. Tada je svejedno bavite li se modom, politikom, pisanjem, odnosima s javnou ili pak 'obinim' uredskim poslom. Ne vjerujem u podjele meu ljudima, pa u tom smislu mislim da
4

Bojim se da je ta komunikacija jo uvijek vie formalnog, no sadrajnog tipa. U meuvremenu smo ratificirali Arhuku konvenciju i time se obvezali na informiranje i sudjelovanje javnosti u procesima donoenja odluka o pitanjima iz podruje zatite okolia, no praksa pokazuje da se te obaveze provode formalno, samo da bi se zadovoljio okvir. To je vidljivo prilikom izrade i donoenja zakona i strategija iz podruja zatite okolia, prirode i prostora. Pristigle primjedbe graana/ki i udruga uglavnom se ignoriraju, a nerijetko se ne potuju ni obavezni zakonski rokovi za provedbu javnih rasprava. Tijela javne vlasti ne daju argumentirana objanjenja zbog ega nisu uvaene primjedbe javnosti ime se izigrava ne samo smisao meunarodnih konvencija, zakona i podzakonskih dokumenata, ve i smisao Ustava RH koji obvezuje na potivanje naela supsidijarnosti,

Studeni 2010.

Godina 1. broj 14

naela da se odluke donose u to bliem odnosu s graanima/kama. Situacija je jo traginija kada se ima na umu na koji se nain ne provodi i ne potuje Zakon o pravu na pristup informacijama. Dakle, u smislu donoenja zakona i ratifikacije konvencija otili smo nekoliko koraka u pozitivnom smjeru, no problem je to se ti zakoni ne potuju u praksi.
Kako biste ocijenili razinu i kvalitetu politike kulture unutar naeg politikog miljea, dakle i u Saboru? Prevladava li provincijalizam i patrijarhizam, bez obzira to je veina saborskih zastupnika titulirana kao dr. , mr., dipl. i slino?

halno, pa ak i ksenofobino drutvo ije je nelijepo obiljeje binarna, iznimno hijerarhizirana struktura Ja Drugi, gdje je ono Ja poeljno i dobro, a ono Drugi loe i sumnjivo. Takvo poimanje drutva i svijeta prisutno je u cijelom drutvu pa samo posjedovanje akademske titule apsolutno nita ne znai u tom kontekstu.
Va roman-mit Apokalipsa ve je punoljetan. Je li doivio promociju kao knjiga, ili se uklopio u Vau knjigu Mitski aspekti ekofeminizma? Osim Vas, nijedna ena nije se javno deklarirala kao ekofeministkinja, makar urbana...

orima, da se slubeno registriraju kao udruge ili politike stranke, te da ostvaruju pravo na financijsku potporu za svoje projekte u kojima promoviraju ekofeminizam, u jednoj dananjoj, prilagoenoj formi?

Nipoto ne smatram da se prostor politike znaajno razlikuje bilo u pozitivnom, bilo u negativnom kontekstu od prosjeka hrvatskog drutva. Rekla bih naalost, jer bi bilo puno jednostavnije za sve optuiti korumpirane, lijene i nesposobne politiare i politiarke, no suoiti se s injenicom da hrvatsko drutvo u cjelini ima jako puno karakteristika koje se obino pripisuju iskljuivo politikim elitama. Imala sam se prilike kretati u politikim krugovima, meu dravnom administracijom, akademskom i umjetnikom miljeu, meu aktivistima/cama civilnog drutva, i najzad imala sam viegodinje iskustvo rada s gospodarskim sektorom i nisam primijetila neka velika odstupanja u bilo kojem od tih sektora. Svugdje ima ovakvih i onakvih ljudi, kvalitetnih i vrijednih i onih manje kvalitetnih. Mislim da je pogreno donositi unificirane, generalne zakljuke o bilo kojoj 'grupi' ljudi. Svi/e smo mi, bez obzira na to to radimo, pojedinci i pojedinke i treba nas se procjenjivati jedino kao zasebne osobe. injenica je da smo esto kao osobe skloni/e sebi progledati kroz prste, a kod drugih ljudi neke stvari preuveliavati u negativnom kontekstu. Mislim da bi nam svima, pa i drutvu u cjelini, s jedne strane dobro dolo znatno vie samokritinosti i osobnog osjeaja odgovornosti i, s druge strane, vie tolerancije i uvaavanja tueg miljenja i razliitosti. Za sada, u svim sferama drutva, ne vidim puno takvih karakteristika pa moram zakljuiti da smo jo uvijek jako patrijar-

Apokalipsu sam objavila kao devetnaestgodinjakinja i tada nisam puno razmiljala o cijeloj maineriji koja obino prati objavu knjiga. Bilo mi je vano objaviti 'Apokalipsu' jer sam u njoj adolescentski strastveno i naivno progovorila o nepravdama koje sam vidjela u drutvu i vjerovala da je to dovoljno da se moj 'glas' uje. Nisam imala promociju knjige, a ni distribucija knjige nije bila kvalitetno odraena to je bio iskljuivo moj propust. 'Apokalipsa' i 'Mitski aspekti ekofeminizma' su dvije jako razliite knjige jer je 'Apokalipsa' roman mit, a 'Mitski aspekti ekofeminizma' esej, rasprava, uvod u teoriju i praksu ekofeminizma. Ono to im je zajedniko je propitivanje i kritika nepravednog patrijarhalnog drutva u kojem ivimo i nepovjerenje u drutvene odnose koji se temelje na bilo kojem obrascu moi, dominacije odnosno subordinacije. Ekofeminizam mi je dobro posluio jer kao radikalni feministiki i ekologistiki pokret iznimno kritiki propituje tu drutvenu strukturu hegemonija u kojima jo uvijek, 21. stoljeu usprkos, ivimo, ali se nikada nisam smatrala, niti se deklarirala kao ekofeministkinja. Vjerujem u jedinstvenost svake osobe pa se opirem bilo kakvom pospremanju u pretince kolektivnog identiteta.
Ima li ikakve anse da ekofeminizam kao ivotna filozofija naie na pobornice i pobornike na naim prost-

Ekofeminizam, odnosno objedinjavanje 'enskih' s 'okolinim' pitanjima, prilino je utjecajan pokret i ideologija na zapadu, a s obzirom na to da mi prije ili kasnije usvajamo ideje sa zapada, posebice ukoliko su takvi projekti dobrodoli za financiranje iz grantova i fondova, a jesu, mislim da nema zapreka da ekofeminizam zaivi i na naim prostorima. Ne ba kao politika stranka, ali kao formalna ili neformalna civilna inicijativa sigurno da.

Uza sva nastojanja realiziranja ravnopravnosti, ini se da ivimo i radimo u macho vremenu. To je sve oitije i u obinim razgovorima: ene se teko navikavaju govorenju u svojem rodu, pa za sebe kau da su politiari,novinari,trgovci i slino. Bi li se mogla provesti masovna edukacija o govoru na temelju ravnopravnosti spolova? Je li se moda ve pokualo?

O potivanju rodno osjetljivog jezika, a to je i obaveza koja proizlazi iz organskog zakona Zakona o ravnopravnosti spolova, redovito raspravljam i u Saboru i van njega jer
5

nezavisni magazain za okoli

je alosna injenica da se u Hrvatskoj gotovo iskljuivo govori u mukom rodu. No, injenica je da sam tim svojim govorenjem dosadna ne samo mukarcima, ve i iznimno velikom broju ena koje smatraju da sitniavo pretjerujem i od 'buhe radim slona'. alosti me to mnoge ene o sebi govore u mukom rodu, posebice kada govore u profesionalnom diskursu. Pretpostavljam da je glavni razlog tome to nas drutvo od roenja ui da je za ene 'rezervirana' privatna sfera obitelji i doma, dok je za mukarce 'normalno' okruenje javna sfera posla. U pokuaju da sebi 'osiguraju' veu profesionalnu teinu, ene prihvaaju govorenje o sebi u mukom profesionalnom rodu. To brine kada imamo na umu da ene jo uvijek najvie utjeu na odgoj djece u obitelji jer to znai da ene odgajaju svoje sinove i keri tako da prihvaaju nepravedne stereotipizirane rodne uloge. Sve dok ene ne osvijeste i u sebi ne raskrinkaju nepravedne patrijarhalne rodne stereotipe, svim dobrim i pozitivnim zakonima usprkos, neemo postii drutvo rodne i bilo koje druge ravnopravnosti. Moramo biti svjesne toga da nam nitko nee dati jednakopravni poloaj u drutvu ukoliko same ne smatramo da imamo pravo na njega.
Odrivi razvoj u Hrvatskoj - nije li pria o odrivom razvoju isforsirana? Moemo li govoriti o odrivosti kad nam je kvota uvoza robe i usluga neizmjerno vea od izvoza? Kada nemamo vlastite opreme za proizvodnju odrivih izvora energije? Kada nemamo poljoprivredni program, zakon o obnovljivim izvorima energije i i tako dalje....

moi, stvari, doivljaja - razara civilizaciju u kojoj ivimo. Trebamo se pomiriti s injenicom da ukoliko elimo opstati moramo napustiti ideju stalnog (gospodarskog) rasta kao sredinje paradigme svijeta. A to znai da nam ideja odrivog razvoja nee biti dovoljno radikalna. Uostalom danas sve vei broj ekonomista/ica svjetskog ugleda govori o ekonomiji nulte stope rasta i konceptu Zelenog Novog Dogovora (Green New Deal). jeva radi se o obinoj politikoj demagogiji. Za hrvatske elite, ali naalost i dobar dio javnosti, zatita okolia je zadnja rupa na svirali, trinaesto nevano prase, tema za dokone vjene studente/ice Jer kako moemo brinuti u okoliu kada nam je gospodarstvo u kolapsu i ljudi nemaju za osnovne ivotne potrebe? Uvijek imamo druge, vanije prioritete, to ukazuje koliko kratkovidno gledamo i da nismo u stanju sagledati cjelinu i stvarne korijene problema ekonomske i drutvene krize. Ne elimo prihvatiti injenicu da nas ni najdosljednije potivanje smjernica odrivog razvoja nee spasiti ukoliko ne promijenimo na cjelokupni odnos prema svijetu i drutvu. Jesmo li sretniji i zadovoljniji kao drutvo i pojedinci/ke ukoliko imamo vie zemlje, novca, moi, poloaja ili funkcija? Moda je bizarno da kao pripadnica politikih elita koja ima za hrvatske prilike prilino velika primanja govorim o tome, ali uvjerila sam se da vie novca, moi i poloaja ljude ne ini zadovoljnima. Upravo suprotno, esto ih pretvara u nezasitne bave bez dna koje u sebe mogu trpati sve vee i vee koliine priznanja, funkcija, poloaja i moi, a kao ljudi su sve frustriraniji, zloestiji, nesretniji. Vjerujem da ideja dominacije, hijerarhijskog dokazivanja i stalnog rasta i kumulacije svega novca,
Imaju li zelene stranke ikakve anse da se izbore za mjesto u Saboru? Po vaem miljenju, kakvo je stanje na zelenoj sceni u Hrvatskoj, u odnosu na EU?

U sadanjim okolnostima 'zeleni' nemaju nikakve anse ui u Sabor. Razloga za to je puno: razjedinjenost zelene politike scene, previe tatine i osobnih animoziteta, nedovoljno iroki politiki diskurs, neprepoznatljivi lideri i liderice... Osim toga, glavne stranke, i one progresivne i one konzervativne, sve vie preuzimaju tzv. 'zelenu agendu' ime se suava 'biraki bazen' zelenih stranaka. Zelene stranke u europskim zemljama imaju razliite poloaje i utjecaj, ovisno o karakteristikama same drave, birakog tijela i tradiciji tako da nije mogue usporeivati situaciju u Hrvatskoj i EU.
Jesu li akcije i kampanje koje ve 15tak godina poduzimaju ekoloke udruge i zelene stranke u Hrvatskoj, dale, osim privremenog, poneki trajni rezultat? Koliko se nai zeleni u svojim kampanjama mogu osloniti na pomo politikih stranaka?

Bojim se da ste u pravu. U Hrvatskoj svi izvikuju deklarativne parole o odrivom razvoju i vanosti ouvanja okolia, ali u veini slua6

Sigurno da jesu. Stalni pritisak na politike elite je, ako nita drugo, utjecao na donoenje kvalitetnijih za-

Studeni 2010.

Godina 1. broj 14 Ako biste bili u mogunosti raditi kao ministrica zatite okolia, koji bi Vam bili prioriteti? Kako biste organizirali ministarstvo? Biste li, kao lanica vlade RH, traili uvoenje obrazovanja za odrivi razvoj u osnovno i srednjekolsko obrazovanje?

kona i ratifikaciju vanih meunarodnih konvencija i protokola. Svi/e dionici/e demokratskog procesa moraju suraivati ukoliko ele promijeniti stvari na bolje, ne samo u podruju zatite okolia, ve i openito. Meutim, ciljevi udruga razlikuju se od ciljeva politikih stranaka i tu nije mogue oekivati apsolutno suglasje. No, u demokratskim dravama stranke i udruge 'osuene' jedne na druge i moraju suraivati u cilju postizanja optimalnih rjeenja.
Zato ni civilna scena, ni politiki milje ne zahtijevaju povratak zatite prirode iz Ministarstva kulture u okrilje Ministarstva zatite okolia, a izdvajanje graditeljstva u, recimo Ministarstvo gospodarstva?

'zelenim' transportom i 'zelenom' industrijom; 4) Uprave za prostorno ureenje i planiranje; 5) Uprave za opu politiku zatite okolia i meunarodnu suradnju koja bi bila zaduena za suradnju s EU institucijama i fondovima, financiranjem eko projekata, upravljanjem okoliem, stratekim dokumentima i edukacijom. Svakako bih se zalagala i za uvoenje ekolokog obrazovanja kao obaveznog u osnovne i srednje kole.
EU i mi? Stotine direktiva kojima se moramo prilagoditi. to od toga svega jest realno provedivo? Na primjer, Nitratna direktiva, EU 91/676/EEZ o zatiti voda od oneienja koja uzrokuju nitrati... Nismo je jo ni poeli usaglaavati, jer je kemijsko-poljoprivredniki lobi presnaan a lokalni politiari i politiarke slabi i nezainteresirani...

Najvanije pitanje bilo bi realizacija projekata gospodarenja otpadom te proiavanja otpadnih voda jer su nam ta dva podruja ekoloke crne rupe, a potom realizacija projekata tzv. Zelenog Novog Dogovora. Ministarstvo zatite okolia i prirodnih dobra najvjerojatnije bi se sastojalo od: 1) Uprave za zatitu okolia i prirodnih dobra koje bi se osim pit-

Ne slaem se s Vama da ni udruge, ni oporbene stranke ne trae povratak zatite prirode u resor Ministarstva zatite okolia te odvajanje graditeljstva od zatite okolia. Udruge su prosvjedovale kada je zatita prirode prebaena u Ministarstvo kulture, a politika SDP-e je da u Ministarstvu zatite okolia budu objedinjeni zatita okolia, prostora i svih prirodnih dobara, a da graditeljstvo, kao grana koja je u oitom sukobu interesa i sa zatitom okolia i zatitom prostora, bude izvan ovog resora, najvjerojatnije u jednom od tzv. privrednih ministarstava.

anjima procjene okolia, oneienja, klimatskim promjenama, bavilo i pitanjima zatite svih prirodnih resursa; 2) Uprave za zatitu prirode koja bi se osim pitanjima zatienih podruja i svojti, bioraznolikosti i krajobraza, bavila i zatitom prava ivotinja; 3) Uprave za odrivi razvoj koja bi se bavila gospodarskim aspektima zatite okolia, odnosno otpadom, otpadnim vodama, poticanjem obnovljivih izvora energije i energetskom uinkovitou, ekolokim turizmom i ekolokom poljoprivredom te
nezavisni magazain za okoli

alosno je da usvajamo direktive EU kako bismo zadovoljili kriterije za ulazak u EU, a ne zato to elimo uiniti stvarne pozitivne promjene u Hrvatskoj. Bojim se da se nalazimo u prilino shizofrenoj situaciji jer nam ulazak u EU vie nije sredstvo da postanemo bolje organizirano drutvo s viim demokratskim i civilizacijskim standardima, ve nam je sama EU postala cilj. Upravo zbog toga se prema direktivama ponaamo kao prema preponama koje kao trkai prema EU moramo preskoiti, ali ne i provesti. Takva e politika uskoro doi na naplatu jer naa Vlada ne pregovara s EU, ona odlazi u Brisel i tamo dobiva zadatke i naloge koje formalno izvrava. Mislim da je to pogreno jer nam cilj ne smije biti ulazak u jednu interesnu organizaciju drava, ve izgradnja Hrvatske kao drutva visokih civilizacijskih i demokratskih standarda, drave koja e biti u stanju zadovoljiti kljune potrebe svog stanovnitva: prava na rad, zdrav i siguran okoli, kvalitetnu hranu i pitku vodu te dostatne koliine to je mogue ie energije.
7

G RAD N I N - EU ROPSKA DESTI N ACI JA I ZVRSN OSTI

Napisala: L idija Kom e, am basadorica EDEN za Hrvatsku / HRT Radio Zagreb

Na sveanosti u Bruxellesu, u povodu Europskog dana turizma, 27. rujna, hrvatski grad Nin proglaen je Europskom destinacijom izvrsnosti, te je tako uao u mreu najljepih EDEN destinacija (European Destinations of Excellence) na turistikoj karti Europe. Nacionalni izbor za EDENdestinaciju provela je Hrvatska turistika zajednica u suradnji s Ministarstvom turizma, a zatim grad Nin kao izabrano hrvatsko odredite na temu turizam uz vode predstavila Europskoj komisiji za turizam u Bruxellesu. Hrvatska turistika zajednica takoer je na prijedlog Europske komisije izabrala svoju EDEN veleposlanicu, gospou Lidiju Komes, novinarku Hrvatskog radija s bogatim iskustvom u obradi ekolokih tema, kako bi se EDEN uinio bolje prepoznatljivim brandom te da bi se pridonijelo promidbi turizma koji se temelji na odrivom razvoju. Potpisivanjem Briselske deklaracije u zgradi Berlaymont u Bruxellesu, u sjeditu Europske komisije, grad Nin slubeno je postao lanom mree Europskih destinacija izvrsnosti ili EDEN destinacija / European Destination of Excellence/. Zahvaljujui ovoj tituli, svojoj povijes8

noj jezgri i ouvanim prirodnim ljepotama Nin je uvrten u mreu najljepih turistikih mjesta uz more, rijeke ili jezera. Ove se godine za titulu Europske destinacije izvrsnosti u zemljama Europske unije natjecalo vie stotina turistikih mjesta uz vodu ( to je bila zadana tema ovogodinjeg n at

Na sveanosti koju je upriliila Europska komisija, priznanje EDEN-destinacije uruio je direktorici Turistike zajednice grada Nina, mr. Mariji Dejanovi, potpredsjednik Europske komisije za industriju i poduzetnitvo Antonio Tajani istaknuvi da ouvanost prirode i odrivi turizam postaju glavni smjer europskog turizma. Takoer je, uz estitke hrvatskoj delegaciji, naglasio da smo ovaj uspjeh postigli kao zemlja kandidat i izrazio elju da Hrvatska to prije zatvori sva poglavlja i postane punopravna lanica Europske unije, to je oko 500 uzvanika iz svih europskih zemalja popratilo srdanim pljeskom. Svi su ovogodinji laureati, iskoristili mogunost da na izlobenom sajmu u zgradi Europskog parlamenta u Bruxellesu predstave svoju turistiku ponudu. Privlanim jumbo-fotografijama ninskih plaa,flore i faune, te vrijednih povijesnih graevina, svoj je grad vrlo uspjeno predstavila Turistika zajednica grada Nina podijelivi mnogobrojnim posjetiteljima promidbene materijale o Ninu, te mirisne vreice lavande i simbolino hrvatsko licit-

jec anja ), ali EDEN priznanje osvojili su pored Nina jo samo nacionalni pobjednici iz 24 zemlje.

Studeni 2010.

Godina 1. broj 14

arsko srce. I skulptura Grgura Ninskog privukla je mnoge koji su, dodirnuvi mu palac, poeljeli ostvarenje svojih snova, to ukljuuje, izjavili su, uz osmijeh - i ljetovanje u Ninu! Povezano s Europskim danom turizma i proglaenjem EDEN-destinacija 2010., odrana je istoga dana, u istoj zgradi Europskog parlamenta Charlemagne u Bruxellesu, u najveoj Konferencijskoj dvorani ispunjenoj do zadnjeg mjesta, konferencija o buduim smjernicama turizma. Predsjedavao je potpredsjednik Europske komisije Antonio Tajani, a meu ostalima govorili su ministar turizma Francuske Herve Novelli, talijanski ministar kulture Francisko Maria Giro, belgijska ministrica kulture i turizma Isabelle Wejkmans, ministrica turizma Italije Vitoria Brambilla, porutgalski ministar razvoja i gospodarstva Jose da Silva i mnogi drugi ugledni predstavnici zemalja lanica Europske unije. Njihov je jedinstveni zakljuak da u zemljama Europe najkreativnija grana gospodarstva postaje turizam

te se zahvaljujui upravo turizmu stvara nova strategija za izlazak iz krize i gospodarski napredak. U stankama tijekom konferencije, svi su sudionici izravno iz dvorane ulazili na izlobeni prostor u kojem je 25 zemalja predstavilo svoje nacionalne EDEN -pobjednike, meu njima i Hrvatska svoj Nin za koji je vladao poseban interes. Plan je Europske komisije u narednih pet godina okupiti 200 najljepih mjesta Europe s ouvanom batinom te ih zajednikom promocijom povezati i dodatno promovirati kao ljepote Europe (Beauty of Europe).
O EDEN-u

kao EDEN- destinacija izabran Sveti Martin na Muri (na temu ruralnog turizma),naredne je godine destinacijom izvrsnosti proglaen urevac-grad picoka ( nematerijalna batina), dok je lani titulu EDEN-destinacije (na temu zatienih podruja) odnio Nacionalni park Sjeverni Velebit. Ove godine Hrvatsku je odlino predstavio Nin. Zapoevi samo sa njih 10 , EDEN mrea danas broji 77 dragocjenih destinacija koje su se potpisivanjem Briselske deklaracije obvezale razvoj turizma temeljiti na drutvenoj, kulturolokoj i ambijentalnoj odrivosti. Smisao i zadaa EDEN- mree je irenje i razmjena iskustava koja se temelje na modelima odrivog razvoja, jaanje svijesti o raznolikosti i kvaliteti europske turistike ponude, ublaavanje sezonalnosti, balansiranje turistikih tokova izmeu preposjeenih i nedovoljno eksponiranih, manje poznatih destinacija.

Europska komisija provodi EDEN projekt od 2005. godine s ciljem da se vei znaaj usmjeri na izuzetno vrijedne, a manje poznate europske turistike destinacije.Tako je prve godine od hrvatskih kandidata

nezavisni magazain za okoli

BOGAT JE ONAJ TKO SHVAA DA IMA DOVOLJNO

Napisao: Kruno Kartus/tportal.hr
Strunjaci u svijetu sve otvorenije kritiziraju model gospodarskog rasta kakav je dominirao prolim stoljeem i dogmu o bruto drutvenom proizvodu kao jedinom mjerilu razvoja. Umjesto na nova neodriva iskoritavanja Zemlje, znanstvene rasprave usmjeravaju se na pitanja sree i kvalitete ivljenja. Na meunarodnoj konferenciji ekolokih novinara Greenaccord odranoj od 13. do 16. listopada u talijanskom gradu Cuneo, ameriki ekonomist Robert Costanza postavio je jednostavno pitanje Australcu Karlsonu Charlieju Hargrovesu zato? Rast znai nepovratno troenje prirode, to uvijek rezultira stvaranjem otpada, pa odgovor da se ugroenost planeta moe smanjiti inovativnim i uinkovitijim tehnologijama nije zadovoljio preko 130 okupljenih novinara iz 40 zemalja. 'Zato zaustavljanje rasta ne predstaviti javnosti kao opciju za nau budunost?' upitao je Costanza, profesor ekoloke ekonomije na Sveuilitu u Vermonthu. Pred sudionicima s pet kontinenata, meu kojima su prevladavali novinari iz zemalja u razvoju, Costanza je ustvrdio da bi daljnje bujanje globalnog gospodarstva 'po starom' (engl. business as usual) bila prava utopija za razliku od odrivog razvoja jer on pred problemom poput klimatskih promjena postaje jedini racionalni globalni koncept. 'Granice postoje, sve ostalo je utopija', zakljuio je Costanza, a budui da rasprava o 'granicama rasta' traje od 70-ih, od objave studije Rimskog kluba, Leon Marshall, junoafriki novinar lista The Star, primijetio je da su na konferenciji u Cuneo postavljena stara pitanja. 'Okupljene ovdje zanima kako postii odrivi razvoj', ustvrdio je Marshall. Costanza je zato na primjeru 17 svjetskih ekosustava izraunao da je vrijednost njihovih usluga ovjeanstvu gotovo dvostruko
10

E U RO PA I S VI J E T

vrednija od svjetskog bruto drutvenog proizvoda. U studiji od prije desetak godina pokazao je da usluge ekosustava godinje ovjeku vrijede 33 trilijuna amerikih dolara, dok svjetski BDP iznosi 18 trilijuna amerikih dolara. Profesor Sveuilita u Barceloni Joan Martinez Alier ide dalje i tvrdi da upravo te koristi najvie osiguravaju ouvani ekosustavi mahom u nerazvijenim zemljama, ali nitko ne priznaje njihovu financijsku vrijednost. Alier usporeuje vrijednost usvajanja goleme koliine CO2 u praumama siromanih zemalja s dugovima koje te zemlje imaju prema industrijskim velesilama. Dug koji bogati Sjever ne priznaje Alier naziva 'ekolokim dugom', a to moe biti temelj

za otpis dijela financijskog gliba, iz kojeg se siromani ne mogu izvui svojim slabim ekonomija.
Sreu ljudima ne moe donijeti samo BDP

Vizijama razvoja vodeih svjetskih gospodarskih sila, dri Costanza, prevladavaju krive vrijednosti 'vie je uvijek bolje', 'ekonomija moe rasti unedogled', 'siromatvo se rjeava rastom', 'priroda postoji radi ovjekova uitka' i 'privatno vlasnitvo bolje je od javnog'. Odrivi razvoj uspostavlja upravo suprotne stavove da je 'manje bolje', potrebu proirenja javnog sektora i slino, a njihovu odrivost potkrepljuju i projekti poput mikrofinanciranja. Umjesto agresivne ekonomije, kojom dominira pitanje visine bruto drutvenog proizvoda, sudionici foruma u Cuneu navode sreu i kvalitetu ivljenja kao mjerilo napretka. 'U Americi od 1950. godine raste BDP, ali smanjuju se pokazatelji kvalitete ivljenja. Zato govorimo o recesiji sree', upozorio je Costanza. Umjesto BDP-a kao mjerila razvoja, sve vie se uvaava ekoloki otisak, kao mjerilo utecaja pojedinca, drave ili proizvoda na planetu, te UN-ov indeks ljudskog razvoja kao pokazatelja, osim ekonomske i ekoloke komponente, takoer i razvoja drutvenih odnosa. Izvjetaje o ekolokom otisku zemalja godinje objavljuje nevladina organizacija Svjetski fond za prirodu (WWF), a dokazuje da kad bi svih 6,8 milijardi ljudi na svijetu prihvatilo nain ivot Amerikanaca, trebale bi nam etiri i pol Zemlje.
Drava nije lo vlasnik

Budui da Hrvatskom vlada manija rasprodaje dravne imovine, pitali smo Friedricha Hinterbergera, predsjednika Instituta za odrivu

Studeni 2010.

Godina 1. broj 14

Europu iz Austrije, to misli o tvrdnji da je drava lo gospodar. On je smatra potpunim promaajem. 'Vlasnitvo nije presudno, nego jasna pravila i zakoni. Privatizacija proizvodnih poduzea ima smisla, ali nikako privatizacija sustava koji osiguravaju usluge u interesu javnosti, poput vodnog i umskog gospodarstva. Ne mogu tvrditi da se katastrofa s izlijevanjem crvenog mulja u Maarskoj dogodila zato to je tvrtka privatna. Meutim, ne bi je bilo da su doneseni bolji propisi i da su oni potivani. U tom smislu, nema veze je li tvrtka privatna ili javna', rekao je tportalu Hinterberger. Hinterberger kae da velike kompanije u Austriji oboavaju trend privatizacije u tranzicijskim zemljama poput Hrvatske i ostatka Balkana: 'Europsko trite vie ne raste, kompanije ovdje ne mogu poveavati svoj profit. Ali kod vas za to jo uvijek ima prostora.'

naina i smisla ivota mora poi s filozofskih temelja. Na poetku svog govora naveo je citate iz spisa razliitih religija u kojima se osuuje neumjerenost i prevelika potronja. Ova pravila postoje u gotovo svim religijama, ali ljudi ih danas oito zanemaruju. 'Bogat je tko shvaa da ima dovoljno', jedan je od zakljuaka daoizma koje je Gardner naveo, uz sedam Gandhijevih smrtnih grijeha.
Primjer: ekoloki gradovi budunosti

Istrenirani potroai

Forume posljednjih osam godina talijanska organizacija Greenaccord organizira radi umreavanja ekolokih novinara i susreta s nekim od vodeih mislioca odrivog razvoja u svijetu. Marokanski novinar Hicham Houdaifa kae da su forumi prvenstveno korisni zbog povezivanja i suradnje novinara. 'Ove godine tematika je prilino apstraktna, a javnost trai konkretne primjere i preporuke, na to mediji moraju odgovoriti', zakljuio je Houdaifa. Njemaki arhitekt Joaquin Eble, autor knjige 'Eko gradovi', govorio je o projektima izgradnje ekoloki gradova i pretvaranja postojeih naselja u zone s minimalnim utjecajem na prirodu. 'Okoli ekolokih gradova usklaujemo s okolnom prirodom i resursima, a rezultati su fantastini', kae Eble, navodei primjere od Tajvana do Njemake. Eble je predstavio svoj projekt grada na Tajvanu gdje je iskoriten otpad iz okolnih farmi svinja za proizvodnju bioplina, a taj otpad godinama je stanovnicima neugodno mirisao i zagaivao vodu i tlo. U Tuebingenu, njemakom gradu u kojem ivi, na prostoru bive kasarne izgradili su eko-naselje po uzoru na srednjovjekovnu jezgru u kojoj je sve prilagoeno pjeacima. Investitori
nezavisni magazain za okoli

gradnje umjesto graevinskih poduzetnika bili su budui stanari udrueni u zadruge, koje su angairale arhitekte i graevince, a rezultat je matovito izgraeno naselje s dvije tisue stanara. Oni samostalno ureuju javne zelene povrine kao svoje vrtove, automobili im u naselju nisu potrebni jer je sve toliko blizu da se moe obii hodanjem, a imaju i bicikle. Eble je radio na impresivnom projektu u Abu Dabiju gdje je hladnija klima u gradu postignuta usmjeravanjem ulica uzduno prema sjeveru, odakle puu vjetrovi sa svjeim zrakom. Cijeli grad hladi se na slian nain kao neko maksimirski stadion svjeim zrakom iz Maksimirske ume i s Medvednice, prije nikad dovrene izgradnje slavne stakleno-eline konstrukcije. Takvim tradicionalnim metodama, Eble u ekolokim gradovima primjenjuje nove tehnologije poput obnovljivih izvora energije, izgradnje kvalitetnih zgrada s malom potronjom energije za grijanje, urbanistikog rasporeda koji trai manje prometa vozila. Velike i lijepo rasporeene zelene povrine, osim za rekreaciju i uivanje, ljudima slue za druenje i iskazivanje kreativnosti jer mogu biti preputene na ureenje zajednicama stanara. Zato suvremena istraivanja sree i kvalitete ivota ljudi, osim visine plaa, u obzir uzimaju kvalitetu meusobnih odnosa u zajednici, kvalitetu javnih usluga, zdravstvo, obrazovanje, povrinu zelenila po glavi stanovnika, zaposlenost, kulturne sadraje...
11

Profitu pored iskoritavanja Zemlje (prirodni resurs) treba jo jedan potroaka snaga (ljudski resursi). Erik Assadourian s amerikog Wordwatch instituta godinama prouava odrive zajednice i mogunosti prevladavanja konzumerizma i potroae u zapadnim zemljama naziva doslovce istreniranima: 'Ono to se radi ljudima nije edukacija nego trening za trite. Bolje prepoznajemo robne marke nego detalje i znakove prirode.' Assadourian se posluio primjerom cvijeta kupine, koji e ljudi rjee prepoznati nego ureaj Blackberry. Assadourianov stariji kolega iz Worldwatcha Gary Gardner smatra da se u dokidanje konzumerizma kao

POZIV NA POTVRIVANJE KONVENCIJE O BALASTNIM

VODAMA
Izvor: WOC
Svjetsko Vijee za oceane, plovidbu, ribarstvo, akvakulturu i desalinizaciju poziva na potvrivanja Konvencije o balastnim vodama. Za kontrolu irenja invazivnih vrsta u mora putem balastnih voda, postoji meunarodni ugovor jo od 2004.godine, no globalni propisi jo uvijek nisu na snazi zbog nedostatka potpisa nekoliko drava. Brodarsko-plovna industrija je spremna uvesti nove tehnologije i na njihovom radu zaposlite nove strunjake, a sve radi rjeavanja ove ozbiljne prijetnje ekosustavu oceana. U meuvremenu, morska bioloka raznolikost oceana i dalje e biti izloena utjecajima stranih vrsta uneenih kroz balastne vode. Krajem listopada se japanskoj Nagoyi razmotra nova strategija sa glavnim potpisnicama Konvencije o biolokoj raznolikosti (CBD), Svjetskim oceanolokim vijeem (WOC), brodarskim i drugim industrijama koje ive od oceana. Istovremeno se pozivaju vlade drava da ratificiraju Konvenciju o balastnim vodama kao pitanje najvieg prioriteta. Balastnim vodama teretnih brodova prenosi se izmeu 7.000 i 10.000 morskih vrsta svaki dan, stvarajui tako mogunosti za razvoj invazivnih vrsta. Ekonomski, socijalni, rekreacijski i ekoloki trokovi mogu biti ogromni. Na primjer, zebrasta dagnja sluajno je uneena u Velika jezera te je prouzroila 5 milijardi dolara tete na cijevima za vodu, brodskim trupovima i drugim tvrdim povrinama.
12

E U RO PA I S VI J E T

Konvencija za upravljanje balastnim vodama usvojena je u 2004.godini pod okriljem Meunarodne pomorske organizacije (IMO). Konvencija e stupiti na snagu nakon ratifikacije od strane 30

koljke i alge te druge kulture, te unititi cijeli niz regionalnih akvakulturnih industrija, pa i prehrambenu. Ovi osvajai su patogeni i parazitski, te se sa svima ostalima natjeu za hranu. Jednom ukorjenjeni, nemogue ih je oistiti. "Brojni ribari irom svijeta teko su pogoeni morskih invazivnim vrstama", napominje Paul Holthus, WOC izvrni direktor. "U Crnom moru, invazivne vrste izazvale su zemalja, to predstavlja 35% svjetske po- kolaps inuna, papalina i druge za ribmorske trgovake mree. Do sada je 26 arstvo vrijedne vrste te napravile stotine drava ratificiralo Konvenciju. milijuna dolara godinjeg gubitka. U Australiji, novopridolice uzrokovale Efthimios Mitropoulos, tajnik paralitiko trovanja koljaka." IMO , rekao da su invazivne vrste jedna od glavnih prijetnji globalnoj bioraznoLisa Henthorne, biva predsjedlikosti i da Konvencija o upravljanju nica Meunarodne asocijacije za desabalastnim vodama ima za cilj uspostavl- linizaciju IDA rekla je, da je janje programa za iskorjenjivanje in- poduzimanje mjera za zatitu zdravlja vazivnih vrsta te stvaranje mehanizama naih oceana od vitalne vanosti i zajedza kontrolu puteva. Peter Hinchliffe, nika je odgovornost. Bitno je da svatko glavni tajnik World Ocean Council izja- tko koristi nae oceane - kao izvor pitke vio je meunarodna zajednica odigrati vode za na edni planet - radi zajedno s svoju ulogu u provedbi Konvencije za drugima na ouvanju kvalitete morskih upravljanja balastnim vodama, te voda, ne samo za danas, nego i za bupozvao drave na potpisivanje Konven- due generacije. WOC radi s IMO, cije. CBD i drugim organizacijama UN-a na unaprijeivanju oceanskih industrija i u Invazivne vrste uneene balastn- rjeavanju problema zatite morske bioim vodama mogu utjecati na ribe, loke raznolikosti.

ODRIVI RAZVOJ - SVE IRI RASCJEP IZMEU IDEJE I

PROVEDBE
Napisala: Ljiljanka Mito Svoboda /ZaMirZine
Na nedavno odranoj svjetskoj konferenciji ekolokih novinara Greenaccord, prevladavalo je miljenje da je dio ovjeanstva ukrao iz prirode mnogo vie nego to mu je trebalo, te na taj nain poremetio ravnoteu u globalnom ekosustavu. Umjesto da prekomjerna eksploatacija prestane, ona je dobila drugi naziv: gospodarski rast. Na svjetsku konferenciju i forum ekolokih novinara Greenaccord, koja je trajala od 13. do 16. listopada u talijanskom gradu Cuneo, u regiji Piemonte, doputovalo je 150 novinara i novinarki iz 40 drava, sa svih pet kontinenata. Greenaccord je neprofitna asocijacija koja okuplja novinare, novinarke, znanstvenike i znanstvenice nacionalnih i meunarodnih medija kako bi poticali temeljne vrijednosti i odravali kontinuirane debate o ulozi i odgovornosti novinara i novinarki prema ekolokim temama. Na konferenciji i forumu se diskutiralo o granicama rasta, etikim granicama i debalansu izmeu krutih znanstvenih prorauna i mekih prirodnih zakona. Svakako je na ovom svjetskom summitu novinara i novinarki prevladalo miljenje da je dio ovjeanstva na Planeti ukrao iz prirode mnogo vie nego to mu je trebalo i to e mu uope trebati, te na taj nain bitno poremetio balans u globalnom ekosustavu. Umjesto da eksploatacija prestaje, ona je dobila drugi naziv: gospodarski rast. Desetak uglednik znanstvenika, poput Joana Martineza Aliera, profesora sa Sveuilita u Barceloni i poznatog amerikog ekonomista Roberta Costanze, Erika Assadouriana iz World Watc Institute, na konferenciji i kroz forum je pokualo, zajedno s novinarima i novinarkama, pronai najbolji put kojim bi dokazali industrijalcima i bankarima u Kini, SAD, Europi kako je forsiranje ekonomskog Predsjednik Svjetske asocijacije okolinih novinara i novinarki IFEJ, Indijac Darryl De Monte pozvao je sve prisutne na umreavanje, meusobno informiranje i razmjenu informacija, jer se tako moe uiniti mnogo za ouvanje okolia, socijalnu pravdu i smanjenje moi korporacija, pogotovo to nam suvremeni nain komuniciranja to omoguuje. Meu okolinim novinarkama i novinarima bili su i Dick Russel, poznati ameriki novinar i aktivista, Cristine MacDonalds, autorica knijige o korupciji unutar ekolokih i zelenih pokreta, nekoliko europskih i mnogo novinara i novinarki iz treeg svijeta: Afrike, Indije, Azije. Njihovi problemi i uvjeti rada, sloboda govora i pisanja, poimanje zatite okolia i odrivog razvoja te naini kako oni obavljaju svoj novinarski posao, u mnogoemu se razlikuje se od naih, europskih, a u
nezavisni magazain za okoli

Studeni 2010.

Godina 1. broj 14

rasta kroz ekslpoataciju prirode i njeno nepovratno troenje, stvaranje otpada, remeenje klime, unitenje ekosustava i bioraznolikosti ustvari vraje kolo koje neminovno vodi ka jo veem osiromaenju i siromatvu i na koncusamounitenju.

nekim situacijama i do meusobnog nerazumijevanja. Na Greenaccordovoj konferenciji i forumu sudjelovao je i Hicham Houdaifa, novinar nekadanjeg Le Journala Hebdomadaire, jedinog opo-

zicijskog i dosta popularnog tjednika, koji je godinama izlazio u Maroku. Za mnoge marokance taj je magazin bio jedini prozor u svijet socijalne i politike pravde. Le Journale, politiki magazin, ukinut je uredbom marokanskih vlasti, tonije administracije kralja Mohammeda VI. Do konane zabrane tampanja Le Journala, njegovi su novinari preivjeli velike pritiske, progone i preseljenja radi vlastite zatite, ak i blokiranje privatnih bankovnih rauna. Sa nekoliko uzastopnih tubi sudu i novanih kazni, neslubenih dogovora sa reklamnim agencijama radi bojkota reklamnog prostora u Le Journalu, na kraju ih je administracija marokanskog kralja savladala tubom za klevetu i novanom kaznom od 350.000 eura, jer su objavili nekoliko otrih kritikih osvrta o kralju Muhammedu VI, njegovoj vladavini, Polisario Fronti, zlouporabi meunar13

E U RO PA I S VI J E T
odne humanitarne pomoi, kraljevim rudnicima fosfata i njegovoj korporaciji ONA. Reporteri bez granica opisali su suenje Le Journalu i njegovim novinarima kao "politiki motivirano i nepravedno", ali kralj je jedino na taj nain mogao zadati fatalni udarac tim opozicijskim, tada ve neprijateljskim novinama. Konano su se ugasile 2009.godine. Nastavivi rad kao freelancer, novinar Hicham Houdaifa posvetio se borbi za ljudska prava. Maroko je u posljednjih nekoliko godina zabiljeio pad u podruju ljudskih prava i medijskih sloboda, to potvruju u svojim izvjetajima organizacije poput Human Rights Watch , Freedom House i Amnesty International. Maroko kao drava koja ima posebni status u EU, primajui financijsku sreu iz EU, prikriva istinu da se dogaa korupcija u vitalnim sektorima kao to su sudstvo i obrazovanje kae Hicham. Ali u posljednje vrijeme iz veleposlanstva EU u Rabatu stiu poruke da ako kraljevstvo eli ii naprijed u suradnji sa EU, mora otvoriti vrata veoj demokratizaciji zemlje i slobodi medija i govora. Maroko ima u ogromnim koliinama, pa znade zato ga Europa treba. Naime, suvremena forsirana poljoprivreda i proizvodnja hrane ne moe se odvijati bez upotrebe fosfata u umjetnom ubrivu. Europa je najvei uvoznik marokanskog fosfata (za prijenos sirovog fosfata izgraen najdui trakasti transporter u svijetu -Saharski transporter duljine 100 km), ali pored marokanskog fosfata na tritu je i sve jeftiniji kineski. Zato se u meusobnim odnosima, kralj Maroka sve ee eli pokazati kao demokratizirana osoba koja vlada dravom u kojoj ljudska prava uope nisu ugroena. Tako je prvi meu svim muslimanskim zemljama donio zakon o ravnopravnosti ena, te zabranio udaju djevojaka mlaih od 18 godina. No, u praksi se to vrlo slabo potuje, pogotovo u ruralnom podruju Maroka, iza planinskog podruja prema pustinji. U ruralnom podruju ivi gotovo polovica od ukupnog broja stanovnita Maroka, a ruralno stanovnitvo je nosilac siromatva koja u nekim naseljima granii sa bijedom. Kako sa 2 dolara dnevno provoditi odrivi razvoj ili misliti na zatitu okolia? Kako da o kvaliteti ivota razmiljaju djevojke i djevojice iz marokanske zabiti, kada one nose veliku odgovornostnabavku pitke vode za svoje familije? Dnevni zadatak nabavljanja vode je enski posao, posebno je
14

Marokanski kralj Mohammed VI je doao na vlast prije devet godina. U njegovim rukama je ogromni rudnik fosfata, brojna poljoprivredna dobra, korporacija ONA sa velikim kompanijama za komunikacije INWI i energetsko-komunalne poslove NAREVA. Muhammed VI svjestan je prirodnog bogatstva fosfata kojeg

Studeni 2010.

Godina 1. broj 14

to teak zadatak u zimi. Zato su djevojke iz ruralnih podruja u 90% nepismene, jer nemaju vremena pohaati kolu. Ova situacija je postala nacionalno pitanje, jer u Maroku je osnovno kolovanje do 15 godina starosti besplatno, ali za seosku ensku populaciju neizvedivo. Zato se esto dogoaa da djevojke ili djevojice bjee iz zaostalih siromanih sela u gradove i luke na obalu, te svojim neznanjem postaju laka meta dilerima, rtve traffickinga, prostitucije, zaraznih bolesti i drugih zala, objanjava Hachim Houdaifa. Sudar dvaju civilizacija, europske i afrike, forsirano iskoritavanje prirodnih dobara sjeverne Afrike, dakako i Maroka, brie svaku nadu u odrivi razvoj. Iako na tome kontinentu niu nevladine organizacije kao gljive poslije kie, a upravo Europa daje milijune eura za jaanje civilne scene, opismenjavanje i slobodu medija (do 2013.godine 12 milijardi eura za EuroMediteransku regiju) , ostaje mnogo otvorenih pitanja kamo e taj novac otii. Marokanskakraljevskaadministracija raduje se i potie masovni turizam, tako zvani eko-turizam, pa sve vei broj turista stie u podruje. Europljani luduju za egzotikom Magreba, no pri tome ne razmiljaju je li pri konzumiranju turistikih uitaka Casablance ili Tangera sudjeluju u krenju ljudskih prava lokalnog stanovnitva ili iscrpljivanju krkog predpustinjskog ekosustava ve naruenog modernim prometnicama. Stanovnitvo ruralnog dijela Maroka moglo bi ubrzo biti svrstano u ekoloke izbjeglice.

Naime, sve jaim sunim periodima kao posljedicama klimatskih promjena pridruuju se korporacije koje ele unoviti pustinjske sunane blagodati. Kralj Muhammed VI, osim to iri svoje rudarsko podruje upravo u planinski dio, gdje su nalazita kobalta, svojom se tvrtkom NAREVA pridruio projektu DESERTEC, kako bi postao, kako sam kae energetski magnat u priozvodnji i prodaji suneve energije. To ne bi bilo tako loe da ne ide na utrb ruralnog stanovnita Maroka iz planinsko- pustinjskog podruja koje e kad tad zasmetati pogonima dolazeih svjetskih korporacija. Maroko i druge drave na afrikom kontinentu obuhvaene su UNDP-ovim programom za razvoj i Agendom 21, te razliitim ogromnim i skupim programima svjetskih organizacija poput UN, World Health Organization i slinih. Nekoliko je marokanskih gradova provodilo edukacije i treninge o odrivom gospodarenju otpadom, ali vidljivog pomaka nema, jer gradovi proizvode oko 2,8 milijuna tona komunalnog otpada godinje. Oneienje vode i zemljinih resursa je veliko, zbog bacanja

odlaganja industrijskog i komunalnog otpada u ocean. Opskrba vodom esto je problematina zbog mijeanja sa zagaenom otpadnom vodom iz gradskih kanalizacija. Unato strogim zakonima koji reguliraju lov i ribolov, trenutno je ugroeno 18 vrsta sisavaca, 11 vrsta ptica i oko 182 biljne vrste, a obalne movare isuene su radi irenja urabin zona i poljoprivrednih povrina. Odrivi razvoj, zatita okolia, pravo na zdrav i kvalitetan ivot-da, to sve ulazi u ljudska prava i slobodu. Ali kako da ja to objasnim siromanim seljacima i seljankama i njihovoj djeci koji ive u autokratskoj dravi, koja ne mogu u kolu jer moraju traiti i donositi pitku vodu? Ne znaju to su gradovi, to je sveuilite, to se dogaa iza planine Atlas. Oni, kao dio marokanske javnosti, trae konkretne primjere i preporuke, na to mediji moraju odgovoriti, kae novinar Hachim. Na njegovo pitanje razvijeni svijet nema drugog odgovora, osim doniranja financijske sree.

nezavisni magazain za okoli

15

SVJETSKE RIJEKE U GROZNOM STANJU, H RVATSKA

SVOJE KANALIZIRA
boljati stanje uma i movara Catskill i Delaware nego potroiti est do osam milijardi dolara na sustav za proiavanje otpadnih voda. Studija je jo i suzdrana Zagaenja, izgradnja brana i hidrocentrala, intenzivna poljoprivreda, isuivanja i odvodnja, pregradnje vodotokova i movara, toliko su devastirali rijene ekosustave da su

E U RO PA I S VI J E T

Napisao: Kruno Kartus/tportal.hr

Kao posljedica degradacije ekosustava koji stanovnitvu osiguravaju pitku vodu i hranu, sudjeluju u globalnom ciklusu vode, vodom opskrbljuju druge dijelove prirode i vaan su izvor bioraznolikosti, polovica ovjeanstva Zemlje suoit e se s problemima povezanima s vodom do 2030. godine. Studija grupe znanstvenika objavljene u rujnu u asopisu Nature pokazuje da oko 80 posto ljudi na svijetu ivi u podrujima gdje su rijeke devastirane. 'Rijeke irom svijeta uistinu su u kriznom stanju', kae Peter B. McIntyre, koautor studije i profesor zoologije na amerikom Sveuilitu WisconsinMadison. McIntyre tvdri da su naini devastacije rijeka slini u razliitim dijelovima svijeta: irenje industrijske poljoprivrede, razvoj industrijskih postrojenja, prekrajanja rijenih tokova, kemijska zagaenja te zagaenja koja su posljedica pogoranja kvalitete drugih dijelova okolia, tla i zraka: 'Zaprepastilo nas je da se neke od najugroenijih svjetskih rijeka nalaze u najrazvijenijim zemljama SAD-u i Europi.' Autori studije upozoravaju da se, paradoksalno, na devastacije rijeka u cijelom svijetu troe velika financijska sredstva i resursi, ali investicije se u konanici ne isplate. 'Sada znamo, financijski je mnogo uinkovitija zatita rijeka jer nas sanacije kotaju mnogo vie. Doslovce je jeftinije zadrati ove ekosustave nego ih unititi, pa izmiljati inenjerska rjeenja', objasnio je koautor studije Charles J. Vrsmarty, strunjak za globalne vodene resurse sa Sveuilita u New Yorku. Pozitivan je primjer, navodi, New York gdje je tijekom 80-ih shvaeno da je jeftinije zatititi i po16

oni u krizi, pokazala je studija grupe znanstvenika, prva takve vrste u svijetu, objavljena u rujnu u asopisu Nature. Znanstveni tim istraivanje je bazirao na podacima o 23 faktora koji utjeu na stanje rijeka i izradio raunalni model pomou kojega su iscrtali svjetsku kartu stanja rijenih ekosustava, prvu takvu mapu u povijesti. Vie od 65 posto svjetskih rijeka je u nevolji, a to je vrlo konzervativno miljenje jer nije bilo dovoljno podataka da se istrai utjecaj klimatskih promjena, farmaceutskih proizvoda, otpada iz rudarstva te masovnih transfera vode izmeu vodnih slivova. Autori su izradili web sjedite. Izvjetaj UNESCO-a nalazi se ovdje, najnoviji Globalni pregled bioraznolikosti ovdje. . Zbog pogubnog odnosa prema rijekama, tete e se sve vie vidjeti u

slatkovodnom ribarstvu i to e u nerazvijenim zemljama imati velike socijalne i zdravstvene posljedice, upozoreno je u petak izvjetajem UNova programa za okoli (UNEP) predstavljenim na konferenciji zemalja potpisnica Konvencije o zatiti bioraznolikosti, 22. listopada u Nagoyi u Japanu. U izvjetaju se procjenjuje da se iz rijeka u cijelom svijetu godinje izlovi preko 30 milijuna tona ribe, a ta hrana u pojedinim dijelovima svijeta ljudima osigurava i do 40 posto potreba za bjelanevinama. Dvije treine te ribe slui kao hrana stanovnitvu u najnerazvijenijim zemljama Azije, etvrtina Africi, a manji dio bogatijima. Slatkovodno ribarstvo osigurava 60 milijuna radnih mjesta, a na vie od polovici poslova zaposlena je enska radna snaga. Takvi podaci, navode u UNEP-u, dokazuju koliko je vano ouvati stabilnost rijenih ekosustava kako bi se sprijeila glad u nerazvijenim zemljama. Meutim, ako se nastavi dosadanji tempo unitavanja rijeka do 2030. godine, polovica stanovnitva suoit e se s velikim problemima, istie se u drugom UNESCO-ovom izvjetaju objavljenom poetkom godine. Kao primjer, Globalni pregled o bioraznolikosti (GBO-3), takoer promoviran na konferenciji u Nagoyi, tvrdi da je do 1985. godine u Europi i Sjevernoj Americi isueno izmeu 56 i 65 posto kopnenih vodenih sustava koji su bili pogodni za intenzivnu poljoprivredu. U sjevernoj Grkoj od 1930. godine, u samo sedamdeset godina, isueno je dvije treina movara, a u panjolskoj 60 posto tih ekosustava vanih za proiavanje vode, obranu od poplava, navodnjavanje, ribarstvo, ouvanje bioraznolikosti, razvoj turizma.

Studeni 2010.

Godina 1. broj 14

Zbog vlastitih pogreaka Europska unija u Okvirnu direktivu o vodama (WFD) unijela je pravilo 'vie prostora rijekama', koje nastoji provesti takvo upravljanje koje e postupno povratiti prirodne vodotokove. Meutim, struni tim njemakog Ministarstva okolia nakon dvogodinjeg istraivanja od 2007. do 2009. godine izvijestio je da provedbu te direktive u Hrvatskoj ometaju institucije kojima vlada zastarjelo razmiljanje usmjereno upravo na tehniko-graevinsko reguliranje rijeka. U tom izvjetaju, objavljenom na stranici twinning projekta www.wfd-croatia.eu, osobito su kritizirali Hrvatske vode. Njemaki strunjaci preporuili su da 'zatita voda mora postati prioritet Hrvatskih voda' te da 'renaturalizacija i reaktivacija naplavnih nizina mora biti integrirana u mjere zatite voda'. Unato toj preporuci, odreene hrvatske institucije planiraju suprotno. Hrvatske vode od Ministarstva kulture traile su doputenje za prekrajanje ua rijeke Mure, zatienog ornitolokog rezervata Veliki paut, kako bi se sauvao dio eljeznike pruge u susjednoj Maarskoj. Podsjetimo, tportal je pisao da su, nakon to je sredinom godine Uprava za zatitu prirode Ministarstva kulture odbila taj zahtjev, Hrvatske vode poslale novu studiju kojom tvrde da takav zahvat ima prevladavajui javni interes i da je, dakle, vaniji od zatite prirode. Hoe li Veliki paut ostati nekanalizirano stanite brojnih rijetkih vrsta ptica, dabrova i zatienih biljaka, jo je uvijek neizvjesno jer je studija je do kraja listopada na javnom uvidu. Ekoloke nevladine organizacije upozorile su nedavno da su takvi i slini planovi mogui razlog pritiska na Ministarstvo kulture i odgaanja potpisivanja Deklaracije o uspostavi Prekograninog rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav. Kako je tportal proli tjedan prvi objavio, tijekom konferencije o biolokoj raznolikosti u

Nagoyi, Austrija, Maarska, Srbija i Slovenija potpisat e tu deklaraciju, ali Hrvatska e svoj potpis odgoditi iako je zajedno s Maarskom jedna od inicijatorica tog rezervata. Euronatur, WWF i Hrvatsko drutvu za zatitu ptica i prirode ve su rekli da e ovo biti najvee jedinstveno zatieno podruje prirode u Europi, a povjerenik EU-a za okoli Janez Potonik dao je potporu inicijativi rekavi da predstavlja mogunosti za irenje regionalne suradnje izmeu pet drava.

vodne putove namjerava pokrenuti projekt produbljivanja i utvrivanja rijeke Save u duini od 385 kilometara, ukljuujui i podruje Parka prirode Lonjsko polje. U to drava namjerava utroiti 591 milijun kuna, a dodatnih 31,3 milijun kuna godinje troiti na odravanje. Radovima se eli poveati plovnost Save od Rainovaca (granice sa Srbijom) do Siska. Meunarodna organizacija za zatitu prirode Euronatur ve je upozorila da se ista koliina robe, oko 200 tisua tona godinje, moe prevesti

Upitani o razlozima odgaanja, u Ministarstvu kulture tportalu su odgovorili da jo uvijek traje 'interna procedura' u Hrvatskoj koja prijei potpisivanje deklaracije. Jo, naime, nije proglaen Regionalni park Mura Drava, koji bi bio hrvatska baza za ulazak u prekogranini rezervat. Meutim, nejasno je zato jo nije proglaen jer blii se kraj 2010. godine u kojoj je trebalo doi do osnivanja ovog parka, koji se protee od Varadinske do Osjeko-baranjske upanije. U reguliranju gospodarskih aktivnosti regionalni park ne donosi nikakve novosti jer je isto podruje ve zatieno ekolokom mreom, koja predstavlja vii stupanj zatite prirode. S obzirom na naelo 'vie prostora rijekama', treba rei da Agencija za
nezavisni magazain za okoli

vlakom, a da e poveanje plovnosti Save na meunarodnu razinu plovnosti doprinijeti razvoju bosanskih vie nego hrvatskih luka. Sukob izmeu naela zatite prirode i razvoja infrastrukture vidljiv je na jo jednom megaprojektu. Kanal Dunav - Sava, kojim drava eli povezati dvije rijeke i na to potroiti gotovo milijardu eura, mogao bi nas kotati suenja spavanskih uma, koje rastu istono od Vinkovaca. Hrvatsko umarsko drutvo jo 2006. godine upozorilo je da e gradnja kanala Dunav - Sava ugroziti opskrbu vodom te najvee ume hrasta lunjaka u Europi, ali radovi su svejedno poeli prije tri godine.

17

18