Rujan 201 0. Lipanj/Juni 2010.

nezavisni magazin za okoli

N ITRATNA DIREKTIVA EU

Godina 1 . broj 1 2 Godina 1 . broj 9

Misija Alerta je informiranje o zatiti okolia, ouvanju prirodne i kulturne batine kao drutvenom i politikom pokretu.
nezavisni magazin za okoli
1

H RVATSKA

N ITRATNA DIREKTIVA
Napisala:Ljiljanka Mito Svoboda
Zatvaranje poglavlja Okoli oekuje poetkom jeseni 2010.godine, odnosno u prvoj polovici belgijskog predsjedanja EU-om. Pretpostavlja se da e do tada Hrvatska ispuniti zadana joj mjerila, odnosno uvjete zadane od strane EU komisije. No, tu je i dogovaranje koliko moemo kao drava dobiti tako zvanog prijelaznog razdoblja, neke vrste prilagoavanja i usklaivanja sa europskim direktivama. Najkritinije stanje u Hrvatskoj je u podruju otpadnih voda, kvalitete zraka i industrijskih zagaenja, a dva podruja - poljoprivreda i okoli u budunosti moraju biti usklaena s pravilima EU-a i pravne steevine EU-a. To, ustvari znai da hrvatske vlasti konano moraju organizirati snani mehanizam koordinacije izmeu dravnih ministarstava, upanijske i lokalne razine, te nevladinih organizacija. Naime, ono to politiari/ke u svojim javnim nastupima najvie naglaavaju i to mediji bez razumijevanja prepisuju jesu fraze poput povlaenja novaca iz predpristupnih, kohezijskih i slinih novaca. Zaista su potrebna ogromna ulaganja za postizanje potpune prilagodbe pravnoj steevini EU-a u poglavlju 27, no vanije je u praksi primijeniti ono to preporuuju i propisuju razne EU direktive, ije nazive je postalo vrlo popularno izgovarati u najelitnijim i mondenim krugovima Nitratna direktiva je kompleksan propis kojeg je EU komisija donijela u

Glavna urednica: Ljiljanka Mito Svoboda Grafiki urednik: David Karaka Press centar za okoli Hrvatske Izdava: 01885057 MB: 61613498234 OIB: PBZ 2340009-1110335583 R: info@alertonline.org Kontakt:
2

prosincu 1991. godine, dok je Hrvatskom jo bjesnio Domovinski rat. Njena primjena trebala bi zatititi povrinske i podzemne vode od zagaenja nitratima, fosfatima i drugim tvarima koje se nekontrolirano koriste u poljoprivredi, kroz gnojiva i sredstva za zatitu bilja, dopunske ili osnovne dodatke ivotinjskoj hrani u farmskom uzgoju i slino. Direktiva ima i dodatke: Radni program i Kodeks dobre prakse u poljoprivredi. Tim se dokumentima obavezuju poljoprivrednici na nove uvjete: plodored, koritenje gnojiva ivotinjskog i mineralnog podrijetla, uvaavajui tipove tla, nagib, koliinu padalina, blizinu vodotokova, kontrolu unoenja duika i ostalih dodataka za poboljanje koliine uroda ili kvalitete biljnog i ivotinjskog uzgoja. Kada bi se ovaj europskih koktel propisa iz Nitratne direktive poeo primjenjivati u Hrvatskoj, ostalo bi nam otvoreno tek nekoliko stoarskih farmi, jer nae farme ne ispunjavaju uvjete pravilnog zbrinjavanja stajskog gnoja i otpadnih voda, zgraene su u dvoritima u sklopu ili vrlo blizu naselja, te nisu legalizirana u smislu kojem to propisuje EU. Farme su uglavnom sagraene bez tehnolokih, higijenskih i urbanistikih uvjeta, a stajski otpad i fekalije iz farmi izbacuju se u okoli, kanale za slivne vode, potoke, razbacuju se poseb-

nim rasprivaima po livadama, taloe se na njivama, cijede se kroz tlo i zagauju bunare i podzemne vode. Zato u seoskim okruenjima i prigradskim naseljima nema vie miriljavog i svjeeg, nego tekog, smradom zagaenog zraka. Prema Nitratnoj direktivi najvea koliina duika iz stajskog gnojiva moe iznositi 170 kg/ha. To je koliina gnojiva koje proizvedu samo 2 krave, a dovoljna je za gnojidbu jednog hektara oranice. Za skladitenje stajskog gnojiva kojeg proizvedu te dvije krave potrebno je osigurati etiri kvadratna metra propisno ureenog i zatvorenog prostora. Tako bi nae farme koje dre 1000 krava, morale imati cijelu popratnu industriju za skladitenje, kontrolu i analizu stajskog gnojiva. Po strunim proraunima, jedna farma sa 30 krava mora izgraditi talonicu i skladite za stajsko gnojivo, po svim uvjetima vodo-nepropusnosti, te u taj posao investirati najmanje 40.000 eura. Bez obzira na mogunost dobivanja poticaja kroz EU fondove, ovo je za hrvatske poljorivrednike beznadeno skupo. Tako velika ulaganja, koja se vrlo sporo vraaju, sigurno nee timati ni korporacijima poput Agrokora, ita, i slinih, pa bi domaa proizvodnja mogla ubrzo biti zamjinjena isplativijim uvozom hrane. Dakle, sve farme oekuje prvo proces legalizacije objekta, jer bez te dokumentacije nee moi trgovati

Rujan 2010.

Godina 1. broj 12

stokom niti preraevinama. Da bi legalizirali postojei objekt, moraju sreiti niz situacija i isposlovati dokumentaciju o menim linijama, usklaenost objekta sa upanijskim prostornim planovima, sa tipskim objektima za uzgoj pojedine vrste stoke, vodopravne, lokacijske i graevinske dozvole, uvjete zatite okolia i srodne dokumente. A sve to kota novaca i vremena. Svjetska Banka odobrila je Hrvatskoj darovnicu Globalnog fonda za okoli (GEF) za financiranje Projekta kontrole oneienja u poljoprivredi (Agrculture Pollution Control Project - APCP). Projekt se ostvarivao od 2007. do 2009.godine, kao vana aktivnosti u poljoprivredi Hrvatske u okviru priprema za lanstvo u EU. Pod nazivom Projekt kontrole

oneienja u poljoprivredi provodio se na pokusnoj osnovi u Osjekobaranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Varadinskoj upaniji. Lokacije za pilot projekt odabrane su zbog velike gustoe stoke i stonih farmi u tim upanijama. Projekt ima tri komponente:

smanjenje oneienja vode i tla koje potie od poljoprivrede-ovaj dio osigurava kroz investicijski fond od 2,6 mil $ ,izgradnju skladita za gnojivo i ugradnju nekih pomonih ureaja. Pod naslovom Primjena nacionalnih agrookolinih mjera - naela dobre poljoprivredne prakse Nitratna direktiva provodi se edukacija proizvoaa o prihvatljivim postupcima, a sve se odrava kroz radionice, putovanja, pokusne plohe, dane polja. U sklopu te aktivnosti projekt je financirao izlazak broure Naela dobre poljoprivredne prakse koju je izradio ekspertni tim na elu s ravnateljem HZPSS-a dr. sc. Ivanom Kataliniem, a koja je trebala biti distribuirana svim aktivnim poljoprivrednicima u RH. Provoenje kampanje za podizanje javne svijesti kojom bi se irile informacije o koristima projekta te dobroj praksi u poljoprivredi, trea je stepenica u ovom projektu. Ali, efekt projekta na terenu je gotovo nepoznat, iako se za provedbu projekta ustrojila posebna jedinica unutar ministarstva poljoprivrede, Agencija za potporu u poljoprivredi (RTSPP) , a partneri na koje se projekt oslanja su HZPSS i Hrvatske vode koje analiziraju podzemne i povrinske vode i bunare. U zadnjem izvjetaju o usklaivanju propisa sa Nitratnom direktivom, navodi se da je Hrvatska zatraila odgodu, vie vremena i novca za usklaivanje propisa i realizaciju osnovnih uvjeta za rjeavanje ogromnih problema u podruju zbrinjavanja otpadnih voda i ostalog otpada koji nastaje u poljoprivredi.

nezavisni magazin za okoli

H RVATSKA

KOPAEVO SELO POD BAGERIMA

Napisali: Kruno Kartus /Lj. Mito Svoboda
Opina Bilje naredila je ruenje zgrade nekadanje gostionice Melege u sreditu Kopaeva i obeala raspisati natjeaj za pronalaenje privatnih ulagaa za gradnju identinog, jo straijeg i ljepeg objekta na istom mjestu. Zaustavljanje ruenja peticijom je od naelnice Ruice Bilki trailo 60 Kopaana, ali zgrade sagraene 1825. u secesijskom stilu kao tipa panonske kue-ipak vie nema. Osim to je sluila kao lokalna gostionica, ta je zgrada od svojih poetaka bila i takozvana manipulacija za ribare i trgovce ribom iz Apatina i Kopaeva. Na tom mjestu se dnevno trgovalo stotina kilograma rjene ribe, u doba kada se lovila na tradicionalni nain: vrkama ili starinskim ribarskim mreama i alatima (tzv. VEJSZE - ribarska mrea od trske), koje nisu bile namijenjene da unitavaju dno kanala i rukavaca u Kopakom ritu. Stara je gostionica bila i prva toka turistikih izvidnica i mjesto odakle su kretali amcima iklovima jezerskim putem prema velikom Kopakom jezeru i Dunavu. Ruenjem ove kue, namjerno je pogubljeno i posljednje mjesto koje je svjedoilo da je selo Kopaevo bilo bogato ribarsko mjesto u movari zvanoj Kopaki rit, najvee u Slavoniji i Baranji, koje je prije vie stoljea ivjelo na odrivi nain. Po rijeima naelnice opine Bilje Ruice Bilki i elnika sela Kopaeva Atile Varge, opina je isprva namjeravala gostionicu, koja je nekada bila i drutveni dom, obnoviti bez ruenja, ali nakon to su pozvali graevinske statiare ovi su im rekli da je kvaliteta zidova toliko naruena da bi takva verzija bila skuplja od gradnje nove zgrade. 'Objekt kakav mi elimo vidjeti u sreditu sela umjesto sadanjeg kotat e oko 10 milijuna kuna. To je oblik javnoprivatnog partnerstva. Naalost, nismo ga mogli obnoviti i zato je prvo potrebno ruenje', poruili su elnici i elnice opine Bilje. Trokovi su mogli biti manji, posvjedoio je jedan mjetanin, da je bive opinsko vodstvo prihvatilo pomo maarske vlade zainteresirane da pomogne brojnoj maarskoj manjini u tom dijelu Baranje. 'U nae mjesto na ribarske dane 1998. doao je osobno tadanji, a i sadanji maarski premijer Viktor Orban. Nudio je obnovu crkve i gostione, ali nai su ga odbili. Obnovio
4

je samo crkvu, a ovo vidite kako izgleda', ispriao je Kopaanin pokazujui na zgradu iz 19. stoljea, staru 185 godina, koja je propala zbog neodravanja od 1991. godine. U meuvremenu, u njoj je Antun Vrdoljak snimao kadrove za svoj film 'Duga mrana no'. Gotova cijela glavna ulica u Kopaevu nekada je bila zatiena kao spomenik kulture. Meutim posljednjih godina dolo je do takvih devastacija da je Konzervatorski odjel Ministarstva kulture iz Osijeka morao odustati. Mnogo je ljudi koji imaju vrlo mala primanja i nemaju novca da bi kue obnovili u skladu s naim uvjetima. Obnavljaju fasade i krovove, rjeavaju se vlage, a nai uvjeti poskupljuju im radove nekoliko puta. Zato smo sa zone odustali i preli na zatitu pojedinanih objekata, objanjava situaciju proelnica Konzervatorskog odjela Ivana Sudi. Inae, 'Konzervatorski odjel nudi strunu pomo besplatno svim opinama koje im se jave za pomo, ali oni opine nedovoljno koriste tu mogunost, pa dolazi do situacija kakva je i ova sa ruenjem bive gostionice Melege. Tu zgradu, jednu od najvrednijih u selu, Kopaani nakon to su se vratili poslije mirne reintegracije 1997. gledaju ve 13 godina kako im pred oima propada.

Mnogo nepravilnosti

Naelnica Ruica Bilki tek je u veernjim satima istog dana kada je zgrada sruena, u opinskim prostorijama u Kopaevu mjetanima i mjetankama osobno odrala javni uvid u dokumentaciju i detalje projekta budue zgrade motela i restorana, ali i ureenja centralnog raskrija u selu, s kojeg glavna ulica vodi ravno u park prirode Kopaki rit. U toj je ulici poetkom kolovoza ove godine postavljeno pedeset eljeznih kandelabra, uvjetno nazvanih eko secesijskim. Ista takva javna rasvjeta do sada je bila postavljena na samom ulazu u selo, a druga faza radova izvedena je u zatienoj zoni Kopaeva, koje pripada Registru kulturnih dobara Ministarstva kulture RH kao preventivno zatiena dobra, a meu inima bila je i sruena stara gostionica, izjavila je na otvorenju kandelabera naelnica Ruica. 'Sljedea dva tjedna, nakon Ribarskih dana, raspisat emo natjeaj za investitore koji e morati raditi po idejnom rjeenju koje smo izradili. Zatim emo izraditi i glavni projekt koji e se investitor morati pridravati. Radi se o javno privatnom partnerstvu, pa e nakon 10 godina nova zgrada prijei u vlasnitvo Opine Bilje', obeala je na javnom uvidu u projekt Ruica Bilki otkrivi da postoji interes tri investitora,

Rujan 2010.

Godina 1. broj 12

ali detaljnije informacije o njima nije odavala. Novinarima je pokazala studiju izvodljivosti po kojoj bi gradnja novog objekta investitora stajala 10 milijuna kuna. Godinji brutto promet bio bi oko etiri milijuna kuna, a godinja brutto dobit oko 256 tisua kuna. 'Investitor bi godinje mogao zaraditi 256 tisua kuna nakon to otplati kredit i trokove poslovanja', navela je Bilki podatke iz studije izvodljivosti. Na novinarsko pitanje koliko su stajale sve dosadanje studije u vezi gostione Melege Bilki odgovara da se radi o 300 tisua kuna emu se sada pribraja i troak bagera. 'Ruenje bagerom stajalo nas je 50 tisua kuna', rekla je Bilki. Opina je tako u zadnjih godinu dana, od kada je Ministarstvo kulture povuklo odluku o zatiti objekta, u dokumentaciju uloilo vie nego u odravanje zgrade tijekom 13 godina od povratka Kopaana u Baranju nakon okupacije. Treba rei, tonije, opina svih tih godina doslovno nita nije uloila u, uz crkvu, najvredniju zgradu u selu nego ju je prepustila kontinuiranom propadanju. Kopaevska Udruga mladih Mor(e) mjesecima se borila protiv ruenja zgrade stare gostionice , pisajui prosvjedno pismo i zahtjeva za odgodom ruenja i ponovnim izlaskom konzervatorskih strunjaka. 'Gostiona je za nae lokalne ljude, za tradiciju ribarstva, za izgled sela, arhitektonsku batinu i budui razvoj prevrijedna da bismo dopustili da se pria zavri samo na ruenju', rekao je predsjednik Mor(e) David Karaka i istaknuo da nigdje na oglasnim ploama nije bila istaknuta obavijest o javnom uvidu i raspravi o spornom projektu prije poetka ruenja.

Pozadina problema male opine velikih mogunosti

grade hoteli, apartmani i druge vrste nekretnina i/ili zabavnih i sportskih sadraja koje se komercijaliziraju ili omoguavaju komercijalizaciju. Kako smo prethodno analizirali i druge opcije za koje smo drali da mogu biti

Prole godine, gotovo u isto vrijeme, opina Bilje organizirala je struni skup, kojeg su priredili Robert Koch, Martin Kovaevi, Ivica Grabovac i Tihomir Cvijanovi. Tada je u opini boravio Hans-Georg Erhard , jedan od vodeih projektanata za arhitekturu okolia i projektiranje golf igralita i konzultant za pitanja programa razvoja i realizacije projekata golf igralita. Kako je tema razvoja golfa u Hrvatskoj vrua tema ve dui niz godina, a pretpostavljena je i gradnja nekoliko golf igralita u naoj upaniji, jedno od njih i u naoj opini Bilje,, namjera opine je definirati nau opinu kao poznatu turistiko-ekoloku destinaciju, izreeno je tada na strunom skupu. Bilje moe i ima sve predispozicije da bude vodei golf centar u regiji. Golf igralite je troak i samo igralite, bez popratnih sadraja, je baen novac. Iz ovog razloga, uz golf igralita u pravilu se

primjerenije, a radi se o lokaciji neposredno uz Staru Dravu, zakljueno je na kraju skupa. Tada je struni tim, kojeg i danas vodi izvjesni Tihomir Cvijanovi, poduzetnik koji je prije nekoliko godina bio ukljuen i optuen za malverzacije u velikoj graevinsko-poslovnoj aferi sa stanovima u Medulinu ( Mjesto u raju), ve procijenio kako bi vrijednosti radova za realizaciju projekta izgradnje golf igralita sa 18 rupa na ovoj lokaciji Stara Drava u Bilju, cca 2.500.000 , a trokovi odravanja zbog osigurane dovoljne koliine vode minimalni. Meutim, nakon godinu dana od odranog strunog skupa, isti su elnici i strunjaci (povodom ruenja stare gostionice u Bilju) poveali budet za projekte izgradnje golf terena na 8. 000.000,00 eura. Bogatstvo vode omoguava planiranje dva igralita za golf, a izgradnja apartmana na mjestu stare gostionice u Kopaevu-obeava slijevanje potoka eura i dolara u opinu Bilje. Preostaje nada da mladi Maari, okupljeni u lokalnu udrugu, imaju snage oduprijeti se ovim besmislenim projektima i kao civilna inicijativa, uzeti stvar u svoje ruke. Ono to zauuje da uope nema nikakve reakcije na budue gradilite golf terena od strane ekolokih i drugih udruga koje postoje u Osijeku i Baranji, te trenutno koriste europska sredstva za projekte zatite prirode NATURA 2000.
5

nezavisni magazin za okoli

Autori: Udruga Grad, DUB, ART Radionica Lazareti, Udruga mladih Orlando, Domovina, EKO-Omblii, Batina, Pravo na grad i Zelena akcija
protiv otimaine predviene Zakonom o igralitima za golf, a na lokalnoj razini svim silama podravaju takav projekt. Celakoski upozorava da e se sluaj Sr pretvoriti u prvorazredno politiko pitanje u predizbornoj godini u Hrvatskoj jer se radi o desetorostruko veem pogodovanju krupnom kapitalu od one na Cvjetnom trgu i Varavskoj. Istaknuti dubrovaki umjetnik Slaven Tolj je rekao da se otmicom 310 ha potrebnih Gradu , zauvijek onemoguuje njegov urbanistiki i gospodarski razvoj. Podsjetio je da se u uvodnoj prezentaciji investitorovog projekta spominje da je Dubrovnik grad izletnika i turista s kruzera. U takvoj shemi okupacije Grada i s kopna i mora, oito je da je investitor zaboravio graane Dubrovnika i njihove interese. Jagoda Muni (Zelena akcija) je napomenula da je Hrvatska jedina zemlja na svijetu koja ima Zakon o igralitima za golf, koji omoguava prenamjenu i gradnju na poljoprivrednom i umskom zemljitu, dobijanje zemljita od drave ili lokalne uprave bez javnog najteaja, te izvlatavanje privatnih vlasnika zemljita, a namee obavezu lokalnoj zajednici da investira u infrastrukturu. Time se investitoru omoguava stvaranje extraprofita, osiromaavanjem lokalne zajednice i stvaranjem nelojalne konkurencije postojeim turistikim kapacitetima. Stoga ove udruge na Sru brane Dubrovnik i Hrvatsku od pljake i betonizacije, kako bi sprijeili urbicid, ekocid i genocid.

I NICIJATIVA GRAANA SR JE NA!

H RVATSKA

Prvog dana rujna na konferenciji za medije u Dubrovniku predstavljena je inicijativa graana Sr je na! Na poziv dubrovakih udruga, koje se suprostavljaju projektu apartmanizacije Sra pod krinkom golfskih terena, ovoj inicijativi su se prikljuili aktivisti Prava na grad i Zelene akcije s ciljem da se odbaci prijedlog UPU-a Sra koji je izloen na javnoj raspravi . On ukljuuje izgradnju i prodaju 268 vila i 1600 kreveta u apartmanima na povrini od 310 ha Sra. Njime se posljednji strateki prostor Grada potreban graanima Dubrovnika za sadraje koje u stijenjenom gradu nedostaju, preputa iskljuivo interesu pojedinca eljnog brze zarade od prodaje vila i apartmana. uro Capor, koordinator inicijative Sr je na, upozorio je da je neprihvatljivo da u javnoj raspravi o projektu Gradonaelnik Andro Vlahui, kojeg plaaju graani Dubrovnika, istupa kao promotor i glasnogovornik projekta. Podsjeamo da je gradonaelnik u vrijeme predizborne kampanje obeavao da e o projektu golfa na Sru odluivati graani na referendumu. Takoer je predstavnicima udruge Grad obeao, i kasnije to objavio na stranicama Grada Dubrovnika, kako e Grad Dubrovnik naruiti i platiti neovisnu studiju utjecaja na okoli. Tijekom javne rasprave o projektu saznalo se da je studija pred finalizacijom i da ju financira sam investitor Golf-razvoj. Zloupotreba je pozicije gradonaelnika predstavljati ovaj projekt kao projekt od javnog interesa, a klupske sadraje namijenjene kupcima vila i lanovima golf kluba kao sadraje koji e biti od koristi Dubrovanima. Teodor Celakoski (Pravo na grad) smatra da je to posljedica korumpirane politike hrvatskih stranaka koje su se u Saboru svim sredstvima borile
6

DUBROVANI O GOLFU NA SRU: PROJEKT JE PREVIE

ODMAKNUO DA BI SE MOGAO ZAUSTAVITI

Priredio: Ahmet KALAJDI

Nakon to su predstavnici vie graanskih udruga okupljenih u Inicijativi za grad otvoreno posumnjali da se iza projekta golfa na Sru krije bezona apartmanizacija i izvlaenje golemog profita od kojeg e Grad imati malo koristi, pitali smo Dubrovane dijele li i oni sline bojazni: Ivo Tolja (32), inenjer ekonomije u turizmu: Ne vjerujem da e se realizirati apartmanizacija jer projekti govore o tek tri posto izgraenosti povrine. Usporedba s maketom budueg izgleda Sra pokazuje da je nagreniji grad i da bismo mi stalno neto planirali, a nikad nita realizirali. Plato Sra je neuredan i neureen, a jedina bojazan je ekologija te utjecaj kemikalija na podzemne vode, te je nuna stroga kontrola. Mario Juri (22), student: Za mirno sam rjeenje problema te potovanje odluka Grada te vlasnika parcela na Sru. Strah me od apartmanizacije Sra pod krinkom golfa jer betonizaciju ne smijemo dopustiti ni po koju cijenu te je nuno uvesti strogi nadzor koritenja terena te svih izgraenih objekata. Tatjana Puljizevi (40), administrator: Strah udruga je potpuno opravdan, jer grad je betoniran, a zbog golemog novca u igri, realan je strah od ponavljanja tog scenarija na Sru. IVlada RHje na strani profita. Iako nisu oznaeni kao opi interes, Hrvatska ima i preih interesa od golfa. Sr moramo zatititi, a graani moraju braniti Gradi Srzbog tetnih kemikalija. Ante olji (69), doktor znanosti: Od dolaska na vlast gradonaelnika, nemam nekih posebnih iluzija. Iza svega je interes krupnog investitora i srednjeg kapitala. Osobno sam za golfi inzistiram na strogoj ekolokoj kontroli jer rizik za krako tlo postoji. Golfbi gradu proirio ponudu, a je li Srprava pozicija, ne znam. Ipak, projekt je predaleko otiao i vie nema zaustavljanja, ali nije kasno za limite. Peria Boko (26), turistiki djelatnik: Za golfjesam, ali i sam imam osnovane sumnje koje e tek s vremenom i brojnim kontrolama nestati. Iza golfa su politiki i financijski imbenici, a sve treba svesti na razumniju i prihvatljiviju mjeru. No, strogo bih inzistirao na ekologiji te ureenju dijela platoa za potrebe rekreacije graana.

Rujan 2010.

Godina 1. broj 12

ZBOG POPLAVA RODE IZBJEGAVAJU H RVATSKU

Autor: Kruno Kartus /tportal.hr Katastrofalne poplave u lipnju u Slavoniji sprijeile su gnijeenje veine roda u istonoj Hrvatskoj, otkrivaju rezultati akcije prebrojavanja roda i njihovih gnijezda koje je provelo Hrvatsko drutvo za zatitu ptica i prirode.U cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj 55 volontera pregledalo je 355 gnijezda to je 40 posto od njihova ukupnog broja, a najvei problem s gnijeenjem zabiljeen je u Slavoniji. 'Gnijezda su tjednima bila natopljena vodom, jer je kia neprestance danima padala kao iz kabla. Pored toga, enke roda nisu mogle odravati odgovarajuu temperaturu jaja, jer su i njihova perja bila natopljena kiom. Sve to utjee na broj mladih', objasnio je tportalu Darko Podravec, dopredsjednik HDZPP. Budui da su ptice najuoljivije
naoj zemlji. 'Mladi s odraslim rodama svake godine lete u Afriku, ali se ne vraaju tri godine. S druge strane, u Hrvatskoj se gnijezde svake godine', ocijenio je. U evidenciji HDZPP popisano je 877 lokacija rodinih gnijezda u Hrvatskoj, a procjenjuje se da ih je ukupan broj oko 1.500. Sredinom svake godine pozivu HDZPP-a odazove se velik broj volontera poput kolaraca, putnika, izletnika, planinara kojima pomau strunjaci drutva kojih je ove godine bilo sedam. Osim za potrebe drutva, raznih projekata i istraivanja, drutvo podatke o broju i lokacijama gnijezda dostavlja upanijskim javnim ustanovama za upravljanje zatienim prirodnim vrijednostima. Ovogodinji rezultati objavljeni su u interaktivnoj karti i statistiki na internetskoj stranici HDZPP-a.

ivotinje u prirodi, objanjava Podravec, utjecaj poplava na ivot drugih divljih ivotinja tee je uoiti, ali je sigurno prisutan. Ipak, veliko smanjenje gnijeenja ne bi trebalo znatnije dugorono utjecati na populaciju roda u

H IDROCENTRALE U KARLOVAKOJ UPANIJI

Napisao:Ivan Muar, udruga PCAP Int.
U utorak 31. kolovoza 2010. na sveanosti povodom putanja u probni rad HE Lee g. Ivan Vui, upan Karlovake upanije u svojoj izjavi za medije ponudio je i ostale karlovake rijeke da se na njima izgrade HE po uzoru na HE Lee. Udruga PCAP Int. izrazila je aljenje zbog izjave gospodina upana. Naime, izgradnjom HE Lee nepovratno je uniteno 12,5 km jedinstvenog kanjona rijeke Dobre sa svim njenim geomorfolokim karakteristikama. Hidroenergetski potencijal rijeka Dobre, Korane, Mrenice i Kupe je zanemariv za izgradnju veih protonih HE i jedino rjeenje pri gradnji su akumulacijske HE kojima se unitavaju kanjoni rijeka. Ukoliko elimo zatititi nae rijeke izgradnja akumulacijskih HE na njima ne dolazi u obzir jer trajno naruavaju kulturni krajolik kao i biotop rijeka, a ako je jedna od stratekih odrednica Karlovake upanije razvoj turizma, puno je prihvatljivije razvijati ga na prirodnim i netaknutim rijekama nego na umjetnim akumulacijskim jezerima HE. PCAP Int. i druge ekoloke udruge podupiru razvoj malih protonih HE koje ne nagruju okoli kao i ne unitavaju biljni i ivotinjski svijet u rijekama, jer je ve Prostornim planom upanije karlovake predvien niz ovakvih protonih HE manje snage, pa izgradnja novih i velikih HE (protonih ili akumulacijskih) nije prihvatljivo rjeenje za rijeke u Karlovakoj upaniji.
7

nezavisni magazin za okoli

TKO JE KRIV ZA NEPRIKLADNI TRANSPORT I SMRT ETIRIJU IVOTINJA?

Priredila Jelena Liki, Biologija.com
Prije nekoliko tjedana zagrebaki zooloki vrt naao se u sreditu pozornosti zbog, kako je tada objavljeno, smrti dva jelena prilikom transporta ivotinja od zagrebakog zoolokog vrta do zoolokog vrta u Skopju. No rezultati istrage pokazali su malo drukiju sliku, a tube prijete dvjema ukljuenim stranama. Davorka Maljkovi, ravnateljica zagrebakog zoolokog vrta i direktor skopskog zoolokog vrta Dane Kuzmanovski poetkom kolovoza zanijekali su vlastitu odgovornost za smrt ivotinja, prebacujui krivnju na prijevoznika Berislava Jokia, vlasnika tvrtke Bero d.o.o. iz Svetog Ivana abna kraj Vrbovca. Berislav Joki potvrdio je smrt ivotinja dodavi: "ivotinje ugibaju ba kao i ljudi. Nije to prvi put da su ivotinje putem uginule, dogaa se to esto", iz ega proizlazi kako u tome ne vidi nita protuzakonito, niti etiki sporno. stisnute u pretijesnim drvenim sanducima. Izmjerena duina kaveza bila je 72 cm, a raspon rogova jedne antilope je 75 cm, to znai da su ivotinje cijeli put provele s iskrivljenim vratom, a jedina preivjela antilopa ostala je bez jednoga roga. U vozilu zbog nedostatka ventilacije nije postojao protok zraka niti su ivotinje imale vodu za pie. Prilikom dolaska u vozilu je izmjerena temperatura od 40 Celzijevih stupnjeva. Direktor skopskog zoolokog vrta izriito odbacuje svoju krivnju te najavljuje tubu protiv zagrebakog zoolokog vrta, za koji tvrdi da je u potpunosti preuzeo organizaciju i odgovornost za transport. Prema njegovim rijeima, oni su nali prijevoznika, dok je skopski zooloki vrt jedino platio trokove prijevoza ivotinja, s obzirom da u Makedoniji nema registriranih prijevoznika ivotinja. Veterinarska sluba zagrebakog zoolokog vrta odobrila je transport, iako je bila duna smjestiti ivotinje u sigurno i adekvatno prijevozno sredstvo te provjeriti uvjete prijevoza. Takoer, Kuzmanovski smatra kako je za nedostatak ventilacije i izostanak vode za pie u vozilu kriv prijevoznik, tvrtka Bero d.o.o., koju je ve prilikom ulaska u Makedoniju veterinarski inspektor na granici kaznio s 500 eura zbog neadekvatnih uvjeta transporta. Osim skopskog zoolokog vrta, koji je najavio tubu protiv zagrebakog zoolokog vrta, udruga Prijatelji ivotinja, podnijela je prekrajnu i kaznenu prijavu protiv prijevoznika, tvrtke Bero d.o.o.

H RVATSKA

"Dva jelena i dvije antilope umrli su od toplotnog udara, to je potvreno i obdukcijom"

Makedonska udruga za zatitu ivotinja Anima Mundi i makedonski mediji objavili su informacije s tiskovne konferencije odrane prije est dana u Skopju. Direktor skopskog zoolokog vrta Dane Kuzmanovski informirao je javnost i medije da su poetkom kolovoza tijekom prijevoza tri gnu antilope i est jelena aksisa, a ne osam ivotinja kako je prvotno objavljeno u hrvatskim medijima, umrle etiri, a ne dvije ivotinje. Dva jelena i dvije antilope umrli su od toplotnog udara, to je potvreno i obdukcijom. Makedonski veterinari utvrdili su da su tijekom transporta na udaljenost od oko tisuu kilometara ivotinje bile
8

Rujan 2010.

Godina 1. broj 12

A TO BI BILO KAD BI BILO?

Autor: Luka Rocco, Mladi list
Svi znamo da se struja, relativno skupo plaa. Ukoliko imamo jedan bojler, vemainu i tednjak na struju, uz uobiajenu rasvjetu i ukoliko vodimo rauna o potronji (iliti tedimo) raun nam moe prei i dosta preko 500 Kn mjeseno, a kamoli ako bismo se eljeli grijati na struju?! To bi bili rauni od par tisua kuna, a to si skoro nitko ne moe priutiti. Kada ovjek tako kalkulira i razmilja, ne moe si pomoi a da ne pomisli kako je tu struju vrlo komplicirano proizvesti, tj. transformirati neki drugi vid energije u el. struju. Meutim, svugdje oko nas vibrira energija. Besplatna, iskoristiva, ista, zelena enerio niti jedan od takvih izuma. To se naravno treba pripisati tome to slobodno trite kao takvo niti ne postoji. To, takozvano, slobodno trite nam nudi benzinske i dizel agregate po relativno prihvatljivim cijenama. Tako agregat snage 6 KW stoji svega 10.000 Kn. S obzirom da struju elektri plaamo oko 0,75 Kn za kilovat/sat, to ne bi bio nikakav ulog kada bi benzin stajao poput vode. No, benzin ili dizel ve su preli 8 Kn po litri Agregat, dakle ostaje samo za sluaj nude i za kratkoronu primjenu (vrlo kratkoronu). Solarni paneli, s druge strane, ne troe nita (osim par malo jaih akumulatora svakih 5-7 godina) ali Idealna situacija bi tako bila kombinacija solarnih panela i vjetrenjae to bi nam diglo ulog na 500.000 Kn. Tako bi u Hrvatskoj za pola miliona kuna mogli imati neovisni sustav za proizvodnju elektrine energije koji bi bio dostatan za jedno malo domainstvo. Tu koliinu novca, takvo malo domainstvo, potroit e na raune elektrine energije otprilike kroz 74-84 godine, ovisno o potronji. I kome se to isplati? Odgovor svi znamo. Nego, to vi mislite? Je li jednostavnije izraditi agregat, koji osim generatora jo ima i motor (benzinski ili dizel), ili vjetrenjau koja umjesto sloenog motora ima samo propeler i generator? Jednostavnije je izraditi vjetrenjau, ali je skuplje! Zbog primjene ove izuzetne logike kapitalistikih umova dolazi do zasienja trita, masovnog zagaenja, vladavine naftnog lobija, ratova i stvaranja jo iskvarenih politiara. Pa tako sve u krug dok priroda ne lupi akom o stol. Kad bi sva domainstva izvan gradova imala neovisne energetske sustave, ona bi mogla svojim vikom nadopunjavati elektrinu mreu te viak novca, koji ovako bespovratno pada u poderane depove dravne blagajne i njenih miljenika, ulagati u svoj razvoj i odravanje. U gradovima bi, pak, vjetrenjae i solarni paneli mogli stajati na krovovima zgrada. Takav scenarij nije nepoznanica i vrlo je lako ostvariv ukoliko sebini vlastodrci, otupjeli od brojaka koje im se vrte po glavama, pokrenu masovnu proizvodnju jednostavnih tehnologija za vrlo jeftino iskoritavanje obnovljivih izvora energije. Meutim, oito je kako e prije toga s neba morati poeti padati sumporne kugle, jer graani uporno izabiru vlastodrce koji im ne daju jeftinu zelenu energiju ve umjesto toga ele izgraditi nuklearnu elektranu te dobiti jo jedan razlog za poskupljenje struje.
9

gija. Osim sofisticiranih naprava i sistema koji su rezervirani iskljuivo za uporabu od strane vodeih svjetskih vojnih snaga, a koji praktiki potpuno besplatno proizvode ogromne koliine el. energije, mi obini smrtnici, osim elektre imamo tri mogunosti: 1. agregat (dizel ili benzinski); 2. solarni paneli; 3. vjetrenjaa. Naravno da ima i nekih inovatora entuzijasta koji pokuavaju konvenirati razne vidove energije u el. energiju pomou svojih naprava i izuma, meutim, niti jedan od njih na slobodnom tritu jo nije ponud-

su im zato cijene paprene. Tako solarni panel snage od svega 200W stoji 8.500 Kn!!! Znai, da bi doli do snage koju nam nudi gore spomenuti agregat morali bismo potroiti 255.000 Kn i to samo na panele, a tu idu i drugi trokovi poput instalacija, akumulatora i prijetvornih stanica. Ali zato oajavati, pa mi imamo i mogunost vjetrenjae. Da vidimo sad raunicu za tu opciju. Vjetrenjaa snage 7,5 KW u Hrvatskoj stoji oko 230.000 Kn, a struju daje samo kad ima vjetra i takoer treba imati svu dodatnu opremu kao to imamo kod solarnih panela.

nezavisni magazin za okoli

I ZVRSNO IST J ADRAN

Izvor: MZOPU Ministarstvo je na web stranici http://www.izor.hr/kakvoca/ objavilo rezultate sedmog ovogodinjeg ispitivanja kakvoe mora na plaama hrvatskog Jadrana. Rezultati ispitivanja, za period od 02. do 12. kolovoza, pokazuju izvrsnu kakvou mora na 872 od ukupno 913 mjernih toaka. U niti jednom uzorku nije zabiljeena nezadovoljavajua kakvoa mora za kupanje, sport i rekreaciju.
kupanje koju je izradilo Ministarstvo za potrebe provedbe Uredbe o kakvoi mora za kupanje. Ocjene kakvoe mora date su u realnom vremenu, a prikazane su obojanim krunim simbolima na Google maps podlogama. Uz ocjene kakvoe mora dostupne su informacije o meteorolokim i ostalim uvijetima prilikom uzimanja uzoraka. Ove je sezone Ministarstvo aplikaciju obogatilo cijelim nizom sadraja; od servisnih informacija poput

H RVATSKA

Sukladno Uredbi o kakvoi mora za kupanje (Narodne novine 73/08), prilagoenoj meunarodnim normama i pravnoj steevini Europske Unije, Program ispitivanja kakvoe mora na plaama u Republici Hrvatskoj provodi se od poetka svibnja do kraja rujna, svakih petnaest dana, deset puta tijekom sezone kupanja du itavog obalnog pojasa na tokama koje prije poetka sezone odreuje sedam priobalnih upanija. Trokove ispitivanja podmiruju same upanije koje su rezultate ispitivanja dune objavljivati na svojim internetskim stranicama. Rezultati ispitivanja kakvoe mora za kupanje unose se u jedinstvenu bazu podataka - internetsku aplikaciju za unos, obradu i valorizaciju rezultata ispitivanja, te izvjeivanje i informiranje javnosti o kakvoi mora za
10

sadraja plae, opreme, infrastrukture, fotografija plae, do mogunosti ocjenjivanja i davanja komentara samih kupaa, a u cilju daljnjeg poboljanja upravljanja plaama. Spomenuta aplikacija ini dio baze podataka i pokazatelja stanja morskog okolia, marikulture i ribarstva. Program praenja kakvoe mora na plaama koordinira Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, a poslove praenja kakvoe mora za kupanje obavljaju samo ovlatene pravne osobe kojima su upanije povjerile provedbu ovih poslova. Po obavijesti o oneienju mora ovlatene pravne osobe obavljaju uzorkovanje mora i dostavljaju podatke inspekciji zatite okolia i nadlenom upravnom tijelu u upaniji koje potom informira javnost o njegovoj pojavi i oekivanom trajanju.

Rujan 2010.

Godina 1. broj 12

ZA SVAKU OSUDU! Onim ega se pametni stide, budale se hvale. Prenosimo tekst u kojem se umari Hrvatskih uma ponosno hvale neim to normalan svijet osuuje:

DJEDICA (91 ) U TIKVEKOM LOVITU UBIO

ZLATNOG JELENA
Autor: Hina /tportal.hr,3.rujna,2010.
U lovitu Hrvatskih uma Podunavlje-Podravlje, poznatu kao tikveko lovite, 91-godinji lovac Mitar Jankovi iz Crne Gore odstrijelio zlatnog jelena s 220 toaka, jednog od najtrofejnijih u tom baranjskom lovitu u zadnjih 15-ak godina. Po rijeima Zlatana Mihaljevia, voditelja lovstva Hrvatskih uma osjeke Uprave uma, rije je o doista izvanrednu trofeju, a "dugovjeni lovac Mitar Jankovi ostvario je, kako je rekao, svoj ivotni san". Zaljubljenik u lov, umirovljeni pukovnik bive JNA, taj je ivotni san platio oko 100.000 kuna. Na gost iz Kolaina u Crnoj Gori, do granice s Hrvatskom gdje smo ga doekali vozio je uglavnom sam svoj automobil, kazao je Mihaljevi. Dodao je kako je "rije o 91-godinjaku, to znai da smo prema njemu bili posebno paljivi jer je, meu ostalim, hod po tikvekoj umi zahtjevan". Prije dolaska u nae lovite crnogorski dnevnik "Pobjeda" objavio je velik lanak o lovcu Mitru Jankoviu i njegovoj elji da doe u tikveko lovite i odstrijeli jelena. Izjavio je kako bi bio zadovoljan i s broncom, moda srebrom, a posreilo mu se zlato", kazao je Mihaljevi. U tikvekom lovitu, jednom od najpoznatijih u svijetu, boravi matino

stado od 1400 grla jelenske divljai i matino stado od 600 divljih svinja. "Mi smo jedno od najskupljih europskih lovita, no s punim pravom, jer raspolaemo najkvalitetnijom divljai, posebno baranjskim jelenom koji je poznat u cijelom svijetu i na je brend. Posebna je zanimljivost to divlja ivi u prirodnom ambijentu", rekao je Mihaljevi. Upravo je u tijeku rika jelena, po-

java koja privlai lovce iz cijeloga svijeta, te nam dolaze lovci iz Danske, Njemake, Italije, panjolske, Portugala i drugih zemalja, podsjetio je, dodavi kako svi ele odstrijeliti trofejnoga baranjskog jelena. "Moemo se pohvaliti da je vie zainteresiranih lovaca to domaih to inozemnih od naih mogunosti da ih primimo, jer su pravila o odstrjelu jelena i svega to se odnosi na organizirano lovstvo stroga", naglasio je Mihaljevi.

info@alertonline. org
nezavisni magazin za okoli
11

SMEE ZLATA VRIJEDNO

Napisala Monika Lohnmller/DW
Izvori prirodnih sirovina mogli bi presuiti i prije nego to se pretpostavljalo. Zalihe indija, paladija, zlata i bakra ve su pri kraju. Da li se odgovor na ovaj problem skirva u smeu? Zbog porasta svjetskog stanovnitva te ubrzanog gospodarskog razvoja zemalja poput Indije i Kine, poveala se i potranja za sirovinama. Iz toga proizlazi da je budunost u reciklai, u ponovnoj upotrebi sirovina. Otpad postaje jedan od najvanijih izvora sirovina. dije i Kine. Izvori sirovina su ogranieni pa zbog toga sekundarne sirovine postaju sve zanimljivije," rekao je Jrg Lacher iz Saveznog udruenja za sekundarne sirovine i zbrinjavanje otpada. U elektronikom otpadu se skriva pravo malo bogatstvo. Ponovna upotreba, odnosno reciklaa od ivotne je vanosti za sirovinama siromanu Njemaku, koja je, unato tomu, godinu Remondisovom pogonu Bildunterschrift: Remondis je njemaki div u zbrinjavanju otpada. Ovo poduzee u privatnom vlasnitvu nalazi se u vestfalskom gradu Lnen na rijeci Lippe. Raspolau brojnim postrojenjima pomou kojih sortiraju taj kaos otpada iz kojeg izvlae vrijedne sirovine. "To je hrpa najrazliitijih materijala, usisavaa, elektronikih ureaja svih vrsta, raunala, tipkovnica, dakle materijala koji se sastoje od najrazliitijih komponenti koje su povezane jedna s drugom: plastika, metal, plemeniti metali. Taj materijal se u postrojenju usitnjuje tako da se pojedine komponente odvoje. Na kraju tog procesa u zadnjoj hala moemo vidjeti kako se pojedine sekundarne sirovine skupljaju u spremnike. Ti spremnici idu direktno u talionice eline industrije," objasnio je glasnogovornik Remondisa, Michael Schneider. Dodao je da je Remondis najvei centar za reciklau u Europi.

EUROPA

I SVIJET

22 tone zlata u smee

Godinje bacamo 20 22 tone zlata u smee! Svjetska potranja za posebnim metalima i rijetkim rudama prema procjenama strunjaka utrostruiti e se do 2030. godine. Potranja za metalima poput primjerice litija, indija, tantala ili germanija raste zbog razvoja novih tehnologija (baterije za automobile na struju, optiki kablovi i druge moderne tehnologije). Ova grana industrije tek e doivjeti pravi procvat. Zbrinjavanje otpada postaje milijunski posao. Ambiciozne zemlje u Aziji i Latinskoj Americi arko trebaju sirovine, a resursi nae Zemlje ne mogu zadovoljiti njihove potrebe. Budunost je dakle u sekundarnim sirovinama. Tako je, kao to i Michael Schneider tvrdi, i svaki mobitel neiscrpan izvor: "U svakom mobilnom ureaju nalazi se otprilike 23 miligrama zlata. To je prosjena vrijednost. Na godinu se irom svijeta proizvede 1,3 milijarde mobitela. No samo deset posto njih zavri u postrojenjima za reciklau. To znai da ljudi godinje bacaju 20, 22 tone zlata u smee."

U smeu je spas

Indij je rijedak materijal, a nezamijenjiv je u proizvodnji televizora, ravnih ekrana i ekrana osjetljivih na dodir. Prema procijenama strunjaka, zalihe indija iscrpit e se za est do deset godina. Zalihe nafte, koja je vaan izvor energije i temelj industrije umjetnih tvari, presuit e za nekih est -sedam desetljea. Prirodni izvori bakra, koji se izmeu ostaloga koristi i za proizvodnju elektronikih ureaja, mogli bi nestati za otprilike trideset godina. "Moramo jednostavno shvatiti da su izvori sirovina ogranieni. To se vidi i po cijenama sirovina koje prate trend porasta. To je pak povezano s porastom potranje zbog ubrzanog gospodarskog razvoja dosada nerazvijenih zemalja poput In12

ama na vrhu liste svjetskih izvoznih sila. S obzirom na sve manje prirodne zalihe sirovina sasvim je sigurno da e otpad u budunosti biti najvaniji resurs. To se ne odnosi samo na Njemaku, ve i na ostatak svijeta.

Div meu smetlarima

Nijemci ve desetljeima u svojim domainstvima odvajaju otpad. Iako su u poetku bili ismijavani, trend upotrebe raznobojnih vreica za razliite vrste otpada rairio se i na druge, prije svega europske zemlje. Iz starih novina moemo dobiti bijeli, skupi papir. Bioplin se proizvodi iz komposta, a pravo blago skriva se u elektronikom otpadu. Sortiranje elektronikog otpada

BOGATE ZEMLJE LOE

UTJEU NA OKOLI SIROMANIH
Napisao:Stephen Leahy
Rast globalnog bogatstva uzrok je katastrofa na planeti; utjecaj na okoli raste oko 80% u odnosu na udvostruenje prihoda. Najvei planetarni kriminalci su fosilna goriva i poljoprivreda. Ironino, ali to su takoer dva najsubvencioniranija sektora, poruio je na nedavnom zasjedanju UN dr. Ernst von Weizsaecker, profesor norvekog Sveuilita znanosti i tehnologije i supredsjedatelj International Panel za odrivo upravljanje resursima. "U sluaju CO2, udvostruenje bogatstva poveava pritisak na okoli 60 do 80 posto, rekao je von Weizsaecker izjavio je u intervjuu.

Rujan 2010.

V RANJE ZABRANILO PLASTINE KESE

SUBVENCIJE NA NEZAGAIVAKU AMBALAU
Izvor: ekoforum
Odluka skuptine Vranja o zabrani upotrebe plastinih kesa stupila je na snagu. Vranje postalo prvi grad u Srbiji, ali i u regiji, koji je zabranio promet i upotrebu plastinih kesa. Primjena odluke poela je poslije dvije godine administrativnih priprema i edukacije proizvoaa kesa, trgovaca i potroaa. "Iako je odluka na snazi, ipak od danas nee biti kontrole i sankcija jer je kompletan sastav komunalne inspekcije na obuci, a hoemo i graane da pripremimo na ono to ih eka", kae Nela Cvetkovi, lanica Gradskog vea zaduena za ekologiju.

Godina 1. broj 12

Poveanje izobilja u razvijenim dravama izazvalo je promjenu u prehrani i konzumaciji mesa i mlijenih proizvoda, tako da se za uzgoj stoke sada troi mnogo vie povrina oduzetih od oranica sa usjevima, a neizravno se troi 70 posto svjee vode, rekao je von Weizsaecker iz Bruxellesa. Sve ti ide na utrb siromanih zemalja. Izvjee "Utjecaj potronje i proizvodnje na okoli : prioritetni proizvodi i materijali", objavljen je i u Europskoj komisiji u Bruxellesu. U studiji je jasno da se meso koristi vie nego ostali prehrambeni proizvodi, pa je logino da se iz gnojiva emitira daleko vie CO2 nego pri proizvodnji vegetarijanske prehrane. Studija takoer pokazuje kako bogate zemlje kao to su Japan, SAD i drave Europske unije "izvoze" veliki dio svojeg utjecaja na okoli, odnosno zagaenja i devastiranja. Tako je nastala spirala destruktivne su-ovisnost: Kina podie emisije CO2 krenjem uma i razvojem svih industrija, a izravne posljedice izvoze se u Sjevernu Ameriku i Europu kroz robu iroke potronje. "Obzirom na ovu injenicu, moda trenutni nain strukturiranja sporazuma o smanjenju emisije CO2 nije vie aktuelan," rekao je Ashok Khosla, supredsjedatelj panela i predsjednik World Conservation Union (IUCN).

Ona je istakla da e na slijedeoj sjednici Skuptine grada biti usvojena i odluka o kaznenim mjerama, tako da je realno oekivati da se, od 1. studenog ove godine odluka o zabrani upotrebe plastinih kesa primjenjuje u potpunosti. Prema podacima anketiranja, vie od 90 posto stanovnika opine Vranje podrava ovu odluku i spremni su je u praksi primjenjivati tako to e od danas koristiti biorazgradive kese ili platnene torbe. A Vlada Srbije uskoro e usvojiti Uredbu o subvenciji proizvoaima kesa koje manje zagauju ivotnu sredinu. Prema toj uredbi, svaki proizvoa razgradivih kesa dobio bi subvenciju od 67 eura po toni. Oko 47 eura po toni dobivali bi proizvoai kesa koje su deblje od 20 mikrona i koje su pogodne za viestruku upotrebu. Bojan uri, dravni sekretar u Ministarstvu ivotne sredine i prostornog planiranja izjavio je za medije kako e u Srbiji biti zabranjena proizvodnja i uvoz pretankih polietilenskih kesa. Umjesto njih koristit e se plastine kese za viekratnu upotrebu, kao i biorazgradive. "Kese, koje su najee u upotrebi i koje dobijamo besplatno na pijacama ili u trgovinama najopasnije su, jer su pretanke i samo za jednokratnu upotrebu. A, potrebno je da se skupi na milione njih da bi se dobila kritina masa pogodna za reciklau", poruio je uri, najavljujui da e se ubudue naplaivati kazne za upotrebu polietilenskih kesa. Taj novac e se slijevati u fond iz koga e se subven13

nezavisni magazin za okoli

M AARI SUSPENDIRALI DOZVOLU ZA H OLCIMOV

KAMENOLOM
Izvor: MTI
Maarski nacionalni inspektorat za zatitu okolia, prirode i voda opozvao je okolinu dozvolu tvrtki Holcim Hungaria Zrt- maarske jedinice vicarske Holcim cement korporacije, a koju su im Maari odobrili za proirenje na 90 hektara kamenoloma vapnenca u sjevernoj Maarskoj., graanskog okolia organizacije alio da je odluka o dodjeli dozvole informirani MTI u srijedu naveer. Holcim Hungaria planira trostruko opveanje kapaciteta na kamenolomu do 1,8 milijuna tona godinje kako bi se osigurala sirovina potrebna za proirenje tvrtke prema tvornice cementa. Dunosnici Holcim Hungaria izjavili su medijima da tvrtka jo uvijek razmilja kako i to dalje, obzirom na potrebe proirenja tvornice cementa u Nyergesjfalu, uz Dunav u sjevernoj Maarskoj, a nakon odluke da se ukine odluka o proirenju kamenoloma.

EUROPA

I SVIJET

TEAM RAFTING DRAVA - MURA

TKO SMO? mladi iskusni zaljubljenici u prirodu i avanturu TO RADIMO? veslamo u rafting amcima odlino smo osposobljeni, obrazovani i licencirani vodii i skiperi posjedujemo sve potrebne dozvole za rafting turizam Murom i Dravom do ua u Dunav promoviramo rijeke Dravu i Muru TO NUDIMO? -programe izleta za pustolove -program izleta za obitelji s djecom - vonju u profesionalnim GUMAR rafting amcima kapaciteta do 10 osoba koji su opremljeni s prslucima,
14

OGLAS

bavama za fotoaparate, mobitle, kamere, dokumente i slino KADA ORGANIZIRAMO RAFTING? -od01. travnja do 01. listopada -za ljubitelje ekstremnihavantura tijekom cijele godine POSEBNA PONUDA: - jedanaest (11) dana kanuinga po Dravi od HE Donja Dubrava do Aljmaa (ua Drave u Dunav) CIJENE IDODATNE INFORMACIJE : Denis Cizar, licencirani rafting skiper E-mail: dcizar@gmail.com , Skype: dcizar GSM: +385 (0)98 463 346 (CRO) +386 (0)51 457800 (SLO)

Rujan 2010.

IZ

SVIJETA UDRUGA

Godina 1. broj 12

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog drutva raspisala natjeaje i pozive za iskaz interesa, rokovi za dostavu projektnih prijedloga su 20. rujna i 1. listopada 2010.

Otvorena su dva natjeaja za odobravanje financijskih potpora, dva natjeaja za dodjelu godinjih nagrada te tri poziva za iskaz interesa za inicijalnom suradnjom. Raspisan je natjeaj za projekte demokratizacije i razvoja civilnoga drutva, natjeaj za dodjelu institucionalnih potpora te nagrada "kola - prijatelj zajednice" i "Zajedno za bolje". Pozivi za iskaz interesa za inicijalnom suradnjom otvoreni su za prijavu projekata istraivanja razvoja civilnoga drutva, neprofitnih medijskih projekata te projekata meunarodne razvojne pomoi.
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi objavilo je natjeaje i pozive na suradnju za udruge za 2010. godinu u podruju zdravstva, socijalne skrbi, ovisnosti, razvoja i irenja mree socijalnih usluga, te podruje osoba s invaliditetom i to iz sredstava dravnog prorauna i lutrijskih sredstava.

11/02), ije je primarno djelovanje usmjereno na podruje zatite okolia, energetsku uinkovitost i koritenje obnovljivih izvora energije. Rok za dostavu natjeajne dokumentacije je 16. rujna 2010. Detaljne informacije na
http://www.fzoeu.hr/hrv/index.asp

Fond "Viegrad" - Natjeaj za male/standardne financijske potpore

Objavljen je natjeaj u sklopu International Viegrad Fund za male, odnosno standardne financijske potpore. U okviru ovog natjeaja mogu se prijaviti projekti u sljedeih est kategorija: kulturna suradnja, znanstvena razmjena i istraivanje, obrazovanje, razmjena mladih, prekogranina suradnja ili promicanje turizma, dok podruja djelovanja mogu biti primjerice ekologija, socijalna pitanja, sport i slobodno vrijeme, mediji, itd. Vie o natjeaju na
http://visegradfund.org/grants/

Rok prijave za jednokratne potpore je do 15. studenoga 2010. Detaljne informacije, kao i cjeloviti tekst natjeaja te upute za prijavu projekata/programa ukljuujui obrasce moete preuzeti
http://www.mzss.hr/hr/natjecaji/natjecaji_za_udruge/natjecaj_za_udruge_2010

Trajni godinji poziv za iskaz interesa za sudjelovanje u studijskim posjetama u sklopu programa People to People (P2P) za 2010.

Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost objavio je Natjeaj za koritenje sredstava Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost radi financiranja projekata organizacija civilnoga drutva (udruga) u podruju zatite okolia, energetske uinkovitosti i koritenja obnovljivih izvora energije.

Temeljem ovog Natjeaja Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost za pojedini projekt odobrava sredstva donacije u iznosu od 10.000,00 do 80.000,00 kuna, ovisno o vrijednosti projekta i uincima koji se postiu u podruju zatite okolia, energetske uinkovitosti i koritenja obnovljivih izvora energije. Pravo na prijavu imaju udruge registrirane prema Zakonu o udrugama (NN 88/01,

U prosincu 2010. Europska komisija pripremila je okvirni plan provedbe aktivnosti u sklopu programa Ljudi ljudima za studijska putovanja u 2010. Ovim pozivamo organizacije civilnog drutva da se to vie ukljuuju u aktivnosti u okviru navedenog Programa. Informacije o svakom pojedinom posjetu objavljujemo na stranicama Ureda ukljuujui poziv za iskaz interesa i Upute za sudionike. Za organizaciju studijskog posjeta odgovorni su prvenstveno Europska komisija (Bruxelles), Delegacija Europske unije, te TACSO tim u Hrvatskoj i Ured za udruge VRH. Okvirni program aktivnosti za godinu 2010. moete preuzeti
http://ec.europa.eu/enlargement/taiex/p2p/plannin g_en.htm

a o pokrivanju trokova sudjelovanja u studijskim posjetama proitajte u Uputama za sudionike i sudionice:

http://uzuvrh.hr/vijest.aspx?pageID=20&newsID= 1086

nezavisni magazin za okoli

15

O BJ AVE

Od 09. do 12. rujna 2010.g. odrava se permakulturna konvergencija, na Vukomeriu ( 11. i 12. rujna), a otavaranje dogaanja je 9. rujna s poetkom u 19 sati , u prostorijama Zelene akcije u Frankopanskoj 1, Zagreb, kada e se odrati promocija knjiice 10.000 STABALA ponuda za praktino rjeenje klimatskog problema, autora Tonya Andersena. Deatljne informacije o Danima permakulture u Hrvatskoj i mogunosti sudjelovanja proitajte na http://pikaiprijatelji.com/site/modules/news/article.php?storyid=79.

DANI PERMAKULTURE U H RVATSKOJ

putuju 'pametnije' pjeice, biciklom ili javnim prijevozom. Tako e doprinijeti ne samo svojem zdravlju i dobrobiti, nego i zatiti okolia i kakvoi ivota u gradovima, pomaui da svi zajedno ivimo 'kvalitetnije'. Tema 'Putuj pametnije, ivi kvalitetnije' predstavlja svojevrsni poziv za buenje lokalnim vlastima kako bi pomnije razmotrile utjecaj prometne politike na svakodnevni ivot i kvalitetu ivota i poduzele odgovarajue mjere. Vie o aktivnostima u Hrvatskoj na

http://www.mobilityweek.eu/cities/participants. php?country=Croatia&id_country=HR

I ZLOBA BIODIVERSITY IS LIFE, B IODIVERSITY IS OUR LIFE

Slubeno otvorenje izlobe Biodiversity is life, Biodiversity is our life otvara se 6. rujna, u Botanical Museumu u Copenhagenu. UN je proglasi ovu , 2010.godinu meunarodnom godinom bioloke raznolikosti, te je ova izloba posveena tomu. Izloba je otvorena do 24. listopada, a partneri u organizaciji su Global Biodiversity Information Facility (GBIF), the European Environment Agency i ambasada Francuske u Danskoj, u suradnji sa Natural History Museum of Denmark, Copenhagen University i Danish National Commission UNESCO.

EUROPSKI TJEDAN
KRETANJA
Europski tjedan kretanja je manifestacija posveena odrivoj mobilnosti koja se uz financijsku i politiku potporu Europske komisije od 2002. godine odrava u razdoblju od 16. do 22. rujna. Tri su organizacije, Eurocities, Energy Cities i Climate Alliance, koje imaju kljunu ulogu u koordinaciji aktivnosti i promociji itave manifestacije. Ovogodi nje izdanje Europskog tjedna kretanja ima za cilj to vei broj europljana koji ive u urbanim sredinama osvijestiti da
16

KONFERENCIJA T HINK EUROPEAN , ACT REGIONAL!

Misli europski-djeluj regionalno, radni je naziv dvodnevne konferencije organizirane od strane Komiteta za regije EU , koja e se odrati 13. i 14. rujna 2010.g. u Brusselsu. Glavna tema konferencije je energija, od proizvodnje i trita do odrivosti i obnovljivosti.

Rujan 2010.

EUROPI PRIJETI ZAHLAENJE

Vjesnik, prosinac 2005.
Zbog globalnog zatopljenja, uzrokovanog emisijama fosilnih goriva i velikim koncentracijama ugljinog dioksida i drugih staklenikih plinova u atmosferi, moglo bi na podruju sjevernog Atlantika doi do slabljenja razlike u temperaturi zraka izmeu podruja bliih Sjevernom polu i onih bliih Ekvatoru. Budui da brzina vjetra ovisi o tim razlikama, smanjenje temperaturnih razlika dovelo bi do slabljenja zapadnih vjetrova. To bi pak moglo dovesti do slabljenja Golfske struje koja ublaava klimatske prilike u zapadnoj i sjevernoj Europi. A to bi, u tim dijelovima Europe, moglo uvjetovati zahlaenje zimi. Na globalnoj razini javlja se zatopljenje, no u regionalnim podrujima zbog takvih i slinih efekata moe doi do zahlaenja. Zbog globalnog zatopljenja topi se led na polovima, pa bi u Atlantiku moglo doi do smanjenja saliniteta, a to bi, uz slabljenje zapadnih vjetrova, takoer moglo utjecati na slabljenje Golfske struje. Dakle direktne posljedice globalnog zatopljenja mogle bi biti slabljenje zapadnog vjetra i topljenje leda na polovima i time smanjenje slanosti oceana. Indirektne su - slabljenje Golfske struje u sjevernom Atlantiku i smanjenje temperature zimi u zapadnoj i sjevernoj Europi. Ispriao nam je to dr. Kreo Pandi, pomonik ravnatelja Dravnog hidrometeorolokog zavoda iz Slube za opu meteorologiju. Povod za Vjesnikov razgovor s njime otkrie je znanstvenika britanskog Nacionalnog centra za oceanografiju u Southamptonu, objavljeno u najnovijem broju asopisa Nature. Usporeujui podatke mjerenja obavljenih 1957., 1981., 1992. i 1998. s prologodinjima, britanski znanstvenici su utvrdili da se jaina hladnog toka Golfske struje koji se vraa iz arktikih predjela smanjila od 1992. za 30 posto. U istom vremenu je topli krak struje, koji se grana prema Africi, ojaao za 30 posto. Ako bi poremeaj bio trajan, to bi ve unutar jednog desetljea dovelo do pada temperature od jednog stupnja Celzijusa u zapadnoj i sjevernoj Europi. Znanstvenici ne iskljuuju da je u godinama kada su obavljena mjerenja bilo nekih prirodnih varijacija, pa napominju da su potreban daljnja istraivanja. No, kompjutorski modeli klime ve neko vrijeme predviaju da se Golfska struja u sjevernom Atlantiku moe usporiti. U dijelu sjevernog Atlantika, koji gravitira zapadnoj i sjevernoj Europi, mogue je i sniavanje temperature oceana zbog slabljenja Golfske struje koja donosi topliju vodenu masu iz Meksikog zaljeva. Slabljenje Golfske struje manifestiralo bi se i na druga oceanska gibanja, a dakako i na ivi svijet Atlantika. Golfska struja, koja je veim dijelom posljedica zapadnih i junih vjetrova, pridonosi da je klima blaa u zapadnoj i sjevernoj Europi, pa ak i u unutranjosti Europe gdje se njezin utjecaj osjea preko tih vjetrova. Tijekom zime ti su vjetrovi, naime, najtopliji na podruju Europe, jer dolaze s relativno toplog oceana. Blag utjecaj Golfske struje, to jest zapadnih vjetrova, postoji zimi i u istonoj i jugoistonoj Europi, dakle i u Hrvatskoj. A kada bi zapadni vjetrovi oslabili, moglo bi se i u tim dijelovima Europe zimi osjetiti zahlaenje, ali ne znatno. No ti bi efekti mogli biti poniteni globalnim zatopljenjem, objanjava Pandi. U istonoj i jugoistonoj Europi te bi promjene mogle utjecati na atmosfersku cirkulaciju, to jest uhodani ritam prolaska atmosferskih poremeaja (ciklona, anticiklona) mogao bi biti izmijenjen. Jedna od posljedica toga mogla bi biti preraspodjela oborina i tijekom godine i prostorno. Naime, kod slabljenja zapadnih vjetrova moglo bi se dogoditi da je atmosferskih poremeaja manje, ali kada bi se pojavili bili bi dugotrajniji pa bi se mogla produljiti kina i suna razdoblja, navodi Pandi. Kompjutorski modeli, istie, ne mogu precizno proraunati to bi se zaista dogodilo, no daju neke od mogunosti uz odreena pojednostavljenja stvarnih procesa u sustavu Zemlja - atmosfera. Unatrag pet do est godina poeli su se kombinirati atmosferski s oceanografskim cirkula-

VJESTI

IZ POVIJESTI

Godina 1. broj 12

cijskim modelima za dobivanje prognoza vremena i klime. Jednim od takvih modela dobio se i scenarij o moguim promjenama u jaini Golfske struje, vjetra i temperature zraka u zapadnoj i sjevernoj Europi. Prema kompjutorskim modelima, koje su napravili britanski znanstvenici, kad bi Golfska struja prestala cirkulirati, prosjena temperatura u zapadnoj i sjevernoj Europi pala bi za etiri do est stupnjeva Celzija. No, znanstvenici dre kako je nevjerojatno da bi ona sasvim prestala cirkulirati. Kompjutorski modeli klime ve neko vrijeme predviaju da se Golfska struja u sjevernom Atlantiku moe usporiti, slino kao u filmu Dan poslije sutra. Taj film znanstvenici otpisuju kao istu fantaziju, jer ne misle da je mogue tako naglo klimatsko zahlaenje kakvo je u njemu prikazano. Pad prosjene temperature za etiri do est stupnjeva Prema kompjutorskim modelima, koje su napravili britanski znanstvenici, kad bi Golfska struja prestala cirkulirati, prosjena temperatura u zapadnoj i sjevernoj Europi pala bi za etiri do est stupnjeva Celzijusa. No, znanstvenici dre kako je nevjerojatno da bi ona sasvim prestala cirkulirati.

Index.hr ,petak, 11.4.2003

Zelena ljevica Hrvatske izrazila je ogorenje Vladinom odlukom da kroz dopune Pomorskog zakona predloi ukidanje zabrane uplovljavanja u hrvatsko more i luke stranim brodovima na nuklearni pogon ili s nuklearnim orujem. Zelena ljevica stoga u priopenju poziva klubove zastupnika u Hrvatskom saboru da odbace taj prijedlog. "Protivimo se nuklearnom oruju i ulasku Hrvatske u NATO, vojni savez koji je potinjen interesima jedne velesile", kae se u priopenju i dodaje da amerika Vlada ne izraava interese amerikih graana nego imperijalistike interese krupnog kapitala.

nezavisni magazin za okoli

17

18