Izdavai: Direkcija za Javne nabavke Komisija za kontrolu postupka javnh nabavki Za izdavaa: Mersad Mujevi Marko Lazarevi Autori:

Katarina Radovi Ivan Krkelji Dizajn korice: Andrej Minevski Priprema i tampa: tamparija OBOD ad Cetinje Tira: 500

Katarina Radovi Ivan Krkelji

ZAKON O JAVNIM NABAVKAMA SA KOMENTAROM

Podgorica, 2008

UVODNA RIJE Zakonodavstvo u oblasti javnih nabavki, institucije, kao i pravna praksa javnih nabavki, nedovoljno su prisutni na naoj strunoj i javnoj sceni. Javnost, dostupnost i otvorenost je neophodno obiljeje javne nabavke, to otvara mogunost javnog nadzora, pa i kontrole ove djelatnosti. U Evropskoj uniji, kao i u drugim razvijenim zemljama, ova pravna disciplina biljei izuzetnu panju javnosti, ubrzanu normativizaciju, razvoj pravne prakse i drutvenu brigu. Javne nabavke su dio sistema zatite trinih zakona i sloboda, a u krajnjem, slobode trinog nadmetanja. Vano je naglasiti da javne nabavke, kao normirani postupak troenja javnih sredstava, postaju dio zajednike strategije Evrope. Ovo svjedoi o njihovoj snazi i znaaju. Javne nabavke su, takoe, dio antikorupcijskog poretka, koji ne poznaje granice, i u zatitnoj funkciji su transnacionalne. Ogromna je koliina i ekonomski znaaj javnih sredstava koji se troe putem javnih nabavki i koja se vraaju u privatni sektor, to dodatno obavezuje na zakonitost u postupanju. Danas je u Crnoj Gori, sistem javnih nabavki, u zakonodavnom smislu, u najveoj mjeri usaglaen sa zahtjevima Evropske unije, o emu svjedoe pozitivne ocjene relevantnih meunarodnih institucija. Takoe, uspostavljen je institucionalni okvir koji ine Direkcija za javne nabavke i Komisija za kontrolu postupka javnih nabavki. Meutim, evidentno je da postoji potreba za daljim, kontinuiranim obuavanjem i osposobljavanjem svih subjekata, koji na direktan ili indirektan nain, uestvuju u postupcima javnih nabavki, a posebno dravnih slubenika, koji poslove javnih nabavki vre kao slubenici za javne nabavke i lanovi komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda.

Treba imati u vidu da se, na evropskom putu Crne Gore, javne nabavke nalaze na vrhu prioriteta, pa otuda i potreba za jaanjem znanja i vjetina zaposlenih u dravnoj upravi o javnim nabavkama. U tu svrhu je i pripremljen ovaj komentar. Ocjenjujui da e ovaj komentar, svojom vrijednou i kvalitetom, znaajno doprinijeti pravilnoj primjeni Zakona o javnim nabavkama, najtoplije ga preporuujemo svim obveznicima primjene Zakona, kao i svim privrednim drutvima koja se javljaju kao ponuai u postupcima javnih nabavki. Mersad Mujevi Direktor Direkcije za javne nabavke Marko Lazarevi Predsjednik Komisije za kontrolu postupka javnih nabavki

ZAKON O JAVNIM NABAVKAMA (Sl. list RCG, br. 46/06 od 21.07.2006) sa komentarom I. OSNOVNE ODREDBE Predmet Zakona

lan 1 Ovim zakonom se ureuju: uslovi, nain i postupak nabavke roba i usluga i ustupanja izvoenja radova u sluajevima kada su naruioci nabavki obveznici odreeni ovim zakonom; nadlenosti organa uprave za poslove javnih nabavki; kontrola zakonitosti postupaka javne nabavke i zatita prava uesnika u postupku javne nabavke; nain voenja statistikih podataka o javnim nabavkama i druga pitanja od znaaja za javne nabavke. Ovom odredbom Zakona se, u skladu sa usvojenom i ustaljenom praksom, pri izradi normativnih akata u Crnoj Gori, navodi okvirni sadraj Zakona i nabrajaju se pitanja koja se ureuju tekstom Zakona. Ova odredba, po svom sadraju, terminologiji i svojstvima, nema karakter norme, jer ne propisuje nikakva prava i obaveze za subjekte na koje se Zakon odnosi, pa njeno unoenje u tekst Zakona ni u emu ne upotpunjava sadraj samog Zakona. Ipak, ovom odredbom se ostvaruje opravdana svrha i racionalni

cilj, koji omoguava korisniku, odnosno itaocu Zakona, da dobije odreeni, dodue letimian uvid u sadraj Zakona i opredijeli zadovoljenje njegove zainteresovanosti za pojedina poglavlja Zakona, prema redosljedu koji se navodi u ovom lanu. Imajui u vidu sadraj pitanja koja su predmet ureenja ovog Zakona, zakonodavac se opredijelio da se, u ovom lanu, po svom znaaju i odgovarajuoj hronologiji ureenja, istaknu sljedea pitanja: -uslovi, nain i postupak nabavke roba, usluga i ustupanja izvoenja radova, -nadlenosti organa uprave za poslove javnih nabavki -kontrola zakonitosti postupka javnih nabavki i zatita prava uesnika u postupku javne nabavke i -nain voenja statistikih podataka o javnim nabavkama. Sva ostala pitanja, koja se ureuju ovim Zakonom, su manjeg znaaja i nijesu, kao takva, mogla biti izriito pomenuta u ovom lanu, ve se definiu kao druga pitanja od znaaja za javne nabavke. Obveznici primjene zakona lan 2 Nabavku roba i usluga i ustupanje izvoenja radova, po ovom zakonu, obavezni su da sprovode: 1) dravni organi, organi dravne uprave, organizacije, ustanove i drugi korisnici sredstava budeta Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Republika) i drugih javnih sredstava; 2) organi lokalne samouprave, organi lokalne uprave i organizacije i ustanove koje su korisnici sredstava budeta jedinice lokalne samouprave i drugih javnih sredstava; 3) organizacije za obavezno socijalno osiguranje, obrazovane u skladu sa zakonima koji ureuju ove vrste osiguranja; 4) preduzea i druga pravna lica u kojima Republika ili jedinica lokalne samouprave ili drugi obveznici ovog zakona posjeduju vie od 50% akcija ili udjela u vlasnitvu ili koja imaju vie od polovine lanova u organu upravljanja, a koja obavljaju djelatnost od javnog interesa i nemaju industrijski ili komercijalni karakter; 5) pravna lica koja za javnu nabavku koriste sredstva koja je, kao subvenciju ili garanciju, obezbijedila Republika ili jedinica lokalne samouprave ili drugi obveznik primjene ovog zakona.

Organ uprave nadlean za poslove javnih nabavki priprema i objavljuje listu obveznika primjene ovog zakona. Lista obveznika primjene zakona iz stava 2. ovog lana aurira se najkasnije do 31. decembra svake godine. Ovim lanom odreeni su obveznici primjene Zakona o javnim nabavkama, koji su duni da nabavku roba, usluga i ustupanje izvoenja radova, sprovode po postupcima predvienim ovim Zakonom. To su kogentne zakonske odredbe i subjekti koji su navedeni u ovom lanu moraju javne nabavke sprovoditi iskljuivo i u skladu sa pravilima propisanim ovim Zakonom. Evidentno odstupanje u korienju sredstava podlono je odgovara juim sankcijama i odgovornostima, ureena ovim i drugim zakonima, kojima se ureuje poslovanje i rad tih subjekata. Ovom odredbom se subjekti javnog prava koji u svom radu koriste budetska i druga javna sredstva obavezuju da troenje tih sredstava za javne nabavke upo dobe precizno utvrenom postupku i pravilima, radi obezbjeivanja zakonitog i djelotvornog troenja javnih sredstava i podsticanja slobodnog trinog nadme tanja i sprjeavanja diskriminacije uesnika u tom postupku. Iznos sredstava koja se koriste putem javnih nabavki je izuzetno veliki, to je zahtijevalo precizno odreivanje obveznika primjene ovog zakona. Meutim, imajui u vidu da su javne nabavke, kao posebna kategorija u Crnoj Gori, relativno nove, moe se konstatovati da, jo uvijek nije u dovoljnoj mjeri, kod subjekata javnog prava, razvijena svijest o obavezi troenja sredstava po pravilima javnih nabavki. Naprotiv, elja da se eventualno pojedini subjekti izuzmu od primjene zakona, je jako prisutna, to upuuje na ranije zaivjele navike da se troenje javnih sredstava ostvaruje po principima, koji su suprotni od onih na kojima se zasniva Zakon o javnim nabavkama. Dakle, razvoj svijesti o obavezi troenja javnih sredstava na nain predvien ovim Zakonom je prioritetna kategorija, na kojoj treba da rade svi dravni organi koji vre kontrolu utroka budetskih i drugih javnih sredstava. Dosadanja praksa organa i tijela, koji rade na zatiti prava uesnika u postupcima javnih nabavki, ukazuju na este pojave nazadovoljstva pojedinih obveznika primjene Zakona o javnim nabavkama, koji bi, po funkcijama koje vre, morali da pokau vie razumijevanja za institut javnih nabavki i rad organa koji sprovode zatitu prava uesnika u postupcima javnih nabavki, a ne da proizvoljnim ocjenama i konstatacijama, koje se plasiraju preko sredstava javnog informisanja, pokuavaju zadrati dosadanje, neutemeljene pozicije u troenju javnih sredstava.

Inae, sama odredba lana 2. Zakona, kojom se odreuje krug obveznika primjene Zakona je dovoljno jasna i svaki od tih obveznika moe, tumaei tu odredbu, uoiti svoju poziciju u sprovoenju odredbi Zakona. Meutim, zakonodavac je, ipak, da ne bi bilo dileme i neizvijesnosti, predvidio da Organ uprave nadlean za poslove javne nabavke - Direkcija za javne nabavke priprema, objavljuje i aurira listu obveznika primjene Zakona o javnim nabavkama. Lista obveznika ukljuuje ministarstva, organe dravne uprave, organe lokalne samouprave, javna preduzea i javne ustanove, kao i subjekte u oblasti sektora komunalnih usluga vodoprivrede, energetike, potanske djelatnosti, eljeznice i dr. Lista obveznika primjene Zakona o javnim nabavkama aurira se najkasnije do 31. decembra svake godine. Pri tome, treba imati u vidu da ukoliko neki od obveznika nije na listi Direkcije za javne nabavke, a ispunjava uslove utvrene lanom 2. Zakona, obavezan je da nabavku roba, usluga i ustupanje izvoenja radova, sprovode po postupcima utvrenim ovim Zakonom. Ovo iz razloga, to status obveznika dobija, ispunjavanjem uslova propisanih Zakonom, a ne u zavisnosti od toga da li se nalazi na listi obveznika. U tom kontekstu, vano je napomenuti da je na nivou EU veoma bogata sudska praksa Evropskog suda pravde u vezi sa tumaenjem koja su preduzea obuhvaena evropskim direktivama o javnim nabavkama (Direktiva za dravni sektor, 2004/18 i Direktiva za javna preduzea, 2004/17). Generalno govorei, iz sudske prakse Evropskog suda pravde, moe se vidjeti da se ira kategorija naruioca (to ukljuuje pored dravnih, regionalnih i lokalnih vlasti takoe i tijela koja su regulisana javnim pravom ova posljednja moraju uvijek imati status pravnog lica pored ostalih uslova koje treba da ispune) mora tumaiti funkcionalno. U predmetu Arnhem (Case C-360/96 Gemeente Arnhem and Gemeente Rheden v BFI Holding BV [1998] E.C.R. I-6821), koji se odnosio na tijela obuhvaena javnim pravom, Evropskom sudu pravde je postavljeno pitanje da li predstavlja ikakvu razliku to to su nadlenosti zbog kojih je dotini naruilac osnovan, utvrene zakonom u formalnom smislu, administrativnom uredbom ili upravnim aktom i slino. Sud je naglasio da, s obzirom na potrebu da se izraz naruilac tumai funkcionalno, ne treba praviti razliku pozivanjem na zakonsku formu uredbi na osnovu kojih je taj subjekat osnovan i navoenje potreba koje on treba da ispuni (vidjeti naroito stav 62. dotine sudske odluke). U predmetu Connemara (Case C-306/97 Connemara Machine Turf v Coillte Teoranta [1998] E.C.R. I-8761), Evropski sud pravde je smatrao da nije bilo

zakonske odredbe kojom se izriito predvia dravna kontrola nad dodjelom ugovora o javnim nabavkama za Coillte Teoranta (naruilac), drava bi mogla da vri takvu kontrolu barem indirektno. Ustvari, drava je osnovala Coillte Teoranta i povjerila joj konkretne dunosti. Drava je takoe imala ovlaenja da imenuje najvie rukovodioce u Coillte Teoranta. Takoe, ministarsko ovlaenje da daje naloge Coillte Teoranta, a naroito da zahtijeva da taj organ potuje dravnu politiku o umarstvu i da prui navedene usluge, odnosno obezbijedi objekte, kao i ovlaenja tog ministra i ministra finansija za finansijske stvari, davale su dravi mogunost da kontrolie ekonomske aktivnosti Coillte Teorantas. Sljedstveno tome i s obzirom na funkcionalno tumaenje izraza naruilac, Coillte Teoranta treba da se smatra naruiocem koji je obuhvaen prvobitnom direktivom o javnim nabavkama (vidjeti naroito stavove 31.-33. i stav 36. date presude po pitanju funkcionalnog tumaenje izraza naruilac, pogledati takoe predmet C-237/99 Commission of the European Communities v French Republic [2001] E.C.R. 939, para 43.). Sluajevi izuzea od primjene zakona Ovaj zakon ne primjenjuju se: 1) na nabavke oruja, municije i drugih materijala neophodnih za odbranu i bezbjednost Republike, a koje su zakonom i drugim pro pisom proglaene kao povjerljive i ija realizacija mora biti praena posebnim mjerama bezbijednosti; 2) na nabavke koje se vre po osnovu meunarodnog sporazuma ili ugovora zakljuenog izmeu Republike i jedne ili vie drava i meunarodnih organizacija, a koje se odnose: a) na isporuke roba, pruanje usluga, izvoenje radova, kojim je predviena zajednika primjena ili realizacija projekta od strane drava potpisnica; b) na stacioniranje i razmjetaj vojnih snaga; v) javne nabavke koje se sprovode po osnovu posebnog postupka meunarodne organizacije. 3) na nabavke: a) sticanja, razvoja, produkcije ili koprodukcije programskog mate rijala, namijenjenog radio-televizijskom emitovanju i ugovore za dodjelu frekfencija radio-televizijskog emitovanja; b) usluga arbitrae i mirenja i notarskih usluga, izuzev usluga iz Ane ksa I koji je sastavni dio ovog zakona; lan 3

v) finansijskih usluga u vezi sa izdavanjem, prodajom, kupovinom ili prenosom vrijednosnih papira ili drugih finansijskih instrumenata, posebno transakcija naruioca, sa ciljem prikupljanja novca i kapitala i usluga Centralne banke Crne Gore; g) usluga vezanih za zapoljavanje. Ovaj zakon se nee primjenjivati na postupak izdavanja koncesija i priva tizacije privrede, kao i na prodaju i davanje u zakup zemljita, postojeih zgrada ili druge nepokretne imovine ili prava koja iz njih proistiu, a koje vre obveznici primjene ovog zakona. Zakonom su, u skladu sa Direktivom 2004/18, utvreni sluajevi u kojima se u postupcima nabavki roba, usluga i radova, od strane obveznika primjene Zakona, ne primjenjuje Zakon o javnim nabavkama. Pravilo je da se izuzeci od primjene Zakona o javnim nabavkama tumae veoma restriktivno, u kom sluaju je naruilac obavezan da se, u sluaju kada smatra da za neku javnu nabavku ne treba da primjeni Zakon, obrati Komisiji za kontrolu postupka javnih nabavki, sa zahtjevom za zauzimanje pravnog stanovita, u cilju pravilne primjene Zakona. Treba primijetiti da je na nivou EU, Evropski sud pravde konzinstentno inio jasnim to da se derogacija od pravila iji je cilj da se obezbijedi efektivnost prava dodijeljenih na osnovu Ugovora o osnivanju Evropske zajednice moraju tumaiti striktno (vidjeti npr. Case C-324/93 Evans Medical And Macfarlan Smith, [1995] E.C.R. I-563, para 48, Cases C-20/01 and C-28/01 Commission v Germany [2003] ECR I-3609, para 58). Tako se Zakon ne primjenjuje: 1) na nabavke oruja, municije i drugih materijala neophodnih za odbranu i bezbjednost Crne Gore, a koje su zakonom i drugim propisom proglaene kao povjerljive i ija realizacija se prati posebnim mjerama bezbijednosti. Ovaj izuzetak poznaju sve zemlje Evropske Unije i ustanovljen je u cilju obezbjeivanja povjerljivosti nabavki, koje se odnose na bezbjednost i odbranu zemlje. U ovom sluaju radi se iskljuivo o nabavci oruja, municije i drugih materijala, koji su potrebni za odbranu Crne Gore i bezbjednost Crne Gore, to znai da se odnose na oblast odbrane, koju ureuju posebni propisi o odbrani, kao i bezbijednost, koju ureuju posebni propisi koji se odnose na javnu i dravnu bezbijednost. Ove nabavke su Zakonom, odnosno propisom donijetim na osnovu zakona proglaene povjerljivim (tajnim), pri emu se postupak tih nabavki

sprovodi uz posebne mjere bezbjednosti, odreene tim zakonima, odnosno propisima. Pri tom, propisima koji se odnose na vrenje poslova policije, dravne bezbijednosti i odbrane odreene su vrste nabavki, na koje se ne primjenjuje Zakon o javnim nabavkama Zakon o policiji (lan 97.) i Zakon o agenciji za nacionalnu bezbijednost(lan 3. stav 1. taka 1.). Konkretno, to se tie javnih nabavki u oblasti odbrane u kontekstu EU, treba primijetiti da je specifian karakter odbrambenog sektora priznat jo od osnivanja Evropske zajednice kroz sistem izuzea koji je uspostavljen lanom 296. Ugovora o osnivanju EZ. U direktivi 2004/18 se navodi da se pravila Zajednice o javnim nabavkama odnose na ugovore koji se dodjeljuju u oblasti odbrane, uz primjenu sistema izuzea koji je definisan u lanu 296. Ugovora o osnivanju EZ. Prema lanu 296. (1) (b) Ugovora o osnivanju EZ Svaka drava lanica moe da preduzme one mjere koje smatra neophodnim za zatitu sutinskih interesa svoje bezbjednosti koji su povezani sa proizvodnjom ili trgovinom orujem, municijom i ratnim materijalima Lista tih proizvoda ukljuena je u Odluku Savjeta od 15. aprila 1958. godine, a to su: 1. Prenosivo i automatsko oruje, kao to su puke, karabini, revolveri, pitolji, poluautomatske puke i automatske osim oruja za lov, pitolja i ostalog nisko kalibarskog oruja kalibra ispod 7mm. 2. Artiljerija, i oruje koje izbacuje dim, gas i plamen kao to su: (a) top, artiljerijsko oruje, protivtenkovske puke, ureaji za lansiranje raketa, bacai plamena; (b) vojne puke koje izbacuju dim i gas. 3. Municija za oruje pod 1. i 2. 4. Bombe, torpeda, rakete i navoeni projektili: (a) bombe, torpeda, granate, ukljuujui dimne granate, dimne bombe, rakete, mine, navoeni projektili, podvodne granate, zapaljive bombe; (b) vojni aparati i komponente specijalno projektovani za baratanje, sklapanje, rasklapanje, ispaljivanje ili detekciju stavki navedenih pod (a). 5. Vojna oprema za kontrolu ispaljivanja: (a) kompjuteri za ispaljivanje i sistemi navoenja u ureajima za infracrveno i drugo nono navoenje; (b) telemetri, indikatori pozicije, visinometri;

(c) komponente za elektronsko praenje, giroskopske, optike i akustike; (d) durbini, periskopi za opremu koja je navedena na ovom spisku. 6. Tenkovi i specijalna borbena vozila: (a) tenkovi; (b) vojna vozila, sa orujem ili oklopna, ukljuujui amfibna vozila; (c) oklopna kola; (d) vojna vozila; (e) vojna vozila sa oklopom tenka; (f) prikolice specijalno predviene za prevoz municije navedene u stavu 3. i 4. 7. Toksini ili radioaktivni agensi: (a) toksini, bioloki ili hemijski agensi i radioaktivni agensi prilagoeni za destruktivne namjene u ratu protiv ljudi, ivotinja ili usjeva; (b) vojni aparati za irenje, detekciju i identifikaciju supstanci iz stava (a); (c) materijal za kontra djelovanje vezano za stav (a). 8. Prah, eksplozivi i teni ili vrsti izazivai: (a) prah i teni ili vrsti izazivai specijalno predvieni i izraeni za upotrebu sa materijalima iz stava 3., 4. i 7.; (b) vojni eksplozivi; (c) zapaljivi ili zamrzavajui agensi za vojnu upotrebu. 9. Ratni brodovi i njihova specijalizovana oprema: (a) ratni brodovi svih vrsta; (b)oprema specijalno projektovana za polaganje, otkrivanje i vaenje mina; (c) podvodni kablovi, 10. Avioni i oprema za vojne namjene. 11. Vojna elektronska oprema.

10

12. Sprecijalne kamere za vojne namjene. 13. Ostala oprema i materijali. 14. Specijalni djelovi i stavke od materijala koji su navedeni na ovoj listi ukoliko su vojnog karaktera. 15. Maine, oprema i artikli predvieni iskljuivo za izuavanje, proizvodnju, testiranje i kontrolu oruja, municije i aparata iskljuivo vojne prirode koji su ukljueni u ovu listu. U lanu 296. (1) (b) takoe stoji da .. te mjere ne treba negativno da utiu na uslove konkurencije na zajednikom tritu kad je rije o proizvodima koji nijesu namijenjeni posebno za vojne svrhe. Na ovaj nain se definie jasna razlika izmeu isto vojnih proizvoda /robe i proizvoda/robe koji, iako se koriste u kontekstu odbrane, nijesu specifino vojni, tzv. proizvodi dvostruke namjene (npr. kompjuteri, hrana, ljekovi koji se mogu koristiti i za civilne i za odbrambene svrhe). Izuzee po l. 296. Ugovora o osnivanju EZ bilo je predmet direktnog interesovanja u predmetu Komisija protiv panije (Case C-414/97 Commission v Spain [1999] E.C.R. I-5585). U ovom vanom predmetu, Evropski sud pravde je zauzeo stav da izuzee nije automatsko, ali da drava lanica moe da ga primijeni samo radi zatite svojih sutinskih interesa bezbjednosti, a da je drava lanica duna da prui dokaze o tome (vidjeti naroito stav 22. dotine presude). Treba primijetiti da je zbog zloupotrebe lana 296. Komisija usvojila: - u decembru 2006, tumaenje o primjeni lana 296. Ugovora u oblasti javnih nabavki za sektor odbrane (COM /2006/779), kojim se pojanjavaju uslovi za primjenu lana 296. - u decembru 2007, predlog za novu direktivu o nabavkama prilagoenu specifinostima sektora odbrane. Direktiva za sektor odbrane primjenjivae se na javne nabavke za vojsku, kao i za odreene nevojne bezbjednosne namjene. 2) na nabavke koje se vre po osnovu meunarodnog sporazuma ili ugovora zakljuenog izmeu Crne Gore i jedne ili vie drava, odnosno Crne Gore i jedne ili vie meunarodnih organizacija.To su nabavke, koje se odnose na: a) na isporuke roba, pruanje usluga, izvoenje radova, kada je tim sporazumom ili ugovorom odreena zajednika primjena, odnosno realizacija projekta izmeu strana potpisnica, b) kada se radi o stacioniranju i razmjetaju vojnih snaga;

11

v) kada su u pitanju nabavke koje se, saglasno sporazumu ili ugovoru, imaju sprovesti po osnovu posebnog postupka meunarodne organizacije (lan 3. stav 1. taka 2.). U ovom sluaju, uslov za izuzee je postojanje meunarodnog sporazuma, kojim je predviena zajednika primjena ili eksploatacija projekta, tj. uee najmanje dvije drave ili Crne Gore i meunarodne organizacije, koje su zakljuile takav sporazum. U vezi sa ovom takom javljaju se mnoge dileme, pa ak i predlozi da se sve nabavke, koje se vre po osnovu kredita odobrenih naruiocima izuzmu od primjene Zakona o javnim nabavkama, i da se na njih primjene pravila Evropske banke za obnovu i razvoj, odnosno pravila Svjetske banke i dr. Navedena mogunost ipak nije prihvatljiva sa stanovita Zakona, pogotovo ako se ima u vidu da se samo dio nabavke finansira iz kredita, dok drugi preostali dio se finansira iz sredstava naruioca. Dakle, ovaj izuzetak treba veoma usko tumaiti. Uslov primjene ove odredbe je izriita odredba u ugovoru ili sporazumu da se nee primjenjivati Zakon o javnim nabavkama. 3) na nabavke: a) sticanja, razvoja, produkcije ili koprodukcije programskog materijala, namijenjenog radio-televizijskom emitovanju i ugovore za dodjelu frekfencija radio-televizijskog emitovanja; b) usluga arbitrae i mirenja i notarskih usluga, izuzev usluga iz Aneksa I koji je sastavni dio ovog zakona; v) finansijskih usluga u vezi sa izdavanjem, prodajom, kupovinom ili prenosom vrijednosnih papira ili drugih finansijskih instrumenata, posebno transakcija naruioca, sa ciljem prikupljanja novca i kapitala i usluga Centralne banke Crne Gore. Pri tome, treba imati u vidu da se vrenje ovih poslova iz take a, b i v ureuje posebnim propisima, g) usluga vezanih za zapoljavanje, koje su ureene propisima o zapoljavanju i radu (lan 3. stav 1. taka 3). Naelni pravni stav o sticanju uslova za izuzee od primjene Zakona, daje, u skladu sa svojim ovlaenjima, Komisija za kontrolu postupka javnih nabavki. Kada je u pitanju sticanje, razvoj, produkcija ili koprodukcija programskog materijala, namijenjenog radio-televizijskom emitovanju, treba imati u vidu da ove odredbe primjenjuje manji broj naruilaca (npr. Radio televizija Crne Gore). Koprodukcija znai da u proizvodnji programa uestvuje vie partnera.

12

Kod produkcije je poznato tzv. davanje na klju, to znai snimljena kaseta. U tom sluaju, potrebno je da se utvrdi da li je naruilac imao namjeru da narui tano odreeni sadraj koji moe da izvede ili snimi bilo ko, ako raspolae odgovarajuim tehnikim i drugim sredstvima ili je proizvod povezan sa autorskim pravima, licencama, posebnom opremom i slino. Predmet javne nabavke vjerovatno i nije izvrna produkcija, koja je povezana sa koprodukcijom, pri kojoj izvrni producent ne ulae svoja sredstva, ve sredstva producenta ili koproducenta. Meutim, izvan tog izuzetka treba ukazati na programske nabavke. Te nabavke predstavljaju kupovinu ili iznajmljivanje kamera, reportanih kola, rasvjete, video-parka, softvera, baza podataka i druge tehnike opreme koja slui neposredno za produkciju programa. U sluaju iznajmljivanja treba odrediti da li se iznajmljuje oprema kao takva ili i radnici kamermani, majstori rasvjete, programski ininjeri i tehniari, vozai i td. Programske nabavke jesu predmet javne nabavke. Usluge arbitrae i mirenja, notarske usluge, finansijske usluge u vezi sa izdavanjem, prodajom, kupovinom ili prenosom vrijednosnih papira ili drugih finansijskih instrumenata, posebno transakcija naruioca, sa ciljem prikupljanja novca i kapitala i usluge Centralne banke Crne Gore su takoe izuzete od primjene Zakona o javnim nabavkama. Kao i u drugim zemljama, i u Crnoj Gori se arbitrani postupak odvija po drugim, posebnim pravilima. Preputanje arbitrai odluke o sporu, sasvim je autonomna odluka ugovornih strana, Zakon, naravno, pravila postupka ne odreuju da o nekom spornom odnosu odluuje samo sud. Arbitri se biraju ili odreuju po unaprijed odreenim ili ad hoc odreenim pravilima, u skladu sa dogovorom. Sama priroda arbitrae, pak, iskljuuje mogunost da stranke za izbor arbitara primjenjuju pravila o javnim nabavkama. Usluge Centralne banke odreene su zakonom i ne moe ih i ne smije obavljati niko drugi. Usluge Centralne banke nijesu podvrgnute trinoj konkurenciji kao druge bankarske usluge. Na usluge koje proizilaze iz propisa o zapoljavanju i radu primjenjuju se propisi o zapoljavanju i radnim odnosima. Saglasno propisima Crne Gore, postupak izdavanja koncesija i privatizacije privrede, kao i prodaja i davanje u zakup zemljita, postojeih zgrada ili druge nepokretne imovine ili prava koja iz njih proistiu, a koje vre obveznici primjene Zakona o javnim nabavkama, ureuju se propisima o koncesijama, privatizaciji privrede i propisima o imovini. Zakonodavac je predvidio da se Zakon nee primjenjivati na postupak izdavanja koncesija i privatizacije privrede, kao i prodaju i davanje u zakup zemljita, postojeih zgrada ili druge nepokretne

13

imovine ili prava koja iz njih proistiu, a koje vre obveznici primjene ovog zakona. Ovo iz razloga, to u tim sluajevima nema troenja sredstava naruioca i zato to su ti postupci ureeni drugim zakonima (Zakon o ueu privatnog sektora u vrenju javnih usluga, Zakon o imovini i dr.). Ovim izriitim odreenjem konano je skinuta dilema koja je postojala dok je bio na snazi raniji Zakona o javnim nabavkama (lan 3. stav 2.). Definicije pojmova lan 4 Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedee znaenje: 1) javna nabavka je skup svih radnji i aktivnosti koje preduzima naruilac u cilju nabavke roba, izvrenja usluga ili izvoenja radova i za koje izdvaja obezbijeena sredstva; 2) ugovor o javnoj nabavci je ugovor zakljuen izmeu naruioca i ponuaa, u pisanoj ili elektronskoj formi, a koji ima za predmet nabavku roba, vrenje usluga ili izvoenje radova; 3) ugovor o javnoj nabavci roba je ugovor u pisanoj ili elektronskoj fo rmi i odnosi se na kupovinu, lizing, zakup ili najamnu kupovinu, sa ili bez opcije otkupa roba, ukljuujui neophodnu pripremu mjesta izvoenja radova i usluga ugradnje; 4) ugovor o javnim radovima je ugovor u pisanoj formi, a za predmet ima izvoenje i/ili izvoenje i projektovanje radova koji se odnose na neku od djelatnosti utvrenih u Aneksu I ili realizaciju posla koji odgovara uslovima utvrenim od ugovornih strana. Pojam radova podrazumijeva rezultat gradnje ili graevinskh radova uzet u cjelini, a koji je, sam po sebi, dovoljan za ispunjenje neke ekonomske ili tehnike funkcije; 5) ugovor o javnoj nabavci usluga je ugovor u pisanoj ili elektronskoj formi i odnosi se na nabavku usluga koje nijesu izuzete ovim zakonom. Ugovor o javnoj nabavci usluga predstavlja i ugovor: a) iji su predmet i robe i usluge, ukoliko vrijednost usluga prelazi vrijednost roba obuhvaenih tim ugovorom; b) iji su predmet usluge u smislu Aneksa I ovog zakona, koji su sporedni u odnosu na osnovni predmetni ugovor; 6) naruilac je obveznik iz lana 2 ovog zakona, koji sprovodi postupak javne nabavke i izdvaja sredstva za tu namjenu; 7) ponua je pravno ili fiziko lice koje podnosi ponudu za isporuku roba, pruanje usluga ili izvoenje radova; 8) ponuena cijena je cijena koju odreuje ponua u svojoj ponudi po raspisanom pozivu;

14

9) neuobiajeno niska cijena je cijena iz ponude, koja je tako niska da kod naruioca izaziva sumnju u mogunost izvrenja javne naba vke; 10) kriterijum je element koji se koristi za vrednovanje, uporeivanje i ocjenjivanje prispjelih ponuda; 11) kvalifikacioni zahtjev je zahtjev oznaen u pozivu za nadmetanje i koji u ponudi mora biti u cjelini ispunjen, jer predstavlja preduslov za utvrivanje ponuaevih sposobnosti; 12) otvoreni postupak je postupak u kojem bilo koje zainteresovano privredno drutvo ili preduzetnik moe podnijeti ponudu; 13) ogranieni postupak je postupak u kojem bilo koje zainteresovano privredno drutvo ili preduzetnik moe zatraiti da uestvuje, pri emu samo ona privredna drutva ili preduzetnici koji su pozvani mogu podnijeti ponudu; 14) pregovaraki postupak je postupak u kojem se naruilac obraa privrednom drutvu ili preduzetniku i dogovara uslove ugovora sa jednim ili vie njih; 15) konkurs za izradu idejnog rjeenja je postupak koji naruiocu omoguava da obezbijedi, uglavnom u oblastima prostornog uree nja, urbanizma, arhitekture i graevinarstva ili obrade podataka, plan ili rjeenje koje izabere Konkursna komisija u postupku konku rentnog nadmetanja, sa ili bez dodjele nagrada; 16) u pisanoj formi je bilo koje izraavanje koje se sastoji od rijei ili brojeva koje se moe itati, reprodukovati i naknadno saoptiti i moe sadrati informacije koje se prenose i uvaju elektronskim sredstvima; 17) javna nabavka u elektronskoj formi je nabavka koja se sprovodi preko elektronskog sistema za javne nabavke; 18) elektronski sistem za javne nabavke je kompjuterizovani sistem o optoj upotrebi dostupnosti intereneta, koji se koristi sa ciljem da se obezbijedi vea efikasnost i ekonominost u oblasti javnih nabavki; 19) elektronska ponuda je svaka ponuda ili dio ponude, utvrena u uslovima poziva na nadmetanje, koja se uva, odnosno dostavlja naruiocu u elektronskom obliku i koja odgovara naelima bezbje dnog elektronskog poslovanja po Zakonu o elektronskom potpisu i koja sa drugim dijelovima ponude istog ponuaa nedvosmisleno ini zaokruenu i loginu cjelinu. Oblik zapisa i nain dostavljanja dokumentacije ili dijela dokumentacije u elektronskom obliku naruilac mora da odredi u tenderskoj dokumentaciji; 20) elektronsko sredstvo je elektronska oprema za obradu, ukljuujui digitalnu kompresiju i uvanje podataka koji se prenose, saoptavaju

15

i primaju icom, radiom, optikim ili drugim elektromagnetskim sredstvima; 21) prijava za uestvovanje je prijava koju naruiocu dostavlja svako zainteresovano lice u ogranienom postupku; 22) auriranje kriterijuma i uslova je povremeno usklaivanje koje, u okviru kvalifikacionog postupka, sprovodi naruilac vodei rauna o trinim uslovima, razvoju i drugim okolnostima; 23) popust na ponuenu cijenu je metod odreivanja cijene, koji ponua moe ponuditi samo kad se ugovor dodjeljuje po partijama, a naruilac taj metod ne moe smatrati elementom za dodatnu privilegiju; 24) standardni formulari o javnim nabavkama su formulari koje utvru je organ uprave nadlean za poslove javnih nabavki, obrazovan u skladu sa ovim zakonom; 25) javna sredstva su budetska sredstva i druga sredstva, iji su osnovi i izvori nastajanja odreeni zakonom ili drugim propisom; 26) tenderska dokumentacija je dokumentacija koju priprema naruilac i kojom se blie definie predmet nabavke, uslovi i postupak izbora tehnike specifikacije i karakteristike i druga relevantna dokumenta; 27) javna nabavka po partijama je nabavka iji je predmet podijeljen u vie posebnih, srodnih cjelina i koja je, kao takva, oznaena u pozivu za javno nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji; 28) okvirni sporazum je sporazum ogranienog trajanja zakljuen izmeu naruilaca i ponuaa u svrhu utvrivanja okvira za ugo vore koji e se dodjeljivati u tom periodu, naroito u pogledu pred meta ugovora, a kada je to primjereno i u pogledu predvienih vrije dnosti, obima ili koliine, kao i cijene. Odredbama ovog lana, kao to proizilazi iz samog podnaslova, definiu se, pojmovi koji se najee koriste u samom postupku javne nabavke. Postupak javne nabavke, kao specifian postupak izbora ugovorne strane radi sklapanja ugovora, koji ima za posljedicu troenje javnih sredstava, sprovodi se radi racionalnog korienja tih sredstava i omoguavanja slobodnog trinog takmienja i konkurencije. Ovi ciljevi javnih nabavki ustanovljeni su odgo vorajuim dokumentima Evropske zajednice i nacionalnim zakonodavstvima zemalja lanica te zajednice. Ovaj lan naeg Zakona je generalno u skladu sa glavnim definicijama iz Direktive 2004/18/EZ, a samim tim i odgovarajuim odredbama zakona pojedinih zemalja

16

lanica Evropske zajednice i kandidata za ulazak u Evropsku zajednicu. To omoguava da javne nabavke dobiju internacionalni karakter, to je u potpunosti u skladu sa prirodom i ciljevima uspostavljanja sistema javnih nabavki, koje ne poznaju granice i po svojoj prirodi i funkciji su transnacionalne. Relativno kratak period primjene Zakona o javnim nabavkama u Crnoj Gori, pokazuje da je ta transnacionalna komponenta ovog Zakona u potpunosti zadovoljena, jer je u velikom broju sluajeva, nakon sprovedenog postupka ugovor dodijeljen subjektima koji imaju sjedite poslovanja van Crne Gore. Ova odredba Zakona omoguava da svi uesnici u postupku javne nabavke na istovjetan nain shvate smisao i duh Zakona, to omoguava njegovu adekvatnu i ispravnu primjenu i tumaenje. Ukupno je, kao to se vidi iz sadraja ovog lana, definisano 28 pojmova, koji se najee obrauju samim Zakonom i praksom implementacije zakona. Definicije pojmova su kratke, jasne, razumljive i dostupne za sve uesnike u postupku javnih nabavki. Njihov proklamovani sadraj obavezuje subjekte, koji kontroliu i obezbjeuju primjenu Zakona, da taj sadraj pretoi u praksu primjene Zakona. Osnovna naela javnih nabavki Naelo ekonominosti i efikasnosti upotrebe javnih sredstava lan 5 Naruilac je duan da, u postupku javne nabavke i izboru najpovoljnije ponude, obezbijedi ekonomino i racionalno korienje javnih sredstava. Naelo ekonominosti i efikasnosti upotrebe javnih sredstava (koje je takoe poznato kao princip razmjene najbolje vrijednosti za novac) u sutini znai da izbor izmeu dvije ili vie ponuda mora da bude zasnovan na uporeivanju troka u odnosu na dobijeni rezultat. Dobijeni rezultat mora da bude: -rjeenje kojim se dobija isti rezultat, ali uz manji troak, -rjeenje kojim se sa istim ili manjim trokom postie bolji rezultat, -rjeenje kojim se, iako uz vei troak, postie bolji rezultat (pod uslovom da ta dodatna efikasnost opravdava poveanje trokova). Efikasnost upotrebe javnih sredstava predstavlja jedan od ciljeva Zakona i sa ma injenica da je pomenut na samom poetku predstavlja stalno upozorenje nosiocima javnih funkcija, kao i strankama u postupku, da upravo efikasnost mo ra da bude krajnji cilj odluka koje oni donose.

17

Naelo konkurencije lan 6 Naruilac je duan da preduzme sve potrebne mjere kojima se obezbjeuje konkurencija meu potencijalnim ponuaima, u skladu sa zakonom. Naruilac ne moe ograniavati konkurenciju meu ponuaima, a posebno ne moe ograniavati mogue ponuae neopravdanom primjenom ogranienog postupka nabavke ili korienjem mjera koje favorizuju pojedine ponuae. Subjekti koji pripremaju tendersku dokumentaciju ili pojedine njene djelove ne mogu nastupati kao ponuai, podizvoai ili podugovarai i ne mogu saraivati sa ponuaima pri pripremanju ponude, ukoliko to ugro ava konkurentnost. Naelo konkurencije podrazumijeva obavezu naruioca da obezbijedi takmienje meu potencijalnim ponuaima i to na nain to naruilac javno objavljuje i oglaava pozive za nadmetanja, u skladu sa Zakonom, a u sluajevima javnih nabavke male vrijednosti (oping) obezbjeuje prikupljanje najmanje tri ponude. Meutim, konkurentnost ne znai da je naruilac obavezan da u postupku javnog nadmetanja obezbijedi postojanje najmanje dvije ispravne ponude, koje bi bile uporeivane i vrednovane. Ovo iz razloga, to se konkurentnost obezbjeuje samim objavljivanjem javnog poziva, na koji nain se daje pravo svim potencijalno zainteresovanim ponuaima da uzmu uee u predmetnom postupku javne nabavke. Izuzetak predstavlja ogranieni postupak javne nabavke, gdje je zakonodavac predvidio da se naelo konkurencije ostvaruje obezbjeivanjem najmanje tri kvalifikovana ponuaa (lan 6. stav 1.). Iz prethodno navedenih razloga, zakonodavac je predvidio da naruilac ne moe ograniavati konkurenciju izmeu ponuaa, a naroito kada to ini neopravdanom primjenom ogranienog postupka ili mjerama koje favorizuju pojedine ponuae. U cilju ostvarivanja ovog naela, zakonodavac je u lanu 21. predvidio stroge uslove koji moraju biti ispunjeni da bi naruilac stekao pravo da primijeni ogranieni postupak javne nabavke. Takoe, naruilac ne moe koristiti mjere koje favorizuju pojedine ponuae u postupku. U vezi sa tim, vano je naglasiti da Zakon ne poznaje preferencijalni tretman domaih ponuaa u odnosu na inostrane ponuae i izriito zabranjuje upotrebu trgovakog znaka i iga. Ipak, i ovdje postoji izuzetak kada se takvo navoenje ne moe izbjei. U tom sluaju, naruilac je obavezan da u javnom pozivu i u tenderskoj dokumentaciji navede trgovaki znak ili ig samo kao primjer i da doda rijei ili ekvivalent, ime se daje mogunost ponuaima da ponude i neku drugu robu,

18

a ne samo onu koja ima odreeni trgovaki znak ili ig. Zahvaljujui sve veem otvaranju domaeg trita i domai ponuai bie prinueni da svoje proizvode i svoje usluge prilagode zahtjevima kojima se ispunjavaju jedinstveni tehniki normativi i standardi, dok e sa druge strane ta tehnika prilagoavanja omoguiti ravnopravan tretman sa drugim ponuaima u postupcima javnih nabavki (lan 6. stav 2.). U cilju ostvarivanja takmienja meu ponuaima, subjekti koji pripremaju tendersku dokumentaciju ili pojedine njene djelove, ne mogu nastupati kao ponuai, podizvoai ili podugovarai i ne mogu saraivati sa ponuaima pri pripremanju ponude, ukoliko to ugroava konkurentnost, jer bi na taj nain doli u konflikt interesa i ozbiljno ugrozili ravnopravnost ponuaa. Ovo je esto pitanje, prije svega, u situacijama, kada je jednom ponuau dodijeljen ugovor za izradu projekta, a kasnije taj ponua eli da dostavi ponudu po novom javnom pozivu za izbor najpovoljnije ponude za izvoenje radova po projektu koji je sam izradio. U vezi sa tim, zakonodavac je lanom 14. predvidio da su odgovorno lice naruioca, slubenik za javne nabavke, lanovi komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, lica koja su uestvovala u pripremi tenderske dokumentacije, kao i ponuai, obavezni da potpiu izjavu o nezavisnosti (lan 6. stav 3.). U ovom kontekstu, interesantno je pomenuti da je lan 6. stav 3. Zakona, formulisan u skladu sa sudskom praksom Evropskog suda pravde, tj. sa predmetom Fabricom case (Joined Cases C-21/03 and C-34/03, Fabricom SA v Belgium [2005] E.C.R. I-1559). U predmetu Fabricom od Evropskog suda se trailo da razmotri odredbu belgijskog zakona koja kae da nijednom licu koje ima nalog da vri istraivanje, eksperimente, studije ili razvoj u vezi sa javnim nabavkama radova, robe ili usluga nije dozvoljeno da uestvuje niti dostavlja punudu za javne nabavke tih radova, robe ili usluga i da tom licu nije doputeno da dokazuje da u datim okolnostima iskustvo koje je ono steklo ne moe da ugrozi konkurenciju. Evropski sud je prvi priznao da lice koje je uestvovalo u odreenim pripremnim radovima moe biti u prednosti prilikom pripreme ponude. To je zbog informacija o javnoj nabavci o kojoj je rije koje je on stekao vrenjem tih poslova, (vidjeti stav 29. dotine presude). Osim toga, to lice moe biti u situaciji da doe do konflikta interesa u smislu da bi to lice, ak i nenamjerno, ukoliko je ponua za dotinu javnu nabavku, moglo da utie na uslove dotine nabavke na nain koji njemu odgovara (vidjeti stav 30. date presude). Evropski sud je potom nastavio konstatujui da se ipak mora smatrati da pravilo kao to je to pravilo u glavnom postupku ne dozvoljava da lice koje je vrilo odreene pripremne aktivnosti ima ikakvu mogunost da pokae da u

19

njegovom konkretnom sluaju nema gore navedenih problema (stavovi 29. i 30. postojee presude). Prema tome, primjena tog pravila moe imati posljedicu da su lica koja su vrila odreene pripremne aktivnosti sprijeena da uestvuju u postupku dodjele ugovora iako njihovo uee u tom postupku ne povlai nikakav rizik za konkurenciju meu ponuaima. Kao rezultat ovoga, Evropski sud pravde je utvrdio da je dotino pravilo disproporcionalno i takoe konstatovao da je neophodno postii cilj ravnopravnog tretmana svih ponuaa (vidjeti stavove od 33. - 35. date presude). Dakle, moe se rei da radi garantovanja pravinog tretmana, lice koje je vrilo odreene pripremne aktivnosti mora da dobije ansu da dokae da u datim okolnostima nije dolo do ometanja konkurencije prije nego to bi to lice moglo biti odbijeno ili prije nego to bi mu bilo zabranjeno da uestvuje u postupku nadmetanja. Naelo transparentnosti postupka lan 7 Naelo transparentnosti podrazumijeva da postupci javnih nabavki moraju biti javni, to se obezbjeuje objavom poziva za javno nadmetanje i odluke o izboru najpovoljnije ponude, na nain propisan ovim zakonom i standardnim formularima javnih nabavki. Ponua koji je uestvovao u postupku javne nabavke ima pravo da izvri uvid i dobije podatke o sprovedenom postupku javnih nabavki, nakon dobijanja obavjetenja o dodjeli ugovora, u skladu sa ovim zakonom. Naelo transparentosti postupka javnih nabavki je najvanije naelo, koje u sebi sadri i sva ostala naela javnih nabavki, tj. naelo ekonominosti i efikasnosti upotrebe javnih sredstava, konkurencije i ravnopravnosti ponuaa. Vei stepen transparetnosti postupka javnih nabavki rezultira veim stepenom konkurentnosti, niim cijenama, povoljnijim uslovima i u krajnjem, dobijanjem najbolje vrijednosti za novac. Postupci javnih nabavki, saglasno ovom naelu, moraju biti javni, to se, kako je to i naprijed naglaeno, obezbjeuje objavljivanjem poziva za javno nadmetanje i odluke o izboru najpovoljnije ponude po proceduri propisanoj Zakonom i blie definisanim standardnim formularima. Time to su postupci javnih nabavki transparentni, to jest pregledni i javno objavljeni i oglaeni, ponuaima je omogueno da, na osnovu unaprijed predvienih uslova, pripreme svoju ponudu. Obaveza transparentnosti postupka javnih nabavki je posebno apostrofirana u sluajevima kada procijenjena vrijednost javne nabavke prelazi 100.000 eura, u kom sluaju naruilac ima posebnu odgovornost da obezbijedi transparentnost javne nabavke, na nain to e unaprijed objaviti plan javnih nabavki, iz koga se ponuai mogu informisati da e ta javna nabavka biti

20

sprovedena od strane naruioca i prije nego to je javni poziv objavljen i oglaen. Na ovaj nain se obezbjeuje mogunost da ugovor bude dodijeljen ponuau koji je kvalifikovan i sposoban da sve ugovorene obaveze i izvri (lan 7. stav 1.). Takoe, ostvarivanje ovog naela obezbjeuje se kroz pravo ponuaa, koji je uestvovao u postupku javne nabavke da izvri uvid i dobije podatke o sprovedenom postupku javne nabavke, nakon dobijanja obavjetenja o dodjeli ugovora, po Zakonom utvrenoj proceduri. Pri tom, treba imati u vidu da se ovdje kao lex specialis ima primijeniti Zakon koji ureuje slobodan pristup informacijama. Dakle, postupak i nain ostvarivanja prava na slobodan pristup informacijama ureen Zakonom o slobodnom pristupu informacijama, a u postupcima javnih nabavki ovo pravo uvida, je lanom 70. stav 6. Zakona vremenski ogranieno na vrijeme od dobijanja obavjetenja o izboru najpovoljnije ponude do isteka roka za izjavljivanje albe. Posebno treba imati u vidu da se pravo na slobodan pristup informacijama, koje se odnose na javne nabavke, ne moe ostvariti bez predhodno podnijetog zahtijeva, na nain i po postupku predvienom Zakonom o slobodnom pristupu informacijama. Takoe, transparentnost predstavlja i osnov za kontrolu zakljuivanja ugovora. Poto je naruilac obavezan da javno objavi odluku o dodjeli ugovora, koja u sebi sadri niz podataka, a ne samo informaciju o nazivu ponuaa ija je ponuda provrangirana, ostali ponuai i zainteresovana lica imaju pravo, pokretanjem albenog postupka, da provjere da li je prvorangirana ponuda zaista rezultat najpo voljnijeg izbora. Na taj nain vri se kontrola troenja budetskih sredstava. Takoe, Zakonom su predviene sankcije da pozivi koji nijesu objavljeni, ne proizvode pravno dejstvo, ime se obezbjeuje princip transparentnosti (lan 7. stav 2.). Naelo ravnopravnosti ponuaa lan 8 Naruilac mora obezbijediti da svi ponuai u svim fazama postupka javne nabavke imaju ravnopravan tretman. Naelo ravnopravnosti obezbjeuje se ravnopravnim tretmanom ponuaa na nain to je izvrena unifikacija i standardizacija objavljivanja i oglaavanja javnog poziva, koji je dostupan svim moguim zainteresovanim ponuaima. Dalje, uslovi za uee u postupku javne nabavke su jednaki za sve ponuae, bez obzira na to da li kao ponua javlja fiziko ili pravno lice i bez obzira na sjedite ponuaa (u zemlji ili inostranstvu), pri emu se postupku javne nabavke svi ponuai ravnopravno tretiraju u ostvarivanju njihovih prava.

21

Ovo naelo obavezuje naruioca da ni jednom ponuau ne da informacije koje nije dao drugim ponuaima, kako u fazi pripreme javnog poziva i tenderske dokumentacije, tako i u samom postupku javne nabavke u toku trajanja javnog poziva, javnog otvaranja ponuda, pregleda, ocjene i uporeivanja ponuda i donoenja odluke o izboru najpovoljnije ponude ili odluke o ponitavanju postupka javne nabavke. U tom smislu, naelo ravnopravnosti ponuaa je vrlo blisko naelu transparentnosti. Ovo naelo predstavlja ravnopravnost u najirem smislu, tj. zabranjuje teritorijalnu i linu diskriminaciju. U tom smislu, crnogorski zakon je ocijenjen pozitivnim ocjenama, obzirom da ne poznaje preferencijalni tretman u korist domaih ponuaa (lan 8.). U kontekstu prakse Evropske unije, znaajno je apostrofirati miljenje u predmetu Concordia Bus (Miljenje advokata generala Mischo dato 13 decembra 2001 Case C-513/99, Concordia Bus Finland v Helsinki [2002] E.C.R. I-7213): Iz rijeene sudske prakse slijedi da princip ravnopravnog tretmana zahtijeva da se uporedive situacije ne mogu razliito tretirati kao i da se razliite situacije ne smiju slino tretirati, osim ako se razliit tretman ne moe objektivno opravdati (vidjeti stav 149. ovog miljenja). Prava ponuaa kod kojih su veina zaposlenih lica sa posebnim potrebama lan 9 Naruilac moe, u tekstu poziva za javno nadmetanje i u tenderskoj dokumentaciji, navesti da e se ugovor dodijeliti pod jednakim uslovima ponuaima kod kojih su veina zaposlenih lica sa posebnim potrebama, koje zbog prirode ili stepena njihovog invaliditeta ne mogu obavljati posao u normalnim uslovima. Zakonodavac je dao pravo naruiocu da moe, u tekstu poziva za javno nadme tanje i u tenderskoj dokumentaciji, navesti da e se ugovor dodijeliti, pod jedna kim uslovima, ponuaima kod kojih su veina zaposleni lica sa posebnim potre bama, koja zbog invaliditeta ne mogu obavljati posao u normalnim uslovima (lan 9.). Zatita podataka i dokumentacije i evidentiranje postupka lan 10 Naruilac je duan da uva sve podatke o ponuau sadrane u ponudi, koji su zakonom ili drugim propisom odreeni kao povjerljivi.

22

Naruilac moe zahtijevati zatitu povjerljivosti informacija i podataka koje, prilikom dostavljanja tehnikih specifikacija, stavlja na raspolaganje ponuaima. Naruilac je duan da imena ponuaa i podnesene ponude uva kao poslo vnu tajnu, do isteka roka za otvaranje ponuda. Lice koje je primilo podatke iz stava 1 ovog lana kao povjerljive duno je da potuje njihovu povjerljivost. Naruilac je duan da evidentira sve faze i radnje preduzete prilikom spro voenja postupka javne nabavke. Naruilac je obavezan da uva dokumentaciju o javnim nabavkama u skladu sa propisima o arhivskoj djelatnosti. Podaci o ponuau, sadrani u ponudi, koji su zakonom ili drugim propisom odreeni kao povjerljivi, naruilac je duan da uva na propisani nain. Odredba da naruilac moe da odbije davanje informacije, koja bi predstavljala javno otkrivanje podataka za koje ponua, koji ih je naveo u svojoj ponudi, smatra da otkrivaju njegovu poslovnu tajnu, preuzeta je iz Direktiva. Praksa je zemalja lanica Evropske Unije da naruioci odbijaju zahtjev ponuaa za vrenje uvida u ponude drugih ponuaa. Pri tom, ovdje nije rije o dokumentima, koji se odnose na dokaze o podobnosti, obzirom da su u poslovnom svijetu mnogo vaniji podaci koji se odnose na poslovne veze ponuaa sa svojim klijentima, nain formiranja cijene ponude, tehnika rjeenja i sl. Takoe, ponua kome je u ranijim postupcima javnih nabavki naruilac ve dodjeljivao ugovor, moe da ostvari bolje uslove i da podnese povoljniju ponudu, u odnosu na ponuae koji po prvi put dostavljaju ponudu. Pri tom, nije rije samo o nioj cijeni, ve i o drugim pogodnostima, koje su uobiajene meu subjektima koji imaju stabilnu poslovnu saradnju i odnose, a odnose se na povoljnije uslove i nain plaanja, rokove isporuke, bolji kvalitet u odnosu na uobiajeni, bolja tehnika rjeenja i slino. Posebno treba imati u vidu da se obaveza uvanja povjerljivosti podataka ne odnosi samo na sadrinu ponuda, koje su dostavljene u postupku javne nabavke. Povjerljivi su i podaci koji se odnose na naziv privrednih drutava koja su otkupila tendersku dokumentaciju i dostavila ponude. Na ovaj nain se sprjeava eventualno prethodno dogovaranje potencijalnih ponuaa, oko npr. cijene, kvaliteta i drugiih uslova ponuda. Na malom tritu, kao to je crnogorsko, ponuai u odreenim granama se meusobno poznaju, ime je poveana mogunost meusobnog dogovaranja i eventualnog ucjenjivanja i podjele trita. uvanje dokumentacije o javnim nabavkama vri se u skladu sa propisima o kancelarijskom poslovanju i arhivskoj djelatnosti, a to podrazumijeva eviden

23

tiranje, prikupljanje, preuzimanje, sreivanje, obradu, izluivanje, zatitu, kori enje i publikovanje arhivske grae, kao i vrenje drugih poslova predvienih propisima o kancelarijskom poslovanju i arhivskoj djelatnosti. Jezik u postupku javne nabavke lan 11 Naruilac sainjava poziv za javno nadmetanje, tendersku dokumentaciju i ostale dokumente neophodne u postupku javne nabavke i vodi postupak na jeziku koji je u slubenoj upotrebi u Republici. Naruilac moe tendersku dokumentaciju i pojedine njene djelove pripremiti na stranom jeziku koji se uobiajeno koristi u meunarodnoj trgovini. Ponua daje ponudu na jeziku koji je odreen u pozivu za javno nadmetanje, odnosno na jeziku na kojem je pripremljena tenderska dokumentacija. Naruilac koji u toku pregleda i ocjene ponuda utvrdi da je dio ponude neophodno prevesti na jezik koji je u slubenoj upotrebi u Republici odredie ponuau rok u kojem je duan da izvri prevod tog dijela ponude. U sluaju spora relevantna je verzija tenderske dokumentacije, odnosno ponude date na jeziku koji je u slubenoj upotrebi u Republici. Ovim lanom je predvieno da se poziv za javno nadmetanje, tenderska doku mentacija i ostali dokumenti neophodni u postupku javne nabavke izrauju i da se sam postupak javne nabavke vodi na jeziku koji je u slubenoj upotrebi u Crnoj Gori crnogorskom jeziku, to je u skladu sa Ustavom Crne Gore, kojim je predvieno da je u Crnoj Gori u upotrebi crnogorski jezik. Meutim, ovdje naruioci imaju posebnu odgovornost prilikom procjene, zbog specifinosti predmeta javne nabavke i njene vrijednosti, da li e tendersku dokumentaciju i pojedine njene djelove pripremiti i na stranom jeziku, koji se uobiajeno koristi u meunarodnom prometu (engleski, ruski, francuski, njemaki, panski i dr). Takoe, naruilac je ovlaen da u samom javnom pozivu odredi da ponuai imaju pravo da ponudu dostave i na nekom od stranih jezika koji se uobiajeno koriste u meunarodnoj praksi. Na ovaj nain se obezbjeuje puna ravnopravnost ponuaa, bez obzira na sjedite njihovog poslovanja. Naime, insistiranjem da se svi postupci javnih nabavki sprovode na crnogorskom jeziku, moe doi do diskriminacije i potiskivanja inostranih ponuaa, posebno u sluajevima ako naruilac skrati rokove trajanja javnog poziva. Takoe, ovim lanom je predvieno da, ako, u toku pregleda i ocjene ponuda, naruilac utvrdi da je dio ponude neophodno prevesti na crnogorski jezik, duan je da odredi ponuau rok, u kojem je ponua duan da izvri prevod tog dijela ponude.

24

Ukoliko je tenderska dokumentacija ili ponuda, pored crnogorskog, pripremljena i na nekom od stranih jezika koji se uobiajeno koriste u meunarodnom prometu, u postupku zatite prava, pravno relevantna je ona tenderska dokumentacija ili ponuda, koja je pripremljena na crnogorskom jeziku. Na kraju, ukazujemo da je dosadanja praksa u Crnoj Gori pokazala da se ponude uglavnom podnose na crnogorskom i engleskom jeziku. Dakle, ponuai su obavezni da dostave ponudu na jeziku koji je odreen u javnom pozivu ili tenderskoj dokumentaciju, jer ako postupe drugaije ine povredu, koja moe biti osnov za odbacivanje ponude, kao neispravne. Valuta lan 12 Ponuena cijena, odnosno vrijednost javne nabavke iskazuje se u EURima. Ovim lanom je predvieno da je ponua obavezan da cijenu ponude, odnosno vrijednost javne nabavke, iskae u eurima, ime se uspostavlja unifikacija i standardizacija sa tritem Evropske Unije. Antikorupcijska pravila lan 13 Svi naruioci, ponuai i drugi uesnici u postupku javne nabavke duni su preduzeti efikasne i djelotvorne mjere kojima se sprjeava korupcija, zloupotreba slubenog poloaja, zakljuivanje sporazuma radi prevare treih lica, davanje lanih podataka prilikom podnoenja ponuda, sukob interesa, nedostatak nepristrasnosti i transparentnosti u sprovoenju postupaka javnih nabavki i, u tom cilju, unaprijeivati visoke standarde transparentnosti, efikasnog sistema unutranje revizije, otvorenog javnog nadmetanja i utvrivanja objektivnih kriterijuma za odabir i donoenje odluke. Naruilac je duan da odbije ponudu, ponititi postupak javne nabavke ili odustane od sklapanja ugovora, ako utvrdi ili osnovano sumnja da je ponua pokuao uticati ili je pokuao dati ili je dao ili je pristao dati, posredno ili neposredno, slubeniku za javne nabavke, lanu komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda ili zaposlenom kod naruioca ili nekoj drugoj osobi, nagradu ili pogodnost u bilo kojem obliku ili koju drugu vrijednost u vezi sa odlukom ili sprovoenjem postupka nabavke, sa ciljem da tako utie na

25

sadraj radnji i odluku naruioca u pogledu ponude, kao i zbog injenja, prikrivanja i lanog prikazivanja podataka. Naruioci su duni da u sluajevima iz stava 2 ovog lana, u pisanoj formi, obavijeste ponuaa i organ uprave nadlean za poslove javnih nabavki. Naruioci su obavezni da svim zainteresovanim licima omogue pristup i odgovarajue informacije o organizaciji i procesu donoenja odluka u postupcima javnih nabavki. Ovim naelom Zakona je posebno apostrofirano naelo antikorupcijskih pravila kojih su u postupku javne nabavke duni da se pridravaju naruioci i drugi uesnici u postupku. Svi oni duni su preduzeti efikasne i djelotvorne mjere kojima se sprjeavaju koruptivne aktivnosti, poev od onih u najuem smislu kao to su koruptivne radnje. Zatim, duni su da sprijee i sve druge koruptivne aktivnosti i rade na sprjeavanju drugih koruptivnih radnji i djela koji mogu dovesti do kanjivih koruptivnih djela kao to su zloupotreba slubenog poloaja, zakljuivanje sporazuma radi prevare treih lica, davanje lanih podataka prilikom podnoenja ponuda, i da onemogue sukob interesa, nedostatak nepristrasnosti i transparentnosti u sprovoenju postupaka javnih nabavki. U tom cilju, svi naznaeni subjekti duni su unaprjeivati visoke standarde transparentnosti, efikasnog sistema unutranje revizije koja se vri u okviru njihovih, po pravilu, posebno organizovanih cjelina, da razvijaju i afirmiu otvoreno javno nadmetanje i utvruju objektivne kriterijuma za odabir i donoenje odluka u postupcima javnih nabavki (lan 13. stav 1.). Svaki naruilac, u postupku javne nabavke duan je da odbije ponudu za izbor najpovoljnijeg ponuaa, ponititi postupak javne nabavke ili da odustane od zakljuenja ugovora, ako utvrdi ili osnovano sumnja da je ponua pokuao uticati ili je pokuao dati ili je dao ili je pristao dati, posredno ili neposredno, slubeniku za javne nabavke, lanu komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda ili zaposlenom kod naruioca ili nekoj drugoj osobi-licu, nagradu ili pogodnost u bilo kojem obliku ili koju drugu vrijednost u vezi sa odlukom ili sprovoenjem postupka nabavke, sa ciljem da tako utie na sadraj radnji i odluku naruioca u pogledu ponude. Ovdje treba imati u vidu da je Krivinim zakonikom Crne Gore, posebno definisano krivino djelo primanja i davanja mita. Zbog evidentne injenice da su javne nabavke posebno osjetljive na korupciju, kao i da je pokrenut odreeni broj krivinih postupaka koji se odnose na zloupotrebu slubenog poloaja ili davanje i primanje mita u javnim nabavkama, zakonodavac je posebno apostrofirao antikorupcijski karakter zakona. Posebno istiemo da eventualna osuujua presuda za krivino djelo davanja ili primanja mita ima za posljedicu nitavost ugovora o javnoj nabavci, ako je ugovor zakljuen, odnosno

26

odluke o dodjeli ugovora i predhodno sprovedenog postupka javne nabavke, ako ugovor nije zakljuen. Takoe, svaki naruilac, u postupku javne nabavke duan je da odbije ponudu za izbor najpovoljnijeg ponuaa, ponititi postupak javne nabavke ili da odustane od zakljuenja ugovora zbog injenja, prikrivanja i lanog prikazivanja podataka u postupku javne nabavke (lan 13. stav 2.). Svaki naruilac je duan da o nepotovanju pravila i njihovom krenju u smislu prethodnog stava (lana 13. stav 2.), u pisanoj formi, obavijesti ponuaa i Direkciju za javne nabavke, radi sprovoenja daljih aktivnosti i postupanja u skladu sa Zakonom. Ovo podrazumijeva i obavezu svih subjekata koji su u saznanju da je dolo do krenja antikorupcijskih pravila, da ova krenja prijave nadlenim organima (Revizorskoj instituciji, dravnom tuiocu i obavezno organu uprave nadlenom za poslove javnih nabavki), radi daljeg postupka u skladu sa Zakonom (lan 13. stav 3.). Svaki naruilac je obavezan da svim zainteresovanim licima omogui pristup i prui odgovarajue informacije o organizaciji i procesu donoenja odluka u postupcima javnih nabavki. Ovom odredbom ponovo je apostrofirano naelo slobodnog pristupa informacijama kojim se afirmie i sami razvoj antikorupcijskih pravila, odnosno smanjenje same korupcije u postupcima javnih nabavki (lan 13. stav 4.). Konflikt interesa lan 14 Uesnici u postupku javne nabavke duni su preduzeti neophodne mjere kojima se otklanja postojanje konflikta interesa. Slubenik za javne nabavke, lanovi komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, lanovi organa koji donose odluke po podnijetim zahtjevima za zatitu prava u postupku javne nabavke i druga lica koja uestvuju, neposredno i posredno, u postupku javne nabavke duni su da blagovremeno obavijeste naruioca i organ uprave nadlean za poslove javnih nabavki o stvarnom ili potencijalnom postojanju konflikta interesa. Konflikt interesa iz stava 2 ovog lana postoji naroito ako je lice: (1) sam ponua, zakonski zastupnik ili punomonik ponuaa; (2) srodnik po krvi u pravoj liniji, a u pobonoj liniji do etvrtog stepena ili mu je brani, odnosno vanbrani drug ili srodnik po tazbini do drugog stepena, bez obzira da li je brak prestao ili nije; (3) je staralac, usvojilac ili usvojenik ponuaa, njegovog zakonskog zastupnika ili punomonika; (4) je akcionar ili je lan organa upravljanja ponuaa;

27

(5) ima neposredan ili posredan interes u postupku javne nabavke, koji omoguava lino sticanje imovine uticajem na donoenje odluke; (6) postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristra snost. Lice koje priprema tendersku dokumentaciju i na bilo koji nain utie na sprovoenje postupka javne nabavke ne moe da nastupa kao ponua ili kao podizvoa ili podugovara i ne moe saraivati sa ponuaem u pripremi ponude. Lica koja, u ime naruioca, vre neke od poslova javne nabavke podnose izjavu u pisanom obliku o postojanju ili nepostojanju sluajeva iz st. 3 i 4 ovog lana. Potpisana izjava je sastavni dio dokumentacije odnosne javne nabavke. Pri postojanju nekog od sluajeva iz st. 3 i 4 ovog lana ili ako neko lice ne potpie izjavu iz stava 5 ovog lana, to lice se izuzima iz postupka sprovoenja javne nabavke. U sluaju da zahtjevi ili ponude, koje je naruilac primio u toku postupka javne nabavke, prouzrokuju ili mogu prouzrokovati bilo kakav sukob interesa, naruilac je duan preduzeti mjere kojima se otklanja takav sukob interesa. Ovim naelom obezbjeuje se otklanjanje konflikta interesa u postupcima javnih nabavki. Tako je kao osnovno polazite za potovanje ovog pravila, utvrena obaveza da su uesnici u postupku javne nabavke duni preduzeti neophodne mjere kojima se otklanja postojanje konflikta interesa. Ovo podrazumijeva da uesnici u postupku moraju posjedovati jako razvijenu svijest da unaprijed definiu mogunost postojanja situacija iz kojih moe nastati konflikt interesa, njegov mogui obim kao i njegove karakteristike-osobine (lan 14. stav 1.). Obaveza i dunost slubenika za javne nabavke, lanova komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, lanova organa koji donose odluke po podnijetim zahtjevima za zatitu prava u postupku javne nabavke i drugih lica koja uestvuju, neposredno i posredno u postupku javne nabavke, je da blagovremeno obavijeste naruioca i Direkciju za javne nabavke o stvarnom ili potencijalnom postojanju konflikta interesa (lan 14. stav 2.). Zakom je odreeno za konflikt interesa postoji naroito ako je lice: - sam ponua, zakonski zastupnik ili punomonik ponuaa, - srodnik po krvi u pravoj liniji, a u pobonoj liniji do etvrtog stepena ili mu je brani, odnosno vanbrani drug ili srodnik po tazbini do drugog stepena, bez obzira da li je brak prestao ili nije,

28

- je staralac, usvojilac ili usvojenik ponuaa, njegovog zakonskog zastu pnika ili punomonika, - je akcionar ili je lan organa upravljanja ponuaa, - ima neposredan ili posredan interes u postupku javne nabavke, koji omoguava lino sticanje imovine uticajem na donoenje odluke, - postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost. Ovdje je zakonodavac ostavio mogunost da sam naruilac i drugi uesnici u postupku javne nabavke ukljuujui i sva zainteresovana lica, za ishod postupka, ukau na druge okolnosti koje dovode u sumnju nepristrasnost ponuaa, zakonskog zastupnika ili punomonika ponuaa (lan 14. stav 3.). Lice koje priprema tendersku dokumentaciju i na bilo koji nain utie na spro voenje postupka javne nabavke ne moe da nastupa kao ponua ili kao podi zvoa ili podugovara i ne moe saraivati sa ponuaem u pripremi ponude (lan 14. stav 4.). Lica koja, u ime naruioca, vre neke od poslova javne nabavke, podnose izjavu u pisanom obliku o postojanju ili nepostojanju sluajeva konflikta interesa odre enih prethodno definisanim st. 3. i 4. Potpisana izjava je sastavni dio doku mentacije odnosne javne nabavke i blie se odreuje posebnim standardnim formularom (lan 14. stav 5.). Pri postojanju nekog od sluajeva konflikta interesa odreenog prethodno defini sanim st. 3. i 4., ili ako neko lice ne potpie izjavu iz prethodnog stava ovog lana o postojanju ili nepostojanju sluajeva konflikta interesa, to lice se izuzima iz postupka javne nabavke (lan 14. stav 6.). U sluaju da zahtjevi ili ponude, koje je naruilac primio u toku postupka javne nabavke, prouzrokuju ili mogu prouzrokovati bilo kakav sukob interesa, naruilac je duan preduzeti mjere kojima se otklanja takav sukob interesa (lan 14. stav 7.). Oblik sprovoenja javne nabavke i ostvarivanje komunikacije lan 15 Javna nabavke moe se sprovesti u pisanoj ili elektronskoj formi. Svaka komunikacija i informacija izmeu naruioca i ponuaa moe se odvijati potom, elektronskim sredstvima ili kombinacijom ovih sredstava, prema izboru naruioca, kao to je navedeno u pozivu za javno nadme tanje.

29

Izabrano sredstvo komunikacije mora biti iroko dostupno, na nain koji ponuaima ne ograniava pristup informacijama. Postupak javnih nabavki moe da se sprovede na klasini nain, dakle u pisanoj formi ili, kod razvijenog sistema elektronskog komuniciranja, u elektronskoj formi. Pitanja koja se odnose na ostvarivanje komunikacije u postupku javnih nabavki najbolje se ogledaju kroz dostavljanje dokaza o podobnosti za uee ponuaa u postupku javnih nabavki. Ova pitanja ureena su u skladu sa direktivama Evropske Unije i obavezama Crne Gore u procesu harmonizovanja propisa iz oblasti javnih nabavki, sa obavezom da se ista odreenja transponuju u na pravni sistem o javnim nabavkama. Ova obaveza se odnosi na sve ponuae, bez obzira na sjedite privrednog drutva koje se javlja kao ponua, to znai da i domae i inostrane kompanije imaju istovjetne obaveze u pogledu dokazivanja svoje podobnosti. Ovo je strogo formalni postupak, ali je zakonodavac vodio rauna da ove dokaze svede na najmanju moguu mjeru, s tim to je broj dokaza o podobnosti koji se obavezno dostavljaju znaajno manji po vaeem Zakonu u odnosu na ranije vaei Zakon. Prilikom izrade Zakona vodilo se rauna o racionalizaciji, ali manji broj dokaza od navedenih nije mogu, jer tako obavezuju direktive Evropske Unije. Nae zakonodavstvo nije izuzetak u ovom pogledu, jer takva praksa postoji u svim zemljama Evropske Unije. Treba imati u vidu da je Zakonom predvieno da se dokazi o podobnosti prilau u originalu, ovjerenoj kopiji ili elektronskom obliku. Iako ovjera dokumenata iziskuje izvjesne materijalne trokove za ponuae, valja ukazati na mogunost da ponuai imaju pravo da ponudu dostavljaju i u elektronskom obliku. Elektronsku ponudu je Zakon definisao kao svaku ponudu ili dio ponude, utvrenu u uslovima poziva na nadmetanje, koja se uva, odnosno dostavlja naruiocu u elektronskom obliku i koja odgovara naelima bezbjednog elektronskog poslovanja po propisima o elektronskom potpisu i poslovanju koja sa drugim djelovima ponude istog ponuaa nedvosmisleno ini zaokruenu i loginu cjelinu. Oblik zapisa i nain dostavljanja dokumentacije ili dijela dokumentacije u elektronskom obliku naruilac mora da odredi u tenderskoj dokumentaciji. Ovo Zakonom utvreno pravo ponu aa da ponudu dostavlja u elektronskom obliku bi znaajno smanjilo trokove ponuaa prilikom izrade ponude i na taj nain bi ponuai izbjegli obavezu da ovjeravaju dokaze o podobnosti, na to su obavezni kada ponudu dostavljaju u pisanoj formi. Meutim, ovo podrazumijeva visok stepen informatike pismenosti i na strani naruilaca i na strani ponuaa. Da bi se ovo pravo iskoristilo naruilac je obavezan da navede u javnom pozivu i u tenderskoj dokumentaciji da ponuai

30

imaju pravo da ponudu dostave i u elektronskoj formi. Ukoliko to nije sluaj, a ponua procijeni da mu je povoljnije da ponudu dostavi na ovaj nain, ima pravo da se obrati naruiocu, u toku trajanja javnog poziva, sa zahtjevom za razjanjenje u tom smislu, odnosno sa zahtjevom da mu naruilac omogui da ponudu dostavi i u elektronskoj formi. Ponua koji eli da dostavi ponudu u elektronskoj formi obavezan je da cijelu ponudu dostavi na ovaj nain, a ne samo dio ponude, odnosno dokaze o podobnosti, osim u sluaju ako naruilac odredi drugaije. Donoenjem propisa koji u cjelosti ureuju elektronsko poslovanje, obezbijedie se i mogunost uvoenja elektronskog sistema javnih nabavki. II. VRENJE UPRAVNIH POSLOVA U OBLASTI JAVNIH NABAVKI lan 16 Organ uprave nadlean za poslove javnih nabavki (u daljem tekstu: nadleni organ uprave) obezbjeuje uslove za ekonominu, efikasnu i transparentnu upotrebu javnih sredstava i stvaranja konkurentnih i ravnopravnih uslova za sve ponuae. Svaki pravni sistem, pa tako i sistem javnih nabavki, pored potrebnih zakonskih propisa, kako bi funkcionisao u praksi, mora imati institucije, koje svojim postojanjem i radom cijeli sistem ine funkcionalnim. Institucije ne bi trebale biti osnivane, kako bi same sebi sluile svrsi, ve moraju biti osnivane u cilju ouvanja zakonitosti i davanja pravne sigurnosti. Sistem javnih nabavki poznaje dva dravna organa. Jedan od njih je u sklopu Vlade Crne Gore Direkcija za javne nabavke, a drugi je nezavisno, kontrolno, regulatorno tijelo Komisija za kontrolu postupka javnih nabavki, koja je drugostepeni organ za donoenje odluka po izjavljenim albama u postupcima javnih nabavki. Obje institucije imaju zakonom odreen djelokrug nadlenosti, tako da izmeu njih ne dolazi do sukoba nadlenosti, a vrenjem zakonom utvrenih poslova, obje institucije znaajno doprinose podizanju kvaliteta samog sistema javnih nabavki. Viestruki su razlozi da osnivanje Direkcije za javne nabavke i Komisije za kontrolu postupka javnih nabavki, a osnovni razlog je harmonizacija sistema ja vnih nabavki Crne Gore sa Direktivama EU, a sve na osnovu preuzetih obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju. Direkcija za javne nabavke osnovana je 25.11.2006 godine. Do osnivanja Direkcije javnih nabavki ove poslove je vrila Direkcija za nabavke Republike (Uprava za zajednike poslove dravnih organa). Osnivanjem Direkcije za javne nabavke, uspostavljen je institucionalni okvir za funkcionisanje sistema javnih nabavki, a Crna Gora se odluila na uspostavljanje

31

efikasnog sistema javnih nabavki. Meutim, uspostavljanje sistema se ne vri samo osnivanjem institucija, ve je neophodna velika koliina ozbiljnog, odgovo rnog i temeljnog rada, kao i dalje unaprjeivanje svih aspekata javnih nabavki. Nadlenosti organa uprave lan 17 Nadleni organ uprave obavlja, naroito, sljedee poslove: 1) uestvuje u pripremi zakona, podzakonskih akata i drugih propisa o javnim nabavkama; 2) utvruje odgovarajue standardne formulare za primjenu ovog zakona; 3) prati i analizira ostvarivanje sistema javnih nabavki, sa stanovita usaglaenosti sa pravom Evropske Unije i pred lae mjere kojima se obezbjeuje ta usaglaenost; 4) daje prethodnu saglasnost naruiocima na odabir vrste postupka u sluajevima predvienim ovim zakonom; 5) prua savjetodavne i konsultantske usluge za oblast javnih nabavki naruiocima, kada oni to zatrae; 6) uestvuje i sarauje u organizovanju obuke kadrova za vrenje poslova javnih nabavki; 7) objavljuje pozive za javno nadmetanje i odluke o dodijeljenim ugovorima na internet stranici tog organa uprave u sluajevima predvienim ovim zakonom; 8) unapreuje sistem informisanosti naruilaca i ponuaa o propisima o javnim nabavkama i objavljuje i vri distribuciju odgovarajue strune literature; 9) priprema model tenderske dokumentacije i ugovora za tipine javne nabavke; 10) inicira i podstie razvoj prakse elektronskih nabavki i komunikacija u oblasti javnih nabavki; 11) ostvaruje meunarodnu saradnju sa institucijama i strunjacima u oblasti javnih nabavki; 12) obavjetava Dravnu revizorsku instituciju i podnosi prijave ostalim nadlenim organima o sluajevima krenja postupaka javnih nabavki za koje sazna u vrenju poslova iz svoje nadlenosti; 13) prikuplja podatake od naruilaca javnih nabavki i vodi odgovarajuu evidenciju; 14) priprema, objavljuje i aurira listu obveznika primjene zakona na svojoj internet stranici;

32

15) priprema jedinstvene osnove za uspostavljanje evidencije i slubenih lista ponuaa, na osnovu podataka o zakljuenim i izvrenim ugovo rima o javnim nabavkama; 16) prati postupke javnih nabavki i obezbjeenje javnog interesa u tim postupcima; 17) izdaje biltene o javnim nabavkama; 18) dostavlja Vladi godinji izvjetaj o javnim nabavkama u Repub lici; 19) vri i druge poslove, u skladu sa zakonom. Na zahtjev nadlenog organa uprave svaki naruilac i ponua duan je, ovlaenom slubeniku tog organa, da omogui uvid u dokumentaciju koja prati tok postupka javne nabavke. Direkciji za javne nabavke je dat irok dijapazon ovlaenja, od kojih je najznaajnije uee u legislativnim promjenama u sistemu javnih nabavki, na nain to Direkcija uestvuje u pripremi Zakona, podzakonskih akata i drugih propisa o javnim nabavkama. Sa aspekta procesa pridruivanja Evropskoj Uniji, znaajno je ovlaenje praenja i analiziranja ostvarivanja sistema javnih nabavki, sa stanovita usaglaenosti sa pravom Evropske Unije i predlaganja mjera kojima se obezbjeuje ta usaglaenost. Ovdje je posebno apostrofirana potreba uspostavljanja meunarodne saradnje i kontakata sa organima nadlenim za javne nabavke u zemljama Evropske Unije, radi razmjene iskustava, kao i posrednog uvoenja najbolje prakse u sistem javnih nabavki u Crnoj Gori. Zakonodavac je, to nije praksa u razvijenim sistemima javnih nabavki, dao ovlaenje Direkciji za javne nabavke da daje naruiocima prethodnu saglasnost za sprovoenje odreenih postupaka javnih nabavki. Prilikom izrade Zakona, bila je prisutna dilema da li predvidjeti ovo ovlaenje ili ne. Na kraju je prevagnula ideja da se ovo ovlaenje ipak da Direkciji i to iz razloga jer je ovim Zakonom uspostavljen potpuno novi sistem javnih nabavki, sa novim procedurama, organima za njihovo sprovoenje, rokovima i dr. pa je preovladalo miljenje da je, bar na poetku primjene, potrebno dati ovakvo ovlaenje kako bi se obezbijedila dosljedna primjena Zakona. Meutim, prilikom prvih narednih izmjena i dopuna Zakona, bie potrebno brisati ovo ovlaenje dato Direkciji. Ovo iz razloga, to iskljuivu odgovornost za izbor postupka javne nabavke i ispunjenost Zakonom predvienih uslova za izvreni izbor postupka treba da snosi sam naruilac, a ne Direkcija, kako je to sada predvieno. U tom sluaju, predvidjee se vei stepen transparentnosti (objavljivanje odluke o pokretanju pregovarakog postupka

33

na sajtu Direkcije, kako bi zainteresovana lica eventualno mogla da ospore ispunjenost uslova za pokretanje ove vrste postupka), kao i stroije sankcije za sluaj krenja Zakona. Kompleksnost javnih nabavki se ogleda u velikoj raznolikosti roba, usluga i radova, koji se nabavljaju u skladu sa pozitivnim propisima. Zbog velike raznolikosti predmeta javne nabavke, pored poznavanja pozitivnih propisa, potrebna je odreena doza vjetine, a Direkcija za javne nabavke poznavanjem pozitivnih zakonskih propisa, kroz davanje miljenja u pruanju savjetodavnih i konsultantskih usluga za oblast javnih nabavki naruiocima, kada oni to zatrae, vri ovu funkciju. Sloenost javnih nabavki i brzina kojom se ovaj sistem mijenja, estim izmjenama i dopunama Zakona, pravna stanovita, koja Komisija za kontrolu postupka javnih nabavki zauzima na svojim sjednicama, a koja su iskazana u njenim odlukama, zahtjeva kontinuiranu obuku svih subjekata koji direktno ili indirektno uestvuju u sistemu javnih nabavki, pa je zakonodvac predvidio da Direkcija za javne nabavke uestvuje i sarauje u organizovanju obuke kadrova za vrenje poslova javnih nabavki, priprema model tenderske dokumentacije i ugovora za tipine javne nabavke i izdaje biltene o javnim nabavkama. Prethodnom provjerom i objavanjem poziva za javno nadmetanje i odluka o dodijeljenim ugovorima na svojoj internet stranici www.djn.vlada.cg.yu Direkciji je data i kontrolna funkcija, u smislu da, u fazi prije objavljivanja poziva i odluka, ima mogunost da ukae naruiocima na usaglaenost dostavljenih akata sa zakonom i da eventualno predloi mjere za ispravku. Takoe, kontrolna funkcija Direkcije se ogleda i u dunosti naruilaca i ponuaa da ovlaenom slubeniku Direkcije omogue uvid u dokumentaciju, koja prati tok postupka javne nabavke. Ovom postupku prethodi podnoenje zahtjeva Direkcije. III. POSTUPAK ZA DODJELU UGOVORA O JAVNIMNABAVKAMA 1. Vrste postupaka lan 18 Postupci za javnu nabavku roba, usluga ili izvoenja radova su: 1) otvoreni postupak javne nabavke; 2) ogranieni postupak javne nabavke;

34

3) pregovaraki postupak javne nabavke; 4) zakljuivanje okvirnog sporazuma; 5) neposredno prikupljanje ponuda (oping metoda); 6) neposredni sporazum. Naruilac za dodjelu javne nabavke, po pravilu, bira otvoreni ili ogranieni postupak. Ovim lanom, naelno su odreeni postupci za dodjelu ugovora o javnim nabavkama roba, usluga ili ustupanja izvoenja radova, i to: 1) otvoreni postupak javne nabavke; 2) ogranieni postupak javne nabavke; 3) pregovaraki postupak javne nabavke; 4) zakljuivanje okvirnog sporazuma; 5) neposredno prikupljanje ponuda (oping metoda); 6) neposredni sporazum (lan 18. stav 1.); Sloboda odabira jednog od navedenih postupaka, u skladu sa zakonom, pravo je naruioca, a po pravilu naruilac bira otvoreni ili ogranieni postupak javne nabavke. Ovo iz razloga to navedeni postupci obezbjeuju u najveoj mjeri ostvarivanje osnovnih naela javnih nabavki naela transparetnosti, konkurencije i ravnopravnosti ponuaa, kao i ekonominosti i efikasnosti upotrebe javnih sredstava (lan 18. stav 2.). Vrijednosni razredi lan 19 Naruilac, u zavisnosti od vrijednosti javne nabavke, sprovodi postupak javne nabavke, i to: - na jedan od naina predvien u lanu 18 stav 1 taka 1 do 4 (javno oglaavanje poziva), u sluajevima kada vrijednost javne nabavke prevazilazi iznos od 10.000 eura za nabavku roba i usluga, odnosno 30.000 eura za nabavku radova (I vrijednosni razred); - na nain predvien u lanu 18 stav 1 taka 5 (oping metoda), u sluajevima kada vrijednost javne nabavke iznosi od 2.000 od 10.000 eura za nabavku roba i usluga, odnosno od 2.000 do 30.000 eura za nabavku radova (II vrijednosni razred); - na nain predvien u lanu 18 stav 1 taka 6 (neposredni sporazum), u sluajevima kada vrijednost javne nabavke iznosi do 2.000 eura (III vrijednosni razred).

35

Postupak javnih nabavki roba, usluga i ustupanja izvoenja radova, sprovode se u zavisnosti od vrijednosti javne nabavke. Zakonodavac je ovdje izvrio gradaciju na nain da se javne nabavke manje vrijednosti sprovode primjenom jednostavnijih postupaka, dok su za nabavke vee vrijednosti postupci sloeniji i postupak izbora najpovoljnije ponude kompleksniji. Cenzusi u okviru vrijednosnih razreda su odreeni dosta nisko, s obzirom da je naruilac obavezan da za javne nabavke vrijednosti vee od 10.000 eura za robe i usluge, odnosno 30.000 eura za radove, mora sprovesti sloenu proceduru izbora najpovoljnije ponude, primjenom otvorenog, ogranienog ili pregovarakog postupka. Ovo posebno kad se ima u vidu da je direktivama Evropske Unije predvieno da su vrijednosni razredi iznad kojih se sprovode javne nabavke, primjenom postupaka u direktivama, za robe i za usluge 162.000 eura, odnosno 249.000 eura i za radove 6.242.000 eura. Meutim, sa druge strane, razumljiva je potreba i elja zakonodavca da uredi sistem javnih nabavki, na nain koji e obezbijediti kontrolu troenja budetskih sredstava i na ovaj nain, strogim propisivanjem niskih cenzusa i obavezom sprovoenja kompleksnih procedura. Preovladava miljenje da bi sa prvim narednim izmjenama i dopunama zakona bilo potrebno podii vrijednosne razrede, a na koji nain bi se crnogorsko zakonodavstvo u ovom pogledu harmonizovalo sa rjeenjima iz zakonodavstava u oblasti javnih nabavki zemalja Zapadnog Balkana. Dakle, zakonodavac je predvidio da se prema svojoj vrijednosti postupci javnih nabavki dijele u tri vrijednosna razreda. I vrijednosni razred za sprovoenje otvorenog, ogranienog, pregovarakog postupka sa i bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje i okvirnog sporazuma, se odnosi na sluajeve kada vrijednost javne nabavke prelazi iznos od 10.000 eura za nabavku roba i usluga, odnosno 30.000 eura za izbor najpovoljnije ponude za ustupanje izvoenja radova. II vrijednosni razred za javne nabavke male vrijednosti (oping metodu), primjenjuje se u sluaju kada vrijednost javne nabavke iznosi od 2.000 od 10.000 eura za nabavku roba i usluga, odnosno od 2.000 do 30.000 eura za nabavku radova. III vrijednosni razred za sprovoenje postupka javne nabavke putem neposrednog sporazuma, primjenjuje se u sluaju kada vrijednost javne nabavke iznosi do 2.000 eura (lan 20.).

36

Otvoreni postupak javne nabavke lan 20 Otvoreni postupak javne nabavke je osnovni nain nabavke, za koji se javno objavljuje poziv za javno nadmetanje i u kojem sva lica koja imaju interes za dobijanje ugovora o javnoj nabavci mogu podnijeti ponudu, u skladu sa zahtjevima i uslovima datim u pozivu za javno nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji. Osnovna vrsta postupka javne nabavke je otvoreni postupak javne nabavke, koji podrazumijeva javno objavljivanje poziva za javno nadmetanje u kojem sva lica koja imaju pravni interes za zakljuivanje ugovora o javnoj nabavki, mogu da podnesu ponudu, na nain i pod uslovima predvienim u javnom pozivu i u tenderskoj dokumentaciji. Ovo je osnovni postupak javne nabavke, koji bi, po pravilu, naruioci uvijek trebali da primjenjuju, s obzirom da u najveoj mjeri obezbjeuje potovanje svih naela Zakona. Primjenom ovog postupka najvei mogui broj ponuaa moe da dostavi ponudu naruiocu, ime se postie konkurentnost i podstie trina utakmica meu ponuaima. Sprovoenje javnih nabavki u otvorenom postupku je u interesu naruioca, jer se u ovom postupku, u odnosu na ogranieni i pregovaraki postupak, dobijaju nie cijene i povoljniji uslovi. Ovo iz razloga, to otvoreni postupak javne nabavke podrazumijeva da nije potrebno prethodno utvrditi kvalifikaciju ponuaa, kao u ogranienom postupku javne nabavke, niti je transparentnost i konkurentnost ograniena, kao u pregovarakom postupku, pozivanjem samo odreenog broja ponuaa da dostave svoju ponudu. Kada je u pitanju tok sprovoenja postupka, zakonske odredbe koje vae za otvoreni postupak javne nabavke, vae i za ogranieni i pregovaraki postupak, osim ako Zakonom nije neto drugo predvieno. Ogranieni postupak javne nabavke lan 21 Ogranieni postupak javne nabavke moe se primijeniti samo u sluaju kada su predmet javne nabavke: - robe, usluge ili graevinski radovi koji, obzirom na tehniku, kadrovsku i finansijsku osposobljenost, mogu biti isporueni, prueni, odnosno izvedeni samo od ogranienog broja ponuaa;

37

- robe, usluge ili graevinski radovi koje naruilac stalno nabavlja periodino i sukcesivno, a obim nabavke i vremenski period isporuke ne moe unaprijed da odredi; - robe, usluge ili graevinski radovi za koje je uspostavljeno trite sa ustaljenim cijenama i koje se ne sprovode po posebnim zahtjevima i uslovima naruioca. Prilikom sprovoenja ogranienog postupka naruilac je obavezan da: 1) u prvoj fazi: - javno objavi i oglasi poziv za javno nadmetanje; - utvrdi kvalifikaciju ponuaa na osnovu podataka koji dokazuju ponuaev pravni status, poslovni kapacitet, finansijski kapacitet, tehnike kvalifikacije i kadrovske kvalifikacije; - odabere najmanje tri kvalifikovana ponuaa; 2) u drugoj fazi, svim kvalifikovanim ponuaima uputi poziv za dostavljanje ponuda. Samo kvalifikovani ponuai mogu dostaviti ponudu. U drugoj fazi ogranienog postupka naruilac moe primijeniti iskljuivo kriterijum najnie ponuene cijene. Ogranieni postupak javne nabavke zakonodavac je predvidio kao izuzetak u odnosu na otvoreni postupak javne nabavke i on se moe primijeniti samo u sluaju kada su ispunjeni Zakonom predvieni uslovi. Ovo je dosta sloen i dugotrajan postupak, pa je pretpostavka da e se naruioci opredijeliti za ovaj postupak samo kada je, pored ispunjenosti utvrenih uslova, javna nabavka velike vrijednosti i od izuzetnog znaaja za naruioca. Ogranieni postupak javne nabavke sprovodi se u dvije faze i to na slijedei nain: U I fazi naruilac je obavezan da, na zakonom propisan nain, javno objavi na internet stranici Direkcije za javne nabavke i oglasi u jednim dnevnim novinama koje se izdaju i distribuiraju na teritoriji Crne Gore poziv za javno nadmetanje. Znaajno je napomenuti, da je naruilac obavezan da u javnom pozivu, pored obaveznih uslova propisanih lanom 35. Zakona, da navede i minimum uslova za utvrivanje kvalifikacije. Prednji uslovi se detaljno razrauju u okviru tenderske dokumentacije. Uslovi za utvrivanje kvalifikacije se naroito odnose na: ponuaev pravni status, poslovni kapacitet, finansijski kapacitet, tehnike kvalifikacije i kadrovske kvalifikacije, s tim to je naruilac obavezan da i u ovom dijelu obezbijedi dosljednu primjenu naela ravnopravnosti ponuaa i nediskriminacije.

38

Nakon postupka javnog otvaranja ponuda, komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda, u skladu sa citiranim odredbama, je duna da utvrdi kvalifikaciju ponuaa, na osnovu uslova, koji su unaprijed definisani u javnom pozivu i tendersoj dokumentaciji. Da bi postupak bio uspjean, neophodno je da komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda utvrdi kvalifikaciju za najmanje tri ponuaa, o emu e odluku donijeti nadleni organ naruioca (lan 21. stav 2.). U II fazi, svim kvalifikovanim ponuaima naruilac je obavezan da uputi poziv za dostavljanje ponuda. U ovom pozivu se ne navodi zahtjev za dostavljenje dokaza o podobnosti, obzirom da su isti dostavljeni u prethodnoj fazi utvrivanja kvalifikacija (lan 21. stav 3.). U drugoj fazi ogranienog postupka naruilac, prilikom izbora najpovoljnije ponude, moe primijeniti iskljuivo kriterijum najnie ponuene cijene (lan 21. stav 4.). lan 22 Naruilac je duan da obavijesti ponuae, iji je zahtev za kvalifikaciju odbijen, o razlozima za odbijanje zahtjeva, koji se mogu zasnivati iskljuivo na zahtjevima za kvalifikaciju. Naruilac moe iskljuiti ponuaa sa liste kvalifikovanih ponuaa, samo iz razloga koji se zasnivaju na unaprijed utvrenim uslovima. Postupak zatite prava ponuaa obezbijeen je i prilikom sprovoenja ogranienog postupka javne nabavke i to na nain to je zakonodavac utvrdio obavezu naruioca da obavijesti ponuae, iji je zahtjev za kvalifikaciju odbijen, o razlozima za odbijanje zahtjeva. Ovi razlozi mogu se zasnivati samo na zahtjevima za kvalifikaciju. Protiv odluke o odbijanju zahtjeva za kvalifikaciju, ponua ima pravo prigovora u roku od osam dana od dana dobijanja odluke, kako je to detaljno razraeno u poglavlju koje se odnosi na postupak zatite prava ponuaa i javnog interesa (lan 22. stav 1.). Ukoliko u drugoj fazi ogranienog postupka javne nabavke ponua prestane da ispunjava uslove u pogledu kvalifikacije ili druge uslove, koji su unaprijed definisani u javnom pozivu i u tenderskoj dokumentaciji, naruilac ima pravo da takvog ponuaa iskljui sa liste kvalifikovanih ponuaa. Naravno, i ovdje se podrazumijeva, da je ponua obavezan da pravovremeno obavijesti naruioca o svim promjenama koje su nastupile u njegovom statusu ili poslovanju, a koje bi mogle imati uticaja na njegovu kvalifikaciju i dalji tok postupka izbora najpovoljnije ponude (lan 22. stav 2.).

39

Pregovaraki postupak bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje lan 23 Naruilac moe, izuzetno, ugovor o javnoj nabavci dodijeliti putem pregova rakog postupka, bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje, u sluaju: 1) nabavke radova, robe ili usluga: - kada, u otvorenom i ogranienom postupku, nije podnesena nije dna ponuda ili nijedna ispravna i prihvatljiva ponuda i pod uslo vom da se prvobitni uslovi za dodjelu ugovora i sadrina tende rske dokumentacije bitno ne promijene; - kada zbog tehnikih, odnosno umjetnikih zahtjeva predmeta javne nabavke ili iz razloga koji su povezani sa zatitom iskljuivih prava, nabavku moe da realizuje samo odreeni ponua; - kada se, izuzetno, zbog dokazivih razloga krajnje hitnosti prouzro kovane elementarnim nepogodama, nesreama i havarijama i drugim dogaajima nepredvidivim za naruioca ne mogu ispoto vati ovim zakonom utvreni minimalni rokovi. Okolnosti kojima se opravdava izuzetna hitnost postupka ne smiju ni u kom sluaju biti u vezi sa naruiocem; 2) nabavke robe: - kada je roba koja je predmet javne nabavke proizvedena iskljuivo za svrhe istraivanja, eksperimentisanja, prouavanja ili razvoja; ova odredba se ne odnosi na koliinsku (serijsku) proizvodnju sa ciljem ostvarivanja profita ili nadoknade trokova istraivanja i razvoja; - kada se radi o dodatnim isporukama koje vri ponua kojem je ve dodijeljen ugovor, a koje su namijenjene ili kao djelimina zamjena redovnih isporuka ili kao ugradnja ili kao proirenje postojeih isporuka ili ugradnje, kada su prethodni ugovori jo uvijek na snazi; kada nema sutinskih izmjena u cijenama i drugim uslovima i kada bi promjena ponuaa obavezala naruioca na nabavku materijala razliitih tehnikih karakteristika, to bi rezultiralo pojavom nekompatibilnosti ili disproporcionalnih tehnikih potekoa u radu i odravanju; - za robe nuene i kupljene na berzanskom tritu; - za nabavku robe pod izuzetno povoljnim uslovima ili od ponuaa koji je u postupku likvidacije svojih poslovnih aktivnosti ili od steajnog dunika ili u aranmanu sa povjeriocima ili u slinom postupku;

40

3) nabavke usluga, kada odnosni ugovor slijedi nakon konkursa za izradu idejnog rjeenja, sprovedenog u skladu sa lanom 73 ovog zakona, a ugovor se dodjeljuje pobjedniku, odnosno jednom od pobjednika konkursa; u posljednjem sluaju svi pobjednici konkursa se pozivaju na uee u pregovorima; 4) nabavke usluga i radova: - koji nisu ukljueni u prvobitno razmatrani projekat ili u izvornom ugovoru, ali koji uslijed nepredvienih okolnosti postanu neophodni za izvrenje ili izvoenje u njima opisanih usluga, odnosno radova i kada se takve dodatne usluge ili radovi ne mogu tehniki ili ekonomski odvojiti od glavnog ugovora bez veih tekoa za naruioca. Takvi ugovori se jedino mogu zakljuiti sa ponuaem kome je dodijeljen glavni ugovor, a ukupna vrijednost ugovora dodijeljenih za dodatne usluge ili radove ne moe prei 25% od vrijednosti glavnog ugovora; - koji predstavljaju ponavljanje slinih usluga ili radova povjerenih ponuau kojem je isti naruilac dodijelio raniji ugovor, uz uslov da su takve usluge ili radovi u skladu sa osnovnim projektom za koji je bio dodijeljen prvi ugovor u skladu sa otvorenim ili ogranienim postupkom. Na mogunost voenja ovakvog postu pka ukazae se ve pri objavljivanju poziva za javno nadmetanje za prvi projekat, a ukupne procijenjene trokove kasnijih usluga ili radova naruilac e uzeti u razmatranje prilikom procjenjivanja vrijednosti ugovora. Ovaj postupak se moe primjenjivati samo tokom tri godine nakon zaklju enja prvobitnog ugovora. Ovim lanom Zakona odreeno je u kojim sluajevima se moe sprovesti pregovaraki postupak bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje. To je specifini, skraeni postupak vezan za specifine situacije koje naruilac mora ispuniti i navesti u obraanju Direkciji za javne nabavke, i od ije dokazivosti zavisi procjena Direkcije da li su ispunjeni uslovi za davanje prethodne saglasnosti za sprovoenje ovog postupka javnih nabavki. Postupak se moe sprovesti samo nakon dobijanja saglasnosti od strane Direkcije za javne nabavke. Zakonodavac je predvidio obavezu davanja prethodne saglasnosti iz razloga to je ovo najmanje transparentan postupak javnih nabavki u kome je konkurentnost i ravnopravnost ponuaa ograniena, s obzirom da nemaju svi zainteresovani ponuai mogunost da uzmu uee u ovom postupku, ve samo oni koji su pozvani. Zbog svega navedenog, rizik od postojanja korupcije i konflikta interesa u ovom postupku javne nabavke je izuzetno visok, pa je preporuka da

41

Direkcija za javne nabavke samo izuzetno daje saglasnost za sprovoenje ovog postupka, kao i da ponuai i sva druga zainteresovana lica preuzmu aktivnu ulogu korienjem zakonom utvrenog prava na podnoenje prigovora i albe. Na nivou EU vano je napomenuti da je Evropski sud pravde dosljedno zauzimao stav da poto postupak derogira opte principe prava Evropske zajednice, osnovi / izuzetne okolnosti koje mogu da omogue primjenu pregovarakog postupka bez prethodnog objavljivanja poziva na javno nadmetanje mora da se tumai striktno i da je na naruiocu da dokae da su te izuzetne okolnosti stvarno zadovoljene (vidjeti npr. predmet C-394/02 Commission v Greece [2005] E.C.R. I-4713, para 33). Takoe, izriit je zahtjev Evropske komisije da se ovaj postupak sprovodi u to manjem broju sluajeva i zahtjeva se strogost i rigidnost Direkcije prilikom davanja prethodne saglasnoti. Pregovaraki postupak bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje predstavlja postupak u kome naruilac pregovara sa jednim ili vie ponuaa o uslovima ugovora, koje je pozvao, a gdje nije potrebno prethodno objaviti poziv za javno nadmetanje. Ovaj postupak nije direktno otvoren za nadmetanje, kao to su to tri ostala gore navedena postupka. Pregovaraki postupak predvien je za primjenu samo u izuzetnim sluajevima, koji su strogo odreeni Zakonom. Ovaj postupak poinje dostavljanjem poziva na pregovore ponuaima. Dakle, upuivanje poziva svim ponuaima koji su dostavili ponude po predhodno ponitenom javnom pozivu, je preduslov za zakonito sprovoenje postupka, jer se tim pozivom precizno definiu uslovi za voenje tog novog postupka, vodei rauna o osnovnim uslovima i kriterijumima utvrenim u osnovnom pozivu za javno nadmetanje: Ponuai se pozivaju da na osnovu ponuda datih u prethodnom pozivu pristupe pregovorima o pravnim, tehnikim i finansijskim pitanjima. Postupanjem na navedeni nain, odnosno slanjem poziva u istovjetnom sadraju svim ponuaima obezbjeuje se sprovoenje principa ravnopranosti ponuaa, kao jednog od temeljnih principa Zakona. Takoe, pozivom se daje mogunost ponuaima da se izjasne hoe li uestvovati u ovom postupku i da li su za njih prihvatljivi uslovi predvieni u pozivu. Tek nakon okonanih pregovora sa ponuaima, naruilac e pristupiti vred novanju elemenata ponuda, do kojih se dolo prilikom pregovaranja, i to

42

primjenom kriterijuma navedenih u prethodnom pozivu. Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda je obavezna da vodi zapisnik o pregledu, ocjeni i uporeivanju ponuda na nain propisan Zakonom, kao i da odgovornom licu naruioca dostavi poseban izvjetaj o sprovedenoj javnoj nabavci. Zapisik o pregledu, ocjeni i upo reivanju ponuda, pored ostalog sadri obrazloenje za dodijeljeni broj bodova, komparativni prikaz ocjene i analize ponuda, popis priloga uz zapisnik i navedene priloge, datum sainjavanja zapisnika, potpis svih lanova komisije i utvrdjuje rang listu ponuaa, po silaznom redosljedu. Komisija za otvaranje i vrednovanje je duna da, u skladu sa lanom 70. Zakona, saini i poseban izvjetaj o postupku javne nabavke, koji dostavlja odgovornom licu naruioca, kao osnov za donoenje odluke o izboru najpovoljnije ponude. Naruilac zatim, u skladu sa odredbama lana 73. Zakona, donosi odluku o izboru najpovoljnije ponude koju je duan da objavi na internet stranici Direkcije za javne nabavke. Treba napomenuti da je na nivou EU, Evropski sud pravde pruio odreena pojanjenja o tumaenju nekih od osnova/vanrednih okolnosti koje mogu opravdati primjenu pregovarakog postupka bez prethodnog objavljivanja poziva na osnovu evropskih direktiva za dravni sektor i za javna komunalna preduzea). U daljem tekstu se ispituju neki od primjera ove sudske prakse: - Samo jedan mogui isporuilac iz tehnikih ili umjetnikih razloga ili iz razloga povezanih sa zatitom ekskluzivnih prava (to sutinski odgovara lanu 23, stav 1, taka 2 Zakona o javnim nabavkama). - Tehniki razlozi to se tie konkretno tehnikih razloga, u predmetu C-39402 Komisija protiv Grke ve pomenutom vidjeti naroito stav 34.), Evropski sud pravde potvrdio je stav zauzet u prethodnoj sudskoj praksi time to je naveo da ovaj osnov zahtijeva da budu zadovoljena dva kumulativna uslova: 1) da postoje tehniki razlozi vezani za radove koji su predmet nabavke i 2) da je zbog tih tehnikih razloga apsolutno neophodno da se posao dodijeli odreenom isporuiocu (u tom cilju vidjeti takoe predmet C57/94 Commission v Italy, [1995] E.C.R. I-1249 para 24, i Case C385/02 Commission v Italy, [2004] E.C.R. I-8121 paras18, 20 i 21). Predmet C-394/02 Komisija protiv Grke odnosio se na nabavku za izgradnju prenosnog sistema elektrane u megalopolisu. U oktobru 1997, DEI

43

(dravna elektroprivreda) radi vrenja ocjene uticaja na ivotnu sredinu, dostavila je nadlenom organu (tj. Ministarsvu ivotne sredine, urbanizma i javnih radova) projekat o instaliranju sistema za odstranjivanje sumpora, stabilizaciju, prevoz i deponovanje vrstog otpada iz termoelektrane u megalopolisu. To ministarstvo je dalo saglasnost na projekat, pod uslovom s jedne strane da DEI u roku od 9 mjeseci dostavi zahtjev za konano odobrenje eliminacije otpada kojeg proizvodi ta elektrana i s druge strane da u roku od 12 mjeseci instalira prenosni sIstem za transport pepela izmeu elektrane i rudnika Thoknia, gdje se pepeo obrauje. Imajui u vidu ove rokove, DEI je odluila da sprovede pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja i pozvala je konzorcijum Koch/Metka i kompaniju Dosco Overseas Engineering Ltd (Dosco) da dostave ponude. Meutim, ovaj drugi je rekao da ne eli da uestvuje u postupku. Poslije nekoliko mjeseci pregovaranja, ugovori za izgradnju prenosnog sistema za prevoz pepela izmeu termoelektrane u Megalopolisu i rudnika Thoknia dodijeljen je pomenutom konzorcijumu. Evropski sud pravde je ini se prihvatio miljenje generalnog advokata da odreene karakteristike proizvoda, pepela) koje se transportuje kao i zemljita ispod povrine te potreba da se prenosni sistemi prikljue postojeem sistemu predstavljaju dovoljne tehnike razloge u smislu direktive (Direktiva za javna preduzea). Meutim, Evropski sud je naglasio da ni posebne osobine proizvoda koji se transportuje ni nestabilnost zemljita i potreba da se sistem prikljui postojeem ne dokazuje sam po sebi da je taj konzorcijum kompanija jedini izvoa u EZ sa potrebnim strunim znanjem za realizaciju dotinih radova. Evropski sud je dalje konstatovao da budui da DOSCO nije pozvan na tender DEI je sama smatrala da bi i neki drugi izvoa u principu bio sposoban da izvede te radove (pogledati naroito stavove 35. do 37. dotine presude). Drugi vaan sluaj je predmet C-385/02 Commission v Italy. Ovaj predmet odnosio se na izgradnju bazena za prelivanje u kojima bi se zadravala voda prilikom poplava. Generalno reeno, Italija je tvrdila da je primjena pregovarakog postupka bez prethodnog poziva opravdana iz razloga kontinuiteta (naroito povezano za tekoe prilikom utvrivanja odgovornosti razliitih izvoaa), i da samo izvoa koji je prethodno realizovao isti projekat odbrane od poplava moe da izvodi nove graevinske radove za pomenute bazene. Evropski sud je prihvatio da je obezbjeenje kontinuiteta radova u kompleksnim projektima koji se odnose na sigurnost jedne oblasti od poplave tehniki razlog koji se mora priznati kao znaajan. Meutim, on je dalje naglasio da injenica to je Italija samo navela da je jedan paket radova kompleksan i teak nedovoljna da se utvrdi da se takav paket moe povjeriti samo jednom izvoau ( Vidjeti naroito stavove 20. do 22. ).

44

- Ekskluzivna prava U ovom kontekstu, interesantno je posmatrati predmet C-328/92 Komisija protiv panije (Case C-328/92 Commission v Spain [1994] E.C.R. I-1569). Ovaj predmet odnosio se na osporavanje jednog panskog propisa koji je nametao upotrebu postupka sa jednom ponudom za nabavku farmaceutskih proizvoda i specijalnosti za sistem socijalnog osiguranja. panska vlada je svojim argumentima traila izuzetak koji se odnosi na zatitu ekskluzivnih prava. U stavu 17. Evropski sud pravde kae da nije dovoljno da dotini farmaceutski proizvodi i specijalnosti budu zatieni ekskluzivnim pravima, mora biti mogue da njih proizvodi ili isporuuje samo odreeni isporuilac. Evropski sud je dodao da budui da je ovaj zahtjev ispunjen samo za one proizvode i specijalnosti za koje nema konkurencije na tritu, ovaj konkretni izuzetak ne bi mogao ni na koji nain da opravda generalno i nediskriminatorsko posezanje za postupkom sa jednom ponudom za sve nabavke svih farmaceutskih proizvoda i specijalnosti. Prema tome, vano je naglasiti da za dobijanje ovog izuzetka nije dovoljno da naruilac pokae da eli da kupi odreeni proizvod ili uslugu koja je zatitena ekskluzivnim pravom, ve takoe, mora da dokae (kao kod tehnikih razloga) da ne postoji odgovarajui ekvivalentan proizvod koji bi ponudio neki drugi isporuilac (i da prema tome nema konkurencije). Ako bi se npr. ova prava ustupila drugim isporuiocima, ne bi se moglo tvrditi da nema konkurencije. Usput, treba napomenuti da direktive ne definiu ta se podrazumijeva pod ekskluzivnim pravima. Meutim, ona se obino odnose na intelektualna prava i prava industrijske svojine kao to su patenti, zatitni znaci, autorska prava, know-how itd. - Ekstremna hitnost (koja znaajno korespondira sa lanom 23., stav 1. taka 3. Zakona o javnim nabavkama) Prije svega, treba napomenuti da je Evropski sud pravde dosljedno smatrao da se svi uslovi definisani po ovom osnovu za derogiranje moraju kumulativno zadovoljiti i ako stoga jedan od tih uslova nije zadovoljen, naruilac ne moe da trai derogiranje (vidjeti npr. predmet C-382/92 Comisija protiv panije- gore pomenut stav 18., Case C-24/91 Commission v Spain [1992] ECR I-1989, paragraph 13). Prema tome, naruilac mora da dokae da je derogiranje: 1) strogo neophodno, 2) prouzrokovano razlozima ekstremne hitnosti, 3) izazvano dogaajima koji su bili nepredvidljivi za naruioca, 4) da se rokovi za primjenu otvorenog, ogranienog ili pregovarakog postupka sa objavljivanjem prethodnog obavjetenja ne mogu ispuniti i 5) kad je rije samo o dravnom sektoru (to

45

se ne primjenjuje na sektor javnih uslunih preduzea) da date okolnosti koje opravdavaju krajnju hitnost ne smiju ni u kom sluaju da se pripiu naruiocu. to se tie krajnje hitnosti, U predmetu C-24/91 Comisija protiv panije, Univerzitet Complutense iz Madrida odluio je da sprovede pregovaraki postupak bez prethodnog obavjetenja za izgradnju proirenja i obnavljanja jedne od univerzitetskih zgrada. Tvrdilo se da je to opravdano kako bi se radovi zavrili prije poetka nove akademske godine s obzirom naoekivani veliki broj novih studenata (zbog ega je izvoenje radova prema tvrdnjama bilo hitno). Evropski sud nije diskutovao o tome da li ova situacija moe da opravda razlog krajnje hitnosti ve je za razliku od toga utvrdio da je dolo do prekraja, poto je bilo na raspolaganju dovoljno vremena da se tender sprovede po ubrzanom postupku (vidjeti naroito stavove 14-16 date presude). Interesantan je i predmet C 107/92 Komisija protiv Italije (Case C 107/92 Commission v Italy [1993] E.C.R. I-4655), koji se ticao pregovarakog postupka bez prethodnog obavjetenja za izgradnju brane od lavine. Italija je tvrdila da postoji krajnja hitnost. Komisija je smatrala da italijanska Vlada nije ukazala na postojanje osnova krajnje hitnosti koju nameu nepredvidljivi dogaaji (prolo je vie od tri mjeseca od kada su nadleni dravni organi dobili izvjetaj geolokog odjeljenja Ministarstva ivotne sredine koje je preporuivalo hitno djelovanje i poetka radova, i takoe lavina nije bilo jo od 1975). U skladu sa stavom Komisije, Evropski sud je zauzeo stav da italijanska vlada nije ukazala na postojanje krajnje hitnosti i da italijansku vladu nita nije sprjeavalo da u ovom sluaju ispuni rokove ubrzanog postupka koje direktiva predvia (vidjeti naroito stav 9. i stavove 13.-14. date presude). Pitanje hitnosti se generalno vezuje za predvidljivost dogaaja (ukoliko je dogaaj predvidljiv ili bi trebao da bude predvien od strane naruioca, u praksi to znai da se vie ne moe smatrati izuzetno hitnim). U tom kontekstu interesantno je na kratko pogledati npr. predmet Ems (Case C-318/94 Commission v Germany [1996] E.C.R. I-1949). Ovaj predmet odnosio se na nabavku radova za prokopavanje rijeke Ems. Evropski sud pravde naglasio je da derogacija zahtijeva, izmeu ostalog postojanje uzrone veze izmeu nepredvidljivog dogaaja i krajnje hitnosti koja iz njega proizilazi (vidjeti stav 14. date presude i vidjeti takoe predmet C-107/92 Komisija protiv Italije koja je ve pomenuta stav 12.). Evropski sud je smatrao da u ovom sluaju uslov nepredvidljivosti nije zadovoljen zbog toga to je mogunost da je organ koji je morao odobriti projekat mogao staviti prigovor neto to je predvidljivo u postupku odobravanja plana. Zbog toga je Evropski sud odbacio argument Njemake da je odbijanje nadlenog organa da odobri projekat prokopavanja rijeke bio potpuno neoekivan (vidjeti naroito stavove 15.-16. i 18.-19.). U tom kontekstu predmet La Spezia (Case 194/88R

46

Commission v Italy [1988] E.C.R. 4547) takoe treba pomenuti. On se odnosio na primjenu pregovarakog postupka bez prethodnog objavljivanja obavjetenja za obnavljanje ureaja za spaljivanje vrstog otpada koji je bio zatvoren dok se ne zavre radovi renoviranja). Predsjednik suda je, na zahtjev za donoenje privremenih mjera, utvrdio da je hronologija injenica pokazala koliko god da su bili hitni radovi renoviranja, hitnost nije nastala zbog nepredvidivih dogaaja jer se dugo vremena znalo da je renoviranje neophodno, ali se nijesu preduzimali nikakvi koraci (vidjeti naroito stav 14.). Pregovaraki postupak sa prethodnim objavljivanjem poziva za javno nad metanje lan 24 Naruilac moe, izuzetno, ugovor o javnoj nabavci dodijeliti putem prego varakog postupka, uz prethodno objavljivanje poziva za javno nadmetanje, u sluaju: 1) kada u otvorenom i ogranienom postupku ne dobije ni jednu ispra vnu i prihvatljivu ponudu, pri emu se prvobitno odreen predmet javne nabavke i sadrina tenderske dokumentacije bitno ne mogu mijenjati. Poziv za javno nadmetanje nije obavezno objaviti u slu aju da naruilac u pregovaraki postupak ukljui sve ponuae ko ji su dostavili ponudu u otvorenom i ogranienom postupku javne nabavke; 2) kada priroda radova, roba ili usluga ili rizici koji se odnose na konkretnu nabavku ne dozvoljavaju prethodno utvrivanje ukupnih cijena; 3) kada se radi o uslugama iz take 6 Aneksa I i intelektualnih usluga, poput usluga koje ukljuuju projektovanje, ako je priroda usluga koje je potrebno pruiti takva da se specifikacije u ugovoru ne mogu utvrditi s dovoljnom preciznou da dopuste dodjelu ugovora izborom najpovoljnije ponude u skladu s pravilima koja ureuju otvorene ili ograniene postupke; 4) kada se radi o radovima koji se izvode iskljuivo sa ciljem istraiva nja, testiranja ili razvoja, a ne sa ciljem ostvarenja zarade ili povra tka trokova istraivanja i razvoja. U sluajevima iz stava 1 ovog lana naruilac, radi dobijanja najbolje po nude, pregovara sa ponuaima o dostavljenim ponudama, kako bi ih pri lagodio zahtjevima navedenim u pozivu za javno nadmetanje, tenderskoj dokumentaciji i dodatnim dokumentima, ukoliko postoje.

47

Za vrijeme pregovora naruilac obezbjeuje jednak tretman svih ponuaa i ne moe obezbjeivati informacije koje obezbjeuju prednost pojedinim ponuaima. Naruilac moe predvidjeti da se postupak odvija u vie faza, kako bi se smanjio broj ponuda o kojima treba pregovarati, koristei kriterijume dodjele navedene u pozivu za javno nadmetanje ili tenderskoj dokumentaciji. Poziv za javno nadmetanje i tenderska dokumentacija, u tom sluaju, obavezno sadre mogunost korienja vie faza postupka dodjele ugovora. Pregovaraki postupak sa predhodnim objavljivanjem poziva za javno nadmetanje predstavlja takoe izuzetak u odnosu na primjenu otvorenog postupka javne nabavke, a moe se primijeniti u sluaju: 1) kada naruilac, u otvorenom i ogranienom postupku ne dobije ni jednu ispravnu i prihvatljivu ponudu, pri emu se prvobitno odreen predmet javne nabavke i sadrina tenderske dokumentacije bitno ne mogu mijenjati. Poziv za javno nadmetanje nije obavezno objaviti u sluaju da naruilac u pregovaraki postupak ukljui sve ponuae koji su dostavili ponudu u otvorenom i ogranienom postupku javne nabavke; 2) kada priroda radova, roba ili usluga ili rizici koji se odnose na konkretnu nabavku ne dozvoljavaju prethodno utvrivanje ukupnih cijena; 3) kada se radi o uslugama iz take 6 Aneksa I i intelektualnih usluga, poput usluga koje ukljuuju projektovanje, ako je priroda usluga koje je potrebno pruiti takva da se specifikacije u ugovoru ne mogu utvrditi s dovoljnom preciznou da dopuste dodjelu ugovora izborom najpovoljnije ponude u skladu s pravilima koja ureuju otvorene ili ograniene postupke; 4) kada se radi o radovima koji se izvode iskljuivo sa ciljem istraivanja, testiranja ili razvoja, a ne sa ciljem ostvarenja zarade ili povratka trokova istraivanja i razvoja (lan 24. stav 1.). Naruilac, nakon javnog objavljivanja poziva i javnog otvaranja ponuda, u cilju izbora najpovoljnije ponuda, pregovara sa svim ponuaima, ije ponude su ocijenjene kao ispravne. Pregovori su dozvoljeni samo u dijelu koji je unaprijed definisan u javnom pozivu i tenderskoj dokumentaciji, kako bi ih prilagodio navedenim zahtjevima i dodatnim dokumentima, ukoliko postoje (lan 24. stav 2.). Prilikom pregovora dolazi do izraaja naelo jednakog tretmana svih ponuaa i ne mogu se otkrivati informacije koje obezbjeuju prednost pojedinim ponuaima. Takoe, nije dozvoljeno naknadno mijenjati predmet pregovora, kako bi se eventualno favorizovao odreeni ponua, niti je dozvoljeno postavljati pitanja

48

u toku pregovora na nain da se ponua posredno instruie o odgovorima koje treba da da, a sve u cilju njegovog favorizovanja ili pak diskriminacije (lan 24. stav 3.). Kod ovog postupka naruilac moe predvidjeti da se postupak odvija u vie faza, kako bi se smanjio broj ponuda o kojima treba pregovarati, koristei kriterijume dodjele navedene u pozivu za javno nadmetanje ili tenderskoj dokumentaciji. Poziv za javno nadmetanje i tenderska dokumentacija, u tom sluaju, obavezno sadre mogunost korienja vie faza postupka dodjele ugovora (lan 24. stav 4.). Okvirni sporazumi lan 25 Naruilac moe zakljuiti okvirni sporazum samo nakon sprovedenog otvorenog ili ogranienog postupka u skladu sa ovim zakonom. Na osnovu okvirnog sporazuma zakljuenog u skladu sa stavom 1 ovog la na, naruilac e pojedinano imati pravo da tokom cijelog ugovorenog pe rioda zakljuuje ugovore sa uspjenim ponuaem, u pogledu svakog od ugovora koji su dodijeljeni po osnovu okvirnog sporazuma. Naruilac moe razmotriti dodjelu okvirnog sporazuma samo uz postojanje jedne ili vie nie navedenih okolnosti: a) predmet ugovora su svakodnevne usluge ili potrone robe koje nijesu klasifikovane kao trajna sredstva; b) predmet ugovora su robe ili usluge ije se cijene i uslovi isporuke esto mijenjaju; v) predmet ugovora su stalne popravke ili radovi na odravanju; g) kada naruilac treba da dodijeli vie istovjetnih ugovora u roku od jedne godine, a okvirnim sporazumom bi se omoguilo smanjenje trokova nabavke. Nakon zakljuenja okvirnog sporazuma njegove odredbe se ne mogu mije njati. Naruiocima nije dozvoljeno korienje okvirnih sporazuma na nepropisan nain ili na nain kojim se sprjeava, ograniava ili ugroava konkure ncija. Trajanje okvirnog sporazuma ne moe biti due od etiri godine, osim u izu zetnim sluajevima predvienim propisima. Ukoliko je okvirni sporazum zakljuen sa jednim ponuaem, ugovori zasno vani na tom sporazumu dodjeljuju se u okviru granica uslova utvrenih okvirnim sporazumom.

49

Za dodjelu tih ugovora naruilac se moe obratiti ponuau, strani okvirnog sporazuma u pisanom obliku, traei od njega da dopuni svoju ponudu, ako je to nuno. Ukoliko je okvirni sporazum sklopljen s vie ponuaa, kasnijih mora biti najmanje troje, ako ima dovoljan broj ponuaa koji zadovoljavaju krite rijume odabira i/ili prihvatljivih ponuda koje zadovoljavaju kriterijume dodjele. Ugovori zasnovani na okvirnim sporazumima zakljuenim s vie ponuaa mogu biti dodijeljeni ili: - primjenom uslova utvrenih u okvirnom sporazumu bez ponovnog otvaranja nadmetanja, ili - ukoliko svi uslovi nisu utvreni u okvirnom sporazumu, kada su stra ne ponovno u nadmetanju na osnovu istih i, ako je to nuno, preciznije formulisanih uslova i, gdje je primjenjivo, drugih uslova navedenih u specifikacijama okvirnog sporazuma, u skladu sa sljedeim postu pkom: (a) za svaki ugovor koji se ima dodijeliti naruilac se u pisanoj fo rmi obraa ponuau koji je sposoban da izvri ugovor; (b) naruilac odreuje vremenski rok koji je dovoljno dug da se omogui podnoenje ponuda za svaki pojedini ugovor, uzimajui u obzir elemente poput sloenosti predmeta ugovora i vremena potrebnog za slanje ponuda; (v) ponude se podnose u pisanoj formi, a njihov sadraj ostaje tajan sve dok ne istekne predvieni vremenski rok za odgovor; (g) naruilac dodjeljuje svaki ugovor ponuau koji je podnio najbolju ponudu na temelju kriterijuma dodjele navedenih u specifikacijama okvirnog sporazuma. Okvirni sporazum podrazumijeva sporazum ogranienog trajanja izmeu naru ioca i ponuaa, ija je svrha utvrivanje okvira za ugovore o javnim nabavkama, koji e se dodjeljivati u tom periodu, posebno u pogledu predmeta ugovora i kada je to primjenjivo i u pogledu predvienih vrijednosti, obima, ili koliine, kao i cijene. U navedenoj definiciji, predmet ugovora koji se dodjeljuje i cijena su osnovni elementi, koji e biti odreeni u samom okvirnom sporazumu za budue ugovore. To znai da se konkurencija odvija u vrijeme kada se zakljuuje okvirni sporazum, a ne u vrijeme primjene sporazuma, kao osnova zakljuivanja ugovora o javnoj nabavci. Okvirni sporazum, sam po sebi, ne utvruje ugovor o javnoj nabaci, kao takvoj. On ak ne podrazumijeva obavezu naruioca da od ponuaa zahtjeva dostavljanje

50

ponude i izbor najpovoljnije ponude u nekom narednom postupku, u okviru okvirnog sporazuma, kao ni zakljuivanje ugovora. On samo podrazumijeva da, ako naruilac bude imao potrebu za predmetom okvirnog sporazuma, da e naruilac sprovesti postupak izbora najpovoljnije ponude. Okvirni sporazumi su iroko primjenjivi. Kao jedan od primjera okvirnog sporazuma moe se navesti sporazum koji regulie pruanje usluga prevoza. Tano vrijeme i obim potreba usluga prevoza za naruioca nijesu poznati, ali okvirni sporazum je zakljuen na osnovu cijena i uslova uobiajenih potreba odravanja prevoza tokom npr. 12 mjeseci. Kada naruilac ima potrebu za uslugom prevoza, a nakon izvrenja ugovorenih usluga, po prethodno zakljuenom ugovoru, po sprovednom otvorenom ili ogranienom postupku javne nabavke, obratie se ponuaima za dostavljanje ponude, saglasno uslovima iz okvirnog sporazuma. Okvirni sporazum se zakljuuje za odreeni vremenski period i ogranien je u pogledu predmeta javne nabavke i vremena za koji je zakljuen. Otvoreni ili ogranieni postupak (nakon kojih se okvirni sporazum samo moe zakljuiti), koji ima za cilj zakljuivanje okvirnog sporazuma pokree se i sprovodi u skladu sa pravilima, koje je Zakon o javnim nabavkama propisao za te postupke. Tokom postupka vrednovanja, primjenjivae se unaprijed utvreni kriterijumi i podkriterijumi za izbor najpovoljnije ponude, ime se obezbjeuje dobijanje najbolje vrijednosti za novac. Vaan efekat zakljuenog okvirnog sporazuma, je u tome to naruilac ima pravo da tokom ugovorenog perioda zakljuuje ugovore sa najpovoljnijim ponuaem, bez ponovnog objavljivanja i oglaavanja javnog poziva, u okviru svakog od ugovora koji su predvieni okvirnim sporazumom. U sluaju da jedan naruilac, sprovodi postupak javne nabavke, u svoje ime i za svoj raun, kao i u ime i za raun drugih naruilaca, a za jedan predmet javne nabavke, naruioci u ije ime i za iji raun je sproveden taj postupak javne nabavke, koji je predviao zakljuivanje okvirnog sporazuma, imaju pravo da, u toku trajnja okvirnog sporazuma, vre izbor najpovoljnije ponude sa ponuaima, koji se nalaze u okvirnom sporazumu, osim, ako je unaprijed drugaije definisano. Okvirni sporazum moe se zakljuivati u okviru unutar odreenih roba, usluga ili radova, ako je predmet javne nabavke bio podijeljen na partije, a Direkcija za javne nabavke je dala prethodnu saglasnost za zakljuivanje okvirnog sporzuma za svaku od partija koje ine predmet javne nabavke.

51

Primjena okvirnog sporazuma je opravdana u slijedeim sluajevima: -ako su predmet ugovora svakodnevne usluge ili potrone robe, koje nijesu klasifikovane kao trajna sredstva (odravanje slubenih prostorija, odravanje kancelarijske opreme, raunovodstvene uluge, graevinski radovi i pratee usluge, nabavka potrone robe hrana, ljekovi, rezervni djelovi za mainu ili opremu itd), -ako su predmet ugovora robe ili usluge ije se cijene i uslovi isporuke esto mijenjaju (snabdijevanje benzinom ili ogrijevom), -ako su predmet ugovora stalne popravke ili radovi na odravanju (usluge kreenja slubenih prostorija, odravanje puteva i dr.). Dogovorene cijene mogu biti jedinine, -okvirni sporazum se moe zakljuiti kada naruilac treba da dodijeli nekoliko identinih ugovora tokom jedne godine i okvirni sporazum bi omoguio smanjenje trokova javne nabavke, poto se sprovodi samo jedan postupak javne nabavke. U ovom sluaju predmet okvirnog sporazuma mogu da budu robe koje se smatraju trajnim sredstvima (automobili, informatika oprema i dr.). Pod identinim ugovorima se podrazumijevaju ugovori koji imaju isti predmet i ne uvijek isti obim, koliinu ili mjesto isporuke (lan 25. stav 3.). Nakon zakljuenog okvirnog sporazuma, njegove odredbe ne mogu se mijenjati (lan 25. stav 4.). Okvirni sporazum e se primjenjivati u skladu sa uslovima i rokovima, koji su utvreni tenderskom dokumentacijom za sprovoenje postupka javne nabavke, koji prethodi zakljuivanju okvirnog sporazuma. Ovo implicira da svi ugovori, zakljueni tokom perioda vaenja okvirnog sporazuma, moraju biti u skladu sa uslovima i rokovima utvrenim okvirnim sporazumom. U sluaju da se, zbog veoma opravdanih razloga, nae za potrebno, da se sutinski izmijeni zakljueni okvirni sporazum, isti se mora obustaviti ponitavanjem, nakon ega e se pokrenuti novi postupak javne nabavke. Pri tom, treba imati u vidu, da se okvirni sporazum ne moe proiriti izvan predmeta javne nabavke, unaprijed definisanog u javnom pozivu i u tenderskoj dokumentaciji. Argument protiv zakljuivanja okvirnog sporazuma je da takav sporazum zakljuen na odreeni vremenski period sprjeava konkurenciju naruiocu u tom vremenskom periodu u odnosu na druge potencijalne ponuae. To, kao prvo, znai da e svi okvirni sporazumi biti vremenski ogranieni i ne mogu prei, iz konkurencijskog aspekta, razuman vremenski period.

52

Prethodna saglasnost lan 26 Naruilac, prije poetka postupka javne nabavke, mora od nadlenog organa uprave pribaviti prethodnu saglasnost o ispunjenosti uslova za sprovoenje te vrste postupka, ako namjerava primijeniti: - pregovaraki postupak bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje, - pregovaraki postupak sa prethodnim objavljivanjem poziva za javno nadmetanje, - dodjelu ugovora putem okvirnog sporazuma. Prethodna saglasnost trai se zahtjevom u pisanoj formi, koji sadri zakonsku osnovu, razloge i obrazloenje izbora konkretnog naina nabavke, dokaze o ispunjenju uslova za primjenu odabranog naina nabavke, izvor finansijskih sredstava, iznos nabavke i ostale podatke o nabavci. Nadleni organ uprave moe od naruioca zatraiti dopunu zahtjeva za prethodnu saglasnost i dostavu dokumentacije u odreenom roku. Nadleni organ uprave odluuje o zahtjevu naruioca u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva, odnosno prijema dokumentacije i dopune zahtjeva. Prethodna saglasnost za poetak postupka nabavke vai do kraja budetske ili finansijske godine. Ukoliko nadleni organ uprave ne dostavi saglasnost u roku iz stava 4 ovog lana, naruilac moe poeti sa postupkom javne nabavke. U cilju uspostavljanja efikasnog sistema javnih nabavki, proklamovanih naela javnih nabavki i pravilne primjene Zakona o javnim nabavkama, zakonodavac je predvidio ovlaenje Direkcije za javne nabavke za davanje predhodne saglasnosti o ispunjenosti uslova za primjenu: - pregovarakog postupka bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje, - pregovarakog postupka sa prethodnim objavljivanjem poziva za javno nadmetanje; - dodjelu ugovora putem okvirnog sporazuma i -kod posebnog sluaja dodjele ugovora konsultantskih usluga (lan 27. stav 1.). Zahtjev za davanje prethodne saglasnosti podnosi se Direkciji za javne nabavke u pisanoj formi i sadri zakonski osnov za davanje saglasnosti, sa razlozima za izbor konkretnog naina nabavke, dokaze o ispunjavanju propisanih uslova za primjenu traenog postupka javne nabavke, dokaz o obezbijeenim sredstvima

53

za predmetnu javnu nabavku u planu javne nabavke, odnosno dokaz da su finansijska sredstva obezbijeena na drugi nain, kao i ostale podatke o javnoj nabavci (lan 27. stav 2.). Ukoliko Direkcija za javne nabavke utvrdi da uz podnijeti zahtjev nije dostavljena potpuna i potrebna dokumentacija i dokazi, ima pravo da od podnosioca zahtjeva zatrai dopunu zahtjeva i dostavljanje odgovarajue dokumentacije i dokaza u roku koji sama odredi, po sopstvenoj procjeni (lan 27. stav 3.). Direkcija za javne nabavke je duna da odlui po zahtjevu naruioca o ispunjenosti uslova za davanje prethodne saglasnosti u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva, odnosno dopune zahtjeva i dokumentacije i dokaza po zahtjevu za dopunu (lan 27. stav 4.). Prethodnu saglasnost za poetak postupka nabavke koju naruilac dobije od Direkcije za javne nabavke vai do kraja budetske ili finansijske godine (lan 27. stav 5.). Zakonodavac je predvidio pravo naruioca da, ukoliko Direkcija za javne nabavke ne dostavi saglasnost ili donese akt o nepostojanju uslova za davanje prethodne saglasnosti, u zakonom propisanom roku od osam dana, zapone predmetni postupak javne nabavke, kao da je saglasnost data (lan 27. stav 6.). Kao to je ranije ve naglaeno, ovo ovlaenje Direkcije za javne nabavke je izuzetno uvedeno u Zakon, u cilju uspostavljanja efikasnog sistema javnih nabavki. Direktivama Evropske Unije nije predvieno da neki organ daje prethodnu saglasnost naruiocima za sprovoenje postupaka javnih nabavki. Ovo iz razloga to je potrebno uspostaviti sistem u kome je iskljuivo ovlaenje i odgovornost naruioca za izbor postupka javne nabavke. Davanjem ovlaenja nekom drugom organu za davanje prethodne saglasnosti za sprovoenje postupka javne nabavke, teret odgovornosti se prebacuje sa naruioca na taj organ, to, gledano sa aspekta sistema nije dobro, jer u ovim sluajevima postoji vei rizik za zloupotrebe i korupciju prilikom davanja ili nedavanja ove saglasnosti. Naime, naruioci mogu da fingiraju postojanje uslova, koji zapravo ne postoje, u cilju izbjegavanja konkurencije i ravnopravnosti ponuaa, i dostave Direkciji za javne nabavke dokaze o ispunjenosti uslova, koji nijesu pravno valjani i koji ne odgovaraju istini. Problem dokazivanja odgovornosti u ovim sluajevima bi bio vrlo sloen. Iz navedenih razloga, smatramo da bi bilo potrebno sa prvim izmjenama zakona brisati odredbe kojima je dato ovlaenje Direkciji za javne nabavke za davanje predhodne saglasnosti i preuzeti rjeenja iz uporednih zakonodavstava, da je naruilac obavezan da na web site Direkcije za javne nabavke objavi namjeru da e sprovesti ovaj postupak, pa, u sluaju da niko od potencijalnih ponuaa ne pokua osporiti ovu odluku, taj postupak i sprovede.

54

2. Poetak postupka Plan javne nabavke i obezbjeivanje sredstava za javnu nabavku lan 27 Naruilac moe da zapone postupak javne nabavke, samo: - ako je javna nabavka, u sluajevima predvienim ovim zakonom, utvrena u planu javnih nabavki naruioca; - ako je za tu nabavku obezbijedio odgovarajua sredstva koja su raspoloiva za svako plaanje predvieno ugovorom. Svaki naruilac koji u narednoj budetskoj i poslovnoj godini namjerava da izvri javnu nabavku, iji iznos prevazilazi 100.000 eura, duan je da donese i objavi, na nain predvien ovim zakonom, plan javne nabavke najkasnije do kraja prethodne godine. Obezbijeenim sredstvima za javnu nabavku smatraju se sredstva koja su predviena u budetu ili su obezbijeena na drugi zakonom predvieni na in. Ako nijesu donijeti budet Republike, budet jedinice lokalne samouprave ili finansijski plan drugog naruioca, naruilac moe zapoeti postupak javne nabavke samo do iznosa sredstava planiranih u skladu sa propisom o privremenom finansiranju. Za kapitalna ulaganja naruilac mora prethodno pripremiti i usvojiti studiju opravdanosti, u skladu sa metodologijom za pripremu, ocjenu i izvoenje studije opravdanosti. Ako sprovoenje postupka javne nabavke traje vie godina, obaveze koje e dospijevati u narednim godinama moraju biti ugovorene u iznosima predvi enim propisima kojima se ureuje izvrenje budeta za svaku posebnu godinu. Postupak javne nabavke naruilac moe da zapone pod uslovom da su kumula tivno ispunjeni sljedei uslovi: - da je javna nabavka, u sluajevima predvienim zakonom (preko 100.000 eura) utvrena u planu javnih nabavki i - da je za tu javnu nabavku naruilac obezbijedio odgovarajua sredstva, koja su raspoloiva za izvrenje svih ugovorenih obaveza (lan 27. stav 1.). Obaveza naruioca da je za svaku javnu nabavku obezbijedio odgovarajua sredstva, koja su raspoloiva za svako plaanje predvieno ugovorom je garancija ponuaima da e im za isporuenu robu, izvrenu uslugu ili izvedeni rad biti izvreno plaanje ugovorenog iznosa. U tom cilju, zakonodavac je predvidio da Odluka o pokretanju i sprovoenju postupka javne nabavke treba da sadri

55

i odredbu koja se odnosi na postojanje obezbijeenih sredstava za predmetnu javnu nabavku, u dovoljnom iznosu. Naruilac je duan da donese i objavi na internet stranici Direkcije za javne nabavke, plan javnih nabavki, u sluaju da javna nabavka prevazilazi vrijednost od 100.000 eura, najkasnije do kraja prethodne godine za narednu godinu. Ovdje se imaju analogno primjeniti odredbe Zakona o budetu i Zakona o finanisranju lokalne samouprave. Objavljivanjem plana javnih nabavki svih naruilaca na jednom mjestu interent stranci Direkcije za javne nabavke, daje se mogunost svim potencijalnim ponuaima da se upoznaju sa javnim nabavkama, vrijednosti preko 100.000 eura pravovremeno, tako da u skladu sa svojom zainteresovanou za odreene postupke javnih nabavki, mogu da usklade svoje poslovanje i planove. Na ovaj nain ostvaruju se benefiti i za naruioce i za ponuae, a to rezultira povoljnijim rokovima isporuke, uslovima plaanja, veim kvalitetom proizvoda koji se nude, niim cijenama i dr. (lan 27. stav 2.). Ako sprovoenje postupka javne nabavke traje vie godina, obaveze koje e dospijevati u narednim godinama moraju biti ugovorene u iznosima predvienim propisima kojima se ureuje izvrenje budeta za svaku posebnu godinu, to u praksi znai da je naruilac, npr. neko ministarstvo, obavezan da obezbijedi od ministarstva finansija miljenje da e mu u narednim godinama (koliko traje ta javna nabavka), u budetu biti obezbijeena sredstva za izvrenje svih ugovorenih obaveza (lan 27. stav 6.). Ovdje treba imati u vidu da je eventualno nepredvianje javne nabavke u planu javnih nabavki osnov za ponitenje postupka. Naime, u praksi se deava da naruioci ne objave plan javne nabavke do kraja prethodne godine za narednu godinu, ili da javnu nabavku vrijednosti vee od 100.000 eura unesu u plan, putem amandmana, neposredno prije objavljivanja i oglaavanja javnog poziva, na koji nain izigravaju smisao ovog instituta i onemoguavaju ponuae da se blagovremeno upoznaju sa potrebama naruioca i njegovom namjerom da sprovede postupak javne nabavke. U takvim situacijama, po izjavljenim alba ma, Komisija za kontrolu postupka javnih nabavki je ponitavala postupak javne nabavke u cijelosti. Odluka o pokretanju postupka lan 28 Naruilac, prije poetka postupka nabavke, donosi odluku o pokretanju i sprovoenju postupka nabavke.

56

Odluka iz stava 1 ovog lana sadri naroito: 1) podatke o naruiocu (naziv, sjedite, adresu, matini broj), evidencijski broj nabavke; 2) predmet, nain i rok sprovoenja postupka nabavke; 3) dokaz da je javna nabavka utvrena planom javne nabavke, u sluajevima propisanim u lanu 26 stav 2; 4) procijenjenu vrijednost javne nabavke; 5) rok zavretka radova, u sluaju kada je predmet nabavke izvoenje radova; 6) izvor obezbijeenih sredstava za javnu nabavku, uslove i nain plaanja; 7) ostale uslove nabavke. Odluku donosi starjeina organa, odnosno nadleni organ naruioca. Prije poetka postupka javne nabavke, naruilac je duan da donese odluku o pokretanju i sprovoenju postupka javne nabavke. Odluka o pokretanju i sprovoenju postupka javne nabavke je interni akt naruioca, koji ini sastavni dio spisa predmetne javne nabavke, ali koji nije dat na uvid ponuaima, osim ukoliko to izriito trae, koristei svoje pravo utvreno ovim zakonom i Zakonom o slobodnom pristupu informacijama (lan 28. stav 1.). Zakonom je predvien minimum uslova koje Odluka o pokretanju i sprovoenju postupka javne nabavke treba da sadri. Istovremeno sa donoenjem ove odluke, potrebno je da strarjeina organa, odnosno nadleni organ naruioca donese i rjeenje o obrazovanju komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda. Ukoliko naruilac zapone postupak javne nabavke bez prethodno donesene odluke o pokretanju i sprovoenju postupka javne nabavke, taj postupak ne proizvodi pravno dejstvo. Takoe, ukoliko odluka o pokretanju i sprovoenju postupka javne nabavke ne sadri sve elemente propisane Zakonom ili ukoliko nije donijeta od strane starjeine organa, odnosno nadlenog organa naruioca, ovo predstavlja osnov za eventualno ponitavanje postupka javne nabavke. Predmet nabavke i podjela predmeta nabavke lan 29 Predmet nabavke odreuje naruilac i mora biti opisan jasno, razumljivo i nedvosmisleno, tako da svi ponuai mogu ponuditi odgovarajuu robu, usluge i radove po vrsti, kvalitetu, cijeni, kao i po drugim potrebnim svoj stvima i uslovima. Predmet nabavki iz stava 1 ovog lana moe biti podijeljen u vie posebnih cjelina (partija), tako da se svaka cjelina (partija) moe ugovarati posebno.

57

Ponua je duan da u ponudi naznai da li se ponuda odnosi na cjelokupnu nabavku ili samo na odreene partije. U sluaju da ponua podnese ponudu za sve partije, ponuda mora biti podnijeta tako da se moe ocjenjivati za svaku partiju posebno. Naruilac ve prilikom donoenja plana javne nabavke mora voditi rauna da ga izradi na nain da predmet javne nabavke budu istovrsne robe, radovi i usluge, pri emu se pod istovrsnou podrazumijevaju jedinstvena klasifikacija, naziv, evidencija, namjena i svojstva. Naruilac je obavezan da na istovjetan nain definie predmet javne nabavke u planu javne nabavke, odluci o pokretanju i sprovoenju postupka javne nabavke, javnom pozivu i tenderskoj dokumentaciji, pri emu je obavezan da vodi rauna da predmet javne nabavke bude odreen i opisan tako da svi ponuai mogu ponuditi uporedivu robu, radove i usluge po vrsti, kvalitetu, cijeni i drugim potrebnim svojstvima i uslovima (lan 29. stav 1.). Ukoliko specifinost predmeta javne nabavke to zahtijeva, naruilac ima pravo da podijeli predmet javne nabavke u vie posebnih cjelina (partija) i to prema privrednim granama, strukovnim podrujima, vrsti, koliini, mjestu i vremenu isporuke (npr. predmet javne nabavke je hrana, koja je podijeljena na slijedee partije: svjee meso, suhomesnati proizvodi, hleb, tijesto, mlijeko, sirevi i dr). Jedna partija obuhvata predmete istih, srodnih ili slinih svojstava ili namjene, to omoguava uee vie malih ili srednjih ponuaa. Naruilac ne smije ograniavati i uslovljavati pravo nuenja po partijama i mora odrediti partije na nain da ponuai mogu dostaviti ponudu za jednu, vie ili sve partije. Ovdje je vano naglasiti da nije dozvoljeno naruiocu da odreuje partije na nain da predmet nabavke budu robe, usluge i radovi, koji nijesu srodni i povezani. Ovo iz razloga, to bi postupajui na taj nain, naruilac mogao dovesti u zabludu ponuae u pogledu uslova na nadmetanje i naina dostavljanje ponude, kao i kriterijuma i podkriterijuma za izbor. Naime, ne moe naruilac u jednom pozivu odrediti da je predmet javne nabavke podijelio na partije, na nain da je npr. jedna partija izbor najpovoljnijeg ponuaa koji e izvesti graevinske radove, druga partija nabavka kancelarijskog materijala, a trea partija nabavka usluga softvera. U ovom sluaju naruilac bi bio obavezan da objavi tri javna poziva sa jasno odreenim predmetom javne nabavke i uslovima i kriterijumima koji su odreeni za taj predmet javne nabavke. Ukoliko je naruilac podijelio predmet javne nabavke na partije, on ima pravo da u javnom pozivu i u tenderskoj dokumentaciji odredi dokaze o podobnosti koji su zajedniki za sve partije i da posebno za svaku partiju odredi dodatne, fakultativne dokaze o podobnosti koji su ponuai obavezni da dostave, kako bi njihova ponuda bila ocijenjena kao ispravna.

58

U sluaju da je predmet javne nabavke podijeljen na partije, ponua dostavlja ponudu za svaku partiju posebno, svaka partija se posebno vrednuje i za svaku partiju se dodjeljuje poseban ugovor. 3. Vrenje poslova javnih nabavki Slubenik za javne nabavke lan 30 Svaki obveznik primjene ovog zakona imenuje slubenika za javne na bavke. Slubenik za javne nabavke je lice koje je u radnom odnosu kod naruioca, po pravilu, sa visokom strunom spremom. Slubenik za javne nabavke vri slijedee poslove: priprema plan javne nabavke, tekst odluke o pokretanju postupka javne nabavke, daje ponuaima tendersku dokumentaciju, vri struno administrativne poslove u realizaciji postupka javne nabavke, sprovodi i odgovoran je za postupak javne nabavke male vrijednosti, uva dokumentaciju, vodi evidenciju javnih nabavki i priprema i dostavlja izvjetaje o sprovedenim javnim nabavkama starjeini organa, odnosno nadlenom organu upravljanja. Zakonodavac je predvidio obavezu svakog naruioca da imenuje slubenika za javne nabavke. To je lice koje je u radnom odnosu kod naruioca i koje, po pravilu, ima visoku strunu spremu. U vezi sa tim, Direkcija za javne nabavke vodi evidenciju slubenika za javne nabavke, koja se objavljuje na interent stranici tog organa (lan 30. stav 1.). Slubenik za javne nabavke vri sljedee poslove: priprema plan javne nabavke, tekst odluke o pokretanju postupka javne nabavke, daje ponuaima tendersku dokumentaciju, vri struno administrativne poslove u realizaciji postupka javne nabavke, sprovodi i odgovoran je za postupak javne nabavke male vrijednosti, uva dokumentaciju, vodi evidenciju javnih nabavki i priprema i dostavlja izvjetaje o sprovedenim javnim nabavkama starjeini organa, odnosno nadlenom organu upravljanja (lan 30. stav 2.). S obzirom na jasno definisane poslove slubenika za javne nabavke i komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda i strogo podijeljene poslove, slubenik za javne nabavke ne treba da bude lan komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda (lan 30. stav 3.).

59

Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda lan 31 Za pripremu i sprovoenje postupka javne nabavke, izuzev postupka javne nabavke male vrijednosti, naruilac je obavezan da, istovremeno sa donoenjem odluke o pokretanju postupka javne nabavke, obrazuje komisiju za otvaranje i vrednovanje ponuda. Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda se sastoji od najmanje tri lana. Najmanje jedan lan komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda je diplomirani pravnik. U komisiji za otvaranje i vrednovanje ponuda se mogu imenovati strunjaci koji posjeduju znanja iz oblasti koja je predmet javne nabavke, s tim to najmanje jedan lan komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda mora biti zaposlen kod naruioca. Izuzetno od stava 1 ovog lana, komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda se, u zavisnosti od potreba naruioca i specifinosti predmeta javne nabavke, moe imenovati za vremenski period od godinu dana. Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda priprema i sprovodi postupak javne nabavke, na nain to se stara: da tenderska dokumentacija bude pripremljena u skladu sa potrebama naruioca i odredbama zakona, pri prema tekst poziva za javno nadmetanje, daje pojanjenja teksta poziva za javno nadmetanje i tenderske dokumentacije, sprovodi javno otvaranje ponuda, ocjenjuje usaglaenost prispjelih ponuda sa zahtjevima datim u tekstu poziva za javno nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji, utvruje po dobnost ponuaa, vri pregled, ocjenu i uporeivanje dostavljenih ponuda, sainjava izvjetaj o otvaranju i vrednovanju ponuda i predlae naruiocu donoenje odluke o dodjeli ugovora ponuau, ija ponuda je vrednovana sa najveim brojem bodova. Naruilac je obavezan da, istovremeno sa donoenjem odluke o pokretanju i sprovoenju postupka javne nabavke, u cilju pripreme i sprovoenja postupka javne nabavke (izuzev postupka javne nabavke male vrijednosti) obrazuje komisiju za otvaranje i vrednovanje ponuda (lan 31. stav 1.). Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda se sastoji od najmanje tri lana, s tim to, u sluaju da je broj lanova vei od tri, taj broj mora biti neparan. Zakonito sprovoenje postupka javne nabavke podrazumijeva da najmanje jedan lan komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda bude imenovan iz redova diplomiranih pravnika. Sam broj i izbor lanova komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda e iskljuivo zavisiti od predmeta javne nabavke, to znai da je poeljno da u komisiju budu imenovani kako pravnici, tako i ekonomisti,

60

inenjeri, odnosno ostali strunjaci u skladu sa predmetom javne nabavke. Odreenje da najmanje jedan lan komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda bude diplomirani pravnik opravdava potreba potovanja proceduralnih pravila. Predsjedavajui komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda treba da bude osoba velikog strunog i moralnog integriteta, koja ima dovoljno strunog iskustva i znanja da rukovodi cjelokupnom procedurom. Odredba kojom je odreeno da najmanje jedan lan komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda bude lice koje je zaposleno kod naruioca je opravdana sa stanovita malih naruilaca (lan 31. stav 2.). Naruilac je obavezan da u odluci o obrazovanju komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, odredi predsjedavajueg i lanove komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, poslove koje komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda treba da izvri, rokove za njihovo izvravanje, obavezu potpisivanja, izjave o nezavisnosti lanova komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda i strune slube i/ili eksperata za pojedine oblasti koje su predmet javne nabavke, a koje angauje naruilac, na predlog komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, potrebna ovlaenja, u svrhu ispunjavanja utvrenih poslova i druga pitanja od znaaja za obrazovanje komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda. Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda odgovara naruiocu za izvravanje povjerenih poslova i izvrava samo one poslove i zadatke, koje joj naruilac dostavi u pisanoj formi. U izuzetnim slu ajevima , komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda se , u zavisnosti od specifi nih potreba naru ioca i specifi nosti prirode predmeta javne nabavke , mo e imenovati za vremenski period u trajanju od jedne godine . Meutim, bilo bi poeljno da komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda bude ad hoc privremenog karaktera, zbog specifinosti svakog predmeta javne nabavke ( lan 31. stav 3.). Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda je du na da se stara da tenderska dokumentacija bude pripremljena u skladu sa potrebama naru ioca i odredbama Zakona , priprema tekst poziva za javno nadmetanje , daje poja njenja teksta poziva za javno nadmetanje i tenderske dokumentacije , sprovodi javno otvaranje ponuda , ocjenjuje usagla enost prispjelih ponuda sa zahtjevima datim u tekstu poziva za javno nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji , utvr uje podobnost ponu a a , vr i pregled , ocjenu i upore ivanje dostavljenih ponuda , sa injava izvje taj o otvaranju i vrednovanju ponuda i predla e naru iocu dono enje odluke o dodjeli ugovora ponu a u , ija ponuda je vrednovana sa najve im brojem bodova ( lan 31. stav 4.).

61

Naruilac koji za predsjednika komsije za otvaranje i vrednovanje ponuda ili lana komisije odredi slubenika za javne nabavke, kri odredbe Zakona prema kojima su strogo definisani poslovi komisije i poslovi slubenika za javne nabavke. Naime, lanom 30. Zakona, taksativno su navedeni poslovi koje vri slubenik za javne nabavke u primjeni Zakona, a u koje poslove ne spada ovlaenje za vrenje poslova lana Komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda. Ovlaenja komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda propisana su lanom 31. Zakona. Iz tih odredbi jasno proizilaze nadlenosti, koje govore u prilog nespojivosti funkcija slubenika za javne nabavke i komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, pa zbog prirode i karaktera poslova koje vri, slubenik za javne nabavke ne moe istovremeno biti imenovan za lana komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, jer bi u tom sluaju dolo do dupliranja njihovih nadlenosti. Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda u postupku javne nabavke, prilikom utvrivanja potpunosti i ispravnosti ponuda, postojanja manjih odstupanja i dr., odluke donosi prostom veinom glasova, koja podrazumijeva da je broj lanova neparan. Naime, paran broj lanova Komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda iskljuuje mogunost za donoenje odluka u postupku javne nabavke prostom veinom. Sam postupak vrednovanja ispravnih ponuda sprovodi se individualno, od strane svakog lana komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, meutim, vrednovanje ponuda je samo jedna od faza u postupku javne nabavke. 4. Odreivanje vrijednosti javne nabavke lan 32 Naruilac je obavezan da u pozivu za javno nadmetanje iskae procijenjenu vrijednost javne nabavke. Naruilac je obavezan da se pridrava uslova i naina nabavke odreenih ovim zakonom, prema utvrenim vrijednostima i ne moe, tokom budetske ili finansijske godine, dijeliti predmet nabavke koja predstavlja jedinstvenu cjelinu, s namjerom izbjegavanja primjene ovog zakona i propisanog postupka nabavke. Blii uslovi i nain odreivanja vrijednosti javne nabavke utvruju se stan dardnim formularima javnih nabavki, koje donosi nadleni organ uprave. Obaveza je naruioca da u pozivu za javno nadmetanje iskae procijenjenu vrijednost javne nabavke. Procijenjena vrijednost javne nabavke izraunava se i

62

odreuje sa uraunatim porezom na dodatnu vrijednost. Iskazivanje procijenjene vrijednosti predstavlja obavezan dio poziva za javno nadmetanje i nedostatak ovog elementa razlog je za ponitavanje postupka javnog nadmetanja (lan 32. stav 1.). Naruilac je takoe obavezan da se pridrava uslova i naina javne nabavke odreenih ovim Zakonom, prema utvrenim vrijednostima i ne moe, tokom budetske ili finansijske godine, dijeliti predmet nabavke koja predstavlja jedinstvenu cjelinu, s namjerom izbjegavanja primjene ovog Zakona i propisanog postupka nabavke (lan 32. stav 2.). Blii uslovi i nain odreivanja vrijednosti javne nabavke utvruju se standardnim formularima javnih nabavki, koje donosi Direkcija za javne nabavke (lan 32. stav 3.). Procjena vrijednosti ugovora o javnim nabavkama Izraunavanje procijenjene vrijednosti ugovora o javnim nabavkama predstavlja (odgovara - zasniva se na ukupnoj naknadi) ukupna naknada koju e platiti naruilac za sve robe, usluge, radove, nepokretnu imovinu i druge predmete obuhvaene nabavkom, u iznosu sa PDV-om, po procjeni naruioca. U sluajevima kada se opravdano moe oekivati da e se predloeni ugovor produiti, obnoviti ili da e mu uslijediti novi ugovor za nove robe, usluge i radove, osnov za izraunavanje procijenjene vrijednosti takvog predloenog ugovora je najvea mogua ukupna naknada koja e se platiti za predloeni ugovor, ukljuujui najveu moguu ukupnu naknadu koja e se platiti za eventualni produetak, obnovu ili novi ugovor. Procijenjena vrijednost roba, usluga i radova je njihova procijenjena vrijednost u vrijeme objavljivanja okvirnog sadraja plana javne nabavke - prethodnog raspisa, odnosno poziva za javno nadmetanje, u skladu sa Zakonom ( u skladu sa lanom 33. Zakona). Izbor metoda za izraunavanje procijenjene vrijednosti ugovora o javnim nabavkama ne smije se vriti s namjerom da se izbjegne primjena postupaka javnih nabavki predvienih Zakonom. U sluajevima kada se zbog predloenih radova, nabavke usluga ili roba, vie ugovora o javnim nabavkama istovremeno dodjeljuje po partijama, uzimae se u obzir ukupna procijenjena vrijednost takvih partija.

63

Ukoliko ukupna vrijednost svih partija odgovara ili premauje vrijednosne razrede utvrene Zakonom, postupak predvien Zakonom u vezi sa tim vrijednosnim razredima primjenjivae se posebno za svaku partiju. Procjena vrijednosti ugovora o javnoj nabavci roba Kada se radi o ugovorima o javnim nabavkama koji su po svojoj prirodi periodini, ili koji se namjeravaju ponoviti u odreenom vremenskom periodu, izraunavanje procijenjene vrijednosti ugovora zasniva se na ukupnoj stvarnoj vrijednosti istovjetnih sukcesivnih ugovora koji su dodijeljeni u toku prethodnih 12 mjeseci ili finansijskoj godini koja je, ukoliko je mogue, prilagoena tako da se uzmu u obzir promjene koliine ili vrijednosti do kojih e doi u toku perioda od dvanaest mjeseci nakon glavnog ugovora, ili, u drugom sluaju izraunavanje procijenjene vrijednosti ugovora zasniva se na ukupnoj procijenjenoj vrijednosti sukcesivnih ugovora koji su dodijeljeni tokom perioda od 12 mjeseci nakon prve isporuke, ili tokom finansijske godine ukoliko je ona dua od 12 mjeseci. U sluajevima ugovora za lizing, zakup ili najamnu kupovinu roba kod kojih se ne navodi ukupna cijena, vrijednost koja se uzima kao osnov za izraunavanje procijenjene vrijednosti ugovora je, kada se radi o ugovoru o javnim nabavkama sa utvrenim periodom trajanja, ukoliko taj period iznosi manje od ili tano dvanaest mjeseci, ukupna procijenjena vrijednost za vrijeme trajanja ugovora ili, ukoliko je trajanje ugovora due od 12 mjeseci, ukupna vrijednost ukljuujui i procijenjenu vrijednost preostalog dijela a u sluaju ugovora o javnim nabavkama bez utvrenog perioda trajanja ili na period koji se ne moe utvrditi, mjesena vrijednost pomnoena sa 48. Procjena vrijednosti ugovora o javnoj nabavci usluga Kada se radi o ugovorima o javnim nabavkama koji su periodini ili koji se namjeravaju obnoviti u odreenom vremenskom periodu, izraunavanje pro cijenjene vrijednosti ugovora zasniva se na ukupnoj stvarnoj vrijednosti isto vjetnih sukcesivnih ugovora koji su dodijeljeni tokom prethodnih 12 mjeseci ili prethodne finansijske godine koja se, ukoliko je mogue, prilagoava tako da se uzmu u obzir promjene koliine ili vrijednosti do kojih e doi u toku narednih 12 mjeseci nakon glavnog ugovora ili, u drugom sluaju, prema ukupnoj procijenjenoj vrijednosti sukcesivnih ugovora koji su dodijeljeni tokom 12 mjeseci nakon glavne isporuke, ili tokom finansijske godine ukoliko je ona dua od 12 mjeseci.

64

U sluaju ugovora o javnoj nabavci usluga u kojima se ne naznaava ukupna cijena, vrijednost koja se uzima kao osnov za izraunavanje procijenjene vrijednosti ugovora je: - kada se radi o ugovoru sa utvrenim periodom trajanja, ukoliko taj period iznosi manje od ili tano 48 mjeseci- njihova - njegova ukupna vrijednost za itav period; - kada se radi o ugovorima kojima nije utvren period trajanja ili na koji su odre eni na period dui od 48 mjeseci - njihova mjesena vrijednost pomnoena sa 48. U cilju izraunavanja procijenjene vrijednosti ugovora za javnu nabavku usluga koje se odnose na usluge osiguranja, bankarske ili druge finansijske usluge, ili usluge projektovanja, u sluajevima u kojima je to mogue, treba uzeti i sljedee: - u sluaju usluga osiguranja - premiju koja e se platiti i druge oblike naknade; - u sluaju bankarskih i drugih finansijskih usluga - honorare, provizije, udjele i druge vrste naknada; - u sluaju projektnih usluga - honorare, provizije koje e se platiti i druge oblike naknada. Procjena vrijednosti ugovora o javnim radovima Prilikom izraunavanja procijenjene vrijednosti ugovora o javnim radovima, mora se uzeti u obzir kako cijena radova tako i ukupna procijenjena vrijednost roba koje su neophodne za vrenje radova i koje naruilac stavlja na raspolaganje izvoau radova. Procjena vrijednosti ugovora o javnim nabavkama u sluaju opcija Ukoliko predlog ugovora sadri opciju, osnov za izraunavanje procijenjene vrijednosti ugovora je najvei moguni ukupni iznos kupovine, lizinga, zakupa, ukljuujui i sve eventualne iznose koji mogu dospjeti za plaanje zbog izvrenja klauzule o opciji. Procjena vrijednosti okvirnog sporazuma to se tie okvirnih sporazuma, procijenjena vrijednost ugovora - okvirnog spora zuma je maksimalno procijenjena vrijednost, sa PDV-om, svih ugovora koji se predviaju za kompletan period okvirnog sporazuma.

65

Uspostavljanje baze podataka o cijenama, koju vodi Direkcija za javne nabavke. Procjena se pravi na osnovu cijena koje vae na dan donoenja odluke o pokretanju i sprovoenju postupka javne nabavke 5. Transparentnost javnih nabavki Javno objavljivanje lan 33 Naruilac je duan da, radi ostvarivanja principa transparentnosti, javno, na nain predvien ovim zakonom, objavi: - okvirni sadraj plana javne nabavke - prethodni raspis; - pozive za javno nadmetanje; - odluke o dodjeli ugovora u postupku javnih nabavki. Transparentnost javnih nabavki podrazumijeva javno objavljivanje okvirnog sadraja plana javnih nabavki, poziva za javno nadmetanje i odluke o dodjeli ugovora u postupku javnih nabavki. Na ovaj nain obezbjeuje se ostvarivanje jednog od osnovnog naela naela transparetnosti javnih nabavki, proklamovanog lanom 7. Zakona. Javno objavljivanje u smislu ovog lana Zakona, podrazumijeva obavezu naruioca da radi ostvarivanja principa transparentnosti, javno, na nain predvien Zakonom, podzakonskim aktima, odnosno standardnim formularima, objavi na interent stranici Direkcije za javne nabavke okvirni sadraj plana javne nabavke - prethodni raspis, pozive za javno nadmetanje, kao i odluke o dodjeli ugovora u postupku javnih nabavki. Ovim se obezbjeuje da svi potencijalno zainteresovani ponuai mogu nai sve informacije koje se odnose na javne nabavke naruilac na jednom mjestu, ime se ostvaruju utede za cjelokupan sistem javnih nabavki. Bilo bi poeljno da Direkcija za javne nabavke obezbijedi prevoenje to je mogue veeg broja informacija koje se nalaze na njenom web situ i na engleski jezik, kako bi se omoguila jednaka dostupnost informacijama i mogunost za uee na javnim nadmetanjima i inostranim ponuaima, pogotovo kod tendera vee vrijednosti (lan 33.). Prethodni raspis lan 34 Svaki naruilac javne nabavke koji, u skladu sa lanom 27 stav 2 ovog zakona, ima obavezu da donese plan javne nabavke duan je da na internet stranici

66

nadlenog organa uprave objavi prethodni raspis, u kojem se iskazuju osnovni podaci i informacije iz plana javne nabavke, o vrsti, predmetu javne nabavke, planiranoj vrijednosti, koliini i uslovima javne nabavke koja je predviena u planu javne nabavke. Prethodni raspis iz stava 1 ovog lana objavljuje se najkasnije do kraja prethodne godine za narednu godinu. Ova odredba je u direktnoj vezi sa odredbom lana 27. Zakona, kojom su ureeni uslovi i nain objavljivanja plana javne nabavke. ak to vie, po naoj ocjeni, ovdje je dolo do preklapanja i ponavljanja obaveze donoenja i objavljivanja plana javne nabavke, koji je ovdje nazvan prethodni raspis, a po svom sadraju i karakteru je zapravo plan javne nabavke. Poziv za javno nadmetanje lan 35 Naruilac je duan da poziv za javno nadmetanje objavi na internet stranici nadlenog organa uprave i oglasi u jednim dnevnim novinama koje se izdaju i distribuiraju na cijeloj teritoriji Republike. Naruilac je duan da javni poziv iz stava 1 ovog lana objavi, odnosno oglasi: 1) u sluaju javne nabavke u otvorenom postupku javne nabavke; 2) u prvoj fazi ogranienog postupka; 3) u sluaju javne nabavke u pregovarakom postupku sa prethodnim objavljivanjem poziva za javno nadmetanje; 4) u sluaju javne nabavke zakljuivanjem okvirnog sporazuma. Poziv za javno nadmetanje sadri podatke o naruiocu, predmetu nabavke, procijenjenoj vrijednosti javne nabavke, uslovima za uestvovanje, kriterijumima, vremenu i mjestu uvida u tendersku dokumentaciju, vre menu i mjestu podnoenja ponude i javnom otvaranju ponude, roku za donoenje odluke o dodjeli ugovora o javnoj nabavci, kao i o imenu osobe za kontakt koja e pruati dodatne informacije. Poziv za javno nadmetanje moe da sadri i druge podatke neophodne za potpunije informisanje ponuaa o predmetu javne nabavke. Blii sadraj, formu i obrazac poziva za javno nadmetanje i oglasa utvruje nadleni organ uprave posebnim formularom. Nadleni organ uprave, u fazi objavljivanja, provjerava i obezbjeuje usa glaenost poziva za javno nadmetanje sa uslovima utvrenim propisima o javnim nabavkama. Poziv za javno nadmetanje koji nije objavljen i oglaen na nain propisan ovim zakonom ne proizvodi pravno dejstvo.

67

Obaveza objavljivanja i oglaavanja javnog poziva proizilazi iz jednog od osnovnih naela Zakona naela transparentnosti upotrebe javnih sredstava. Upravo u vezi sa ovim naelom, predvieno je da objavljivanje poziva za javno nadmetanje podrazumijeva obavezu naruioca da, u sluajevima propisanim Zakonom, dostavi, u elektronskoj formi, poziv za javno nadmetanje Direkciji za javne nabavke, radi ocjene njegove usaglaenosti sa uslovima utvrenim propisima o javnim nabavkama i objavljivanja na internet stranici tog organa. Ovdje je posebno apostrofirana kontrolna funkcija Direkcije za javne nabavke koja je obavezna da naruiocu ukae na eventualne propuste u javnom pozivu i njegovu neusaglaenost sa zakonom. Meutim, nije dato ovlaenje Direkciji za javne nabavke da, kada uoi propuste u javnom pozivu, takav poziv ne objavi na svojoj internet stranici. Direkcija je obavezna da u pisanoj formi ukae naruiocu na uoene propuste i da mu predloi mjere za ispravku. Meutim, ukoliko naruilac insistira na objavljivanju poziva u formi i sadraju u kojem je dostavljen, Direkcija je obavezna da takav poziv i objavi, s tim to i ovdje postoji korektivni mehanizam, u pravu Direkcije za javne nabavke i svih potencijalno zainteresovanih ponuaa da izjave prigovor naruiocu na takav tekst javnog poziva u roku od osam dana od dana objavljivanja (lan 35. stav 1.). Pored obaveze objavljivanja poziva za javno nadmetanje na internet stranici Dire kcije za javne nabavke, zakonodavac je predvidio i obavezu oglaavanja javnog poziva u jednim dnevnim novinama, koje se izdaju i distribuiraju na cjelokupnoj teritoriji drave. Uvoenje ove obaveze je opravdano, sa stanovita da stepen info rmatike pismenosti u Crnoj Gori nije na nivou da se moe oekivati da e svi poten cijalni ponuai imati mogunost da redovno posjeuju i upoznaju se sa javnim pozivima na internet stranici Direkcije za javne nabavke (lan 35. stav 2.). Ovim lanom je predvien obavezan sadraj javnog poziva, dok je podzakonskim aktom odreen standardni obrazac javnog poziva. Vano je naglasiti da poziv za javno nadmetanje ne proizvodi pravno dejstvo ukoliko nije objavljen i oglaen na nain propisan Zakonom i propisima o javnim nabavkama, to se utvruje u postupku za zatitu prava ponuaa i javnog interesa. To je i razlog za ponitenje postupka javne nabavke. Objavljivanje odluke o dodjeli ugovora lan 36 Naruilac je duan da na internet stranici nadlenog organa uprave objavi: - odluku o dodjeli ugovora po svim pozivima za javno nadmetanje;

68

- odluku o dodjeli ugovora u pregovarakom postupku bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje; - odluku o nabavkama male vrijednosti; - odluku o ponitavanju javnog nadmetanja. Sadraj, formu i obrazac za odluke iz stava 1 ovog lana utvruje nadleni organ uprave posebnim formularom. Zakonom je ustanovljena obaveza naruioca da na internet stranici Direkcije za javne nabavke objavi i: - odluku o dodjeli ugovora po svim pozivima za javno nadmetanje; - odluku o dodjeli ugovora u pregovarakom postupku bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje; - odluku o nabavkama male vrijednosti; - odluku o ponitavanju javnog nadmetanja. Obaveza objavljivanja navedenih odluka je znaajna sa aspekta obezbjeivanja zatite prava ponuaa i javnog interesa, jer sva lica koja imaju aktivnu legitimaciju, imaju pravo da u roku od osam dana od objavljivanja odluke pokrenu postupak za zatitu svojih prava, podnoenjem prigovora naruiocu. Objavljivanje navedenih odluka je znaajno za cjelokupan sistem javnih nabavki, jer omoguava Direkciji za javne nabavke da vodi evidenciju o sprovedenim postupcima javnih nabavki, ponuaima koji uestvuju u tim postupcima, visinama ponuenih cijena, dobavljaima sa kojima naruioci zakljuuju ugovore i sl, a iz kojih podataka se mogu dobiti jasni pokazatelji o eventualno ostvarenim utedama u postupcima javnih nabavki, ueu domaih i inostranih ponuaa, kretanju cijena na tritu i sl. Objavljivanje se vri prema sadraju, formi i obrascu za naznaene odluke, a koji su utvreni standardnim formularima objavljenim u Slubenom listu Crne Gore. 6. Tenderska dokumentacija Sadraj tenderske dokumentacije lan 37 Naruilac priprema tendersku dokumentaciju u skladu sa ovim zakonom i podzakonskim aktima, tako da ponuai na osnovu nje mogu da pripreme prihvatljivu ponudu. U tenderskoj dokumentaciji naruilac e dati potpune informacije o uslovima i zahtjevima koje treba da ispuni svaki ponua.

69

Tenderska dokumentacija, prema opredjeljenju nauioca, sadri naroito: 1) naziv naruioca; 2) dokaz o postojanju formalno obezbijeenih sredstava za javnu naba vku, izvor finansiranja, procijenjenu vrijednost javne nabavke iska zane u eurima; 3) odabrani postupak dodjele ugovora i podatak o tome da li se predvia zakljuivanje okvirnog sporazuma; 4) obrazac izjave da ponua prihvata uslove iz poziva za javno nadme tanje i tenderske dokumentacije; 5) obrazac za ustanovljavanje kvalifikacije i uputstvo kako se dokazuje kvalifikacija ponuaa; 6) kriterijume izbora koji ustanovljavaju minimalne uslove za kvalifi kaciju ponuaa i informacije za vrenje takve procjene; 7) opis traene robe, usluga ili radova; 8) koliinske specifikacije i/ili tehnike specifikacije, opis posla/ zadatka; 9) mjesto izvrenja; 10) revidirani projekat uraen od strane ovlaenih lica, sa maksimalnim odstupanjem + - 10%; 11) navoenje mogunosti za podnoenje ponuda po partijama; 12) rokove za izvrenje; 13) mogunost za podnoenje alternativnih ponuda; 14) kriterijume, odnosno podkriterijume za izbor najpovoljnije ponude; 15) uslove predloenog ugovora; 16) period vaenja ponude; 17) obavezu dostavljanja garancije ponude; garancije za dobro izvrenje ugovora; garancije za avansno plaanje; 18) ispravu naruioca o nainu urednog plaanja dospjelih obaveza iz javne nabavke koja se daje prilikom zakljuenja ugovora; 19) mjesto, datum i vrijeme za prijem ponuda; 20) mjesto, datum i vrijeme za otvaranje ponuda; 21) zahtjev u pogledu upotrebe jezika; 22) nacrt ugovora koji e biti zakljuen; 23) pravo podnoenja prigovora. Standardne formulare tenderske dokumentacije utvruje nadleni organ uprave i objavljuje ih na njegovoj internet stranici. Tendersku dokumentaciju priprema naruilac, u skladu sa Zakonom i pod zakonskim aktima, tako da ponuai na osnovu cjelovito i potpuno pripremljene

70

dokumentacije mogu da dostave prihvatljivu ponudu. Tenderska dokumentacija je osnov svakog nadmetanja i ona je pretpostavka za njegovo zakonito i uspjeno sprovoenje. Tenderska dokumentacija mora biti jasna i razumljiva, u njoj naruilac daje potpune informacije o uslovima i zahtjevima, koje treba da ispuni svaki ponua, kako bi ponuaima bilo omogueno da ponude predmet javne nabavke u skladu sa zahtjevima naruioca, kao i izradu i dostavljanje ispravnih ponuda, izmeu kojih e naruilac izabrati ponudu onog ponuaa koji je dokazao svoju sposobnost i udovoljio svim zahtjevima koji su traeni da bi njegova ponuda bila ocijenjena kao ispravna, a odredio je kao kriterijum najniu cijenu ili ekonomski najpovoljniju ponudu. Naruilac je obavezan da planira javnu nabavku i obezbijedi sredstva za izvrenje svih ugovorenih obaveza, odreuje predmet javne nabavke i ima pravo da zahtijeva odgovarajui kvalitet u skladu sa opredijeljenim sredstvima, a takoe odreuje i dokaze kojima ponuai trebaju da dokau svoju sposobnost. Naruilac e pravilnim i nediskriminirajuim dokazima o sposobnosti obezbijediti slobodnu trinu utakmicu, ali i eliminisati ponuae koji nijesu dostavili dokaze kojima potvruju da su zaista u mogunosti da izvre predmet javne nabavke. Pri tome treba imati u vidu da ovaj lan Zakona predvia samo okvirni sadraj elemenata tenderske dokumentacije, a u nadlenosti naruioca je da, prema svom opredjeljenju, kako je to Zakonom izriito predvieno, bira elemente koje sadri tenderska dokumentacija, a koji e obezbijediti dobijanje najbolje vrijednosti za novac (lan 37. stav 1.). Tenderska dokumentacija, prema opredjeljenju nauioca, sadri naroito: 1) Naziv naruioca (lan 37. stav 2. taka 1.), 2)-dokaz o postojanju formalno obezbijeenih sredstava za javnu nabavku, -izvor finansiranja, -procijenjenu vrijednost javne nabavke iskazane u eurima sa uraunatim PDV-om, s tim da procijenjena vrijednost javne nabavke treba biti iskazana i u odluci o pokretanju i sprovoenju postupka javne nabavke, u planu javnih nabavki, u sluajevima predvienim Zakonom (kada je procijenjana vrijednost javne nabavke vea od 100.000 eura), kao i u javnom pozivu i oglasu (lan 37. stav 2. taka 2.), 3) Odabrani postupak dodjele ugovora i podatak o tome da li se predvia zakljuivanje okvirnog sporazuma, to podrazumijeva da e naruilac navesti jedan od sljedeih postupaka, utvrenih u lanu 18 Zakona: otvoreni postupka javne nabavke, ogranieni postupka javne nabavke, pregovaraki postupak sa ili bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje, uz obavezu da naznai da li je predvieno zakljuivanje okvirnog sporazuma. U sluaju da je predvieno zakljuivanje okvirnog

71

sporazuma, sastavni dio dokumentacije javne nabavke mora biti i dokaz da je naruilac obezbijedio od Direkcije za javne nabavke prethodnu saglasnost za zakljuivanje okvirnog sporazuma (lan 37. stav 2. taka 3.), 4) Obrazac izjave da ponua prihvata uslove iz poziva za javno nadmetanje i tenderske dokumentacije. Obrazac izjave je sastavni dio standardnog obrasca javnih nabavki koji je objavljen u Slubenom listu Crne Gore. Obrazac izjave ponua je duan da dostavi, potpisan od strane ovlaenog lica i ovjeren peatom, uz svoju ponudu (lan 37. stav 2. taka 4.), 5) Obrazac za ustanovljavanje kvalifikacije i uputstvo kako se dokazuje kvalifikacija ponuaa. Ovaj obrazac naruilac popunjava samo u sluaju kada sprovodi ogranieni postupka javne nabavke i to samo u prvoj fazi ogranienog postupka javne nabavke (lan 37. stav 2. taka 5.), 6) Kriterijume izbora koji ustanovljavaju minimalne uslove za kvalifikaciju ponuaa i informacije za vrenje takve procjene. Ove kriterijume utvruje naruilac samo u ogranienom postupku javne nabavke i to u prvoj fazi ogranienog postupka javne nabavke (lan 37. stav 2. taka 6.), 7) Opis traene robe, usluga ili radova, s tim da je naruilac obavezan da da detaljan opis predmeta javne nabavke, na nain da obezbijedi punu ravnopravnost ponuaa, dajui potpune i tane podatke o predmetu javne nabavke, ne vrei diskriminaciju ponuaa i favorizovanje odreenog ponuaa ili proizvoaa navoenjem opisa koji moe da zadovolji samo odreeni ponua (lan 37. stav 2. taka 7.), 8) Koliinske specifikacije i/ili tehnike specifikacije, opis posla/zadatka (lan 37. stav 2. taka 8.), 9) Mjesto izvrenja. Naruilac obavezno navodi mjesto isporuke, odnosno izvoenja radova ili vrenja usluga, jer mjesto isporuke, izvoenja radova ili vrenja usluga ne mora biti istovjetno adresi, odnosno sjeditu naruioca. Naruilac moe utvrditi i obavezu ponuaa da su prije dostavljanja ponuda duni izvriti uvid na licu mjesta isporuke, izvoenja radova ili vrenja usluga, a to moe biti od uticaja na odreivanje konane cijene ponude. (lan 37. stav 2. taka 9.), 10) Revidirani projekat uraen od strane ovlaenih lica, sa maksimalnim odstupanjem + - 10% (lan 37. stav 2. taka 10.), 11) Navoenje mogunosti za podnoenje ponuda po partijama, u sluaju kada je predmet javne nabavke podijeljen na partije, navoenjem pra va da ponua moe dostaviti ponudu za jednu, vie ili sve partije. Nuenje popusta u sluaju da ponua dostavlja ponudu za vie partija je dozvoljeno samo u sluaju kada je predmet javne nabavke izbor izvo aa radova, s tim da je predmet javne nabavke podijeljen u vie partija (lan 37. stav 2. taka 11.),

72

12) Rokove za izvrenje. Ovdje naruioci posebno trebaju da imaju u vidu da su ponuai skloni tome da nude nerealno kratke rokove, kako bi dobili posao, iako su unaprijed svjesni da ne mogu da ispotuju ponuene rokove. Zato je naa preporuka da naruilac unaprijed odredi najkrai rok za izvrenje, ispod kog roka ponua ne moe dostaviti svoju ponudu. Rok za izvrenje moe biti odreen kao uslov koji treba da ispuni svaki ponua ili kao jedan od podkriterijuma u okviru kriterijuma ekonomski najpovoljnija ponuda. (lan 37. stav 2. taka 12.), 13) Mogunost za podnoenje alternativnih ponuda (lan 13. stav 2. taka 13.), 14) Kriterijume, odnosno podkriterijume za izbor najpovoljnije ponude (lan 37. stav 2. taka 14.), 15) Uslove predloenog ugovora, osnovni elementi koje e sadravati ugovor, a koji se detaljnije razrauju nacrtom ugovora (lan 37. stav 2. taka 15.), 16) Period vaenja ponude, s tim to je naruilac obavezan da naznai da je period vaenja ponude najmanje 60 dana od dana javnog otvaranja ponuda (lan 37. stav 2. taka 16.), 17) Obavezu dostavljanja garancije ponude; garancije za dobro izvrenje ugovora; garancije za avansno plaanje. U iskljuivoj je nadlenosti naruioca da se u zavisnosti od specifinosti predmeta javne nabavke nabavke i svojih potreba opredijeli da li e od ponuaa zahtijevati do stavljanje garancije ponude i od provorangiranog ponuaa dobavljaa dostavljanje garancije za dobro izvrenje ugovora i garancije za avansno plaanje (lan 37. stav 2. taka 17.), 18) Ispravu naruioca o nainu urednog plaanja dospjelih obaveza iz javne nabavke koja se daje prilikom zakljuenja ugovora (lan 37. stav 2. taka 18.), 19) Mjesto, datum i vrijeme za prijem ponuda (lan 37. stav 2. taka 19.), 20) Mjesto, datum i vrijeme za otvaranje ponuda (lan 37. stav 2. taka 20.), 21) Zahtjev u pogledu upotrebe jezika, kako je to obrazloeno u komentaru na lan 11 Zakona (lan 37. stav 2. taka 21.), 22) Nacrt ugovora koji e biti zakljuen (lan 37. stav 2. taka 22.), 23) Pravo podnoenja prigovora, u skladu sa l 87., 88. i 89. Zakona (lan 37. stav 2. taka 23.). Standardni obrazac javnih nabavki formular tenderske dokumentacije (za robe, radove i usluge) utvruje Direkcija za javne nabavke i objavljuje se u Slubenom listu Crne Gore, na interent stranici Direkcije za javne nabavke i Komisije za kontrolu postupka javnih nabavki (lan 37. stav 3.).

73

Tehnike specifikacije lan 38 Tehnike specifikacije su obavezni dio tenderske dokumentacije. Tehnike specifikacije moraju biti nediskriminatorske prema svim moguim ponuaima i uraene na nain da obezbijede pravinu i aktivnu konkurenciju. Naruilac odreuje tehnike specifikacije sa pozivom na zakone, tehnike propise i standarde koji se primjenjuju u Republici i koji su usaglaeni sa evropskim standardima. U sluaju kada takvih tehnikih propisa i stan darda nema, naruilac se poziva na evropske standarde ili meunarodno prihvaene standarde, tehnike propise ili norme. Obavezni dio tenderske dokumentacije su tehnike specifikacije koje odreuju posebni zakoni, podzakonski tehniki propisi i prihvaeni standardi usaglaeni sa evropskim standardima (lan 38. stav 1.). Tehnike specifikacije moraju da budu uraene na nain koji obezbjeuje pravinu i aktivnu konkurenciju u postupku javne nabavke i moraju da budu nediskriminatorske prema svim ponuaima u tom postupku (lan 38. stav 2.). Jedan od najeih nedostataka tenderske dokumentacije su neprecizne ili nepravilne tehnike specifikacije. Odredbe ovog Zakona upuuju naruioca na primjenu i tano navoenje tehnikih propisa i standarda, ime naruilac izbjegava dugake i nepotrebne tehnike opise, a ponuau olakava pripremu ponude u skladu sa opisom ponuenih roba, usluga ili radova, kada potvruje ispunjavanje normativa i standarda. Zakon nalae naruiocu da, u tenderskoj dokumentaciji, navede tane tehnike specifikacije roba, usluga i radova koji su predmet dodjele ugovora. To ini tako to navodi koje vaee tehnike normative i standarde ponua mora da uzme u obzir prilikom pripreme svoje ponude. Zakon, takoe, upuuje na primjenu meunarodnih normativa i standarda i time posredno navodi dravu da svoje propise iz tehnike oblasti prilagodi meunarodnim normativima i standardima. Sa druge strane, ovim ujednaavanjem pravila u tehnikoj oblasti i naruilac i ponua su prinueni da svoje zahtjeve usklade sa postojeim meunarodnim tehnikim normativima i standardima, ime se podie konkurentska sposobnost domaih ponuaa i njihovo prilagoavanje evropskim normativima. Sa tog aspekta, javne nabavke imaju i jak razvojni efekat na domau privredu, koja e, s obzirom na zapoeti proces harmonizacije sa pravnim sistemom Evropske Unije, morati da usvaja odgovarajue evropske normative i standarde.

74

Korienje tehnikih specifikacija lan 39 Naruilac ne smije da koristi, niti da se poziva na tehnike specifikacije koje oznaavaju robu, usluge ili radove odreene proizvodnje, izvore ili gradnje, ako bi takvim oznaavanjem mogao dati prednost odreenom ponuau, odnosno neopravdano eliminisati ostale ponuae. Naruilac ne smije u tenderskoj dokumentaciji da naznai bilo koji pojedinani robni znak, patent ili tip, niti posebno porijeklo ili proizvodnju. Kada naruilac ne moe u tenderskoj dokumentaciji da opie predmet ugovora na nain da specifikacije budu dovoljno razumljive ponuaima, navoenje elemenata poput robnog znaka, patenta, tipa ili proizvoaa mora biti praeno rijeima ili ekvivalentno . lan 40 Tehnika specifikacija mora biti precizna i jasna kako bi se ponuaima omoguilo da izrade svoje ponude, a naruiocu da odbije robe, usluge ili radove koji ne ispunjavaju postavljene objektivne zahtjeve. Naruilac nema pravo da odbije ponudu: - na osnovu toga to ponueni proizvodi, usluge i radovi ne ispunjavaju postavljene zahtjeve u pogledu standarda naznaenih u tehnikoj speci fikaciji, ukoliko ponua u svojoj ponudi moe dokazati da rjeenja koja nudi zadovoljavaju, na sutinski ekvivalentan nain, zahtjeve postavljene u tehnikoj specifikaciji tenderske dokumentacije ili - kada ne postoje primjenjivi standardi, tehniki propisi ili norme traenih funkcionalnih karakteristika ili zahtjeva za izvrenje posla, koji takoe obuhvataju i one koji se odnose na zatitu zdravlja graana i zatitu okoline. lanom 39. Zakona, odreena je negativna enumeracija korienja tehnikih specifikacija. Tako naruilac ne smije da koristi i da se poziva na tehnike specifikacije, kojima se oznaava roba, usluga ili rad odreenog proizvoda, izvora ili graenja, ako bi se takvim oznaavanjem mogla dati prednost odreenom ponuau, odnosno ako bi na taj nain naruilac mogao da neopravdano eliminie ostale ponuae. Ovo iz razloga, to bi postupanjem na navedeni nain naruilac izvrio povredu naela ravnopravnosti ponuaa, to za posljedicu ima ponitenje postupka javne nabavke u postupku zatite prava ponuaa i javnog interesa (lan 39. stav 1.). Tehnike specifikacije su onaj dio tenderske doumentacije u kome naruilac daje taan opis predmeta javne nabavke. Opis mora da bude to precizniji, tako

75

da ponua, bez dodatnih pitanja, moe da pripremi svoju ponudu. Kod opisa predmeta javne nabavke, naruilac mora da, pored koliina, navede i tehnike karakteristike predmeta javne nabavke. Meutim, pored naela transparetnosti, naruilac mora da potuje i ostala naela javnih nabavki. Potovanje naela transparetnosti znai da se cio opis predmeta javne nabavke mora dati unaprijed. Naknadne dopune i izmjene predmeta javne nabavke nijesu dozvoljene, osim u izuzetnim sluajevima, koji su podloni provjeri zakonitosti, podnoenjem prigovora naruiocu i albe Komisiji za kontrolu postupka javnih nabavki. Ostvarivanje naela konkurencije, prije svega, znai da naruilac ne smije da naznai bilo koji pojedinani robni znak, patent ili tip, kao ni posebno geografsko porijeklo ili proizvodnju robe, usluge ili rada, kako ne bi favorizovao pojedine ponuae. U praksi su poznati postupci dodjele ugovora, u kojima je naruilac opisao predmet javne nabavke (npr. automobila, hardvera ili graevinskog materijala) koje nabavlja, a ija specifikacija upuuje samo na jednog, eljenog proizvoaa. Tako odreene specifikacije su, u najveem broju sluajeva, posljedica injenice da je jedan od ponuaa pomagao naruiocu da pripremi tendersku dokumentaciju ili jedan dio tenderske dokumentacije, koji je obuhvatao tehniki opis predmeta javne nabavke. Da bi naruilac mogao da pripremi tehniku specifikaciju na to objektivnijim osnovama, potrebno je da poznaje gotovo sve tehnike propise iz oblasti predmeta konkretne javne nabavke, ili, ukoliko ta znanja ne posjeduje, da angauje nezavisne i nepristrasne eksperte iz te oblasti. Zakonodavac je predvidio i izuzetak, kada naruilac nije u mogunosti da u tenderskoj dokumentaciji opie predmet javne nabavke na nain da specifikacije budu dovoljno razumljive ponuaima, obavezan je da da obrazloenje za navoenje znaka, patenta, tipa ili proizvoaa i da navede da ponuai mogu dostaviti ponudu, koja sadri robu, uslugu ili rad toga robnog znaka, patenta, tipa ili proizvoaa ili njegov ekvivalent. Time naruilac pokazuje da navoenje znaka, patenta, tipa ili proizvoaa ne znai da je naruilac unaprijed donio odluku i da ponua koji ponudi predmet nabavke naveden kao primjer ima prednost u odnosu na ostale. Na nivou Evropske unije, treba naglasiti da je jedan od efekata sporazuma o osnivanju EZ i pravila o slobodnom kretanju da se vlastima zabrani da formuliu tehnike specifikacije na nain kojim bi se vrila diskriminacija prema isporuiocima iz drugih drava lanica naroito. U daljem tekstu prikazujemo glavnu sudsku praksu Evropskog suda pravde vezano za tehnike specifikacije,

76

Predmet Dundalk (Case C-45/87 Commission v Ireland [1988] E.C.R. 4929) odnosio se na ugovor o nabavkama koji je jedna irska optina trebalo da dodijeli za izgradnju vodovodne cijevi kojom e se prebacivati voda iz rijenog izvora do fabrike za obradu i potom u postojei sistem snabdijevanja grada. Specifikacije ovog ugovora zahtijevale su da se u izgradnji koriste cijevi od azbestnog cementa koje moraju da budu certifikovane u skladu sa irskim standardom. Irska optina je odbila jednu ponudu iz razloga to ponuene cijevi, koje su proizvedene u paniji, nijesu bile u skladu sa pomenutim irskim standardom. Irska vlada je tvrdila da je primjena tog standarda neophodna da bi se osigurala kompatibilnost sa cijevima u postojeoj mrei. Evropski sud je odbio taj argument navodei da je automatski efekat te klauzule da se iskljuuju sve ponude koje se zasnivaju na drugim tehnikim standardima priznatim u drugim dravama lanicama kao ekvivalentni garanti sigurnosti, rada i pouzdanosti. Prema tome, sud je naveo da bi irske vlasti mogle da provjere usklaenost sa tehnikim uslovima neograniavajui se od samog poetka na ponuae koji predlau samo irske materijale tako to e dopustiti ponuaima da isporue cijevi koje ispunjavaju irski standard ili standard jednak njemu (vidjeti naroito stavove 21. i 22. date presude). Slian sluaj je predmet UNIX (Case C-359/93 Commission v Netherlands [1995] E.C.R. I-157). U tom predmetu holandske vlasti su objavile poziv za isporuku i odravanje klimatske stanice. U tenderskim dokumentima se zahtijevalo korienje UNIX kao operativnog sistema za povezivanje vie kompjutera razliitih marki koje se koriste u projektu. UNIX je naziv softverskog sistema kojeg je razvila kompanija Bell Laboratories of ITT (USA). Prvobitna direktiva za nabavku robe (koja je primjenljiva u ovom sluaju) zabranjivala je (kao i nova direktiva 2004/18) da se navode marke osim ukoliko iza njih ne idu rijei ili ekvivalent. Jedan od zahtjeva za navoenje ovog izraza je da se predmet nabavke ne moe drugaije opisati u specifikacijama koje su dovoljno precizne i potpuno jasne za svakoga . Holandska vlada je tvrdila da se sistem UNIX, u podruju informacione tehnologije mora smatrati tehnikom specifikacijom koja je opte poznata trgovcima i da je stoga bilo nepotrebno dodavati rijei ili ekvivalent, iako je priznala da sistem UNIX nije standardizovan i da je to naziv odreenog proizvoaa odreenog proizvoda. Iako se u specifikaciji nijesu favorizovali proizvodi iz Holandije, Evropski sud je smatrao da injenica to iza rijei UNIX nije stojalo ili ekvivalent ne samo da je mogla sprijeiti ekonomske operatere koji koriste sisteme sline UNIKSU da uestvuju u tenderu, ve moe predstavljati restrikciju u trgovini unutar zajednice ime se kri l. 30. Ugovora o osnivanju EZ (sada lan 28. koji se odnosi na slobodno kretanje robe), time to se nabavka rezervie iskljuivo za isporuioce koji namjeravaju da koriste konkretno navedeni sistem. Prema tome, naruilac je trebalo da doda rijei ili ekvivalent nakon izraza UNIX, kao to se zahtijeva do tada primjenljivom

77

direktivom (vidjeti naroito stavove 27. i 28. date presude). U predmetu Mousten (Case C-59/00 Bent Mousten Vestergaard v Spottrup Boligselskab [2001] E.C.R. I-9505), Evropski sud je smatrao da ak i u sluaju nabavki koje padaju ispod praga definisanog primjenljivom direktivom, l. 30. Ugovora o osnivanju EZ (sada l. 28.) sprjeava naruioca da u tenderska dokumenta unese klauzulu kojom se zahtjeva, prilikom izvoenja ugovora, upotreba proizvoda odreene marke (u ovom sluaju prozora odreenog nacionalnog proizvoaa) ukoliko klauzula ne ukljuuje i rijei ili ekvivalent vidjeti naroito stav 26. date presude). Otkup tenderske dokumentacije lan 41 Naruilac je obavezan da, od dana objavljivanja poziva za javno nadme tanje, omogui zainteresovanim ponuaima neposredan uvid u tendersku dokumentaciju i njeno preuzimanje ili e, u roku od dva dana od prijema zahtjeva, tendersku dokumentaciju dostaviti potom, telefaksom ili ele ktronskim putem. U sluaju iz stava 1 ovog lana, naruilac naplauje samo trokove umno avanja i dostavljanja tenderske dokumentacije. Naruilac ne moe ograniiti rok podnoenja zahtjeva za dostavu tenderske dokumentacije. Naruilac je obavezan da omogui uvid, preuzimanje ili otkup tenderske doku mentacije, poevi od dana objavljivanja i oglaavanja poziva za javno nadmetanje, svim zainteresovanim licima. Pored toga, naruilac je obavezan da, u roku od dva dana od prijema zahtjeva, dostavi tendersku dokumentaciju potom, telefaksom ili elektronskim putem zainteresovanim licima. Naruilac je obavezan da, u ovoj fazi postupka javne nabavke, obezbijedi postojanje dokaza o licima koja su iskazala zainteresovanost da izvre uvid u tendersku dokumentaciju ili njeno preuzimanje ili otkup. Ovo iz razloga, to samo lica koja su izvrila preuzimanje ili otkup tenderske dokumentacije, imaju pravo da se pojave kao ponuai u postupku javne nabavke (lan 41. stav 1.). Ukoliko se naruilac opredijeli da izdaje tendersku dokumentaciju, uz obavezu da zainteresovano lice prethodno podnese dokaz o izvrenoj uplati na ime trokova izdavanja tenderske dokumentacije, taj iznos moe biti samo u visini trokova umnoavanja i dostavljanja tenderske dokumentacije. U praksi se deava da naruioci visokom cijenom otkupa tenderske dokumentacije ele da obeshrabre male ponuae da uzmu uee u postupcima javnih nabavki, to je

78

nedozvoljeno. Ovo takoe moe biti premdet albenog postupka i Komisija za kontrolu postupka javnih nabavki je ponitila vie javnih nadmetanja u kojima je visina otkupa tenderske dokumentacije bila odreena neralno visoko u cilju diskriminacije ponuaa i ograniavanja konkurentnosti (lan 41. stav 2.). Tenderska dokumentacije izdaje se zainteresovanim licima u toku trajanja poziva za javno nadmetanje i naruilac nema pravo da ogranii rok za podnoenje zahtjeva za vrenje uvida u tendersku dokumentaciju ili njeno preuzimanje i otkupljivanje, odnosno dostavu (lan 41. stav 3.). Izmjene i dopune tenderske dokumentacije lan 42 Naruilac moe napraviti izmjene i dopune tenderske dokumentacije, pod uslovom da one budu dostupne zainteresovanim ponuaima istog dana, a najkasnije pet dana prije isteka roka utvrenog za prijem ponuda. U sluaju da takve izmjene podrazumijevaju bilo kakvu sutinsku promjenu, rok za prijem ponuda e se produiti najmanje za sedam dana. Odluka o produenju roka za prijem ponuda objavljuje se na isti nain na koji je objavljen i oglaen poziv za javno nadmetanje. Naruilac ima pravo da izvri izmjene i dopune tenderske dokumentacije, najkasnije pet dana prije isteka roka, koji je odreen u javnom pozivu kao krajnji rok za dostavljanje ponuda, s tim to utvrene izmjene i dopune tenderske dokumentacije moraju biti dostupne svim zainteresovanim licima istog dana kada su izvrene. Izmjene i dopune tenderske dokumentacije vre se u formi amandmana, na nain to se amandman objavljuje na internet stranici Direkcije za javne nabavke i oglaava u jednim dnevnim novinama koje se izdaju na teritoriji Crne Gore. Ukoliko su izmjene takvog karaktera da nameu dodatne obaveze ponuaima, u postupku pripreme njihove ponude, naruilac je obavezan da produi krajnji rok za prijem ponuda najmanje za sedam dana. Ponuai ovdje trebaju da imaju u vidu da imaju pravo da i protiv amandama podnesu prigovor naruiocu i albu Komisiji za kontrolu postupka javnih nabavki. Objanjenje dokumentacije lan 43 Naruilac je duan da, po podnijetom zahtjevu za razjanjenje tenderske dokumentacije, dostavi objanjenje svim ponuaima koji su preuzeli ten dersku dokumentaciju, bez navoenja podataka o podnosiocima zahtjeva.

79

Nakon podnoenja zahtjeva za objanjenje razjaenjenje tenderske dokumen tacije, naruilac je duan da dostavi objanjenje, istovremneno, svim ponuaima, koji su preuzeli tendersku dokumentaciju. Prilikom dostavljanja objanjenja, naruilac ne navodi podatke o podnosiocu zahtjeva, kojima bi otkrio njegov indentitet. Navoenje podataka o podnosiocu zahtjeva, kojima se otkriva identitet podnosioca zahtijeva drugim zainteresovanim licima, potencijalnim ponuaima, vri se povreda naela ravnopravnosti ponuaa (lan 43.). Garancije lan 44 Naruilac moe, pozivom za javno nadmetanje, zahtijevati od ponuaa garanciju ponude, u cilju zatite od neozbiljnih ponuda, garanciju za dobro izvrenje ugovora, garanciju za avansno plaanje ili drugu garanciju, u cilju zatite od krenja ugovora. Garancija ponude ne moe iznositi vie od 2% od vrijednosti ponude, a garancija izvoenja vie od 5% vrijednosti ugovora. Naruilac, prilikom zakljuenja ugovora, izdaje odgovarajue isprave kojima se obezbjeuje uredno plaanje dospjelih obaveza iz javne nabavke. Oblik, sadrinu i nain izdavanja isprave iz stava 3 ovog lana ureuje mini starstvo nadleno za poslove finansija. U cilju zatite od neozbiljnih ponuda, zakonodavac je predvidio da naruilac ima pravo da, pozivom za javno nadmetanje, zahtijeva od ponuaa dostavljanje garancije ponude i da predvidi da e prvorangirani ponua dobavlja biti duan da prilikom zakljuivanja ugovora dostavi garanciju za dobro izvrenje ugovora, garanciju za avansno plaanje ili drugu garanciju, u smislu Zakona o obligacionim odnosima, radi zatite od krenja ugovora. Ponuda ponuaa koji ne dostavi traenu garanciju u punom iznosu bie odbaena kao neispravna (lan 44. stav 1.). Zakonodavac je ograniio visinu garancije, na nain da garancija ponude ne moe biti via od 2% od vrijednosti ponude, a garancija za dobro izvrenje ugovora via od 5% od vrijednosti ugovora. Garancija ponude treba da bude u odreenom postotku fiksnom iznosu od ukupno ponuene cijene, u obliku bankovne garancije bez prava prigovora, plative na prvi pisani poziv i izdate od prvoklasne banke. Naruilac moe odrediti da ponuai, umjesto garancije banke, mogu dostaviti vlastitu mjenicu ili bianco zadunicu. Ponua e izgubiti garanciju ponude ako: -opozove ili izmijeni svoju ponudu nakon isteka roka za dostavljanje ponuda,

80

-ne potpie ugovor o javnoj nabavci, -ne dostavi garanciju za dobro izvrenje ugovora. Garancija ponude e biti vraena ponuau nakon zavretka postupka zakljuivanja ugovora. Garancija za dobro izvrenje ugovora je bankovna garancija, bez prava prigovora, plativa na prvi pisani poziv i izdata od banke u odreenom procentu fiksnom iznosu od vrijednosti ponude, s tim to ne moe biti via od 5% od vrijednosti ugovora. Ponua u ponudi dostavlja pismo namjere banke o davanju takve granacije, ako njegova ponuda bude izabrana kao najpovoljnija i ako mu bude dodijeljen ugovor, a sama garancija za dobro izvrenje ugovora bie dostavljena od strane prvorangiranog ponuaa dobavljaa u roku koji odredi naruilac. Naruilac e garanciju za dobro izvrenje ugovora aktivirati u sluaju da dobavlja ne izvri ugovor i ne ukloni u dogovorenom roku utvrene nedostatke u pogledu izvravanja ugovorenih obaveza (kvalitet izvedenih radova, kanjenja u pogledu rokova, odnosno ako u odreenom roku ne otkloni nedostatke na isporuenoj robi ili ne izvri zamjenu neodgovarajue robe) (lan 44. stav 2.). U cilju zatite ponuaa, zakonodavac je predvidio da naruilac, prilikom zakljuenja ugovora, izdaje odgovarajue isprave kojima e obezbijediti uredno plaanje obaveza dospjelih iz zakljuenog ugovora o javnoj nabavci. S tim uvezi, vano je istai da je isprava kojom se obezbjeuje uredno plaanje dospjelih obaveza iz javne nabavke sastavni dio tenderske dokumentacije (lan 44. stav 3.). Oblik, sadrinu i nain izdavanja isprave, kojom se obezbjeuje uredno plaanje dospjelih obaveza iz javne nabavke utvren je posebnim podzakonskim aktom ministarstva nadlenog za poslove finansija, a koji pravilnik je objavljen u Slubenom listu Crne Gore (lan 44. stav 4.). 7. Uslovi i podobnost ponuaa Obavezni i fakultativni uslovi za uee u postupku javnog nadmetanja lan 45 Ponua u postupku nadmetanja mora dokazati da: - nije osuivan za krivina djela predviena ovim zakonom, niti mu je izreena mjera zabrane obavljanja djelatnosti koja je predmet javne nabavke; - posjeduje poslovno-profesionalnu sposobnost i - uredno izvrava dospjele obaveze nastale po osnovu poreza i dopri nosa.

81

Naruilac u pozivu za javno nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji, pored uslova iz stava 1 ovog lana, moe predvidjeti da ponua treba da ispunjava i uslove koji se odnose na: - ekonomsko-finansijsku sposobnost i - struno-tehniku i kadrovsku osposobljenost. Uslovi podobnosti i vrsta dokaza o podobnosti ponuaa navode se u pozivu za javno nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji. Uz tehniku specifikaciju, definiciju predmeta javne nabavke i kriterijuma za izbor najpovoljnije ponude, institut sposobnosti ponuaa slui objektivizaciji potreba naruioca, te individualizaciji i selekciji ponuaa do samog ina izbora najpovoljnije ponude. Pomou instituta sposobnosti ponuaa odreuje se potreban nivo subjektivnih svojstava budueg dobavljaa. Sposobnost ponuaa je subjektivan kriterijum zasnovan na subjektivnim svojstvi ma ponuaa. Sposobnost ponuaa predstavlja zbir svojstava, obiljeja, stanja ponuaa kao poslovnog subjekta vezanih za njegovo poslovanje uopte ili pak poslovanje vezano za predmet javne nabavke, kojima se presumira mogunost izvrenja ugovora o nabavci. Sposobnost ponuaa ima vie dimenzija pravnu, poslovnu, kadrovsku, finan sijsku, strukovnu i tek kumulacija svih poborojanih dimenzija, koje zahtjeva naruilac, daje ponuau kvalifikacije sposobnog ponuaa, koji potom ide u drugi dio selekcije do izbora najpovoljnije ponude za zakljuivanje ugovora. Najpovoljnija ponuda moe biti samo ponuda sposobnog ponuaa. Naravno da se sposobnost ponuaa javlja u obrnutoj ulozi kod instituta nesposobnosti pa i neispravnosti ponude. Odreivanjem vrste i vrijednosti sposobnosti ponuaa, naruilac odreuje profil ponuaa sa kojim eli zakljuiti ugovor, a sve u smislu njegove mogunosti, sposobnosti i izvjesnosti izvrenja ugovora o javnoj nabavci. U domenu sposobnosti nema takmienja i s toga se ne moe utvrditi gradacija sposobnosti na sposobne, sposobnije i najsposobnije. Postoje samo dvije katego rije ponuaa: sposobni i nesposobni. Jedini instrument za utvrivanje sposob nosti jeste dokumentacija zasnovana na zakonu. Primjer u kojem bi naruilac propisao sloeni postupak utvrivanja sposobnosti u kojem bi utvrivao rang listu sposobnih, sa koje bi uzeo u obzir onog najbolje plasiranog bio bi primjer

82

nezakonite primjene instituta sposobnosti ponuaa, jer bi na taj nain naruilac sposobnost posredno koristio kao kriterijum izbora, to je nedozvoljeno. Nema dakle takmienja kod dokazivanja sposobnosti ponuaa. Iz tog razloga se zahtjevi za sposobnost ne mogu koristiti kao dodatni podkriterijumi za izbor najpovoljnije ponude. Na nivou Evropske unije i s obzirom na sudsku praksu Evropskog suda pravde, razlika izmeu faze kvalitativne selekcije (iji je cilj utvrivanje sposobnosti ekonomskog operatera /ponuaa da izvede ugovor) s jedne strane, i faze dodjele ugovora (iji je cilj utvrivanje ponude koja predstavlja najbolje rjeenje), s druge strane, prvi put je tretirana od strane Evropskog suda u predmetu Beentjes (Case C-31/87, Gebroeders Beentjes v State of The Netherlands [1988], E.C.R. 4631). U ovom predmetu (vidjeti naroito stavove 15. i 16.) Evropski sud je naglasio da provjera podobnosti izvoaa (u ovom sluaju izvoaa radova) da izvre dobijeni ugovor i dodjela ugovora predstavljaju dvije razliite operacije u postupku za ustupanje ugovora o javnim nabavkama koje podlijeu razliitim pravilima (iako se ne iskljuuje mogunost da se one deavaju istovremeno). U stavovima 17. i 18., Evropski sud dalje navodi, da podobnost izvoaa za realizaciju ugovora treba provjeravati na osnovu njihovog finansijskog i ekonomskog stanja kao i strunog znanja i sposobnosti, dok se dodjela ugovora moe bazirati ili na kriterijumu najnie cijene ili na kriterijumu ekonomski najpovoljnije ponude (to moe da ukljui cijenu, rok zavretka, tekue trokove, tehnike prednosti itd.). Prema tome, mi moemo dodati da dok se faza kvalitativne selekcije odnosi na ekonomske operatere ponuae, faza dodjele se odnosi na ponude. Principi iskazani u stavovima 15. i 16. predmeta Beentjes (tj. da su kvalitativna selekcija i dodjela dvije odvojene faze koje se reguliu razliitim pravilima) takoe su ponovljeni od strane suda u kasnijoj sudskoj praksi (vidjeti npr. pred,et GAT (Case C315/01 Gesellschaft fur Abfallentsortgungs Technik GmbH (GAT) vs sterreichische Autobahnen and Schnellstrassen AG, E.C.R. [2003] I 6351, stavovi 59. i 60.; kao i skoranji predmet Lianakis - Case C-532/06, Lianakis AE and Others v Alexandroupolis and Others, koji jo nije objavljen ali se moe pronai na sajtu: www.curia.europa. eu, para 26). to se tie sudske prakse Evropskog suda pravde o odnosu izmeu kriterijuma kvalitativne selekcije i kriterijuma dodjele, pogledajte komentar na l. 66. Sposoban ponua je onaj koji posjeduje svojstva koja je propisao zakon u opisu i mjeri kako je to fakultativno utvrdio naruilac, u skladu sa njegovim potrebama. Preko vrste i vrijednosti dokaza o sposobnosti, naruilac osigurava izvjesnost kvalitetnog izvrenja ugovora o javnoj nabavci, pa je s toga bitna uslovljenost i vezanost tih vrijednosti samim predmetom javne nabavke. Dakle, zahtjevi koji

83

se tiu sposobnosti ponuaa u javnim nabavkama bitno su vezani sa predmetom javne nabavke i ne mogu biti odreeni izvan toga. Naruilac je, u skladu sa naelom transparentnosti i zabrane diskriminacije, duan u dokumentaciji za nadmetanje (javnom pozivu i tenderskoj dokumentaciji) jasno oznaiti dokaze i nain dokazivanja sposobnosti ponuaa. Preciziranje predmeta sposobnosti i njegove vrijednosti, te dokazna sredstva, omoguava transparentnost svojih zahtjeva i omoguava ponuaima da svoja svojstva dokazuju svim dokaznim sredstvima, kojima e dokazati traena svojstva. Loa definicija predmeta sposobnosti i dokaznih sredstava ponekad invalidizira postupak dokazivanja sposobnosti. Zahtjevi sposobnosti moraju se u cijelosti i kumulativno ispuniti i suspenzivne su prirode, odnosno u sluaju neispunjenja ponua se proglaava neposobnim, a njegova ponuda ne razmatra kod izbora. Zahtjevi sposobnosti ponuaa su prag koji ponuai trebaju prei da bi se potom mogli takmiiti za dobijanje ugovora o javnoj nabavci. Zahtjevi sposobnosti su ,,sine qua non za uee u postupku izbora najpovoljnije ponude. Zakonodavac je predvidio da svaki ponua u postupku javnog nadmetanja i to u otvorenom postupku javne nabavke, u ogranienom postupku javne nabavke, u prvoj fazi postupka i u pregovarakom postupku sa ili bez prethodnog obja vljivanja poziva za javno nadmetanje, mora dokazati: - nije osuivan za krivina djela predviena ovim Zakonom, niti mu je izreena mjera zabrane obavljanja djelatnosti koja je predmet javne nabavke, - posjeduje poslovno-profesionalnu sposobnost i - uredno izvrava dospjele obaveze nastale po osnovu poreza i doprinosa (lan 45. stav 1.). Ovo su obavezni dokazi o podobnosti, koje su ponuai duni da dostave uz svoju ponudu. U sluaju da komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda, u postupku pregleda, ocjene i uporeivanja ponuda utvrdi da neki ponua nije dostavio sve navedene obavezne dokaze o podobnosti, na nain i u formi propisanoj Zakonom, obavezna je da ponudu takvog ponuaa odbaci kao neispravnu. Nije dozvoljeno da komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda nedostatak u ponudi, koji se odnosi na dokaze o podobnosti, kvalifikuje kao manje odstupanje i trai razjanjenje i dopunu ponude od strane ponuaa, jer bi na ovaj nain grubo

84

bio povrijeen princip ravnopravnosti ponuaa i zakonitosti postupka javne nabavke. Kao fakultativni uslovi za uee u postupku javnog nadmetanja, pored obaveznih uslova, naruilac u pozivu za javno nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji, moe predvidjeti da ponua treba da ispunjava i uslove koji se odnose na: - ekonomsko-finansijsku sposobnost i - struno-tehniku i kadrovsku osposobljenost (lan 45. stav 2.). Naruilac je obavezan da uslove o podobnosti i vrstu dokaza o podobnosti ponu aa navede u pozivu za javno nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji. Nije dozvoljeno da naruilac odredi razliite dokaze o podobnosti u javnom pozivu i u tenderskoj dokumentaciji, jer bi na taj nain doveo ponuae u zabludu u pogledu postupka i naina dokazivanja svoje sposobnosti. Takoe, nije dozvoljeno da naruilac, u postupku pregleda i ocjene ponuda, naknadno zahtjeva odreene dokaze o podobnosti, koje prethodno nije predvidio u javnom pozivu i u tenderskoj dokumentaciji, a sve u cilju diskriminacije ponuaa (lan 45. stav 3.).

Neosuivanost u krivinom i drugom postupku lan 46 Ponuai koji uestvuju u postupku javne nabavke duni su dokazati da u periodu od dvije godine prije podnoenja ponude nijesu osueni za krivino djelo zloinakog udruivanja, krivino djelo korupcije, krivino djelo pre vare, krivino djelo pranja novca ili krivino djelo u vezi profesionalnog obavljanja svoje djelatnosti, niti im je izreena mjera zabrane obavljanja djelatnosti koja je predmet javne nabavke. Dostavljanje dokaza da ponua nije osuivan u krivinom i drugom postupku je prvi od obaveznih uslova za uee u postupku javnog nadmetanja. Naime, ponuai koji uestvuju u postupku javne nabavke duni su dokazati da u periodu od dvije godine prije podnoenja ponude nijesu osueni za krivino djelo zloinakog udruivanja, krivino djelo korupcije, krivino djelo prevare, krivino djelo pranja novca ili krivino djelo u vezi profesionalnog obavljanja svoje djelatnosti, niti im je izreena mjera zabrane obavljanja djelatnosti koja je predmet javne nabavke. Prilikom dokazivanja navedenih uslova primjenjuje se krivini zakonik, Zakon o krivinom postupku i Zakon o odgovornosti pravnih lica za krivina djela.

85

Poslovno-profesionalna sposobnost lan 47 Ponuai koji uestvuju u postupku javne nabavke duni su dokazati da su registrovani za profesionalno obavljanje djelatnosti koja je predmet javne nabavke ili da imaju vaeu dozvolu, odnosno odobrenje nadlenog organa za profesionalno obavljanje djelatnosti, u zavisnosti od postupaka javne nabavke, a takva dozvola, odnosno odobrenje je predviena posebnim zakonima ili propisima. Dostavljanje dokaza da ponua posjeduje poslovno-profesionalnu sposobnost je drugi od obaveznih uslova za uee u postupku javnog nadmetanja. Ovo podrazumijeva dokazivanje da je ponua registrovan za profesionalno obavljanje djelatnosti koja je predmet javne nabavke. Prilikom dokazivanja navedenog uslova primjenjuje se Zakon o privrednim drutvima i Zakon o nevladinim organizacijama. Takoe, ponua je obavezan da dokae da ima vaeu dozvolu, odnosno odobrenje nadlenog organa za profesionalno obavljanje djelatnosti, u zavisnosti od postupaka javne nabavke, ako je izdavanje takve dozvole, odnosno odobrenja predvieno posebnim propisima. U sluaju da predmet javne nabavke (npr. graevinski radovi) podrazumijeva dostavljanje odgovarajue licence, naruilac je obavezan da u javnom pozivu i u tenderskoj dokumentaciji precizno navede koju vrstu licence zahtijeva od ponuaa (lan 47.). Ekonomsko-finansijska sposobnost lan 48 Naruilac moe pozivom za javno nadmetanje i tenderskom dokumentacijom predvidjeti da su ponuai koji uestvuju u postupku javne nabavke duni da ispunjavaju odreene uslove u pogledu ekonomsko-finansijske sposobnosti i iste dokazuju, sa jednom ili vie slijedeih potvrda: 1) izvjetajem o raunovodstvenom i finansijskom stanju - bilans uspjeha i bilans stanja, odnosno izvjetaj ovlaenog revizora u sluajevima gdje je to zakonom kojim se ureuju pitanja raunovodstva i revizije propisano, najvie za posljednje tri godine, odnosno za period od regi stracije; 2) odgovarajuim bankarskim izvodima, potvrdama ili izjavama o finansijskoj podobnosti ponuaa ili, po potrebi, dokazom o osigu ranju za tetu od relevantnog profesionalnog rizika; 3) izvod s ukupnim prometom i, po potrebi, s prometom u podruju koje je obuhvaeno ugovorom za razdoblje od najvie posljednje tri dostupne finansijske godine, odnosno za period od registracije.

86

Dostavljanje dokaza da ponua posjeduje ekonomsko-finansijsku sposobnost je jedan od fakultativnih uslova za uee u postupku javnog nadmetanja, koje naruilac moe predvidjeti u pozivu za javno nadmetanje i u tenderskoj dokumentaciji. Ovo podrazumijeva da je ponua obavezan da dokae da ispunjava uslove u pogledu ekonomsko-finansijske sposobnosti, podnoenjem jedne ili vie slijedeih potvrda: 1) izvjetajem o raunovodstvenom i finansijskom stanju - bilans uspjeha i bilans stanja, odnosno izvjetaj ovlaenog revizora u sluajevima gdje je to zakonom kojim se ureuju pitanja raunovodstva i revizije propisano, najvie za posljednje tri godine, odnosno za period od registracije, 2) odgovarajuim bankarskim izvodima, potvrdama ili izjavama o finansijskoj podobnosti ponuaa ili, po potrebi, dokazom o osiguranju za tetu od relevantnog profesionalnog rizika, 3) izvod s ukupnim prometom i, po potrebi, s prometom u podruju koje je obuhvaeno ugovorom za razdoblje od najvie posljednje tri dostupne finansijske godine, odnosno za period od registracije. U postupku dokazivanja primjenjuje se Zakon o raunovodstvu i reviziji i Zakon o bankama, odnosno drugi odgovarajui propisi (lan 48.). Struno tehnika i kadrovska osposobljenost lan 49 Struno tehnika i kadrovska osposobljenost ponuaa, u postupku za dodjelu ugovora o javnoj nabavci roba, koja je predviena u pozivu za javno nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji, mora biti odreena srazmjerno prirodi i sadrini javne nabavke i dokazuje se na jedan od slijedeih naina: - lista glavnih isporuka izvrenih u posljednje dvije do tri godine, sa vrijednostima, datumima i primaocima, uz osiguranje dokumenata u formi potvrda izvrenih isporuka izdatih od strane ponuaa ili, ukoliko se takve potvrde ne mogu osigurati iz razloga izvan kontrole ponuaa, samo uz izjavu ponuaa o izvrenim isporukama; - opis tehnike opremljenosti i osposobljenosti, mjere za obezbjeenje kvaliteta, kao i opremljenost i osposobljenost za ispitivanja i istra ivanja; - navode o angaovanom tehnikom osoblju, bez obzira na to da li nepo sredno pripadaju ponuau; - uzorke, opise, odnosno fotografije proizvoda koji su predmet isporuke, a iju je vjerodostojnost ponua obavezan potvrditi, ukoliko to naru ilac zahtijeva;

87

- uvjerenja koja su izdata od agencija za kontrolu kvaliteta ija je kom petentnost priznata, a kojima se jasno utvrenim referentnim navo enjem odgovarajuih specifikacija ili standarda potvruje podobnost proizvoda; - izjavu o svakoj namjeri i predmetu podugovaranja. U postupku za dodjelu ugovora o javnoj nabavci usluga naruilac moe od ponuaa zahtijevati da obezbijedi jedno ili vie od slijedeih sredstava, kao dokaz njegove struno tehnike i kadrovske osposobljenosti: - listu glavnih usluga pruenih u posljednje dvije do tri godine, sa uku pnim vrijednosnim iznosima, datumima i primaocima, uz potvrde o izvrenim uslugama koje su izdali primaoci, ili, ukoliko se takve potvrde ne mogu obezbijediti iz razloga izvan kontrole ponuaa, samo uz njegovu izjavu o izvrenim uslugama; - obrazovne i profesionalne kvalifikacije ponuaa, odnosno kvalifikacije njegovog rukovodeeg osoblja i naroito kvalifikacije osoba koje su odgovorne za pruanje konkretnih usluga; - navode o angaovanom tehnikom osoblju ili tehnikim organima, bez obzira na to da li neposredno pripadaju ponuau; - izjavu ponuaa o prosjenom godinjem broju zaposlenih i o broju lica koja vre funkcije rukovodilaca u posljednje tri godine; - izjavu o tehnikoj opremljenosti i osposobljenosti i mjerama kojima raspolae ponua za izvrenje konkretnih usluga i osiguranje kvaliteta; - u sluaju kada su usluge koje se pruaju sloene ili ukoliko se, izuzetno, osiguravaju za posebne namjene, provjera tehnike opremljenosti i osposobljenosti ponuaa, te, ako je to potrebno, i njegovih kapaciteta za prouavanje i istraivanje, kao i mjera za kontrolu kvaliteta, koju sprovodi naruilac ili koju u njegovo ime sprovodi nadleni zvanini organ zemlje u kojoj je ponua registrovan; - izjavu o svakoj namjeri i predmetu podugovaranja. U postupcima za dodjelu ugovora o javnoj nabavci radova dokazi o struno tehnikoj i kadrovskoj osposobljenosti ponuaa mogu se osigurati na jedan ili vie od slijedeih naina: - lista radova koji su izvedeni u posljednje dvije do pet godina, uz pri laganje potvrda o zadovoljavajuem izvoenju za najvanije radove, ukljuujui vrijednost, vrijeme i lokaciju izvoenja radova i navode da li su radovi izvedeni u skladu sa pravilima poslovanja i da li su propisno okonani; u sluaju kada je to potrebno ove potvrde naru iocu direktno dostavlja nadleni organ;

88

- obrazovne i profesionalne kvalifikacije ponuaa, kao i kvalifikacije njegovog rukovodeeg osoblja i naroito kvalifikacije lica koja su odgovorna za izvoenje konkretnih radova; - navode o angaovanom tehnikom osoblju, naroito o onom/-im zaduenom/-im za kontrolu kvaliteta, bez obzira na to da li neposredno pripada/-ju ponuau; - izjavu ponuaa o prosjenom godinjem broju zaposlenih i broju rukovodeih lica u posljednje tri godine; - izjavu o tehnikoj opremi koju ponua ima na raspolaganju za izvoenje konkretnih radova; - izjavu o svakoj namjeri i predmetu podugovaranja. Dostavljanje dokaza da ponua posjeduje struno tehniku i kadrovsku ospo sobljenost je drugi fakultativni uslov za uee u postupku javnog nadmetanja, koji naruilac moe predvidjeti u pozivu za javno nadmetanje i u tenderskoj dokumentaciji. Tehnika osposobljenost je svojstvo ponuaa vezano za posjedovanje odreenih objekata, tehnike opremljenosti odreenim pomagalima, opremom, objektima, servisom, instalacijama, sredstvima za rad i tie se objekata, a ne linih svojstava zaposlenih kod ponuaa. Kadrovska osposobljenost podrazumijeva subjektivni faktor, osoblje podobno za ispunjavanje ugovora i to kako po kvantitetu, broju, tako i po kvalitetu, strunosti, kao i broj strunog osoblja koje vri organizaciju procesa rada, upravljanje organizacijom, menadment. Ovlaenja naruioca u procjeni podobnosti ponuaa lan 50 Naruilac e iz daljeg postupka javne nabavke iskljuiti ponuaa za kojeg utvrdi: 1) da mu je izreena pravosnana presuda, u periodu od dvije godine prije podnoenja ponude, za izvreno krivino djelo zloinakog udru ivanja, krivino djelo korupcije, krivino djelo prevare, krivino djelo pranja novca, krivino djelo u vezi profesionalnog obavljanja svoje djelatnosti ili mu je izreena mjera zabrane obavljanja djelat nosti koja je predmet javne nabavke; 2) nije registrovan ili nema vaeu dozvolu, odnosno odobrenje nadle nog organa za profesionalno obavljanje djelatnosti;

89

3) je u postupku likvidacije ili je prestao obavljati djelatnost; 4) nije uredno izvrio obavezu plaanja doprinosa za socijalno osigu ranje i obavezu plaanja dospjelih poreza, u skladu sa zakonskim propisima; 5) nije dostavio ili je dostavio netane podatke, koji se trae u postupku javne nabavke. Naruilac iz daljeg postupka javne nabavke moe iskljuiti ponuaa za kojeg utvrdi da: 1) je nad njim otvoren steajni postupak; 2) ne ispunjava uslove predviene u pozivu za javno nadmetanje i ten derskoj dokumentaciji u pogledu struno-tehnike i kadrovske ospo sobljenosti; 3) da u postupku prethodnih javnih nabavki nije uredno izvrio ugovo rene obaveze prema naruiocima. Ovim lanom zakonodavac je predvidio sluajeve u kojima je naruilac obavezan da iz daljeg postupka javne nabavke iskljui ponuaa, za koga nesporno utvrdi: 1) da mu je, u periodu od dvije godine prije podnoenja ponude, izreena pravosnana presuda za izvreno krivino djelo: -zloinakog udruivanja, -krivino djelo korupcije, -krivino djelo prevare, -krivino djelo pranja novca, -krivino djelo u vezi profesionalnog obavljanja njegove djelatnosti ili -mu je izreena mjera zabrane obavljanja djelatnosti koja je predmet javne nabavke; 2) nije registrovan ili nema vaeu dozvolu, odnosno odobrenje nadlenog organa za profesionalno obavljanje djelatnosti; 3) je u postupku likvidacije ili je prestao obavljati djelatnost; 4) nije uredno izvrio obavezu plaanja doprinosa za socijalno osiguranje i obavezu plaanja dospjelih poreza, u skladu sa zakonskim propisima; 5) nije dostavio ili je dostavio netane podatke, koji se trae u postupku javne nabavke (lan 50. stav 1.). Takoe, naruilac iz daljeg postupka javne nabavke moe iskljuiti ponuaa za kojeg utvrdi da: 1) je nad njim otvoren steajni postupak; 2) ne ispunjava uslove predviene u pozivu za javno nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji u pogledu struno-tehnike i kadrovske osposobljenosti; 3) da u postupku prethodnih javnih nabavki nije uredno izvrio ugovorene obaveze prema naruiocima (lan 45. stav 2.).

90

Zakonodavac je takoe taksativno nabrojao i sluajeve u kojima naruilac moe, ali ne mora da iskljui ponuaa iz daljeg postupka javne nabavke. Davanjem prava naruiocu da iz daljeg postupka javne nabavke moe iskljuiti ponuaa za kojeg utvrdi da u postupku prethodnih javnih nabavki nije uredno izvrio ugovorene obaveze prema naruiocima, po prvi put je u propisima koji se odnose na oblast javnih nabavki, zakonodavac sankcionisao ponuaa koji prethodno nije izvravao ugovorene obaveze prema naruiocu, na nain to daje pravo naruiocu da takvog ponuaa iskljui iz postupka javne nabavke. Na ovaj nain, dodatno se obavezuju ponuai da, u sluaju kada im se dodijeli ugovor u postupcima javnih nabavki, uredno i blagovremno izvravaju ugovorene obaveze, kako bi izbjegli sankciju iskljuvanja iz daljih postupaka javnih nabavki tog naruioca, a koje pravo naruioca je utvreno u ovom lanu Zakona. Dokazi o podobnosti lan 51 Ponua je obavezan dokazati svoju podobnost za uee na javnom nadmetanju. Naruilac ne moe postaviti druge uslove podobnosti i dokaze osim nave denih u ovom zakonu, niti druge zahtjeve kojima se ponuai dovode u neravnopravan poloaj. Dokazi se prilau u originalu, ovjerenoj kopiji ili elektronskom obliku, s tim to ne mogu biti stariji od est mjeseci prije dana objavljivanja poziva za javno nadmetanje. Dokazi o ispunjenosti uslova iz lana 45 ovog zakona su: - izvod iz sudskog, strukovnog ili trgovakog registra drave u kojoj ponua ima sjedite ili vaea dozvola, odnosno licenca nadlenog organa za profesionalno obavljanje djelatnosti; - dokaz da pravno lice nije pod steajem ili u postupku likvidacijepotvrda suda, odnosno nadlenog organa drave sjedita; - dokaz da plaanja prema ponuau nijesu obustavljena - odgovarajui bankarski izvodi, potvrda ili izjava o finansijskoj podobnosti banke iji je komintent pravno lice; - dokaz da ponua nije pravosnano osuen za krivino djelo iz lana 46 ovog zakona i da mu nije izreena zatitna mjera zabrane da se bavi odreenom privrednom djelatnou-izvod iz kaznene evidencije ili odgovarajua potvrda nadlenog organa; - izvjetaj o raunovodstvenom i finansijskom stanju - bilans uspjeha i bilans stanja, odnosno izvjetaj ovlaenog revizora, u sluajevima

91

gdje je to zakonom kojim se ureuju pitanja raunovodstva i revizije propisano, za posljednje tri godine, odnosno ako je privredno drutvo registrovano kasnije za period od registracije; - dokaz od organa uprave nadlenog za poslove poreza i organizacija penzijskog i zdravstvenog osiguranja da je izvrena obaveza plaanja poreza i doprinosa; - izjava ponuaa o tehnikoj opremljenosti ponuaa: opremi, ure ajima, sredstvima, kadrovima, kapacitetima, nainu osiguranja kva liteta i ueu podizvoaa i/ili podugovaraa; - odgovarajui uzorci i fotografije izvedenih radova i tehnikih kapaciteta. Ako naruilac zahtijeva dokaze o ispunjavanju kvaliteta, sertifikate, odnosno licence duan je prihvatiti jednako vrijedne potvrde ovlaenih organa drava lanica Evropske Unije ili drugih drava. Naruilac je obavezan da prihvati dokaz o ispunjavanju kvaliteta, sertifikate, odnosno licence u drugom obliku, ako ponua prui dokaz o tome da nema mogunost ili pravo na traenje odnosnih potvrda. Ako ponua ima sjedite u drugoj dravi, dokumentacija za dokazivanje uslova mora biti ovjerena od strane nadlenog organa drave u kojoj ponua ima sjedite (upravnog ili sudskog organa, odnosno privredne komore) ili ambasade te drave u Republici. Ukoliko drava u kojoj ponua ima sjedite ne izdaje dokaze iz stava 4 ovog lana, ti dokazi mogu biti zamijenjeni izjavom ponuaa pod krivinom i materijalnom odgovornou, odnosno ukoliko u dravi u kojoj je sjedite ponuaa nema zakonskih odredbi koje se tiu izjava pod krivinom i materijalnom odgovornou, izjavom ponuaa datom pred nadlenim sudskim ili upravnim organom ili notarom. Ponua je duan da bez odlaganja, a najkasnije u roku od pet dana od dana nastanka promjene u bilo kojem od dokaza iz stava 4 ovog lana o toj promjeni u pisanoj formi obavijesti naruioca i dokumentuje na propisani nain. Ukoliko ponua ne dostavi neki od dokaza o podobnosti predvienih pozi vom za javno nadmetanje i tenderskom dokumentacijom njegova ponuda bie odbaena kao nepotpuna. Sposobnost ponuaa dokazuje se dokazima. Od svih dokaznih sredstava (isprave, svjedoci, nalazi vjetaka) Zakon o javnim nabavkama spominje isprave kao temeljni dokaz, no nijesu iskljueni struni nalaz i miljenja vjetaenje u dijelu u kojem se radi o strunom znanju. Samo svjedoci kao dokazno sredstvo nijesu spomenuti, a niti je njihovo korienje primjereno, obzirom da se cijeli postupak sprovodi na principu pisanosti dokumentovanosti.

92

Isprave moraju biti dostavljene u originalu ili u ovjerenoj kopiji. Vei dio isprava kojima se dokazuje sposobnost ponuaa ima svojstvo javne isprave (izvod iz sudskog, trgovakog registra, strukovnog registra ili druga odgovarajua potvrda ili isprava, izvod iz kaznene evidencije, jednakovrijedna potvrda sudskih ili upravnih tijela, potvrda poreske uprave). Privatne isprave su dokazi sposobnosti, a Zakon ih oznaava kao: bankarska izjava, garancija ponude, garancija za dobro izvrenje ugovora, bilansi uspjeha i bilansi stanja). Naruilac je ovlaen da odredi vrstu i vrijednost dokaza o sposobnosti i oni moraju biti jednaki za sve ponuae. Ponuai dokazuju svoju sposobnost na isti nain. Naruilac mora u javnom pozivu i u tenderskoj dokumentaciji odrediti vrstu i vrijednost dokaza o podobnosti. Dokazi o podobnosti su odreeni zakonom i naruilac autonomno odreuje vrstu dokaza i u nekim sluajevima njihovu vrijednost. Naruilac nije ovlaen odrediti druge dokaze o podobnosti. Naruilac se ponekad odluuje za sredstvo dokazivanja izjavu ponuaa. Odmah treba rei da je takav dokaz mogue koristiti i da ga ne treba iskljuivati. Meutim, njegova objektivnost i dokazna snaga svakako je najslabija od svih moguih dokaza sposobnosti. Ako se uz izjavu ne trae kakvi dokazi kojima se ista moe poduprijediti i provjeriti, tada ona ne moe biti provjerena ni od strane naruioca, niti od strane nekog kasnijeg kontrolora i nadzornika zakonitosti, pa nerijetko signalizira mogue zloupotrebe. Svakako u nizu dokaza, koji se kreu od javne isprave, do privatne isprave i izjave, ova posljednja svakako ima najslabiju dokaznu snagu. Teret dokazivanja sposobnosti ponuaa u postupku javne nabavke pred naru iocem je na samom ponuau. On je duan i ovlaen podnijeti sve dokaze koji su predvieni zakonom ili pak odreeni od naruioca u javnom pozivu i u tenderskoj dokumentaciji. Rizik dokazivanja je na ponuau. U albenom postupku, pred Komisijom za kontrolu postupku javnih nabavki, teret dokazivanja je na onom koji tvrdi o postojanju neke injenice/sposobnosti, dakle na podnosiocu albe, ponuau. On je, u odnosu na institut sposobnosti ponuaa, ovlaen i duan dokazivati tvrdnje iz albe. Dokazivanje sposobnosti je u jednom dijelu formalni mehaniki proces. Ovo se odnosi na sve dokaze o podobnosti koji su ujedno i javne isprave. Zbog pravnog svojstva javne isprave da se ona smatra u pogledu svog sadraja istinom, postupak

93

dokazivanja je jednostavan. U dijelu u kojem se sposobnost dokazuje privatnim ispravama to je kao i uvijek kod dokazivanja questio facti. Zakonom je strogo apostrofirana obaveza ponuaa da dokae svoju podobnost za uee u postupku javnog nadmetanja, podnoenjem dokaza o ispunjenosti obaveznih uslova i ukoliko to naruilac predvidi javnim pozivom i tenderskom dokumentaicjom, podnoenjem dokaza o ispunjenosti fakultativnih uslova za uee u postupku javnog nadmetanja (lan 51. stav 1.). Takoe, Zakonom je strogo odreeno da naruilac ne moe zahtjevati od ponuaa da podnese dokaze o ispunjavanju drugih uslova o podobnosti, osim onih koji su predvieni ovim Zakonom, kao ni druge zahtjeve kojima se ponuai dovode u neravnopravan poloaj (npr. nerealni zahtjevi u pogledu finansijske sposobnosti, tehnike i kadrovske osposobljenosti, kojima se favorizuju pojedini ponuai) U vezi sa tim, nije mogue predviati dostavljanje dokaza po prekrajima, privrednim prestupima i sl. kao ni dokaze za odgovorno lice u pravnom licu, a o emu je Komisija za kontrolu postupka javnih nabavki na sjednici 19.09.2008 godine, zauzela naelni stav, koji je i objavljen na web site te komisije www. nabavka.vlada.cg.yu (lan 51. stav 2.). Dokazi o podobnosti se podnose i prilau u originalu, ovjerenoj kopiji od strane nadlenog organa (suda ili nadleni organ jedinice lokalne samouprave) ili u elektronskom obliku. Dokazi o podobnosti ne mogu biti stariji od est mjeseci prije dana objavljivanja poziva za javno nadmetanje, osim dokaza koji se odnosi na registraciju ponuaa, produenje registracije ponuaa i licence i dokaze o produetku licenci u skladu sa posebnim propisima (lan 51. stav 3.). Dokazi o ispunjenosti uslova iz lana 45. Zakona su: 1. Da ponua nije osuivan za krivina djela predviena ovim zakonom, niti mu je izreena mjera zabrane obavljanja djelatnosti koja je predmet javne nabavke: - dokaz da ponua nije pravosnano osuen za krivino djelo iz lana 46. ovog Zakona i da mu nije izreena zatitna mjera zabrane da se bavi odreenom privrednom djelatnou - izvod iz kaznene evidencije ili odgovarajua potvrda nadlenog organa, u skladu sa Zakonom o odgovornisti pravnih lica za krivina djela; 2. Da ponua posjeduje poslovno-profesionalnu sposobnost: - izvod iz sudskog, strukovnog ili trgovakog registra drave u kojoj ponua ima sjedite ili vaea dozvola, odnosno licenca nadlenog organa za pro fesionalno obavljanje djelatnosti;

94

3. Da ponua uredno izvrava dospjele obaveze nastale po osnovu poreza i doprinosa: - dokaz od organa uprave nadlenog za poslove poreza i organizacija penzijskog i zdravstvenog osiguranja da je izvrena obaveza plaanja poreza i doprinosa. Fakultatativni uslovi za uee u postupku javnog nadmetanja dokazuju se na slijedei nain: 1. Za ekonomsko-finansijsku sposobnost : - dokaz da pravno lice nije pod steajem ili u postupku likvidacije-potvrda suda, odnosno nadlenog organa drave sjedita; - dokaz da plaanja prema ponuau nijesu obustavljena - odgovarajui bankarski izvodi, potvrda ili izjava o finansijskoj podobnosti banke iji je komintent pravno lice; - izvjetaj o raunovodstvenom i finansijskom stanju - bilans uspjeha i bilans stanja, odnosno izvjetaj ovlaenog revizora, u sluajevima gdje je to zakonom kojim se ureuju pitanja raunovodstva i revizije propisano, za posljednje tri godine, odnosno ako je privredno drutvo registrovano kasnije za period od registracije; 2. Za struno-tehniku i kadrovsku osposobljenost: - izjava ponuaa o tehnikoj opremljenosti ponuaa: opremi, ureajima, sredstvima, kadrovima, kapacitetima, nainu osiguranja kvaliteta i ueu podizvoaa i/ili podugovaraa; - odgovarajui uzorci i fotografije izvedenih radova i tehnikih kapaciteta (lan 51. stav 4.). Dokaz o ispunjavanju kvaliteta, sertifikati, odnosno licence izdate od strane ovlaenih organa drava lanica Evropske Unije ili drugih drava, naruilac je obavezan da prihvati kao valjane dokaze u pogledu ispunjavanja uslova o posjedovanju poslovno-profesionalne sposobnost, u skladu sa domaim zako nodavstvom za odreenu oblast. Takoe, naruilac je obavezan da prihvati dokaz o ispunjavanju kvaliteta, sertifikata, odnosno licenci u drugom obliku, ako ponua prui dokaz o tome da nema mogunost ili pravo na traenje odnosnih potvrda (lan 51. stav 5.). Zakonodavac je predvidio da, ako ponua ima sjedite u drugoj dravi, doku mentacija za dokazivanje uslova mora biti ovjerena od strane nadlenog organa drave u kojoj ponua ima sjedite (upravnog ili sudskog organa, odnosno privredne komore) ili ambasade te drave u Crnoj Gori (lan 51. stav 6.).

95

U vezi sa tim, zakonodavac je predvidio da ukoliko drava u kojoj ponua ima sjedite ne izdaje dokaze iz stava 4. ovog lana, ti dokazi mogu biti zamijenjeni izjavom ponuaa pod krivinom i materijalnom odgovornou, odnosno ukoliko u dravi u kojoj je sjedite ponuaa nema zakonskih odredbi koje se tiu izjava pod krivinom i materijalnom odgovornou, izjavom ponuaa datom pred nadlenim sudskim ili upravnim organom ili notarom, s tim da je naruilac obavezan da utvrdi da li drava u kojoj ponua ima sjedite izdaje odnosnu vrstu dokaza i da u skladu sa tim postupa prilikom ocjene ispravnosti ponude (lan 51. stav 7.). U cilju obezbjeivanja zakonitosti postupka javne nabavke i ostvarivanja naela efikasnosti i ekonominosti postupka javne nabavke, zakonodavac je predvidio da je ponua duan da, bez odlaganja, a najkasnije u roku od pet dana od dana nastanka promjene u bilo kojem od dokaza iz stava 4. ovog lana o toj promjeni u pisanoj formi obavijesti naruioca i dokumentuje na propisani nain (lan 51. stav 8.). Obaveza je naruioca da, ukoliko ponua ne dostavi neki od dokaza o podobnosti predvienih pozivom za javno nadmetanje i tenderskom dokumentacijom, njegovu ponudu odbaci kao neispravnu (lan 51. stav 9.). 8. Ponuda Ponuda lan 52 Ponua je duan da se pri izradi ponude pridrava uslova datih u pozivu za javno nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji. Ponua moe, u toku roka za dostavljanje ponuda, ponudu mijenjati i dopunjavati ili od ponude odustati u formi pisane izjave. Promjene i do pune ponude ili odustajanje od ponude ponua dostavlja na isti nain kao i ponudu. U sluaju odustajanja od ponude naruilac e vratiti ponudu ponuau neotvorenu. Privatni sektor se u sistemu javnih nabavki javlja u svojstvu ponuaa, pa je jedno od osnovnih pitanja ponuaa na koji nain pripremiti ponudu koja e od naruioca biti ocijenjena kao ispravna i najpovoljnija. Ovo iz razloga to se u praksi esto deava da ponuda ponuaa koja sadri povoljnu cijenu, rokove isporuke, kvalitet i sl. bude odbaena iz formalno pravnih razloga. Ponua ne moe uticati da njegova ponuda bude izabrana kao najpovoljnija, meutim, iskljuivo od njega zavisi da li e njegova ponuda biti ocijenjena kao ispravna.

96

Ponua se, u postupku izrade i dostavljanja ponude, mora strogo pridravati zahtjeva i uslova koje mu je postavio naruilac u javnom pozivu i u tenderskoj doumentaciji. U vezi sa tim, odgovornost je svakog ponuaa da dostavi ponudu koja u cijelosti ispunjava uslove traene tekstom poziva za javno nadmetanje i tenderskom dokumentacijom. Ponuda koja u cijelosti ne ispunjava uslove traene tekstom poziva za javno nadmetanje i tenderskom dokumentacijom, ne moe se prihvatiti kao ispravna, jer bi na taj nain bio naruen princip ravnopravnosti ponuaa i zakonitost sprovedenog postupka javne nabavke. U toku roka za dostavljanje ponuda, ponua ima pravo da svoju ponudu mijenja i dopunjuje ili da od podnijete ponude odustane, u formi pisane izjave, s tim to u sluaju odustanka od svoje ponude, nakon javnog otvaranja ponuda, ponua gubi garanciju ponude, koju e naruilac aktivirati i naplatiti se u iznosu koji je prethodno utvren u javnom pozivu i u tenderskoj dokumentaciji. Blagovremena ponuda lan 53 Blagovremenom ponudom smatra se ponuda prispjela naruiocu najkasnije do datuma i sata za prijem ponuda odreenih u pozivu za javno nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji. Ponuda se dostavlja lino, putem pote ili u elektronskom obliku. Ponuda u elektronskom obliku mora biti zatiena elektronskim potpisom, a potpis ovjeren kvalifikovanom potvrdom. Naruilac je duan da po prijemu ponude naznai datum i sat njenog prijema i da ponuau, na njegov zahtjev, izda potvrdu o prijemu. Ako je ponuda podnijeta neblagovremeno, naruilac e takvu ponudu, po okonanju postupka otvaranja ponuda, vratiti neotvorenu ponuau, sa naznakom da je podnijeta neblagovremeno. Blagovremenom ponudom, u smislu ovog Zakona, smatra se ponuda koja je dostavljena naruioca, najkasnije do dana i sata za prijem ponuda, odreenih u pozivu za javno nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji. Ovo podrazumijeva da e ponude koje prispiju putem obine ili preporuene poiljke ili se dostave putem neposredne predaje, nakon isteka roka odreenog u javnom pozivu i tenderskoj dokumentaciji, kao krajnjeg roka za prijem ponuda, odbaciti kao neblagovremene (lan 53. stav 1.). Zakonodavac je predvidio da ponua ima pravo da dostavi ponudu lino, putem potanske poiljke ili u elektronskom obliku, s tim to ponuda u elektronskom

97

obliku mora biti zatiena elektronskim potpisom, a potpis mora biti ovjeren elektronskom potvrdom, u skladu sa propisma koji ureuju tu oblast (lan 53. stav 2.). U cilju utvrivanja blagovremenosti ponuda, naruilac je duan da na posebnom aktu o prijemu ponude, naznai datum i sat njenog prijema i da ponuau, na njegov zahtjev, izda potvrdu o prijemu, dok e drugi primjerak potvrde o prijemu privrstiti uz ponudu. (lan 53. stav 3.). U sluaju da je ponua neblagovremeno podnio ponudu, naruilac e, po okonanju postupka otvaranja ponuda donijeti zakljuak o odbacivanju ponude kao neblagovremene i, takvu ponudu, vratiti neotvorenu ponuau, sa naznakom da je podnijeta neblagovremeno (lan 53. stav 4.). Podnoenje zajednike ponude lan 54 Ponudu moe podnijeti grupa ponuaa, ija je odgovornost solidarna. U sluaju iz stava 1 ovog lana naruilac ne moe od zajednikih ponuaa, zahtijevati formalno pravni oblik povezivanja za podnoenje zajednike ponude. U sluaju iz stava 1 ovog lana ponuai su duni da podnesu pravni akt kojim se obavezuju na zajedniko izvrenje ugovora, ako ga dobiju, pod uslovom da je takav oblik organizacije neophodan za uspjeno izvrenje ugovora. Pravnim aktom iz stava 3 ovog lana precizira se odgovornost svakog poje dinog ponuaa za izvrenje ugovora. Ponuai su duni da u ponudi navedu imena i odgovarajue profesionalne kvalifikacije lica koja e biti odgovorna za izvrenje ugovora. U postupcima javnih nabavki, gdje je procijenjena vrijednost izuzetno visoka, postavlja se pitanje na koji nain omoguiti uee malih i srednjih ponuaa. Zakonodavac je dao odgovor kroz pravo ponuaa da dostave zajedniku ponudu, ime podstie razvoj domae privrede i razvoj malih i srednjih preduzea. Takoe, u javnim nabavkama velike procijenjene vrijednosti, posebno kada je u pitanju izbor izvoaa radova, praksa je da se inostrani i domai ponuai udrue podnoenjem zajednike ponude. Kada ponudu podnosi grupa ponuaa, njihova odgovornost je solidarna. Ovo je dodatno sredstvo obezbjeenja za naruioca da e sve ugovorene obaveze biti izvrene od strane dobavljaa.

98

U sluaju da grupa ponuaa dostavi ponudu, naruilac nema pravo da od njih zahtijeva formalno pravni oblik povezivanja za podnoenje zajednike ponude. Ovo iz razloga to su subjekti slobodni u ureivanju svojih meusobnih prava i obaveza, u smislu Zakona o obligacionim odnosima, prilikom povezivanja radi podnoenja zajednike ponude. U praksi, u sluaju podnoenja zajednike ponude, formalno pravni oblik povezivanja ponuaa je ugovor o poslovnotehnikoj saradnji, ugovor o konzorcijumu, Joint Venture i dr. Uee podugovaraa, odnosno podizvoaa lan 55 Naruilac moe da, u tekstu poziva na nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji, predvidi mogunost uea podugovaraa, odnosno podizvoaa. Ponua obezbjeuje da njegovi podugovarai, odnosno podizvoai, ako vrijednost podugovora prevazilazi 10% od vrijednosti ugovora, takoe ispunjavaju uslove iz lana 45 ovog zakona, kao i ugovor izmeu ponuaa i podugovaraa, odnosno podizvoaa za dio radova, odnosno usluga koje e izvriti podugovara, odnosno podizvoa. Ponua u potpunosti odgovara naruiocu za izvrenje ugovora o javnoj nabavci, bez obzira na broj podugovaraa, odnosno podizvoaa. U tekstu poziva za javno nadmetanje i u tenderskoj dokumentaciji, naruilac moe da predvidi mogunost da ponua angauje podugovaraa, odnosno podizvoaa, pod uslovom da to navede u ponudi (lan 55. stav 1.). Da bi njegova ponuda bila ocijenjena kao ispravna, ponua je obavezan da, u sluaju da kada vrijednost podugovora prevazilazi 10% od cijene njegove ponude, dostavi dokaze o ispunjavanju uslova iz lana 45. Zakona za svoje podugovarae, odnosno podizvoae, kao i ugovor izmeu ponuaa i podugovaraa, odnosno podizvoaa za dio radova, odnosno usluga koje e vriti podugovara, odnosno podizvoa (lan 55. stav 2.). U vezi sa tim, zakonodavac je predvidio, u cilju zatite naruioca, da ponua, u ovom sluaju, odgovara naruiocu za izvrenje ugovora o javnoj nabavci bez obzira na broj podugovaraa, odnosno podizvoaa. (lan 55. stav 3.). Period vaenja ponude lan 56 Period vaenja ponude odreuje naruilac u tenderskoj dokumentaciji. Pe riod vaenja ponude ne moe biti krai od navedenog u tenderskoj doku

99

mentaciji, a ni u kom sluaju ne moe biti krai od 60 dana od dana otvaranja ponuda. Tokom perioda vaenja ponude naruilac moe od ponuaa, u pisanoj formi, zahtijevati da produi period vaenja do odreenog roka. Ukoliko ponua odbije zahtjev za produenje perioda vaenja ponude ili ne produi rok vaenja ponude ili ne produi garanciju ponude, smatrae se da je ponua odbio zahtjev naruioca i odustao od ponude. Ponua koji pristane na produetak perioda vaenja ponude i o tome u pisanoj formi obavijesti naruioca ne moe mijenjati ponudu i duan je da produi garanciju ponude. Naruilac je obavezan da u tenderskoj dokumentaciji odredi period vaenja ponude, i to tako da ovaj period ne moe biti krai od 60 dana od dana javnog otvaranja ponuda (lan 56. stav 1.). U sluaju kada se postupak javne nabavke prolongira, zbog npr. pokrenutog postupka za zatitu prava ponuaa i javnog interesa, podnoenjem prigovora naruiocu i albe Komisiji za kontrolu postupka javnih nabavki, potrebe za angaovanjem eksperata radi davanja nalaza i miljenja u postupku javne nabavke, obraanjem zamolnicom nadlenim organima u zemlji ili inostranstvu i dr, naruilac moe, ako ocijeni da e postupak javne nabavke trajati due od vremenskog perioda odreenog kao period vaenja ponuda, zahtijevati od ponuaa da produe period vaenja ponude do odreenog roka. U sluaju da ponua odbije zahtjev za produenje perioda vaenja ponude ili ne produi rok vaenja ponude ili ne produi garanciju ponude, zakonodavac je predvidio da je ponua odbio zahtjev naruioca i odustao od svoje ponude, u kom sluaju e naruilac aktivirati njegovu garanciju ponude, ako je dostavljanje garancije ponude bilo predvieno javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom (lan 56. stav 2.). U sluaju kada ponua pristane na zahtjev naruioca da produi period vaenja ponude, duan je da o tome, u pisanoj formi, obavijesti naruioca i da produi gara nciju ponude u zahtjevanom roku, pod uslovom da je dostavljanje garancije ponude bilo predvieno u javnom pozivu i u tenderskoj dokumenaciji, s tim da ponua nema pravo da mijenja svoju ponudu u bilo kom dijelu (lan 56. stav 3.). Ponuena cijena lan 57 Ponua dostavlja ponudu sa cijenom u eurima. Ponuena cijena pie se brojkama i slovima.

100

Ponuena cijena izraava se za cjelokupni predmet nabavke ili, kada je to predvieno u tenderskoj dokumentaciji, posebno za svaku partiju nabavke. U ponuenu cijenu uraunavaju se svi trokovi i popusti na ukupnu ponuenu cijenu, bez poreza koji se iskazuje posebno iza cijene, osim ako u tenderskoj dokumentaciji nije drukije navedeno. Ponua je obavezan da u ponudi iskae cijenu svoje ponude za nabavku roba, usluga ili radova brojkama i slovima u valuti euro (lan 57. stav 1.). Ponuena cijena iskazuje se za cjelokupan predmet javne nabavke, kada se javna nabavka roba, usluga ili radova nabavlja kao cjelina, ili u sluaju kada je predmet javne nabavke podijeljen po partijama, ponua iskazuje ponuenu cijenu posebno za svaku partiju za koju podnosi ponudu (lan 57. stav 2.). Ponua je obavezan da dostavi cijenu ponude na nain kako je to unaprijed predvieno u tenderskoj dokumentaciji, s tim to je duan da u ponuenu cijenu urauna sve trokove (doprinose, carinu, takse i dr.), bez poreza na dodatu vrijednost, koji se iskazuje posebno iza cijene. S tim u vezi, treba imati u vidu odredbu lana 4. stav 1. taka 23. Zakona, kojom je predvieno da: popust na ponuenu cijenu je metod odreivanja cijene, koji ponua moe ponuditi samo kad se ugovor dodjeljuje po partijama, a naruilac taj metod ne moe smatrati elementom za dodatnu privilegiju. Dakle, ponua ima pravo da u cijeni svoje ponude ponudi i iskae popust, samo u sluaju kada je predmet javne nabavke podijeljen na partije. Ponuda u kojoj nije iskazana cijena na navedeni nain bie odbaena kao neispravna. Uoeno je da ponuai prave propust, koji za posljedicu ima odbacivanje ponude, a to je da u ponudi ne navode cijenu u apsolutnom iznosu, ve da uz ponudu dostavljaju poseban list papira naslovljen kao modifikacija ili nuenje popusta. To je posljedica recidiva iz ranije vaeeg zakona, to znai da je naruilac obavezan da ponudu dostavljenu na ovaj nain odbaci kao neispravnu (lan 57. stav 3.). Izmjena cijene lan 58 Cijena javne nabavke s rokom izvrenja ugovora do 12 mjeseci ne moe se poveavati, osim u sluajevima poremeaja na tritu koji se nijesu mogli predvidjeti, a koji imaju za posljedicu poveanje cijene najmanje za 20%. Poveanje cijene mogue je za dugorone ugovore za nabavku sa rokom izvrenja duim od 12 mjeseci. Nain i uslovi izmjene cijene moraju biti odreeni u tenderskoj dokumen taciji.

101

Zakonodavac je predvidio da se u tenderskoj dokumentaciji mogu predvidjeti uslovi i nain izmjene cijene, pod uslovom da je rok izvrenja ugovora dui od 12 mjeseci. Naime, ukoliko je rok za izvrenje ugovora do 12 mjeseci cijena se ne moe poveavati, osim u sluajevima poremeaja na tritu, koji se nisu mogli predvidjeti, a koji imaju za posljedicu poveanje cijene roba, usluga ili radova koji ine predmet ugovora o javnoj nabavci, najmanje za 20%. U sluaju da je rok izvrenja ugovora dui od 12 mjeseci, naruilac ima pravo da izuzetno povea cijenu ugovora, s tim to je obavezan da potuje prethodno predvienu metodologiju i nain utvrivanja uslova za poveanje cijene, dat u tenderskoj dokumentaciji. U tom sluaju, imaju se primijeniti odredbe lana 23. stav 1. taka 4. alineja 1. Zakona, kada je naruilac obavezan da prije zakljuivanja amandmana ugovora, dobije prethodnu saglasnost Direkcije za javne nabavke. (lan 58. st. 1., 2. i 3. ). Neuobiajeno niska cijena lan 59 Ako je cijena najpovoljnije ponude nia najmanje za 30% u odnosu na prosjeno ponuenu cijenu svih prihvatljivih ponuda, naruilac moe da zahtijeva podrobno obrazloenje svih njenih sastavnih dijelova koje smatra mjerodavnim, a naroito navode u pogledu ekonomike naina gradnje, proizvodnje ili izabranih tehnikih rjeenja, u pogledu izuzetno povoljnih uslova koji ponuau stoje na raspolaganju za izvrenje ugovora ili u pogle du originalnosti proizvoda ili radova koje ponua predlae. Naruilac je duan da ponuau, u sluaju iz stava 1 ovog lana, odredi primjeren rok za odgovor, koji ne moe biti dui od 20 dana od dana dostavljanja zahtjeva. Naruilac je duan da, po dobijanju obrazloenja, provjeri mjerodavne sastavne elemente ponude iz stava 1 ovog lana i ukoliko ocijeni da nijesu opravdani odbije ponudu. Zbog postojanja velikog broja sluajeva u praksi, zakonodavac je normirao i situaciju kada ponua dostavi ponudu koja sadri nerealno nisku cijenu. Zakonodavac je takoe, dao definiciju nerealno niske cijene, na nain to je odredio da je to cijena najpovoljnije ponude koja je nia najmanje za 30% u odnosu na prosjeno ponuenu cijenu svih ispravnih ponuda. Miljenja smo da je pogreno odreivati procenat koji odreuje nerealno nisku cijenu. Ovo iz razloga to procenat zavisi od predmeta i vrijednosti javne nabavke, kao i od odnosa snaga na tritu. Nijesu rijetki sluajevi u praksi da ponuai svjesno ponude nerealno niske cijene, raunajui da e u toku izvrenja ugovora postii poveanje cijene, zakljuivanjem amandmana ugovora.

102

Takoe, smatramo da je zakonodavac trebao da predvidi obavezu, a ne mogunost, naruioca, odnosno komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, da u sluaju kada utvrdi postojanje nerealno niske cijene, zahtijeva od ponuaa detaljno obrazloenje svih sastavnih djelova njegove ponude, koje smatra mjerodavnim. U praksi, esto se deava da je nerealno niska cijena posljedica injenice da ponua nije u cijenu uraunao poreze, carinske dabine, dodatne dabine u vezi sa uslugom transporta ili osiguranja i sl. Na nivou EU u predmetu Impresa Lombardini SpA (Joined Cases C-285/99 and C-286/99, Impresa Lombardini SpA v ANAS [2001] E.C.R. I-9233, para 55.) , Evropski sud je detaljisao o koracima koje naruilac treba da pree prilikom preispitivanja ponude koja djeluje kao neuobiajeno niska i on navodi da naruilac ima dunost, kao prvo, da identifikuje sumnjive ponude, kao drugo da pismeno trai od ponuaa detalje koje smatra potrebnim da bi omoguio dotinom ponuau da demonstrira svoju iskrenost, tree da procijeni valjanost datih objanjenja i etvrto, da donese odluku da li e takve ponude prihvatiti ili odbaciti. Neuobiajeno kratki rok lan 60 Ako je rok izvoenja radova ili pruanja usluga najpovoljnije ponude znatno krai od roka odreenog u pozivu za javno nadmetanje, odnosno od roka odreenog u drugim ponudama, naruilac moe da zahtijeva podrobno obrazloenje svih njenih sastavnih dijelova koje smatra mjerodavnim. Naruilac je duan da ponuau, u sluaju iz stava 1 ovog lana, odredi primjeren rok za odgovor, koji ne moe biti dui od 20 dana od dana dosta vljanja zahtjeva. Naruilac je duan da, po dobijanju obrazloenja, provjeri mjerodavne sas tavne elemente ponude iz stava 1 ovog lana i ukoliko ocijeni da nijesu opra vdani odbije ponudu. Ako u postupku javne nabavke, komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda utvrdi da je rok izvoenja radova ili pruanja usluga najpovoljnije ponude znatno krai od roka odreenog u pozivu za javno nadmetanje, odnosno od roka odreenog u drugim ponudama, naruilac ima pravo da zahtjeva od tog ponuaa detaljno obrazloenje svih sastavnih djelova njegove ponude, koje smatra mjerodavnim. Ovdje treba imati u vidu da je naruilac duan da, pored Zakona o javnim nabavkama, primijeni i odreenja Zakona o zatiti konkurencije, odnosno druge relevantne propise. Ova odredba zakona moe biti vrlo sporna u primjeni, jer se

103

deavaju brojne zloupotrebe od strane naruilaca u pogledu utvrivanja i ocjene o postojanju nerealno kratkog roka i od strane ponuaa, koji svjesno nude rokove, za koje znaju da ih ne mogu ispotovati, a sve u cilju da bi im bio dodijeljen ugovor. Ovdje je jako znaajno da naruilac unaprijed, u javnom pozivu i u tenderskoj dokumentaciji odredi da se rok mora ponuditi u kalendarskim danima ili, u izuzetnim sluajevima, kada to opravdava specifinost predmeta javne nabavke, u satima. Ukoliko ne postoji navedeno odreenje, upuujemo sve potencijalne ponuae i lica koja imaju pravni interes, da ve u toku trajanja javnog poziva pokrenu postupak za zatitu svojih prava, podnoenjem prigovora naruiocu i albe Komisiji za kontrolu postupka javne nabavke, kako bi izbjegli sve mogue dalje zloupotrebe. Naime, u praksi se deavalo da naruilac odbaci ponudu ponuaa, zbog nerealno kratkog roka, iako je taj rok bio krai za samo jedan dan od rokova koje su ponudili ostali ponuai, ili da dodijeli ugovor ponuau koji je ponudio rok, koji je iskazan u satima (a koji je objektivno nerealan), dok su svi ostali ponuai ponudili rok u kalendarskim danima. Zbog svega navedenog, u cilju je zatite ponuaa i javnog interesa, da Direkcija za javne nabavke, prilikom provjere sadraja javnog poziva posebno vodi rauna o ovim okolnostima, kao i da ponuai pravovremeno iskoriste pravo da ospore ovako neprecizne uslove u pogledu roka isporuke. Povlaenje i izmjena ponude lan 61 Po isteku roka za podnoenje ponuda ponua ne moe povui niti mijenjati svoju ponudu, a ukoliko to ipak uini ili ukoliko ne potpie ugovor kada je njegova ponuda izabrana, naruilac moe da aktivira sredstvo obezbjeenja dato uz ponudu. Nakon isteka roka za podnoenje ponuda, odreenog u javnom pozivu i u tenderskoj dokumentaciji, ponua nema pravo da povue ili da mijenja svoju ponudu, a ukoliko to ipak uini ili ukoliko odbije da potpie ugovor kada je njegova ponuda izabrana kao najpovoljnija, naruilac ima pravo da aktivira sredstvo obezbjeenja dato uz ponudu (garanciju ponude) (lan 61.). 9. Rokovi u postupku dodjele ugovora o javnim nabavkama Rok za podnoenje ponuda lan 62 Naruilac je obavezan da u pozivu za javno nadmetanje i tenderskoj doku mentaciji odredi rok u kojem treba podnijeti ponude, nain dostavljanja ponuda, mjesto i vrijeme javnog otvaranja ponuda.

104

Naruilac mora odrediti rok koji omoguava ponuaima dovoljno vremena za pripremu i dostavljanje ponude. Rok za podnoenje ponuda rauna se od dana kada je poziv za javno nadmetanje objavljen na internet stranici nadlenog organa uprave, odnosno od dostave poziva za nadmetanje u drugoj fazi ogranienog postupka javne nabavke i u pregovarakom postupku bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje. Ponude prispjele nakon isteka roka za prijem ponuda odbacuju se kao nebla govremene. Ako je za pripremu ponude neophodan pregled obimne tenderske dokumen tacije ili obimnih tehnikih specifikacija, obilazak lokacije i sl. naruilac e predvidjeti mogunost produenja roka. Jedan od najznaajnijih momenata u postupku javne nabavke je odreivanje roka za podnoenje ponuda. Bitno je da naruilac na istovjetan nain, precizno u javnom pozivu i u tenderskoj dokumentaciji odredi krajnji rok za dostavljanje ponuda. Odreivanje roka za podnoenje ponuda znai odreivanje datuma i sata do kojeg se mogu podnositi ponude. Naa je preporuka da ovaj rok bude odreen neposredno nakon isteka krajnjeg roka za dostavljanje ponuda, tj. nakon isteka 30 do 60 minuta. Ovo iz razloga da bi se na taj nain izbjegle mogue zloupotrebe (nedozvoljeno otvaranje i otkrivanje sadraja ponuda prije javnog otvaranja ponuda). U praksi je uoeno da nedovoljno poznavanje postupka javnih nabavki dovodi do situacije da ponuai dostavljaju neblagovremene ponude. Naime, deava se da ponuai dostavljaju ponude putem pote, ne znajui da ponuda mora stii naruiocu do navedenog dana i sata, to se, najvjerovatnije, nee desiti ako ponudu predaju poti jedan dan prije isteka roka za podnoenje ponuda. Pravilo na osnovu koga se ponuda, koja nije stigla do naznaenog dana i sata, smatra neblagovremenom je sasvim opravdano u postupcima javne nabavke. Ovo iz razloga to bi se otvorio prostor za zloupotrebe, ukoliko bi se dozvolilo da i ponude predate poti, koje nijesu stigle naruiocu u roku odreenim javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom, smatraju blagovremenim. Na taj nain bi ponuai mogli da doznaju sadrinu ponuda drugih ponuaa ije su ponude ve otvorene, pa da tek onda predaju svoju ponudu poti, pri tom je antidatirajui, ime bi se itavi postupak javne nabavke obesmislio. Ovim lanom je, takoe, precizno odreeno od kog trenutka poinju da teku rokovi. Tako raunanje roka za podnoenje ponuda poinje da tee od dana

105

kada je poziv za javno nadmetanje objavljen na interent stranici Direkcije za javne nabavke, odnosno, ukoliko se radi o drugoj fazi ogranienom postupku i o pregovarakom postupku bez predhodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje, ovaj rok poinje da tee od dostave poziva ponuaima. Prilikom raunanja rokova primjenjuju se odredbe Zakona o optem upravnom postupku (lan 62. stav 3.). Da bi pravilno odredio rokove za podnoenje ponuda i dobio to vei broj ispravnih i konkurentnih ponuda, naruilac mora jako dobro da poznaje situaciju i na lokalnom i na meunarodnom tritu. Takoe, naruilac je obavezan da prilikom odreivanja rokova ima u vidu vrijeme koje je potrebno ponuaima da prikupe sve traene dokaze o podobnosti, da ispitaju trite, da ponude ponudu na crnogorskom jeziku (ukoliko je rije o inostranim ponuaaima), da se upoznaju sa esto kompleksnom i sloenom tenderskom doumentacijom, obiu lokaciju na kojoj e ugovor biti izvren, kontaktiraju potencijalne podugovarae i podizvoae i sl. Rok za podnoenje ponuda u otvorenom postupku lan 63 Rok za podnoenje ponuda u otvorenom postupku ne moe biti krai od 26 dana od dana kada je javni poziv objavljen na internet stranici nadlenog organa uprave. Rok za podnoenje ponuda iz stava 1 ovog lana moe se skratiti kad to razlozi hitnosti zahtijevaju, ali ne moe biti krai od 15 dana od dana kada je poziv za javno nadmetanje objavljen na internet stranici nadlenog organa uprave. Zakonodavac je propisao da rok za podnoenje ponuda u otvorenom postupku javne nabavke ne moe da bude krai od 26 dana od dana kada je poziv za javno nadmetanje objavljen na internet stranici nadlenog organa uprave (lan 63. stav 1.). Zakonodavac je, meutim, predvidio i izuzetak, od opteg roka, prema kome se rok za podnoenje ponuda odreen u trajanju od 26 dana moe skratiti kad to razlozi hitnosti zahtjevaju, ali ne moe biti krai od 15 dana od dana kada je poziv za javno nadmetanje objavljen na internet stranici nadlenog organa uprave. Ovdje treba imati u vidu da je u iskljuivoj nadlenosti naruioca da skrati rok trajanja poziva za javne nabavke, s tim to ta odluka moe biti predmet zatite prava ponuaa i javnog interesa podnoenjem prigovora naruiocu i albe Komisiji za kontrolu postupka javnih nabavki, u kojim pravnim ljekovima

106

bi lica koja su aktivno legitimisana eventualno osporavala i dokazivala da je skraenjem roka povrijeen princip ravnopravnosti ponuaa i transparentnosti postupka javne nabavke, kao i konkurencije, na nain to u tako kratkom roku ponuai ne mogu da pripreme potpunu, ispravnu i konkurentnu ponudu (lan 63. stav 2.). Rokovi za podnoenje ponuda u ogranienom postupku javne nabavke i pregovarakom postupku lan 64 Rok za podnoenje ponuda za uestvovanje u ogranienom postupku javne nabavke u prvoj fazi i u pregovarakom postupku ne moe biti krai od 20 dana od dana kada je poziv za javno nadmetanje objavljen na internet stranici nadlenog organa uprave. Rok za podnoenje ponuda iz stava 1 ovog lana moe se skratiti kad to razlozi hitnosti zahtijevaju, ali ne moe biti krai od 15 dana od dana kada je poziv za javno nadmetanje objavljen na internet stranici nadlenog organa uprave. Rok za podnoenje ponuda za uestvovanje u ogranienom postupku u drugoj fazi ne moe biti krai od 26 dana od dana slanja poziva kvalifikovanim ponuaima za dostavu ponuda. Zakonodavac je propisao da rok za podnoenje ponuda u ogranienom postupku javne nabavke u prvoj fazi i u pregovarakom postupku ne moe biti krai od 20 dana od dana kada je poziv za javno nadmetanje objavljen na internet stranici nadlenog organa uprave (lan 64. stav 1.). Zakonodavac je, meutim, predvidio i izuzetak od opteg roka, prema kome se rok za podnoenje ponuda u ogranienom postupku javne nabavke u prvoj fazi i u pregovarakom postupku odreen u trajanju od 20 dana moe skratiti kad to razlozi hitnosti zahtijevaju, ali ne moe biti krai od 15 dana od dana kada je poziv za javno nadmetanje objavljen na internet stranici Direkcije za javne nabavke. Ovdje treba imati u vidu da je u iskljuivoj nadlenosti naruioca da skrati rok trajanja poziva za javne nabavke, s tim to ta odluka moe biti predmet zatite prava ponuaa i javnog interesa podnoenjem prigovora naruiocu i albe Komisiji za kontrolu postupka javnih nabavki, u kojim pravnim ljekovima bi lica koja su aktivno legitimisana eventualno osporavala i dokazivala da je skraenjem roka povrijeen princip ravnopravnosti ponuaa i transparentnosti postupka javne nabavke, kao i konkurencije, na nain to u tako kratkom roku ponuai ne mogu da pripreme potpunu, ispravnu i konkurentnu ponudu (lan 64. stav 2.).

107

Zakonodavac je, takoe, strogo odredio da rok za podnoenje ponuda za uestvovanje u ogranienom postupku u drugoj fazi ne moe biti krai od 26 dana od dana dostavljanja poziva kvalifikovanim ponuaima za dostavu ponuda (lan 64. stav 3.). 10. Kriterijumi za izbor Odreivanje kriterijuma lan 65 Naruilac je duan da u pozivu za nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji utvrdi kriterijume i, kada je to potrebno, podkriterijume za izbor naj povoljnije ponude. Kriterijumi iz stava 1 ovog lana moraju biti jasno iskazani rijeima i maksimalnim brojem bodova koji moe biti dodijeljen po osnovu svakog pojedinog kriterijuma i podkriterijuma. Kriterijumi i podkriterijumi ne smiju biti diskriminatorski i treba da budu logiki povezani sa sadrinom javne nabavke. Prilikom ocjenjivanja i vrednovanja ponuda naruilac je duan da pri mjenjuje samo one kriterijume i podkriterijume koji su sadrani u pozivu za javno nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji, na nain kako su opisani i vrednovani. Naruilac je, polazei od karaktera i specifinosti predmetne javne nabavke, duan da u pozivu za javno nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji, u skladu sa svojim potrebama i ovlaenjima koja mu nesporno pripadaju, odredi kriterijum za izbor najpovoljnije ponude i kada je to potrebno podkriterijume, a koji kriterijum i podkriterijumi mu obezbjeuje nabavku koja mu optimalno odgovara. Kriterijumi i podkriterijumi za koje se opredijeli naruilac jasno odraavaju stepen poznavanja trita od strane naruioca. Neprecizno oznaavanje kriterijuma i njihova nedovoljna objektivizacija esto znai da e naruilac dobiti loije ili neispravne ponude, ili da ak uopte nee dobiti ponude. Ponuai imaju pravo da u toku trajanja javnog poziva osporavaju izbor kriterijuma i podkriterijuma podnoenjem prigovora naruiocu i albe Komisiji za kontrolu postupka javne nabavke, ukoliko smatraju da izabrani podkriterijumi nijesu u vezi sa predmetom javne nabavke, da nijesu dovoljno jasno opisani, da su diskriminatorski i dr. Meutim, sprovoenje postupka javne nabavke nije namijenjeno odmjeravanju snaga izmeu naruilaca i ponuaa u pogledu pravilnog navoenja i primjene krite rijuma, ve izboru najpovoljnije ponude, pa je od izuzetnog znaaja da naruilac sa posebnom panjom pristupi izboru kriterijuma i njihovoj objektivizaciji. U

108

vezi sa tim, naruilac ne moe pred ponuae da postavlja nemogue zahtjeve, npr. u pogledu nerelano kraktih rokova isporuke, rokova plaanja koji bi za njih predstavljali gubitak i sl (lan 65. stav 1.). Pri tom, kriterijumi i podkriterijumi moraju biti opisani jasno i razumljivo, tako da ih svaki ponua moe razumjeti na istovjetan nain, a takoe da mogu razumjeti i metodologiju rada komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda prilikom uporeivanja i vrednovanja ponuda. Kriterijumi i podkriterijumi moraju da budu jasno iskazani rijeima i maksimalnim brojem bodova koji moe biti dodijeljen po osnovu svakog pojedinog kriterijuma i podkriterijuma, s tim da ukupan zbir bodova za utvreni kriterijum ne moe prelaziti 100 bodova (lan 65. stav 2.). Naruilac je duan da obezbijedi dosljednju primjenu naela ravnopravnosti i konkurentnosti ponuaa, na nain to utvreni kriterijumi i podkriterijumi ne smiju biti diskriminatorski u odnosu na ponuae i to moraju da budu logiki povezani sa sadrinom predmeta javne nabavke (lan 65. stav 3.). Zakonodavac je predvidio da je naruilac, prilikom ocjenjivanja i vrednovanja ponuda, duan da primjenjuje samo one kriterijume i podkriterijume koji su sadrani u pozivu za javno nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji, na nain kako su opisani u tim aktima. Meutim, esto se u praksi deava da naruilac tek prilikom vrednovanja ponuda utvrdi da je kriterijum pogreno postavljen, da je opredijeljen nerealno visok ili nizak broj bodova za njegovo vrednovanje, da ne omoguava vrednovanje onih elemenata ponude kojima je bio namijenjen i slino. U ovoj fazi postupka javne nabavke, nije dozvoljeno mijenjati kriterijume i podkriterijume, kao ni metodologiju rada komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, jer bi na taj nain dolo do povrede naela konkurencije i ravnopravnosti ponuaa. Vrste kriterijuma Kriterijumi su: 1) ekonomski najpovoljnija ponuda ili 2) najnia ponuena cijena. Ekonomski najpovoljnija ponuda je ponuda koja se zasniva na razliitim podkriterijumima, u zavisnosti od predmeta javne nabavke i to naroito na: lan 66

109

1) kvalitetu; 2) ponuenoj cijeni; 3) estetskim i funkcionalnim karakteristikama; 4) roku isporuke ili izvrenja usluge ili radova; 5) tekuim trokovima odravanja; 6) trokovnoj ekonominosti; 7) tehnikim i tehnolokim prednostima; 8) programu i stepenu ekoloke zatite ivotne sredine; 9) post-prodajnom servisiranju i tehnikoj pomoi; 10) garantnom periodu, vrsti i kvalitetu garancija i garantovanim vrijednostima; 11) obavezama u pogledu rezervnih djelova; 12) post-garancijskom odravanju i dr. Naruilac u tekstu poziva na nadmetanje i u tenderskoj dokumentaciji odreuje vrijednost bodova po osnovu svakog potkriterijuma na osnovu koga e se vriti izbor najpovoljnijeg ponuaa, tako da zbir bodova iznosi 100. Izbor izmeu dostavljenih ponuda, primjenom kriterijuma ekonomski najpovoljnije ponude, naruilac sprovodi tako to ih rangira na osnovu pod kriterijuma i bodova odreenih za te podkriterijume. Izbor najpovoljnije ponude, primjenom kriterijuma najnia ponuena cije na, zasniva se na najnioj cijeni kao jedinom kriterijumu, ako su ispunjeni svi uslovi navedeni u tenderskoj dokumentaciji. Naruilac je ovlaen da vri izbor predmeta javne nabavke i kriterijuma za izbor. Meutim, prilikom izbora kriterijuma naruilac je ogranien u izboru, odnosno nije mu data mogunost izbora, ve moe iskljuivo odabrati one kriterijume i podkriterijume koji su predvieni zakonom. Naruilac je obavezan da u javnom pozivu i u tenderskoj dokumentaciji odredi kriterijum za izbor najpovoljnije ponude. Zakonodavac je, u skladu sa Direktivom 18/2004, predvidio da naruilac moe da se, opredijeli za sljedee kriterijume za izbor najpovoljnije ponude u postupku javne nabavke: -ekonomski najpovoljnija ponuda ili -najnie ponuena cijena. Naruilac je duan da kriterijum za izbor najpovoljnije ponude paljivo odabere i opie, ali je najvanije i najzahtjevnije njihovo odreivanje po redosljedu vanosti. Za realizaciju naela ekonominosti, odreivanje vanosti kriterijuma predstavlja kljunu fazu u samom postupku javne nabavke.

110

U zavisnosti od specifinosti predmeta javne nabavke, kriterijum ekonomski najpovoljnija ponuda, zasniva se naroito na slijedeim podkriterijumima: 1) kvalitetu; 2) ponuenoj cijeni; 3) estetskim i funkcionalnim karakteristikama; 4) roku isporuke ili izvrenja usluge ili radova; 5) tekuim trokovima odravanja; 6) trokovnoj ekonominosti; 7) tehnikim i tehnolokim prednostima; 8) programu i stepenu ekoloke zatite ivotne sredine; 9) post-prodajnom servisiranju i tehnikoj pomoi; 10) garantnom periodu, vrsti i kvalitetu garancija i garantovanim vrijed nostima; 11) obavezama u pogledu rezervnih djelova; 12) post-garancijskom odravanju i dr. (lan 66. stav 2.). Primjena kriterijuma ekonomski najpovoljnija ponuda mora biti obrazloena, sa stanovita potrebe za izborom tog kriterijuma i logike povezanosti tog kriterijuma sa predmetom javne nabavke. Dakle, kriterijum i podkriterijumi za izbor najpovoljnije ponude moraju biti vezani za predmet javne nabavke, a ne za ponuaa. Povezanost predmeta javne nabavke sa kriterijumom za izbor najpovoljnije ponude je osnovni postulat ekonomski najpovoljnije ponude. U suprotnom, da je kriterijum za izbor vezan za ponuaa, odreeni ponuai bi uvijek imali prednost kod naruilaca sa kojima su saraivali, to bi ostale ponuae dovelo u neravnopravan i diskriminatorski poloaj. Povezanost kriterijuma i predmeta javne nabavke posmatra se sa nivoa neposredne povezanosti sa predmetom javne nabavke i vanosti za realizacijom predmeta nabavke. U tekstu poziva na nadmetanje i u tenderskoj dokumentaciji, naruilac odreuje vrijednost bodova po osnovu svakog podkriterijuma na osnovu koga e se vriti izbor najpovoljnijeg ponuaa, tako da zbir bodova iznosi 100. Izbor izmeu dostavljenih ponuda, primjenom kriterijuma ekonomski najpovoljnije ponude, naruilac sprovodi tako to ih rangira na osnovu podkriterijuma i bodova odreenih za te podkriterijume. Kriterijumi i podkriterijumi moraju biti opisani jasno i razumljivo, tako da svaki ponua moe razumijeti kriterijume, podkriterijume i metodologiju rada komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, na istovjetan nain.

111

Prilikom izbora podkriterijuma, naruilac je obavezan utvrditi one podkriterijume, koji su bitni za predmet javne nabavke i objektivno provjerljivi. U tenderskoj dokumentaciji, naruilac je obavezan jasno iskazati i detaljno obrazloiti vezu izmeu predmeta javne nabavke i utvrenih podkriterijuma za izbor najpovoljnije ponude, kao i elemente, kojima se naruilac rukovodio prilikom utvrivanja podkriterijuma. Za javnu nabavku radova, naruilac, koristi, naroito sljedee podkriterijume: -ponuena cijena, -estetske i funkcionalne karakteristike, -rok izvrenja radova, -tekui trokovi odravanja, -program i stepen ekoloke zatite ivotne sredine, -trokovi ekonominosti i -post-garancijsko odravanje. Za javnu nabavku roba, naruilac, koristi, naroito sljedee podkriterijume: -ponuena cijena, -kvalitet, -estetske i funkcionalne karakteristike, -rok isporuke, -tekui trokovi odravanja, -tehnike i tehnoloke prednosti, -post prodajno servisiranje i tehnika pomo, -garantni period, vrsta i kvalitet garancija i garantovane vrijednosti i -obaveze u pogledu rezervnih djelova. Za javnu nabavku usluga, naruilac, koristi, naroito sljedee podkriterijume: -kvalitet, -estetske i funkcionalne karakteristike, -rok izvrenja usluga, -trokovna ekonominost, -tehnike i tehnoloke prednosti i -ponuena cijena. Naruilac moe, izuzetno, da odredi i druge podkriterijume u okviru kriterijuma ekonomski najpovoljnija ponuda, s tim da je obavezan da obrazloi razloge za uvoenje dodatnog podkriterijuma, mimo onih koji su predvieni lanom 66. i da posebno apostrofira vezu izmeu tog dodatnog podkriterijuma i predmeta javne nabavke, kao i potrebu za njegovim uvoenjem, o emu je potrebno da donese posebnu odluku.

112

Po ocjeni zakonodavca, a koja ocjena je i posebno apostrofirana u Direktivi 2004/18/EC, navedeni broj podkriterijuma u okviru kriterijuma ekonomski najpovoljnija ponuda, je dovoljan za objektivan izbor najpovoljnije ponude. To znai da se dodatni podkriterijum moe uvoditi samo u izuzetno opravdanim sluajevima, kada je naruilac obavezan da opravda potrebu za njegovo uvoenje u posebnoj odluci, u kojoj e korist od njegovog uvoenja biti vrijednosno iskazana, jer je u suprotnom primjena dodatnog podkriterijuma, kada naruilac nema od njega ekonomske koristi, bespredmetna. Ovo iz razloga, to je repertoar podkriterijuma dat u irokom dijapazonu za robe, usluge i radove, a praksa je pokazala da se dodatni podkriterijum u najveem broju sluajeva, uvodi u cilju favorizovanja pojedinog ponuaa i zloupotrebe zakonitosti postupka javne nabavke. U praksi se esto deava da naruilac nastoji da zakljui ugovor sa ponuaem, kome je i u prethodnom periodu dodjeljivao ugovore, iz razloga to mu je to poznati dobavlja, to je zadovoljan dosadanjom saradnjom sa njim ili to smatra da je to optepoznati sposobni dobavlja. U tim sluajevima, naruioci pokuavaju da vrednuju reference ponuaa, bilo da ih uvode kao dodatni podkriterijum ili na nain to pokuavaju da vrednuju reference kroz kvalitet, vrednujui kvalitet ponuaa, a ne proizvoda koji im taj ponua nudi. Na taj nain, naruioci pokuavaju da vrednuju ve uspostavljene formalne i neformalne odnose, to nije dozvoljeno. Upravo iz ovog razloga, zakonodavac nije omoguio izbor referenci kao jednog od podkriteirijuma za izbor najpovoljnije ponude, jer bi se na taj nain ograniilo trino nadmetanje, a na crnogorskom tritu koje je u fazi razvoja, takvo ponaanje naruilaca ima posebno tetan uticaj, jer smanjuje broj potencijalnih ponuaa koji ele uestvovati u javnim nadmetanjima. Uvoenjem referenci kao dodatnog podkriterijuma favorizovao bi se odreeni ponua i formalizovao privilegovani poloaj koji taj ponua ima kod naruioca. Broj bodova za pojedini podkriterijum odreuje se zavisno od znaaja pojedinog podkriterijuma za predmet javne nabavke. Naruilac je duan da obezbijedi odgovarajuu srazmjeru izmeu broja bodova, koji se dodijeljuju po pojedinom podkriterijumu, vodei, pri tome rauna o vanosti i povezanosti izabranog podkriterijuma sa predmetom javne nabavke (lan 66. st. 2. i 3.). Izuzetno, ponuena cijena, kao izabrani podkriterijum za nabavku roba, odreuje se dominantnim brojem bodova, dok se preostali broj bodova dijeli na ostale podkriterijume, s obzirom na njihovu vanost za izbor najpovoljnije ponude.

113

Kada je kriterijum izbora najnie ponuena cijena, naruilac na osnovu pregleda, ocjene i uporeivanja ponuda, vri izbor najpovoljnije ponude ponuaa koji je ponudio najniu cijenu. Cijena kao kriterijum u praksi se redovno koristi, bilo kao jedini kriterijum ili kao podkriterijum u okviru kriterijuma ekonomski najpovoljnija ponuda. U zavisnosti od predmeta nabavke, za izbor najpovoljnije ponude, primjenom kriterijuma ponuena cijena, kao osnova za vrednovanje, uzimaju se ponuene cijene, date od strane ponuaa, ije su ponude ispravne. Maksimalan broj bodova, po ovom kriterijumu, dodjeljuje se ponuau koji je ponudio najniu cijenu, dok se bodovi ostalim ponudama, po ovom kriterijumu, dodijeljuju proporcionalno, u odnosu na najnie ponuenu cijenu, primjenom linearne jednaine, na slijedei nain: broj bodova = najnia ponudjena cijena x maksimalan broj bodova ponudjena cijena gdje najnia cijena nosi maksimalan broj bodova ili S = C min x X/C gdje je S = broj bodova C = ponudjena cijena C min = najnia ponudjena cijena X = maksimalan broj bodova (lan 66. stav 4.). 11. Javno otvaranje ponuda Javno otvaranje ponuda lan 67 Ponude se otvaraju javno, neposredno nakon isteka krajnjeg roka za dosta vljanje ponuda, a najkasnije jedan sat nakon isteka tog roka. Ponude se otvaraju na otvorenom sastanku komisije za otvaranje i vred novanje ponuda, koji se odrava na mjestu i u vrijeme odreenom tekstom poziva na nadmetanje i tenderskom dokumentacijom. Otvaranju mogu prisustvovati svi subjekti koji su dostavili ponudu. Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda prethodno utvruje broj pristi glih ponuda po redosljedu prijema, provjerava ovlaenja predstavnika

114

ponuaa, utvruje izmjene ili dopune ponuda i njihovu blagovremenost i potpunost. Ponua koji opozove svoju ponudu nema pravo da prisustvuje postupku javnog otvaranja ponuda. U postupku javnog otvaranja ponuda za usluge, ako je tenderskom dokumen tacijom traena ponuda u odvojenim omotima, komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda najprije otvara omot sa dokazima o podobnosti ponu aa, a zatim tehniki i finansijski prijedlog. Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda je duna da o postupku otvaranja ponuda vodi zapisnik u koji se unose slijedei podaci: 1) broj pod kojim je ponuda zavedena; 2) predmet nabavke; 3) ime i adresu ponuaa; 4) prikaz dostavljenih dokaza koji se odnose na podobnost ponuaa; 5) ponuenu cijenu za predmet nabavke, odnosno za odreene partije; 6) primjedbe, predloge i sugestije ovlaenih predstavnika ponuaa. Blii sadraj, formu i obrazac zapisnika iz stava 6 ovog lana utvruje nadleni organ uprave posebnim formularom. Zapisnik obavezno potpisuju lanovi komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda i prisutni ovlaeni predstavnici ponuaa. Ukoliko neko od ovlaenih predstavnika ponuaa odbije da potpie zapi snik, komisija za otvaranje i vrednovanje je duna da razloge odbijanja zapi sniki konstatuje. Naruilac je duan da, u toku postupka, obezbijedi uvanje ponuaeve poslovne tajne. Naruilac je duan da, u roku od tri dana od dana okonanja postupka otva ranja ponuda, poalje ponuaima zapisnik o otvaranju ponuda. U cilju ostvarivanja principa javnosti i transparentnosti, zakonodavac je predvidio da se ponude otvaraju javno neposredno nakon isteka krajnjeg roka za dostavljanje ponuda, a najkasnije jedan sat nakon isteka tog roka (lan 67. stav 1.). Otvaranje ponuda vri komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda na otvorenom sastanku, na mjestu i u vrijeme koji su odreeni u tekstu poziva za javno nad metanje i u tenderskoj dokumentaciji (lan 67. stav 2.). Javnom otvaranju ponuda imaju pravo da prisustvuju ovlaeni predstavnici ponuaa, po priloenom punomoju. Zakonom nije predviena opta javnost pri javnom otvaranju ponuda, iz razloga obezbjeivanja efikasnije zatite i ostvarivanja prava stranaka u postupku naruioca i ponuaa (lan 67. stav 3.).

115

Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda obavezna je da obezbijedi zakonitost sprovoenja postupka javnog otvaranja ponuda, na nain to zapisniki konstatuje da javnom otvaranju ponuda prisustvuju ovlaeni predstavnici ponuaa, po priloenom punomoju. Potom utvruje broj pristiglih ponuda i njihovu blagovremenost. Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda je obavezna da ponude otvara javno, po redosljedu prispijea i da javno proita sve elemente dostavljenih ponuda, a posebno dio koji se odnosi na dokaze o podobnosti i komercijalne uslove ponude, to je duna da zapisniki konstatuje. Komisija je, takoe, duna da jasno oznai svaku stranicu pristiglih ponuda, potpisivanjem od strane lanova komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, ovjeravanjem peatom i dr. Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda je, takoe, duna da zapisniki konstatuje sve primjedbe, sugestije i komentare ovlaenih predstavnika ponuaa (lan 67. stav 4.). Ukoliko je za javnu nabavku usluga, tenderskom dokumentacijom zahtijevano dostavljanje ponuda u odvojenim omotima, u postupku javnog otvaranja ponuda, komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda najprije otvara omot sa dokazima o podobnosti ponuaa, a zatim tehniki i finansijski prijedlog (lan 67. stav 5.). Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda je duna da o postupku otvaranja ponuda vodi zapisnik, iji je blii sadraj, forma i obrazac utvren standardnim obrascem, koji je objavljen u Slubenom listu Crne Gore i na interet stranicama Direkcije za javne nabavke i Komisije za kontrolu postupka javnih nabavki (lan 67. stav 7.). Radi obezbjeivanja tanosti i potpunosti zapisnika o javnom otvaranju ponuda, kao i omoguavanju prava ponuaima da utvrde da li su u zapisnik unijete sve njihove primjedbe, predvieno je da zapisnik o javnom otvaranju ponuda obavezno potpisuju lanovi komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda i prisutni ovlaeni predstavnici ponuaa (lan 67. stav 8.). Ukoliko neko od ovlaenih predstavnika ponuaa odbije da potpie zapisnik, komisija za otvaranje i vrednovanje je duna da razloge odbijanja potpisivanja konstatuje u zapisniku o javnom otvaranju ponuda (lan 67. stav 9.). U toku postupka javnog otvaranja ponuda, naruilac je duan da obezbijedi uvanje poslovne tajne ponuaa, na nain to nee javno itati djelove ponude koji su oznaeni kao poslovna tajna, postupajui u skladu sa propisima koji reguliu poslovnu tajnu i postupanje sa dokumentima koji su oznaeni kao poslovna tajna. Blia odreenja o zatiti podataka i dokumentacije i evidentiranje postupka dati su u komentaru lana 10. ovog Zakona (lan 67. stav 10.).

116

Obaveza je naruioca da, u roku od tri dana od dana okonanja postupka otvaranja ponuda, poalje ponuaima zapisnik o otvaranju ponuda, od kog dana poinje da tee rok za pokretanje postupka zatite prava ponuaa i javnog interesa, podnoenjem prigovora naruiocu, odnosno albe Komisiji za kontrolu postupka javnih nabavki. Naruilac, odnosno komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda bi trebala da saeka istek roka za podnoenje prigovora, prije nego to pristupi pregledu, ocjeni i uporeivanju ponuda, da ne bi dola u situaciju da izvri vrednovanje i dodjelu ugovora, prije nego to su ponuai mogli da ostvare svoje pravo da podnesu prigovor na postupak otvaranja ponuda. Ovo je pravna praznina u Zakonu i bie potrebno utvrditi ovu obavezu kao imperativnu, kako bi se obezbijedila zakonitost sprovoenja postupka javne nabavke (lan 67. stav 11.). Ispravna ponuda lan 68 Ispravna ponuda je ponuda koja u cijelosti ispunjava uslove traene tekstom poziva za javno nadmetanje i tenderskom dokumentacijom, kao i ponuda koja sadri manje odstupanje ili nedostatke koji nijesu od bitnog uticaja na ponudu. Manjim odstupanjima i nedostacima, u smislu stava 1 ovog lana, smatraju se naroito: - razlike u korienju ifara; - razlike u standardima; - propust da se ukljue manje stavke; - utvrene aritmetike greke; - podugovori koji su nejasni ili sporni; - razliiti metodi izgradnje; - razlika u konanom datumu isporuke; - razlika u dinamici isporuke; - vrijeme zavretka, kada ono nije od sutinskog znaaja; - neusaglaenost sa nekim lokalnim tehnikim propisima, koji nijesu bili predvieni kao uslov u pozivu; - bilo koji drugi uslov koji je od manjeg uticaja na ponudu. U sluaju konstatovanja manjih odstupanja zahtijevae se pisano obja njenje ponuaa. U sluaju kada ponua ne dostavi pisano objanjenje ili ne prihvata ispravku manjeg odstupanja, u sluaju postojanja raunskih greaka do iznosa od 3% od vrijednosti ponude, njegova ponuda e biti odbaena. O odbacivanju ponude ponua e biti bez odlaganja pisano oba vijeten.

117

Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda u postupku pregleda i ocjene ponuda utvruje, na osnovu sadraja dostavljenih ponuda i Zapisnika o javnom otvaranju ponuda ispravnost ponuda. Ponuda koja u cijelosti ispunjava uslove traene tekstom poziva za javno nadmetanje i tenderskom dokumentacijom, bie ocijenjena od strane komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda ispravnom ponudom. Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda e, takoe, ocjeniti ispravnom i ponudu koja sadri manje odstupanje ili nedostatke koji nijesu od bitnog uticaja na odreivanje ispravnosti ponude. Prilikom ocjene ispravnosti ponuda u iskljuivoj je nadlenosti komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, a za ta je ona odgovorna naruiocu i strunoj javnosti, da procijeni da li ponuda u cijelosti ispunjava uslove traene tekstom poziva za javno nadmetanje i tenderskom dokumentacijom ili pak da li nedostaci koje ponuda sadri, mogu biti kvalifikovani kao manje odstupanje ili nedostatak koji nije od bitnog uticaja na odreivanje ispravnosti ponude. U vezi sa tim, komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda ima pravo da zahtijeva od naruioca angaovanje eksperata ili strunih slubi, ukoliko ocijeni da je u postupku ocjene ispravnosti ponuda potrebno pribaviti ekspertski nalaz i miljenje. Meutim, i u ovom sluaju, ocjena ispravnosti ponuda je iskljuiva odgovornost komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda (lan 68. stav 1.). Zakonodavac je predvidio, da su, u prednjem smislu, manja odstupanja i nedo staci, naroito: - razlike u korienju ifara, - razlike u standardima, - propust da se ukljue manje stavke, - utvrene aritmetike greke, - podugovori koji su nejasni ili sporni, - razliiti metodi izgradnje, - razlika u konanom datumu isporuke, - razlika u dinamici isporuke, - vrijeme zavretka, kada ono nije od sutinskog znaaja, - neusaglaenost sa tehnikim propisima, koji nijesu bili predvieni kao uslov u pozivu i - bilo koji drugi uslov koji je od manjeg uticaja na ponudu (lan 68. stav

2.).

U sluaju da komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda utvrdi postojanje manjih odstupanja u ponudi ili nedostatke koji nijesu od bitnog uticaja na ponudu, obratie se tom ponuau, zahtjevom, u pisanoj formi, za davanje objanjenja utvrenih manjih odstupanja ili nedostataka (lan 68. stav 3.).

118

Ponua je duan da objanjenje, po podnijetom zahtjevu naruioca, dostavi, u roku naznaenom u zahtjevu, u pisanoj formi. Ukoliko ponua ne dostavi pisano objanjenje ili ne prihvati ispravku manjeg odstupanja, u sluaju postojanja raunskih greaka do iznosa od 3% od vrijednosti ponude, naruilac e, na predlog komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, takvu ponudu odbaciti zakljukom, kao neispravnu. Zakljuak o odbacivanju ponude, sa razlozima odbacivanja, e biti dostavljen tom ponuau bez odlaganja. Protiv tog zakljuka ponua ima pravo da pokrene zatitu svojih prava podnoenjem prigovora naruiocu, odnosno izjavljivanjem albe Komisiji za kontrolu postupka javnih nabavki (lan 68. stav 4.). Neispravna ponuda lan 69 Neispravna je ponuda: - koja je neblagovremena; - koja nije u skladu sa uslovima traenim tekstom poziva za javno nadmetanje i tenderskom dokumentacijom; - koja je nepotpuna ili sadri odstupanja ili nedoputene dijelove koji nisu u skladu s tekstom poziva za javno nadmetanje i tenderskom dokumentacijom; - koja ne sadri garanciju ponude definisanu tekstom poziva za javno nadmetanje; - koja ne sadri dokaze o podobnosti ili uslove za kvalifikaciju predviene zakonom i tekstom poziva za javno nadmetanje; - ponuaa koji nijesu dostavili dokaz o zajednikom nastupanju i imenovali nosioca zajednike ponude; - ponuaa koji u drugoj fazi ograninog postupka javne nabavke, pregovarakom postupku bez objavljivanja poziva za javno nadmetanje i okvirnog sporazuma nadmetanju nije pozvan da podnese ponudu; - u kojoj nije iskazana jasna ukupna cijena u apsolutnom iznosu; - za koju je ponua odbio dati traeno objanjenje; - koja sadri raunsku greku vrijednosti vee od 3%; - ako ponua ne prihvata ispravku raunske greke u ponudi na nain utvren zakonom; - ako je ponua dostavio dvije ili vie ponuda u kojima je ponua ili uesnik u zajednikoj ponudi; - ako ponua nije zadovoljavajue odgovorio na zahtjev naruioca u vezi s ponuenom niskom cijenom ili neuobiajeno kratkim rokom. Ponude koje sadre nedostatke iz stava 1 ovog lana se odbacuju, sa navo enjem razloga za odbacivanje.

119

Ovim lanom Zakona imperativno je odreeno koja se ponuda, u postupku pregleda i ocjene ponuda, od strane komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, ima ocijeniti neispravnom, i to ponuda: - koja je neblagovremena, - koja nije u skladu sa uslovima traenim tekstom poziva za javno nadmetanje i tenderskom dokumentacijom, - koja je nepotpuna ili sadri odstupanja ili nedoputene djelove koji nijesu u skladu s tekstom poziva za javno nadmetanje i tenderskom dokumentacijom, - koja ne sadri garanciju ponude definisanu tekstom poziva za javno nadmetanje, - koja ne sadri dokaze o podobnosti ili uslove za kvalifikaciju predviene zakonom i tekstom poziva za javno nadmetanje, - ponuaa koji nijesu dostavili dokaz o zajednikom nastupanju i imenovali nosioca zajednike ponude, - ponuaa koji u drugoj fazi ograninog postupka javne nabavke, pregovarakom postupku bez objavljivanja poziva za javno nadmetanje i okvirnog sporazuma nadmetanju nije pozvan da podnese ponudu, - u kojoj nije iskazana jasna ukupna cijena u apsolutnom iznosu, - za koju je ponua odbio dati traeno objanjenje, - koja sadri raunsku greku vrijednosti vee od 3%, - ako ponua ne prihvata ispravku raunske greke u ponudi na nain utvren zakonom, - ako je ponua dostavio dvije ili vie ponuda u kojima je ponua ili uesnik u zajednikoj ponudi, - ako ponua nije zadovoljavajue odgovorio na zahtjev naruioca u vezi s ponuenom niskom cijenom ili neuobiajeno kratkim rokom (lan 69. stav 1.). Naruilac e, na predlog komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, takvu ponudu odbaciti zakljukom, kao neispravnu. Zakljuak o odbacivanju ponude, sa razlozima odbacivanja, e biti dostavljen tom ponuau bez odlaganja. Protiv tog zakljuka ponua ima pravo da pokrene zatitu svojih prava podnoenjem prigovora naruiocu, odnosno izjavljivanjem albe Komisiji za kontrolu postupka javnih nabavki (lan 69. stav 2.).

120

12. Vrednovanje ponuda Pregled, ocjena i uporeivanje ponuda lan 70 Pregled, ocjenu i uporeivanje ponuda vri komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda na zatvorenom sastanku. Metodologiju iskazivanja kriterijuma u odgovarajui broj bodova, kao i nain i postupak ocjene i uporeivanja ponuda propisuje misnistarstvo nadleno za poslove finansija. Ocjeni ponuda pristupa se na nain da se provjeri sadraj ponude, u skladu sa dokumentacijom za nadmetanje i uslovima nadmetanja. U navedenom postupku komisiji za otvaranje i vrednovanje ponuda mogu pomagati, posebne strune slube i/ili eksperti za pojedine oblasti koji su predmet javne nabavke, a koje angauje naruilac, na prijedlog komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda. Postupak pregledanja, ocjene i uporeivanja ponuda do obavjetenja o izboru najpovoljnije ponude je povjerljiv. Ponude, zapisnik i podaci koji se odnose na pregled, objanjenje, procjenu, uporeivanje i odabir moraju biti dati na uvid ponuaima, u vremenu od dobijanja obavjetenja o izboru najpovoljnije ponude do isteka roka za izjavljivanje albe. Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda je obavezna da vodi zapisnik o pregledu, ocjeni i uporeivanju ponuda koji sadri: - broj nadmetanja; - predmet nabavke; - ime i adresu sjedita ponuaa koji su podnijeli ponudu, prema re doslijedu iz zapisnika o javnom otvaranju ponuda; - analitiki prikaz traenih i dostavljenih dokaza koji se odnose na sposobnosti ponuaa i ocjenu sposobnosti i prihvatljivosti ponude; - cijenu ponuda za predmet nabavke, odnosno za partije; - kriterijume i broj bodova koji je dodijeljen svakom od ponuaa za svaki od utvrenih kriterijuma i podkriterijuma, sa obrazloenjem za dodijeljeni broj bodova; - komparativni prikaz ocjene i analize ponuda; - miljenje strune slube ili eksperta, ako se komisija sluila njihovim uslugama; - obrazloenje o odabiru najpovoljnije ponude; - obrazloenje ako su sve ponude odbijene; - obrazloenje odluke o ponitavanju javnog nadmetanja;

121

- popis priloga uz zapisnik i navedene priloge; - datum zapisnika i potpis svih lanova komisije. Na osnovu zapisnika o pregledu, ocjeni i uporeivanju ponuda komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda sainjava posebni izvjetaj o postupku javne nabavke koji dostavlja odgovornom licu radi donoenja odluke o izboru najpovoljnije ponude. Blii sadraj, formu i obrazac zapisnika iz stava 7 i izvjetaja iz stava 8 ovog lana utvruje nadleni organ uprave posebnim formularom. Pregled, ocjenu i vrednovanje ponuda vri komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda. U cilju obezbjeivanja tajnosti ponuda i povjerljivosti postupka pregleda, ocjene, uporeivanja i vrednovanja ponuda, sastanak na kome se vri pregled, ocjena, uporeivanje i vrednovanje ponuda je zatvoren za javnost (lan 70. stav 1.). Zakonodavac je odredio da metodologiju iskazivanja kriterijuma u odgovarajui broj bodova, kao i nain i postupak ocjene i uporeivanja ponuda propisuje ministarstvo finansija. O kriterijumima za izbor najpovoljnije ponude, kao i njihovoj objektivizaciji i obavezi postojanja veze sa predmetom javne nabavke reeno je u komentaru prethodnih lanova. Ovdje treba posebno naglasiti da je upravo postupak vrednovanja najee predmet prigovora naruiocu i albe Komisiji za kontrolu postupka javne nabavke. Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda je obavezna da sa posebnom panjom sprovede postupak pregleda, ocjene i uporeivanja ponuda i da pri tom dosljedno ispotuje strogo zakonsko odreenje u pogledu sadraja Zapisnika o pregledu, ocjeni i uporeivanju ponuda i da posebno iskae individualne ocjene lanova komisije u ovom postupku. U sloenim postupcima javne nabavke, velike vrijednosti bilo bi poeljno ak da komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda izradi i zapisnik o vijeanju i glasnju iz koga bi se vidjela ocjena svakog lana komisije i izuzeta miljenja, ukoliko postoje. Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda, pristupa ocjeni ponuda, na nain to provjerava sadraj ponuda, u skladu sa zahtjevima i uslovima istaknutim u javnom pozivu i u tenderskoj dokumentaciji (lan 70. stav 3.). U zavisnosti od specifinosti predmeta javne nabavke, komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda, ima pravo da, kada ocijeni da ne posjeduje struna znanja za pojedinu upravnu obast koja je u vezi sa postupkom javne nabavke, zahtjeva od naruioca da angauje posebne strune slube i/ili eksperte za pojedine oblasti koji su predmet javne nabavke. Takoe, u pojedinim, sloenim postupcima javne nabavke, naruilac ve u fazi donoenja odluke o pokretanju i sprovoenju

122

postupka javne nabavke zna da e u postupku, bilo samo u fazi pripreme tenderske dokumentacije ili pak i u fazi ocjene ispravnosti ponuda i postupku vrednovanja angaovati strune slube ili eksperte, u kom sluaju je poeljno da to navede i u javnom pozivu i u tenderskoj dokumentaciji, kako bi svi potencijalni ponuai bili unaprijed upoznati sa tim da e njihove ponude biti predmet analize nezavisnih eksperata ili akreditovanih institucija specijalizovanih za predmet javne nabavke (lan 70. stav 4.). Zakonom je, u cilju obezbjeivanja naela ekonominosti i efikasnosti, kao i povjerljivosti postupka javne nabavke, predvieno da je postupak pregledanja, ocjene i uporeivanja ponuda do obavjetenja o izboru najpovoljnije ponude povjerljiv. Ovo znai da ponuai i druga zainteresovana lica, u ovoj fazi postupka javne nabavke, nemaju pravo da izvre uvid u spise predmeta koji se odnose na konkretnu javnu nabavku, sve do donoenja odluke o izboru najpovoljnije ponude ili odluke o ponitavanju postupka javne nabavke. Zakonodavac je ograniio pravo na slobodan pristup informacijama i podacima koji se odnose na postupak javne nabavke, na nain to je odredio da se ponude, zapisnik i podaci koji se odnose na pregled, objanjenje, procjenu, uporeivanje i odabir mogu dati na uvid ponuaima, samo u vremenu od dobijanja obavjetenja o izboru najpovoljnije ponude do isteka roka za izjavljivanje albe. Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda je ovlaena i obavezna da vri poslove, u roku odreenom aktom o osnivanju i daje predlog prostom veinom glasova. Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda, prvo ispituje sve pristigle ponude, u cilju odreivanja: a) da li ispunjavaju zahtjeve, koji se odnose na podobnost, a koji su pred vieni pozivom na nadmetanje i tenderskom dokumentacijom, b) b) da li su propisno potpisane, c) v) da li uz njih stoji valjana garancija, gdje to predvia poziv na nadmetanje i tenderska dokumentacija, d) g) da li je ponuda neispravna i da li ocijenjena ispravna ponuda sadri nedostatke iz l. 68. stav 2. i 69. Zakona o javnim nabavkama. Naruilac, nakon javnog otvaranja ponuda, ne moe traiti, odnosno dozvoliti: a) izmjene cijena; b) izmjene sadrine ponude ili v) izmjene, na osnovu kojih e neprihvatljiva ponuda postati prihvatljiva.

123

Ispravne ponude bie pregledane, od strane naruioca, u smislu utvrivanja aritmetikih greaka. Utvrene aritmetike greke bie ispravljene, od strane naruioca, na sljedei nain: a) kada postoji nesklad izmedju iznosa u brojkama i rijeima, iznos koji je dat rijeima bie odluujui, b) kada ponua u ponudi napravi propust odreenih manjih stavki, propusti se kvantitativno odreuju u monetarnim terminima, poreenjem sa svim ponudama i prosjene vrijednosti stavke koja nedostaje. Vrijednost stavke koja nedostaje se odreuje i oznaava se osnov od kojeg se pri tome polazilo, iskljuivo u cilju poreenja. Kvantitativno odreena vrijednost stavke koja nedostaje se dodaje ponuenoj cijeni, v) kada postoji nesklad izmedju jedinine cijene i ukupnog iznosa koji se dobija mnoenjem jednine cijene sa koliinom, jedinina cijena koja je navedena e biti odluujua, osim ako, po miljenju naruioca, postoji pogreno lociranje decimalne take u jedininoj cijeni, u kojem sluaju e ukupan iznos biti odluujui, a jedinina cijena e biti ispravljena. Iznos koji je naveden u ponudi bie izmijenjen, od strane naruioca, u skladu sa gore navedenom procedurom za ispravku greaka i ispunjavanje zahtjeva po nuaa, i smatrae se obavezujuim za ponuaa. Ako ponua ne prihvati ispra vljeni iznos, ponuda e biti odbaena. Ispravne ponude e se ocjenjivati i uporeivati, u skladu sa kriterijumima i pod kriterijumima, datim u tekstu poziva na nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji. Svaki lan Komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda e naroito: a) izvriti individualan pregled, ocjenu i uporeivanje ponuda, na osnovu podataka datih u ponudama i zahtjeva naruioca, iskazanih u tekstu poziva na nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji, b) dati pismeno obrazloenje za izvreni postupak pregleda, ocjene i upo reivanja i dodijeljeni broj bodova, po osnovu svakog kriterijuma i/ili podkriterijuma iz teksta poziva na nadmetanje i tenderske dokumen tacije, v) dostaviti predsjedavajuem komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda popunjeni formular zapisnika o vrednovanju ponuda i popunjene obrasce 1 i 2. Nakon izvrenog individualnog vrednovanja, predsjedavajui Komisije za otva ranje i vrednovanje ponuda e, u prisustvu lanova:

124

a) utvrditi prosjek, na osnovu dobijenih prosjenih rezultata svakog lana, b) utvrditi rang listu ispravnih ponuda, po silaznom redosljedu i v) sainiti zapisnik o pregledu, ocjeni i uporeivanju ponuda na formularu javnih nabavki, u kome e posebno biti navedeni razlozi na osnovu kojih je donijela odluku, obrazloenje donijetih odluka, kao i stav svakog lana komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, sa izdvojenim miljenjem (lan 70. st. 5. i 6.). Na osnovu zapisnika o pregledu, ocjeni i uporeivanju ponuda komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda sainjava posebni izvjetaj o postupku javne nabavke koji dostavlja odgovornom licu radi donoenja odluke o izboru najpovoljnije ponude ili odluke o ponitavanju postupka javne nabavke (lan 69. stav 8.). Objanjenje ponude lan 71 Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda moe u toku postupka pregleda, ocjene i uporeivanja ponuda traiti, a ponuai su duni da daju, potrebna tumaenja radi objanjenja ponude ili otklanjanja sumnji u valjanost ponude. U toku postupka pregleda, ocjene i uporeivanja ponuda, Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda moe od ponuaa zahtjevati da daju, u pisanoj formi, potrebna tumaenja radi objanjenja ponude i otklanjanja sumnji u ispravnost ponude. Ponuai su duni da, po dostavljenom zahtjevu komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, daju potrebna tumaenja i objanjenja svoje ponude. U sluaju da ponuai ne daju objanjenje u roku odreenom od strane naruioca, ili da komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda ocijeni da data pojanjenja nijesu dovoljna, takva ponuda bie odbaena kao neispravna (lan 71.). Sluajevi ponitavanja javnog nadmetanja lan 72 Naruilac moe ponititi postupak javne nabavke u sluaju: 1) kada nije pristigla nijedna ispravna ponuda; 2) kada, prije isteka roka za podnoenje ponuda, ocijeni da je neophodno bitno izmijeniti dokumentaciju za nadmetanje; 3) kada prestane potreba za predmetom javne nabavke i javna nabavka se nee ponavljati tokom budetske ili finansijske godine; 4) kada visina svih ponuenih cijena prevazilazi iznos planiranih i opre dijeljenih sredstava za predmetnu javnu nabavku.

125

Naruilac je duan da, u sluajevima ponitavanja javnog nadmetanja iz ta. 2 i 3 ovog lana, naknadi ponuaima trokove koje su imali zbog pod noenja ponude. Naruilac je duan da odluku o ponitavanju javnog nadmetanja pisano obrazloi, posebno navodei razloge ponitavanja i da je dostavi ponu aima. Zakonom su strogo odreeni sluajevi ponitavanja postupka javne nabavke. Tako je decidno odreeno da naruilac moe ponititi postu pak javne nabavke samo iz slijedeih razloga: - kada nije pristigla nijedna ispravna ponuda, -kada, prije isteka roka za podnoenje ponuda, ocijeni da je neophodno bitno izmijeniti dokumentaciju za nadmetanje, -kada prestane potreba za predmetom javne nabavke i javna nabavka se nee ponavljati tokom budetske ili finansijske godine i -kada visina svih ponuenih cijena prevazilazi iznos planiranih i opredijeljenih sredstava za predmetnu javnu nabavku (lan 72. stav 1.). Nije dato ovlaenje naruiocu, da mimo navedenih sluajeva, sam poniti postupak javne nabavke. U vezi sa tim, ocijenjeno je da ovo odreenje u zakonu treba da bude imperativnog karaktera ( npr. u Hrvatskoj, treba odrediti da naruilac u navedenim sluajevima mora, a ne moe, ponititi postupak javne nabavke). esto se u praksi postavlja pitanje ocjene ispravnosti ponuda iji iznos prevazilazi procijenjenu vrijednost nabavke odreenu odlukom o pokretanju i sprovoenju postupka javne nabavke, pozivom za javno nadmetanje i tenderskom dokumentacijom. Komisija za kontrolu postupka javnih nabavki je zauzela naelni stav da je u iskljuivoj nadlenosti naruioca da, u toku postupka pregleda, ocjene i ispravnosti ponuda, ocijeni ispravnost ponude ija cijena prevazilazi iznos opredijeljnih sredstava za predmetnu javnu nabavke, u skladu sa svojim potrebama. Dakle, sa navednog, nedvosmisleno proizilazi da, naruilac nije obavezan da odbaci ponude ponuaa, ija cijena prevazilazi iznos planiranih i opredijeljenih sredstava za javnu nabavku i da poniti postupak javne nabavke, ve se to ima tretirati kao iskljuivo pravo naruioca da, u zavisnosti od svojih potreba i procjene, odlui da li e prihvatiti takve ponude kao ispravne. Naime, naruilac moe da verifikuje predlog komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda o utvrivanju ponude, ija cijena prevazilazi iznos planiranih i opredijeljenih sredstava za predmetnu javnu nabavke , dono enjem odluke o izboru najpovoljnije ponude i odluke o dodjeli ugovora , na koji na in prihvata izbor komisije i obavezuje se da obezbijedi nedostaju u koli inu finansijskih sredstava , kako bi predmetnu javnu nabavke realizovao i izvr io ugovorene obaveze .

126

Ukoliko naru ilac , iz predhodno nazna enih razloga , poni ti postupak javne nabavke , du an je da ponu a ima nadoknadi tro kove koji su imali zbog podno enja ponude ( izvr i e povra aj nov anog iznosa upla enog na ime otkupa tenderske dokumentacije , tro kove obilaska lokacije , dolaska na predponudbenu sjednicu , ukoliko je bila predvi ena javnim pozivom i odr ana i dr .) - ( lan 72. stav 2.). Odluku o poni tavanju javnog nadmetanja naru ilac je du an da pisano obrazlo i , posebno navode i razloge poni tavanja . Tako e , naru ilac je obavezan da odluku o poni tavanju postupka javne nabavke objavi na internet stranici Direkcija za javne nabavke i da je dostavi ponu a ima , kako bi oni mogli da , ukoliko ocijene da su im navedenom odlukom povrije ena prava i na pravu zasnovani interesi , da pokrenu postupak za za titu svojih prava podno enjem prigovora naru iocu , odnosno albe Komisiji za kontrolu postupka javnih nabavki ( lan 72. stav 3.). 13. Donoenje odluke u postupku javne nabavke Odluka o izboru najpovoljnije ponude lan 73 Postupak javne nabavke zavrava se donoenjem odluke o izboru najpovoljnije ponude, ukoliko naruilac prethodno ne poniti postupak javne nabavke u sluajevima predvienim ovim zakonom. Odluku iz stava 1 ovog lana donosi starjeina organa, odnosno ovlaeni organ naruioca. Odluka o izboru najpovoljnije ponude donosi se u roku odreenom u pozivu za dostavljanje ponude, na osnovu izvjetaja iz lana 70 ovog zakona. Odluka o izboru najpovoljnije ponude mora biti obrazloena i sadrati naroito podatke iz lana 70 ovog zakona. Naruilac je duan da odluku iz stava 1 ovog lana dostavi svim ponuaima, u roku od pet dana od dana donoenja odluke. U sluaju da ne donese odluku iz stava 1 ovog lana u ostavljenom roku, naruilac je odgovoran za tetu koju su zbog toga pretrpjeli ponuai. Ukoliko naruilac ne poniti postupak javne nabavke, u sluajevima odreenim lanom 72. Zakona, nakon sprovedenog postupka pregleda, ocjene i uporeivanja ponuda i dostavljanja izvjetaja o postupku javne nabavke, donijee odluku o izboru najpovoljnije ponude, ijim donoenjem se zavrava postupak javne nabavke (lan 73. stav 1.).

127

Odluku o izboru najpovoljnije ponude, na predlog komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, koji je istaknut u Izvjetaju o postupku javne nabavke, donosi starjeina organa, odnosno odgovorno lice naruioca (lan 73. stav 2.). Za ostvarivanje prava ponuaa u postupku javne nabavke, jako je znaajno da ponuai sa panjom prate koji je rok za donoenje odluke o izboru najpovoljnije ponude naznaen u javnom pozivu. Naime, u praksi je uoena zloupotreba postupka javne nabavke od strane naruilaca, na nain da naruioci, u pojedinim sluajevima, nekad ne donesu odluku o izboru najpovoljnije ponude. Ponuai tada imaju pravo da pokrenu postupak zatite svojih prava, primjenom instituta utanja administracije. Naime, ponuai imaju pravo da, ukoliko naruilac ne donese odluku o izboru najpovoljnije ponude, u roku koji je sam odredio u javnom pozivu, nakon isteka roka od osam dana od dana koji je odreen za donoenje odluke o izboru najpovoljnije ponude, pokrenu postupak zatite svojih prava podnoenjem prigovora naruiocu zbog nedonoenja odluke o izboru najpovoljnije ponude, odnosno albe Komisiji za kontrolu postupka javnih nabavki. Pored toga, u praksi se deava da naruilac, zbog objektivnih razloga, ne moe da donese odluku o izboru najpovoljnije ponude u roku koji je sam naznaio u javnom pozivu. S obzirom da je rije o instruktivnom roku, odreenom od strane samog naruioca, a ne imperativnom roku odreenom zakonom, naruilac ima pravo da, u tom sluaju, donese odluku o produavanju roka u kome e donijeti odluku o izboru najpovoljnije ponude, o emu e obavijestiti sve ponuae koji su dostavili ponude u tom postupku javne nabavke (lan 73. stav 3. i 4.). Odluka o izboru najpovoljnije ponude objavljuje se na internet stranici Direkcije za javne nabavke i dostavlja se svim ponuaima, u roku od pet dana od dana donoenja odluke, kako bi oni mogli da, ukoliko ocijene da su im navedenom odlukom povrijeena prava i na pravu zasnovani interesi, pokrenu postupak za zatitu svojih prava podnoenjem prigovora naruiocu, odnosno albe Komisiji za kontrolu postupka javnih nabavki (lan 73. stav 5.). Zakonom je predvieno da je naruilac, ukoliko ne donese odluku o izboru najpovoljnije ponude (Odluka o dodjeli ugovora), odgovoran za tetu koju su zbog toga pretrpjeli ponuai (lan 73. stav 6.). Ugovor o javnoj nabavci lan 74 Naruilac zakljuuje ugovor o javnoj nabavci sa ponuaem ija je ponuda izabrana kao najpovoljnija.

128

Ugovor o javnoj nabavci mora biti u skladu sa prihvaenom ponudom i mora sadrati ispravu o urednom plaanju za izvrenje svih dospjelih obaveza. Ugovor iz stava 1 ovog lana se ne moe zakljuiti prije isteka roka za podnoenje prigovora. Ukoliko predlog ugovora nije dio dokumentacije za nadmetanje, naruilac e predlog ugovora uputiti ponuau u roku od osam dana od dana konane odluke o izboru najpovoljnijeg ponuaa. Ponua je obavezan da potpie predlog ugovora u roku od osam dana od dana prijema ugovora i vratiti ga naruiocu zajedno sa traenom garancijom za dobro izvrenje ugovora. Ukoliko ponua ne potpie predlog ugovora, poslije ponovljenog zahtjeva naruioca ili ne dostavi garanciju za dobro izvrenje ugovora kako je to zatraeno u dokumentaciji za nadmetanje, naruilac moe zakljuiti ugovor sa sledeim najpovoljnijim ponuaem, ako razlika u cijeni nije vea od 10% u odnosu na prvobitno odabranu ponudu ili ponititi nadmetanje i ponoviti postupak nabavke. Ponua kojem je dodijeljen ugovor ne moe zakljuiti podugovor ni o jednom bitnom dijelu ugovora bez predhodnog pisanog odobrenja naruioca. Elementi ugovora koji se podugovaraju i identitet podugovaraa obavezno se saoptavaju naruiocu blagovremeno, prije zakljuivanja podugovora. Naruilac e ponuaa obavijestiti o svojoj odluci u roku od 15 dana nakon prijema saoptenja, navodei razloge u sluaju odbijanja. Ponua kojem je dodijeljen ugovor snosi punu odgovornost za realizaciju ugovora. Nakon sprovedenog postupka javne nabavke, po konanosti odluke o dodjeli ugovora, naruilac zakljuuje ugovor o javnoj nabavci sa ponuaem ija je ponuda izabrana kao najpovoljnija (lan 74. stav 1.). Nacrt ugovora o javnoj nabavci je sastavni dio tenderske dokumentacije, tako da ugovor o javnoj nabavci mora biti u cijelosti u skladu sa ponudom ponuaa koji je prvorangiran i kome je dodijeljen ugovor. Ugovor, takoe, sadri i ispravu o urednom plaanju za izvrenje svih dospjelih obaveza, koja isprava je, takoe, sastavni dio tenderske dokumentacije (lan 74. stav 2.). Ugovor o javnoj nabavci se ne moe zakljuiti prije konanosti odluke o izboru najpovoljnije ponude, odnosno odluke o dodjeli ugovora, obzirom da je Zakonom predvieno da podnoenje prigovora i albe ima suspenzivno dejstvo na tok postupka javne nabavke, to znai da je naruilac obavezan da obustavi sve radnje u postupku javne nabavke do donoenja konane odluke Komisije za kontrolu postupka javnih nabavki (lan 74. stav 3.).

129

Ukoliko u tenderskoj dokumetaciji naruilac nije predvidio nacrt ugovora, naruilac je duan da predlog ugovora uputi ponuau u roku od osam dana od dana konane odluke o izboru najpovoljnije ponude (lan 74. stav 4.). Ponua je obavezan da potpie predlog ugovora u roku od osam dana od dana prijema ugovora i vratiti ga naruiocu zajedno sa traenom garancijom za dobro izvrenje ugovora, ukoliko je ta garancija bila predviena javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom (lan 74. stav 5.). Ukoliko, ni poslije ponovljenog zahtjeva naruioca, ponua ne potpie predlog ugovora ili ne dostavi garanciju za dobro izvrenje ugovora, na nain i u visini koja je traena u javnom pozivu i u tenderskoj dokumentaciji, zakonodavac je predvidio pravo da naruilac moe da zakljui ugovor sa sledeim najpovoljnijim ponuaem, ako razlika u cijeni nije vea od 10% u odnosu na prvobitno odabranu ponudu ili da poniti nadmetanje i ponovi postupak javne nabavke. Ovo pravo je utvreno zbog mogue zloupotrebe postupka javne nabavke od strane ponuaa, na nain to prvorangirani ponua odustaje od zakljuivanja ugovora u dogovoru sa ponuaem koji je drugi na rang listi, da bi njemu ustupio zakljuivanje ugovora, uz odreenu finansijsku nadokadu ili neku drugu korist ili satisfakciju, za ta su takvi ponuai i krivino odgovorni (lan 74. stav 6.). Ponua kojem je dodijeljen ugovor ne moe zakljuiti podugovor ni o jednom bitnom dijelu ugovora bez prethodnog pisanog odobrenja naruioca. Elementi ugovora koji se podugovaraju i identitet podugovaraa obavezno se saoptavaju naruiocu blagovremeno, prije zakljuivanja podugovora. Naruilac e ponuaa obavijestiti o svojoj odluci u roku od 15 dana nakon prijema saoptenja, navodei razloge u sluaju odbijanja. Ponua kojem je dodijeljen ugovor snosi punu odgovornost za realizaciju ugovora (lan 7. stav 7.). IV. POSEBNI SLUAJEVI DODJELE UGOVORA Dodjela ugovora o javnoj nabavci usluga putem konkursa lan 75 Predmet javne nabavke, po ovom zakonu, obuhvata konkurse za nacrte, planove ili dizajne koji su sastavni dio postupka za dodjelu ugovora o javnoj nabavci usluga kao i samostalne konkurse za nacrte, planove ili dizajne, s dodjelom nagrade i plaanjem uesnicima u sluajevima usluga navedenih

130

u Aneksu I, osim usluga glasovne telefonije, radio-telefonije, pejdinga i satelitskih usluga iz take 5 Aneksa I. Naruilac e da dodijeli ugovor o javnoj nabavci usluga putem konkursa u oblastima urbanistikog, graevinskog i arhitektonskog planiranja, dizajna i informatike. Nacrt, plan ili dizajn bira nezavisni iri. U iriju iz stava 3 ovog lana mogu uestovati samo fizika lica koja nijesu povezana sa uesnicima na konkursu. Ako naruilac zahtijeva od uesnika na konkursu posebne profesionalne kvalifikacije ili iskustvo, najmanje jedna treina lanova irija mora imati najmanje jednake kvalifikacije, odnosno iskustva. iri je samostalan u odluivanju. Planove i projekte koje su kandidati podnijeli iri razmatra anonimno i iskljuivo na osnovu kriterijuma iz javnog poziva. Dodjela nabavke usluga putem konkursa je specifinost u oblasti javnih nabavki usluga. Naruilac moe da primijeni konkurs za dodjelu nabavke usluga samo u odreenim sluajevima koji su taksativno nabrojani u ovom lanu. Kod konkursa naruilac, po pravilu, ne moe precizno da odredi predmet nabavke, ve samo osnovnu ideju, koncept koji se kasnije dopunjava i nadograuje. Konkurs ne predstavlja poseban postupak dodjele javne nabavke, ve oblik postupka koji se primjenjuje samo u odreenim sluajevima. Konkurs se moe dodijeliti i u otvorenom i u ogranienom postupku javne nabavke, kao i u postupku sa ili bez predhodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje, u skladu sa odlukom naruioca o ispunjavanju postavljenih uslova za primjenu ovih postupaka i dobijenom prethodnom saglasnou Direkcije za javne nabavke. Specifinost konkursa jeste u tome to Zakon nalae da se za izbor predloga osnuje posebna komisija nezavisan iri. Pored toga, odreuje se i sastav i strunost irija. Dodatni zahtjev koji Zakon dozvoljava jeste da uee na konkursu moe biti anonimno. Anonimnost je izuzetak od uobiajenog podnoenja ponuda u postupcima dodjele javnih nabavki. iri je samostalan u odluivanju, ali se njegova odluka mora zasnivati iskljuivo na kriterijuma i podkriterjumima iz lana 66. Zakona. Zakon, meutim, ne zadire u sutinska pravila konkursa u oblasti arhitekture, ve je rije o meusobnom dopunjavanju. Za konkurs u oblasti arhitekture, naruilac e postupak sprovesti na osnovu ovog Zakona, kao i primjenom materijalnih odredbi drugih propisa.

131

Konsultantske usluge lan 76 Naruilac moe, po prethodno dobijenoj saglasnosti nadlenog organa uprave, poziv za podnoenje ponuda za konsultantsku uslugu da dostavi neposredno ponuaima, ako: 1) konsultantska usluga koja je predmet javne nabavke moe da se dobije samo od ogranienog broja ponuaa, u kom sluaju se poziv za davanje ponude dostavlja svim takvim ponuaima; 2) vrijeme i trokovi neophodni za procjenjivanje velikog broja predloga ne bi bili u srazmjeri sa vrijednou usluge koja je predmet javne nabavke, pod uslovom da je poziv za davanje ponude dostavljen do voljnom broju ponuaa da se obezbijedi pravina konkurencija. Poziv za podnoenje ponuda konsultantskih usluga, pored elemenata iz la na 33 ovog zakona, sadri kriterijume i bodove po svakom kriterijumu, koji e se primijeniti prilikom ocjenjivanja ponuda, s tim to ukupan zbir bodova po svim kriterijumima mora biti 100. Naruilac je duan da kriterijume iz stava 2 ovog lana zasniva naroito na: 1) kvalifikacijama, iskustvu, ugledu, pouzdanosti i profesionalnim i me naderskim sposobnostima ponuaa i osoblja koje e biti ukljueno u pruanje usluge; 2) stepenu u kojem ponuda zadovoljava potrebe naruioca; 3) ponuenoj cijeni, ukljuujui eventualne sporedne i povezane troko ve; 4) efektima prenosa tehnologije, znanja i razvoja menaderskih i profesi onalnih vjetina; 5) drugim okolnostima, u zavisnosti od prirode konsultantske usluge. Ovim lanom Zakona regulisana je dodjela ugovora o konsultantskim uslugama u pregovarakom postupku. S obzirom da nije izriito reeno da je rije o pre govarakom postupku, i to bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nad metanje, javile su se dileme zbog ovako specifino napisane odredbe ovog lana. Naime, ovom odredbom su dozvoljene dvije mogunosti za pregovaraki postupak bez prethodnog objavljvianja poziva za javno nadmetanje, tj. da se poziv za podnoenje ponuda dostavi neposredno ponuaima. Obje mogunosti zahtijevaju ispunjenje jednog obaveznog preduslova, a to je pribavljanje prethodne saglasnosti Direkcije za javne nabavke. U prvom sluaju, neophodan uslov je da se traena konsultantska usluga moe dobiti samo od ogranienog

132

broja ponuaa. To znai da ponekad nije cjelishodno ii na ogranieni postupak javne nabavke za nabavku konsultantskih usluga, ve naruilac, po dobijenoj saglasnosti Direkcije za javne nabavke, poziv za podnoenje ponuda dostavlja neposredno ponuaima. Obino su to situacije kada nema vie od 2 3 ponuaa usluge, u nekoj oblasti koja je od interesa za naruioca. Drugi sluaj se moe podvesti pod naelo ekonominosti postupka javne nabavke, odnosno utede novca i vremena u postupanju naruioca. Naime, nesporno je da postupak nabavke traene konsultantske usluge moe trajati neto due od vremena uobiajeno potrebnog za vrednovanje ponuda. Meutim, kada procijenjena vrijednost javne nabavke nije velika, a trokovi koji bi nastali procjenjivanjem ponuda su nesrazmjerni procijenjenoj vrijednosti javne nabavke, opravdano je da se poziv dostavlja neposredno ponuaima. Naravno, ovo pod uslovom da se obezbijedi efektivna konkurencija kroz dostavljanje poziva dovoljnom (veem) broju ponuaa. Stavom 2. ovog lana odreeno je da poziv za podnoenje ponuda, pored obaveznih uslova, sadri i kriterijume za izbor najpovoljnije ponude. Na taj nain se obezbjeuje ravnopravnost i sigurnost uesnika u postupku i daje im se do znanja da su to kriterijumi vani naruiocu prilikom izbora najpovoljnije ponude. U sljedeem stavu ovog lana je u sedam taaka precizirano na emu je naruilac duan da zasniva predhodno navedene kriterijume. Svakom od pomenutih elemenata naruilac odreuje broj bodova, s tim to zbir bodova ne smije biti vei od 100. V. JAVNE NABAVKE MALE VRIJEDNOSTI Neposredno prikupljanje ponuda (oping metoda) lan 77 Postupak dodjele javne nabavke neposrednim prikupljanjem ponuda (oping metoda) sprovodi se putem prikupljanja najmanje tri ponude. Slubenik za javne nabavke duan je da, u roku od tri dana od isteka roka za prijem ponuda, razmotri prispjele ponude i saini zapisnik o otvaranju i izboru najpovoljnije ponude. Odluka o izboru najpovoljnije ponude, primjenom oping metode, objavljuje se na internet stranici nadlenog organa uprave.

133

Ponuai mogu da podnesu samo po jednu ponudu i ne mogu je mijenjati. Ugovor o javnoj nabavci, po primijenjenoj oping metodi, dodjeljuje se ponuau koji pod jednakim uslovima ponudi najniu cijenu. Naruilac je obavezan da se pridrava uslova i naina nabavke odreenih ovim zakonom prema utvrenim vrijednostima i ne smije dijeliti predmet nabavke tokom budetske ili finansijske godine s namjerom izbjegavanja primjene ovog zakona i propisanog postupka nabavke. Slubenik za javne nabavke odgovoran je za zakonitost sprovoenja postu pka javne nabavke primjenom oping metode, obavezan je da vodi eviden ciju javnih nabavki primjenom oping metode i da dostavi odluku o izboru najpovoljnije ponude nadlenom organu uprave, radi objavljivanja na internet stranici. Pogaanje izmeu naruioca i ponuaa oko elemenata ponude nije dopu teno.Postupak javne nabavke primjenom oping metode moe se sprovesti najvie dva puta godinje, pojedinano za svaki predmet javne nabavke roba, usluga ili radova. Zakonom o javnim nabavkama ureeni su posebni sluajevi dodjele ugovora o javnoj nabavci male vrijednosti (javna nabavka putem neposrednog prikupljanja ponuda i javna nabavka putem neposrednog sporazuma). Rjeenja o dodjeli ugovora o javnoj nabavci male vrijednosti (oping metodom) ureena lanom 77. Zakona o javnim nabavkama sastoji se u sljedeem: - postupak dodjele javne nabavke neposrednim prikupljanjem ponuda (oping metoda), sprovodi se putem prikupljanja najmanje tri ponude obaveza javnog otvaranja ponuda, - slubenik za javne nabavke duan je da, u roku od tri dana od isteka roka za prijem ponuda, razmotri prispjele ponude i saini zapisnik o otvaranju i izboru najpovoljnije ponude, - odluka o izboru najpovoljnije ponude, primjenom ovog postupka oping metode, objavljuje se na internet stranici nadlenog organa uprave, - ponuai mogu da podnesu samo po jednu ponudu i ne mogu je mijenjati, - ugovor o javnoj nabavci, po primijenjenoj oping metodi, dodjeljuje se ponuau koji pod jednakim uslovima ponudi najniu cijenu, - naruilac je obavezan da se pridrava Zakonom propisanih uslova i naina nabavke, prema utvrenim vrijednostima i ne smije dijeliti predmet nabavke tokom budetske ili finansijske godine s namjerom izbjegavanja primjene Zakona i propisanog postupka nabavke, - slubenik za javne nabavke odgovoran je za zakonitost sprovoenja postupka javne nabavke, obavezan je da vodi evidenciju javnih nabavki primjenom ove

134

metode i da dostavi odluku o izboru najpovoljnije ponude Direkciji za javne nabavke, radi objavljivanja na internet stranici (lan 77. st. 1. 7. Zakona). Zakonom je takoe odreeno da pogaanje izmeu naruioca i ponuaa oko elemenata ponude nije doputeno i da se postupak javne nabavke primjenom oping metode moe sprovesti najvie dva puta godinje, pojedinano za svaki predmet javne nabavke roba, usluga ili radova (lan 77. stav 8. Zakona). III. Saglasno navedenim odreenjima Zakona o javnim nabavkama, postupak javne nabavke primjenom oping metode moe se sprovesti najvie dva puta godinje, pojedinano, za svaki predmet javne nabavke roba, usluga ili radova ( najvie dva puta u toku jedne godine za svaki pojedinani predmet javne nabavke roba, radova odnosno usluga). Pri tome, vrijednost pojedine javne nabavke roba i usluga mora da se kree u rasponu od 2000 do 10000 hiljada eura a za javnu nabavku radova od 2000 do 30000 eura, kako je to odreeno odredbom lana 19. stav 1. alineja 2. Zakona o javnim nabavkama. Pri tome je zabranjena podjela predmeta javne nabavke u cilju izbjegavanja primjene javnog nadmetanja, na nain to bi naruilac podijelio javnu nabavku (npr. kancelarijskog materijala) u vrijednosti opinga, a kasnije ponovio nabavku tog materijala, primjenom iste metode. Ovo iz razloga to bi se na taj nain podijelio predmet javne nabavke i povrijedila naela konkurencije, transparentnosti postupka i ravnopravnosti ponuaa. Valja ukazati na odreenje lana 84. stav 4. Zakona, prema kome Direkcija za javne nabavke moe zatraiti od svakog naruioca izvjetaj o svakom pojedinanom ugovoru dodijeljenom u postupku javne nabavke, sa dodatnim informacijama, ako je to neophodno zbog voenja evidencije podataka u oblasti javnih nabavki, odnosno zbog zatite javnog interesa. Posebno valja naglasiti, da je u dijelu kaznenih odredbi Zakona o javnim nabavka ma, lanom 103. stav 1. taka 3. i stavom 2., propisano da e se novanom ka znom od tridesetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori kazniti za prekraj pravno lice - naruilac, ako dijeli predmet javne nabavke koja predstavlja jedinstvenu cjelinu, s namjerom izbjegavanja primjene zakona i propi sanog postupka nabavke odreenog (lan 3.2 stav 2. Zakona). Za navedene prekraje predvieno je da e se kazniti i odgovorno lice naruioca novanom kaznom od petostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori. Neposredni sporazum lan 78 Javne nabavke ija je vrijednost do 2.000 eura mogu se sprovesti putem ne posrednog sporazuma.

135

Naruilac je obavezan da obezbijedi da ukupna godinja vrijednost takvih nabavki ne prelazi 10% njegovog ukupnog godinjeg budeta za nabavke. Slubenik za javne nabavke obavezan je da vodi evidenciju javnih nabavki koje se sprovode putem neposrednog sporazuma i iskae broj, vrijednost i naziv dobavljaa u godinjem izvjetaju nadlenom organu uprave. Putem neposrednog sporazuma sprovodi se postupak javne nabavke roba, usluga i radova, ije je vrijednost do 2.000 eura (lan 78. stav 1.). Ukupna godinja vrijednost javnih nabavki, koje se sprovode putem neposrednog sporazuma, ne smije da bude iznad iznosa od 10% ukupnog godinjeg budeta za javne nabavke naruioca. Ova odredba je predviena u cilju izbjegavanja zloupotreba Zakona, na nain to bi se izbjegli postupci opinga ili javnog nadmetanja, primjenom postupka neposrednog sporazuma (lan 78. stav 2.). Evidenciju javnih nabavki, koje se sprovode putem neposrednog sporazuma, obavezan je da vodi slubenik za javne nabavke, na nain to vodi evidenciju o broju, vrijednosti i nazivu dobavljaa, a koju evidenciju iskazuje u godinjem izvjetaju, koji dostavlja Direkciji za javne nabavke, najkasnije do 28. februara tekue za prethodnu godinu (lan 78. stav 3.). VI. JAVNE NABAVKE U ELEKTRONSKOJ FORMI lan 79 Javne nabavke u elektronskoj formi sprovode se u otvorenom i ogranienom postupku javne nabavke, u skladu sa ovim zakonom, Zakonom o elektron skom potpisu i Zakonom o elektronskoj trgovini. Zakonom je predviena mogunost sprovoenja postupka javnih nabavki u otvore nom i u ogranienom postupku javne nabavke i u elektronskoj formi. Postupak javnih nabavki u elektronskoj formi sprovodi se u skladu sa propisima o javnim nabavkama, propisima o elektronskom postupku i propisima o elektronskoj trgo vini. lan 80 Za sprovoenje elektonskog sistema javnih nabavki mora se obezbijediti: 1) komunikacija, razmjena i uvanje informacija, na nain da se obez bijedi integritet podataka i povjerljivost ponuda; 2) da naruioci pregledanje sadraja ponuda vre samo nakon isteka roka za njihovo podnoenje;

136

3) da informacije koje se odnose na specifinosti neophodne za elektro nsko podnoenje ponuda budu dostupne svim ponuaima i kandida tima. Blii sadraj i nain sprovoenja javnih nabavki u elektronskoj formi propi sae nadleni organ uprave za poslove razvoja informacionog sistema. U cilju efikasnog sprovoenja elektronskog sistema javih nabavki, Zakon je predvidio da se mora obezbijediti: -komunikacija, razmjena i uvanje informacija, na nain da se obezbijedi integritet podataka i povjerljivost ponuda; -da naruioci pregledanje sadraja ponuda vre samo nakon isteka roka za njihovo podnoenje; -da informacije koje se odnose na specifinosti neophodne za elektronsko podnoenje ponuda budu dostupne svim ponuaima i kandidatima. Podzakonski akti kojima se blie ureuje blii sadraj i nain sprovoenja javnih nabavki u elektronskoj formi utvruje nadleni organ dravne uprave za poslove razvoja informacionog sistema. lan 81 Elektronski ureaji koji se koriste za komunikaciju preko elektronskog sistema javnih nabavki, kao i njihove tehnike karakteristike moraju biti nediskriminatorski, podjednako dostupni ponuaima i zasnivati se na informatikoj i komunikacionoj tehnologiji koja je u optoj upotrebi i koja ne ograniava dostupnost ponuaa i kandidata postupcima javnih nabavki. U cilju obezbjeivanja ravnopravnosti ponuaa, Zakonom je predvieno da, u postupcima javnih nabavki koji se sprovode u elektronskoj formi, elektronski ureaji koji se koriste za komunikaciju, kao i njihove tehnike karakteristike, moraju biti nediskriminatorski, podjednako dostupni svim potencijalnim ponuaima i da se zasnivaju na informatikoj i komunikacionoj tehnologiji koja je u optoj upotrebi. Takoe, informatika i komunikaciona tehnologija treba da je takva da ne ograniava dostupnost ponuaa i kandidata postupcima javnih nabavki u elektronskoj formi. lan 82 Naruilac je duan da u odluci o sprovoenju postupka i u tekstu poziva na javno nadmetanje navede da e postupak biti spoveden u elektronskoj formi. Kada se javna nabavka sprovodi u elektronskoj formi, uvid u tendersku dokumentaciju, izmjene i dopune tenderske dokumentacije, dokazi o podo

137

bnosti, razjanjenja ponuaa, kao i druga komunikacija i informacije izme u naruioca i ponuaa, odnosno kandidata vri se preko elektronskog sistema javnih nabavki. Ukoliko dokumenta i druga pismena iz stava 2 ovog lana ne postoje ili ne mogu da se obezbijede u elektronskoj formi, ponua i kandidat iste moe da dostavi u pisanoj formi, u rokovima propisanim ovim zakonom. Da bi naruilac sproveo postupak javne nabavke u elektronskoj formi, duan je da u odluci o pokretanju i sprovoenju postupka javne nabavke i u tekstu javnog poziva izriito naznai da e postupak javne nabavke da sprovede u elektronskoj formi. U sluaju kada se javna nabavka sprovodi u elektronskoj formi, naruilac je duan da obezbijedi da cijeli postupak javne nabavke bude sproveden na taj nain, to podrazumijeva da se uvid u tendersku dokumentaciju, izmjene i dopune tenderske dokumentacije, dokazi o podobnosti, razjanjenja ponuaa, kao i druga komunikacija i informacije izmeu naruioca i ponuaa, odnosno kandidata vre preko elektronskog sistema javnih nabavki. Ako dokumenta i druga pismena koja se odnose na tendersku dokumentaciju, dokaze o podobnosti, kao i druge informacije ne postoje ili ih nije mogue obezbijediti u elektronskoj formi, ponuai i kandidati mogu da navedena dokumenta i druga pismena dostave u pisanoj formi, u rokovima propisanim ovim Zakonom. lan 83 Za svaku javnu nabavku u elektronskoj formi naruilac je duan da oba vijesti nadleni organ uprave u roku od petnaest dana prije dostavljanja poziva za javno nadmetanje na objavljivanje. Prije dostavljanja poziva za javno nadmetanje na objavljivanje, naruilac je duan da obavijesti Direkciju za javne nabavke, u pisanoj formi, da e postupak javne nabavke sprovesti u elektronskoj formi. Ovo obavjetenje dostavlja se Direkciji za javne nabavke u roku od petnaest dana prije dostavljanja poziva za javno nadmetanje na objavljivanje.

138

VII. EVIDENCIJA O JAVNIM NABAVKAMA Voenje evidencije lan 84 Naruioci su duni da prikupljaju i evidentiraju odreene podatke o dodijeljenim ugovorima o javnoj nabavci u skladu sa ovim zakonom, pri emu su duni da podatke evidentiraju posebno za dodjelu ugovora o javnim nabavkama roba, o javnim nabavkama usluga i o javnim nabavkama radova. Nadleni organ uprave utvruje obrasce za evidentiranje podataka o javnim nabavkama. Naruilac je duan da nadlenom organu uprave, najkasnije do 28. fe bruara tekue godine, dostavi izvjetaj o ugovorima o javnim nabavkama zakljuenim prethodne godine. Nadleni organ uprave moe zatraiti od svakog naruioca izvjetaj o sva kom pojedinanom ugovoru dodijeljenom u postupku javne nabavke, sa dodatnim informacijama, ako je to neophodno zbog voenja evidencije po dataka u oblasti javnih nabavki, odnosno zbog zatite javnog interesa. Nadleni organ uprave je duan da pripremi zbirni izvjetaj i da ga najkasnije do 31. maja tekue godine dostavi Vladi. Zakonom o javnim nabavkama, lanom 78. propisano je da se javne nabavke ija je vrijednost do 2.000 eura mogu sprovesti putem neposrednog sporazuma te da je naruilac obavezan da obezbijedi da ukupna godinja vrijednost takvih nabavki ne prelazi 10% njegovog ukupnog godinjeg budeta za nabavke. Slubenik za javne nabavke obavezan je da vodi evidenciju javnih nabavki koje se sprovode putem neposrednog sporazuma i iskae broj, vrijednost i naziv dobavljaa u godinjem izvjetaju nadlenom organu uprave (Direkciji za javne nabavke). Nadalje, ovim lanom, odreeno je da su naruioci duni da prikupljaju i evidentiraju odreene podatke o dodijeljenim ugovorima o javnoj nabavci na nain propisan ovim Zakonom, pri emu su duni da podatke evidentiraju posebno za dodjelu ugovora o javnim nabavkama roba, o javnim nabavkama usluga i o javnim nabavkama radova (lan 84. stav 1.). Obrasce za evidentiranje podataka o javnim nabavkama utvruje Direkcija za javne nabavke (lan 84. stav 2.).

139

Naruioci su takoe duni, da Direkciji za javne nabavke, najkasnije do 28. februara tekue godine, dostave izvjetaj o ugovorima o javnim nabavkama zakljuenim prethodne godine (lan 84. stav 3.). Direkcija za javne nabavke moe zatraiti od svakog naruioca izvjetaj o svakom pojedinanom ugovoru dodijeljenom u postupku javne nabavke, sa dodatnim informacijama, ako je to neophodno zbog voenja evidencije podataka u oblasti javnih nabavki, odnosno zbog zatite javnog interesa (lan 84. stav 4.). Direkcija za javne nabavke ima obavezu da pripremi zbirni izvjetaj, koji je duna da najkasnije do 31. maja tekue godine dostavi Vladi Crne Gore na razmatranje i usvajanje (lan 84. stav 5.). Polazei od navedenih odreenja Zakona, potrebno je da svi obveznici primjene Zakona koji su imali javne nabavke, Direkciji za javne nabavke, to hitnije, a najkasnije do 28 februara tekue za prethodnu godinu, radi pripreme godinjeg Izvjetaja o javnim nabavkama, dostave izvjetaj o ugovorima o javnim nabavkama zakljuenim prethodne godine, prema standardnim formularima za primjenu lana 84. Zakona o javnim nabavkama objavljenim u ,,Slubenom listu Crne Gore i na internet stranici - Nain evidentiranja podataka o javnim nabavkama, i to popunjen: 1. Obrazac A - podaci o dodijeljenim javnim nabavkama zakljuenim u pret hodnoj godini: - u otvorenom postupku javne nabavke, - u ogranienom postupku javne nabavke, - u pregovarakom postupku bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje, - u pregovarakom postupku sa prethodnim objavljivanjem poziva za javno nadmetanje, - okvirnim sporazumom i - putem konkursa; 2. Obrazac B - podaci o: - dodijeljenim javnim nabavkama male vrijednosti (oping metoda) u pretho dnoj godini, kao i izvjetaj sa: 3. Podacima o broju, vrijednosti i nazivu dobavljaa (ponuaa) javnih nabavki sprovedenih putem neposrednog sporazuma.

140

Standardni formulari, objanjenje naina njihove popune i dostavljanja dati su, kako je prethodno navedeno, u Slubenom listu Crne Gore i na internet stranici Direkcije za javne nabavke. Obrasci moraju biti potpisani od strane odgovornog lica i dostavljeni nadlenom organu uprave u pisanoj formi i na elektronski podran nain. Potrebno je naglasiti da je u dijelu kaznenih odredbi Zakona o javnim nabavkama (lan 103.) propisano da e se novanom kaznom od tridesetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori kazniti za prekraj pravno lice - naruilac, ako: - sprovede postupak javne nabavke male vrijednosti (oping metodu) suprotno lanu 77. Zakona, - ne vodi evidenciju ili ne uva dokumentaciju o javnoj nabavci (l. 84. stav 1. i 85. Zakona) i - ne dostavi podatke o sprovedenim postupcima javnih nabavki u predvienom roku Direkciji za javne nabavke (lan 84. stav 3. Zakona). Za navedene prekraje predvieno je da e se kazniti i odgovorno lice naruioca novanom kaznom od petostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori. uvanje dokumentacije lan 85 Dokumentaciju o postupku javne nabavke naruilac je duan uvati na na in i po postupcima propisanim posebnim propisima. Zakonom je predvieno da je naruilac duan da dokumentaciju o postupku javne nabavke uva na nain i po postupcima propisanim propisima o kancelarijskom poslovanju i arhivskoj djelatnosti (lan 85.).

VIII. KONTROLA PRIMJENE ZAKONA I ZATITA PRAVA PONUAA I JAVNOG INTERESA Obezbjeivanje pravne zatite lan 86 Zatita prava ponuaa i javnog interesa u svim fazama postupka javne naba vke obezbjeuje se na nain i pod uslovima propisanim ovim zakonom. Strane u postupku i nadleni organi moraju brzo i efikasno rjeavati sporove koji proistiu iz postupaka javnih nabavki.

141

Nadleni organi prilikom razmatranja i odluivanja po zahtjevima za zatitu prava primjenjuju odredbe Zakona o optem upravnom postupku, ukoliko u pogledu pojedinih pitanja ovim zakonom nije drukije predvieno. Zakonodavac je predvidio da se zatita prava ponuaa i javnog interesa moe ostvariti u svim fazama postupka javne nabavke. Ovo je novo rjeenje u odnosu na ranije vaei zakon, ali i u odnosu na zakonska rjeenja na podruju Zapadnog Balkana. Ovakvim odreenjem, obezbjeuje se potpuna zatita ponuaa i javnog interesa u svim fazama postupka javne nabavke, to je od izuzetnog znaaja, polazei od injenice da se pokretanjem postupka zatite prava u poetnim fazama postupka javne nabavke (npr. na sadraj javnog poziva i tenderske dokumentacije) u startu mogu izvriti ispravke manjkavosti izvrenih u postupku javne nabavke, koje kasnije ne bi bilo mogue otkloniti osim ponitavanjem cjelokupnog postupka javne nabavke. Dakle, nesporno je da se na ovaj nain obezbjeuje dosljedno potovanje principa efikasnosti i hitnosti u postupcima javnih nabavki (lan 86. stav 1.). Zakonodavac je posebno apostrofirao karakter javnih nabavki, koji je po svojoj prirodi hitan i naelo ekonominosti i efikasnosti postupka javnih nabavki, odreujui da strane u postupku i nadleni organi moraju brzo i efikasno rjeavati sporove koji proistiu iz postupaka javnih nabavki (lan 86. stav 2.). U postupku zatite prava ponuaa i javnog interesa, naruioci i Komisija za kontrolu postupka javnih nabavki primjenjuju odredbe zakona kojim je ureen opti upravni postupak, osim u dijelu postupka u odnosu na ona pitanja koja su posebno ureena ovim zakonom (npr. u dijelu naina i postupka podnoenja prigovora, rokova za podnoenje prigovora, odluivanja po prigovoru, podnoenja albe, odluivanja po albi i dr.) - (lan 86. stav 3.). Prigovor naruiocu lan 87 Svaki ponua i svako lice na ija se prava i pravne interese odnosi postupak javne nabavke (zainteresovano lice) ima pravo uloiti prigovor zbog uinjenih nepravilnosti u toku itavog postupka javne nabavke. Prigovor iz stava 1 ovog lana mogu, radi zatite javnog interesa, podnijeti i nadleni dravni tuilac, nadleni organ uprave, Dravna revizorska insti tucija i drugi nadleni organi. Prigovor se podnosi naruiocu, u pisanoj formi, u tri primjerka neposredno ili potom preporueno sa povratnicom.

142

U prigovoru se navode nepravilnosti u postupku javne nabavke, injenice i dokazi za uinjene povrede i predlog za otklanjanje nepravilnosti. Aktivnu legitimaciju za podnoenje redovnog pravnog lijeka u postupcima javnih nabavki - prigovora ima irok krug lica, i to: - svaki ponua i svako lice na ija se prava i pravne interese odnosi postupak javne nabavke (zainteresovano lice), - nadleni dravni tuilac, - Direkcija za javne nabavke, - Dravna revizorska institucija i - drugi nadleni organi. Novina u odnosu na ranije vaei zakon je da se prigovor moe podnijeti u toku itavog postupka javne nabavke, to podrazumijeva da se prigovor moe podnijeti na sadraj javnog poziva, tenderske dokumentacije, postupak javnog otvaranja ponuda, zakljuak o odbacivanju ponuda, rjeenje o odbijanju ponude, odluku o izboru najpovoljnije ponude, odnosno odluke o dodjeli ugovora i odluke o ponitenju postupka javne nabavke (lan 87. stav 1. i 2.). Posebno je znaajno ukazati na obavezu ponuaa da, ukoliko smatraju da su im, u postupku javne nabavke, povrijeena prava i na prava zasnovani interesi, osporavaju radnje naruioca u fazi u kojoj su te radnje izvrene, a ne da te navode istiu u nekoj kasnijoj fazi postupka. To znai da ponua, ukoliko smatra da je naruilac, npr. javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom povrijedio neko njegovo pravo, treba da, u toku trajanja javnog poziva, pokrene postupak zatite svojih prava podnoenjem prigovora naruiocu i albe Komisiji za kontrolu postupka javne nabavke, u kojim pravnim ljekovima e istai svoje navode. Ukoliko propusti da pokrene postupak zatite u toj fazi, pa navode koji se odnose na sadraj javnog poziva i tenderske dokumentacije, istakne u pravnim ljekovima, koje bi podnio nakon donoenja odluke o dodjeli ugovora ili odluke o ponitavanju postupka javne nabavke, takva alba e biti odbaena kao neblagovremena, s obzirom da svoje pravo nije blagovremeno iskoristio. Zakonodavac je propisao strogo formalni uslov za podnoenje prigovora, prema kome se prigovor podnosi iskljuivo u pisanoj fomri, u tri primjerka i to putem neposredne predaje ili putem preporuene potanske poiljke sa povratnicom (lan 87. stav 3.). Takoe, zakonodavac je odredio i sadraj prigovora, na nain to je odredio da prigovor mora da sadri nepravilnosti koje su po ocjeni podnosioca prigovora

143

uinjene u postupku javne nabavke, injenice i dokaze za utvrivanje uinjenih povreda, kao i predlog na koji nain da se otklone nepravilnosti naznaene u prigovoru. U sluaju da prigovor ne sadri sve navedene elemente primjenjuju se odreenja Zakona o optem upravnom postupku, koja se odnose na dopunu podnesaka, kojima je propisano da ako podnesak sadri neki formalni nedostatak, koji sprjeava postupanje po podnesku, ili ako je nerazumljiv ili nepotpun, organ koji je primio takav podnesak, najkasnije u roku od osam dana od dana prijema podneska, traie od podnosioca da se nedostaci otklone i odredie podnosiocu rok u kome je duan da to uini (lan 87. stav 4.). Ako podnosilac otkloni nedostatke u ostavljenom roku, smatrae se da je podnesak bio od poetka uredan. Ako podnosilac ne otkloni nedostatke u odreenom roku, pa se usljed toga ne moe postupati po podnesku, organ e zakljukom odbaciti takav podnesak. Na ovu posljedicu podnosilac e se naroito upozoriti u pozivu za ispravku podneska. Protiv tog zakljuka dozvoljena je posebna alba. Kada je podnesak poslat telegrafski, odnosno telefaksom ili u elektronskom obliku, pa se posumnja da je podnesak podnijelo lice ije je ime oznaeno na telegrafskom podnesku, odnosno telefaksom, odnosno elektronskom podnesku, organ e pokrenuti postupak za utvrivanje tih injenica, pa ako se one ne utvrde, odnosno ako se nedostaci ne otklone, postupie se na nain da e organ zakljukom odbaciti takav podnesak, na koju posljedicu e podnosilac biti upozoren u pozivu. O ovome se sainjava slubena zabiljeka. Protiv zakljuka organa kojim se podnesak odbacuje moe se izjaviti alba. Ovdje se dakle, primjenjuju opta pravila upravnog postupka. Rokovi za podnoenje prigovora lan 88 Prigovor se podnosi u roku od osam dana od dana dostavljanja odluke, odnosno uinjene radnje kojom su povrijeena prava, odnosno druge pre duzete mjere ili radnje kojom se povreuju prava u postupku. O podnesenom prigovoru naruilac obavjetava sve uesnike u postupku ja vne nabavke, u roku od tri dana od prijema prigovora. Prigovor se moe podnijeti u roku od osam dana od dana dostavljanja odluke, odnosno uinjene radnje kojom su povrijeena prava, odnosno druge preduzete mjere ili radnje kojom se povreuju prava u postupku. Dakle, radi se o prekluzivnom roku za podnoenje prigovora, to znai da ukoliko podnosilac prigovora propusti da podnese prigovor u naznaenom roku, naruilac e isti odbaciti zakljukom kao neblagovremen (lan 88. stav 1.).

144

U cilju obezbjeivanja transparentnosti i ravnopravnosti ponuaa, predviena je obaveza naruioca da, u roku od tri dana od dana prijema prigovora, obavijesti sve ponuae u predmetnom postupku javne nabavke, o podnijetom prigovoru (lan 88. stav 2.). Pravne posljedice prigovora lan 89 Prigovor podnesen u ostavljenom roku obustavlja sve dalje aktivnosti narui oca u postupku dodjele ugovora o javnoj nabavki, do donoenja odluke po prigovoru. Zakonom je predvieno da podnijeti prigovor ima suspenzivno dejstvo na tok postupka javne nabavke, to podrazumijeva da je naruilac duan da, po podnijetom prigovoru obustavi sve radnje u postupku javne nabavke do donoenja konane odluke po prigovoru. Ovdje treba imati u vidu da je lanom 98. Zakona predvieno suspenzivno dejstvo albe, pa je naruilac duan da obustavi sve radnje u postupku javne nabavke i po podnijetoj albi (lan 89.). Odluka naruioca po prigovoru lan 90 Naruilac, zakljukom, odbacuje prigovor koji je nedoputen, neblagovremen i izjavljen od strane neovlaenog lica. Naruilac je obavezan razmotriti blagovremeno podneseni prigovor i rjee njem odluiti o njemu, u roku od osam dana od dana prijema prigovora. Rjeenjem iz stava 2 ovog lana moe se: 1) usvojiti prigovor u cjelini ili djelimino i preinaiti odluka o izboru najpovoljnije ponude; 2) usvojiti prigovor kao osnovan i, u cjelini ili djelimino, ponititi postupak za dodjelu ugovora o javnoj nabavci; 3) odbiti prigovor kao neosnovan. Obrazloeno rjeenje iz stava 2 ovog lana dostavlja se podnosiocu prigovora, najkasnije u roku od tri dana od dana donoenje rjeenja. Ako podnosiocu prigovora nije dostavljeno rjeenje u roku iz stava 4 ovog lana, podnosilac moe nastaviti postupak zatite svog prava kao da mu je prigovor odbijen. Po podnijetom prigovoru, naruilac moe odluiti u formi zakljuka ili rjeenja.

145

Naruilac zakljukom, odbacuje prigovor koji je nedoputen, neblagovremen ili izjavljen od strane neovlaenog lica. Prigovor je nedoputen kada: -postupak na koji je izjavljen nije javna nabavka, u smislu lana 2 Zakona ili -kada nije ispunjena procesna pretpostavka za njegovo podnoenje. Prigovor je neblagovremen: -kada ponua podnese prigovor nakon isteka roka iz lana 88. stav 1. Zakona za njegovo podnoenje, tj. nakon osam dana od dana dostavljanja odluke, odnosno uinjene radnje kojom su povrijeena prava, odnosno druge preduzete mjere ili radnje kojom se povreuju prava u postupku. Prigovor je izjavljen od strane neovlaenog lica kada naruilac nesporno utvrdi da lice koje je podnijelo prigovor nije aktivno legitimisano u smislu lana 87. st 1. i 2. Zakona (svaki ponua i svako lice na ija se prava i pravne interese odnosi postupak javne nabavke (zainteresovano lice), nadleni dravni tuilac, Direkcija za javne nabavke, Dravna revizorska institucija i drugi nadleni organi) - (lan 90.stav 1.). Zakonom je odreen imperativni rok od osam dana od dana podnoenja prigovora, u kome je naruilac duan da donese rjeenje. Ovako kratak rok za donoenje odluke po podnijetom prigovoru odreen je zbog karaktera javnih nabavki, koji je po svojoj prirodi hitan, kao i zbog potrebe obezbjeivanja dosljedne primjene efikasnosti i ekonominosti postupka javne nabavke (lan 90. stav 2.). Naruilac e rjeenjem: -usvojiti prigovor u cjelini ili djelimino i preinaiti odluku o izboru najpovoljnije ponude, -usvojiti prigovor kao osnovan i u cjelini ili djelimino, ponititi postupak za do djelu ugovora o javnoj nabavci ili -odbiti prigovor kao neosnovan (lan 90. stav 3.). Rjeenje po prigovoru obavezno mora da bude obrazloeno, odnosno da sadri precizno odreene razloge za njegovo usvajanje ili odbijanje, u cjelini ili djelimino. Pri tom naruilac je duan da ocijeni svaki od iznijetih navoda u prigovoru, kojima se osporava postupak i radnje u postupku javne nabavke. Obrazloeno rjeenje po prigovoru dostavlja se podnosiocu prigovora najkasnije u roku od tri dana od dana donoenja rjeenja, kako bi podnosilac eventualno mogao da nastavi sa postupkom zatite svojih prava podnoenjem albe Komisiji za kontrolu postupka javnih nabavki (lan 90. stav 4.).

146

Zakonom je predviena i situacija kada naruilac ne donese odluku po podnijetom prigovoru, u zakonom predvienom roku ili istu ne dostavi podnosiocu prigovora u roku od tri dana od dana donoenja odluke, kada se primjenjuje institut utanja administracije. Pri tom, rokovi predvieni za institut utanje administracije znaajno su skraeni ovim Zakonom, u odnosu na Zakon o optem upravnom postupku, zbog potrebe da se odluke o ovim postupcima donose u to kraim rokovima. Naime, Zakonom je predvieno da ako podnosiocu prigovora nije dostavljeno rjeenje u roku od tri dana od dana donoenja rjeenja, podnosilac prigovora moe nastaviti postupak zatite svojih prava kao da mu je prigovor odbijen (lan 90. stav 5.). alba Komisiji za kontrolu postupka javnih nabavki lan 91 Protiv rjeenja naruioca kojim je odlueno po podnijetom prigovoru ili ako naruilac, u smislu lana 90 stav 4 ovog zakona, ne donese u ostavljenom roku rjeenje, moe se izjaviti alba Komisiji za kontrolu postupka javnih nabavki (u daljem tekstu: Dravna komisija), u roku od osam dana od dana prijema rjeenja po podnijetom prigovoru. Zakonom je postupak zatite prava ponuaa i javnog interesa u drugom stepenu centralizovan i ostvaruje se pred Komisijom za kontrolu postupka javnih nabavki (u daljem tekstu: Dravna komisija). Naime, alba, u postupku zatite prava, moe se podnijeti protiv rjeenja naruioca ili u sluaju utanja administracije, kada naruilac ne donese odluku po podnijetom prigovoru ili donijetu odluku ne dostavi podnosiocu prigovora u roku od tri dana od dana donoenja. alba se podnosi u roku od osam dana (lan 91.). lan 92 Dravna komisija je samostalna i nezavisna. Dravna komisija ima predsjednika i dva lana. Predsjednika i lanove Dravne komisije imenuje Vlada i to: predsjednika, na predlog ministarstva nadlenog za poslove pravde, jednog lana, na pred log ministarstva nadlenog za poslove finansija i jednog lana na predlog Zajednice optina. Za predsjednika Dravne komisije moe biti imenovano lice koje je diplo mirani pravnik sa poloenim pravosudnim ispitom i koje ima najmanje 15 godina radnog iskustva u struci. Za lana Dravne komisije moe biti imenovano lice sa visokom strunom spremom i najmanje 10 godina radnog iskustva u struci.

147

Predsjednik Dravne komisije zastupa Dravnu komisiju i rukovodi njenim radom. Predsjednik i lanovi Dravne komisije imenuju se na period od etiri godine. Predsjednik i lanovi Dravne komisije ne mogu biti: poslanici, odbornici, starjeine dravnih organa, organizacija i ustanova korisnika budeta Republike, starjeine organizacija za obavezno socijalno osiguranje, glavni administrator i starjeina organa lokalne uprave, kao i direktori javnih preduzea i drugih pravnih lica obveznika primjene ovog zakona. Dravna komisija ima sekretara, koga na predlog predsjednika Dravne komisije imenuje Vlada. Sekretar Dravne Komisije moe biti lice koje je diplomirani pravnik, sa najmanje pet godina radnog iskustva u struci. Komisija za kontrolu postupka javnih nabavki - Dravna komisija, iji je zadatak obezbjeivanje pravne zatite ponuaa i javnog interesa u svim fazama postupka javne nabavke, posebno je, samostalno i nezavisno dravno tijelo. Meu razlozima da se Zakonom o javnim nabavkama detaljnije uredi status, nadlenost i djelovanje Dravne komisije, bio je i zahtjev za usklaivanje sa direktivama o pravnoj zatiti, koje, osim optih smjernica, nemaju detaljnije odredbe o tijelima nadlenim za odluivanje u postupcima javnih nabavki. Na rad i organizaciju Dravne komisije primjenjuju se osnovna naela javnih nabavki, i to naelo zakonitosti, javnosti, transparentnosti i efikasnosti. U skladu sa navedenim naelima, Dravna komisija osnovana je Zakonom o javnim nabavkama, kao samostalno i nezavisno dravno tijelo. Samostalnost Dravne komisije se ogleda u radu i odluivanju, koji su blie ureeni Poslovnikom o radu Dravne komisije. U pogledu imenovanja, Zakonom je propisano da predsjednika i lanove Dravne komisije imenuje Vlada i to: predsjednika, na predlog ministarstva nadlenog za poslove pravde, jednog lana, na predlog ministarstva nadlenog za poslove finansija i jednog lana na predlog Zajednice optina. Ovdje treba istai da je zakonodavac propisao uslove za imenovanje koji su slini uslovima za izbor sudija i to na nain to je propisao da za predsjednika Dravne komisije moe biti imenovano lice koje je diplomirani pravnik sa poloenim pravosudnim ispitom i koje ima najmanje 15 godina radnog iskustva u struci, dok za lana Dravne komisije moe biti imenovano lice sa visokom strunom spremom i najmanje 10 godina radnog iskustva u struci. Potvrda nezavisnosti Dravne komisije ogleda se u injenici da: 1) Predsjedniku i lanu Dravne komisije moe prestati mandat, odnosno mogu biti razrijeeni dunosti, samo u zakonom propisanim sluajevima (ako bude

148

osuen za krivino djelo na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju od najmanje est mjeseci ili ako bude osuen za krivino djelo koje ga ini nedostojnim vrenja funkcije; umre ili trajno izgubi zdravstvenu sposobnost za obavljanje dunosti; bude izabran i pone da obavlja funkciju nespojivu sa dunou u Dravnoj komisiji; ako podnese ostavku i sam zatrai da bude razrijeen; bez opravdanog razloga, ne obavlja dunost u Dravnoj komisiji due od tri mjeseca), 2) Dravna komisija je samostalan budetski korisnik. Pored lanova, Dravna komisija ima strunu slubu, kojom rukovodi sekretar. Na zaposlene u strunoj slubi primjenju se propisi o dravnim slubenicima i namjetenicima. Smatramo da sa izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama treba predvidjeti (kao to je to uraeno u Hrvatskoj) da se na zaposlene u strunoj slubi Dravne komisije primjenjuju opti propisi Zakona o radu, a ne propisi Zakona o dravnim slubenicima i namjetenicima. Na ovaj nain bi se obezbijedila vea fleksibilnost u zapoljavanju, privukli bi se najkvalifikovaniji kadrovi da se javljaju na konkurse za prijem u radni odnos u Dravnoj komisiji, obezbijedilo bi se uspostavljanje efikasnih motivacionih mehanizama kroz dodijeljivanje nagrada i stipendija najkvalitetnijim kadrovima i sl. Nain rada Dravne komisije blie se ureuje Poslovnikom o radu, kojim je predvieno da Dravna komisija radi i odluuje na sjednici. Na sjednicama Dravna komisija: 1) razmatra albe ponuaa na postupke javnih nabavki i donosi odluke po njima, 2) ispituje pravilnost primjene Zakona o javnim nabavkama i predlae i preduzima mjere za ispravku utvrenih nepravilnosti, kojima se obezbjeuje konkurentsko ponaanje ponuaa i transparentnost postupka javnih nabavki, 3) utvruje naelne stavove radi jedinstvene primjene zakona, 4) razmatra primjenu zakona i drugih propisa iz nadlenosti Dravne komisije, 5) donosi Poslovnik o radu, 6) donosi izvjetaj o radu, na predlog predsjednika Dravne komisije, 4) vri i druge poslove, utvrene zakonom i ovim poslovnikom. Dravna komisija odluke donosi na sjednicama veinom glasova prisutnih la nova. Sjednice Dravne komisije na kojima se odvija vijeanje po albama, kao i sam postupak odluivanja nijesu javni. O vijeanju i glasanju sastavlja se posebni zapisnik koji potpisuju predsjednik, lanovi i sekretar Dravne ko misije. Dravna komisija odluke donosi u roku od 15 dana, koji se u naroito opravdanim sluajevima moe produiti za jo 10 dana, tako da je najdui rok

149

za donoenje odluke samo 25 dana. Tako kratki rokovi za donoenje odluka podrazumijevaju izuzetnu aurnost u radu Dravne komisije. Donoenje odluka u ovako kratkim rokovima omoguava da se proces javne nabavke ne zaustavi, to bi povealo trokove za naruioca, ali bi indirektno stvorilo optereenje i za dravu i javni interes, naroito u sluajevima javnih nabavki koje su od izuzetnog znaaja za dravu i gdje postoji snano izraen javni interes. Kroz izloeno se dobija odgovor na pitanje zato u sporovima o javnim nabavkama ne odluuje redovni sud, ve jedan specijalizovani organ, kao to je Dravna komisija. Takvo rjeenje je prihvaeno i u zemljama Evropske zajednice, kao i u zemljama koje se nalaze u naem okruenju (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija, Albanija). Zahtjevi prava Evropske unije u pogledu statusa Dravne komisije Pri osnivanju Dravne komisije, Direktive Evropske i neke presude Evropskog suda pravde, koristile su se kao osnova za uspostavljanje novog tipa dravnog organa, smjetenog izmeu upravne i sudske vlasti. Direktivom EU 89/665 propisano je da tijela koja vode albeni postupak, moraju biti utemeljena na sljedeim pravilima: -odluka koju takvo tijelo donosi u postupku kontrole javne nabavke, mora biti u pisanom obliku sa obrazloenjem razloga za donoenje takve odluke, -protiv odluka takvih tijela, strankama u postupku mora biti omoguena sudska zatita, -tijelo mora biti nezavisno, -lanovi tijela imenuju se i razreavaju pod istim uslovima kao i predstavnici sudske vlasti (uslovi za imenovanje sudija), -lanovi tijela imenuju se na odreeni mandat, -predsjednik tog tijela mora ispunjavati iste pravne i profesionalne kvalifikacije kao i lanovi sudske vlasti, -tijelo vodi postupak na raspravnom principu sasluanjem stranaka, -odluke takvog tijela moraju biti pravno obavezujue. Kada su u pitanju presude Evropskog suda pravde, najznaajnija je C-54/96 Dorsch Consult Ingenieurgessellschaft mbH protiv Bundesbaugessellschaft Berlin mbH iz 1997. godine, u kojoj Sud, pored odluivanja o postavljenom zahtjevu, odreuje i uslove koje dravno tijelo za kontrolu postupka javne naba vke, ukoliko kontrolu ne vri sudska vlast, mora ispunjavati, da bi se steklo pra vo postavljanja prethodnog pitanja Evropskom sudu pravde. Ova presuda je od izuzetnog znaaja za pravni sistem Crne Gore, s obzirom na to da kontrolu postupka javnih nabavki vri Dravna komisija, a ne sud.

150

Zahtjevi navedeni u citiranoj presudi moraju biti kumulativno ispunjeni, a odnose se na: -tijelo mora biti osnovano zakonom, a ne nekim podzakonskim aktom, -tijelo mora biti osnovano kao stalan organ, a ne ad hoc, -mora imati obavezujuu nadlenost, -mora voditi inter partes postupak, -mora primjenjivati zakonske propise, -mora biti nezavisno. U citiranim direktivama, kao i u presudama Evropskog suda pravde, vie puta je navedeno da je odluka tijela mjerodavnog za odluivanje o pravnim sredstvima ponuaa protiv odluke naruioca preputena dravama lanicama. U mnogim takvim sluajevima o zahtjevu za pravnu zatitu ne odluuju sudovi nego posebna prima facie nesudska tijela (pri tom je izuzetak odtetni zahtjev, koji je, po pravilu, u nadlenosti sudova). Razloge za takvo ureenje treba traiti u nunosti obezbjeivanja hitnog postupka i suspenzivnog dejstva podnijetog pravnog sredstva hitnosti da nadleni organ o podnesenom pravnom sredstvu odlui to prije. Priroda javne nabavke i ovlaenja nadlenih organa u postupcima pravne zatite (mogunost ponitavanja odluka o izboru najpovoljnije ponude, odnosno kompletnom postupku javne nabavke) ne dozvoljavaju da albe iz postupaka javne nabavke budu na sudu u istom redu ekanja s ostalim zahtjevima, jer je takav nain pravne zatite neefikasan. Direktive inae zahtijevaju da, u sluaju kada nadlena tijela za odluivanje o pravnoj zatiti nijesu sudska tijela, svaku odluku treba argumentovati pismeno. U tom sluaju, drave moraju osigurati da navodno nezakonita odluka nadlenog tijela pravne zatite ili svaki propust u sprovoenju njegovih ovlaenja mogu biti predmet sudske zatite ili provjere drugog tijela koje je sud ili tribunal po lanu 234. Amsterdamskog ugovora, i koje je nezavisno od naruioca i organa za provjeru pravilnosti postupka javne nabavke. Organizacija pravne zatite, po kojoj o zahtjevima odluuju specijalizovana tijela promovie i Evropska komisija, a isti se nagovjetaj moe nazrijeti iz novih Direktiva 2004/17/EC (lan 72.) i 2004/18/EC (lan 81.). Nadlenosti i ovlaenja Dravne komisije lan 93 Dravna komisija: 1) razmatra albe ponuaa na postupke javnih nabavki i donosi odluke po njima;

151

2) ispituje pravilnost primjene ovog zakona i predlae i preduzima mje re za ispravku utvrenih nepravilnosti, kojima se obezbjeuje kon kurentsko ponaanje ponuaa i transparentnost postupka javnih nabavki; 3) utvruje naelne stavove radi jedinstvene primjene zakona, 4) obavlja i druge poslove, u skladu sa ovim zakonom. Dravnoj komisiji je dato u nadlenost da: -razmatra i odluuje po albama u postupku javnih nabavki, -u cilju ostvarivanja svojih nadlenosti i ovlaenja, Dravna komisija u postupku razmatranja albi i utvrivanja jedinstvenih stavova, ispituje pravilnost primjene ovog zakona i predlae i preduzima mjere za ispravku utvrenih nepravilnosti, kojima se obezbjeuje konkurentsko ponaanje ponuaa i transparentnost postu pka javnih nabavki, -radi jedinstvene primjene zakona utvruje naelne stavove na zahtjev zainteresovanih lica (naruilaca, ponuaa, dravnih organa i drugih institucija i lica, koja dokau da imaju pravni interes za donoenje naelnog stava Dravne komisije) i da -vri i druge poslove, u skladu sa ovim Zakonom (lan 93.). Nain rada Dravne komisije lan 94 Nain rada Dravne komisije blie se ureuje Poslovnikom o radu. lanovi Dravne komisije moraju uvati podatke koji se odnose na dravnu, vojnu, slubenu ili poslovnu tajnu i postupati sa dokumentima do kojih dou u svom radu u skladu sa stepenom povjerljivosti. Dravna komisija donosi Poslovnik o radu, kojim se blie ureuje nain rada i druga pitanja od znaaja za ostvarivanje funkcija Dravne komisije (lan 94. stav 1.). Kao jedno od osnovnih naela kojima se obezbjeuje ostvarivanje funkcija Dravne komisije, pored ostvarivanja naela zakonitosti, apostrofirano je i naelo zatite podataka i dokumentacije. Tako lanovi Dravne komisije, saglasno Zakonu, moraju da uvaju podatke koji se odnose na dravnu, vojnu, slubenu ili poslovnu tajnu i da sa dokumentima do kojih dou u svom radu postupaju u skladu sa stepenom njihove povjerljivosti (lan 94. stav 2.).

152

lan 95 Sredstva za rad Dravne komisije obezbjeuju se u budetu Republike. Predsjedniku i lanovima Dravne komisije pripada naknada za rad. S obzirom da je Dravna komisija samostalna i nezavisna u svom radu, u cilju obezbjeenja te samostalnosti i nezavisnosti, a to je i imperativni zahtjev Evropske komisije i Evropskog suda pravde, kojim se obezbjeuje nezavisnost u odluivanju ovog organa, ovim lanom izriito je odreeno da se sredstva za rad Dravne komisije obezbjeuju u budetu Crne Gore, to jeste da je Dravna komisija poseban i samostalan budetski korisnik (lan 95. stav 1.). U tom smislu, predsjedniku i lanovima Dravne komisije za rad u Dravnoj komisiji pripada naknada (lan 95. stav 2.). Prestanak mandata i razrjeenje dunosti lan 96 Predsjedniku i lanu Dravne komisije moe prestati mandat, odnosno mo gu biti razrijeeni dunosti, samo ako: 1) bude osuen za krivino djelo na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju od najmanje est mjeseci ili ako bude osuen za krivino djelo koje ga ini nedostojnim za vrenje funkcije; 2) umre ili trajno izgubi zdravstvenu sposobnost za obavljanje du nosti; 3) bude izabran i pone da obavlja funkciju nespojivu sa dunou u Dravnoj komisiji; 4) ako podnese ostavku i sam zatrai da bude razrijeen; 5) bez opravdanog razloga, ne obavlja dunost u Dravnoj komisiji du e od tri mjeseca. Predsjedniku i lanu Dravne komisije mora se pruiti mogunost da se izja sni o razlozima za razrjeenje. S obzirom da se predsjednik i lanovi Dravne komisije imenuju na period od etiri godine, obezbijeena je stalnost njihovog mandata. Zakonodavac je predvidio taksativno odreene razloge, zbog kojih predsjednik i lan Dravne komisije mogu da budu razrijeeni dunosti i to ako: -bude osuen za krivino djelo na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju od najmanje est mjeseci, -bude osuen za krivino djelo koje ga ini nedostojnim za vrenje funkcije, -umre,

153

-trajno izgubi zdravstvenu sposobnost za obavljanje dunosti, -bude izabran i pone da obavlja funkciju nespojivu sa dunou u Dravnoj komisiji, to se procjenjuje u svakom pojedinanom sluaju, -ako podnese ostavku i sam zatrai da bude razrijeen ili -bez opravdanog razloga, ne obavlja dunost u Dravnoj komisiji due od tri mjeseca (lan 96. stav 1.). U postupku utvrivanja prestanka mandata i razrjeenja od dunosti, predsjedniku i lanu Dravne komisije mora se obezbijediti mogunost da se izjasne o razlozima za razrjeenje (lan 96. stav 2.). Sadraj albe U albi je neophodno navesti: 1) rjeenje naruioca koje se pobija albom; 2) opis nepravilnosti koje je poinio naruilac u postupku javne na bavke; 3) razloge zbog kojih pobija odluku; 4) osnovne podatke o podnosiocu albe. Dravna komisija moe, kad ocijeni da alba ne sadri ove podatke, od podnosioca albe zahtijevati da dopuni albu u smislu stava 1 ovog lana. Rok za dopunu albe ne moe biti dui od tri dana. Ako podnosilac albe u ostavljenom roku ne dopuni albu, Dravna komisija e nastaviti postupak i, u skladu sa raspoloivim podacima i okolnostima, donijeti odluku. alba izjavljena Dravnoj komisiji mora obavezno da sadri: -naznaenje rjeenja naruioca koje se pobija albom, -naznaenje i opis nepravilnosti koje je naruilac poinio u postupku javne na bavke, -jasne i precizno obrazloene razloge zbog kojih pobija odluku i -osnovne podatke o podnosiocu albe (lan 97. stav 1.). Ukoliko, po ocjeni Dravne komisije, alba ne sadri prethodno navedene podatke, odnosno druge podatke neophodne za postupanje po albi, Dravna komisija moe, od podnosioca albe, zahtijevati dopunu tih podataka (lan 97. stav 2.). Rok za dopunu albe je prekluzivan i ne moe biti dui od tri dana od dana dosta vljanja zahtjeva za njenu dopunu (lan 97. stav 3.). lan 97

154

Dravna komisija e nastaviti postupak odluivanja po albi, u skladu sa raspoloivim podacima i okolnostima iznijetim u albi i u sluaju ako podnosilac albe u ostavljenom roku ne dopuni albu (lan 97. stav 4.). Suspenzivno dejstvo albe lan 98 Blagovremeno i propisano izjavljena alba odlae zakljuivanje ugovora o javnoj nabavci. Zakonom je predvieno da podnijeta alba ima suspenzivno dejstvo na tok postupka javne nabavke, to podrazumijeva da je naruilac duan da obustavi sve radnje u postupku javne nabavke do donoenja konane odluke Dravne komisije. Ukoliko je alba podnijeta u toku postupka javne nabavke do donoenja odluke o izboru najpovoljnije ponude, odnosno odluke o dodjeli ugovora. Ukoliko je alba podnijeta na odluku o izboru najpovoljnije ponude, odnosno na odluku o dodjeli ugovora, naruilac e odloiti zakljuivanje ugovora do donoenja konane odluke Dravne komisije (lan 98.). Postupanje Dravne komisije lan 99 Dravna komisija odluuje u granicama albenih navoda. Dravna komisija odluuje i o povredama postupka javnih nabavki propi sanog zakonom, a koje su mogle bitno uticati na dodjelu ugovora o javnoj nabavci. Na zahtjev Dravne komisije, naruilac je obavezan, u roku od tri dana od prijema zahtjeva, dostaviti sve spise i dokumentaciju neophodnu za rjea vanje albe. U skladu sa naelom dispozitivnosti, Dravna komisija odluuje o izjavljenoj albi u granicama navoda albe, a u sluaju krenja osnovnih naela javne nabavke moe izvesti sve dokaze za koje smatra da e doprinijeti donoenju zakonite i pravilne odluke. Uvaavajui granice albenih navoda, Dravna komisija odlu uje i o onim povredama postupka javnih nabavki propisanih zakonom, koje su mogle bitno uticati na dodjelu ugovora o javnoj nabavci. Dakle, Dravna komisija je obavezna, u skladu sa zakonom, da po izjavljenoj albi, u postupku odluivanja, po slubenoj dunosti ispituje zakonitost cijelog

155

postupka javne nabavke. Tako se u postupku, osim upravnog akta, koji je predmet postupka, mogu ispitivati i one radnje/odluke koje su izvrene u fazi prije objavljivanja poziva na javno nadmetanje (Odluka o pokretanju i sprovoenju postupka javne nabavke, postojanje formalno obezbijeenih sredstava za sprovoenje postupka javne nabavke, objavljivanje plana javne nabavke i dr.) Zakonom je strogo odreen rok za dostavljanje spisa predmeta i dokumentacije neophodne za rjeavanje po albi, koje spise i dokumentaciju je naruilac obavezan da dostavi Dravnoj komisiji u roku od tri dana od prijema zahtjeva. U vezi sa tim, vano je napomenuti da je zakonodavac predvidio u lanu 103. stav 1. taka 13. Zakona, da je nedostavljanje spisa predmeta Dravnoj komisiji podlijee prekrajnoj odgovornosti, za koju je predviena odgovarajua novana kazna (lan 99. stav 3.). Rokovi za donoenje odluke lan 100 Radi zatite prava ponuaa i naruioca postupak pred Dravnom komisijom mora biti efikasan i okonan u najkraem moguem roku. Dravna komisija je obavezna donijeti rjeenje po podnijetoj albi u roku od petnaest dana o dana prijema spisa i kompletne dokumentacije. Rok iz stava 2 ovog lana, u naroito opravdanim sluajevima, moe se produiti za najvie deset dana, o emu se obavjetava podnosilac albe i naruilac. Rjeenje iz stava 2 ovog lana Dravna komisija dostavlja podnosiocu albe i naruiocu. Postupak pred Dravnom komisijom mora da se okona u najkraem moguem roku. Akcenat je dat zatiti prava ponuaa i naruilaca u postupku pred Dravnom komisijom, u smislu obezbjeivanja efikasnosti (lan 100. stav 1.). U cilju obezbjeivanja naela efikasnosti, zakonom je strogo odreen rok za donoenje rjeenja po albi od 15 dana od dana prijema spisa i potpune dokumentacije (lan 100. stav 2.). Izuzetno, zakonodavac je dopustio mogunost, da se rok od petnaest dana za odluivanje po albi, moe produiti u naroito opravdanim sluajevima, za jo najvie 10 dana, o emu je Dravna komisija duna da obavijesti naruioca i podnosioca albe (lan 100. stav 3.).

156

Odluku po albi (rjeenje ili zakljuak), Dravna komisija je obavezna da dostavi podnosiocu albe i naruiocu. S tim u vezi, Dravna komisija je podigla stepen transparentnosti svog rada na nain to sve donijete odluke objavljuje i na svojoj interent stranici na dan donoenja (lan 100. stav 4.).

Odluivanje Dravne komisije lan 101 Dravna komisija, zakljukom, moe da: 1) odbaci albu, ako je alba nedoputena, neblagovremena i izjavljena od strane neovlaenog lica; 2) obustavi dalji postupak, prijemom pisanog obavjetenja, podnosioca albe da odustaje od podnijete albe. Dravna komisija, rjeenjem, moe da: 1) odbije albu kao neosnovanu; 2) usvoji albu kao osnovanu i, u cjelini ili djelimino, poniti postupak za dodjelu ugovora i donesene odluke, ukae naruiocu na uinjene nepravilnosti i naloi mu sprovoenje novog postupka i odluivanja ili preduzimanje potrebnih mjera kojima se uinjene nepravilnosti uklanjaju. Dravna komisija je duna da obrazloi svoju odluku. Naruilac je obavezan da postupi, po navodima Dravne komisije sadranim u rjeenju u roku koji odredi Dravna komisija. Dravna komisija moe da zahtijeva od naruioca da joj podnese izvjetaj o realizaciji naloga sadranih u rjeenju iz st. 1 i 2 ovog lana. Ako Dravna komisija utvrdi da naruilac nije sproveo njeno rjeenje doni jeto po albi i prijavljenom sluaju nepravilnosti, obavijestie o tome Vladu, odnosno nadleni organ jedinice lokalne samouprave i predloiti pokretanje postupka odgovornosti. Kao to je ve istaknuto, Dravna komsija, u postupku zatite prava, odluuje u formi zakljuka ili rjeenja. Dravna komisija zakljukom: -odbacuje albu, ako je alba nedoputena, neblagovremena i izjavljena od strane neovlaenog lica; -obustavlja dalji postupak, prijemom pisanog obavjetenja, podnosioca albe da odustaje od podnijete albe.

157

alba je nedoputena kada je: -postupak na koji je izjavljen nije javna nabavka, u smislu lana 2. Zakona ili -kada nije ispunjena procesna pretpostavka za njegovo podnoenje (nije prethodno podnijet prigovor naruiocu). alba je neblagovremena: -kada alilac podnese albu nakon isteka roka iz lana 91. Zakona za njegovo podnoenje. alba je izjavljena od strane neovlaenog lica kada Dravna komisija nesporno utvrdi da lice koje je podnijelo albu nije aktivno legitimisano u smislu lana 87. st 1. i 2. Zakona (svaki ponua i svako lice na ija se prava i pravne interese odnosi postupak javne nabavke (zainteresovano lice), nadleni dravni tuilac, Direkcija za javne nabavke, Dravna revizorska institucija i drugi nadleni organi) (lan 101. stav 1.). Naruilac je obavezan da postupi po navodima Dravne komisije sadranim u rjeenju po izjavljenoj albi nezadovoljnog ponuaa. U sluaju da naruilac ne izvri njeno rjeenje, Dravna komisija ima ovlaenje da o tome obavijesti Vladu Crne Gore, odnosno nadleni organ jedinice lokalne samouprave i predloi pokretanje postupka odgovornosti. Ovakvim rjeenjem omogueno je da Vlada i nadleni organi preduzmu mjere protiv naruioca koji postupa suprotno zakonu. U svakom sluaju, ugovor zakljuen suprotno odluci Dravne komisije je nitav. lan 102 Rjeenje Dravne komisije je konano u upravnom postupku, ali se protiv njega, radi utvrivanja njegove zakonitosti, moe tubom pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Crne Gore. Odluke Dravne komisije obaveznog su karaktera i imaju status konanog i izvrnog akta. Sudska kontrola odluka u javnim nabavkama, odnosno ocjena zakonitosti odluka (rjeenja i zakljuaka) Dravne komisije obezbijeena je, u skladu sa zahtjevima Direktiva Evropske Unije i zahtjeva Evropskog suda pravde, u sudskom postupku pred Upravnim sudom. Naime, protiv odluka Dravne komisije nije dozvoljeno pravo albe, ali se u roku od 30 dana od dana dostavljanja rjeenja strankama moe pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Crne Gore. Takoe, nezadovoljni ponua moe da zahtijeva naknadu tete pred nadlenim sudom.

158

IX. KAZNENE ODREDBE Prekraji lan 103 Novanom kaznom od tridesetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne zarade u Republici kaznie se za prekraj pravno lice - naruilac, ako: 1) ne zatiti podatke navedene u ponudi saglasno odgovarajuem stepenu povjerljivosti (lan 10); 2) dodijeli ugovor o javnoj nabavci bez prethodno sprovedenog postupka propisanog ovim zakonom (lan 18); 3) dijeli predmet nabavke koja predstavlja jedinstvenu cijelinu, s na mjerom izbjegavanja primjene ovog zakona i propisanog postupka nabavke (lan 32 stav 2); 4) ne objavi prethodni raspis, poziv za javno nadmetanje, oglas i odluku o dodjeli ugovora na nain propisan ovim zakonom (l. 33, 34, 35 i 36); 5) ne dostavi tendersku dokumentaciju svima koji su je traili, u skladu sa javnim pozivom (lan 41); 6) u pozivu za nadmetanje predvidi uslove za uestvovanje i kriterijume koji nisu u saglasnosti s ovim zakonom ili promijeni uslove i kriterijume poto je javni poziv objavljen i oglaen, a da o tome ne obavijesti ponuae (l. 66 i 45-51); 7) u pozivu za nadmetanje ne odredi rok, nain dostavljanja ponuda, mjesto i vrijeme javnog otvaranja ponuda (lan 62); 8) sprovede postupak javne nabavke male vrijednosti (oping metodu) suprotno lanu 77 ovog zakona; 9) ne vodi evidenciju ili ne uva dokumentaciju o javnoj nabavci (l. 84 stav 1 i 85); 10) ne dostavi podatke o sprovedenim postupcima javnih nabavki u predvienom roku nadlenom organu uprave (lan 84 stav 3); 11) zakljui ugovor o javnoj nabavci prije isteka roka za podnoenje zahtjeva za zatitu prava iz lana 88 ovog zakona; 12) postupi protivno lanu 89 ovog zakona o zadravanju postupka u sluaju podnijetog zahtjeva za zatitu prava; 13) ne dostavi dokumentaciju iz lana 99 ovog zakona; 14) ne izvri, u predvienom roku, odluku Dravne komisije iz lana 101 ovog zakona. Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i odgovorno lice naruioca nov anom kaznom od petostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zara de u Republici.

159

Saglasno pozitivno pravnim propisima koji ureuju oblast prekrajne odgovornosti u Crnoj Gori, ovim lanom Zakona odreene su kazne za postupanja koja su suprotna odreenim pravilima propisanim Zakonom. Tako je odreeno da e se novanom kaznom od tridesetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne zarade u Republici kazniti za prekraj pravno lice naruilac (obveznik primjene Zakona), ako: - ne zatiti podatke navedene u ponudi saglasno odgovarajuem stepenu povjerljivosti (lan 10.), - dodijeli ugovor o javnoj nabavci bez prethodno sprovedenog postupka propisanog ovim zakonom (lan 18.), - dijeli predmet nabavke koja predstavlja jedinstvenu cijelinu, s namjerom izbjegavanja primjene ovog zakona i propisanog postupka nabavke (lan 32. stav 2.), - ne objavi prethodni raspis, poziv za javno nadmetanje, oglas i odluku o dodjeli ugovora na nain propisan ovim zakonom (l. 33., 34., 35. i 36.), - ne dostavi tendersku dokumentaciju svim licima koja traila dostavljanje dokumentacije, u skladu sa javnim pozivom (lan 41.), - u pozivu za nadmetanje predvidi uslove za uestvovanje i kriterijume koji nisu u saglasnosti s ovim Zakonom ili promijeni uslove i kriterijume poto je javni poziv objavljen i oglaen, a da o tome ne obavijesti ponuae (l. 66. i 45.-51.), - u pozivu za nadmetanje ne odredi rok, nain dostavljanja ponuda, mjesto i vrijeme javnog otvaranja ponuda (lan 62.), - sprovede postupak javne nabavke male vrijednosti (oping metodu) suprotno lanu 77. ovog zakona, - ne vodi evidenciju ili ne uva dokumentaciju o javnoj nabavci (l. 84 stav 1. i 85.), - ne dostavi podatke o sprovedenim postupcima javnih nabavki u pred vienom roku nadlenom organu uprave (lan 84. stav 3.), - zakljui ugovor o javnoj nabavci prije isteka roka za podnoenje zahtjeva za zatitu prava iz lana 88. ovog Zakona, - postupi protivno lanu 89. ovog Zakona o zadravanju postupka u sluaju podnijetog zahtjeva za zatitu prava, - ne dostavi dokumentaciju iz lana 99. ovog Zakona, - ne izvri, u predvienom roku, odluku komisije za kontrolu postupka javnih nabavki u Crnoj Gori (lan 101.) - (lan 103. stav 1.). Zakonodavac je takoe odredio i da e se za naznaene prekraje (prekraje iz lana 103. stav 1.) kazniti i odgovorno lice naruioca novanom kaznom od

160

petostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori. I ove kazne odreene su saglasno rasponima odreenim optim propisima o prekrajnoj odgovornosti (lan 103. stav 2.). lan 104 Novanom kaznom od tridesetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne zarade u Republici kaznie se za prekraj pravno lice - ponua, ako: 1) daje netane podatke u pogledu struno tehnike i kadrovske osposobljenosti (lan 49); 2) ne obavijesti naruioca o promjeni podataka (lan 51). Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i odgovorno lice ponuaa od petostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i fiziko lice, kao ponua, nova nom kaznom od petostrukog do dvanaestostrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Rangiranjem stepena opasnosti od krenja pojedinih odredbi Zakona ovim lanom Zakona odreeni su prekraji koji su manjeg stepena drutvene opasnosti u odnosu na prekraje iz lana 103. Zakona. Tako e se novanom kaznom od tridesetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori kazniti za prekraj pravno lice - ponua, ako: - daje netane podatke u pogledu struno tehnike i kadrovske osposobljenosti (lan 49.); - ne obavijesti naruioca o promjeni podataka (lan 51.) - (lan 104. stav 1.). Za navedene prekraje propisano je da e se kazniti i odgovorno lice ponuaa, od petostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori (lan 104. stav 2.). Takoe, za prekraje odreene lanom 104. stav 1. Zakona, predvieno je kanjavanje i fiziko lice, kao ponuaa, novanom kaznom od petostrukog do dvanaestostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori (lan 104. stav 3.). X. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 105 Javne nabavke za koje su javni pozivi objavljeni prije stupanja na snagu ovog zakona sprovee se po propisima po kojima su zapoeti.

161

U cilju obezbjeenja zatite interesa stranaka u postupcima javnih nabavki i obezbjeenja zatite javnog interesa, ovom odredbom se obezbjeuje da se javne nabavke za koje su javni pozivi objavljeni prije stupanja na snagu ovog zakona sprovedu po propisima po kojima su zapoeti a koji su vaili do poetka primjene ovog Zakona (lan 105.). lan 106 Odredbe lana 46 ovog zakona, koje se odnose na krivinu odgovornost pravnih lica, primjenjivae se nakon stupanja na snagu Zakona o odgo vornosti pravnih lica za krivina djela. Ovom odredbom Zakona, u cilju njegove efikasne sprovodljivosti, decidno je odreeno da e se odreenja lana 46. Zakona, u dijelu koji se odnosi na krivinu odgovornost pravnih lica za krivina djela, primjenjivati nakon stupanja na snagu zakona kojim se ureuje odgovornost pravnih lica za ta krivina djela (lan 106.). lan 107 Komisija za javne nabavke imenovana na osnovu odredbi vaeeg zakona, nastavlja sa radom, sa pravima, obavezama i ovlaenjima utvrenim ovim zakonom. Ovom prelaznom odredbom predvien je kontinuitet rada Komisije za javne nabavke, imenovane na osnovu odredbi dosadanjeg zakona, tako to po Zakonu nastavlja sa radom, sa novoutvrenim pravima, obavezama i ovlaenjima (lan 107.). lan 108 Nadleni organ uprave osnovae se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Do dana obrazovanja nadlenog organa uprave, njegove poslove vrie Dire kcija za nabavke Republike. Direkcija za javne nabavke iji su poslovi odreeni lanom 17. i drugim odred bama Zakona, saglasno ovoj odredbi, odreeno je da se ima osnovati u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona (lan 108. stav 1.). Do dana obrazovanja osnivanja Direkcije za javne nabavke, njegove poslove vrie Direkcija za nabavke Republike koja nastavlja sa radom pod nazivom Uprava za zajednike poslove dravnih organa (lan 108. stav 2.).

162

Ovdje treba napomenuti da saglasno propisima o dravnoj upravi, poslove dravne uprave vre ministararstva i organi uprave. Organi uprave vre poslove izvravanja Zakona, tako da je karakter organa uprave odreen i za Direkciju za javne nabavke koji se osniva saglasno odredbama Zakona. lan 109 Nadleni organ uprave preuzima slubenike i namjetenike Direkcije za nabavke Republike koji su radili na poslovima javnih nabavki, u roku iz lana 107 stav 1 ovog zakona. Rasporeivanje slubenika i namjetenika iz stava 1 ovog lana izvrie se u skladu sa aktom o organizaciji i sistematizaciji nadlenog organa uprave. Slubenici i namjetenici Direkcije za nabavke Republike koji ne budu rasporeeni u skladu sa stavom 2 ovog lana ostvaruju prava po osnovu rada, u skladu sa zakonom kojim se ureuju prava dravnih slubenika i namjetenika. Odredbama ovog lana odreeno je da Direkcija za javne nabavke preuzima slubenike i namjetenike Direkcije za nabavke Republike koji su radili na poslovima javnih nabavki, u roku u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona (lan 109. stav 1.). Rasporeivanje preuzetih slubenika i namjetenika odreeno je da se izvri u skladu sa aktom o organizaciji i sistematizaciji koji je duan da donese Direkcija za javne nabavke (lan 109. stav 2.). U cilju obezbjeenja zatite prava iz rada i po osnovu rada, Zakonom je odreeno da slubenici i namjetenici Direkcije za nabavke Republike koji ne budu rasporeeni u skladu sa ovim lanom Zakona ostvaruju prava po osnovu rada, u skladu sa zakonom i drugim propisima kojim se ureuju prava dravnih slubenika i namjetenika (lan 109. stav 3.). lan 110 Direkcija za nabavke Republike, od dana osnivanja nadlenog organa upra ve, nastavlja sa radom pod ranijim nazivom Uprava za zajednike poslove dravnih organa, do donoenja propisa Vlade kojim e se urediti njene nadlenosti, prava i obaveze. Nadleni organ uprave preuzima slubene prostorije, sredstva rada, pred mete, opremu, arhivu i druga sredstva, koja su na dan stupanja na snagu ovog zakona koristili zaposleni u Direkciji za nabavke Republike, a koji su radili na poslovima javnih nabavki, u roku iz lana 107 stav 1 ovog zakona.

163

Ovom odredbom Zakona, utvreno je da, od dana osnivanja nadlenog organa uprave, ija su prava i obaveze utvrene lanom 17. i drugim odredbama Zakona, Direkcija za nabavke Republike, osnovana ranije vaeim Zakonom o javnim nabavkama, nastavlja sa radom pod nazivom Uprava za zajednike poslove dravnih organa, do donoenja odgovarajueg propisa Vlade, kojim e se urediti njene nadlenosti, prava i obaveze, odnosno djelokrug (lan 110. stav 1.). Direkcija za javne nabavke, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, preuzima slubene prostorije, sredstva rada, predmete, opremu, arhivu i druga sredstva, koja su na dan stupanja na snagu ovog Zakona koristili zaposleni u Direkciji za nabavke Republike, a koji su radili na poslovima javnih nabavki (lan 110. stav 2.). lan 111 Podzakonski akti ije donoenje je predvieno ovim zakonom donijee se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Ovim lanom odreen je rok za donoenje podzakonskih akata, za primjenu Zakona, tako to je isti odreen u trajanju od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona (lan 111.). lan 112 Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o javnim nabavkama (Slubeni list RCG, br.40/01). Podzakonski akti doneseni na osnovu Zakona o javnim nabavkama (Slubeni list RCG, br.40/01) primjenjivae se do donoenja podzakonskih akata predvienih ovim zakonom. Ovim lanom odreeno je da danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai ranije vaei Zakona o javnim nabavkama, a da e se podzakonski akti doneseni na osnovu tog zakona primjenjivati do donoenja novih podzakonskih akata, u skladu sa Zakonom (lan 112.). lan 113 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom listu Republike Crne Gore. Ovim lanom predvieno je, saglasno optem pravilu stupanja na snagu Zakona i drugih propisa i obaveze objavljivanja u ,,Sluebenom listu Crne Gore, da ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ,,Slubenom listu Crne Gore (lan 113.).

164

ANEKS I: Usluge 1. usluge servisiranja i popravke; 2. usluge kopnenog saobraaja (izuzev usluga eljeznikog saobraaja), ukljuujui usluge prevoza u oklopljenim vozilima i kurirske usluge (osim prevoza pote); 3. usluge za aviotransport putnika i tereta, osim prevoza pote; 4. usluge kopnenog i vazdunog prevoza pote (osim usluga eljeznikog saobraaja); 5. telekomunikacione usluge (osim usluga glasovne telefonije, radio telefo nije, pejdinga i satelitiskih usluga); 6. finansijske usluge: - usluge osiguranja - bankarske i investicione usluge (osim nabavki finansijskih usluga u vezi sa emitovanjem, prodajom, kupovinom ili prenosom hartija od vrijednosti ili drugih finansijskih instrumenata i usluge Centralne banke); 7. kompjuterske i druge sline usluge; 8. raunovodstvene, revizorske i knjigovodstvene usluge; 9. usluge u oblasti istraivanja trita i javnog mnjenja; 10. usluge menadmentskog konsaltinga (osim usluga arbitrae i pora vnanja); 11. arhitektonske usluge: - inenjerske usluge; - usluge urbanistikog planiranja i pejsane arhitekture; - sline naune i tehnike konsultantske usluge; - usluge tehninog testiranja i analiza. 12. reklamne usluge; 13. usluge ienja zgrada i usluge upravljanja nepokretnostima; 14. izdavake i tamparske usluge na honorarnoj ili ugovornoj osnovi; 15. usluge uklanjanja otpadaka, sanitarne usluge i srodne usluge; 16. usluge hotela i restorana; 17. usluge eljeznikog saobraaja; 18. usluge rjenog saobraaja; 19. dodatne i pomone saobraajne usluge; 20. pravne usluge; 21. usluge regrutovanja kadrova; 22. istrane usluge i usluge obezbjeenja (osim usluga obezbjeenja prevo zom u oklopnim vozilima);

165

23. usluge obrazovanja i strunog osposobljavanja; 24. zdravstvene i socijalne usluge; 25. usluge u oblastima rekreacije, kulture i sporta; 26. ostale usluge. Aneks usluga, sa odreenim izuzecima od primjene Zakona, odreen je Aneksom I koji je sastavni dio Zakona. Ovim aneksom decidno su nabrojane usluge na koje se primjenjuje Zakon o ja vnim nabavkama, i to: -usluge servisiranja i popravke, -usluge kopnenog saobraaja, ukljuujui usluge prevoza u oklopljenim vozilima i kurirske usluge, -usluge za aviotransport putnika i tereta, -usluge kopnenog i vazdunog prevoza pote, -telekomunikacione usluge, -finansijske usluge: - usluge osiguranja - bankarske i investicione usluge, -kompjuterske i druge sline usluge, -raunovodstvene, revizorske i knjigovodstvene usluge, -usluge u oblasti istraivanja trita i javnog mnjenja, -usluge menadmentskog konsaltinga, -arhitektonske usluge: - inenjerske usluge, - usluge urbanistikog planiranja i pejsane arhitekture, - sline naune i tehnike konsultantske usluge i - usluge tehninog testiranja i analiza. -reklamne usluge, -usluge ienja zgrada i usluge upravljanja nepokretnostima, -izdavake i tamparske usluge na honorarnoj ili ugovornoj osnovi, -usluge uklanjanja otpadaka, sanitarne usluge i srodne usluge, -usluge hotela i restorana, -usluge eljeznikog saobraaja, -usluge rjenog saobraaja, -dodatne i pomone saobraajne usluge, -pravne usluge, -usluge regrutovanja kadrova, -istrane usluge i usluge obezbjeenja, -usluge obrazovanja i strunog osposobljavanja,

166

-zdravstvene i socijalne usluge, -usluge u oblastima rekreacije, kulture i sporta, -ostale usluge. Takoe, Aneksom su odreene I usluge na koje se Zakon ne primjenjuje, i to: -usluga eljeznikog saobraaja, -prevoza pote, -usluge glasovne telefonije, radio telefonije, pejdinga i satelitiskih usluga, -finansijske usluge u vezi sa emitovanjem, prodajom, kupovinom ili prenosom hartija od vrijednosti ili drugih finansijskih instrumenata i usluge Centralne banke, -usluge arbitrae i poravnanja i -usluge obezbjeenja prevozom u oklopnim vozilima.

167

CIP - , 658.71(497.16)(094.5.072) PA, Zakon javnim nabavkama sa komentarom / Katarina Radovi, Ivan Krkelji. - Podgorica : Direkcija za javne nabavke : Komisija za kontrolu postupaka javnih nabavki, 2008 (Cetinje : Obod). -167 str, ; 24 m Tira 500. ISBN 978-9940-9168-0-0 (Komisija za kontrolu postupaka javnih nabavki) 1. , [] a) - - COBISS.CG-ID 13261840