Professional Documents
Culture Documents
4 Kineziterapija - Biomehanicke Osnove Korektivne Gimnastike
4 Kineziterapija - Biomehanicke Osnove Korektivne Gimnastike
KINESIOTHERAPY
PREDAVANJE 4 LECTURE 4
telesnih deformiteta,
Clij pravilan razvoj aparata za kretanje uenika. Organizam oveka deteta, izloen je permanentnim uticajima mehanikih faktora.
5
ROUX Organi postiu maksimum funkcije sa minimumom materijala funkcionalno prilagoavanje. U ovom procesu bitna su dva faktora: aktivna hipertrofija (pri veem optereenju zadebljanje i poveanje kotanog tkiva) i inaktivitetna atrofija (pri smanjenom optereenju ili mirovanju kosti gube kotano tkivo).
6
nije zavren.
KUMMER
Mehanika sila deluje kao nadraaj i uslovljava odreene bioloke procese. Funkcionalna adaptacija apozicija (dodavanje) pri pojaanim naprezanjima. Resorpcija kotanog tkiva usled izostanka ili bitno smanjenog naprezanja.
PAUWELS
Unutranja i spoljanja graa kosti, zavisi od smera sile koja na njih deluje. Ako sila deluje na kost u pravcu savijanja kost treba da bude jaka i masivna, to bi uticalo na poveanje njene teine, trebalo bi znatno vie materijala za izgradnju. Kost princip lakogradnje kotano tkivo se grupie du trajektorija glavnih linija otpora prema sili sabijanja i istezanja. Sa manje materijala postie se isti efekat kao i kad bi kost bila masivna, kompaktna i vrlo teka.
9
Organizam oveka podlee zakonima fizike. Delovanje mehanikih sila najbolje se uoavaju
cije.
ima ulogu suprotnog tereta. Radi uspostavljanja ravnotee u zglobu, neophodno je da na obe strane proizvod, sile i kraka bude jednak.
10
11
KOSTI
Meusobno
povezane odreenim anatomskih strukturama u jednu celinu - KOSTUR Mehaniki statiki potporni elementi pruaju oslonac telu, otpor unutranjim i spoljnim silama, stalan oblik i uspravan stav tela Kinematika funkcija miii prenose na kost kontrakcije, pomeranje segmenata i tela u prostoru. U zavisnosti od take oslonca i take dejstva sile, duge kosti deluju kao mehanike poluge, jednokrake i dvokrake: Kinematika poluga ili poluga brzine. Statika poluga ili poluga sile. Dvokraka poluga ili poluga ravnotee.
12
1. Kinematika poluga ili poluga brzine. 2. Statika poluga ili poluga sile. 3. Dvokraka poluga ili poluga ravnotee.
13
zavretka okotavanja.
Period rasta aktiviranje muskulature pozitivan uticaj (lokalna
ljene posledice neadekvatna primena kineziterapije u pojedinim fazam arehabilitacije (nakon fraktura).
Nakon preloma, dok traje imobilizacija, indikovano samo izo-
14
15
ZGLOBOVI
Glavni: zglobna povrina, zglobna upljina, zglobna aura. Sporedni: zglobne veze i fibroznohrskaviave ploe. Zglobna povrina epifize dugih, periferni okrajci kratkih kostiju koji se meusobno dodiruju. obloene zglobnom hrskavicom. Zglobna upljina pukotinast organ, sadri sinovijalnu tenost (ishrana hrskavice i omoguuje lako klizanje zglobnih povrina). Zglobna aura cevoliki opnasti organ koji obuhvata zglobne krajeve kostiju i stabilizuje zglobove.
16
17
Zglobna povrina valjkasto ispupena, druga odgovarajue valjkasto izdubljna. Ima jednu osovinu zglob arke. Pokreti pregibanje i opruanje, ako je osovina paralelna uzdunoj osovini kosti tokast zglob uvrtanje i izvrtanje. DVOOSOVINSKI ZGLOBOVI Zglobne povrine jajastog oblika (zglobovi se nazivaju jajasti (elipsoidni). Pokreti odvoenja, privoenja i krunog kretanja. TROOSOVINSKI ZGLOBOVI Okrugao oblik kotanih okrajaka, jedna zglobna povrina oblika polulopte, a druga odgovarajue loptasto izdubljena najpokretljiviji zglob. 18
19
pregibanje (fleksija), opruanje (ekstenzija), privoenje (adukacija), odvoenje (abdukacija), kruenje (cirkumdukcija), uvrtanje (pronacija), izvrtanje (supinacija), okretanje unutra (unutranja rotacija), okretanje upolje (spoljna rotacija), opozicija (primicanje palca malom prstu), repozicija (odmicanje palca od malog prsta). Pregibanje i opruanje sagitalna ravan oko eone ose. Odmicanje i primicanje frontalna ravan oko sagitalne ose. Obrtanje upolje i unutra horizontalna ravan oko vertikalne ose. Prilikom analize pokreta stopala nije dovoljan izraz fleksija ili ekstenzija dorzalna fleksija, plantarna ekstenzija, uvrtanje stopala supinacija, izvrtanje stopala pronacija.
20
Osnovne karakteristike zgloba: vrstina i pokretljivost. vrstina zgloba preko pasivnih i aktivnih zglobnih stabilizatora (tenzora). Pasivni stabilizatori zglobna aura i zglobne veze. Aktivni stabilizatori miii. Miii treba da budu normalne, pa ak i vee duine, ali dovoljno snani da obezbede stabilnost i vrstinu zglobova. Pokretljivost zavisi od anatomske konstrukcije zgloba i duine aktivnih i pasivnih tenzora. Sistematsko izvoenje vebi istezanja pokreti enormnih amplituda (artsisti, gimnastiari). Paralelno sa vebama pokretljivosti i vebe za jaanje aktivnih stabilizatora. Zglob potrebna permanentna aktivnost. Inaktivitet dovodi do zatezanja zglobne aure, do njene deformacije i oteanog odvijanja pokreta. Moe doi i do bujanja vezivnih elija ukruenje ili ankiloza zgloba. Najosetljiviji zglob ramena, kuka i kolena.
21
dnevnom ivotu, pri svakodnevnim uobiajenim aktivnostima. pored funkcionalne pokretljivosti moe da izvede i pokret velike amplitude.
22
POLOAJ ZGLOBA
Fizioloki podjednak tonus miia agonista i antagoni-
sta (mirovanje atrofija najmanja). Funkcionalni omoguuju obavljanje svakodnevnih ivotnih potreba. Svaki zglob ima svoj funkcionalan poloaj: prsti lagana fleksija, runi zglob dorzalna fleksija od oko 20 stepeni, lakat odnos izmeu podlaktice i nadlaktice oko 90 stepeni, zglob kuka fleksija od oko 15 stepeni i abdukcija od oko 10 stepeni, zglob kolena kada je ono u potpunoj ekstenziji, a za stopalo ugao od oko 90 stepeni u odnosu na potkolenicu.
23
MIII
Osnovni izvrioci motornih funkcija.
Prema histolokoj grai: Glatki. Popreno-prugasti (osnovni nosioci funkcija lokomotornog aparata). Srani mii.
Miino vlakno sposobno da se gri i oputa, brzinu re-
gulie nervni sistem. Miina jedrina tonus (napetost). Kod mlaih, treniranih i odmornih sosba tonus je vei nego kod starijih, netreniranih i umornih.
24
I III Duina relaksiranog miia. I II Duina maksimalno kontrahovanog miia. I IV Duina maksimalno istegnutog miia.
25
vog skraivanja i intenzitetu njegove snage. WEBER-FICK-ov zakon miino vlakno se pri najjaoj kontrakciji moe skratiti ak za polovinu od svoje prvobitne duine. Snaga (sila) miia zavisi od broja miinih vlakana i ona je proporcionalna veliini fiziolokog preseka. Prema sposobnosti izvrenja miinih kontrakcija: miii pokreta tanki i dugi, nalaze se na ekstremitetima, tonini miii ili fiziki, kontrakcije i dekontrakcije su spore, mogu dugo, bez zamora da vre rad. Skeletni miii: bela (brza) i crvena (spora) miina vlakna.
26
VRSTA MIIA
27
udaljavanje pripoja. Statika miina kontrakcija miini pripoji ostaju na istoj udaljenosti.
U procesu osposobljavanja, naroito nakon povreda,
koriste se sve tri vrste kontrakcija. Naroitu vrednost ima statika (izometrijska) kontrakcija.
28
tela (segmente).
Fleksori smeteni ispred osovine zgloba (primicanje oba zglobna Ekstenzori smeteni iza osovine zgloba . suprotno dejstvo od
fleksora.
Sa strane zgloba primicai (aduktori) i odmicai (abduktori). Miii iji je pravac pruanja postavljen koso u odnosu na zglob
rotatori.
29
KINETIKA MIINA VIJUGA (miina zamka) miii sa antagonistikim dejstvom meusobno povezani sa kosti ili fibroznom formacijom.
30
kotano tkivo.
Ako vebanje traje dugo, bez velikog naprezanja, kod miia se jedino
ljanja tetivnih vlakana i nastupa HIPETROFIJA (poveava se fizioloki presek i sila miia).
Svakodnevna neznatna telesna aktivnost nema prirasta miine sile. Miii negativna bioloka svojstva ATROFIJA inaktivitet. Obim miia se moe smanjiti za polovinu ukoliko mirovanje traje 1-2
meseca.
Ako nakom preloma kost postane kraa, shodno veliini skraenja kosti
VRSTE POKRETA
CNS objedinjuje, koordinira i upravlja somatskim i
naroito
aktivnostima
do kimene modine, a odatle perifernim motornim neuronom do neuro-miine spojnice do miinog vlakna.
manji broj motornih jedinica, dok miii koji uestvuju u odravanju dobre posture angauju i vei broj motornih jedinica.
32
matski sistem).
modana kora).
33
34
P I T A N J A ?
35
HVALA NA PANJI ?
36
PREDAVANJE 4 LECTURE 4
37