Sluanje glazbe u osnovnokolskoj nastavi JASNA ULENTI BEGI Saetak Suvremena nastava tei od uenika stvoriti linost koja

e se moi nositi sa zahtjevima modernog drutva. Za razliku od nekadanje, dananja kola tretira uenika kao subjekta odgoja i obrazovanja. Umjesto pasivnoga primanja, dananji uenik aktivno radi na zaraivanju znanja jer se vrlo dobro zna da se znanja steena vlastitom aktivnosti mnogo lake usvajaju i daleko trajnije zadravaju. To se ne moe postii tradicionalnom ve novom i suvremenom nastavom. Tijekom kolske godine 2004./05. proveli smo istraivanje u O Franje Kreme u Osijeku o primjeni otvorenog modela nastave glazbe u osnovnoj koli. U ovom radu prikazat emo sadraje koji se odnose na nastavno podruje sluanja glazbe. Analizirat emo pripadajui istraivaki dnevnik, koji je nastao kao rezultat istraivanja. Prikazat emo i metodike postupke sluanja glazbe u nastavi glazbene kulture. Metodiki dobro osmiljeno sluanje kvalitetne glazbe doprinijet e razvoju glazbenog ukusa uenika. Kljune rijei: nastava glazbe, otvoreni model, osnovna kola, sluanje glazbe, metodika glazbe, glazbeni ukus 1. Uvod U prolosti je kola bila usmjerena na uenikovo usvajanje velike koliine injenica, no danas se to ne oekuje. S obzirom na koliinu novih informacija i znanja to je ionako nemogue. Dananja kola ima drugaiju ulogu. U prvom planu mora biti dijete i usmjerenost na razvoj njegovih osobnosti i potencijala. Stjecanje znanja u smislu usvajanja brojnih injenica i generalizacija samo po sebi nije dostatno ovjeku za ivot, pa ope obrazovanje podrazumijeva primjenu najdjelotvornijih naina pouavanja onim odgojno-obrazovnim sadrajima koji su temelj za razvijanje intelektualnih, drutvenih, estetskih, stvaralakih, moralnih, tjelesnih i drugih sposobnosti, praktinih vjetina i odlika osobnosti, kontinuirano prilagoenih razvojnoj dobi uenika i primjerenih uenikovim predznanjima i ivotnim iskustvima. (Nastavni plan i program za osnovnu kolu 2006: 10) Zbog svakodnevnog naviranja novih i zastarijevanja starih informacija, kola treba uenike poticati na stvaralatvo, osposobljavati ih za kritiko miljenje te ih usmjeravati cjeloivotnom uenju. Djelatnost kole danas trebala bi se oitovati u odgajanju snalaljive, aktivne, znatieljne djece koja vole i ele uiti i stjecati nova znanja. Karakteristike koje prieljkujemo od djece danas su sposobnost samostalnog donoenja odluka, ali isto tako sposobnost rjeavanja problema timskim radom i radom u skupini. Od uenika oekujemo aktivno sudjelovanje u odgojnoobrazovnom procesu, kao i utjecanje na njegov tijek i opseg. (iljkovi-Raji-Berti 2007: 136). Nije dovoljno da uenik samo pamti podatke; kola ga treba osposobiti za kritiki odnos prema informacijama koje mu se prezentiraju u koli, ali i u njegovo slobodno vrijeme. Zato je razvoj stavova, miljenja, motivacije i volje sastavni dio pouavanja i uenja u osnovnoj koli. (Nastavni plan i program za osnovnu kolu 2006: 10) Razvijanje kritikog miljenja u konanici ima svrhu osposobiti uenike da se po zavretku kolovanja kao odrasle osobe mogu kritiki odnositi prema obilju informacija. Nekoj vrsti informacije pripada i glazba koju posreduju masovni mediji. Kako se oni u tome ne ravnaju po naelu kvalitete, potreban je kritiki odnos prema takvoj vrsti produkcije. Vrijeme je medija; i to vrlo prodornih, agresivnih i nametljivih po nainu i sadraju konzumiranja. (Previi 1998: 153) Stoga kola ima zadatak razviti u uenika kritiko miljenje i prema glazbi kojom smo okrueni. Drugim rijeima, kola bi trebala estetski odgajati. Svrha je estetskog odgoja razvijati kod uenika sposobnost uoavanja, doivljavanja, vrednovanja i ostvarivanja lijepog. Kao to kae Vukasovi, dunost je suvremene kole, kao temeljne odgojno-obrazovne institucije, da u svojih uenika budi zanimanje i smisao za estetska obiljeja, da im otvara oi i ui za ljepotu, osposobljava ih za doivljavanje, vrednovanje i kreiranje skladnog i lijepog. (Vukasovi 1995: 150) Za kritiki odnos prema glazbi nama je najzanimljivija sposobnost vrednovanja koja je uvjetovana sposobnostima uoavanja i doivljavanja lijepoga. Kritiki odnos, odnosno estetsko vrednovanje, pretpostavlja smisao za lijepo. Taj smisao nije uroen ve se razvija sustavnim i trajnim estetskim odgojem i obrazovanjem. Mnogi obvezni osnovnokolski predmeti omoguuju estetsko odgajanje, ali glazba, uz likovni i knjievni odgoj, u tome ima posebnu

ulogu. Kritiki se odnos prema glazbi moe razvijati samo na mnotvu upoznate dobre glazbe. U osnovnokolskoj nastavi glazbe u Hrvatskoj od kolske se godine 2006./2007. primjenjuje otvoreni model nastave glazbe koji omoguuje intenzivan glazbenoestetski odgoj. 2. Osnovnokolska nastava glazbe u Hrvatskoj U osnovnim kolama u Hrvatskoj, do Drugog svjetskog rata, pjevanje je predstavljalo glavnu aktivnost nastave glazbe pa je stoga i sam predmet nosio naziv Pjevanje. Nakon Drugog svjetskog rata u nastavu glazbe uvodi se glazbeno opismenjivanje sa svrhom da se uenici osposobe samostalnom pjevanju pjesama po notama. Tijekom godina pjevanju po notama, tj. glazbenom opismenjivanju pridruile su se i neke druge aktivnosti ( stvaralatvo, sluanje i upoznavanje glazbe, sviranje, usvajanje muzikolokih znanja) te je nastava glazbe postala preoptereena sadrajima i aktivnostima koji se u zadanoj satnici nisu mogli ostvarivati. (ulenti Begi 2009: 154) Bila je to nastava u kojoj je bilo est nastavnih podruja, to je uz jednosatnu tjednu nastavu na naelu od-svega-po-malo vodilo ishodu in omnibus aliquid, in toto nihil , tj. vodilo je tomu da uenici zapravo nisu stjecali bitne glazbene vjetine ni znanja. (Rojko 2007: 52) Od kolske godine 2006./2007. na djelu je otvoreni model nastave glazbe. U otvorenom modelu, kojega je idejni zaetnik P. Rojko, zadana je aktivnost sluanje glazbe i usvajanje muzikolokih sadraja, dok ostale aktivnosti bira sam uitelj prema svojim sklonostima ili u dogovoru s uenicima u skladu s njihovim interesima. U okviru obvezatnog dijela nastavnog sadraja, tj. sluanja glazbe, uenici e upoznati umjetniku, narodnu, popularnu i jazz-glazbu. Izabrana aktivnost moe biti pjevanje, sviranje, stvaralatvo, rad na mjuziklu ili neto drugo. (ulenti Begi 2009: 24) Nastavu glazbe prema tom, novom nastavnom planu i programu u niim razredima osnovne kole ine sljedea podruja: pjevanje, sluanje glazbe, sviranje i glazbene igre. Nastavu izvode razredni uitelji (1 sat nastave tjedno - 35 sati godinje). U viim razredima nastavna su podruja pjevanje, sluanje i upoznavanje glazbe, izvoenje glazbe i glazbeno pismo i glazbene igre. Tu nastavu izvode predmetni uitelji (1 sat nastave tjedno - 35 sati godinje). Na razini kole ravnatelj odluuje hoe li predmetni uitelj voditi nastavu glazbe od ve od etvrtoga ili tek od petog razreda. Ope je mjesto da u slobodnom vremenu mladih masovni mediji imaju veliku ulogu. Isto je tako poznato da je glazbena kultura koju oni promiu uglavnom povrna, zabavna, masovna, s vrlo malo umjetnikih elemenata. Kvalitetna nastava glazbe moe biti svojevrsna protutea djelovanju masovnih medija te moe pridonijeti razvijanju estetske kulture. Cilj suvremene glazbene nastave moe biti samo odgoj i obrazovanje kritikog sluatelja i poznavatelja glazbe, naravno, ne samo tzv. ozbiljne. (Rojko 2007: 57) Rezultat primjene otvorenog modela nastave glazbe trebao bi biti razvijanje glazbenog ukusa mladih kako bi u obilju glazbe kojom su okrueni znali razlikovati kvalitetnu glazbu od one koja to nije. Kulturno-estetsko naelo od kojeg polazi novi nastavni plan i program nastave glazbene kulture polazi od toga da nastava glazbe mora uenika i pripremiti za ivot, tj. osposobljavati ga da ve za vrijeme, ali i nakon kole, bude kompetentan korisnik glazbene kulture. U dananjoj poplavi svakovrsne glazbe to je izvanredno vano. ( Nastavni plan i program za osnovnu kolu, 2006: 66) Glazbeni se ukus moe razvijati samo putem upoznavanja kvalitetne glazbe te emo se u daljnjem tekstu orijentirati na nastavno podruje sluanja glazbe. 3. Sluanje glazbe u hrvatskim nastavnim planovima i programima U Hrvatskoj se sluanje glazbe u nastavnim planovima i programima prvi puta javlja 1950. godine. S obzirom na stanje opremljenosti kola potrebnom tehnikom opremom, sluanje glazbe u koli moglo je tada biti samo neostvarivom preporukom. To jednako vrijedi i za nastavne programime iz 1954., 1958., 1960. i 1964. godine. Pozitivan pomak u odnosu na sluanje glazbe dogodio se programom iz 1972. Tu se sluanje javlja pod nazivom Poznavanje glazbene literature te se navodi popis skladba i ilustrativnih glazbenih primjera za upoznavanje glazbala, glazbenih oblika, izraajnih elemenata glazbe i dr. Nastavnim planom i programom iz 1984. sluanju se glazbe pridaje jo vei znaaj. Proiruje se popis skladba te se istie da sluanje glazbe treba biti u funkciji razvijanja glazbenog ukusa uenika. Najvei pozitivan pomak u sluanju glazbeje napravljen je nastavnim planom i programom iz 2006. kad je sluanje glazbe i upoznavanje pojavnih oblika glazbe u okviru otvorenog modela nastave glazbe postalo obvezatnom i sredinjom aktivnosti. Kao zadatak sluanja glazbe tu se navodi razvoj glazbenog ukusa, ali i upoznavanje konkretnih glazbenih dijela i odlomaka. Istie se, takoer, da se skladbe upoznaju postupkom aktivnog sluanja postupkom uoavanja glazbenih

sastavnica. Ilustrativnim sluanjem upoznaju se glazbala, pjevaki glasovi i glazbeno stilska razdoblja, no i za te teme prepruuje se sluanje skladbi u cjelini postupkom aktivnog sluanja, ako to raspoloivo vrijeme doputa. 4. Zato i kako sluati glazbu u osnovnoj koli? U istraivanju H. de la Motte-Haber i S. Jehne (1976.) pokazalo se da ve uenici prvog razreda mogu suditi o glazbi razliitog stilskog podrijetla i da pozitivno vrednuju umjetniku glazbu, to e rei da u toj dobi djeca jo nisu kontaminirana popularnom glazbom; uenici etvtog razreda imaju vra stajalita, to znai da s porastom dobi djeca gube otvorenost, tj. javljaju se glazbene predrasude koje oteavaju primanje glazbe. (Rojko 1996: 164-165) S. Dobrota i G. urkovi zakljuile su da su najznaajniji faktori u formiranju glazbenoga ukusa djece kola, obitelj, vrnjaci i masovni mediji. U svom istraivanju glazbenih preferencija uenika etvrtog i osmog razreda osnovne kole zakljuile su da ni jedni ni drugi generalno nemaju negativan stav prema klasinoj glazbi, to se posebno odnosi na uenike etvrtoga razreda. Osim toga, mlai su uenici otvoreniji prema nepoznatoj glazbi, to je veoma vano ako imamo na umu injenicu da se stajalita prema glazbi formiraju u ranom djetinjstvu, u kojem se stjeu prva glazbena iskustva, koja se kasnije ne mogu razvijati spontano niti intenzivno. (Dobrota-urkovi 2006: 105) P. Campbell smatra da je sluanje glazbe srce i dua glazbenog obrazovanja. Pedagogija sluanja ima vie aspekata i svi oni zahtijevaju veliku uiteljevu
angairanost. Analitiko sluanje zahtijeva dobru pripremljenost uitelja u odnosu na glazbeni sadraj skladbe. Tijekom sluanja uenike treba pitanjima, gestama i dr., poticati na sluanje. Analitiko sluanje dovest e do dubljeg razumijevanja i upoznavanja glazbe. (Campbell 2005)

E. McAnally takoer istie da uenike treba motivirati za sluanje skladbe pomou zadataka koji se odnose na uoavanje glazbenih sastavnica. Uenici mogu tijekom sluanja pratiti glazbeni oblik skladbe pomou grafikog prikaza. Sluanje treba biti voeno bilo da ga vodi uitelj ili spretan uenik. Uenici uoavaju teme, glazbala, broje koliko se puta javlja tema skladbe, koju su upoznali ranije i sl. (McAnally 2007) R. Woody istie da od uenika mlae dobi ne treba oekivati da tijekom aktivnosti sluanja nepomino sjede, ve da im treba omoguiti kretanje uz glazbu,
odnosno, da nekim tjelesnim pokretom (pljeskanjem) oznae zadanu glazbenu pojavu. Smatra da e sluanje glazbe tijekom kojeg moraju nepomino sjediti uenicima mlae kolske dobi biti nezanimljivo. (Woody 2004)

W. L. Sims navodi smjernice koje bi uiteljima omoguile bolju motivaciju uenika za sluanje glazbe. Smatra da uitelj mora aktivno sluati glazbu zajedno s uenicima, odnosno, da tijekom sluanja ne smije raditi neto drugo. Tako primjerom pokazuje uenicima kako se slua glazba. Uiteljev kontakt s uenicima tijekom sluanja glazbe presudan je za odravanje panje. Tijekom sluanja ne smiju se davati glasne upute, ve samo neverbalne geste. Ako s uenicima razgovaramo tijekom sluanja smatra W. L. Sims ne uimo ih kako se doista slua glazba te kako se treba ponaati na koncertima. Istie takoer da glazbu u razredu treba reproducirati s kvalitetnih ureaja, jer u protivnom uenici nee uspjeti doivjeti ljepotu glazbe. Vaan je i odabir skladbi a njihovu duljinu treba prilagoditi dobi uenika. Uenicima mlae dobi treba reproducirati skladbe kraeg trajanja te postepeno sluati sve dulje skladbe. (Sims 1990) 5. Istraivanje - primjena otvorenog modela nastave glazbe U daljnjem tekstu prikazat emo istraivanje o primjeni otvorenog modela nastave glazbe te metodike postupke sluanja glazbe koje smo koristili u nastavi
glazbene kulture.

Istraivanje je provedeno tijekom kolske godine 2004./05. u O Franje Kreme u Osijeku u kojoj je autorica ovoga rada bila zaposlena kao uiteljica glazbene kulture. Istraivanje je obuhvatilo 185 uenika od etvrtoga do osmog razreda. Svrha je istraivanja bila primjena otvorenog modela i usporedba s integrativnim modelom nastave glazbe, s obzirom na jedan sat tjedne nastave glazbene kulture u osnovnoj koli. Primjena otvorenog modela nastavljena je i u sljedeim kolskim godinama. kolska godina 2007./08. bila je etvrta godina rada po tom modelu. Tijekom te etiri godine izvrene su manje izmjene. S obzirom na to da otvoreni model u sredite nastave stavlja samo jednu aktivnost i to sluanje glazbe i usvajanje muzikolokih sadraja, intenzivno se sluala glazba te su za potrebe rada izdvojeni sadraji koji se odnose na to nastavno podruje. U tablici 1. prikazan je broj skladba koje su se sluale tijekom kolske godine 2004./05. u pojedinim razredima. Od ukupno 138 skladba, najvie njih 48 ukupno slualo se u 8. razredu i to stoga to su 33 sata od ukupno 35 sati godinje posveena sluanju glazbe. Drugim rijeima, u osmom se razredu na 71.43 % sati samo slualo, za razliku od etvrtog razreda, u kojem su satovi samog sluanja glazbe bili zastupljeni sa svega 5.71 % sati. To je povezano sa sklonosti uenika sluanju glazbe. Naime, omiljenost sluanja raste s dobi uenika. Moe se, takoer, zamijetiti da su najvie sluane skladbe iz razdoblja romantizma i impresionizma (69), zatim beke klasike (24), iza toga

baroka i rokokoa (17), potom 20. stoljeea (21) te srednjega vijeka i renesanse (7). Starija glazba nije se sluala. 1. tablica Broj skladba prema stilskim razdobljima i razredima
Razred Stari vijek Srednji vijek i renesansa Barok i rokoko Beka klasika Romantizam i impresionizam 20. stoljee Ukupno

4. 5. 6. 7. 8. Ukupno

0 0 0 0 0 0

0 0 0 1 6 7

2 3 2 3 7 17

5 0 8 7 4 24

15 14 14 6 20 69

2 2 4 2 11 21

24 19 28 19 48 138

Na kraju kolske godine 2004./05, tj. godine u kojoj se intenzivno sluala glazba zbog primjene otvorenog modela glazbene nastave, velika je veina uenika (72.43 %), izjavila da je vie sluala CD koji prati udbenik glazbene kulture te se 53.51 % uenika izjasnilo da im se zbog toga klasina glazba poela vie sviati. Uitelji, dakle, ne bi trebali odabirati udbenike bez CD-a jer na taj nain uenicima uskrauju mogunost sluanja i upoznavanja kvalitetne glazbe. 5.1. Metodiki postupci sluanja glazbe Primjenom otvorenog modela provodilo se aktivno sluanje glazbe. Takvo sluanje podrazumijeva uoavanje glazbenih sastavnica. Cilj aktivnog sluanja bio je upoznavanje glazbe i razvoj glazbenog ukusa. Za doivljaj, razumijevanje i upamivanje, skladbe su se na jednom satu viekratno sluale. Takoer su se sluale vie puta tijekom nastavne godine. Uenici su pripremani za sluanje glazbe. Pogreno je misliti da e uenici sluati glazbu bez adekvatne pripreme. Malobrojni e je uenici doista uti i doivjeti, a za veinu njih ona e ostati nezapaena. Stoga se priprema za sluanje sastojala od zadavanja zadataka (prilagoenih dobi uenika) sa svrhom opaanja glazbenih sastavnica. Nakon prvog sluanja slijedila je emocionalna stanka, a izmeu dvaju sluanja vodio se razgovor o uoenom, kojim su uenici motivirani za sljedee sluanje. Zadaci su se odnosili na naslov skladbe i imenovanje skladatelja , izvoae, tempo, dinamiku, mjeru, oblik skladbe i ugoaj. Priprema za sluanje moe biti i upoznavanje teme koja se uenicima svira ili reproducira prije samog sluanja. Na taj nain uenicima se olakava sluanje. Uenike smo ponekad nauili pjevati temu, ali samo ako su je uenici s lakoom mogli otpjevati. Prije sluanja vokalno-instrumentalnih skladbi proitan im je tekst i zajedno s uenicima istaknuta poruka teksta ili je upoznavanje s tekstom skladbe slijedilo nakon prvog, odnosno drugog sluanja skladbe. 5.1.1. Naslov skladbe i imenovanje skladatelja Razgovjetno i glasno izgovoreni su i itko napisani na plou naziv skladbe i ime skladatelja. Uenici su podatke glasno proitali (skupno ili nekoliko uenika pojedinano, ovisno o uzrastu). Nismo oekivali da e se to zapamtiti nakon jednog sata, no ako se to bude ponavljalo nekoliko puta tijekom kolovanja, sigurno je da e veina podatke i usvojiti. Npr.: 4. r. Posluali smo skladbu Divlji jaha R. Schumanna, koja je uenicima poznata s jednog od prethodnih sati. Uenici su prepoznali skladbu i znali su navesti skladatelja. To je ujedno bio uvod za sluanje skladbe Radostan seljak, istog skladatelja. Naslov skladbe uenicima u pravilu se nije govorio prije prvog, ve tek nakon drugog, treeg ili ak posljednjeg sluanja. Ako se, naime, naziv otkrije prije prvog sluanja, uenici bi u kod skladbi s

izvanglazbenim naslovima mogli imati nepotrebne asocijacije. Glazba je neprikazivaka umjetnost i ne prikazuje nita drugo osim sebe same. Stoga nismo traili od uenika da tijekom sluanja zamiljaju bilo to to nije u vezi s glazbom. 5.1.2. Izvoai Uenici mlae kolske dobi pjevake su glasove u vokalnim ili vokalno-instrumentalnim skladbama, imenovali su kao duboke (enski ili muki), srednje visoke (enski ili muki), visoke (enski ili muki) ili kao djeje. Uenici od 6. do 8. razreda (prema vaeem nastavnom planu i programu tema pjevaki glasovi obrauje se u 6. razredu) tono su imenovali pjevaki glas u skladu s podjelom (sopran, mezzosopran, alt, tenor, bariton, bas). Uenici su takoer uoavali izvode li se skladbe solo (jedan pjeva), skupno (duet, tercet...) ili zborski (djeji, enski, muki ili mjeoviti zbor). U skladbama koje se izvode instrumentalno uenici su uoavali pojedina glazbala (violina, truba, flauta i dr.) ili vrstu ansambla (gudaki orkestar, duhaki orkestar, simfonijski orkestar, gudaki kvartet i dr.). Izgled glazbala potkrijepili bismo fotografijom te bi zajedniki opisali njegov izgled i smjestili ga u skupinu kojoj pripada. Npr.: 4. r. Sluali smo stavak Ples pilia iz suite Slike s izlobe M. P. Musorgskog. Uenici su prepoznali da se skladba izvodi na glasoviru, da je umjerenog do brzog tempa te tihe i srednje glasne dinamike. Za usporedbu posluali smo skladbu u orkestraciji M. Ravela te uoili da se promijenio izvoa, tj. da smo uli orkestar. Npr.: 6. r. Posluali smo ulomak stavka Allemande iz Suite za embalo u G-duru J. S. Bacha. Uenici nisu prepoznali glazbalo, ali ih je zvuk podsjeao na trzalako glazbalo. Objasnili smo da je to klaviembalo, skraeno embalo. Gledajui fotografiju doli smo do zakljuka da izgleda kao mali glasovir. Uenicima smo objasnili da se iz embala razvio glasovir, a da je razlog nastanka glasovira bio taj to se na embalu nije mogla mijenjati dinamika i ni svirati tonovi duljeg trajanja. Uenici su te karakteristike uoili sluajui primjer. Objasnili smo da ton nastaje trzanjem ice, za razliku od glasovira gdje batii udaraju ice. 5.1.3. Tempo Odreivanje tempa uenicima najee nije predstavljalo problem. U 4. razredu nisu se koristili talijanski nazivi, ve se tempo opisivao kao polagan, umjeren (brz ili polagan) i brz. Od 5. razreda na vie koristile su se talijanske oznake kao to su largo, adagio, andante, moderato, allegro, a u 6. razredu i oznake vivo, presto, accelerando i ritardando. Npr.: 4. r. Sluali smo Maarski ples br. 5 J. Brahmsa . Nakon prvog sluanja uenici su uoili simfonijski orkestar i utjecaj maarske narodne glazbe. Tijekom drugog sluanja uenici su napravili vlak, kretali se u tempu i uoili da se tempo mijenja od brzog do polaganog. Uenici su bili sretni, jer su se kretali po razredu tijekom sluanja skladbe. 5.1.4. Dinamika Odreivanje dinamike nije uvijek jednostavno s obzirom na to da se glazba u razredu esto slua s ureaja razliite kvalitete. Uenici i sami znaju zakljuiti da e dojam dinamike biti glasniji ako glazbu sluamo podeenu na jai intenzitet (volumen). Stoga se nije inzistiralo na striktnom odreivanju dinamike ve su se uoavali prijelazi s tihog na glasnije i obrnuto. U niim razredima koriteni su nazivi i pojmovi kao to su: tiho, srednje tiho, srednje glasno i glasno. U 5. razredu uenici su se upoznali s talijanskim oznakama pp (pianissimo), p (piano), mp (mezzopiano), mf (mezzoforte), f (forte) , ff (fortissimo), crescendo i decrescendo, a u 6. razredu s oznakama fff (fortissimo possibile) i ppp (pianissimo possibile). 5.1.5. Mjera Mjeru su uenici uoavali pri sluanju plesova ( valcer trodobna mjera, mazurka trodobna mjera, polka dvodobna mjera), skladbi plesnog karaktera ili koranica (dvodobna ili etverodobna mjera). Uenici (uz nau pomo) bi brojali taktne dobe ili su, u niim razredima, dirigirali mjeru. Uenici mlae dobi rado su to inili.

Npr. 8. r. Sluali smo tri skladbe u kojima su uenici imali zadatak odrediti mjeru i izvoae: A. Vivaldi: 3. st. iz Koncerta za violinu i orkestar u g-molu , op. 8 br. 2 (Ljeto) (trodobna mjera, violina, gudai orkestar i embalo), J. Strauss, ml.: Tritsch-tratsch polka (dvodobna mjera, simfonijski orkestar), G. F. Hndel: Alleluja iz oratorija Mesija (etverodobna mjera, mjeoviti zbor i orkestar). Uenici su odlino reagirali i bez potekoa prepoznali mjere i izvoae. 5.1.6. Oblik skladbe Uoavanje oblika nije sluilo upozavanju glazbenih oblika, nego motivaciji uenika. Pratei oblik uenici su paljivo sluali glazbu. Oblik skladbe najee nije u cijelosti prepoznat pri prvom sluanju, ve su za to bila potrebna dva do tri sluanja. Pri prvom sluanju uenici nisu uoili sve melodije, odnosno, cjeline pa su se na nepoznata mjesta stavljali upitnici, koji su kod sljedeeg sluanja zamijenjeni pripadajuim slovom. Npr.: 1. sluanje: a a ? a ? a 2. sluanje: a a b a b a. Nakon to su zajedniki uoene sve melodije, zakljueno je da se to moe napisati i kao: |: a :|: b a :| A B. Uenike se na razliite naine motiviralo na odreivanje i sluno analiziranje skladbe: dizanjem ruku, izgovaranjem pripadajuih oznaka (a, b, itd.). Oznake (slova) na prou je ispisivala nastavnica. Npr. 4. r.: Sluali smo skladbu Mali crnac plee C. Debussya. Tijekom prvog sluanja uenici su uoili da se skladba izvodi na glasoviru, da ima brzi i umjereni tempo i glasnu i srednje glasnu dinamiku. Kod drugog sluanja uenici su dizali ruku na promjenu melodije, a kod sljedeeg sluanja zajedniki smo odredili trodijelni oblik skladbe: A B A Potom je jedan uenik (koji se sam javio) pokazivao dijelove na ploi a razred je pomno pratio tonost pokazivanja. To je bio vrlo uspjean postupak. Npr. 4. r.: Posluali smo skladbu Divlji jaha, R. Schumanna. Kod prvog sluanja uenici su uoili da se skladba izvodi na glasoviru. Razgovarali smo o razlici izmeu glasovira i pijanina (poloaj ica, veliina instrumenta, snaga tona) i doli do zakljuka da je pijanino namijenjen kunom muziciranju. Kod drugog sluanja uenici su uoili brzi tempo i glasnu dinamiku, a kod treeg zajedniki smo odredili oblik skladbe: | a a' | a a' | b b' | a a' | A B Zakljuili smo da skladba ima dvodijelni oblik. Tijekom sljedeeg sluanja djevojice su podizale ruku na melodije a i a', a djeaci na melodije b i b'. Kod sljedeeg sluanja zamijenili smo uloge. 5.1.7. Ugoaj Utvrivanje ugoaja ili karaktera skladbe vrlo je diskutabilno jer je to pitanje krajnje subjektivno. Stoga se pitanje o ugoaju postavljalo samo kod skladba izrazito plesnog (razni plesovi), ili sveanog (himne, oratoriji), ili tunog (tubalice), ili njenog ugoaja (uspavanke).

5.2. Izvanglazbeni elementi pri sluanju glazbe Sluanje glazbe u nastavi glazbe mora biti aktivno. Uenike treba usmjeravani na uoavanje glazbenih sastavnica. Pogreno je navoditi uenike da pri sluanju glazbe zamiljaju bilo to to nije povezano s glazbom. Takvo je sluanje glazbe neestetsko i kao takvo nepotrebno na nastavi glazbe. S obzirom na to da moramo teiti razvijanju glazbenog ukusa uenika, glazbenom se djelu mora pristupati kao estetskom objektu. Sluanje glazbe treba usmjeriti na formu glazbenog djela, a ne na eventualne asocijacije koje izaziva odsluana skladba. Estetsko je sluanje glazbe samo ono koje je usmjereno na samu glazbu.

5.3. Sluanje glazbe i znanje o glazbi Je li pravo znanje o nekom skladatelju poznavanje njegove biografije ili je to poznavanje njegove glazbe? Nema sumnje da je pravo znanje o skladatelju poznavanje njegove glazbe i upravo takvom znanju treba teiti u nastavi. Hoemo li u tome uspjeti i u kojoj mjeri, ovisi o razliitim faktorima (glazbeno-memorijskim sposobnostima uenika, vremenu kojim raspolaemo, dobi uenika ...). Od injeninog znanja o skladatelju nastojali smo da uenici zapamte osnovne podatke, a to su, osim imena i prezimena, stoljee/povijesno razdoblje, podrijetlo i najvanija djela. Npr.: 6. r. Tema: Upoznavanje stvaralatva W. A. Mozarta. Sat smo zapoeli sluanjem arije Papagena Ein Mdchen oder Weibchen wnscht Papageno sich iz opere arobna frula. Uenici su imali zadatak uoiti da skladbu izvodi bariton i orkestar, da se pjeva na njemakom jeziku, zatim tempo moderato i dinamiku mezzoforte. Prije drugog sluanja upoznali smo sadraj arije. Objasnili smo da je arija dio opere, a uenici su samostalno zakljuili da ariju izvodi solist uz pratnju orkestra. Posluali smo ariju Kraljice noi, Der Hlle Rache iz iste opere. Uenici su uoili su da skladbu izvodi sopran uz pratnju orkestra, tempo allegro, dinamiku forte i njemaki jezik. Takoer su zamijetili da je vrlo zahtjevna za izvoenje. Posluali smo 3. stavak (Menuet) iz Male none glazbe. Uenici su uoili gudaki orkestar, tempo andante i trodobnu mjeru. Tijekom drugog sluanja zajedniki smo odredili oblik skladbe: a a b a b a c c d c d c a b a |: a :|: b a :|: c :|: d c :| a b a | A B A Zakljuili smo da skladba ima oblik sloene trodijelne pjesme. Sat smo zavrili zakljukom da smo dananji sat posvetili malom dijelu stvaralatva W. A. Mozarta, koji je jedan od najveih skladatelja. Istakli smo da je W. A. Mozart austrijski skladatelj i da je ivio u razdoblju klasicizma (beka klasika), tj. u drugoj polovici 18. Stoljea te da emo u sljedeim razredima upoznati jo neke njegove skladbe. 5.4. Sluanje popularne glazbe Treba li sluati popularnu glazbu u koli? Miljenja su o tome podijeljena. Mislimo da i tu glazbu treba sluati stoga to i u tom anru ima kvalitetne glazbe. Uenici su svakodnevno okruen popularnom glazbom i to najee popularnom glazbom upitne kvalitete. Odsobito negativnu ulogu u tome igraju masovni mediji. Stoga smo na nastavi glazbe, ponekad sluali dobru popularnu glazbu kako bismo uenike pokuali nauiti da razlikuju kvalitetnu glazbu od one koja to nije. No, to je to kvalitetna popularna glazba? Unato moguoj velikoj subjektivnosti, smatramo da to ipak moe procijeniti svaki uitelj glazbe. Npr. 8. r. Tema: Nastanak i stilovi rock-glazbe. Sat smo zapoeli sluanjem jednog od prvih rock and roll hitova, Rock around the Clock B. Haleya. Slijedilo je sluanje pjesme Tutty Frutty L. Richarda. Jedan od najveih rock and roll pjevaa je Elvis Presley te smo posluali njegove dvije pjesme: Blue Suede Shoes i Jailhouse rock. ezdesete godine obiljeile su grupe The Beatles i The Rolling Stones. Posluali pjesme Yesterday i All my Loving te Paint it Black i Satisfaction. ezdesetih godina takoer nastaju i podvrste rocka kao to su folk rock i acid rock. Kao primjere posluali smo pjesmu Blowin in the Wind Boba Dylana te Cry Baby Janis Joplin. 6. Zakljuak Uenici glazbenih kola imaju u veini sluajeva izgraeniji glazbeni ukus nego uenici koji ne pohaaju glazbenu kolu. Pretpostavljamo da je to steeno sviranjem i sluanjem klasine glazbe. U osnovnoj koli uenicima ne mogu svirati umjetniku glazbu, ali mogu sluati. Sluanjem kvalitetne glazbe razvijamo glazbeni ukus. Umjetnika se glazba moe zavoljeti intenzivnijim sluanjem i upoznavanjem. Ona e tako pridonijeti estetskom odgoju, odnosno, oblikovanju glazbenog ukusa. Jedina aktivnost s mogunou kretanja po estetskoj razini u osnovnoj koli jest sluanje glazbe, to

znai da je mogunost estetskog odgoja u nastavi glazbe upravo proporcionalna koliini vremena posveenog toj aktivnosti. Stoga je na uiteljima glazbene kulture da odabirom kvalitetnih skladbi i dobro osmiljenim metodikim postupcima dopru do uenika. Praksa pokazuje da u sluaju dobrog metodikog voenja, uenici uglavnom nemaju problema sa sluanjem ozbiljne glazbe. (Rojko 2005: 11) Za svakog uenika pronai e se skladbe koje e mu prirasti srcu. Moemo se nadati da e to utjecati na razvoj njegova glazbenog ukusa kako bi kao odrasla osoba bio u stanju prepoznavati kvalitetnu glazbu. POPIS LITERATURE Campbell, Pattricia Shehan 2005. Deep Listening to the Musical World. Music Educators Journal. 92/1. 30-36. Retrieved from MasterFILE Premier database. Preuzeto sa: http://search.ebscohost.com/login.aspx? direct=true&db=f5h&AN=19029771&lang=hr&site=ehost-live. McAnally, Elizabeth Ann 2007. Meaningful Listening for Middle and High School Students. Teaching Music. 15/1. 22. Retrieved from MasterFILE Premier database. Preuzeto sa: http://search.ebscohost.com/login.aspx? direct=true&db=f5h&AN=26026918&lang=hr&site=ehost-live. Previi, Vlatko (1998.) Doprinosi "alternativnih kola" kvaliteti odgoja i obrazovanja. Rijeka: Kvaliteta u odgoju i obrazovanju. Rosi, V. (ur.). Pedagoki fakultet u Rijeci. 148-154. Rojko, Pavel 2007. Umjetnost u odgoju i obrazovanju: cammon sense ili zabluda?. Zagreb: Tonovi. 50. 51-59. Rojko, Pavel 2005. Metodika glazbene nastave - praksa II. dio. Zagreb: Jaka Zlatar. Rojko, Pavel 1996. Metodika nastave glazbe: teorijsko - tematski aspekti. Osijek: Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera. Pedagoki fakultet. Sims, Wendy L. 1990. Sound Approaches to Elementary Music Listening. Music Educators Journal. 77/4. 38-42. Retrieved from ERIC database. Preuzeto sa: http://search.ebscohost.com/login.aspx? direct=true&db=eric&AN=EJ427827&lang=hr&site=ehost-live. iljkovi, eljka/Raji, Vinja/Berti, Daniela 2007. Izvannastavne i izvankolske aktivnosti. Zagreb: Odgojne znanosti. Vol. 9 No. 2 (14), 113-145. ulenti Begi, Jasna 2009. Primjena otvorenog modela nastave glazbe u osnovnoj koli. Magistarski rad. Muzika akademija u Zagrebu/Filozofski fakultet u Zagrebu. Zagreb. 253 str. ulenti Begi, Jasna 2009. Pjevanje kao izabrana aktivnost otvorenog modela nastave glazbe. Vrandei, Tomislav/Didovi, Ana (ur.) Zadar: Zbornik radova s Drugog specijaliziranog umjetniko - znanstvenog skupa: Glas i glazbeni instrument u procesu edukacije uenika i studenata (GGIPEUS) 2008. Zagreb: Uiteljski fakultet Sveuilita u Zagrebu. 153-164. Vukasovi, Ante 1995. Pedagogija. Zagreb: Alfa. Woody, Robert 2004. Reality-Based Music Listening in the Classroom: Considering Students' Natural Responses to Music. General Music Today. 17/2. 32-39. Retrieved from MasterFILE Premier database. Preuzeto sa: http://search.ebscohost.com/login.aspx? direct=true&db=f5h&AN=13641903&lang=hr&site=ehost-live.

Listening to music in primary school education JASNA ULENTI BEGI Summary Contemporary teaching tries to make pupils such personalities that are able to cope with requirements of the modern society. As a contrast from former, today's school treats a pupil like subject of upbringing and education. Instead of passive receiving, today's pupils are working actively on the earning of their knowledge, because it is very well known, that the knowledges acquired by being

active, are easier remembered and remain longer. That can not be acieved with traditional, but with new and modern teaching. During the school year 2004./05. we have conducted a survey in primary school Franje Kreme in Osijek about the appliance of the open model of mucis classes in primary school. In this paper we will show contents that refer to listening to music in music classes. We will analyse the associated research diary, which resulted from the research. We will also show the methodical procedure of listening to music in music classes. If the listening of good quality music is methodically good premeditated, it will contribute to the development of taste in music of pupils. Key words: music classes, open model, primary school, methodics of music, taste in music