HEP - OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA d.o.o.

SEMINARSKI RAD

ELEKTRONSKO OTKRIVANJE VODOVA

PRIPREMIO:
DP ELEKTRA KOPRIVNICA

SADRAJ 1 . UVOD 2. INSTRUMENT I PRIBOR 3. PRINCIP RADA INSTRUMENATA 4. PRIKLJUIVANJE FERROLUX ODAILJAA 5. ODREIVANJE POLOAJA VODA 6. SMETNJE

1 . UVOD
U dananje vrijeme kad smo svjedoci sve vee izgradnje i potrebe neprekinutog napajanja elektrinom energijom, treba voditi rauna o tome, koji bi se instrumenti mogli primjenjivati, kako bi se utvrdili oni najprikladniji za pojedine specifine potrebe. U daljnjem tekstu opisati u instrument i metode rada, koje primjenjujem na pronalaenju podzemnih vodova visokog, srednjeg i niskog napona.

2. INSTRUMENT I PRIBOR
Proizvoai instrumenata za pronalaenje vodova danas su uglavnom orijentirani na proizvodnju dviju osnovnih vrsta i to na: 1. instrumente za pronalaenje vodova na manjim dubinama i 2. instrumente za pronalaenje vodova na veim dubinama Instrumentima za pronalaenje vodova na manjim dubinama pronalaze se uglavnom vo dovi po zgradama. Dubinski domet ovih instrumenata - detektora je do 50 cm. Instrumentima za pronalaenje vodova na veim dubinama pronalaze se svi ostali vodovi. U proizvodnom programu tvrtke "Seba-Dynatronic" instrumenti za pronalaenje vodova na manjim dubinama nose naziv Ferrotest-FL 64, a instrumenti za otkrivanje ostalih vodova zovu se Ferrolux odailja i Ferrolux prijemnik s razliitim dodatnim oznakama.

Pribor
Instrument za pronalaenje vodova na veim dubinama - Ferrolux odailja i Ferrolux prijemnik opremljeni su i dodatnim priborom, koji se sastoji od: 1. kabela za prikljuivanje odailjaa na elektrinu mreu radi punjenja akumulatora ili za ukljuivanje odailjaa direktno na elektrinu mreu 2. koluta ice od 50 m. za uzemljenje odailjaa 3. sonde za uzemljenje, 4. okvirne zavojnice (antene) za prikljuivanje odailjaa induktivnom metodom na vod, 5. obuhvatne zavojnice (klijeta) za induktivni prikljuak kablovskih vodova, 6. slualice za Ferrolux prijemnik, 7. kabela za prikljuivanje tragalice, 8. tragalice 9. kabela za prikljuivanje okvirne zavojnice (antene) za odailja i 10. kabela za prikljuivanje obuhvatne zavojnice (klijeta) za odailja.

3. PRINCIP RADA INSTRUMENATA

Protjecanjem izmjenine struje kroz neki vodi nastaje oko njega elektromagnetsko polje. Nastalo elektromagnetsko polje rasprostire se koncentrino oko osi vodia, ukoliko u blizini nema nekih drugih metalnih tijela. Ovako stvoreno magnetsko polje, omoguuje da se uz pomo Ferrolux prijemnika i njegove opreme, primjenom odgovarajuih metoda, otkrije poloaj voda. Voenjem trailice prikljuene na Ferrolux prijemnik iznad nekog voda, koliina primljene energije razliita je u ovisnosti o udaljenosti od voda i poloaja jezgra tragalice sa zavojnicom, u daljnjem tekstu: jezgro tragalice. Radi ove zadnje injenice tragalica je izvedena tako da njeno jezgro moe zauzeti 3 poloaja i to: horizontalni, vertikalni i pod kutom od 45 . Tragalica s jezgrom u horizontalnom poloaju, kad se nalazi iznad voda, prima maksimum energije magnetskog polja, pa tu metodu nazivamo metodom maksimuma. Meutim, u ovom sluaju,maksimumom nije dovoljno izraen poloaj voda. Zato se ova metoda

rijetko upotrebljava. Kada je jezgro tragalice u vertikalnom poloaju iznad voda, u njoj se ne moe inducira ti napon. U tom sluaju ne registrira se niti zvuk niti napon, pa tu metodu nazivamo metodom minimuma.

Metoda minimuma prua bolju mogunost odreivanja poloaja voda, pa se u naoj praksi iskljuivo primjenjuje. Ako jezgro tragalice postavimo u horizontalan poloaj i paralelno s vodiem u tragalici se nee tvoriti napon, pa emo i u tom poloaju tragalice imati minimum. Okrenemo li tragalicu u ruci za bilo koji kut, stvarat e se u tragalici napon, koji e svoj maksimum poprimiti u poloaju tragalice opisane pod metodom maksimuma, odnosno pod kutom od 90 na smjer protezan ja voda. Opisana metoda minimuma i maksimuma omoguava nam odreivanje smjera protezanja podzemnog voda. U praksi nam se moe desiti da prilikom pronalaenja vodova metodom minimuma, nedostaje jedna od bonih strana maksimuma. Tada kaemo da imamo jednostrani maksimum ili boni maksimum. Boni maksimum javlja se kod krianja podzemnih vodova. Kada se u radu naie na takav sluaj, treba mnogo paljivije odreivati poloaj voda nego to to inimo u normalnom sluaju. Odreujui poloaj podzemnog voda,pomou naprijed navedenih instrumenata, dobivamo uvijek poloaj sredine voda,bez obzira na njegove dimenzije, ukoliko su magnetska polja koncentrina. Ukoliko magnetska polja nisu koncentrinomu tom sluaju tek,odreivanjem dubine, odreujemo poloaj podzemnog voda. U praksi nam se moe desiti da, iako smo izvrili normalno prikljuivanje instrumenta na vod, nismo u stanju odrediti poloaj voda. Kad nam se to desi, znai da je struja iz oda iljaa (generatora) dovedena izmeu ile i vodljivog omotaa dovodnog kabela. U tom sluaju u oba sprovodnika ( u jezgru i omotau) teku jednake ali protusmjerne struje. Ukoliko je kabel koncentrino graen oba strujna centra padaju zajedno, oba magnetska polja su jednako jaka ali suprotno usmjerena i u tom sluaju nije mogue stvoriti vanjsko magnetsko polje, koje nam je potrebno za odreivanje poloaja voda. Prilikom pouzdanog odreivanja poloaja podzemnog voda potrebno je za svaku odreenu toku, koju elimo izmjeriti, predhodno utvrditi i dubinu. Dva od tri mogua poloaja jezgre tragalice i to horizontalni i vertikalni, su ve opisani, a trei poloaj jezgre tragalice, onaj od 45 stupnjeva , slui nam za odreivanje dubine voda (slika 8). Kod odreivanja dubine voda, ukoliko je polje koncentrino a teren horizontalan, udaljenost tragalice od predhodno utvrenog poloaja voda pri pojavi minimuma signala, na lijevu i desnu stranu mora biti jednaka. Ako su magnetska polja koncentrina a teren nagnut ili ako su magnetska polja, uslijed prisutnosti drugih vodova ili metala deformirana, onda se za dubinu voda uzima aritmetika sredina jedne i druge udaljenosti tragalice pri pojavi minimuma signala od utvrene sredine voda. Prema naem iskustvu dubine ne treba odreivati u sluajevima kad nismo s jedne i druge strane u stanju dobiti isti minimum. Cisti minimum s jedne i druge strane neemo dobiti na mjestima gdje se vodovi kriaju, u zavojima i na mjestima gdje se odvajaju kuni prikljuci. Kod pronalaenja vodova obavezno je pronaeni vod pratiti i to konstantno, bez obzira hoe li se snimati njegov poloaj na udaljenosti toke od toke sa 5, 10, 20 ili 50 metara. Kod elektrinih kablova redovito se ostavljaju rezerve u obliku petlje. Te petlje smjetene su lijevo ili desno od voda. Ukoliko se kabel ne prati cijelim tokom, mogu se te rezerve preskoiti. Prilikom polaganja drugih vodova u tom sluaju moe doi do presjecanja rezerve.

4. PRIKLJUIVANJE FERROLUX ODAILJAA

Da se u vodu kojeg elimo pratiti izazove tok struje, moramo taj vod prikljuiti na iz vor elektrine energije, u ovom sluaju na Ferrolux odailja. Kod prikljuivanja voda na Ferrolux odailja primjenjuju se dva osnovna naina: 1. direktno prikljuivanje odailjaa na vod tzv. galvanski nain i 2. indirektni prikljuak tzv. induktivni nain.

Galvanskim nainom prikljuivanja postiu se jai strujni tokovi nego induktivnim. Kod induktivnog naina dolazi do gubitka velikog dijela emitirane energije, te se samo jedan manji dio energije dovodi do voda. Osim toga, gradska podruja naroito prometnice, u kojima je postavljeno nekoliko vrsta vodova na relativno malom prostoru, nisu podesne za induktivnu metodu prikljuivanja vodova na Ferrolux odailjae radi este pojave podruja s jakim smetnjama. Za jedan i drugi nain prikljuivanja vano je jedino to, da se u vodu kojega elimo pratiti izazove struja. U tom sluaju dobit e se magnetsko polje potrebne jaine koje se moe registrirati.

Galvanski prikljuak
Galvansko prikljuivanje voda na Ferrolux odailja moe se izvriti na vie naina, to djelomino ovisi i o vrsti voda kojeg prikljuujemo. Veliine U i R2 moemo mijenjati, dok je veliina R1. (vod koji traimo) odreen kao otpor. Napominjemo, ako otpor voda kojeg traimo R 1 iznosi 100 Ohma a R2 (vodi zemlja) 1000 Ohma, tada e pri izlaznom naponu Ferrolux odailjaa U = 45 V, ukupna koliina struje, potrebna za obiljeavanje nepoznatog voda biti: Ako je izlazni napon isti, a otpor u dovodu struje natrag (ica direktno spojena na vod i Ferrolux odailja) manji, recimo 10 Ohma, onda e ukupna snaga za obiljeavanje nepoznatog voda biti: Iz prakse nam je poznato, da je za uspjeno otkrivanje vodova dovoljno, da vodom tee struja od najmanje 0,01 A. Prikljuivanje Ferrolux odailjaa galvanskim nainom moe se izvesti na slijedei nain: 1. galvanski prikljuak zatvaranjem petlje, 2. indirektno galvansko prikljuivanje pomou dvije sonde, 3. galvanski prikljuak pomou jedne sonde i 4. kapacitivni nain prikljuivanja.

Galvanski prikljuak zatvaranjem petlje

Ako preko Ferrolux odailjaa izvrimo spajanje krajnjih toaka voda,dobit emo pravu petlju. Kod ovog naina prikljuivanja Ferrolux odailjaa na vod, potrebno je obratiti naroitu panju na udaljenost povratnog voda. Povratni vod mora biti udaljen najmanje 3 metra od traenog voda. Ako je ta udaljenost manja, tada jako povrinsko elektromagnetsko polje povratnog voda tetno djeluje na mjerne rezultate, odnosno utvrivanje poloaja traenog voda. Prema naim iskustvima ovom se metodom moe odreivati poloaj voda na udaljenosti i od nekoliko stotina metara. Metoda zatvaranjem petlje, osigurava najoptimalniju selekciju kada je predmet pronalaenja jedan elektrini kabel, koji se nalazi uz nekoliko kablova na istoj trasi. Meutim, ovom metodom neemo dobiti zadovoljavajue rezultate kod traenja plinskih, vodovodnih, vrelovodnih i drugih cijevnih vodova. Naime, izolacije koje su na spojevima neizbjene, znatno poveavaju otpor voda. Ukoliko je otpor vei od 10.000 Ohma ne moe se tono utvrditi poloaj voda. Kod utvrivanja poloaja kunih prikljuaka odailjaem, treba voditi rauna da se prethodno demontiraju razna uzemljenja kunih aparata na vodovodne i plinske cijevi. Oslobaanje spomenutih veza potrebno je radi toga, da nam sirupa iz Ferrofux odailjaa ne skrene na vodove koje ne traimo.

Indirektno galvansko prikljuivanje pomou sondi

Ova metoda upotrebljava se u sluajevima kad nismo u stanju izvriti prikljuivanja Ferrolux odailjaa direktno na vod. Princip metode sastoji se u tome da se Ferrolux odailja spoji s postavljenim sondama u zemlji. Spajanjem sondi s odailjaem nastaje u zemlji veliki broj strujnih staza, koje ukoliko unutar zemlje postoji metalni vod, prelaze na taj vod.

Dolaskom struje u vod stvara se elektromagnetsko polje, koje nam omoguava pronalae nje voda. Kod otkrivanja vodova na podruju bez ikakvih podataka o njima, minimum iznad voda bit e to slabije izraen, to je vod udaljeniji od osi sonde. Zato je kod primjene ove metode potreban izuzetno paljiv rad. Slabo izraen boni porast signala, koji se javlja prilikom udaljavanja tragalice od voda, bit e nam esto jedini indikator da smo bili iznad voda. U sluaju da nam se podzemni vod prostire paralelno s pravcem koji prolazi kroz obadvije sonde, taj e vod primiti maksimum prikljuene energije i bit e najlake otkriven.

Galvanski prikljuak pomou sonde

Galvanski prikljuak pomou jedne sonde omoguava prikljuak na vodove plina, vodovoda, parovoda i vrelovoda preko njihovih nadzemnih oznaka kao to su zatvarai, hidranti, poklopci i slobodno poloeni dijelovi voda, pa ga zato najee primjenjujemo. Princip metode sastoji se u tom, da se jedan pol Ferrolux odailjaa spoji s vodom ili pripadajuim nadzemnim elementima a drugi pol sa sondo:n. Kod postavljanja sonde treba paziti da ona nije u blizini mjesta, koje ima kontakt s vodom. Sonda mora biti postavljena na udaljenosti od cea 20 m. i to pod kutem od 45 u odnosu na smjer prostiranja voda. Dok se cijevni vodovi mogu prikljuiti samo na ovaj nain, kablovski vodovi mogu se prikljuiti na razliite naine. Meutim, kod prikljuivanja kablova treba razlikovati prikljuke, koji se izvode radi ispitivanja kvarova od prikljuaka, koje izvodimo radi pronalaenja kablova. Ako se ele otkriti kvarovi , postupak prikljuivanja je slijedei: Odailja se spoji na poetku voda s dvije ile (kod elektrinog kabla faze, kod telefon skog voda parice) a na kraju se te dvije ile kratko spoje. Zbog uvijenosti ila dobi jaju se naizmjence maksimalni i minimalni signali. Naime, ako su obje ile u horizontalnom poloaju dolazi do maksimuma, a ako su obje ile u vertikalnom poloaju dolazi do minimuma signala. Na mjestu prekida voda prekida se i naizmjenina pojava maksimuma i minimuma. Na taj nain moe se utvrditi mjesto kvara. Postoje i druge metode galvanskog prikljuivanja, no one u pravilu zahtijevaju kablove bez napona. U Zagrebu je praktiki nemogue osigurati takovu situaciju, pa te metode ne primjenjujemo.

Kapacitivni prikljuak
Saznanje da izmou dva izolirana vodia postoji odreeni kapacitet, koji ovisi s jedne strane o vrsti kabla, a s druge o njegovoj duini, koristi se za kapacitivni prikljuak. Kapacitet se poveava proporcionalno s duinom kabla. Osim toga, on e se poveati paralelnim prikljuivanjem vie ila i omotaa. Ako na oba vodia prikljuimo odailja, pri tom nastala kapacitivna struja, bit e direktno ovisna o kapacitetu kabla i upotrebljenoj frekvenciji. Ovim napajanjem mogu se kablovi pratiti na vrlo velike udaljenosti. Kad se radi o kablovima za razliite signale te udaljenosti mogu biti i do 10 km. Kod kapacitivnog prikljuka upotrebljava se frekvencija od 10 kHz, jer manja daje preslabu struju za mjerenja.

Indirektni odnosno induktivni prikljuak

Princip induktivnog prikljuka zasniva se na indukciji elektromagnetskog polja oko izmjenine struje. Induktivno prikljuivanje Ferrolux odailjaa na vod koji traimo, provodi se pomou in-duktivnoodailjake antene. Kod ovog prikljuivanja koristi se emisija frekvencije od 10 kHz. Antene mogu biti razliitih oblika, npr. antene oblika okvirne zavojnice i antene oblika obuhvatne zavojnice (klijeta). Oblici antene prilagoeni su obliku vodova radi to lakeg prikljuivanja.

Prikljuak pomou okvirne emitirajue zavojnice (antene)

Kod indirektnog prikljuka okvirnom emitirajuom zavojnicom - antenom, treba ju najprije spojiti s odailjaem. Zavojnica i odailja povezuju se dvopolnim kablom. Ukljuivanjem odailjaa tongeneratora u pogon stvorit e se oko zavojnice elektromagnetsko polje, koje se u sluaju da je zavojnica u vertikalnom poloaju iznad voda, prenosi u voe. Veliina induciranog napona u vodu ovisi, osim o poloaju zavojnice i o promjeru voda, i o njegovoj vodljivosti. Vod promjera 10 mm. primit e manju koliinu energije od voda promjera 300 mm. Vei napon u vodu ne znai da e u vodu biti i jaa struja, jer ona ovisi i od otpora voda u odnosu na otpor okoline. Da pri radu ne bi dolo do pogrenog zakljuka, tragalica prijemnika mora biti udalje-na barem 10 m. od zavojnice. U protivnom sluaju prijemnik e registrirati elektromagnetsko polje same zavojnice odailjaa. O tome da li je i taj razmak dovoljan moe se za svaki pojedini sluaj lako ustanoviti. Ispitivanje se vri zaokretanjem emitirajue okvirne zavojnice zajedno sa odailjaem. Ukoliko primamo povrinske elektromagnetske silnice produetka osi zavojnice, zaokretanjem zavojnice na e utvreni minimum mijenjati svoj poloaj, to nas upozorava da naprijed navedena udaljenost od 10 m. nije dovoljna.

Postavljanje odailjaa pri induktivnoj metodi rada

Izbor najpovoljnijeg mjesta za postavljanje odailjaa sa zavojnicom, kada nam u blizini nema vanjskih povrinskih elemenata traenog voda od osnovnog je znaenja i nesmi-je se vriti nasumce. Loim postavljanjem odailjaa i antene, samo e manji dio silnica obuhvatiti traeni vod, ime e i duina otkrivene odnosno obiljeene trase biti daleko manja od mogue, koja bi se ispravnim izborom mjesta postavljanja mogla ozraiti. Prije poetka mjerenja potrebno je utvrditi mjesto voda i nad njim postaviti odailja. Postupak je slijedei: Tragalicu poloimo na tlo okomito na tok voda (pretpostavljenog ili utvrenog), kako bismo bili osloboeni oscilacija u rezultatima mjerenja uslijed njihanja tragalice. Podesimo mjernu vrijednost odailjaa i prijemnika na prvu treinu skale. Odailja polagano prenosimo paralelno s tokom voda, te promatramo reakcije prijemnika. Prelazei vertikalno iznad traenog voda, utvrdit e se na prijemniku maksimalni otklon. Utvrdivi na taj nain mjesto voda, postavit e se odailja na to mjesto i tada normalno nastaviti daljnje traenje metodom minimuma. Pri tome emo povremeno premjetati instrument (odailja) prema naprijed ne ekajui da doe do potpunog pada induciranog napona u vodu, jer su i mjerni rezultati tada slabiji nego u podruju jaeg elektromagnetskog polja , gdje su jo otre granice kako slunog dijela tako i vidljivog reagiranja kazaljke na prijemniku. Poto induktivnom metodom nije mogue raditi u podrujima s manjom frekvencijom odailjaa od 10 kHz, to nas upuuje da nema smisla ni pokuavati da se iz spleta vodova pokua jedan odreeni vod pratiti prema krajevima. U tim sluajevima potrebno je poi snimanjem odnosno praenjem od zavretka takvog voda prema voru. Pri tome se nesmije doslovno shvatiti izraz "od zavretka voda", jer je ponekad dovoljno da se odailja s antenom pomakne i za nekoliko dcm., pa da se dobije mnogo bolji prijem, odnosno induktivni prikljuak s traenim vodom, pa prema tome i mjerni rezultati. Treba izbjegavati postavljanje odailjaa s antenom u neposrednu blizinu velikih metalnih masa (poklopaca kanalizacije, automobila i si.), jer e doi do veih gubitaka emitirane energije zbor poremeaja induktiviteta (vrtlone struje).

Mogunost selekcije u snopu paralelnih vodova

Konstrukcijom spoja okvirne zavojnice (antene) i odailjaa pruena je mogunost selekcije u snopu paralelnih vodova. Naime, u spoju antene i odailjaa dana je mogunost za okretanje antene oko due osi, te na taj nain i usmjeravanja zraenja, a kut zaokretanja dosie ukupno 60 . Uzdunim zaokretanjem antene oko njene horizontalne osi mogue je ozraivanje vodova na nepristupanim mjestima tj. kada se odailja ne moe postaviti direktno u vertikali iznad voda.

Granice induktivnog napajanja

Induktivnim nainom prikljuivanja ne mogu se otkriti kratki plastini kablovi, koji nemaju mogunost galvanskog prikljuka, jer tako stvoren-proizveden elektrini napon na kablu nema zatvoreni krug, pa ga prijemnik ne moe registrirati. Dui kablovi mogu se ozraiti jer im je vodi i zemlja, preko koje se i tako slaba struja moe mjeriti tj. locirati vod. U uvjetima smrzavice moe se ipak desiti da nastane prekid galvanskog povratnog toka uslijed izolacionog faktora smrznute zemlje, koji prouzrokuje spomenuti prekid strujnog kruga. U tim razdobljima,kao i uostalom u veini sluajeva, kad god je to mogue, treba koristiti galvansku metodu prikljuivanja sistema zatvorenih petlji (vidi 4.1.1.).

Induktivni prikljuak obuhvatnom zavojnicom

Najei nain otkrivanja poloaja kablova induktivnom metodom prikljuivanja jest prikljuak pomou obuhvatne zavojnice (klijeta). Obuhvatnu zavojnicu mogue je primjeniti na podrujima od 1 kHz do 10 kHz bez obzira na napon kablova jer se u ovom sluaju maksimalno koristi emitirana energija. Samim obuhvaanjem eljenog kabla ili metalnih vodova manjeg promjera iskljuena je mogunost napajanja susjednih vodova .(slika 19). Mogunost praenja tako prikljuenih kablova u veini sluajeva je vrlo dobra. Ona o-visi uglavnom samo o stanju i starosti praenog voda, odnosno o stupnju oteenosti izolacionog sloja.

Podeavanje otpora pomou generatora - odailjaa

Da bi se ustanovilo koliki je otpor voda , a prema tome i najoptimalnija koliina struje potrebna za ispravan rad odailjaa, vrimo podeavanjem otpora pomou generatora samog odailjaa za svaki pojedini vod odnosno prikljuak posebno. Pri punoj izlaznoj jaini signala, sklopka za podeavanje okree se od najmanje vrijednos ti na vie, sve dok na taj nain rastua struja ne dosegne svoj maksimum ili dok ne doe-mo do vrijednosti maksimalno dozvoljene struje. Prava toka podeavanja nalazi se na onoj vrijednosti gdje je jo mogue ustanoviti poveanje struje akumulatora, dok on na slijedeoj toki vie ne reagira. U dvojbenim sluajevima bolje je vratiti sklopku na prvu niu vrijednost. Istom tada mogue je rezultirati izlaznu jainu ili ukljuiti impul sni ureaj,jer je za opisanu metodu podeavanja bila potrebna puna izlazna snaga generatora. Napominjemo, da je prilikom svake promjene frekvencije u radu na istom kablu ili vodu, kao i kod promjene ili prelaza na drugu instalaciju, potrebno vriti ponovno podeavanje. Pri koritenju induktivne metode upotrebom antene, ije su prikljune vrijednosti nepromjenljive, podeavanje se vri prema uputama proizvoaa. U pravilu se na skali sklopke nalazi posebna oznaka (simbol zavojnice) na koju treba postaviti sklopku. Najee se upotrebljavaju antene podeene na cea 100 Ohma.

Sonde
Ve je spomenuto da u nekim sluajevima prikljuivanja (npr. galvanskom) treba ostvariti povratnu vezu s odailjaem. Ta se veza moe uspostaviti osim direktnim prikljukom i vezom kroz zemlju. Da bi se takova veza ostvarila koriste se ili originalne sonde spomenute u poglavlju 2.2, ili se ona ostvaruje preko uzemljenja postojeih gromobrana, uzemljenja jake struje, metalnih oluka, icanih ograda i raznih stupova, to je na gradskim prometnicama prekrivenim asfaltom, mnogo jednostavnije. Kod upotrebe tih, nazovimo ih prirunih, vodia, treba bit? vrlo oprezan, jer moe se dogoditi, da smo umjesto traenog i prikljuenog voda, uslijed njegove slabije vodljivosti, odnosno veeg vlastitog otpora, dobili na povrini smjer rasprostiranja uzemljenja.

5. ODREIVANJE POLOAJA VODA

Kod odreivanja poloaja voda radi se u stvari o utvrivanju poloaja magnetskog polja, koje se stvara oko traenog, odnosno prikljuenog voda. Ba iz te razlike , mogue pogreke u odreivanju poloaja voda ne mogu se uvijek pripisati mjernim instrumentima. Stvorena magnetska polja nisu uvijek krunog oblika nego mogu biti i eliptinog i drugog oblika Velika os elipse moe zauzeti sve poloaje od horizontalnog do vertikalnog.

Prijem
Nakon to izvrimo prikljuivanje traenog voda na prijemniku se podesi frekvencija. U podruju od 10 kHz treba podesiti prijemnik tono na frekvenciju odailjaa. Kod toga se sprovodi i uobiajeno ispitivanje prijemnika u okoliu odailjaa, tako da gumbom za podeavanje utvrdimo poloaj maksimalnog otklona na mjernom instrumentu prijemnika. Ovo podeavanje je neobino vano radi potpunog iskoritenja otrine odvajanja i pojaanja prijemnika.

Pronalaenje voda
Najee primjenjivana metoda je metoda minimuma, to znai da je jezgro tragalice u vertikalnom po'oaju. Pogrebno je voditi rauna da se tragalica paljivo no.i. Njihanje tragalice oteava tumaenje dobivenih rezultata. Polja uzdu prikljuenog voda simetrina su s obzirom na os voda. Svako odstupanje simetrije polja, upuuje na ravanje vodova, na krianja s drugim instalacijama koje su u ver tikalnom smislu blizu jedna drugoj ili na vodove bolje vodljivosti, koji su preuzeli na sebe emitiranu struju (induktivna metoda), pa se emitirana energija razlae. Radi sigurnosti praenja treba to ee kontrolirati dubine, jer je to skoro jedini siguran pokazatelj da li se radi o prikljuenom vodu. Razlika u dubini polaganja pojedinih raznorodnih instalacija prilino je velika, pa svako odstupanje u mjerenoj dubini upozorava na oprez. Osim toga, gdje god je to mogue vrimo mjerenja odnosno prikljuivanja s jednog i drugog kraja voda. Nakon pregleda obiljeenih trasa, ako postoji odstupanje u rezultatima, snimimo kao definitivno srednju trasu. Naprijed je spomenuto kako ponekad postoje znatna odstupanja od koncentrine grad je silnica'. Ovo je mogue utvrditi samo dizanjem tragalice vertikalno na mjestu ve utvrenog i obiljeenog minimuma. Korekciju treba izvriti na svakoj toki, koja je ve od-reena. Ona je proporcionalna dubini voda i visini dizanja tragalice iznad zemlje. Iz ovog slijedi da je potrebno inati dubinu polaganja voda. O tonosti tog podatka ovisit e i tonost utvrivanja poloaja voda. Razlike izmeu stvarnog i dobi.venog smjera protezanja voda, mogu nastati u sluajevima paralelnog toka veih metalnih vodova radi ega dolazi do deformacija polja. Kao posljedica paralelnog toka vodova mogu se takoer pojaviti razliite vrijednosti za dubine. Izolirane vodove od PVC-a, etemita, betona i drugih umjetnih tvari , nismo do 1971 .g. bili uope u stanju pronalaziti, tj. utvrditi im poloaj, bez obzira kako su veliki. Na teaju odranom u Pfarrkirchenu (SR Njemaka) u organizaciji tvrtke "Seba-Dynatronic" saznali smo za mogunost otkrivanja putanjem ice kroz takove vodove. Ovu metodu poeli smo koristiti radi utvrivanja poloaja kanalizacije u starom dijelu grada, gdje ona krivuda i na kratkim potezima izmeu otvora, pa ju nije bilo mogue utvrditi drugim nainima.

Pretraga terena
U naoj praksi nije do sada vrena ali je konstruktor takovu mogunost opisao u svom uputstvu za rad i mogunosti primjene instrumenata Ferrolux. Prikaz rada na otkrivanju vodova i sondiranju terena vidljiv je iz slike 13. u poglavlju 4.1 .2.

6. SMETNJE
U podrujima gdje je velika gustoa svih moguih vodova obino se pojavljuju jo i vo dovi jednosmjerne struje elektrinih vlakova. U tom sluaju najveu potekou pri radu ine tranice kao povratni vodovi koje pojaavaju smetnje. Najvea je potekoa to se same smetnje ne mogu svesti na neku odreenu frekvenciju. U takvim podrujima nuna je upotreba frekvencije od 10 kHz, jer se njome moe pravilnim podeavanjem postii najpovoljniji omjer smetajueg i potrebnog napona. Najkorisnije je poduzeti sve kako bi se omoguilo direktno (galvansko) prikljuivan je, koja osigurava povoljniju protoku struje, ime se postie bolji omjer smetajueg i potrebnog napona. Pored toga bezuvjetno je potrebno koristiti impulsni ureaj, jer e ritmiko prekidanje mjerne struje u sklopu smetajuih struja, koje su ponekad upravo neugodno jake, omoguiti laku identifikaciju signala prikljuenog voda. U graninim sluajevima treba se odrei i kontrole pomou instrumenta na prijemniku, te razluivanje vriti samo pomou sluha.