18 [2010] 1 [39]

ZNANSTVENI ASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

POSEBNI OTISAK / SEPARAT OFFPRINT

PROSTOR
Znanstveni prilozi Scientific Papers
122-135

Martina Ivanu

Vrednovanje turistike izgradnje na podruju Plitvikih jezera

Prethodno priopenje UDK 728.5(497.5 Plitvice)19

Evaluation of Tourist Facilities in the Plitvice Lakes Area

Preliminary Communication UDC 728.5(497.5 Plitvice)19

SVEUILITE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB, FACULTY OF ARCHITECTURE  ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK | UDC 71/72 18 [2010] 1 [39] 1-266 1-6 [2010]

Sl. 1. Nacionalni park Plitvikih jezera - skica poloaja objekata koji se spominju u lanku Fig. 1 Plitvice Lakes National Park - location of the buildings mentioned in the paper

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

18[2010] 1[39]

PROSTOR

123

Martina Ivanu
Ministarstvo kulture Uprava za zatitu kulturne batine Konzervatorski odjel u Gospiu HR - 53000 Gospi, Budaka 12 Prethodno priopenje UDK 728.5(497.5 Plitvice)19 Tehnike znanosti / Arhitektura i urbanizam 2.01.01 - Arhitektonsko projektiranje 2.01.02 - Urbanizam i prostorno planiranje 2.01.04 - Povijest i teorija arhitekture i zatita graditeljskog naslijea lanak primljen / prihvaen: 22. 3. 2010. / 1. 6. 2010. Ministry of Culture Directorate for Cultural Heritage Protection Conservation Department in Gospi HR - 53000 Gospi, 12 Budaka Street Preliminary Communication UDC 728.5(497.5 Plitvice)19 Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.01 - Architectural Design 2.01.02 - Urban and Physical Planning 2.01.04 - History and Theory of Architecture and Preservation of the Built Heritage Article Received / Accepted: 22. 3. 2010. / 1. 6. 2010.

Vrednovanje turistike izgradnje na podruju Plitvikih jezera Evaluation of Tourist Facilities in the Plitvice Lakes Area

arhitektura moderne krajolik poslijeratna izgradnja prostorno planiranje

modern architecture landscape post-war building projects physical planning

Ovaj je lanak rezultat terenskih istraivanja te istraivanja pisane i arhivske grae, obavljenih u sklopu valorizacije pojedinih graevina u Nacionalnom parku Plitvika jezera, i to radi upisa najvrjednijih graevina u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Rad donosi tezu da najznaajnije razdoblje izgradnje slijedi nakon Drugoga svjetskog rata kada je stvorena arhitektura prilagoena vrijednom prirodnom ambijentu i izgraena na snanim i kvalitetnim temeljima predratne moderne. Veina graevina sauvana je i danas, no veim su dijelom zaputene, a ako su u funkciji, zanemarene su i degradirane njihove izuzetne oblikovne i funkcionalne vrijednosti. Moda je uzrok tome injenica da taj korpus arhitektonske batine Plitvikih jezera nije u literaturi dovoljno istraen, niti valoriziran. Stoga je cilj lanka da upozori na njega.

The paper is a result of field research and analysis of professional literature and archival materials published as part of an evaluation project of certain buildings in the Plitvice Lakes National Park with the purpose of inscribing the most significant buildings in the Croatian Register of Cultural Properties. The hypothesis of the paper is that the most important construction period occurred after WWII when architecture of the area was adopted to the natural environment and built on the sound basis of pre-war modernism. Most of the surviving buildings are mainly in derelict state, whereas the formal and functional values of those in use are neglected. That might be caused by insufficient research, publication and evaluation of the Plitvice Lakes architecture. Thus, the aim of the paper is to draw attention to this architectural heritage.

124

PROSTOR

1[39] 18[2010] 122-135 M. IVANU Vrednovanje turistike izgradnje na podruju Plitvikih jezera

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

UVOD INTRODUCTION

arhitekta Josipa Dryaka, izgraen je prvi hotel na Plitvikim jezerima (Sl.2), smjeten na Velikoj Poljani u neposrednoj blizini Turistike kue.5 Glavnim je proeljem bio okrenut prema jezerima, tornjem koji je sluio kao vidikovac bio je podijeljen na tri krila, a imao je terasu u prizemlju i na katu. Na obali jezera Kozjak Drutvo izrauje plan za gradnju kolonije ljetnikovaca u narodnim stilovima regija Hrvatske, za koju planira parcelaciju zemljita, no gradnja ipak nije realizirana. Tijekom Prvoga svjetskog rata Plitvika su jezera opustjela, da bi se odmah nakon rata javile nove inicijative za njihovo oivljavanje. Otvaranjem like pruge i novom autobusnom linijom olakan je dolazak na jezera pa se obnavljaju hoteli, ljetnikovci, putovi, etnice i mostii, ali upotrebom novoga materijala, betona, dolazi do naruavanja i unitavanja barijera i slapova, to je poremetilo biodinamike procese koji dotad jo nisu bili znanstveno istraeni.6 Godine 1920. Drutvo prodaje hotel novoosnovanom Plitvikomu dionikom drutvu u Zagrebu, koje planira adaptaciju hotela i 1922. godine zadatak povjerava arhitektu Vjekoslavu Bastlu. Hotelu je nadograen kat, uvedena je topla i hladna voda, renoviran je i moderniziran,7 ali 1939. hotel teko stradava u poaru8 (Sl. 3.).

rva stalna naselja na podruju Plitvikih jezera nastaju u 18. i 19. stoljeu prestankom turske opasnosti i nakon razvojaenja Vojne krajine. U to se doba podruje Plitvica promatra ponajprije kroz prizmu industrijskog gospodarenja, to rezultira gradnjom protoindustrijskih pogona pokretanih snagom vode, mlinova i pilana, najee smjetenih na najosjetljivijim podrujima, tj. na slapitima i sedrenim barijerama, te prirunih objekata za smjetaj. Prvi objekt za smjetaj gostiju na Plitvikim jezerima izgraen je na Velikoj Poljani 1862. godine - Turistika kua, koja poslije dobiva funkciju lugarnice. Rije je o katnici zidanoj kamenom u prizemlju, a na katu drvenoj, s verandom koja je ila uokolo kue.1 Ta je graevina smjetajem na Velikoj Poljani inicirala urbanistiku lokaciju budue gradnje hotela i vila, koja se usprkos brojnim kritikama i polemikama, poglavito sredinom 20. stoljea, zadrala do danas. Turistiko iskoritavanje i popularizacija Plitvikih jezera kao izletnike destinacije zapoinje ponajprije posredstvom Drutva za ureenje i poljepanje Plitvikih Jezera,2 kojega lanovi doivljavaju i prezentiraju Plitvice kao ekskluzivnu destinaciju. Drutvo je odigralo znaajnu ulogu u unapreenju plitvikog kraja organiziranjem potanskog ureda i prodaje lokalnih proizvoda izletnicima.3 Ono ureuje etnice, vidikovce, postavlja klupe, te prvo planira i kontrolira gradnju.4 Inicijativom Drutva 1896. godine, prema projektu

URBANISTIKA RAZMATRANJA EXAMINATION OF URBAN PLANNING

ISSUES

Prve su inicijative za izradu regulatorne osnove Plitvikih jezera iz 1921. godine, s obzirom na nedostatnu i neadekvatnu infrastrukturu za ve postojee graevine i na velik interes za podizanje novih graevina.9 Godine 1926. umarski odsjek Ministarstva uma i Ruda osniva komisiju za regulatornu osnovu, u kojoj je uz ostale predstavnike mjerodavnih institucija i arh. M. Pilar kao predstavnik Drutva inenjera i arhitekata. Drutvu inenjera i arhitekata povjeren je nacrt natjeaja za Regulatorni plan Plitvica. Godine 1928. prve nacrte Regulatorne osnove izrauju i dostavljaju Drutvu ing. umarstva Ante Premui i ing. arh. Vlatko Vidmar. Njezini su zadaci smjetaj novog naselja, izgradnja infra1 Frani, 1910: 325 2 Inicijativom prof. Gustava Janaeka Drutvo je osnovano 20. listopada 1893. g. u Zagrebu, a prvi predsjednik drutva bio je grof Ladislav Pejaevi. (Frani, 1910: 329) 3 Frani, 1910: 303 4 Frani, 1910: 329 5 Frani, 1910: 330 6 Profesor Ivo Pevalek 1924. g. objavljuje studiju O postanku i funkciji biodinamikog sistema Plitvikih jezera i njezinoj zatiti te Drutvo predlae izradu Zakonske osnove o zatiti Nacionalnog parka s podjelom na uu i iru zonu. (*** 1985: 45)

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Vrednovanje turistike izgradnje na podruju Plitvikih jezera M. IVANU 122-135 18[2010] 1[39]

PROSTOR

125

strukture (elektrifikacija, kanalizacija i vodovod) te urbanistiko oblikovanje i donoenje graevnog reda. Stajalita obaju autora jesu da se bez kvalitetne regulatorne osnove i graevnog reda na Plitvikim jezerima ne smije nita graditi i da je potrebno oformiti grupu arhitekata koja bi dodatno kontrolirala projekte u procesu dobivanja graevinske dozvole, u smislu oblikovanja graevina i naina gradnje. Smatrali su da e provoenje Regulatorne osnove biti olakano time to je drava vlasnik veeg dijela zemljita oko jezera. Oba autora smjetaju budue glavno naselje na Veliku Poljanu, dok na platou Plitvica Sela pozicioniraju drugo po vanosti naselje, za koje se takoer planira irenje i razvoj. Iako Ante Premui navodi da sklopovi buduih zgrada moraju da harmoniziraju sa bliim i daljim ambijentom i da ne unose svojim formama neskladni nemir, koji se primjerice ve sada osjea, on planira spajanje Plitvica Sela s Velikom Poljanom vijaduktom raspona 28 m i irine 14 m iznad razine vode, na spoju jezera Kozjak i Milanovac, ime dobiva prostor za naselje od 20.000 stanovnika10 (Sl. 4.). Sredite novoga naselja ini kruni trg promjera 80 m na krianju glavnih ulica, a objekte grupira po namjeni. Grupe hotela smjeta tako da dobiju pogled na jezera, a graevine javne namjene (upravne zgrade, zgrade ministarstava, potu, ambulantu, osnovnu i srednju kolu, katoliku i pravoslavnu crkvu) na manje atraktivne lokacije.11 Unutar planiranog rastera novoga naselja predvia i gradnju obiteljskih kua u obliku vila. Osim spomenutih lokacija Premui predvia gradnju hotela i vila na platou Labudovca, na padini izmeu Proanskog jezera i Ciganovca, a na Stubici planira gradnju tri do etiri dvorca naroito lijepe arhitekture za najvee uglednike nae drave.12 Smatra da bi dominantan stil trebao biti barok, dok za oblikovanje vila osim baroka predlae kao uzor i na folklor, a i tzv. vicarske kue.13 Glavna je razlika u pristupu regulacije Velike Poljane izmeu ing. um. Premuia i ing. arh. Vidmara pozicioniranje naselja u odnosu prema jezerima. Vidmar svu gradnju planira izvan obuhvata jezera, uza sam rub ume Velike Poljane (Sl. 5.). Teite stavlja na zatitu prirode i ouvanje jezera, dok izgradnju po7 ANPPJ, Drutvo za uredjenje i poljepanje Plitvikih Jezera i okolice, izvjetaj od 8. IV. 1921. g. 8 ANPPJ, Drutvo za unapredjenje Plitvikih Jezera u Kraljevini Jugoslaviji, izvjetaj od 21. IV. 1939. g. 9 ANPPJ, Drutvo za uredjenje i poljepanje Plitvikih Jezera i okolice, izvjetaj od 8. IV. 1921. g 10 MK UZKB, freudenreich, Premui, 1928: 10 11 MK UZKB, freudenreich, Premui, 1928: 16-21 12 MK UZKB, freudenreich, Premui, 1928: 15 13 MK UZKB, freudenreich, Premui, 1928: 25 14 MK UZKB, freudenreich, Vidmar, 1928: 7 15 MK UZKB, freudenreich, Vidmar, 1928: 10

kuava prilagoditi krajoliku. Uza sve navedeno, ipak planira: jedan polukruni trg r. 300 m, od ovog sam povukao glavnu os koja je dola do breuljka, na koji sam postavio spomenik Oda Bogu, pred breuljkom razdvojio sam glavnu os u dvije i okruio u formi elipse breuljak. spomenik ima da podsjeti svakoga, koji dodje na jezera, da cieni ovaj kraj kao to i mi cijenimo veliki dar stvaraoca.14 U predloenoj osnovi Vidmar planira grad s impozantnim ulazom, a s obzirom na namjenu dijeli ga na privredni i slubeni dio glavnom ulicom, dvjema eliptinim ulicama i nizom dijagonalnih ulica; nadalje, predvia turistiki dio s hotelskim kompleksom i predjelom za vile te kolodvor i sakralne objekte. Kupalite i paviljon za barke jedini su objekti koje smjeta uz jezera.15 Na kraju tekstualnog dijela osnove naglaava da bi Plitvika jezera trebalo to prije proglasiti nacionalnim parkom kako bi ih se zatitilo od promjena (to se

Sl. 2. Arh. Dryak: Nacrt hotela Plitvice, 1896. Fig. 2 architect Dryak: Plitvice Hotel, design, 1896

Sl. 3. Velika Poljana, hotel Plitvice, situacija prije poara 1939. godine Fig. 3 Velika Poljana, Plitvice Hotel, before the 1939 fire

126

PROSTOR

1[39] 18[2010] 122-135 M. IVANU Vrednovanje turistike izgradnje na podruju Plitvikih jezera

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Sl. 4. A. Premui: Nacrt Regulatorne osnove, 1928. Fig. 4 A. Premui: Master plan, 1928

iskljuivo tie zatite vodotoka, jezera i uma). Za svoj planirani grad kae da nije velikih dimenzija, nego je suvremen, svijetao grad sa svim potrebnim komforom.16 U rujnu 1929. godine sazvana je komisija u kojoj su sudjelovali autori regulatorne osnove, mjerodavne institucije (Ministarstvo uma i Ruda, Drutvo za promet stranaca, Hrvatsko planinarsko drutvo, Direkcija uma, Drutvo za uredjenje i poljepanje) te predstavnici Drutva inenjera i arhitekata M. Pilar, F. Gabri i D. Ibler. Obili su teren te pregledali i prihvatili predloene osnove, no donesen je zakljuak da ih ipak treba prilagoditi umjerenijim zahtjevima.17 Ocjenjivaki sud za regulaciju Plitvikih jezera predlae Ministarstvu uma i Ruda modificirani nacrt ing. Premuia, s time da osnovu naknadno doradi. Nakon toga mogu se poeti trasirati ulice na Velikoj Poljani.18 U daljnjem radu Drutva za uredjenje i poljepanje Plitvikih jezera uoava se da nije realiziran osnovni zadatak konana izrada regulatorne osnove. Prije Drugoga svjetskog rata prestaje rad Drutva. Pratei njegov dugogodinji rad, zamjeuje se podvojenost u pristupu prostoru Plitvikih jezera: paralelno koegzistiraju, s jedne strane, inicijative gotovo agresivne urbanizacije, a s druge, briga za ouvanje prirodnih vrijednosti i zahtjev za donoenje zakona o proglaenju Plitvikih jezera nacionalnim parkom.

stojala je mogunost dolaska i cestom od Zagreba preko Karlovca i Slunja do Plitvica Sela. Cesta preko Plitvikog Ljeskovca na Veliku Poljanu proirivana je od 1912. do 1916. godine. Prvi vodovod izgraen je 1908.-1909. godine od potoka Plitvice do Plitvica Sela, rekonstruiran je 1932. kada je izgraena vodosprema iznad hotela Plitvice. Industrijsko iskoritavanje pogona vode nastavlja se do Drugoga svjetskog rata, kada je evidentirano 27 mlinova i 14 pilana na podruju dananjega nacionalnog parka.19 Elektrina hidrocentrala Burget, izgraena po trokovniku ing. Majcena, a smjetena 150 m iznad stare centrale, putena je u pogon 1936. godine.20 Smjetajni kapaciteti pozicionirani su na Veliku Poljanu, u Plitvikom Ljeskovcu i na Labudovcu. Analizom situacije na Velikoj Poljani prije poara hotela Plitvice 1939. godine zamjeuje se slobodan smjetaj graevina. Veina graevina smjetena je u blizini prometnica i ume, na sjeveroistonom rubu Velike Poljane. Na sredinjem platou smjetene su kue Periia i svratite Kozjak (olaja), dok je na samoj obali jezera Kozjak kupalini objekt i vila Vukeli. Pogled s jezera otkriva prilino neurednu situaciju proizalu iz neplanske izgradnje. Odmah nakon poara hotela Plitvice Drutvo je pokrenulo inicijativu da se hotel srui i raspie arhitektonski natjeaj za gradnju novoga hotela na istome mjestu.21 Natjeaj za
16 MK UZKB, freudenreich, Vidmar, 1928: 17 17 ANPPJ, Drutvo za uredjenje i poljepanje Plitvikih Jezera i okolice, izvjetaj od 31. 12. 1929. g. 18 ANPPJ, Drutvo za uredjenje i poljepanje Plitvikih Jezera i okolice, izvjetaj od 31. 12. 1930. g. 19 Vidakovi, 1974: 87-89 20 ANPPJ, Drutvo za unapredjenje Plitvikih Jezera u Kraljevini Jugoslaviji, izvjetaj od 31. XII. 1936. g. 21 ANPPJ, Drutvo za unapredjenje Plitvikih Jezera u Kraljevini Jugoslaviji, izvjetaj od 31. XII. 1939. g.

SITUACIJA IZMEU DVA SVJETSKA RATA SITUATION BETWEEN TWO WORLD WARS
Prije Drugoga svjetskog rata turizam na Plitvikim jezerima ve je dobro razvijen. Turisti dolaze uglavnom eljeznicom od Zagreba do Vrhovina i Rudopolja pa cestom do Plitvikog Ljeskovca, Velike Poljane i sela Korane. Po-

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Vrednovanje turistike izgradnje na podruju Plitvikih jezera M. IVANU 122-135 18[2010] 1[39]

PROSTOR

127

hotel raspisan je 1941. godine, a programom je bilo zadano da novi hotel mora biti prilagoen pejsau i materijalima graenja plitvikoga kraja. Pri raspisivanju natjeaja kao najvei nedostatak pokazalo se nepostojanje regulatorne osnove koja bi kvalitetno preispitala je li pozicija staroga hotela adekvatna i za gradnju novoga, zamjenskog hotela. Stjee se dojam da je lokacija novoga hotela odreena po inerciji jer se tamo ve nalazio hotel, iako je na Velikoj Poljani ve postojala infrastruktura, a sauvane su i pomone gospodarske zgrade. Nedostatak te lokacije jest to to oko hotela nema dovoljno ravnog terena, te gosti hotela ne mogu s toga mjesta osjetiti ui kontakt s prirodom jer se on nalazi na brijegu, a silazak do kupalita i jezera vrlo je dugaak i neugodan. lanovi ocjenjivakog suda bili su: . Peuli, E. Steinmann, J. Seissel, J. Jeri, V. Vrbani, F. Bahovec, V. Horvat, I. Hhn, V. Potonjak, J. Denzler, Z. Vrkljan, V. Jamnicki, S. Novak i A. Urbanetz. Prigodom razmatranja pristiglih radova ocjenjivaki je sud postavio nekoliko naela: prilagodba mase hotela pejsau i graevnom materijalu kraja, a smjetaja na konfiguraciju tla, ume, jezera i promet, te funkcionalnost unutranjeg rasporeda i ekonominost graevine.22 Prvu nagradu dobio je rad arhitekata M. i R. Marasovia, drugu V. Antoli, treu A. Knezi i Gottwald, etvrtu B. Tuek i Z. Frhlich, petu F. Cota i I.
22 Bahovec, 1942: 1-12 23 HDA, fond 219, kutija 125, Natjeaj za hotel Plitvice, broj: 8933-H-1941, od 4. srpnja 1941. 24 Svi nagraeni radovi objavljeni su u lanku Bahovec, 1942: 1-12, a zbog ogranienog prostora u asopisu objavljen je nacrt V. Turine i Z. Tiine zbog jedinstvenog pristupa pejsau i projektnom zadatku. 25 NN, 9. travnja 1949. 26 Mievi, 1959.

Viti, estu V. Turina i Z. Tiina, sedmu D. Ibler i osmu L. Horvat23 (Sl. 6.).24 Pristigli radovi uglavnom su potivali natjeajni zadatak, a radovi se oslanjaju na prijeratnu zagrebaku arhitektonsku kolu s naglaskom na funkcionalizam. Avangardni pristup pejsau Turina i Tiina demonstriraju neboderom od 16 katova, a Ibler hotelskim kompleksom koji zahtijeva velike terenske korekcije.

Sl. 5. V. Vidmar: Nacrt Regulatorne osnove, 1928. Fig. 5 V. Vidmar: Master plan, 1928

POSLIJERATNA IZGRADNJA POST-WAR BUILDING PROJECTS

Zbog rata hotel nije izgraen, a Plitvika jezera (naselja, infrastrukturni i privredni objekti sela) doekali su kraj rata potpuno devastirani. Inicijative za proglaenje Plitvikih jezera nacionalnim parkom nastavljaju se i tijekom rata, no tek 1949. godine SR Hrvatska posebnim zakonom od 8. travnja proglaava Nacionalni park i odreuje ga kao teritorij naroite prirodne ljepote.25 Prijedlogom strunjaka i razumijevanjem narodnih vlasti da se to podruje oisti i sanira otvorene su mogunosti planskog pristupa i organizirane provedbe ouvanja i razvoja Plitvikih jezera. Paralelno s pripremnim radnjama Komiteta za turizam za izradu planova poinje i neplanska obnova i gradnja novih objekata.26 Struni savjet Ministarstva trgovine i opskrbe i Komiteta za turizam ine strunjaci: iz podruja turizma A. Cerovac i V. Vilii, eljeznikog prometa I. Poleti i M. abrijan, zatite prirode I. Pevalek, A. Premui i G. Divjanovi te arhitekti Z. Strii, A. Freudenreich, M. Kauzlari i K. Ostrogovi. Na sjednici odranoj 14. oujka 1947. godine oni donose odluke da se prvi hotelski objekti i prije donoenja regulatorne osnove mogu graditi jedino u Plitvikom Ljeskovcu, da bu-

128

PROSTOR

1[39] 18[2010] 122-135 M. IVANU Vrednovanje turistike izgradnje na podruju Plitvikih jezera

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

M. Kauzlari, V. Antoli, Z. Strii, K. Ostrogovi, biolozi I. Pevalek i G. Divjanovi, te M. Prebeg, naelnik Uprave za turizam.27 Komisija je uspjela provesti odluku da se porue svi oteeni objekti i oiste istaknuti dijelovi Parka, te sprijeiti gradnju velikog hotela na tada jo nedefiniranom podruju Velike Poljane, ali nije uspjela sprijeiti divlju gradnju baraka, te privremenih i adaptiranih graevina i ugostiteljskih objekata. Naime, iz ugostiteljskog kruga javlja se nova struja u suprotnosti s planskim pristupom razvoju Parka, koja radi jaanja turizma postavlja svoje uvjete, a tenja za profitom dovodi do ograniavanja zatitnih mjera.28 Temeljem Urbanistiko-graevinskog programa za regulaciju podruja Plitvikih Jezera i radi uvoenja reda Zdenko Strii pie Generalni projekt za ureenje Plitvikih jezera kojim daje snaan doprinos urbanistikom i pejsanom planiranju nakon Drugoga svjetskog rata.29 Strii zauzima jasan stav da je prirodu potrebno zatititi, ali i turizmu osigurati svu potrebnu infrastrukturu. Cestovni promet smjeta izvan Parka, a najveom manom tranzitne ceste smatra to to prolazi kroz Park i degradira njegovu najveu vrijednost - jezera. Dodatne studije isplativosti i utjecaja na okoli predlae za planirani eljezniki promet i trasu preko Parka. Za potrebe studije izrauje studiju o turizmu u Parku, prvu uope, te zakljuuje da na podruju parka dolazi u obzir mirni turizam koji se zasniva na obilju raspoloivog vremenada se ne eli imati turizam koji hvata senzacije u to kraem vremenu.30 Predvia tri turistika sredita: na sjeveru plato Plitvica Sela, u sredini Veliku Poljanu, a na jugu Plitviki Ljeskovac. Istie da se u Nacionalnom parku smije graditi samo u ogranienom opsegu, i to jedino u turistike svrhe ednim mjerilom i prikladnim prirodnim materijalima treba se podrediti prirodi, jer ona mora ovdje da dominira bez rivaliteta, jer je jedna od najljepih na svijetu.31 Velika Poljana najvaniji je problem ureenja Parka. Smjetena je u sreditu podruja, lei na krianju glavnih putova s dominantnim poloajem iznad jezera Kozjak, pa ne udi da je tu ishodite turizma na Plitvikim jezerima. Tako je i u poratnom razdoblju glavni interes usmjeren na Veliku Poljanu. Strii komentira natjeaj za hotel iz 1941. i zakljuuje da se prava korist tog natjeaja pokazuje upravo sada, kad treba odluiti to graditi na Velikoj
27 MK UZKB, Freudenreich, Rjeenje Ministarstva trgovine i opskrbe, broj 6672/48, 7. VIII. 1948. 28 Mievi, 1959. 29 Domljan, 1969: 13 30 Strii, 1950: 6-7 31 Strii, 1950: 24 32 Strii, 1950: 13-19

Sl. 6. V. Turina i Z. Tiina: Natjeajni projekt za hotel Plitvice, 1941. Fig. 6 V. Turina and Z. Tiina: Competition design, Plitvice Hotel, 1941

dua izgradnja turistikih naselja dolazi u obzir jedino na Velikoj Poljani, i to u umi iza staroga turistikog naselja tako da se objekti ne vide ni s jedne toke jezera, dok je za masovni turizam pogodan plato Plitvica Sela. Struni savjet sastavlja Urbanistiko-graevinski program za regulaciju podruja Plitvikih Jezera kojeg je osnovni zadatak da se bezuvjetno sauva dojam netaknute prirode, s time da se odrede zone irega i uega zatitnog pojasa. Na cijelomu je podruju potrebno zatititi objekte koji su karakteristini za podneblje, a dopustiti izgradnju samo onih objekata koje predvidi regulatorna osnova. Cijelo podruje potrebno je zatititi od tranzitnog prometa i udaljiti ga iz najuega podruja jezera, kao i onih gdje je predviena izgradnja. Ministarstvo trgovine i opskrbe - Uprava za turizam osnovala je Komisiju za ureenje i izgradnju Nacionalnog parka Plitvika jezera, u koju su imenovani: A. Freudenreich, S. Plani,

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Vrednovanje turistike izgradnje na podruju Plitvikih jezera M. IVANU 122-135 18[2010] 1[39]

PROSTOR

129

Poljani. Osim to je natjeaj dao neke sugestije, vie je uputio na to kako ne treba graditi. Glavnu turistiku cestu planira istonije kako bi se graevine mogle uvui dublje u umu. Komitet za turizam sa svojim Strunim savjetom zakljuuje da bi, s obzirom na istaknut poloaj Poljane, ovdje trebalo graditi nizak drutveni objekt bez hotelskih soba, tzv. kazino, a potreba za hotelskim smjetajem rijeit e se gradnjom manjih stambenih paviljona. Nacrtne prijedloge za kazino izradili su M. Kauzlari i Z. Strii, predlaui niske graevine jednostavnih formi. U meuvremenu su na Poljani izgraena tri stambena paviljona i restoran.32 Restoran Kozjak izveden je 1949. godine prema projektu Zdenka Striia, uz suradnju B. Bernardija i V. Karlavarisa (Sl. 7.). Smjeten je na livadi, neposredno uz rub ume. Rije je o prizemnici L tlocrta, natkrivenoj jednostrenim krovitem i izvedenoj kamenom klesancem, a samo je manji dio zidova od drva. Dulji dio glavnog proelja, orijentiran prema jezerima, ostakljen je i pomian. Uz to je proelje izvedena terasa na nekoliko razina. Poploena je kamenom i natkrivena produenom krovnom strehom. Stropne su grede od crnogorinog debla na kojem su ouvani prirodni izbojci grana. Na terasi se nalaze dva kamina na kojima se na otvorenoj vatri pripremala hrana. Graevina se doivljava kao nenametljiva intervencija u ouvanom i vrijednom prirodnom ambijentu. Locirana je uz maksimalno potivanje konfiguracije terena, a za gradnju je upotrijebljen materijal specifian za kraj oko Plitvikih jezera. Primijenjeni su primarni elementi tradicijskog graditeljstva, ali na vrlo vjet i kreativan nain s pomakom prema unikatnom i ekskluzivnom.33 Stambeni paviljoni u tlocrtnoj dispoziciji i morfolokim karakteristikama razliiti su, ali
33 Naalost, restoran je dobio prozore prema veliini stakla koje je poslovoa imao pri ruci, kao to je poslovoa i obloio unutranjost prema svom ukusu. (Strii, 1950: 3) 34 Haberle, 1952: 22 35 Ostrogovi, 1953: 21 36 Strii, 1950: 23

zajedniki im je oblik krova i graevinski materijal. Smjeteni su u umi na manjim krevinama, bez ruenja ijednog stabla. Izgraeni su 1951. g. prema projektima M. Haberlea, B. i K. Ostrogovia te Z. Striia sa suradnicom D. Crnkovi. Paviljoni su izgraeni u drvu s podzidom od kamena, a krov je prekriven indrom. Haberleov je paviljon razvedenog tlocrta, logino ralanjuje graevinu prema namjeni na ulazni, gostinjski i gospodarski dio. Smjeten je na blagom nagibu terena, tako da je i krajnja soba izdignuta od tla.34 Proelja su ritmizirana horizontalno i vertikalno postavljenom drvenom oplatom. Paviljon Boice i Kazimira Ostrogovi (Sl. 9.) pravokutnog je tlocrta, sa stranje strane djelomino ukopan u tlo, a na prvom katu dominira loa. U relativno velik sredinji prostor smjeteni su dnevni boravak, komunikacije i galerija prvog kata, tako da je gospodarski i gostinjski dio smjeten u dva kraka. Loa je naglaena drvenom ogradom izvedenom od ukrienih dasaka.35 Striiev paviljon (Sl. 10.) smjeten je na veu istinu i zato je tlocrtno neto vei. Blago je lomljenog T tlocrta s verandom koja odvaja krila.36 Karakterizira ga obrada kata s daanom oplatom postavljenom ukoso, po uzoru na tikaduru, element tradicijske arhitekture. Kompleks Vile Izvor smjeten je sjeverozapadno od jezera, na izvoru potoka Plitvice, a graen je u razdoblju od 1949. do 1953. g. po projektu R. Marasovia i Z. Marohnia kao monumentalan reprezentativni rezidencijalni objekt vlade i predsjednika Tita (Sl. 11.). Sredinji objekt kompleksa (neto povrine 5194 m2) sastoji se od dva krila sa smjetajnim, restoranskim i rekreativnim sadrajima, povezanim sredinjim blokom s monumentalnim stubitem, reprezentativnom dvoranom i radnim kabinetima. Sredinji blok i bona krila graevine tvore prostrano dvorite. Prilazna proelja oblikovana su rustinim kamenom i ralanjena drvenim loama i prozorskim otvorima na junoj strani. Gospodarski trakt stotinjak je metara udaljen od glavne graevine. Osnovna je nosiva konstrukcija armiranobetonska s vanjskim masivnim zidovima obloenim kamenom, odnosno drvom u

Sl. 7. Z. Strii: Restoran Kozjak, 1949. Fig. 7 Z. Strii: Kozjak restaurant, 1949 Sl. 8. Z. Strii: Restoran Kozjak, 1949. Fig. 8 Z. Strii: Kozjak restaurant, 1949 Sl. 9. B. i K. Ostrogovi: Velika Poljana, stambeni paviljon, 1951. Fig. 9 B. and K. Ostrogovi: Velika Poljana, residential pavilion, 1951

130

PROSTOR

1[39] 18[2010] 122-135 M. IVANU Vrednovanje turistike izgradnje na podruju Plitvikih jezera

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Sl. 10. Z. Strii: Poljana, stambeni paviljon, 1951. Fig. 10 Z. Strii: Poljana, residential pavilion, 1951 Sl. 11. R. Marasovi i Z. Marohni: Plitvica Selo, Vila Izvor, 1949./1953. Fig. 11 R. Marasovi and Z. Marohni: Plitvica Selo, Villa Izvor, 1949/1953 Sl. 12. M. Haberle: Velika Poljana, hotel Plitvice, 1952./1953. Fig. 12 M. Haberle: Velika Poljana, Plitvice Hotel, 1952/1953

unutranjem dvoritu. Balkoni su izvedeni drvenim podnicama i ogradama na armiranobetonskim konzolama. Posebna je vrijednost vile bio unikatan inventar. Iako Komisija za ureenje i izgradnju Nacionalnog parka, kao i Strii u Generalnom projektu za ureenje Plitvikih jezera navode da izgradnja hotela na Velikoj Poljani nije potrebna, zbog pritiska komercijalnog ugostiteljstva i Uprave Nacionalnog parka natjeaj za Hotel Plitvice ipak je raspisan 1952./53. godinu. Za smjetaj hotela odreena je lokacija u blizini biveg hotela, uz rub ume. Nagraeni su radovi N. i. J Uhlik, R. Nikia i B. Mirkovia, B. Bernardija, R. Marasovia, M. Haberlea, D. Crnkovi, M. Marasovia, L. Horvata, I. Vitia, B. i K. Ostrogovi te rad A. Albinija i A. Dragomanovia. Kao lan ocjenjivakog suda Strii zakljuuje da je velik nedostatak toga natjeaja nedovoljno uivljavanje projektanata u ambijent i da se jo u kolama prednost daje oblikovanju na tetu funkcije. Tako nastaje arhitektura nalik plastici, smatra Strii, arhitektura bez tlocrtnih kvaliteta, artificijelne forme, drugim rijeima - formalizam.37 Napokon je odlueno da se hotel izgradi prema projektu arh. Marijana Haberlea i suradnika, a radove je izvelo poduzee Tempo. Hotel se sastoji od tri krila na vie etaa, arhitektonski povezanih u cjelinu, tvorei tlocrt u obliku slova T. Prilagoen je topografiji tla, smjeten na rubu ume i okrenut prema jezerima, a tlocrtom prati rubove vrtae na istonoj strani hotela. Hotelsko-stambeni dio ini dulje krilo koje se pod blagim kutom lomi na dva dijela, dok je krae krilo namijenjeno izletnicima (Sl. 12.). Hotelsko-stambeni dio orijentiran je prema jezerima i konzolno je postavljen na ivoj stijeni, a zidni plat maksimalno je rastvoren prozorskim otvorima. Izletniki i gospodarski dio smjeten je okomito na hotelsko-stambeni, a sastoji se od dvoetanog restorana s monumentalnom terasom orijentiranom prema jezerima i gospodarskim dijelom orijentiranim prema istoku i prilaznim cestama. Terasa s tri strane obuhvaa restoran, a konstruktivni sustav terase

oblikovan je u duhu moderne slobodnostojeim armiranobetonskim stupovima ovalnog presjeka, na kojima se vidi tekstura vertikalno postavljene oplate (Sl. 13.). Konusni oblik stupova iri se postupno od prizemlja prema terasi. Stube su okomite na smjer pruanja terase i oblikovane kao samostalan volumen koji prodire u prostor terase. Konstrukcija hotela je armiranobetonski skelet, a za dekoraciju su, uz koloristiku obradu proelja, koriteni lokalni prirodni materijali, drvo i iva stijena, polirani i nepolirani kamen. U duhu predratne zagrebake kole arhitekture koncipiran je i dizajn interijera. Hotel je jedno od najboljih ostvarenja hrvatske poslijeratne arhitekture, podjednako zbog dobre ukomponiranosti u izrazito osjetljiv pejsa, kao i reprezentativnog oblikovanja. Uz suvremene konstruktivne koriteni su i prirodni materijali u ime potovanja lokalnoga tradicijskog graditeljstva. Sredinom 1950-ih godina na podruju sela Mukinje planirana je izgradnja stambenih objekata za djelatnike Nacionalnog parka. U prvoj etapi izgraene su 4 stambene zgrade i 2 javne namjene (mjesni ured i restoran drutvene prehrane) po projektu Lavoslava Horvata. Stambene graevine identinoga su pravokutnog tlocrta i rasporeene u niz. U svakoj kui smjetena su etiri stana: dva u prizemlju i dva u potkrovlju. Rije je o prizemnicama s potkrovljem i podrumom, sagraenim od kamena, sa strmim dvostrenim krovom (Sl. 14.). Du cijeloga dvorinog proelja, na kojem su ulazi u stanove, izveden je natkriveni trijem na drvenim stupovima. Zgrada mjesnog ureda i restoran drutvene prehrane izduene su prizemnice pravokutnog tlocrta i karakteristinog vrlo strmog krovita, pokrivenoga sivim eternit ploama koje oponaaju tradicionalan oblik i boju pokrova indrom (Sl. 15. i 16.). Zabatni je
37 Strii, 1953: 3. U navedenom lanku objavljena je veina nagraenih radova koje zbog ogranienog prostora nije mogue prikazati. 38 Paladino, 2006: 175 39 *** 2005: 160 40 Vidakovi, 1974: 94

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Vrednovanje turistike izgradnje na podruju Plitvikih jezera M. IVANU 122-135 18[2010] 1[39]

PROSTOR

131

trokut zatvoren piljenom, okomito postavljenom daanom oplatom, a krovne kuice natkrivene su jednostrenim krovitem. Graene su pravilno slaganim kamenom klesancem. Koncepcijski se mogu povezati s arhitektonskim postulatima grupe Zemlja, koje je lan bio L. Horvat.38 Za potrebe umarske slube, 1954. godine izgraene su 3 lugarnice u Nacionalnom parku: u Prijeboju, Poljanku i orkovoj Uvali. Lugarnicu u orkovoj Uvali projektirao je Ivan Viti,39 a njezine tipoloke i morfoloke karakteristike upuuju da je projektirao i lugarnicu u Prijeboju (Sl. 17.). Lugarnica u Poljanku je sruena, no preostale dvije predstavljaju kvalitetnu arhitekturu javne namjene, u oblikovanju koje su koriteni i tradicionalni materijali, a veliku im vrijednost daje i nenametljiva uklopljenost u pejsa u kojem ipak dominiraju. Graevine djelomino imaju podrum, razvedenog su tlocrta, zakljuene strmim dvostrenim krovitem s lastavicama i pokrivenim indrom. Proelja su ritmizirana nizom prozorskih otvora, izmeu kojih se izmjenjuju kamene i drvene plohe. Sredinji trakt lugarnice u orkovoj Uvali rastvoren je loom poduprtom vitkim stupovima i okrenutom dolini (Sl. 18.). Kamene plohe izvedene su kamenom klesancem i zidane na tradicionalan nain. Drvene su plohe izraene horizontalno postavljenim tesanim gredama. Lugarnice su graene kombinacijom tradicionalnih i suvremenih materijala, naime uz kamen i drvo kao konstruktivni su materijali koriteni beton i opeka. Tadanja izgradnja odvijala se na obrnut nain: infrastruktura kao temelj svake izgradnje bila je do 1970-ih godina zanemarena. Za turistike objekte nisu osigurani dovoljni kapaciteti vode, struje, a i kanalizacija je bila improvizirana i nedostatna.40 Polemika oko
41 Mievi, 1959: 6

koncepcije razvoja izmeu Uprave Parka koja zagovara jaanje turizma i predstavnika zatite nastavlja se. Velik presedan bila je nova brza tranzitna cesta uz jezera, izgraena 1958./59. bez obzira na protivljenje Komisije za ureenje i izgradnju Nacionalnoga parka Plitvika jezera, u kojoj su djelovali eminentni strunjaci za prostorno planiranje. Nova cesta preuzela je regionalni i subregionalni promet, a Nacionalni park pretvorila u vano prometno vorite (Zagreb - Senj - Karlobag, Zagreb - Split, Zagreb - zapadna Bosna).41 Generalna ureajna osnova plana Nacionalnog parka Plitvika jezera iz 1960. godine, izraena u Urbanistikom institutu SRH, osporava nametnutu trasu ceste i stanovanje na Velikoj Poljani, a stambene i servisne funkcije Parka seli na prostor Mukinja i sela Jezerce. Taj dokument nije usvojen, ali je esto sluio kao putokaz u praktinom radu, s obzirom na to da sadri ozbiljne studije o zatiti prirode, stanovnitvu, infrastrukturi, pejsau, prostornom planiranju, turizmu, upravljanju Parkom, usklaivanju zatite i privrede, kao i druge teme korisne za razvoj Nacionalnoga parka.42 Generalni ureajni plan, usvojen 1970. godine, seli daljnju izgradnju turistikih, ugostiteljskih, servisnih sadraja i privrednih aktivnosti na ire podruje like regije pa time rastereuje sredinju zonu Nacionalnoga parka. Izgradnju novih turistikih kapaciteta u Parku ograniava i razmjeta na sjeverne dijelove, nizvodno od glavnih vodotokova.43 Poetkom 1960-ih na Velikoj Poljani izgraeni su potanski ured i hotel Bellevue. Potanski ured projektirao je 1961. Radovan Niki, a izgraen je 1966. godine.44 Rije je o vrijednoj graevini u duhu internacionalnog stila i 1950-ih godina, koja podsjea na neto ranije izvedeno Radniko sveuilite Moa Pijade u Zagrebu R. Nikia i N. Kuana (danas Otvoreno uilite),45 (Sl. 19.). Pota je smjetena duboko u umi, uza sporednu cestu koja od dananje glavne vodi do hotela. Izduena je pravokutnog tlocrta s ulaznim trijemom okomito postavljenim u odnosu na glavni korpus. Preko nekoliko stuba ulazi se

Sl. 13. M. Haberle: Velika Poljana, hotel Plitvice, 1952./1953. Fig. 13 M. Haberle: Velika Poljana, Plitvice Hotel, 1952/1953 Sl. 14. L. Horvat: Mukinje, stambeni objekti, 1950. Fig. 14 L. Horvat: Mukinje, residential buildings, 1950 Sl. 15. L. Horvat: Mukinje, zgrada mjesnog ureda, 1950. godine Fig. 15 L. Horvat: Mukinje, community council building, 1950

42 Vidakovi, 1974: 95 43 *** 1985: 49 44 DAG, sig. 03, 1966., br. 1809/1 45 Domljan, 1969: 21

132

PROSTOR

1[39] 18[2010] 122-135 M. IVANU Vrednovanje turistike izgradnje na podruju Plitvikih jezera

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Sl. 16. L. Horvat: Mukinje, restoran drutvene prehrane, 1950. Fig. 16 L. Horvat: Mukinje, canteen, 1950 Sl. 17. Prijeboj, lugarnica, 1951. Fig. 17 Prijeboj, foresters cottage, 1951 Sl. 18. I. Viti: orkova Uvala, gradnja lugarnice, 1951. Fig. 18 I. Viti: orkova Uvala (virgin forest), construction of foresters cottage, 1951

u pretprostor smjeten na trijemu. Trijem nose vitki stupovi i tvore geometrijsku igru kvadrata na pravokutniku koji u pogledu tvori trijem nadstrenicom i podestom. Element kvadrata javlja se i u oblikovanju prozorskih otvora pretprostora i potanskog ureda, dok je kat s uredskim prostorima rastvoren u punoj duini vrpcom okomito ralanjenih prozora. Pota je obojena svijetlim i bijelim tonovima, dok su kvadrati (stupovi i prozori) crni. Krov na dvije vode najvjerojatnije je rezultat prilagodbe lokalnim klimatskim uvjetima. Hoteli Bellevue i Jezero izvedeni su prema projektu Zdravka Bregovca. Oba su hotela uklopljena u prostor Velike Poljane i izgraena uz rub ume, razvedenih tlocrta i plitkih dvostrenih krovova. Hotel Bellevue, izgraen 1963. godine (Sl. 20.), ralanjen je prema namjeni na tri stambena paviljona vezana na sredinji servisni dio hotela s dnevnim boravkom i salonom. Konstruktivni sustav hotela je armiranobetonska ploa sa

zidovima izvedenim u opeci. Karakteristine je obrade proelja, zabatni zidovi obloeni su keramit ploicama crno-sive boje, dok su ostali zidovi obloeni uglavnom horizontalnom drvenom oplatom. Sva oprema hotela projektirana je specijalno za objekt.46 Hotel Jezero (Sl. 21.), izgraen 1970. godine, sastoji se od dva stambena krila orijentirana prema jezerima i povezana okomito postavljenim sredinjim volumenom hotela. Konstrukcija hotela je armiranobetonski skelet, a za dekoraciju proelja koritena je drvena oplata.47 U oba hotela Bregovac koristi drvo i za dekoraciju interijera; u hotelu Bellevue ostavlja vidljivu drvenu, tesarski obraenu konstrukciju dnevnog boravka i salona, dok u hotelu Jezero stupnjevito kasetira strop donjega salona. No, za oba hotela ipak se ne moe rei da su na arhitektonskoj, pejsanoj, oblikovnoj i umjetnikoj razini ranijih gradnji, iako je hotel Bellevue odlikovan nagradom Saveza arhitekata Jugoslavije za najbolje arhitektonsko ostvarenje 1963. godine.48

46 *** 1963: 2 47 Sekuli-Gvozdanovi, Kneevi, 1971: 14 48 Vidakovi, 1974: 98 49 lanak detaljnije obrauje najznaajnije objekte javne namjene, no cjelovit arhitektonski vodi po Plitvikim jezerima obuhvatio bi i sljedee objekte: Buffet Flora - I. Bhm Centar dr. Ivo Pevalek - Bregovac/Simi, 1963-65. Restoran Poljana - Bregovac, 1978. Restoran Lika kua - Pitea, 1971. Ambulanta - Marohni, 1959. Zgrada osnovne kole - Marohni, 1960. Restoran Borje - Bregovac, 1978. 50 Maroevi, 2006: 135

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Vrednovanje turistike izgradnje na podruju Plitvikih jezera M. IVANU 122-135 18[2010] 1[39]

PROSTOR

133

ZAKLJUAK CONCLUSION
Poslijeratnom izgradnjom Plitvikih jezera bavili su se najbolji arhitekti toga doba, bilo da su sudjelovali u strunim komisijama, bilo da su projektirali i izvodili razliite objekte. Linosti kao to su A. Freudenreich, S. Plani, M. Kauzlari, V. Antoli, Z. Strii, B. i K. Ostrogovi, L. Horvat, M. Haberle, R. Marasovi, Z. Marohni, I. Viti i R. Niki svjedoe da je rije o eliti hrvatske arhitektonske kulture, a da se ne spominju sudionici arhitektonskih natjeaja.49 Njihova djela temelje se na snanim i kvalitetnim temeljima predratne moderne, a odlikuju se skrupuloznim odnosom prema ambijentu.50 Veina navedenih graevina sauvana je i danas, ali njihove vrijednosti nisu iskoritene niti valorizirane. Iako su upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i zapravo ve imaju spomeniko znaenje, loe se odravaju, a i devastiraju. Tako je Vila Izvor opustoena nakon zavr-

etka Domovinskoga rata, a sauvan je tek manji dio inventara. Restoran Kozjak danas je izvan funkcije, zaputen je i prokinjava. Hotel Plitvice doivio je preinake sredinom 1990-ih, kada je interijer preuredio arh. Z. Krznari. Ipak, glavni korpus hotela nije naruen. Originalno ureenje - kameno poploenje, staklene stijene, drvene dekorativne pregrade i iva kamena stijena - djelomino je zadrano u baru i predvorju hotelskog restorana. Lugarnica u Prijeboju devastirana je u Domovinskom ratu i danas je u osobito loem stanju i izvan funkcije, dok je lugarnica u Poljanku sruena. Svjedoanstva najkvalitetnije epizode izgradnje na Plitvicama danas su zaputena, ne odravaju se, niti su dolino prezentirana. I njihova povijest i jedinstvenost zahtijevaju produbljeno istraivanje, odgovarajuu valorizaciju i integralnu obnovu. A zato ne i status arhitektonskog parka kao nove atrakcije Nacionalnoga parka Plitvika jezera?

Sl. 19. R. Niki: Velika Poljana, potanski ured, 1961. Fig. 19 R. Niki: Velika Poljana, post office, 1961 SL. 20. Z. BREGOVAC: VELIKA POLJANA, HOTEL BELLEVUE, 1963. Fig. 20 Z. Bregovac: Velika Poljana, Bellevue Hotel, 1963 SL. 21. Z. BREGOVAC: VELIKA POLJANA, HOTEL JEZERO, 1970. Fig. 21 Z. Bregovac: Velika Poljana, Jezero Hotel, 1970

134

PROSTOR

1[39] 18[2010] 122-135 M. IVANU Vrednovanje turistike izgradnje na podruju Plitvikih jezera

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Literatura Bibliography

Izvori Sources

1. Bahovec, F. (1942.), Arhitektonski natjeaj za hotel na Plitvicama; u Tehniki vjesnik, godite 59, broj 1-3: 1-12, Zagreb 2. Domljan, . ( 1969.), Poslijeratna arhitektura u Hrvatskoj; u ivot umjetnosti 10: 3-45, Zagreb 3. Haberle, M. (1952.), Hotelski paviljon na Plitvikim jezerima; u Arhitektura 6, str. 22-24, Zagreb 4. Frani, D. (1910.), Plitvika Jezera i njihova okolica, Tisak kraljevske zemaljske tiskare, Zagreb 5. Maroevi, I. (2006.), Kako uvati arhitekturu 50-ih u Zagrebu; u Prostor, 14 1(31): 133-136, Zagreb 6. Mievi, R. (1959.), Konano Plitvice; u IP 87: 6, Zagreb 7. Ostrogovi, K. (1953.), Hotelski paviljon na Plitvikim jezerima; u Arhitektura 2: 21-23, Zagreb 8. Paladino, Z. (2006.), Arhitekt Lavoslav Horvat i Udruenje umjetnika Zemlja; u Prostor, 14 2(32), 175: 167-177, Zagreb 9. Sekuli-Gvozdanovi, S., Kneevi, G. (1971.), Tri realizacije arhitekta Bregovca; u IP 219: 10-15, Zagreb 10. Strii, Z. (1950.), Nacionalni park Plitvika jezera, problem uvanja prirode; u Urbanizam i arhitektura, IV. br. 7-8, 6-7: 3-24, Zagreb 11. Strii, Z. (1953.), Plitvika jezera i natjeaj za projekt hotela; u Arhitektura 5-6: 3-7, Zagreb 12. Vidakovi, P. (1974.), Dosadanji privredni razvoj i budue vrednovanje plitvikog podruja; u Plitvika jezera - ovjek i priroda, Nacionalni park Plitvika jezera: 85-126, Plitvika jezera 13. *** (1963.) Hotel Bellevue, Plitvika jezera, u IP 128: 1-2, Zagreb 14. *** (1985.) Prostorni plan: Nacionalni park Plitvika jezera, Urbanistiki institut SR Hrvatske, Zagreb 15. *** (2005.) Ivan Viti, Arhitektura 1(217), 160, Zagreb

Arhivski izvori Archive sources 1. ANPPJ - Arhiv Nacionalnog parka Plitvika jezera Drutvo za uredjenje i poljepanje Plitvikih Jezera i okolice Drutvo za unapredjenje Plitvikih Jezera u Kraljevini Jugoslaviji Ostavtina Ivana Laya DAG - Dravni arhiv u Gospiu, sig. 03. 1966. br. 1809/1 HDA - Hrvatski dravni arhiv u Zagrebu, fond 219, kutija 125, Ministarstvo prometa i javnih radova MK UZKB, freudenreich - Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu kulturne batine, Ostavtina A. Freudenreicha Ante Premui, Regulatorna osnova Plitvikih Jezera - Obrazloenje, 1928. Vlatko Vidmar, Regulatorna osnova Plitvikih Jezera - Obrazloenje, 1928.

2. 3.

4.

5. 6.

Izvori ilustracija Illustration sources Sl. 1. M. Matijaevi, na osnovi satelitske snimke (http://maps.google.com/maps (15.04.2010.)) i karte zone NP Plitvika jezera u *** 1985. Prostorni plan

Sl. 2., 3., 4., 5., 6., 9., 10. i 17. Arhiv Nacionalnoga parka Plitvika jezera Sl 11. i 16. Foto: D. Krizmani Sl. 13., 14., 18. do 21. Foto: M. Ivanu

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Vrednovanje turistike izgradnje na podruju Plitvikih jezera M. IVANU 122-135 18[2010] 1[39]

PROSTOR

135

Saetak Summary

Evaluation of Tourist Facilities in the Plitvice Lakes Area

The Plitvice Lakes National Park is situated in the centre of Croatia, 140 km south of Zagreb. It is the oldest and biggest national park in Croatia which was inscribed on the UNESCO World Heritage list in 1979. The basic value of the Plitvice Lakes is a series of 16 lakes separated with travertine barriers and cascading waterfalls whose origins were mentioned in popular oral mythology. The Plitvice Lakes has so far been considered only as a natural phenomenon rich in geomorphologic features and habitats of flora and fauna. However, exceptional value has not only been preserved in the natural but also in the cultural heritage of the area, both tangible and intangible, which has not been presented enough. Therefore, the paper gives an overview of the buildings and spatial planning in the Plitvice Lakes as well as evaluation of the architectural heritage which has survived in the park to this day. The prism of proto-industrial production through which the Plitvice Lakes were viewed in the second half of the 19th century resulted in construction of water powered corn mills and sawmills on the cascades and travertine barriers. The use and promotion of the Plitvice Lakes as a tourist destination began in the end of the 19th century through active engagement of the Society for the Protection and Embellishment of the Plitvice Lakes whose members saw the park as a distinctive tourist destination. The first accommodation facility called Tourist House was built in Velika Poljana as early as 1862. It marked the location which subsequently featured built hotels and villas and which has survived to this day in spite of heavy criticism and numerous polemics in the mid-20th century. Initiated by the Society and designed by architect J. Dryak the first hotel was built in the immediate proximity of the Tourist House in 1896 and in 1992 its adaptation was entrusted to architect V. Bastl. The first half of the 20th century saw uncontrolled construction and the first initiatives for the creation of a master plan. The first designs of the master plan were made in 1928 by the forest engineer Ante Premui and architect Vlatko Vidmar who submitted it to the Society. Both designs show a dualist approach to the space of Plitvice Lakes in that they combine the initiative of aggressive urbanization and concern for the protection of environmental values. Tourism in the Plitvice Lakes was considerably developed before the Second World War. The analysis of the Velika Poljana site plan prior to the 1939 fire in the Plitvice Hotel shows scattered buildings mostly situated in the vicinity of the forest and roads, on the north-eastern edge of Velika Poljana. Immediately following the fire in the Plitvice Hotel, the Society launched an initiative to bring down the hotel and hold an architectural design competition for a new hotel that was to be built on the same site. The competition launched in 1941 called for designs which could meet the requirement of the new buildings adaptation to the landscape and building materials already existing in the Plitvice area. However, due to dangers posed by the war the competition was never completed and the Plitvice Lakes park, residential areas, infrastructural and industrial facilities were wholly destroyed in the war. Professional proposals to clean and recover the area which was recognized by the new post-war government created opportunities for providing the Plitvice Lakes with planned and organized protection and development. However, concurrent attempts on the part of the catering services industry to set their conditions that would ensure a tourism boost were contrary to the planned development of the park and preservation measures were additionally limited by profit oriented tendencies. Aiming to establish order, Zdenko Strii created a Physical Plan of the Plitvice Lakes with which he considerably contributed to the urban and landscape planning of the post-war period. Meanwhile, three residential pavilions and one restaurant were built in Poljana. The Kozjak restaurant was constructed in 1949 according to Striis design. The residential pavilions were built in small forest clearings without a need for cutting down a single tree. They were designed in 1951 by M. Haberle, B. and K. Ostrogovi and Z. Strii. The complex of Villa Izvor, planned as a representative residential building for the government and President Tito was erected in the period form 1949 to 1953 according to the design by R. Marasovi and Z. Marohni. Although the construction of the hotel in Velika Poljana was considered unnecessary by the Committee for the Physical Planning and Construction of the Plitvice Lakes as well as according to Striis Physical Plan of the Plitvice Lakes, the competition was nevertheless held in 1952/1953 prompted by the pressure exerted by the National Park administration and commercial catering industry. Finally, it was decided to build the hotel according to the design by the architect Haberle who created one of the best accomplishments of post-war Croatian architecture regarding both its suitable integration into the very sensitive environment and representative formal architectural features. In the mid1950s four residential and two public buildings designed by the architect L. Horvat were built in the village of Mukinje, and in 1954 three foresters cottages constructed in Prijeboj, Poljanak and orkova Uvala, the last of which was designed by I. Viti. In the mid-1960s a post office designed by R. Niki was built in Velika Poljana. It is a very significant structure which possesses certain features of the International style. The post-war building projects in the Plitvice Lakes included the best architect of the period, whether as members of professional boards or as designers of various buildings. This fact can be attested by personalities such as A. Freudenreich, S. Plani, M. Kauzlari, V. Antoli, Z. Strii, B. and K. Ostrogovi, L. Horvat, M. Haberle, R. Marasovi, Z. Marohni, I. Viti and R. Niki who formed the Croatian architectural elite. Their works were based on the sound basis of the pre-war modernism and were characterized by their conscientious relationship with environment. Most of the mentioned buildings have survived to this day, yet their values have neither been used nor evaluated. The witnesses of the most accomplished construction period in the Plitvice Lakes are today abandoned, uncared for and improperly presented. Both their history and unique characteristics require thorough research, appropriate evaluation and integral restoration, and possibly the status of architectural and landscape complex as a new attraction of the Plitvice Lakes National Park. MARTINA IVANU

Biografija Biography
MARTINA IVANU, mr.pov.umj., radi kao via struna savjetnica - konzervatorica i zamjenica proelnika Konzervatorskog odjela u Gospiu na poslovima iz oblasti zatite kulturne batine. Diplomirala je 2001. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Odsjeku za povijest umjetnosti. U Italiji, na Sveuilitu u Torinu, magistrirala je 2007. godine na strunom studiju Kulturni projekti za razvoj. Na Odsjeku za povijest umjetnosti Sveuilita u Zagrebu upisana je na doktorski studij. Sudjelovala je na nekoliko meunarodnih strunih radionica i znanstvenih skupova. MARTINA IVANU, MA Art History, works as senior professional adviser - conservator and deputy head of the Gospi Conservation Department (Directorate for Cultural Heritage Protection). In 2001 she graduated in art history from the Faculty of Humanities and Social Sciences in Zagreb and received her MA degree in the specialist graduate studies Cultural Projects and Development at Turin University, Italy. She is currently a doctoral student at the Art History Department, Zagreb University. She has participated in several international professional workshops and scientific conferences.