Osnovna graa raunala

S.utalo i D.Grundler, 2009.

Sklopovlje raunala
Raunalo je sastavljeno od niza dijelova koji se razlikuju s obzirom na svojstva i funkcije. Zajedniki im je naziv sklopovlje (engl. hardware).

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

Sklopovlje raunala
Sklopovlje raunala - svi elektrini, elektroniki i mehaniki dijelovi od kojih je graeno raunalo i pojedini njegovi prikljuci.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

Programska podrka
Raunalno sklopovlje e biti korisno samo ako njime upravljaju raunalni programi. Skup svih programa koji se mogu izvravati na raunalu naziva se programskom podrkom (engl. software).

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

Programska podrka
Programsku se podrku moe podijeliti na: operacijske sustave, namjenske programe (aplikacije).

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

Digitalni raunalni sustav

RAUNALO: sklopovlje (engl. hardware) programi (engl. software)

OVJEK: konstruktor programer korisnik

ULAZNO-IZLAZNI UREAJI omoguuju meusobnu komunikaciju

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

Temeljna graa raunala

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

Sredinja jedinica za obradu

Zadatak sredinje jedinice za obradu je: obrada podataka, upravljanje protokom podataka izmeu pojedinih dijelova sustava, usklaivanje i nadzor rada cijelog sustava.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

Sredinja jedinica za obradu

Sredinja jedinica za obradu (engl. CPU) sastavljena je od dva osnovna dijela: aritmetiko logike jedinice, upravljake jedinice.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

Procesor
Procesori odjednom mogu obraditi vie bitova. to vie bitova procesor odjednom moe obraditi to e vie podataka moi obraditi u jedinici vremena. Veina suvremenih procesora obrauje odjednom 32 ili 64 bita.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

10

Takt procesora
Procesor podatke obrauje u koracima. Najvei broj koraka koje procesor moe obaviti u sekundi naziva se takt (engl. clock). Takt uvelike odreuje brzinu rada procesora, suvremeni procesori rade s taktom od nekoliko GHz.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

11

Chipset
Za povezivanje procesora s ostatkom raunala rabi se skup od nekoliko pomonih integriranih krugova poznat pod nazivom engl. chipset.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

12

Chipset
Svi podaci prolaze kroz chipset jer svi ostali dijelovi raunala komuniciraju s procesorom posredstvom chipseta.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

13

Memorija
Memorija slui za pohranu podataka i programa te ih po potrebi stavlja na raspolaganje ostalim dijelovima sustava.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

14

Memorija
S obzirom na mogunost uvanja podataka nakon nestanka napajanja, memorije moemo podijeliti u dvije skupine: privremene memorije trajne memorije.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

15

Radna memorija
Radna memorija (engl. random access memory, RAM) je privremena memorija koja podatke uva samo dok je raunalo ukljueno na napajanje. S iskljuenjem raunala njen se sadraj brie.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

16

Radna memorija
U ovu se memoriju podaci mogu upisivati, brisati i iz nje itati onoliko puta koliko elimo. Redovito je ugraena u raunalo.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

17

Radna memorija
Radnu memoriju sredinja jedinica za obradbu rabi za neposrednu pohranu i dobavu podataka. Za vrijeme rada programi koji se izvravaju i podatci koji se trenutano obrauju nalaze se u radnoj memoriji.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

18

Brza priruna memorija

Izmeu radne memorije i procesora postoji nerazmjer u brzini zbog ega je ograniena ukupna brzina razmjene. Zbog toga se u raunalo ugrauje brza priruna memorija (engl. cache). Dobava podataka iz brze prirune memorije u procesor je mnogo bra nego dobava iz RAM memorije.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

19

Brza priruna memorija

Brza priruna memorija relativno je malog kapaciteta (od 1 KB do 1 MB). Radna memorija raunala graena je od komponenti DRAM-a, a brza priruna memorija od brih i skupljih komponenti SRAM-a.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

20

Brza priruna memorija, L1

Brza priruna memorija moe biti smjetena na istu ploicu poluvodia s mikroprocesorom. Tada se naziva primarna brza priruna memorija ili L1 (engl. primary cache, Level 1 cache ) i kapaciteta je od 1 do 128 KB.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

21

Brza priruna memorija

Zasebno izvedena brza priruna memorija koja se nalazi izvan procesora naziva se sekundarna brza priruna memorija ili L2 (engl. second level cache , Level 2 cache ) i kapaciteta je od 128 KB do 1 MB.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

22

Brza priruna memorija

L2 memorija je mnogo bra, skuplja i manjeg kapaciteta od radne memorije. Istodobno, jeftinija je i sporija od L1 memorije pa je na neki nain kompromis izmeu cijene i brzine pristupa.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

23

Trajne memorije, ROM

ROM (engl. read only memory) je memorija u koju se podatci mogu upisati samo jedanput. Nakon upisa, te se podatke ne moe mijenjati, brisati ili upisivati nove. Podatke u ROM upisuje proizvoa raunala. To su npr. programi koji se pokreu pri ukljuenju raunala, manji dijelovi operacijskog sustava itd.
(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.
24

Trajne memorije, FEPROM

Flash EPROM (engl. flash
erasable programmable ROM,
FEPROM) se ponaa poput

RAM memorije uz bitnu razliku da zadrava svoj sadraj i nakon prekida napajanja.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

25

Trajne memorije, FEPROM

Svojstva flash EPROMa omoguila su promjenu dijelova operacijskog sustava smjetenih u flash EPROM i nakon to se raunalo nalazi kod korisnika.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

26

Matina ploa

Veina je osnovnih dijelova raunala ugraena u kuite, a objedinjuje ih matina ploa.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

27

Matina ploa
Matina ploa (engl. motherboard) je tiskana ploa zaduena za povezivanje dijelova raunala u jednu cjelinu.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

28

Povezivanje dijelova raunala

Dijelove je raunala potrebno meusobno povezati elektrinim vodiima kako bi podaci mogli putovati od jednog dijela raunala do drugog. S obzirom na mnogo sastavnih dijelova, vrlo je vaan nain njihova povezivanja.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

29

Sabirnice
Dijelovi raunala se povezuju s pomou posebnih skupina vodia koji se nazivaju sabirnicama. Sabirnice (engl. bus) se izvode kao tiskani vodii na povrini matine ploe.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

30

Sabirnice
Sabirnice se dijele na:

unutarnje sabirnice
vanjske sabirnice.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

31

Unutarnje sabirnice
Unutarnje sabirnice slue za povezivanje dijelova raunala smjetenih unutar kuita i razmjenu podataka izmeu njih. One istodobno slue i za prikljuak komponenti koje se ugrauju na matinu plou.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

32

Prikljunice
Da bi se dijelovi sustava mogli prikljuiti na sabirnice matine ploe, na sabirnicama su izvedene prikljunice (utori, konektori).

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

33

Prikljunice
Razlikuju se prikljunice u koje se prikljuuju poluvodike komponente poput procesora i radne memorije

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

34

Prikljunice

i prikljunice u koje je mogue prikljuiti dodatne sklopove (kartice, tiskane ploice) i na taj nain lako proiriti sposobnosti raunala.
(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.
35

Unutarnje sabirnice
Kako bi se izbjegla nesukladnost prikljuaka i sabirnica dogovorene su norme sabirnica. Rasprostranjene su npr.: PCI sabirnica, PCI Express sabirnica.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

36

PCI Express sabirnica

PCI Express je sabirnica koja sve vie zamjenjuje PCI sabirnice.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

37

PCI Express sabirnica

Prednost PCI Express sabirnice je serijska arhitektura koja omoguava poveanje osnovne brzine prijenosa podataka (250 MBps) proirenjem prikljunica.

(c) S.utalo D.Grundler,2009. 2009. (c) S. utalo i iD.Grundler,

38 38

PCI Express sabirnica

Razvijene su x2, x4, x8, x16, x32 inaice osnovne prikljunice.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

39

Komunikacija dijelova sklopovlja

Matina ploa omoguava komunikaciju s dijelovima sklopovlja koji su smjeteni izvan kuita raunala.

Komunikaciju s tim dijelovima sklopovlja pruaju vanjske sabirnice i ulazno-izlazni sklopovi.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

40

Vanjske sabirnice
Vanjske sabirnice namijenjene su prikljuivanju dijelova sklopovlja smjetenih izvan kuita raunala. Prikljunice vanjske sabirnice su uvijek izvedene tako da je na njih mogue prikljuiti ureaje bez otvaranja kuita raunala.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

41

Vanjske sabirnice
Na jednu se vanjsku sabirnicu moe ugraditi vie prikljunica. Glavna je karakteristika vanjskih sabirnica da se vie ureaja moe sluiti istom sabirnicom. U irokoj su uporabi sabirnice: USB i FireWire.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

42

USB

USB (engl. universal serial bus) je najrasprostranjenija vanjska sabirnica.

Razlikuju se prikljunice i prikljuci za raunalo i za vanjski ureaj.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.
43

USB
USB sabirnica je namijenjena za spajanje vanjskih ureaja kao to su skener, pisa, digitalni fotoaparat, itd.

Norma USB 3.0 omoguava brzinu do 4,80 Gbps.

USB logotip

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

44

USB
UZ brzinu, prednost USB-a je i napajanje ureaja iz raunala te mogunost spajanja vanjskih ureaja dok raunalo radi.

Ako na USB sabirnicu elimo spojiti vie vanjskih ureaja, potreban je USB koncentrator (hub).
(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.
45

USB koncentrator

Na USB sabirnicu je kombinacijom USB koncentratora mogue spojiti do 127 vanjskih ureaja.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

46

Ulazno-izlazni sklopovi
Ulazno-izlazni sklopovi omoguavaju komunikaciju s ureajima smjetenim izvan kuita raunala. Oni povezuju raunalo s okolinom te prenose podataka izmeu raunala i okoline.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

47

Ulaznoizlazni sklopovi
Za razliku od vanjskih sabirnica, ulazno-izlazni sklopovi omoguuju istodobni prikljuak samo jednog vanjskog ureaja na isti skup vodia. Najee koriteni ulazno-izlazni sklopovi su: serijski, paralelni, PS/2 (za mia i tipkovnicu).

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

48

Serijski i paralelni U/I sklopovi

Paralelni sklop (engl. LPT port, printer port, paralel port), izveden s 25-prikljuaka.

PS/2 vrata (engl. PS/2 port) slue za spajanje tipkovnice i mia.

Serijski sklop (engl. COM port, serial port), izveden s 9-prikljuaka.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.
49

Dodatni sklopovi
Dodatni sklopovi proiruju mogunosti raunala. Njima se raunalu mogu dodati ili popraviti, primjerice, grafike, zvukovne ili komunikacijske znaajke.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

50

Prikljuak
Dodatni sklop (kartica ili adapter) zavrava prikljukom koji je mogue utaknuti u odgovarajuu prikljunicu na matinoj ploi raunala.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

51

Dodatni sklopovi (kartice)

Dodatni sklopovi imaju prikljunice na stranjoj strani raunala za prikljuak vanjskih ureaja.
prikljuak na mrenu karticu igraa palica

mikrofon prikljuak na grafiku karticu

zvunici

slualice
52

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

Hlaenje
Svaki se elektroniki ureaj pri radu zagrijava. Pretjerano zagrijavanje je tetno i skrauje radni vijek elektronikih komponenata. Na sklopove koji stvaraju mnogo topline stavljaju se hladnjaci

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

53

Hladnjaci
Hladnjaci su metalni dijelovi (obino od aluminija koji dobro vodi toplinu) preko ije se povrine toplina isijava u okolinu.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

54

Ventilatori
Raunala se rashlauju i ispuhivanjem toplog zraka i upuhivanjem hladnijeg zraka pomou ventilatora.

U raunalu se obino nalazi nekoliko ventilatora.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

55

Ventilatori
Ventilator se npr. ugrauje neposredno na hladnjak procesora. Suvremeni procesori se u radu toliko zagriju da bi bez hladnjaka i ventilatora prestali raditi za nekoliko minuta.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

56

Hlaenje tekuinom
Kod nekih se raunala procesor hladi tekuinom to je bolje, ali je i skuplje te zahtjeva ugradnju dodatnog ureaja za hlaenje.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

57