Specifinosti Jadranskog mora 1. Dubine Najplie je more u Istri. Ondje dubina mora nikada ne prelazi 50 metara.

Od Pule se morsko dno blago sputa te ini dugu i usku dolinu koja se od irja prua prema Italiji i zove se Jabuka kotlina. Najvea dubina u njoj je oko 240 metara. Od Jabuke se kotline morsko dno podie do Palagrukog grebena gdje je najvea dubina 130 metara. Prema jugu dno se strmo sputa prema Junojadranskoj dolini, u kojoj je najdublje izmjereno dno oko 1,300 metara. 2. Morsko dno Pojava podzemnoga reljefa posljedica je tektonskih pomicanja, abrazije i erozije koje su se dogodile prije nekoliko miliona godina u doba kada su odreeni dijelovi morskog dna jo bili kopno ili obalno podruje. Neravna podruja morskoga dna stalno se smanjuju uslijed sedimentacije organskih otpadaka zemlje. Taj je process spor, no stalan. 3. Morske struje Morske su struje pod uticajem vjetrova, razlika u pritisku, temperaturi i slanosti mora. S obzirom na smjer, mogu biti vodoravne i okomite. Postoje i one s morskog dna koje se javljaju kao posljedica kretanja morske vode s toplijih podruja u hladnija. Tokom toga kretanja povrinski sloj vode se hladi i sputa se prema morskome dnu. Jadranske se morske struje tee primjeuju. Brzina struja mijenja se u odreenim podrujima, no to zavisi i o vremenskim razdobljima. Prosjena brzina morske struje je oko 0,5 vorova, no one mogu dosei brzinu i od 4 vora. 4. Morske mijene Plima i oseka Jadranskoga mora imaju relativno male amplitude. U junome dijelu ta razlika rijetko prelazi 40-ak centimetara, dok je u sjevernome dijelu ona nesto vea, tako da u Istri i Transkom zaljevu iznosi 1 metar. U nekim uskim kanalima i zaljevima, plima moe poprilino narasti tijekom jake bure. Taj fenomen karakteristian je za velike i duboke zaljeve junoga Jadrana. Morske su mjene mijeanoga tipa, to znai da imaju poludnevni ritam tijekom punog mjeseca i mlaaka, a dnevni ritam tijekom prve i zadnje etvrti. Njihove su amplitude veoma nepravilne. 5. Temperatura mora Jadransko more ima vrlo izraenu godinju promjenu povrinske temperature mora. Prosjena godinja temperatura je 11C. More je najhladnije tijekom zime, a povrinska temperatura mora je oko 7C; Ona rijetko moze pasti i nie. U proljee more postaje sve toplije, pa povrinska temperatura raste do 18C. Ljeti temperature mora doseu visoke iznose, ak 22-25C, a na junom Jadranu i u Istri i do 27C. Na Jadranu se termokline, tj. dijelovi vodenog stupa koje odlikuje ista temperatura, veoma dobro mogu razlikovati.

Termokline su najoitije tijekom ljeta. Zimi poinju izotermalni procesi, tj. izjednaavanje temperature u vodenom zidu Ljeti prvu termoklinu zapaamo na dubini od 3-5 m, iduu na oko 12 m, a sljedeu na 18 m, dok su na dubini vioj od 30 metara temperature uglavnom konstantne tijekom cijele godine. 6. Slanost mora Ukupna koliina soli dobivene iz kilograma morske vode naziva se slanost mora i obino se izraava u gramima ili promilima. Slanost Jadranskoga mora je u prosjeku 38,30 promila, tj. 38.30 grama soli dobije se i 1 kg vode. U sjevernom je dijelu slanost neto nia nego na srednjem i junom Jadranu zbog utjecaja rijeke Pad. 7. Klima Mediteranska klima s vruim i suvim ljetima, te blagim i vlanim zimama. Prosjena temperatura u primorju zimi 5 do 10 stepeni C, a ljeti 26 do 30 stepeniC. Temperatura mora izmeu 12 stepeni C februaru i 25 stepeni C u avgustu. 8. Talasi na Jadranu Talasi se javljaju uglavnom kao posljedica vjetra. to je vei domet, tj. povrina po kojoj vjetar duva to e vei talasi nastati. Njihova jaina zavisi od oblika obale i njezinoj izloenosti. Na taj se nain dobiva mijeanje povrinskog sloja vode s onim iz dubine te interakcija izmeu atmosfere i mora. Razlikujemo brijeg i dolinu vala. Duina talasa je udaljenost izmeu dvije doline talasa. Visine jadranskih talasa uglavnom se kreu izmeu 0,5 i 1,5 m, a vrlo rijetko prelaze 5 metara. Vjetrovi Osnovni vjetrovi na Jadranskom moru su bura, maestral i jugo.