PEDAGOKA DIJAGNOSTIKA U KOLI

PEDAGOKA DIJAGNOSTIKA

U KOLI
Studenti: Bojana Babi Branka Tovilovi

Pedagoka dijagnostika obuhvata niz nauno-strunih postupaka koji imaju za cilj realno, objektivno i pouzdano utvrivanje stanja, problema i mogunosti odgovarajuih pojava, inilaca, okolnosti i subjekata vaspitno-obrazovnog rada i ivota u koli.

Rezultati pedagoke dijagnostike predstavljaju znaajnu polaznu osnovu za osmiljavanje vaspitno-obrazovnog rada u koli Pouzdana pedagoka dijagnostika omoguuje cjelishodniji izbor pedagokih odluka, planova, mjera i postupaka optimalizacije vasp.-obraz. Procesa, otklanjanja slabosti, problema i nedostataka i unapreivanje vasp.-obraz. rada Mora se oslanjati i na rezultate prouavanja i dijagnostikovanja koja imaju psiholoki i socioloki karakter (multidisciplinarni karakter)

Pedagozi ( nauni radnici, struni saradnici), nauno-struni timovi pedagoga, nauno-struni timovi multidisciplinarnog karaktera (pedagozi, sociolozi, psiholozi, defektolozi), ali i nastavnici koji rade u kolama

Naelna nauno-struna orijentacija pedagokih dijagnostikovanja izraena je u principima: timskog rada strunjaka (pedagoga, psihologa, sociologa i dr.), Naelna nauno -struna orijentacija pedagokog dijagnostikovanja cjelovitog pristupa linosti, sredini; doslednog pridravanja nauno-strunih i etikih kriterijuma u procesu dijagnistikovanja i korienja dijagnostikih rezultata

U koli se mogu dijagnostikovati razliiti aspekti, elementi ili podruja rada i razvoja: uenika, uenikih grupa i zajednica, nastavnika, klime i uslovi rada u koli, kolski program, ... Da bi se planiralo i programiralo neophodno je da se pouzdano realno i sveobuhvatno procjeni i utvrdi postojee stanje, problemi, uslovi i mogunosti Dijagnostikovanje uenika obuhvata: intelektualne sposobnosti; psihomotorne sposobnosti; kognitivni stilovi; crte linosti, interesovanja, psiho-socijalne potrebe; stavovi, vrijednosne orijentacije; kreativnost; drutveno-moralne vrijednosti; motivisanost, nivo aspiracija; osposobljenost za samostalni rad i uenje; emotivne reakcije; odnosi sa vrnjacima, roditeljima i nastavnicima, zdravstveni status; ...

Dijagnostikovanje uenikih grupa obuhvata utvrivanje: psihosocijalne klime u odjeljenju; odnosa izmeu pojedinih uenikih grupa unutar kole, kohezivnost; stavove; predrasude; solidarnost; efikasnost; nain razrjeavanja konflikta; nivo osposobljenosti za samostalan rad i odluivanje ...
Dijagnostikovanje nastavnika obuhvata strunu pedagoku osoposobljenost; motivisanost; stavove prema uenicima; stil vaspitnog rada; vrijednosne orijentacije; nivo aspiracije; pedagoko-metodoloku kulturu; kreativnost; stvaralatvo; komunikativnost; spremnost za struno-pedagoko usavravanje i prihvatanje promjena; zdravstveni status; porodine prilike

Dijagnostikovanje roditelja: socio-ekonomski status; kulturno-obrazovni status; vrijednosne orijentacije; stavove prema koli,obrazovanju, nastavnicima i djeci; spremnost za saradnju sa nastavnicima i kolom; predrasude; vaspitne stilove; pedagoku obrazovanost;... Dijagnostikovanje pojedinih podruja rada, uslova i ambijenta u koli : nastavu, slobodne uenike aktivnosti, posebne programe vasp.-pbraz. Rada; savjetodavni-pedagoki rad; organizaciju rada; zdravstvenu zatitu; radni prostor; opremljenost; kvalitet pedagokog rada; ...

U savremenoj pedagokoj dijagnostici najee se koriste sl. Metode i tehnike: posmatranje ( sistemsko, prigodno), testovi (znanja, sposobnosti, brzine, kreativnosti...), upitnic-inventari (linosti, stvova, vrijednosti, interesovanja), skale procjene, anketiranje, intervjuisanje, ...

Informacije o individualnom razvoju, crtama linosti i napredovanju uenika koje imaju nastavnici mogu posluiti u dijagnostike svrhe. Ove informacije nastavnici mogu utvrditi: - posmatranjem uenika u razliitim situacijama i aktivnostima:na asu u toku nastave, u slobodnim aktivnostima, igri, zajednikim drutvenim,rekreativniozabavnim i drugim aktivnostima u koli i van nje (izleti, posjete, ekskurzije,...) - analizom uenikih samostalinih radiva - razgovorom sa roditeljima, odnosno lanovima porodice uenika,njegovim vrnjacima, dr. nastavnicima i osobama - promjenom psiholokih i pedagokih instrumenata i tehnika dijagnostikovanja - razgovorom sa uenikom, grupom uenika ili svim uenicima odjeljenja

Greke dijagnostikovanja: a) nedovoljna pouzdanost metoda, tehnika i instrumenata dijagnostikovanja b)nedosledno uvaavanje principa i procedura dijagnostikovanja c) subjektivne pogreke dijagnostiara d) okolnosti u kojima se obavlja ispitivanje, mjerenje, ocjenjivanje i procjenjivanje

Mnogi dijagnostiki podaci i rezultati treba da predstavljaju profesionalnu tajnu i da se njima mora raspolagati u skladu sa etiko-profesionalnim normama
Rezultati pedagokog dijagnostikovanja moraju se koristiti iskljuivo u naunostrune svrhe i u cilju unapreivanja i humanizovanja vaspitno-obrazovnog rada u koli

HVALA NA PANJI