LEKCIJA 4

Definiranje izlazne forme

Konaan rezultat izrade
Tiskana karta na papiru Statina karta na zaslonu Panoi Table ...

Analogna kartografija
Sinonimi: Tradicionalna Klasina kartografija Promjene s razvojem tehnologije Nestaje nakon 1990

Analogna kartografija
Povjesni pregled izrade karata:
Primitivni kartografski prikazi karte od prirunih

materijala (crtane, sastavljane, rezbarene, strugane) Antika i srednjovjekovna kartografija karte nacrtane na odreenom nosiocu (papirus, pergament, papir) Precrtavanje karata manuskriptne karte (jedan do nekoliko primjeraka) Tiskanje karata XV st. Pronalazak tiskarskog stroja

Analogna kartografija
Zahtjeva: Umnoavanje u vie primjeraka Grafiki kvalitet Upotrebu vie boja, prekrivanje, maskiranje Poloajnu tonost Dopunjavanje i ispravljanje Kartografija je utjecala na razvoj tehnologije.
Podjela nosioca crtea na sadraj (matrica, klie) i

proizvod koji je namijenjen korisniku (papir)

Analogna kartografija
Zahtjevi nosioca crtea
Dimenzionalna postojanost Sposobnost primanja informacionog sloja Dosljednost primljenog sloja

Analogna kartografija
Nosioci crtea mogu biti:
Drvo (drvorez) Bakrene ploe (bakrorez): graviranje, dubljenje Kamene ploe (litografija) Cinane i aluminiske ploe Staklene ploe

Plastine folije

Neposredni nosioci slike

Papir: Tanki do 140 g/m2 Karton 160-300 g/m2 Lepenka od 300 g/m2 pa vie Smjesa (drvena, celulozna, krpe, sintetika)
Plastine folije (hidratizacija, polikondenzacija,

polimerizacija)

Posredni nosioci slike

Slojevi za graviranje
Plastini listovi za izrezivanje Slojevi za ljutenje

Postupci izrade karte

Graviranje Izvodi se rukom pomou gravurnih igala Dralom s gravurnom iglom Tronocem s gravurnom iglom Prsten s povealom.
Gravurne igle mogu biti: eline, koje se vie i bre troe ali su jeftinije Safirne, koje su vrste ali skupe

Postupci izrade karte

Izrezivanje maski: Rukom pomou noia Dralom s posebnim noiima
Montaa Smjetanje gotovih crtea koji su s donje strane ljepljivi Letraset najpoznatiji proizvoa naljepnica Striping metoda nanoenje voskom

Postupci izrade karte

Meusobno uklapanje pojedinih dijelova (iste) karte: Ureaji za rupianje u obliku mehanikih builica nosioca crtea Metalni epii ili paseze Paseri za optiko uklapanje najee u obliku kriia.

Ljutenje (pil-tic) izrada maski dvostrukih linija Crtanje tuem Crtanje grafitom sjenke Airbrush Akvarel

Postupci izrade karte

Fotomehaniki postupci
Slika

Klasini fotografski postupci (srebreni helogenid) Drugi kopirni postupci (diazo kopija ozalid, bikromatrska kopija)

Kopija

Fotomehaniki postupci
Smanjenje crtea
Preslikavanje 1:1 Poveanje crtea Promjena irine linija crtea Uklanjanje kartografske deformacije prijelaz iz

projekcije u projekciju Odvajanje boja Izrada naziva i znakova na karti Ukopiravanje rastera.

Postupci izrade karte

Fotomehaniki postupci oprema:
Reprodukcijska fotokamera s odgovarajuim

objektivima Vakuumski okviri za ukopiravanje Svjetlosni izvori Ureaji za automatsko razvijanje filmova Fotografski materijali ( filmovi, fotopapiri, razvijai i fiksiri, emulzije).

Rasteri u konvencionalnim tehnikama

Razvitkom tehnike umnoavanja uveden je raster kao

novi grafiki element. Raster nije samo sredstvo reprodukcije nego i grafiki element za oblikovanje karte i ostvarenje kartografike
Raster je u grafikoj industriji i kartografiji staklena ploa

ili prozirni plastini list s jednolino rasporeenim skupom grafikih elemenata, tzv. uzorkom rastera, a danas je to odgovarajui raunalni podprogram, koji slui za ispunjavanje izabranih podruja s jednolino ili nejednolino rasporeenim skupom grafikih elemenata.

 Rasteri jednakog uzorka meusobno se razlikuju po: finoi i tonskoj vrijednosti.

Finoa rastera je broj linija ili redova tokica na jedinicu

duljine. Tonska vrijednost rastera je postotak pokrivanja jedinine povrine grafikim uzorkom.

 rafure - grubi rasteri linijskog uzorka

Polje toaka - rasteri tokastog uzorka. mreasti uzorci- linije na jednolinom razmaku koji se

ponavljaju. Iz takvih uzoraka nastaje krini raster, gdje se linije sijeku pod pravim kutom i tvore pravokutna okna. Linije se takoer mogu sjei tako da ine trokutasta, romboidna i slina okna.

 Tokaste, zorne ili slovnobrojane signature razmjetene

jednolino na nekoj povrini na prikladnom meurazmaku, daju povrinske uzorke ili signaturne rastere prikladne za razlikovanje objekata u kvalitativnom smislu

Postupci izrade analogne karte

IZVORNICI

Kartografski (sastavljaki)

original

Izdavaki originali

Reprodukcijski originali

Kartografski (sastavljaki) original

Skup izvornika na kartografskom originalu
Geometrijska, sadrajna tonost, usklaenost Bez grafikog kvaliteta Generalizacija Plava kopija

Izdavaki originali
Grafiki dokument nastao u procesu sastavljanja karte,

koji sadri sve elemente sadraja karte zahtijevane tonosti i cjelovitosti. Slui kao temelj za izradu izdavakog originala karte crtanjem. Ako sadri samo neke elemente sadraja karte, rije je npr. o sastavljakom originalu situacije (naselja i prometnice), oblika reljefa, voda, opisa itd. Izrada zavisi od sadraja i naina reprodukcije karte

Izdavaki originali
Imaju:
Neralanjen Djelomino ralanjen Potpuno ralanjen oblik

Reprodukcijski originali
Besprijekorno izveden crte dijela sadraja karte koji

se otiskuje u jednoj boji. Slui za izradu tiskovne forme pa se itak crte nalazi na donjoj strani prozirnog nositelja.

Reprodukcijski originali
Za svaku boju karte izrauje se po jedna tamparska

forma matrica.

Reprodukcijski originali
tamparske forme mogu biti Linijske (za tampanje linija i toaka) Tonske (za tampanje tonova) Polutonske (za tampanje sjenki reljefa).
Linijska i tonska mogu biti objedinjene ukopiravanjem

rastera u jednu tamparsku formu

Reprodukcijska fotografija
Slui za:
Smanjivanje crtea Preslikavanje crtea u isto mjerilo Poveavanje crtea Promjena irina linija crtea Odvajanje boja Izradu naziva i znakova Izradu kopija

Digitalna tehnologija
prvi prijedlog 1958. na kartografskoj konferenciji u Chicagu
razvitak od 1960. na dalje; oekivanja da e sve biti brzo

rijeeno kompjutorski podrana kartografija (Computer Assisted Cartography, Rechner gestiitzte Kartographie) kompjutorska kartografija (Computer Cartography) obuhvaa metode i tehnike za izradu karata suvremenom kompjutorskom tehnologijom raunalna kartografija digitalna kartografija - svi procesi u digitalnom obliku.

Raunalna tehnologija
1950-60: relejna i magnetna raunala.
Teoretske ideje o automatizaciji kartografije, ikaka

kartografska konferencija 1958, lanak R.W. Toblera 1959.

1960-70: velika i mini raunala, digitalizator i crta.
Algoritmi mehanizacije kartografskih tehnika automatski

koordinatograf, program SYMAP (Harvard University, 1968).

Ideja o potpunoj automatizaciji izrade karata

Raunalna tehnologija
1970-80: prvi mikroprocesori i tvrdi diskovi. Prva komercijalna kartografska rjeenja, pojedina

automatizirana rjeenja veeg dijela kartografskog postupka kasnije omoguilo automatsku izradu karata (dovelo do razvoja GISa) jedinice, obrada ogromne koliine podataka, problemi u automatizaciji postupka (generalizacija, slojevitost)

Digitalizacija mnotva topografskih podataka, to bi

Ogranienja: grafika mogunost raunala, izlazne

Raunalna tehnologija
1980-90: Prva osobna raunala pod DOS, Windows

sistemom, CD. Integrirani digitalni kartografski sistemi i komercijalna programska oprema za GIS.
Skupa oprema, obrada podataka sa pozadinskim

procedurama, dugotrajne operacije, bez suprotnog utjecaja na konani proizvod.

Raunalna tehnologija
1990-2000: radne stanice, poveanje mogunosti

osobnih raunala, Internet, multimedija, potpuna kompjuterizacija kartografije, komercijalizacija kartografskih podataka, stolno izdavaki programski paketi, web kartografija
Poveane mogunosti raunala i periferije (skeneri,

fotoosvjetlivai, kapaciteti diskova, brzi procesori, brze grafike kartice) omoguilo razvoj rasterskih metoda izrade karata na osnovu prerade reprodukcijskih originala postojeih karata

Raunalna tehnologija
Princip What You See Is What You Get (WYSIWYG)
Na zaslonu kod izrade karte stalno vidi i prati kakav e

biti konaan proizvod (karta) Vektorsko izraene karte bez pozadine topoloko ureenih topografskih baza Izrada vlastitih knjinica kartografskih znakova

Raunalna tehnologija
2000 danas: lokacijske radnje, multimedijska

vizualizacija, virtualna stvarnost, sveprisutna kartografija, rjeenja otvorenog koda, telekartografija, kiber kartografija, svedostupnost podataka.

Razvoj kartografije
Poboljana stvarnost (augumented reality)
Prostorna umreenost (spatial web) Novi mediji (digitalni papir) Neogranieno prikupljanje i dostupnost podataka Integracija aparata i senzora

Raunalna kartografija
Sinonimi: raunalno podrana, digitalna,

automatizirana, analika kartografija

GIS/LIS, CAD/CAM Geo(infor)matika

Interdisciplinarnost geonauke
Realne i virtualne karte

Prednosti raunalne kartografije

Ubrzanje izrade karata
Ubrzanje osuvremenjavanja i popravljanja greaka Pojednostavljenje prerade novih karata iz postojee Poboljanje (grafike) kvalitete karte Smanjenje utjecaja operatera na kvalitetu karte Mogunost izrade karata veih formata Popularizacija kartografije (interdisciplinarnost)

Nedostaci raunalne kartografije

Potreba kartografa za dodatnim znanjima
Velik broj laika u izradi karata

Uvoenje raunalne tehnologije u kartografiju

I korak: izrada klasinih karata na papiru (promjena

tehnologije, naela izrade ostaju ista kao i prije)

II korak: upotreba karata : razliiti mediji (rezolucija, boja), dopunjavanje 2D prikaza s treom dimenzijom, mutlimedija i interaktivnost

Klasina naela kartografije

Karta (slika) je nosilac svih informacija

Klasina kartografija
Karta (slika) je nosilac svih

informacija
Raunalni okoli: karta kao

slika prikazuje samo dio pohranjenih informacija u bazi podataka.

Klasina kartografija
Karta (slika) je nosilac svih informacija
Raaunalni okoli: karta kao slika prikazuje samo dio

pohranjenih informacija u bazi podataka. Kartografski model: zapis i prostornih podataka u digitalnom obliku Karta: prikaz (vizualizacija) kartografskog modela

Stupanj predstavljanja stvarnog svijeta

Neodreenost
Apstrakcija Generalizacija Modeliranje

Stvarni svijet

Kreiranje modela
Konceptualni model (definiranje

namjene, sadraja, neovisno od hardvera i softvera)

Logiki model (struktura

Konceptualni model podataka

podataka, odnosi, djelomino zavise od hardvera i softvera)

Fiziki model (sloj, tablice, zavise

Logiki model podataka

od hardvera i softvera)

Fiziki model podataka

Terminologija
Entitet je element stvarnosti
Objekt je predstavljanje entiteta u bazi/modelu.

Kartografski znak je grafiko predstavljanje entiteta tj.

objekta na karti
Atribut je osobina entiteta
Objekti tip je skup istovrsnih objekata

Objektna hijerarhija
Katalog objekata: Objekt Objektni tip Objektna grupa Objektno podruje

Katalog objekata
..\Katalog objekata 1.3.1.pdf

Tipovi podataka
Geometrijski
Grafiki Atributni Geometrijski podaci: Toke, linije i povrine Vektorski prikaz - 2D koordinata Rasterski prikaz - pikselima

Rasterski prikaz
Pikseli
linije

Tipovi podataka
Geometrijski podaci
Grafiki podaci: definirani Bertinovim grafikim

varijablama
Atributni podaci: tematski podaci, koji opisuju objekte

odnosno pojave

Dimenzije objektnih tipova

0- dimenzija (0D): tokasti objektni tipovi (toka,

vor)
1- dimenzija (1D) : linijski objektni tipovi (linija,

segment, rub ili vektor, niz ili otvoreni poligon, lanac, luk, krivulja)
2- dimenzija (2d): povrinski objektni tipovi (podruje

ili zatvoreni poligon, povrina, piksel ili rasterska elija, mrena elija)

Geometrija i topologija
Znaaj geometrije: mjerljivost oblika i veliine
Znaaj gopologije: poloaj i odnosi izmeu

geometrijskih objekata. Transformacijska invarijantnost i topoloke invarijante. Nauka o invarijantnim odnosima.

Primjeri: susjedi, povezanost, pripadnost, zatvorenost Topoloka dosljednost ili konzistentnost (pravilnost

preslikavanja stvarnih odnosa u bazu podataka)

Gradnja topologije
Neureena topoloka struktura: Linijski i poligonski pageti model Uslovno upotrebljivo za kartografsko oblikovanje Ureena topoloka struktura: Spojena vorita, poznate veze vorita i susjedstvo

poligona Relacijske tablice koje povezuju koordinate toaka, vora, lanca i poligona.
Koristi se u GIS i automatiziranoj kartografiji

Tehnike dobivanja digitalnih podataka

Geokodiranje: Pretvorba informacija o objektima stvarnog svijeta u raunalni vektorski ili rasterski oblik, pri emu definiramo njihov poloaj. Po zemljopisnom imenu Redosljedom (brojevi kua) Topologija Lokalne koordinate, udaljenost i smjer Oe koordinate (y,x,H), (,, H) elija u mrei (gridu), list karte

Digitalizacija
Digitalizacija: Pretvorba grafikih elemenata analognog dokumenta u digitalni vektorski oblik. Postupak digitalizacije: Digitalizator - priprema dokumenata i digitalizatora transformacija u referentni koordinatni sistem. Tehnika digitalizacije: Slijepa Pasivni grafiki zaslon Interaktivni grafiki zaslon.

Digitalizacija
Str. 25