"Pobune" je naziv zbirke pripovijetki bh. pisca Dervia Suia (izdana 1966. godine).

Zbirka "Pobune" sadri pet pripovijetki ("Plaenik", "Kaimija", "Seljaka jadikovka", "Kad se vratim" i "Preko mutne vode"), koje se odlikuju dramskom lirikom fabuliranja i koje, radi svoje meusobne povezanosti, dovode do toga da se ova zbirka naziva i romanom. "Pobune" u prvom planu prikazuju sliku bonjakog naroda i njegovu historijsku dramu, koja se protee od kraja bosanske kraljevine i turskog carstva ("Plaenik", "Kaimija" i "Seljaka jadikovka"), preko austro-ugarskog perioda ("Kad se vratim"), do Drugog svjetskog rata ("Preko mutne vode"). Zanimljiva je demitologizacija pojedinih likova, koju je izvrio Dervi Sui (Tale Lianin, Hasan Kaimija i slino). S obzirom da se knjiga u velikoj mjeri bavi pobunama protiv klasnih razlika, ond a je jasno zato je Sui pokuao da uniti neke kultove linosti, koji su stvoreni u usmenom predanju. U "Pobunama" je prikazan bosanski (prvenstveno bonjaki) ovjek koji, naizgled, trpi i podnosi sve nedae, dok u jednom trenutku ne pokae, otvoreno, svoju tvrdoglavost i prkos, odnosno, dok se ne pobuni. Te pobune su u ovoj knjizi nekada uzimale velike razmjere, a nekada bile individualne. Pobune su bile prvenstveno protiv klasnih razlika: ..Dok je uprava gore, dronjav itelj dolje, a vojska grdna zvijer na tankom lancu, bit e buna i pohara... (Plaenik)

Simbol mutne vode [uredi]

Povezanost pripovijetki se moe, osim porodinog elementa (likovi su svi pripadnici jedne porodice), vidjeti i u provlaenju simbola "mutne vode" kroz, skoro, sve pripovijetke (jedino je nema u pripovijetci "Kad se vratim"). Ta mutna voda moe simbolizirati nekoliko stvari (na primjer: klasni rascjep), ali radi same tematike knjige ona simbolizira osobit poloaj bonjakog naroda, koji je rascjepljen izmeu istoka i zapada. U pripovijetci "Plaenik", prvi put se pojavljuje mutna voda, koju je "doivio" Abdulah Pilavija (u ostalim pripovijetkama, osim u "Kad se vratim" i "Preko mutne vode", glavni likovi sanjaju mutnu vodu). U pripovijetci "Plaenik" Abdulah Pilavija, bivi bosanski krstjanin Ostoja Dobrisali, dolazi u poziciju kada ne moe prei rijeku, a u isto vrijeme se ne moe ni vratiti na zad. Ta, naizgled, bez izlazna situacija, simbolizira bonjaki narod u cjelini.