Professional Documents
Culture Documents
Putnicki Saobracaj 2.0
Putnicki Saobracaj 2.0
Putnicki Saobracaj 2.0
"Putniki saobraaj"
verzija 2.0
Sadraj
UVOD ..................................................................................................................................................2 NAMENA OVOG DOKUMENTA ............................................................................................................2 NAMENA SOFTVERA ..........................................................................................................................2 O PROIZVOAU................................................................................................................................2 OPTI OPIS........................................................................................................................................3 OSNOVNE FUNKCIJE ..........................................................................................................................3 VEZA SA DRUGIM SOFTVERSKIM PAKETIMA ......................................................................................3 VRSTE KORISNIKA .............................................................................................................................4 OPERATIVNO OKRUENJE ..................................................................................................................5 FUNKCIJE SOFTVERA ...................................................................................................................6 OPIS SAOBRAAJNE MREE ...............................................................................................................6 Mesta ............................................................................................................................................6 Zone ..............................................................................................................................................6 Saobraajne take ........................................................................................................................7 Relacije .........................................................................................................................................7 Linije ............................................................................................................................................8 TAKTIKO PLANIRANJE .....................................................................................................................9 Kratkorone eme vaenja ...........................................................................................................9 Operativni dani ............................................................................................................................9 Dugorone eme vaenja............................................................................................................10 Operativni periodi ......................................................................................................................10 Mustre polazaka .........................................................................................................................11 Mustre blokova ...........................................................................................................................12 Mustre ciklusa ............................................................................................................................12 Mustre dunosti ..........................................................................................................................13 RASPOREIVANJE RESURSA .............................................................................................................14 Marke vozila ...............................................................................................................................14 Kategorije vozila ........................................................................................................................14 Modeli vozila ..............................................................................................................................15 Vozila..........................................................................................................................................15 Zaposleni ....................................................................................................................................16 UPRAVLJANJE OPERACIJAMA ...........................................................................................................17 Kreiranje reda vonje .................................................................................................................17 Dnevni raspored .........................................................................................................................19 Izdavanje putnih naloga .............................................................................................................21 Putni nalog .................................................................................................................................22 IZVETAJI ........................................................................................................................................24 SPECIFIKACIJA INTERFEJSA ...................................................................................................25 KORISNIKI INTERFEJS ....................................................................................................................25 HARDVERSKI INTERFEJS ..................................................................................................................25 OSTALI INTERFEJSI ..........................................................................................................................26 OSTALE KARAKTERISTIKE I ZAHTEVI ................................................................................27 RENIK REE KORIENIH TERMINA ................................................................................28
Uvod
Namena ovog dokumenta
Ovaj dokument je specifikacija softverskog paketa "Putniki saobraaj" (u daljem tekstu softver). Namenjen je: a) Potencijalnim kupcima da bi utvrdili da li im je ovakav softver potreban i u kojoj meri zadovoljava njihove potrebe. b) Korisnicima da bi proverili da li se softver ponaa prema specifikaciji i kao podsetnik na funkcionalnosti koje su im na raspolaganju. c) Strunjacima koji rade na odravanju da bi proverili da li se softver ponaa onako kako je predvieno. d) Strunjacima za testiranje i pisanje korisnike dokumentacije kao osnova za njihov posao.
Namena softvera
Softver je namenjen praenju poslovnih procesa pri pruanju usluga putnikog transporta. Softver se moe koristiti samostalno ili u kombinaciji sa drugim softverskim paketima Morene kao to su Depo karata, Prodaja karata, Blagajna, Servis vozila, Kadrovska evidencija i obraun zarada i drugi. Korienje ovog paketa omoguava korisniku bre, lake i preciznije evidentiranje celokupnog poslovanja putnikog saobraaja uz automatsko formiranje izvetaja o tom poslovanju.
O proizvoau
Naziv proizvoaa: Adresa: Telefoni: E-mail: Web: Morena inenjering Stevana Nemanje 22, 18000 Ni, Srbija, SCG (018) 4513-668, 4526-652, 4560-787 office@morenaict.com www.morenaict.com
Opti opis
Osnovne funkcije
Proces pruanja usluga u jednom transportnom preduzeu je veoma komplikovan i zahteva kompleksno planiranje i izradu obimne zakonske dokumentacije. Takoe, potrebno je obezbediti kontrolu rada i kontrolu izrade dokumentacije. Na kraju, sagledavanje celokupnog poslovanja preduzea treba ispratiti odgovarajuim izvetajima. Ovaj softver je namenjen ispunjavanju navedenih preduslova za efikasno i moderno poslovanje transportnog preduzea, odnosno automatizaciji planiranja, olakavanju dokumentovanja, kontroli rada pojedinih slubi i izvetavanju o poslovanju. Automatizacija planiranja podrazumeva olakano i pojednostavljeno formiranje dnevnih rasporeda tj. planiranje rasporeda vozila i zaposlenih. Proces dokumentovanja je prilagoen zakonskim regulativama i podrazumeva veoma brzu i jednostavnu izradu potrebnih dokumenata. Izvrene transportne usluge se dokumentuju putnim nalozima. Putni nalog prolazi kroz faze otvaranja, obrade i zatvaranja. Nakon zatvaranja putnog naloga nisu dozvoljene izmene na njemu. Kontrola rada se odnosi na precizno evidentiranje osobe i vremena pri svakoj izmeni i dopuni podataka, kao i postavljanje dozvola i ogranienja na pojedine funkcije softvera. Praenje poslovanja putnikog transporta podrazumeva formiraje izvetaja o radnom vremenu radnika, izvrenom putnikom saobraaju, isplativosti linija saobraaja, radu pojedinih vozila i sl.
Vrste korisnika
U cilju zatite podataka od neovlaenog korienja, pristup pojedinim funkcijama softvera je ogranien. Korisnicima softvera se dodeljuju odreene uloge koje obezbeuju pristup tim funkcijama. Definisane su sledee uloge: administrator zaduen za dodeljivanje prava ostalim korisnicima i tehniko nadgledanje sistema. On ne mora da ima znanja iz oblasti transportnog saobraaja ali je potrebno da ima vie iskustva u korienju raunara. uprava nadgleda poslovanje saobraajne slube. Ima pristup svim raspoloivim izvetajima i dokumentima bez mogunosti izmene. ef saobraajne slube nadgleda i aurira poslovanje saobraajne slube. Ima pristup svim raspoloivim dokumentima i izvetajima. dispeer kreira red vonje, kreira dnevne rasporede, formira putne naloge, obrauje putne naloge. Ima pristup ogranienom broju izvetaja. U zavisnosti od veliine pravnog lica koje koristi softver, jedna osoba se moe nai u vie navedenih uloga istovremeno. S druge strane, softver ne postavlja prepreke da se vie osoba nae u istoj ulozi.
Operativno okruenje
Softver je namenjen za rad na PC kompatabilnim raunarima pod Windows operativnim sistemom. Sastoji se od serverskog dela, koji se izvrava na raunaru koji se zove server i klijentskog dela, koji se izvrava na jednom ili vie raunara koji se zovu klijenti. Server moe biti istovremeno i klijent. Klijent treba da zadovolji sledee zahteve: Minimalno Procesor Pentium IV Osnovna memorija 256MB Hard disk 10GB Video podsistem SVGA 1024x768 tampa Operativni sistem MS Windows XP Aplikativni softver MS Access 2003 runtime (besplatan) Server treba da zadovolji sledee zahteve: Minimalno Procesor Pentium IV Osnovna memorija 512MB Hard disk 20GB Video podsistem SVGA 1024x768 Ostala oprema Operativni sistem MS Windows XP Sistem za upravljanje bazama SQL Server 2000 Desktop podataka (RDBMS) Engine (besplatan) Preporueno Pentium IV klasa 512MB 80GB SVGA 1280x1024 kolor laserski / ink-jet MS Windows 7 MS Access 2003
Preporueno Pentium IV klasa 2GB 2 x 80GB SVGA 1280x1024 kolor UPS MS Windows 2003/2008 SQL Server 2000 Standard Edition
Server i klijenti treba da budu povezani u raunarsku mreu koja koristi TCP/IP protokol za komunikaciju. Preporuena brzina mree je 100/1000Mbps.
Funkcije softvera
Opis saobraajne mree
Da bi softver mogao da se koristi, pre svega je potrebno uneti podatke koji definiu saobraajnu mreu prevoznika. U podatke koji opisuju saobraajnu mreu spadaju sledei podaci: mesta, saobraajne take, zone, relacije i linije. Mesta Mesta su geografske lokacije koje dalje omoguavaju precizno definisanje stanica.
Slika 2: ifarnik mesta Zone Zona obuhvata skup stanica grupisanih po odreenom kriterijumu. Kriterijum za grupisanje stanica u zonu je najee poreska tarifa koja se primenjuje pri prodajui karata. Po tom kriterijumu moemo imati lokalnu, meugradsku i meunarodnu zonu.
Saobraajne take Saobraajne take predstavljaju take na kojima autobusi staju u toku svog dnevnog ciklusa. To mogu biti putnika stajalita, parkinzi autobaze, garae i slino. Svaka saobraajna taka se odreuje jedinstvenim brojem i jedinstvenom skraenicom.
Relacije Relacijama se imenuju marute putovanja autobusa. Relacija omoguava definisanje linija. Za jednu relaciju moe biti vezano vie linija. Na primer, relacija je "Ni-Beograd", a linije vezane za ovu relaciju su obina i ekspresna linija od Nia do Beograda.
Linije Linija je jedan od osnovnih pojmova u putnikom saobraaju. Definie preciznu marutu putovanja autobusa. Za svaku liniju se definie jedinstveni broj, ime (relacija), tip (lokalna, meugradska...), kilometraa i skup stanica. Dodatni podaci o liniji su: normirano vreme, kojeficijent puta i dopunske napomene. Uz informacije o stanicama pamte se i relativne udaljenosti od polazne take kao i relativna vremena.
Taktiko planiranje
Ovaj deo softvera omoguava definisanje kalendara i planova putovanja tzv. mustri. Kalendar putovanja obuhvata operativne dane, praznike i periode putovanja. Mustre sadre sve podatke o planovima putovanja, ali se ne odnose ni na jedan konkretan datum. Taktiko planiranje omoguava saobraajnom preduzeu da poetnim utrokom vremena za definisanje planova viestruko utedi na vremenu potrebnom za kreiranje dnevnih rasporeda i izdavanje putnih naloga. Kratkorone eme vaenja Red vonje zavisi pre svega od dana u nedelji. Na osnovu tipa dana (radni dan, subota, nedelja, praznik...) prvo se definiu kratkorone eme vaenja. One e kasnije omoguiti softveru da zna da li e odreenu mustru polaska da uvrsti u dnevni red vonje ili ne.
Operativni dani Operativni dani su dani za koje softver od mustri treba da napravi konkretan red vonje. Softver automatski kreira operativne dane za period koji korisnik odabere i odmah im odreuje tip.
Dugorone eme vaenja Osim od dana u nedelji, red vonje se razlikuje i od perioda u godini. Tako je drugaiji red vonje leti od onog zimi. Takoe, drugaiji je tokom kolske godine od onog tokom raspusta. Zato se, pored tipova dana i kratkoronih ema vaenja, definiu i tipovi perioda (leto, zima, kolska gdina, raspust...) i dugorone eme vaenja.
Operativni periodi Da bi softver znao u kom delu godine je koji period operater unosi periode. Za svaki uneti period se definie tip perioda.
10
Slika 10:
ifarnik perioda
Mustre polazaka Za svaku liniju se definie jedan ili vie polazaka. Linija nema informaciju o vremenu polaska. Mustra polaska se definie jedinstvenim brojem, linijom za koju se vezuje, vremenom polaska i emom vaenja. Mustra polaska opisno bi glasila: "Mustra polaska 2345 na liniji 201 (aak-LjigBeograd) u 5:00 koja saobraa radnim danima cele godine". Ovo je i dalje "mustra" jer nije vezana za konkretan dan. Kada umesto dela "koja saobraa radnim danima cele godine" kaemo "od 21.9.2009. godine" mustra polaska se pretara u konkretan polazak.
Slika 11:
Mustra polaska
Broj polaska ne mora da bude iskljuivo numeriki. Iako su u liniji ve definisane sve stanice, mustra polaska preuzima te stanice i dozvoljava korisniku da po potrebi napravi malu korekciju u odnosu na liniju. Definisanjem svih mustri polazaka definisali smo red vonje. 11
Mustre blokova Za definisanje reda vonje dovoljne su mustre polazaka. Meutim, mustre polazaka ne uvaju informaciju o nainu grupisanja pri svakodnevnom saobraaju po tim polascima. Za tu svrhu nam slue sledee tri vrste mustri: mustre blokova, mustre ciklusa i mustre dunosti. Mustre blokova su skupovi mustri polazaka koje jedan voza odveze jednim autobusom u toku dana. Mustra bloka dobija svoj jedinstveni broj, za nju se definie ema vaenja i njoj se pridrui jedna ili vie mustri polazaka.
Slika 12:
Mustre blokova
Mustre ciklusa Mustrom ciklusa se definie zaduenje vozila na odreenoj saobraajnoj turi. Ona se opisuje svojim brojem i obuhvata jednu ili vie mustri blokova. Ukoliko tura traje vie dana, uz mustru ciklusa se za svaki blok pamti kog se dana vozi.
12
Slika 13:
Mustra ciklusa
Mustre dunosti Kao to se mustrama ciklusa planiraju budua zaduenja vozila, tako se mustrama dunosti planiraju zaduenja osoblja.
Slika 14:
Mustra dunosti 13
U mustri dunosti se osim aktivnosti vezanih za mustre blokova mogu upisati i dodatne aktivnosti kao to su priprema za vonju, pauza i slino.
Rasporeivanje resursa
Sledei deo softvera odnosi se na definisanje ljudskih i tehnikih resursa saobraajnog preduzea. U rasporeivanju resursa definiu se planovi raspoloivosti resursa. Planovi raspoloivosti vozila se odnose na definisanje isteka tehnikog pregleda i registracije, a planovi raspoloivosti osoblja na istek lekarskog uverenja i planiranje odsustva (bolovanja, odmori...). Marke vozila Jedan od obaveznih podataka o vozilu je marka vozila. Korisnik moe dodavati nove marke, menjati imena postojeih ili brisati marke. Brisanje marke nee biti dozvoljeno ukoliko ona sadri jedan ili vie modela vozila.
Slika 15:
Marke vozila
Kategorije vozila Najvii u hijerarhiji podataka o vozilu je kategorija vozila. Svaka od kategorija vozila sadri svoj skup modela vozila. Korisnik moe dodavati nove kategorije, menjati imena postojeih ili brisati kategorije. Brisanje katagorije nee biti dozvoljeno ukoliko ona sadri jedan ili vie modela vozila.
14
Slika 16:
Kategorije vozila
Modeli vozila Model vozila je osnovni podatak o vozilu. Za svaki model vozila se definie ime modela, kategorija vozila, marka vozila, snaga, zapremina, dozvoljen nosivost, ukupna nosivost, korisna nosivost, sopstvena teina, broj putnikih mesta i oblik karoserije. Za svako vozilo obavezan podatak je kategorija i marka kojoj to vozilo pripada. Istoj kategoriji mogu pripadati vie vozila. Vie vozila mogu imati i istu marku. Uslovi koje korisnik moe koristiti pri pregledu modela vozila su deo imena i marka.
Slika 17:
Modeli vozila
Vozila O svakom vozilu koje se korist za transport pamte se sledee informacije: broj vozila, model vozila, broj asije, broj motora, komisioni broj, godina proizvodnje, zemlja u kojoj je proizvedeno, registarski broj, datum prve registracije, datum kupovine, podaci o potronji, podaci o vlasnitvu, 15
podaci o isteku tehnikog i registracije i dodatna napomena. Broj, model i broj asije su obavezni podaci. Uslovi koji se mogu koristiti pri pregledu vozila su: broj, kategorija, model, deo registracije i datumi isteka registracije i tehnikog pregleda. Putni nalog se moe formirati samo za vozilo koje postoji u evidenciji. Za isto vozilo mogue je formirati vie putnih naloga, ali tek kad se prethodni putni nalog zatvori. Vozilo se ne moe brisati ukoliko je za njega formiran putni nalog.
Slika 18:
Podaci o vozilu
Zaposleni Softver omoguava evidentiranje zaposlenih koji uestvuju u pruanju transportne usluge. Ovde pored vozaa spadaju i kondukteri, stjuardese, dispeeri, serviseri i sl. Za svakog zaposlenog se pamte matini broj, prezime i ime, radno mesto i istek lekarskog. Ukoliko je softver povezan sa softverom za kadrovsku evidenciju i obraun zarada, ovi podaci se dele i mogu biti dopunjeni informacijama o zaposlenom iz kadrovske evidencije.
16
Slika 19:
Vozai i kondukteri
Upravljanje operacijama
Dok su prethodna poglavlja sluila za unos matinih podataka i definisanje planova, ovaj deo softvera omoguava dnevno operativno evidentiranje poslovnih procesa transportnog preduzea. U poslovne procese ovde se ubrajaju: kreiranje i auriranje dnevnih redova vonje, rasporeivanje vozila i osoblja, izdavanje putnih naloga i obradu putnih naloga. Kreiranje reda vonje Dnevni red vonje sadri sve polaske koji saobraaju tog dana. Jedno saobraajno preduzee moe imati nekoliko stotina polazaka dnevno. Runo evidentiranje svih polazaka za odreeni datum bio bi veoma spor i mukotrpan posao. Neevidentiranje svi polazaka bi onemoguilo auriranje reda vonje za pojedini dan i unos dodatnih komentara o svakom polasku ponaosob. U ovom softveru se pod redom vonje, osim evidentiranih polazaka za taj dan, podrazumeva i grupisanje tih polazaka u dnevne blokove, cikluse i dunosti koje e omoguiti lake rasporeivanje resursa. Ako smo unos svih polazaka definisali kao teak proces, njihovo dodatno svakodnevno grupisanje moglo bi da se okarakterie kao "nemogua misija". Ali ovde dolazi do izraaja korienje maine (raunara) za odraivanje procesa koji bi zaposlenom oduzeo previe vremena. Precizno definisani planovi (mustre) polazaka nam sada omoguavaju da softver umesto nas odradi dnevno kreiranje svih polazaka koji odreenog dana saobraaju. Uz to, mustre blokova, ciklusa i dunosti omoguavaju da softver odradi i grupisanje kreiranih polazaka. Pri tome softver treba na osnovu svih mustri i na osnovu tipa dananjeg dana (radni dan, praznik...) u redu vonje da kreira samo one polaske koji danas saobraaju, a da izostavi one koji se po svojoj emi vaenja ne uklapaju u dananji dan. Ako su za ovakvu operaciju zaposlenom potrebni sati, raunaru su potrebne sekunde te se odjednom moe zadati raunaru da kreira red vonje za nekoliko dana ili meseci unapred. 17
Slika 20:
Nakon to softver zavri sa kreiranje reda vonje operateru su na raspolaganju svi polasci, blokovi, ciklusi i dunosti da sa njima operie bez uticaja na mustre ili na neki drugi dan. Znai ako se iz dnevnog rasporeda izbaci jedan polazak, on nee biti izbaen iz dnevnog rasporeda za sutra.
18
Slika 21:
Dnevni raspored Nakon to je kreiran red vonje, dispeer ulazi u dnevni raspored radi auriranja polazaka i rasporeivanja resursa. Auriranje polazaka se odnosi prvenstveno na dodavanje ugovoranih vonji za koje nisu mogle da postoje mustre. Pored toga, moe se desiti da je potrebno pregrupisavanje polazaka. Sve ove izmene ne utiu niti na planove niti na neki naredni dan. Rasporeivanje resursa se odnosi na rasporeivanje vozila na cikluse i rasporeivanje osoblja na dnevne dunosti. Kako su ciklusi ve pripremljeni, operateru ostaje da uz svaki ciklus upie konto ili registarsku oznaku vozila koje e taj ciklus voziti. Ukoliko su ciklusi dobro definisani u 19
planovima, svako vozilo se unosi samo jednom i ceo proces rasporeivanja vozila ne traje vie od minuta. Tokom rasporeivanja, softver asistira operateru dajui upozorenja o skorom isteku registracije i tehnikog, kao i o tome da li je vozilo ve rasporeeno u neki drugi ciklus.
Slika 22:
Rasporeivanje vozila
Nakon rasporeivanja vozila, operater prelazi na raspored osoblja. Opet su dnevne dunosti ve pripremljene i operater treba samo da uz svaku dnevnu dunost vee zaposlenog koji treba da je obavi. I opet je tu softver da asistira operateru upozorenjima, a sam proces traje veoma kratko.
Slika 23:
Rasporeivanje osoblja
20
Slika 24:
Dnevni raspored
Izdavanje putnih naloga Nakon kreiranja dnevnog rasporeda operater izdaje putne naloge zaposlenima. To moe biti unapred ili neposredno pred polazak na put. Kreiranje putnog naloga je jedna od najprostijih operacija u softveru jer su svi podaci ve spremni. Zbog toga to mogu raditi i operateri koji nisu dispeeri (npr. blagajnici). Izdavanje putnog naloga moe se odraditi sa forme dnevnog rasporeda ili iz posebne forme sa slike ispod. Sa dnevnog rasporeda dovoljno je kliknuti na dugme uz dnevnu dunost, a sa forme za izdavanje putnih naloga postupak je sledei: 1. 2. 3. 4. operater unese matini broj zaposlenog softver automatski prepozna njegovo dnevno zaduenje na osnovu dnevnog rasporeda operater opciono unese dopune zaduenja i klikne na dugme "Izdavanje putnog naloga" softver proveri ima li prepreka za izdavanje putnog naloga (npr. ako vozilo ili voza trenutno nisu dostupni) i ako ih ima o tome obavesti operatera (slika 25). U suprotnom kreira putni nalog i otvori formu sa podacima.
Slika 25:
Kreirani putni nalog se prikazuje operateru i spreman je za eventualnu dopunu podacima i tampanje.
Slika 27:
22
Slika 28:
Putni nalog
Po povratku zaposlenog sa puta, on odlazi kod operatera koji obrauje putni nalog. Obrada putnog naloga obuhvata: 1. unos realizacije vonje (stanje tahografa, nevoene linije) 2. korekcija radnog vremena (ukoliko je bilo odstupanja od plana) 3. unos informacija o utakanju goriva 4. unos primedbi na rad vozila i ostalih informacija vanih za eventualni servis 5. unos realizacije po polascima Po obraenom putnom nalogu se dalje kreira izdatnica za izdato gorivo (ukoliko postoji veza sa magacionskim poslovanjem), obraun pazara (ukoliko postoji veza sa depoom karata) i priznanica za predati novac (ukoliko postoji veza sa blagajnom).
23
Izvetaji
Na osnovu dnevnih rasporeda i putnih naloga, softver moe ponuditi korisniku obradu podataka i prikaz tih podataka sumiranih po raznim kriterijumima. Takvi izvetaju obezbeuju trenutni uvid u poslovanje odreenog segmenta preduzea i detaljan uvid u poslovanje celog preduzea. Izvetaji dostupni korisniku softvera su: Statistika vozila statistiki podaci o angaovanju vozila, Kartica vozila detaljni podaci o anagaovanju pojedinanog vozila, Trenutno zaduenje vozila infomracija o zaduenju svakog od vozila za izabrani trenutak, Statistika zaposlenih statistiki podaci o angaovanju zaposlenih, Kartica zaposlenog detaljni podaci o anagaovanju pojedinanog radnika, Dnevno radno vreme zaposlenih sumarno dnevno radno vreme zaposlenih, Trenutno zaduenje osoblja informacija o zaduenju svakog od zaposlenih za izabrani trenutak, Statistika realizacije po putnim pravcima statistiki podaci o finansijskoj isplativosti relacije, Statistika realizacije po linijama statistiki podaci o finansijskoj isplativosti linije, Statistika realizacije po polascima statistiki podaci o finansijskoj isplativosti polaska, Kartica polaska detaljni podaci o pojedinanom polasku za odreeni period. Svaki od izvetaja korisnik moe filtrirati po relevantnim kriterijumima kako bi dobio skup eljenih podataka za pregled na ekranu ili tampu.
24
Specifikacija interfejsa
Korisniki interfejs
Softver radi u Windows okruenju i korisniki interfejs je slian ostalim Windows aplikacijama. Softver koristi standardne elemente grafikog korisnikog interfejsa: menije, dugmie, prozore itd. Jezik korisnikog interfejsa je srpski.
Slika 29:
Korisniki interfejs
Hardverski interfejs
Podrazumevani ulazni periferijski ureaji su tastatura i mi. Podrazumevani izlazni periferijski ureaji su razne vrste monitora (ekrana) i tampaa. Softver moe da radi sa svim ulaznim i izlaznim periferijskim ureajima koji imaju odgovarajue upravljake programa (drajvere).
25
Ostali interfejsi
Softver podrava izvoz (eksport) svih izvetaja u Microsoft Word i Microsoft Excel. U zavisnosti od kompleksnosti grafike izvetaja, neki od grafikih elementa mogu biti izostavljeni prilikom eksporta.
26
27
28