ENERGETSKI SUSTAVI Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing.

Poglavlje 3 List:1

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

PROCESI U NUKLEARNIM ELEKTRANAMA

RAZVOJ:
- 1896. - otkrivena radioaktivnost (Antoine-Henry Becquerel) - 1938. - dokazano cjepanje (fisija) atoma urana (Otto Hahn i Friedrich Strassmann) - 1942. - dokazana lanana reakcija fisije urana (Enrico Fermi) - 1951. - prva proizvodnja elektrine energije iz nuklearne energije (eksperimentalni reaktor, Idaho, SAD) - 1954.- proizvodnja elektrine energije u nuklearnj elektrani (Obninsk, SSSR) - 2001. - cca 17 % svjetske proizvodnje elektrine energije u nuklearnim elektranama (preko 430 nuklearnih elektrana u 32 zemlje svijeta)
PORAST INSTALIRANE SNAGE NUKLEARNIH ELEKTRANA
Instalirana snaga (GW) 400 300 200 100 0 1950 1960 1970 1980 Godina 1990 2000 2010

ENERGETSKI SUSTAVI Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing.

Poglavlje 3 List:2

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

OSNOVI RADA NUKLEARNOGA REAKTORA:

Atom: jezgra + elektroni Jezgra: protoni + neutroni = nukleoni Redni broj elementa= broj protona Maseni broj (A)= broj nukleona = protoni + neutroni Primjer: Atom 92U238 ima: - redni broj u sustavu elemenata, 92 - broj protona u jezgri, 92 - broj neutrona u jezgri, 146 - maseni broj (A)= 92+146=238 (broj nukleona) Energija veze = energija koju treba dovesti da se jezgra atoma razbije na nukleone. Jezgra atoma je stabilnija to je vea energije veze Kod elemenata s masenim brojem (A) iznad 50, energija veze pada porastom masenoga broja Najtei je prirodni element, s najveim masenim brojem, uran (U) koji ima 11 razliitih izotopa Zbog manje stabilnosti jezgre, uran je prikladan za umjetno cijepanje (fisiju) jezgre

U prirodnome obliku urana postoje sljedei izotopi urana (U): U234 - 0,006 % U235 0,714 % U238 99,38 %

ENERGETSKI SUSTAVI Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing.

Poglavlje 3 List:3

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Mogunosti pridobivanja nuklearne enegije: Cijepanje (fisija) jezgri najteih elemenata u jezgre s manjom atomskom masom Spajanje (fuzija) jezgri najlakih elemenata u jezgru s veom atomskom masom

Kod fisije i kod fuzije ukupna masa se nakom nuklearnih reakcija smanjuje, a taj dio mase pretvara se u energiju prema jednadbi Einsteina:

E=m.c2
- m - promjena mase tijekom reakcije - c - brzina svijetlosti (3x108 m/s)

Lanana reakcija cijepanja jezgre atoma

Izotop U235 je najprikladnji za lananu reakciju iniciranu neutronom

Da bi se omoguila lanana reakcija, prirodni uran, koji sadri uglavnom U238 i samo 0,714 % izotopa U235, mora se "obogatiti" na nain da mu se doda 3 do 4 % izotopa U235.

ENERGETSKI SUSTAVI Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing.

Poglavlje 3 List:4

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Jedna od moguih reakcija cijepanja jezgre atoma izotopa 92U235 (postoji preko 200 moguih reakcija s 35 ukljuenih elemenata)

U235 U235

U236

Sr95 n

n Xe139

Jednadba raspada izotopa U235:

n1 + U235
236

U236

Sr90 + Xe143 + 3n1

Izotopi urana U236, stroncija Sr90 i ksenona Xe143 su nestabilni i sami od sebe dalje se raspadaju. Na osnovi gornje jednadbe lanane reakcije proizlazi jednadba masene bilance:

m(n)+m(235U)=m(90Sr)+m(143Xe)+3m(n)+E/c2

ENERGETSKI SUSTAVI Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing.

Poglavlje 3 List:5

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Primjer prorauna osloboene energije: - Na raun gubitka mase se po jednome atomu U235moe iskoristiti energija: EA= 3,06.10-11 J ___________________________________ - Avogardov broj iznosi: N=6,02.1026 mol -1 - Molna masa U235: M=235 _________________________________________________ Koliina osloboene energije za sluaj raspada 1kg U235:
NE A 6,02.10 26.3,06.10' 11 E= = = 7,84.1013 ( J / kg ) = 2,2.107 (kWh / kg ) M 235
Ova energija ekvivalentna je energiji oko 2000 tona loiva ulja.

~ 90 % osloboene energije pretvara se u kinetiku energiju

slobodnih neutrona, koji svojim usporavajem predaju tu energiju u obliku topline na okolni materijal (moderator i rashladnu vodu). ~ 10 % osloboene energije pretvara se u energiju zraenja.

ENERGETSKI SUSTAVI Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing.

Poglavlje 3 List:6

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

OSNOVNI DIJELOVI TERMIKOGA REAKTORA Jezgra termikoga nuklearnog reaktora

Rashladna Rashladno voda sredstvo

Moderator

Zatitna kouljica goriva Nuklearno gorivo

Nuklearno gorivo
- Keramike tablete uranova oksida (UO2) - otporne na visoke temperature. Temperatura u sreditu goriva je preko 2000 0C. - Najvei dio goriva ini U238obogaen s 3-4 % U235.

Zatitna kouljica goriva

- titi gorivo od erozijskiga djelovanja rashladnog sredstva - Smanjuje radioaktivnost u rashladnom sredstvu - Materijal kouljice mora apsorbirati to manje neutrona (Cirkonij-Zr)

Rashladno srestvo - Tekue: voda (H2O), teka voda (D2O) - Plinovito: ugljini dioksid (CO2), helij (He)

ENERGETSKI SUSTAVI Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing.

Poglavlje 3 List:7

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Moderator
- Smanjuje brzinu (kinetiku) energiju brzih neutrona, koja se pretvara u toplinsku energiju (elastini udari neutrona i jegri atoma materijala moderatora) - Apsorbira malo slobodnih neutrona - Materijal moderatora: voda (H2O), teka voda (D2O), grafit, berilij (Be), berilij-oksid (BeO)

Reaktorska koljka (reflektror)

- Zatvara reaktorsku jezgru - Reflektrira neutrone da zadri u jezgri to vie neutrona

Regulacijske ipke
- Namijenjene su za regulaciju toplinskoga uina reaktora - Izraene su iz materijala koji ima svojstvo da jako apsorbira slobodne neutrone kao: bor (B), kadmij(Cd), srebro (Ag) - Pomine su po visini, ime se mijenja uronjenost u reaktorsku jezgru, odnosno apsorpcija neutrona, a time i toplinski uin reaktora

Tlana posuda reaktora

- Zatvara reaktorsku jezgru, koljku i rashladno sredstvo - Izrauje se iz debeloga elinog lima (ploevine)

Primarni zatitni (bioloki) tit

- Betonska zatita tlane posude reaktora - Smanjuje zraenje iz jezgre reaktora

Sekundarni zatitni tit

- Izraen iz debele eline ploevine i masivnoga betona - Zatvara prostor reaktora, isparivaa (generatora pare), te primarni cirkulacijski krug hlaenja

ENERGETSKI SUSTAVI Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing.

Poglavlje 3 List:8

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

REAKTOR

LEGENDA: 1- Kontrolne ipke 2- Poklopac reaktora 3- Nosa ovojnice 4- Ovojnica (reflektor) 5- Gornja ploa jezgre 6- Elementi goriva 7- Donja ploa jezgre 8- Donji nosa ovojnice 9- Toplinski rukavac 10- Vodilica kontr. ipki 11- Pog. osovina kontr. ipki 12- Izlazni prikljuak rashl. sr. 13- Ulazni prikljuak rashl. sr. 14- Usmjeriva protoka 15- Detektori neutrona

ENERGETSKI SUSTAVI Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing.

Poglavlje 3 List:9

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

GORIVI ELEMENT

LEGENDA:
1234567Sveanj reg. tapova Gornja mlaznica Vodilica reg. tapova Donja mlaznica Apsorpcijski tap Reetka tap goriva
4

ENERGETSKI SUSTAVI Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing.

Poglavlje 3 List:10

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

REAKTORSKI RASHLADNI SUSTAV

LEGENDA: 1- Generatori pare 2- Ureaji za odravanje tlaka 3- Rashladne pumpe 4- Reaktor

ENERGETSKI SUSTAVI Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing.

Poglavlje 3 List:11

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

OSNOVNE VRSTE NUKLEARNIH ELEKTRANA

Temeljne razlike nuklearne elektrane u odnosu na klasinu: NUKLEARNA Nuklearno Reaktor KONVENCIONALNA Fosilno Loite

Gorivo Mjesto pretvorbe energije goriva u toplinski energiju

Proces pretvorbe toplinske energije u elektrinu je isti ClausiusRankine-ov. Stoga se nuklearne elektrane uglavnom dijele prema vrsti reaktorskoga postrojenja. Prema vrsti rashladna fluida: voda (H2O) teka voda (D2O) ugljini dioksid (CO2) helij (He) tekui metal (Na) Prema tipu moderatora: voda (H2O) teka voda (D2O) grafit Preko 80 % reaktora u nuklearnim elektranama hlaeno je i moderirano s vodom , koji prema izvedbi mogu biti: tlakovodni reaktori (Pressurized Water Reactor PWR) reaktori s kipuom vodom (Boiling Water Reactor BWR) reaktori hlaeni i moderirani s tekom vodom (Heavy water Reator HWR) Reaktori hlaeni plinom (CO2) moderirani su grafitom (Gas Graphite Reactor GGR).

ENERGETSKI SUSTAVI Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing.

Poglavlje 3 List:12

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

OSNOVNA SHEMA NUKLEARNE ELEKTRANE

PRIMARNI DIO SEKUNDARNI DIO

T R

GP K

LEGENDA:
R reaktor, GP generator pare (ispariva),T parna turbina K kondenzator, P pumpa

ENERGETSKI SUSTAVI Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing.

Poglavlje 3 List:13

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Shema elektrane s reaktorom hlaenim vodom pod tlakom (PWR)

Shema elektrane s reaktorom hlaenim vrelom vodom (BWR)

ENERGETSKI SUSTAVI Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing.

Poglavlje 3 List:14

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Shema elektrane s reaktorom hlaenim tekom vodom (HWR)

Shema elektrane s reaktorom hlaenim organskom tvari (OCR)

ENERGETSKI SUSTAVI Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing.

Poglavlje 3 List:15

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Shema elektrane s reaktorom hlaenim plinom (GCR)

Shema elektrane s reaktorom hlaenim tekuim metalom (LMFBR)

ENERGETSKI SUSTAVI Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing.

Poglavlje 3 List:16

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Shema parnog dijela postrojenja u nuklearnoj elektrani

C
Wodv

Qdov I
5 7

D K

4
Wdov,2

H G

J
7'' 8

3 7'

Wdov,1

F
1

Qodv

LEGENDA:
A-generator pare, B-visokotlana turbina, C-niskotlana turbina, D-generator elektrine energije, E-kondenzator, F- niskotlana pumpa, G-niskotlani zagrija, H-visokotlana pumpa, I-visokotlani zagrija, J-odvaja kondenzata, K-pregrija pare

ENERGETSKI SUSTAVI Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing.

Poglavlje 3 List:17

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

SHEMA NUKLEARNE ELEKTRANE

LEGENDA:
1-Reaktor, 2-Reaktorske rashladne pumpe, 3-Generatori pare, 4-Tlana ekspanzijska posuda, 5-Visokotlani dio turbine, 6-Niskotlani dio turbine, 7-Generator el. energije, 8-Separator pare, 9-Pregrija pare, 10-Kondenzator, 11-Pumpa kondenzata, 12-Niskotlani predgrija, 13-Napojne pumpe, 14-Visokotlani predgrija, 15-Pumpe rashladne vode,

ENERGETSKI SUSTAVI Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing.

Poglavlje 3 List:18

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

T-s dijagram toplinskoga procesa u nuklearnoj elektrani

6 5 4 3 2 1 7 7 7'

s Tijek idealnog krunog procesa:

1-2 Tlaenje napojne vode (kondenzata) u nisko-tlanoj pumpi 2-3 Regenerativno grijanje u nisko-tlanim grijaima 3-4 Tlaenje napojne vode u visoko-tlanoj pumpi 4-5 Regenerativno grijanje u visoko-tlanim grijaima 5-6 Dogrijavanje i isparivanje u isparivau nuklearnog reaktora 6-7 Ekspanzija pare u visoko-tlanoj turbini 7-7'' Odvlaivanje pare 7''-8 Pregrijavanje pare 8-9 Ekspanzija pare u nisko-tlanoj turbini 9-1 Kondenzacija pare

ENERGETSKI SUSTAVI Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing.

Poglavlje 3 List:19

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

USPOREDBA KLASINE I NUKLEARNE ELEKTRANE

Usporedba parnoga procesa u nuklearnoj i klasinoj elektrani

T

t=550 0C

P=180 bar

t=281 0C

P=65 bar

P=0,05 bar

Nuklearna elektrana Klasina elektrana