MINERALOGIJA

metode analize

Metode istraivanja u mineralogiji

Optike metode -petrografski mikroskop -rudni mikroskop

Rentgenska difrakcija -monokristal -prah Kemijske analize -mikrosonda -AAS -ICP ES -RFA (XRF)

Elektronski mikroskop -SEM -TEM

Optika svojstva minerala

svojstva u prolaznoj svjetlosti koja se promatraju na polarizacijskom mikroskopu optika svojstva opkih minerala promatraju se u reflektiranoj svjetlosti na rudnom mikroskopu

Zakon loma
zbog razlike u brzinama irenja svjetlosti u dva sredstva, zraka svjetlosti se pri prijelazu iz jednog sredstva u drugo lomi u skladu s zakonom loma. Lomljena zraka mora biti u upadnoj ravnini i mora biti zadovoljen izraz sin i /sin l = n n indeks loma = c1/c2
n veliina karakteristina za neki materijal, a ovisna o valnoj duljini svjetlosti, T i P apsolutni indeks ako svjetlost dolazi iz vakuuma relativni ako dolazi iz drugog sredstva nrel=n2/n1 nzraka=1,000293

Totalna refleksija
ukoliko svjetlost ide iz optiki gueg u rjee sredstvo, lomi se od okomice, i ukoliko je kut upada vei od tzv. graninog kuta totalne refleksije, za koji se zraka lomi pod kutem od 90, biti e totalno reflektirana tj. nee izai iz optiki gueg sredstva
1 n2 2 3 3 n1 n1>n2

2 1

Preparat
zrnati pojedinana slobodna zrna urone se u imerziono sredstvo poznatog indeksa loma
kanada balzam 1,54 dvokomponentna ljepila imerzione tekuine (set 1,41-1,77)

izbrusci minerala i stijena ploica pokrovno stakalce debljine 0,02-0,03 mm

mineral, stijena objektno stakalce

izrada izbrusaka odree se ploica ili otkrhne ili otkala dio minerala ili stijene porozni ili drobljivi materijali se impregniraju jedna strana se izravna i ispolira s brusnim prahom zalijepi se na objektno stakalce stanji se ili pomou pile ili grubim bruenjem finim bruenjem se stanji na 0,02-0,03 mm bojenje preparata (karbonati, feldspati,) pokrivanje s pokrovnim stakalcem ili poliranjem na visoki sjaj

Polarizacijski mikroskop
obina i polarizirana svjetlost (polarizator)
okular Amici Betrandova lea analizator utor za umetanje akcesornih ploica objektiv mikroskopski stoli kondenzor iris-zaslon

zakretni mikroskopski stoli ortoskop ili konoskop

polarizator izvor svjetlosti

podjela materijala na temelju optikih svojstava

optiki izotropni ili jednolomni

plinovi, tekuine, amorfne krute tvari te materijali koji kristaliziraju u kubinom sustavu

optiki anizotropni ili dvolomni

materijali koji kristaliziraju u svim ostalim sustavima

optiki izotropni materijali kod njih se svjetlost svim smjerovima iri istom brzinom (imaju jedan indeks loma) svjetlost vibrira u svim smjerovima okomitim na smjer irenja svjetla

optiki anizotropni materijali brzina irenja svjetlosti ovisi o smjeru irenja, stoga ti materijali imaju itav niz indeksa loma nazivaju se i dvolomnima jer se zraka svjetlosti koja dospije do njih, u pravilu, lomi u dvije zrake tj. dolazi do pojave dvoloma
ekstraordinarna z. ordinarna z.

Dvolom
dvije dvolomom nastale zrake su linearno polarizirane vibracijski smjerovi su im meusobno okomiti brzine irenja odnosno indeksi loma su im razliiti razlika u indeksima loma te dvije zrake je dvolom
dvolom = pojava dvolom = veliina

podjela optiki anizotropnih materijala

dijele se na jednoosne i dvoosne, prema broju smjerova du kojih ne dolazi do dvoloma tj. prema broju optikih osi optiki jednoosni su materijali koji kristaliziraju u tetragonskom i heksagonskom sustavu optiki dvoosni materijali kristaliziraju u rompskom, monoklinskom i triklinskom sustavu

indikatrisa
za prikaz optikih svojstava materijala koristimo geometrijska tijela:
plohu brzine zraka indikatrisu

geometrijsko tijelo koje se konstruira tako da se na vibracijske smjerove nanesu indeksi loma svjetlosti koja tim smjerom vibrira promatranjem sredinjih presjeka indikatrise okomitih na smjer irenja svjetlosti zakljuuje se kakve su optike karakteristike materijala kad se svjetlost kroz njega iri tim smjerom

upotreba indikatrise
promatramo:
oblik presjeka
kruni svi polumjeri, ija veliina odgovara indeksu loma, su isti = nema dvoloma, svjetlost moe vibrirati du bilo kojeg polumjera tog presjeka eliptian dolazi do dvoloma, zrake nastale dvolomom vibriraju du polumjera eliptinog presjeka, veliine polumjera ukazuju na indekse loma

VRSTE OPTIKIH
IZOTROPNI JEDNOOSNI

INDIKATRISA
DVOOSNI

kugla

rotacioni elipsoid jednoosni - optika os podudara se s osi c pozitivni (izdueni e.) i negativni

troosni elipsoid

dvoosni - poloaj indikatrise u kristalu ovisi o simetriji

Razliiti uvjeti promatranja slue za opaanje raznih pojava

ortoskopski uvjeti
bez analizatora
oblik, veliina, pukotine, kalavost indeksi loma (reljef), pseudoapsorpcija boja, pleokroizam

s analizatorom
razlikovanje optiki izotropnih i anizotropnih materijala interferencijske boje, dvolom, debljina preparata orijentacija indikatrise u mineralu, potamnjenja, optiki karakter izduenja zoniranje, sraslaci

Razliiti uvjeti promatranja slue za opaanje raznih pojava

konoskopski uvjeti
razlikovanje optiki izotropnih materijala od optiki anizotropnih izbruenih okomito na optiku os razlikovanje optiki jednoosnih i dvoosnih anizotropnih materijala razlikovanje optiki pozitivnih i negativnih materijala procjenjivanje kuta optikih osi

reljef
to je svojstvo ovisno o razlici u u indeksima loma materijala kojeg promatramo i njegove okolice npr. kanada balzama ako razlike nema kaemo da mineral nema reljefa i mi njegove granice u preparatu ne vidimo s poveanjem razlike u indeksima granice zrna pukotine u njemu i neravnine na njegovoj povrini postaju sve vidljivije
nizak reljef - 0,04 umjereni reljef - 0,04-0,12 visok - >0,12

reljef moe biti pozitivan (nm>nkb) ili negativan (nm<nkb)

reljef
kvarc 1,55 nizak reljef granat 1,70-1,90 izraeni, vrlo visoki reljef

Beckeova linija
pozitivni i negativni reljef se obinim opaanjem ne mogu razlikovati, ali se opaanjem tzv. Beckeove linije moe zakljuiti koje sredstvo ima vii indeks loma pri poveanju razmaka izmeu objektiva i preparata na obodu zrna formira se difuzna svjetla linija koja putuje u sredstvo vieg indeksa loma ukoliko se razmak smanjuje linija ide u sredstvo nieg indeksa

Beckeova linija
a izotrena slika b povean razmak c smanjen razmak nmin>nkb

- na tom principu temelji se odreivanje indeksa imerzijskom metodom -ortoskopski uvjeti promatranja, priguena svjetlost, veliko poveanje

reljef kod anizotropnih -pseudoapsorpcija

kod anizortopnih materijala treba odreivati reljef za svaki od dvolomom nastalih valova poloaj potamnjenja psudoapsorpcija ukoliko se dva vala izrazito razlikuju po indeksima loma, a jedan od njih je blizak indeksu balzama, u jednom poloaju e reljef biti nizak, a u drugom izraen, uslijed ega e granice zrna i pukotine biti izraene tj. mineral e izgledati tamnije kao da je dio svjetla apsorbiran

psudoapsorpcija

nm~nkb

nm>>nkb

boja - pleokroizam
boja je posljedica selektivne apsorpcije boja koju vidimo je smjesa valnih duljina koje su zaostale kod anizotropnih minerala apsorpcija moe, ali ne mora, biti razliita za razliite vibracijske smjerove pleokroizam. Promatra se boja za svaki dvolomom nastao val (poloaj potamnjenja) anizotropni jednoosni maks. dvije boje anizotropni dvoosni maks. tri boje (u jednom presjeku maks. dvije boje)

pleokroizam

pleokroizam vidljiv => anizotropan mineral pleokroizam nije vien => ?

razlikovanje izotropnih i anizotropnih materijala - izotropni

promatra se s prekrienim nikolima optiki izotropni materijali biti e ukoliko ih promatramo s prekrienim nikolima tamni, i ostat e tamni bez obzira koliko ih zakreemo
P A

razlikovanje izotropnih i anizotropnih materijala - anizotropni

treba razlikovati dva sluaja:

1. svjetlost se iri du optike osi, dolazi okomito na kruni presjek indikatrise , pa su materijali tamni i ostaju tamni prilikom zakretanja tj, ponaaju se poput izotropnih materijala i od njih se u takvim presjecima mogu razlikovati samo na temelju konoskopskih opaanja

2. ako se svjetlost iri kroz anizotropne materijale du bilo kojeg drugog smjera, a ne du optike osi, dolazi okomito na eliptian presjek indikatise tj. trebalo bi doi do dvoloma. Opet moramo razlikovati dvije vrste sluajeva: a - specijalni vibracijski smjerovi dvolomom nastalih valova podudaraju se s vibracijskim smjerovima polarizatora i analizatora b - svi ostali sluajevi

potamnjenje - osi eliptinog presjeka podudarne s vibracijskim smjerovima nikola

pri rotaciji za 360 anizotropni materijali potamne 4 puta

anizotropni osi eliptinog presjeka podudarne s vibracijskim smjerovima nikola

u sluaju 2a svjetlost koja je dospjela iz polarizatora u mineralu e nastaviti vibrirati du osi eliptinog presjeka koja je paralelna s vibracijskim smjerom polarizatora (zapravo ne dolazi do dvoloma), a kad svjetlost stigne do analizatora, on nee propustiti nita i materijal e biti taman tj. mi kaemo da je u poloaju potamnjenja

anizotropni opi sluaj

P K1 L1 K2 L2

K1=P sin K2=P cos L1=K1 cos=P sin cos L2=K2 sin= P cos sin najvie svjetla prolazi uz kut =45 - poloaj maksimalne rasvjete

poloaj potamnjenja

poloaj maksimalne rasvjete

poloaj potamnjenja

anizotropni opi sluaj

u opem poloaju doi e do dvoloma, svjetlost koja dolazi iz polarizatora mora se, u skladu s paralelogramom sila, raspodijeliti u dvije komponente. Dvije zrake putuju kroz mineral razliitim brzinama i meu njima nastaje razlika u hodu. Kad svjetlost dospije do analizatora on od dva vala proputa komponentu paralelnu s njegovim vibracijskim smjerom, pa je mineral osvijetljen vidimo interferencijsku boju

anizotropni

izotropni

bez analizatora

prekrieni nikoli

svojstva s analizatorom - potamnjenja anizotropni minerali potamne 4X pri zakretu za 360 ukoliko su na mineralu vidljivi neki geometrijski elementi (plohe, pukotine kalavosti) moemo na temelju poloaja indikatrise prema njima razlikovati :
paralelno potamnjenje koso potamnjenje simetrino potamnjenje

bez analizatora Paralelno potamnjenje

ukoliko mineral potamni kad su njegovi geometrijski elementi paralelni s jednom niti kria govorimo o paralelnom potamnjenju. Do njega dolazi stoga to su vibracijski smjerovi dvolomom nastalih valova paralelni s geometrijskim elementima.
s analizatorom

koso potamnjenje

o kosom potamnjenju govorimo ukoliko mineral potamni u trenutku kad geometrijski elementi zatvaraju neki kut s nitima kria vibracijski smjerovi anizotropnog presjeka nisu paralelni s geometrijskim elementima.

kut kosog potamnjenja

kut koji zatvaraju geometrijski elementi s nitima kria u trenutku kad mineral potamni karakteristian je za pojedine minerale
Mjeri se tako da se mineral dovede u poloaj tame - oita se poloaj na mikroskopskom stoliu. Zatim se mineral zakree dok geometrijski elementi ne postanu paralelni s jednom niti kria ponovo se oita poloaj na stoliu. Razlika dva oitanja je kut kosog potamnjenja

simetrino potamnjenje

moemo ga smatrati specijalnim sluajem kosog potamnjena, o njemu govorimo ako su vibracijski smjerovi postavljeni simetrino u odnosu na dva prisutna geometrijska elementa tj. svejedno je da li kut kosog potamnjenja mjerimo u odnosu na jedan ili drugi geometrijski element

kut 1 = kut 2 kut 1 kut 2

 isti mineral moe pokazivati razliita potamnjenja ovisno o tome kako je presjeen npr. pirokseni i amfiboli (monoklinski minerali) ovisno o presjeku mogu imati:
simetrino paralelno koso potamnjenje

 ukoliko nisu vidljivi geometrijski elementi nije mogue rei kakvo je potamnjenje

Interferencijska boja

n2 i n1 - indeksi loma valova nastalih dvolomom d duljina puta (kod ortoskopskih uvjeta = debljina preparata)

nastaje interferencijom dvolom nastalih valova nakon to su svedeni u titrajnu ravninu analizatora i posljedica je razlike u hodu () koja je posljedica razliite brzine irenja tih valova kroz mineral = (n2-n1) d

Michel-Lvyijeva tablica interferencijskih boja

spektar interferencijski boja

spektar se dijeli na redove

boje I. reda = 0 550 nm boje II. reda = 551 1100 nm itd.

boje II. i III. reda su ive, a boje viih redova su blijede

bijela interferencijska boja vieg reda svijetlosiva boja zadovoljen uvjet za pogaenje svjetlosti itavog niza valnih duljina, ali istovremeno dolazi do pojaanja svjetlosti iz razliitih dijelova vidljivog spektra

interferencijske boje razlika u hodu = (n2-n1) d

koju emo boju vidjeti ovisi o tome koliki je dvolom te o debljini minerala konkretan dvolom ovisi o maksimalnom dvolomu nekog minerala, ali i o tome kojim se smjerom svjetlost iri kroz mineral

interferencijske boje razlika u hodu = (n2-n1) d

ukoliko je u preparatu mineralno zrno u odreenoj orijentaciji, ali debljina zrna nije svugdje ista, interferirat e u razliitim bojama

interferencijske boje razlika u hodu = (n2-n1) d

ukoliko pak u preparatu postoji vie individua istog minerala iste debljine, ali u vie orijentacija, interferencijske boje ovisit e o orijentaciji presjeka

akcesorne ploice - kompenzatori specijalni preparati - odlikuju se odreenom razlikom u hodu tj. odreenom interferencijskom bojom, a vibracijski smjerovi dvolomom nastalih valova paralelni su tj. okomiti na izduenje (bri val u pravilu vibrira paralelno s izduenjem kompenzatora) odreivanje orijentacije indikatrise u mineralu -podudarni i nepodudarni poloaj

Konoskopska opaanja
pri takvim opaanjima promatraju se konoskopske (interferencijske) figure moemo razlikovati:
optiki izotropne materijale od anizotropnih izbruenih okomito na optiku os jednoosne materijale od dvoosnih pozitivne od negativnih

najinstruktivniji su presjeci okomiti na optiku os ili na otru raspolovnicu kuta optikih osi za postizanje takvih uvjeta opaanja treba:
uklopiti kondenzor promatrati s objektivom velikog poveanja uklopiti analizator uklopiti Amici-Bertrandovu leu

konoskopija - jednoosni

konoskopska figura optiki jednoosnog anizotropnog materijala izbrueneg okomito na optiku os

crni kri i koncentrini krugovi (izokrome) obojeni interefrencijskim bojama (vie boje dalje od sredita kria) pri zakretu slika se ne mijenja

dvoosni materijali konoskopska figura odlikuje se crnim kriem koji se zakretom za 45 raspada u dvije hiperbole (izogire) u ijim tjemenima izlaze optike osi