Download as docx, pdf, or txt
Download as docx, pdf, or txt
You are on page 1of 2

DEFINISANJE SPORTSKOG DOGAAJA I SPORTSKA TERMINOLOGIJA

Dogaaj predstavlja specifino osmiljenu ponudu ogranienog trajanja, u ijoj osnovi se nalazi odgovarajuda ideja, koja se sa zajednikim angaovanjem izvrilaca i materijalnih sredstava na tritu ispoljava kao orginalna idejna ponuda. U ekonomskom smislu dogaaj jeste ponuda, koja se na tritu nalazi u procesu razmjene, sa ciljem zadovoljavanja specifinih, heterpgenih i nematerijalnih potreba potroaa. Sportski dogaaj moe biti bilo koja sportska aktivnost, izvan svakodnevnog toka aktivnosti u sportskom objektu. Sportski dogaaj sa sportskog aspekta predstavlja prostornu, vremensku i organizacionu pojavu, u kojoj sportska organizacija verifikuje i valorizuje svoje vrijednosti u odnosu na sportskog konkurenta. U irem kontekstu, ako se kao osnovna aktivnost u sportu smatra trening i takmienje, sportski dogaaj tada predstavlja ogledalo njihove efikasnosti. Meutim, sportski dogaaj ima ifru dimenziju vrednovanja njihove efikasnosti i efektivnosti, jer se tu pojavljuju i drugi znaajni elementi, koji omogudavaju njihovu egzistenciju i realizaciju. Sportski dogaaji predstavljaju iroki drutveni fenomen savremene civilizacije. Pod sportskim dogaajem podrazumijevaju se razliite aktivnosti organizatora, koje su usmjerene na ponudu programa, odnosno igre izvrilaca sportskog dogaaja odreenoj sportskoj publici, sa ciljem ostvarivanja sportskog rezultata.Sportski dogaaji mogu se posmatrati i u irem kontekstu, gdje se izraava njihov netakmiarski karakter. U ovom sluaju, sportski dogaaji obuhvataju i rekreaciju,relaksaciju, zabavu sa drugaijim pristupom organizovanja. Sportske dogaaje treba razlikovati od odravanja sktivnosti fizike kulture, za koju se smatra da je iri pojam od sporta, odnosno sportskih dogaaja. Fizika kultura je dio opte kulture. Pogreno je poistovjedivati sportski dogaaj sa odravanjem aktivnosti fizikog vaspitanja, jer ono nije primarno orijentisano na ostvarenje rezultata kroz razliite oblike takmienja. Integralni dio sportskog dogaaja predstavlja sportsko takmienje i

njegovim izostatkom, izostao bi i sportski dogaaj, kao drutvena pojava. Sportsko takmienje se moe definisati kao uzrok sportskog dogaaj.Sportski uspjeh i presti se definiu kroz meusobno sportsko odmjeravanje dvije ili vie takmiarskih strana. Takmienje je sportski dogaaj, ili priredba, koja ima za cilj postizanje vrhunskih sportskih rezultata, poreenje rezultata i dobijanje najboljih sportista i ekipa, te razvijanje i jaanje sportskog duha, solidarnosti i drugarstva. Cilj takmienja se ostvaruje kroz sportsko nadmetanje, odreeno optim sportskim pravilima i pravilima za konkretnu disciplinu. Sportski dogaaj i sportsko takmienje predstavljaj dva razliita poja ali se upotpunjuju, jer sportsko takmienje dobija na vanosti samo onda ako predstavlja drutveni dogaaj odreenog nivoa i znaaja. Takmienje, uopte reeno, predstavlja najdominantnijju i najvaniju karakteristiku sporta. Sportski dogaaji se usmjeravaju ka takmiarskim aspektima sporta. Jednostavno, nema spora bez takmienja, pa stoga sportsko takmienje predstavlja jednu od najvanijih funkcija sportske organizacije. Svako sportsko takmienje mora da ispunjava dva osnovna uslova: Sportsko takmienje se mora odvijati prema unaprijed utvrenim i poznatim pravilima; Svaki uesnik takmienja mora da tei ostvarenju odreenog rezultata, to je i primarni i cilj takmienja.

You might also like